SRETNA NOVA 2015.

ISSN 2303-6257
broj 23 | januar 2015 | godina II
SRETNA
NOVA
2015.
besplatan primjerak
EKSKLUZIVNO ZA BETTY
Nina
BadriC
HRABRA, DRUGAČIJA I SVOJA...
ŠTITNA
ŽLIJEZDA
OSNOVNI
REGULATOR
U LJUDSKOM
ORGANIZMU
R
UA
JAN
TEMA BROJA
PREVENCIJA
RAKA GRLICA
MATERICE
fitnes
HULAHOP
VIŠE OD IGRAČKE
radionica
SUŠI
NEODOLJIVI JAPANSKI
ZALOGAJČIĆI
UPALA
KRAJNIKA
PRIRODNI ČUVARI
ZDRAVLJA
PEdijatar
VIRUSNE
RESPIRATORNE
INFEKCIJE
KOD DJECE
GLAVOBOLJE
TEMPIRANA BOMBA
riječ farmaceuta
Nova godina, stare želje
Mudri učitelj je bez riječi stavio ispred
mladića kašiku, čašu i svijeću i upitao
ga:
„Reci mi, šta bi želio da imaš od ovih
predmeta?“
„Čašu“, odgovori mladić.
„Izgovori to sada pet puta,“ zatražio je
učitelj.
„Ja hoću čašu. Ja hoću čašu…“ ponovi
učenik pet puta.
„Eto, vidiš“, reče mu učitelj. „Možeš
ponavljati i pet miliona puta na dan da
hoćeš čašu, ali je nećeš imati. Treba da
pružiš ruku i da je uzmeš! Same riječi
nisu dovoljne, treba nešto i da uradiš.“
Nova godina je vrijeme novih želja, novih nada. Nekada su te „nove“ želje, u
stvari, neispunjene prošlogodišnje. Nekada u tome ima dosta naše krivice koja
proizlazi iz poruke prethodne priče:
nije dovoljno samo željeti - treba nešto
i uraditi!
4
10
Ovo je pravo vrijeme da napravite prvi
korak ka svom cilju. Sagledajte prošlu
godinu, rezimirajte dobre i loše stvari
koje su vam se desile, ali i one koje ste
uradili, ili ste za njih sami krivi. Budite
iskreni prema sebi, što nekada umije da
bude veoma teško, ali samo tako možemo uvidjeti gdje griješimo i ispravimo
to, kako bismo se približili svom cilju.
Zauzmite pozitivan stav i trudite se da
budete optimista u svakoj situaciji. Pa
šta i ako neko zbog toga pomisli da ste
naivni. Stručnjaci kažu da optimisti,
između ostalog, imaju zdravije srce,
manji rizik od moždanog udara, a i
lakše se nose sa stresom. Budite hrabri i odvažni, dosljedni svojim željama i shvatanjima, ali ne zaboravite
na ljude oko sebe, i pozitivan rezultat sigurno neće izostati.
U ime BETTY redakcije želim
vam, prije svega, dobro zdravlje, hrabrost i snagu da istrajete
u svojim namjerama, kao i ispunjenje svih želja koje će vas
učiniti sretnim.
foto: A. Mihajlov
„Jedan mladić je otišao kod svog učitelja i rekao mu: „Učitelju, ti si me savjetovao da stalno ponavljam u mislima
frazu „ja želim radost u svome životu.”
Tu rečenicu izgovaram svaki dan mnogo
puta, a radosti u mome životu nije bilo,
niti je ima. I dalje sam jednako nezadovoljan kao što sam i prije bio. Šta sada
da radim?“
13
22
28
32
Betty magazin je besplatni mjesečni časopis dostupan u svim apotekama koje podržavaju marketing koncept Betty u Bosni i Hercegovini. Svi podaci objavljeni u časopisu su
isključivo informativni i ni u kom slučaju ne mogu zamijeniti posjetu doktoru ili farmaceutu. Izdavač časopisa isključuje svaku odgovornost za direktnu ili indirektnu štetu koja
proizilazi ili bi mogla proizići korišćenjem sadržaja objavljenog u časopisu, kao i za bilo kakvu grešku ili propust u sadržaju. Prilikom objave oglasa u časopisu, oglašivači su
obavezni poštovati odredbe Pravilnika o načinu oglašavanja lijekova i medicinskih sredstava, Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH, kao i odredbe drugih propisa
važećih na području BiH. U skladu sa navedenim, izdavač časopisa isključuje svaku odgovornost za moguću štetu nastalu uslijed nepoštovanja navedenih odredbi od strane
oglašivača. Redakcija Betty magazina nije obavezna da vraća i odgovara na primljene rukopise, fotografije i internet poštu. Zabranjeno je reprodukovati i koristiti u komercijalne
svrhe štampane sadržaje Betty magazina bez pismenog odobrenja izdavača, a sva autorska i izdavačka prava su zadržana.
ONLINE PUBLIKACIJA: ISSN 2303-6265
PRINT PUBLIKACIJA: ISSN 2303-6257
impresum
Glavni i odgovorni urednik: mr ph N. Korizma | Izvršni urednik: J. Đokić | Urednik fotografije: A. Mihajlov | Šef redakcije: V. Knežević | Art direktor: Z. Tovirac
Stručni konsultanti: mr ph S. Miletić, T. Milić | Saradnici: S.Kovijanić Dimić, G. Mihailović, mr ph D. Goljić, prof.dr R. Jančić, doc. dr R. Kovačeva, dr R. Kosić,
V. Knežević Ćosić, mr ph M. Manojlović, I. Malešević, F. Miletić ,dr M. g Manigoda, D. Mrdić, mr. ph. spec. A. Džananović, K. Vijatov, L. Begović | Izdavač: PHOENIX Pharma d.o.o., Stefana Dečcanskog bb, 76300 Bijeljina | Prepress: Articom | Marketing: marketing@betty-magazine.com | Štampa: Atlantic bb, Jovana Bijelića bb, Banja Luka
Naslovna strana foto: privatna arhiva | Fotografije: Shutterstock, ako ne piše drugačije
zdravlje
www.betty.ba
RAK GRLIĆA MATERICE
INFEKCIJA
HUMANIM PAPILOMA
VIRUSOM (HPV)
mr ph M. Manojlović
Redovne ginekološke preglede treba početi najkasnije tri godine
od prvog seksualnog odnosa, seksualno neaktivne osobe najkasnije od 21. godine; poslije dva uredna nalaza u razmaku od šest
mjeseci, sljedeći pregled može da se uradi dvije do tri godine
Rak grlića materice je po učestalosti treći
tip tumora u svijetu. Karakterističan je
za nerazvijene dijelove svijeta, zbog loše
organizacije zdravstvenog sistema i loše
finansijske situacije pacijentkinja koje
nemaju dovoljno sredstava za redovne
kontrole.
Rak grlića materice nastaje uslijed abnormalnih promjena i nekontrolisanog rasta
ćelija epitela grlića materice. Nekoliko
faktora utiče na nastanak i razvoj ove
opake bolesti. Infekcija humanim papiloma virusom je najvažniji faktor rizika.
Od 40 tipova ovog virusa koji se prenosi
seksualnim putem, 17 tipova ima potencijal da izazove rak grlića materice. Period od kontakta sa virusom do promjena
na ćelijama grlića materice može biti
različit, od par nedjelja do par mjeseci.
Kod većine žena imuni sistem se izbori sa virusom, što potvrđuje činjenicu
da postoji još faktora rizika. Pušenje,
dugotrajna upotreba tableta za kontracepciju, slabost imunog sistema uslijed
HIV infekcije ili transplantacije organa,
4
BETTY magazin
januar 2015.
te genetski faktori, dodatni su preduslovi
za nastanak ovog tumora.
PAPA test se u zadnjih par godina koristi
za dokazivanje premalignih promjena na
grliću materice. Da bi se postigli najbolji
rezultati testa, uzorak je najbolje uzeti
u periodu 10-20. dana menstrualnog
ciklusa.
Od 24 do 48 sati prije uzimanja uzorka
pacijentkinja ne bi trebala da ima seksualne odnose, koristi tampone, lubrikante
ili lokalne spermicide.
Uz odrađen PAPA test preporučuje se i
kolposkopija, ponekad i biopsija. Rezultati biopsije se klasifikuju prema CIN
(cervikalna intraepitelna neoplazija):
• CIN I – blaga displazija koja može da
uznapreduje ukoliko se ne liječi, a u nekim slučajevima može i sama da nestane.
• CIN II –umjerena displazija, umjerene
ili teške prekancerogene promjene su
vidljive ćelijama
• CIN III – teška displazija, prekancerogene promjene se nalaze na površini grlića i nisu zahvatile dublje slojeve, ukoliko
se hirurški ne uklone mogu zahvatiti
dublje slojeve.
Klasifikacija rezultata
U našim ginekološkim ordinacijama rezultati se uglavnom tumače po staroj
klasifikaciji, koja se sastoji od pet grupa:
• I grupa - uredan nalaz, bez promjena
• II grupa - atipične ćelije, moguća upalna stanja
• III grupa - displazija-blaga, umjerena ili teška, sumnjive promjene na ćelijama, ali
ne moraju biti premaligne
• IV grupa - premaligne ćelije su prisutne, ako se ne liječe mogu preći u maligne
• V grupa - karcinom, maligne promjene su prisutne
zdravlje
www.betty.ba
Simptomi raka su:
• Krvarenje poslije seksualnog odnosa
ili iregularno krvarenje u toku ciklusa
• Uporan sukrvičav sekret neprijatnog
mirisa
• Bol u maloj karlici
• Kasnije se javljaju miomi, rektalno
krvarenje, gubitak težine, opšta slabost.
Ako se ne liječi, tumor metastazira na
okolne organe, jetru, pluća i kosti.
Prevencija
Redovne ginekološke preglede treba
početi najkasnije tri godine od prvog
seksualnog odnosa, seksualno neaktivne osobe najkasnije od 21. godine.
Poslije dva uredna nalaza u razmaku
od šest mjeseci, sljedeći pregled može
da se uradi za dvije do tri godine. Isti
plan kontrole važi i za žene starije od
65 godina koje su uvijek imale uredne
nalaze.
Ženama mlađim od 30. godina i ženama
koje spadaju u rizičnu grupu preporučuje se pregled jednom godišnje. Za naj-
Žene koje imaju povećan rizik za nastanak raka grlića materice su :
• one koje su rano stupile u seksualne
odnose
• imale veliki broj seksualnih partnera
• imale odnose sa muškarcima
prenosiocima HPV virusa
• one koje su imale genitalne
bradavice ili druge seksualno prenosive
bolesti,
• žene sa smanjenim imunim
bolje rezultate se preporučuje kolposkopija, da bi se isključili eventualni lažni
rezultati PAPA nalaza. Kolposkopija, u
kombinaciji sa PAPA testom, je osnovna
metoda za dijagnostikovanje raka grlića
materice.
Vakcinacija je jedan od relativno novijih vidova prevencije. Najefikasnija
je ako se primi prije početka seksualne
aktivnosti. Optimalan uzrast je 12-14
godina. Ne savjetuje se vakcinacija
odgovorom uslijed HIV infekcije ili
transplantacije organa
• pušači
• žene koje ne idu redovno na
ginekološke preglede, one koje nikada
nisu radile PAPA test ili su ranije imale
neuredan PAPA nalaz
• žene koje su dugo upotrebljavale
oralnu kontracepciju
prije devete godine života, ni poslije 26.
godine, zbog nedovoljnih podataka o
efikasnosti. Vakcinacija je preventivna
metoda, nikako nije terapijska metoda
kod već postojećih HPV infekcija.
Nažalost, najveći broj žena se javi
ginekologu kad je bolest uznapredovala
i kada je liječenje teško i neizvjesno.
Rano otkrivanje raka grlića materice
povećava uspješnost liječenja, kvalitet
života i omogućuje očuvanje plodnosti.
januar 2015.
BETTY magazin
5
zdravlje
www.betty.ba
UPALA KRAJNIKA
PRIRODNI
CUVARI
ZDRAVLJA
V. Knežević Ćosić
Krajnici služe kao prirodni štit
koji sprječava prolaz bakterija
ili virusa kroz grlo; ukoliko
bakterije ipak prođu, dolazi do
upale grla, ždrijela i krajnika,
koji otiču i bole, pa slijedi angina
Kao i kod gripa i jake prehlade, simptomi
upale krajnika su povišena temperatura,
groznica, malaksalost, glavobolja i otežano gutanje.
Na krajnicima mogu da se formiraju
žuto-bijele fleke, kada postoji opasnost
da bakterije uđu u krv i izazovu upalu
mišića grla, srčanog mišića ili bubrega.
Takođe, učestale upale krajnika mogu da
prouzrokuju hronično oboljenje krajnika.
Uzročnici su obično razni rodovi streptokoka, stafilokoka, pneumokoke, adenovirusi i mikoze.
Kada se pojave tipični simptomi angine, treba se javiti ljekaru zbog terapije
ali i kako bi se spriječile komplikacije.
Liječenje se uspješno obavlja davanjem
antibiotika, kao i analgetika i antiflogistika. Terapija obično traje pet do sedam
dana. U nekim slučajevima specijalista
može da savjetuje i hirurško odstranjivanje krajnika.
Angina može da se javi izolovano ili u
sklopu drugih zapaljenskih oboljenja
sluznice nosa, usne šupljine i ždrijela.
6
BETTY magazin
januar 2015.
Prevencija i samopomoć
Najbolja prevencija je higijena, tj. pranje ruku. Već pri pojavi prvih znakova
infekcije, treba se odmarati, piti što
više tečnosti, konzumirati toplu supu,
izbjegavati mliječne proizvode, unositi
što više vitamina A, B i C, stavljati tople
obloge od žalfije i sirćeta na vrat, a
na grudi obloge od ulja eukaliptusa i
lavande.
Usta i grlo treba ispirati čajevima od
mente, kamilice, žalfije, te rastvorom
slane vode.
Može da bude i u sklopu kliničke slike
nekih infektivnih oboljenja i sistemskih
bolesti.
Djeca burnije reaguju kod upale krajnika, kao i odrasli čiji je imunitet oslabljen.
Izražen je bol prilikom gutanja, kao i
bolna osjetljivost na spoljašnjem dijelu
vrata. Drugog, trećeg dana mogu da se
napipaju i uvećane limfne žlijezde, a iz
usta može da se osjeti zadah.
Postoji više vrsta angina: angina catarralis, angina lacunaris, ulcerozne i nekrotične.
Angina catarralis obično je virusnog
porijekla, javlja se samostalno ili u kombinaciji s nekom infektivnom bolešću,
krajnici su uvećani i crveni.
U slučaju angine lacunaris, ili gnojne, na
krajnicima se vide bjeličaste tačke zagnojenih limfnih folikula, a njihova okolina je zapaljena. Kod angine confluens
gnojna bjeličasta polja su slivena u veće
površine.
Ulcerozna i nekrotična angina obično se
lokalizuje na jednom krajniku, a može i
na sluznici ždrijela. Na tonzili se vidi veći
ili manji ulkus, čija je površina prekrivena bjeličasto-sivkastom skramom.
Među nekrotične angine se ubrajaju one
koje daju neobične, nekrotične promjene
na površini krajnika, kao kod infektivne
mononukleoze i leukoza.
kozmetika
www.betty.ba
Vitamini
Za zdravu
i lijepu
kozu
M. Aleksić
Vitamini su nezamjenjivi eliksir
ljepote, djeluju iznutra i spolja, oni čine
kožu svježom, elastičnom, blistavom i
baršunastom
Vitamini utiču na biohemijske procese
bitne za regeneraciju kože, čine je gipkom
i ublažavaju procese starenja. U kozmetičkim tretmanima prednost imaju vitamini
u uljanom rastvoru (pakovanja, maske,
preparati za masažu).
Vitamin A regeneriše površinski i dubinski sloj kože, vitamini B grupe direktno
djeluju na stvaranje ćelija kože, sprječavaju iritaciju i dehidraciju, vitamin C kao
jak antioksidant usporava proces starenja,
čisti kožu, uklanja fleke i važan je za stvaranje kolagena i jačanje krvnih sudova,
vitamin D čini kožu elastičnom i sjajnom,
sprječava akne i ublažava bore, vitamin
E hrani kožu, usporava starenje, smiruje
upale i iritacije.
BETTY vam daje savjete kako da njegujete kožu pomoću namirnica koje mogu da
se nađu u svakoj kuhinji.
Ovas za akne
Čaj od zobi, odnosno neoljuštenog sjemena ovsa je odličan za lijepu kožu. Sadrži
A, C i B vitamine, preporučuje se starijima
od 30 godina, koji imaju akne. Pije se
prije spavanja. Podmlađuje kožu i pravi je
glatkom.
Priprema se lako: šaku neoljuštene zobi
operite hladnom vodom, ocijedite, pa
prelijte litrom hladne vode.
Zagrijavajte do ključanja, pustite da vri 5
minuta, sklonite sa šporeta i ostavite da
stoji jedan sat. Procijedite i pijuckajte u
toku dana, po želji zasladite medom.
Šipak za fleke
Pripremite šolju svježih ili suhih plodova
šipka i dvije šolje bademovog ili maslinovog ulja. Šipak operite, odstranite vrhove,
pa ga prepolovite. Stavite šipak i ulje u
šerpu, da krčka na slabijoj temperaturi 4
sata, uz povremeno miješanje. Prohlađenu mješavinu procijedite kroz cjediljku i
gazu. Ulje prespite u tamne i tople tegle.
Ovo ulje, bogato vitaminima A, B i E
koristite za lice i tijelo, jer umanjuje oštećenja na koži nastala dejstvom slobodnih
radikala, ali i ublažava pjege i fleke.
Krompir za podočnjake
Za mrežu bora i kesice ispod očiju, koristi
se maska od krompira, koji je odličan
izvor vitamina C i utiče na proizvodnju
kolagena, proteina koji popunjava bore i
licu daje puniji i mlađi izgled.
Narendajte mali krompir i dobijenu masu
nanesite na prethodno očišćenu kožu
ispod očiju, na podočnjake. Poslije 20 minuta isperite hladnom vodom i namažite
kapke kremom.
Kvasac za cirkulaciju
Maska od svježeg kvasca, koji je bogat
vitaminima B grupe, tonira, poboljšava
cirkulaciju i čisti pore. Preporučuje se za
normalnu, masnu i suhu kožu.
Za normalnu kožu izgnječite polovinu
kocke kvasca, dodajući toplo mlijeko do
konzistencije kisele pavlake. Smjesu u
slojevima nanesite na lice i držite 20 minuta. Odstranite toplom vodom.
Žumance za suhu kožu
Žumance je dobro protiv perutanja kože,
bogato je vitaminom D. Umutite ga viljuškom i nanesite na lice i vrat. Ostavite da
djeluje 30 minuta i isperite.
januar 2015.
BETTY magazin
7
zanimljivosti
zanimljivosti
www.betty.ba
Lijek za slomljeno srce
I ribe spavaju
Jedan od najstarijih lijekova za slomljeno srce datira još iz
srednjeg vijeka, star je čak 588 godina i može da se nađe u
apoteci u glavnom gradu Estonije. Sastoji se od marcipana na
bazi badema i tajnog sastojka, koji se ljubomorno ne otkriva.
Potreba za ovim lijekom ne jenjava svih ovih vijekova, a sam
recept je strogo čuvana tajna. Ono što se pouzdano zna jeste
da estonski lijek za slomljeno srce nije običan marcipan, jer sadrži 72 procenta badema, i 28 procenata tajnog sastojka. Jedna
doza ovog lijeka teška je 40 g, i košta euro.
Kao i ljudima, tako je i životinjama potreban san. Istraživači
vjeruju da i životinje sanjaju i prolaze kroz faze sna koje uključuju
cikluse REM (Rapid Eye movement) i NREM (Non-REM ) spavanja. Spavaju čak i ribe, iako mnogi ljudi misle da ribe ne spavaju
zato što nemaju kapke, a oči su im vlažne. Različite vrste riba
imaju drugačije načine spavanja. Neke spavaju u toku dana, a
druge preko noći. Pretpostavlja se da one nemaju REM fazu, koja
se obično viđa kod drugih životinja, na primjer pasa i mačaka.
Ribe redukuju stanje svjesnosti tokom spavanja, ali nikada nisu
potpuno nesvjesne. One mogu i da vide dok spavaju, kontrolišući
okolinu. Kada primijetite da se ribe u akvarijumu ne kreću, ili da
su na jednom mjestu, znači da spavaju . Dobro je da im se ugasi
svjetlo i omogući mrak.
Žene i muškarci sanjaju različito
Iako naučnici nazivaju „univerzalnim snovima” određene sadržaje koje su
česti i kod ljudi različitih kulturnih nasljeđa, poput proganjanja, napadanja,
letenja, nemogućnosti kretanja, osjećaja hladnoće, snovi su ipak toliko
individualni da ni muškarci i žene ne sanjaju isto. Istraživači kažu da su
muškarci prijavili više agresivnih sadržaja u snovima nego žene. Takođe,
muškarcima se u snovima javljaju drugi muškarci duplo češće nego žene,
dok su kod žena oba pola podjednako zastupljena. Isto tako, negativne
emocije u snovima zastupljenije su od pozitivnih. Istraživač snova J. A.
Hobson kaže da oko 95 posto snova nakon buđenja brzo zaboravimo
zato što promjene koje se događaju u mozgu tokom spavanja i sanjanja
ne podržavaju procesuiranje informacija i njihovo skladištenje. Skeniranje
mozga spavača je pokazalo da je frontalni dio mozga, bitan za formiranje
memorije, neaktivan tokom REM sna.
Levitacija je moguća
Formula za sreću
Tim stručnjaka s Tehnološkog instituta u Cirihu konstruisao
je prvi uređaj koji pomoću visoke frekvencije zvuka utiče na
to da kapi vode lebde, kreću se i međusobno kombinuju. Ista
tehnologija, tvrdi vođa ovog naučnog istraživanja, mogla bi u
skoroj budućnosti da omogući levitaciju i znatno težih tijela,
na primjer, životinja i ljudi. Po njima, za levitaciju ili lebdjenje
tijela, kao i za pomjeranje predmeta u vazduhu, dovoljan je
samo zvuk određene, veoma visoke frekvencije i snage.
Naučnici sa Univerziteta u Londonu otkrili su matematičku
formulu za određivanje trenutne sreće, eksperimentišući s 26
osoba, kojima su davali da izvršavaju zadatke. Nakon svakog
pokušaja trebalo je da, na skali od 1 do 10, ocijene koliko su
zadovoljni. Istraživači su posmatrali reakcije njihovog mozga skenirajući ih sa fMRI uređajem (funkcionalna magnetna
rezonanca). Aktivirale su se oblasti ventral striatum, glavni izvor
dopamina u neuronima, i insula,
dio mozga važan za nastanak
nekih emocija, uključujući i
sreću. Ove promjene su pokazale pozitivnu korelaciju sa
rezultatima, striatum je povezan
sa promjenama raspoloženja, a
insula sa ukupnim nivoom sreće.
Pokazalo se da je ključnu ulogu u
određivanju trenutne sreće imalo
očekivanje učesnika. Igrači su se
osjećali najbolje kada su dobijali
ono čemu su se najviše nadali.
Zvučnim talasima se može uticati na promjenu nivoa pritiska
koji se širi u elastičnim medijima, i stvara silu kojom se može
poništiti gravitacija. To su naučnici znali i ranije, ali sad je
švajcarski tim uspio da
konstruiše uređaj kojim
može da se izvede pomjeranje tijela, na kontrolisan
način, bez dodira. Trenutno se, ovim uređajem,
mogu podizati zrna kafe,
komadići drveta itd.
8
BETTY magazin
januar 2015.
zdravlje
www.betty.ba
LYSOBACT
®
PRIRODNA POMOÆ
KOD UPALE GRLA
Mr. ph. spec. A. Džananović
Bakterijska upala grla ili gnojna
angina je bolest koju uzrokuju
bakterije a najčešće su streptokoke
ili stafilokoke. Posebno je česta
kod djece uzrasta do 6. godine zbog
nerazvijenog odbrambenog sistema i
bliskog kontakta sa drugom djecom
u školi i vrtiću. Može se javiti kao
samostalna bolest ili biti komplikacija
prehlade, gripe, upale uha ili sinusa.
Bakterijska upala grla počinje
naglo, a pored simptoma kao što su
grlobolja, promuklost, kašalj, javljaju
se i opšti simptomi: bolovi u mišićima
i zglobovima, opšta slabost, povišena
temperatura preko 38°C praćena
groznicom i preznojavanjem. Sluznica
grla je crvena, otečena i često
prekrivana gnojem, a okolne žlijezde
na vratu mogu biti uvećane i bolne.
Bakterijske upale grla zahtijevaju
antibiotsku terapiju, pa je u ovom
slučaju potrebno javiti se ljekaru. Ne
preporučuje se uzimati antibiotike
„na svoju ruku“ jer se time
pospješuje razvoj otpornosti bakterija
na antibiotike (pojava rezistencije).
Opšte stanje organizma i imuniteta
ali i lokalna otpornost sluznice usne
šupljine predstavlja važan faktor u
zaštiti od uzročnika upala: bakterija,
gljivica i virusa.
S obzirom da usna šupljina
predstavlja „ulazna vrata” za
mikroorganizme iz spoljašnje sredine,
pljuvačka sa svojim antimikrobnim
djelovanjem predstavlja prvu liniju
odbrane domaćina sprečavajući
prodor mikroorganizama. Lizozim
u sastavu pljuvačke djeluje protiv
većine Gram-pozitivnih bakterija kao
što su streptokoke i stafilokoke, koje
su najčešći uzročnici bakterijskih
upala grla. Lizozim takođe djeluje
i na neke viruse i gljivice. Pored
antimikrobnog djelovanja, lizozim
djeluje protuupalno te potpomaže
bržu obnovu sluznice.
Lizozim je jedan od najvažnijih
faktora nespecifične lokalne
otpornosti, a njegova uloga u
organizmu opravdava naziv „enzim
budućnosti”.
Jedinstveni sastav lijeka Lysobact
Spray® za usnu sluznicu baziran je na
lizozimu, prirodnom faktoru lokalnog
imuniteta sluznice, koji svojim
višestrukim korisnim djelovanjima
pomaže u zaštiti i ozdravljenju
sluznice usta i grla, te predstavlja
odličan terapijski izbor za uzročno i
simptomatsko liječenje akutnih upala
sluznice usta i grla.
Pored toga, aktivne komponente
lijeka Lysobact Spray®: smiruju upalni
proces, pomažu zarastanje rana i
oštećenja sluznice usne šupljine,
ubrzavaju ozdravljenje, štite sluznicu
usne šupljine i grla, pojačavaju
lokalni imuni odgovor sluznice i
dovode do blagog analgetskog učinka.
Lysobact Spray® se može koristiti
i kao podrška antibiotskoj terapiji
u liječenju bakterijskih oboljenja
sluznice ždrijela i usne šupljine.
Praktična i savremena forma spreja
opremljena je specijalno dizajniranim
aplikatorom koji omogućava
jednostavnu, laku, brzu i preciznu
primjenu lijeka. Izaberite Lysobact
Spray® u jednoj od dvije arome:
osvježavajuća aroma peperminta ili
umirujuća aroma anisa. Lysobact
Spray® ne sadrži alkohol.
januar 2015.
BETTY magazin
9
BETTY intervju
www.betty.ba
Nina BadriC
HRABRA, DRUGAČIJA I SVOJA...
D. Mrdić
foto: privatna arhiva Nine Badrić
U muzici je od malih nogu. Rasla je sa dječjim horom, nizala
nastupe, a u ostvarenju solo karijere mnogo joj je pomogao
Dino Dvornik, kome je, kaže, neizmjerno zahvalna. Dva puta
je nastupila na Eurosongu i ne želi provjeravati onu narodnu treća sreća. I bez pobjede na tom takmičenju smatra se veoma
sretnom. Za proljeće najavljuje dva albuma. Jedan živi, sa
obradama rok standarda u džez maniru, i drugi, studijski, sa novim
pjesmama. O svemu tome ekskluzivno za BETTY Nina Badrić...
10
BETTY: Nedavno ste se oglasili singlom
„Vjetrenjače", koji je ekranizovan u SAD.
Kako je izbor pao na Njujork i kakva iskustva nosite sa tog snimanja?
NINA: Njujork je predivan i poseban i bilo
je pravo zadovoljstvo u tom fantastičnom
gradu snimati video. Bilo je naporno ali i zanimljivo. Brojni slučajni prolaznici su upadali u snimanje spota, tako da smo na kraju
najzanimljivije ljude i ostavili na snimku.
BETTY: Zanimljiva je i storija o ovoj pjesmi.
„Vjetrenjače" su nastale u porodici Kovač,
ako se ne varamo?
NINA: Pjesmu su davno napisale mama i
kćerka, Aleksandra i Spomenka Kovač i
ja sam je čula još prije 8 godina. No, eto
došlo je vrijeme da je snimim tek nedavno,
kada sam pitala Aleksandru šta je sa tom
pjesmom koja mi se davno prije svidjela.
BETTY magazin
januar 2015.
Divna je i ima puno pozitive u sebi, tako da
se sve poklopilo. Pjesma je već mjesecima
apsolutni broj 1 na hrvatskaim top listama i
presretna sam zbog toga.
BETTY: Je li to najava novog albuma i kada
možemo očekivati nove pjesme?
NINA: Novi album pojaviće se u proljeće, a
za sada izbacujem singlove, poput pjesme
„Dan D" i „Vjetrenjače". Uskoro ću publici
predstaviti jedan prekrasan duet sa Željkom
Vasićem - pjesmu „Lozinka za raj".
BETTY: „Vjetrenjače" su Vaš prepoznatljivi
stil, ali ipak malo drugačije od ranijih pjesama. Hoće li biti nekog muzičkog zaokreta u
narednom periodu?
NINA: Sigurno će biti potpunih i neočekivanih zaokreta, jer ja volim koketirati sa
produkcijom.
BETTY intervju
www.betty.ba
BETTY: Aktuelna je i Vaša koncertna turneja. Bihać, Sarajevo, Zenica... Koliko je
teško danas praviti velike koncerte?
NINA: Današnja vremena nisu nimalo laka
i svuda je kriza, pa tako i u našem poslu,
no eto, Bogu sam zahvalna da me ljudi
traže i zovu i da sam u prilici napraviti
neke prekrasne koncerte, poput ovih u
Bosni i Hercegovini uskoro. Prostori su
sjajni i tu ću biti bliska sa svojom publikom, što me najviše raduje.
BETTY: Učestvovali ste na Eurosongu.
Kako danas gledate na ovo takmičenje
i da li biste se ponovo pojavili tamo,
obzirom da mnoge vaše kolege na ovom
festivalu nastupaju po nekoliko puta?
Neki tvrde i da je to recept za uspjeh...
NINA: Nikad ne reci nikada, ali mislim
da više ne bih išla na Eurosong. To nije
takmičenje muzike, već nekih drugih
priča i za odlazak tamo je potrebna velika
priprema cijelog tima, pa i zemlje iz koje
dolazite. Dok na to ne budemo spremni
mislim da nećemo ostvariti neke veće
uspjehe.
BETTY: Imate mnogo pratilaca na društvenim mrežama. Kako gledate na taj
vid komunikacije sa publikom i može li
se danas zamisliti muzička karijera bez
društvenih mreža?
NINA: Super mi je što i na taj način mogu
biti u svakodnevnoj komunikaciji sa
svojom publikom, te im predstaviti neki
drugi dio sebe, koji do sada nisu uspjeli
upoznati, poput obične Nine koja radi
sve iste stvari kao i svako od njih. Mnoga
poznanstva su proizašla iz kontakata na
društvenim mrežama i one su odlična
stvar.
BETTY: Kad smo već kod toga, hit na
Instagramu posljednjih dana su Vaše
nove fotografije. Što zbog Vas, što zbog
haljina koje nosite. O čemu se radi?
NINA: Konkretno fotografija na kojoj
sjedim na staroj stolici jako se svidjela
ljudima i taj dan sam dobila jako puno
novih folloversa i puno lijepih komentara. Ljudi vole znati sve, šta jedem, nosim
i neke stvari iz privatnog života, a na taj
način im trenutno dajem informaciju šta
radim.
januar 2015.
BETTY magazin
11
BETTY intervju
BETTY: Javna ličnost ima obavezu svaki
put biti nekako drugačija... Ko brine o
Vašem izgledu i koliko Vi učestvujete u
odabiru onoga što ćete nositi?
NINA: Većinom brinem sama i kupujem
odjeću koju nosim, pa možete misliti na
šta liče moji ormari (smijeh). Nije uvijek
lako pronaći neke lijepe stvari, ali ja obavim šoping u skoro svakom gradu u kojem
boravim unaprijed, pa neka se nađe.
BETTY: Šta Vam je najvažnije: nakit, odjeća, cipele?
NINA: Sve od nabrojanog mi
je važno, kao i svakoj ženi,
(smijeh).
BETTY: Društvene mreže
nekako su nam silom prilika
proširile i krugove prijatelja.
Koliko su to po Vama stvarna prijateljstva i uspjevate
li još uvijek sačuvati neka
Vaša prijateljstva iz djetinjstva?
NINA: Stvarna prijateljstva
su jedino ona koja datiraju preko 20 godina, jer to
su ljudi koji me najbolje
poznaju. Sa njima nema
nesuglasica i uvijek je odnos
miran. Sve drugo su interesi,
ili poznanstva i to više ne
miješam.
BETTY: Na sceni ste od malih nogu. Bili
ste član dječjeg hora, potom pjevali
prateće vokale, da bi se onda otisnuli u
solo karijeru. Kako gledate na muzička
takmičenja, danas jako popularna na
našim prostorima, na kojima nastupaji
i mališani, ali ne sa dječjim pjesmama,
nego sa aktuelnim hitovima. Da li je to
dobar put ka uspjehu?
NINA: Ne znam šta bih Vam rekla po tom
pitanju. Lako je pjevati postojeće pjesme,
ali teško je dati svoj pečat svakoj od njih.
U ovome poslu se traži originalnost i ja
to znam prepoznati bez greške. Čim ste
neiskreni, publika vas odmah skenira i
naprosto vas ne slijedi. Ljudi vole istinu i
original. Morate se dati do kraja ljudima
koji vas slušaju, jer onda se identifikuju
sa pjesmama koje pjevate i pronalaze
neke svoje priče u njima.
BETTY: Imali ste više dueta tokom karijere i to veoma uspješnih. Međutim, jedan
je podigao baš mnogo prašine u BH javnosti. Riječ je o duetu sa mladim Mirzom
Šoljaninom. Kako gledate na tu saradnju
i kako je uopšte došlo do iste?
NINA: Imam puno sjajnih saradnji, a
uskoro ću publici kao što već rekoh
predstaviti jedan sjajan duet sa Željkom
Vasićem. Pjesma „Lozinka za raj” osvojila
me je na prvo slušanje. Uvijek pristajem
12
BETTY magazin
januar 2015.
www.betty.ba
na saradnju ako se radi o dobroj pjesmi i
pjevaču i to je jedini kriterijum.
BETTY: Nedavno ste pominjali da imate
želju snimiti džez album, te da bi se to
moglo desiti veoma skoro. U kojoj ste
fazi sa tim projektom i znaju li se već
neke numere, koje će se naći na tom
albumu?
NINA: Sada su mi u glavi samo nove
pjesme za novi album, a takav album sa
obradama grupe Queen snimila sam u
Njujorku i mislim da ću ga u februaru
mjesecu, tamo oko Valentinova predstaviti publici. Album je na engleskom jeziku i
zvuči veoma zanimljivo.
BETTY: Učestvovali ste i u jednoj regionalnoj kampanji sa ciljem pružanja
podrške ženama oboljelim od karcinoma. Koliko je važno da se javne ličnosti
uključe u ovakve kampanje i pomognu u
preventivi raznih problema?
NINA: Jako je važno da osobe koje su prepoznate u javnosti bude svijest ljudima.
Treba slavu iskoristiti u dobre i plemenite
svrhe i to je po meni i cilj slave.
BETTY: Iako ste privatni život uvijek
pokušavali sačuvati za sebe, prosto Vaš
status zvijezde to nije dozvoljavao. Novinare i publiku pored pjesama interesuju
i neke druge stvari. Kakav je trenutni
emotivni status Nine Badrić?
NINA: Srećna sam i zadovoljna. Dovoljno?
BETTY: Imate li mnogo neostvarenih
želja u životu i koje su one najveće?
NINA: Imam još jako puno neostvarenih
želja, a vjerujem da ću ih u godinama
koje dolaze većinu i ostvariti.
BETTY: Često putujete... Koje destinacije
su Vam najzanimljivije i gdje bi ste još,
pored ovih prostora, mogli živjeti?
NINA: Uf... Teško pitanje. Uvijek sam vo-
ljela Pariz i mogla bih se, osim u Zagrebu,
zamisliti tamo. No, ko zna gdje će me
život odvesti (smijeh).
BETTY: Slušate li muziku kada odmarate i
šta je to najčešće? Koji žanr, koji izvođači?
NINA: Slušam uvijek muziku, a u stanu
najčešće radio „Sky fm smooth jazz”. To
me opušta i tada zaista uživam.
BETTY: Koliko imate vremena za čitanje i imate li
omiljenog pisca? Može i
preporuka neke zanimljive
knjige za naše čitaoce...
NINA: Čitam knjige najčešće
kada sam na odmoru, jer
tada imam najviše slobodnog vremena. Kod kuće
ih sve započnem, pa onda
ostanu nedovršene i na pola
(smijeh). Njih sve do kraja
progutam na odmoru. Lijepa
knjiga je „Buđenje svijesti” i
preporučila bih je svima.
BETTY: Dame sigurno interesuje kako Nina njeguje
svoje lice?
NINA: Već neko vrijeme
koristim preparate brenda „Avene“, koji mi pruža
svježinu. Tako koristim „Avene hydrance optimale serum“, koji je odličan za
moj ubrzani stil života i čest boravak u
zagušljivim prostorijama. Vašim čitateljkama preporučujem naravno i „Avene
bogatu i hranjivu kremu“.
BETTY: Šta bi Nina bila da nije ovo što
je danas? Jeste li kroz život imali neku
rezervnu varijantu, ukoliko bi muzici
rekli dosta?
NINA: Nikada nisam imala rezervnu
varijantu, niti sam kalkulisala. Zato mi je
valjda dragi Bog dao ovu milost koju živim, da živim svoju muziku, jer sam ušla
u sve ovo bez fige u džepu, pa šta bude.
Vjerovala sam da mogu i eto...vratilo mi
se na najljepši način.
BETTY: Posao kojim se bavite, ali i sam
život nose i lijepe i manje lijepe trenutke.
Imate li neku maksimu koja je tu, da Vam
da vjetra u leđa kada je najteže?
NINA: Porodica je svetinja i iz nje uvijek
crpim snagu. Kada je najteže, ja pogledam
u nebo i znam da će se sve već sutra u
dobro pretvoriti.
BETTY: Nova godina je vrijeme želja... Šta
ćete sebi poželjeti u 2015.?
NINA: Ma, moje želje su uvijek iste. Samo
neka je zdravlja mojoj porodici, meni i
svim ljudima. I to zaista i mislim. Zdrav
čovjek može sve ostvariti.
pedijatar
www.betty.ba
VIRUSNE RESPIRATORNE INFEKCIJE KOD DJECE
MIROVANJE, CAJ I SIRUP
dr R. Kosić
spec. pedijatrije
Virusne bolesti počinju slično, curenjem nosa,
gušoboljom, povišenom temperaturom i kašljem;
postojanje ovih simptoma potpuno isključuje
postojanje bakterijskih bolesti
Virusne infekcije disajnih organa su
najčešće akutne bolesti sa kojima se
pedijatar svakodnevno susreće.
virusima i posljedična nerazvijenost
specifičnog imuniteta na ove mikroorganizme.
U prvih pet godina dijete preboli šest
do devet infekcija godišnje, a čak jedan
od deset predškolaca boluje jednom
mjesečno. Češće boluju djeca koja idu
u jaslice ili vrtić i djeca kojoj iz škole
viruse „donose“ starija braća i sestre.
Uprkos opšte prisutnom vjerovanju,
izlaganje hladnoći i vjetru („prehlada“)
nema bitnog uticaja na razbolijevanje
– ova predrasuda često skreće pažnju
sa pravih uzročnika - virusa, koji se
prenose sa bolesne djece na zdravu
kihanjem, kašljanjem ili dodirom.
Mala djeca su osjetljivija na virusne
uzročnike upala disajnih puteva – uzrok
je manja vjerovatnoća susreta sa ovim
Zagrijane i neprovjetrene prostorije
u kojima djeca borave u kolektivnom
dnevnom boravku ili školi veoma pogoduju razmnožavanju i lakšem prenošenju virusa. Otuda su i česte zimske
epidemije virusnih oboljenja među
djecom i odraslima.
U svakodnevnoj pedijatrijskoj praksi
nije moguće sa sigurnošću povezati
određenu kliničku sliku sa određenim
virusom (ili bakterijom).
Jedan isti virus može kod djece različitog uzrasta da izazove različite bolesti
– od najblaže kihavice do bronhitisa
januar 2015.
BETTY magazin
13
pedijatar
www.betty.ba
ili upale pluća i obrnuto, zapaljenje
ždrijela može biti izazvano različitim
virusima ili bakterijom iz grupe streptokoka. Izolacija uzročnika je najčešće
nedostupna u svakodnevnom radu.
Srećom nije ni neophodna, jer iskusan
pedijatar na osnovu uzrasta, kliničke
slike i trenutne epidemiološke situacije
sa velikom sigurnošću može da zaključi
o kakvom je oboljenju riječ i da planira
način liječenja.
Za virusne infekcije disajnih puteva
nema specifičnog lijeka. Uz mirovanje, čaj i sirup za snižavanje povišene
temperature, roditeljima se savjetuje i
mnogo strpljenja dok se imunitet malog
bolesnika ne izbori sa infekcijom.
KIHAVICA (akutni virusni rinofaringitis), počinje sa kihanjem, bistrom
sekrecijom iz nosa, peckanjem u grlu.
Dijete ima blago povišenu temperaturu
i glavobolju. Suhi kašalj i konjuktivitis
se pojavljuju poslije nekoliko dana, a
krajem prve nedjelje sekrecija iz nosa
postaje mutna, a kašalj „zreo“.
Ni pojava kašlja, ni zamućenje nosnog
sekreta ne znače pogoršanje i ne ukazuju na bakterijsku infekciju. To je normalni tok bolesti koja prolazi za desetak
dana bez posljedica. Kod dojenčeta
zapušen nos ometa dojenje, beba slabije
jede i spava. Mlađe dijete po pravilu
izgleda bolesnije i više brine roditelje
nego školarac iz iste porodice.
Uzročnici su mnogobrojni virusi iz
grupe rinovirusa, korona virusa, respiratorni sincicijelni virus, adenovirusi,
enterovirusi... Na svaki od njih razvijamo specifičan imunitet i zato je moguće
da mnogo puta u životu obolimo od
nove vrste virusa.
Dijete se liječi kod kuće uz lijekove za
povišenu temperaturu i bolove, mnogo
tople tečnosti, čišćenje nosa i sirup za
olakšanje kašlja u zavisnosti od uzrasta
i po preporuci pedijatra.
Komplikacije ovih lakih virusnih infekcija su kod djece rijetke. Ipak, u slučaju
produženog kašlja uz ponovnu pojavu
povišene temperature, bolova u uhu ili
čujnog, otežanog disanja kod dojenčeta,
dijete treba odvesti na kontrolu.
GRIP (influenca) izazivaju ortomixovirusi grupe A, B, C. Epidemije se javljaju
na svake 2-3 godine, a pandemije na 10-
14
BETTY magazin
januar 2015.
40 godina. Virus se prenosi kapljičnim
putem i prljavim rukama. Poslije 2-3
dana od kontakta sa bolesnom osobom
javlja se visoka temperatura, glavobolja,
kihavica, suh kašalj, gušobolja, povraćanje i bolovi u zglobovima i mišićima.
Klinička slika zavisi od vrste virusa i
uzrasta. Mlađa djeca rjeđe obolijevaju i
imaju netipičnu sliku koja liči na druge
virusne bolesti, ali su komplikacije kod
školske djece rjeđe.
Dijete se najlošije osjeća u toku prve
nedjelje bolesti, a dugotrajni kašalj
ometa dijete u spavanju i pohađanju
nastave. Liječenje je simptomatsko kao
kod svih virusnih bolesti.
Inaktivisana vakcina je efikasna i
savjetuje se za djecu koja su u povećanom riziku od komplikacija. Djecu koja
boluju od hroničnih bolesti pluća, srca i
bubrega, dijabetesa, treba vakcinisati.
BRONHIOLITIS je posebno teška klinička slika virusne infekcije pluća kod
djeteta do druge godine. Ovu bolest
najčešće izaziva respiratorni sincicijalni
virus. Karakteristično je da antitijela
koja se razviju poslije prve infekcije
ne štite od ponovnog razbolijevanja.
Srećom, svaka sljedeća bolest je blažeg
toka.
Bolest počinje kihavicom, odbijanjem
hrane i kašljem uz povišenu temperaturu. Najveći broj djece se lako izbori
sa ovim virusom, ali se ponekad kod
dojenčeta kašalj pogorša sa znacima
otežanog, ubrzanog disanja i otežanim
hranjenjem.
Davanje antibiotika ne sprječava razvoj
ove bolesti. Virus agresivno oštećuje
sluzokožu bronhija, luči se gust sekret
koji beba ne može da iskašlje, sve ovo
otežava plućnu funkciju i, uz slabljenje
apetita, pogoršava opšte stanje djeteta.
pedijatar
www.betty.ba
Najčešći uzročnici
bolesti
Virusi su daleko najčešći uzročnici bolesti disajnih puteva kod
djece svih uzrasta. Nemoguće je
razviti imunitet na tako veliki broj
različitih virusa koji nas okružuje.
Zimi provodimo više vremena kod
kuće, stanovi i vrtići se više griju a
slabije provjetravaju – eto razloga
zašto se u to doba godine lakše
šire virusi u obliku manjih ili većih
epidemija.
Da li će doći do širenja na donje
disajne puteve ili do bakterijske
superinfekcije zavisi od imuniteta,
uzrasta, vrste virusa i njege malog
bolesnika, komplikacije nećemo
spriječiti čestim odlaženjem kod
pedijatra ,niti „preventivnim“
uzimanjem antibiotika.
Isključite dijete iz kolektiva kada
je bolesno, njegujte ga kod kuće
uz mirovanje i tople napitke i
odvedite pedijatru na znakove
pogoršanja bolesti.
Srećom, bronhiolitis je samoizlječiva bolest. Zadatak ljekara i roditelja je da u
kućnim ili bolničkim uslovima pomognu
djetetu da prebrodi ovu kratku dramatičnu epizodu i da ga uz nadzor zaštite
od komplikacija.
Odlazak u bolnicu sa malom bebom uvijek je traumatično iskustvo za porodicu,
ali je u slučaju težeg oblika bronhiolitisa
često neizbježno. Nadzor, primjena kiseonika, inhalatorne terapije, intravenska ishrana i praćenje vitalnih parametara ne mogu se sprovoditi kod kuće.
pedijatre. Prethodi mu curenje nosa,
gušobolja, povišena temperatura. Pulmolozi smatraju da bronhitis ne postoji
kao samostalna bolest.
Svaki od bezbroj virusa koji napadaju
sluzokožu nosa i ždrijela mogu da se
razmnožavaju i u sluzokoži donjih disajnih puteva, u bronhijama. Kašalj je u
početku suh, potom sadržajan. Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničke slike
i auskultatornog nalaza na plućima.
Roditeljima treba objasniti pravu, virusnu prirodu bolesti i dobru prognozu.
Djeca koja su preboljela bronhiolitis ne
obolijevaju češće od hroničnih bolesti
pluća.
Kod neke djece će se organizam sam
izboriti sa nagomilanim sekretom i
otokom sluzokože, kod druge će biti neophodna primjena lijekova u inhalaciji.
Vlažne pare slane vode sa lijekom koji
širi disajne puteve poboljšaće disanje i
smanjiti intenzitet kašlja.
BRONHITIS je često oboljenje u dječjem
uzrastu, koje više brine roditelje nego
Rijetko je potrebna primjena antibiotika, mada se oni u praksi često propisuju
zbog straha od moguće bakterijske
komplikacije.
U slučaju ponavljanih epizoda dugotrajnog kašlja sa zviždanjem u grudima,
dijete treba uputiti kod pulmologa,
koji će ispitati disajnu funkciju i stanje
disajnih puteva. Danas postoje moderni aparati za inhalatornu terapiju kod
kuće i lijekovi koji se koriste u prevenciji ponavljanih epizoda bronhitisa.
ZAPALJENJE PLUĆA (PNEUMONIJA)
kod djece može izazvati svaki od poznatih mikroorganizama: virusi, bakterije,
mikoplazme, gljivice...
Najveća poteškoća u postavljanju dijagnoze jeste najčešći virusni uzročnik i
netipični početak bolesti. Virusna upala
gornjih disajnih puteva se proširi na
donje – traheju i bronhije, a oštećena
sluzokoža i nagomilani sekret predstavljaju pogodnu sredinu za razvoj patogenih bakterija.
Bolest obično počinje kihavicom, gušoboljom i povišenom temperaturom. U
periodu kada se već očekuje ozdravljenje
dolazi do pojačanja kašlja i ponovnog
skoka temperature.
Težina kliničke slike zavisi od uzrasta,
uzročnika i zdravstvenog stanja djeteta.
Nekada su simptomi nekarakteristični za
disajne puteve – bol u stomaku, proljev i
povraćanje. Uvijek se primjećuje ubrzano disanje, karakteristično u periodima
kada dijete nema povišenu temperaturu.
Laboratorijske analize (broj leukocita i
CRP) ukazuju na postojanje zapaljenske reakcije, a to uz kliničku sliku i
auskultatorni nalaz na plućima ukazuje
pedijatru na moguće zapaljenje plućnog
tkiva. Snimak pluća se koristi za potvrdu
dijagnoze, ali nije neophodan.
U zavisnosti od opšteg stanja, uzrasta
djeteta i uslova u kojima dijete živi,
savjetuje se kućno ili bolničko liječenje.
Zbog moguće bakterijske komplikacije
daju se antibiotici, inhalatorna i potporna terapija.
Danas je prognoza virusnih pneumonija
izuzetno povoljna, a slab odgovor na terapiju ili ponavljanje pneumonije uvijek
treba da pobudi sumnju na postojanje
astme, urođenih bolesti ili stranog tijela
u disajnim putevima.
januar 2015.
BETTY magazin
15
zdravlje
www.betty.ba
OSNOVNI REGULATOR
U LJUDSKOM ORGANIZMU
ŠTITNA
ZLIJEZDA
Doc. dr R. Kovačeva, endokrinolog
Medicinski centar „Artendo”, Sofija
Štitna žlijezda, koja svojim izgledom podsjeća na
leptira, najveća je endokrina žlijezda u ljudskom
tijelu, odgovorna je za aktivnost ćelija u cijelom
organizmu. Nalazi se u vratnom dijelu ispod
grkljana. Tiroidni hormoni štitne žlijezde utiču
na energiju, razmjenu ugljenih hidrata i masti,
krvotok, digestivni trakt, nerve, mišiće i psihu
Kako bi saznali nešto o prevenciji i
najčešće sretanim bolestima štitne
žlijezde, konsultovali smo docenta Rusanku Kovačevu, vodećeg specijalistu u
oblasti endokrinologije, koja je završila
specijalizaciju na Univerzitetskoj bolnici Pitie-Salpetriere, u Parizu.
16
Od čega zavisi pravilno funkcionisanje
štitne žlijezde?
Štitna žlijezda, kao i većina endokrinih
žlijezdi, kontroliše u manjoj ili većoj
mjeri rad čitavog organizma. Njene
funkcije su poremećene kada postoji
urođeno ili stečeno oboljenje.
diovaskularnim, gastrointestinalnim,
neurološkim i drugim sličnim oboljenjima. Prije svega bi o štitnoj žlijezdi
trebalo da se razmišlja kada postoji
otok sa ili bez bolova u donjem dijelu
vrata, kada se mršavi bez obzira na
dobar apetit, kada postoji poremećeni
srčani ritam; kada neko u porodici pati
ili se liječi od bolesti štitne žlijezde,
ili je operisan zbog toga. Drugi razlog
ispitivanja štitne žlijezde su problemi
prilikom ostajanja u drugom stanju ili
želja za istim nakon dugog odlaganja.
Početak menopauze takođe je jedan
dobar povod za preventivno ispitivanje.
Koji su znaci problema
štitne žlijezde?
Poremećeno funkcionisanje štitne
žlijezde ispoljava se nespecifičnim
simptomima, koji u većini slučajeva
usmjeravaju ka drugim, najčešće kar-
Kako se ispituje njeno stanje?
Osnovna preventivna ispitivanja su ultrazvuk štitne žlijezde i provjera nivoa
TSH-a (tiroidno stimulirajućeg hormona) u serumu. U slučaju da se primijete
poremećaji, ispitivanja se proširuju u
BETTY magazin
januar 2015.
određenom pravcu, po procjeni endokrinologa.
Šta predstavljaju tzv. čvorići i kada je
potrebno da se hirurški uklone?
Stvaranje čvorića (ili tumora, dobroćudnih ili zloćudnih) u različitom
životnom dobu, karakteristično je za
sve organe — štitnu žlijezdu, mliječnu žlijezdu, matericu itd. Kod štitne
žlijezde prosječna učestalost je oko
23%, pri čemu dostiže do 50% nakon
60 godina starosti, većinom kod osoba
ženskog pola. Eto zbog čega oni mogu
da se posmatraju kao nerazdvojni dio
starenja štitne žlijezde, ili organizma u
cjelini. Čvorići mogu da se pojave kako
u funkcionalno i morfološki zdravoj
žlijezdi, tako i pri autoimunoj bolesti
ili pri upali štitne žlijezde. Obično se
otkrivaju ultrazvukom, kod nekih od
njih vrši se biopsija tankom iglom sa
zdravlje
www.betty.ba
citološkim pregledom i ukoliko simptomi nisu zloćudni, čvorići se provjeravaju ultrazvukom najmanje jednom
godišnje. Njihovo hirurško uklanjanje
potrebno je kada su oni zloćudni, ili
kada su veoma veliki i funkcionalni, te
izazivaju probleme.
Koji čvorići su vidljivi za ultrazvuk i
gdje može da se izvrši ovakvo
liječenje?
Široko je rasprostranjeno korištenje
ultrazvuka ili ehografa za dijagnosticiranje i praćenje čvorića štitne žlijezde.
Tokom posljednjih godina svoj put
probija i jedna nova metoda na bazi
ultrazvučnih talasa, kojim se vrši termoablacija čvorića, koji su pogodni za
ovakav način liječenja, a da se pri tom
ne oštećuje cjelina kože. Primjenjuje se
ograničeno kod pacijenata koji ispunjavaju određene uslove, koje u tu svrhu
određuju i pripremaju specijalisti.
Šta je to Hašimotov tireoiditis i kako
da znamo da nije karcinom?
Hašimotov tireoiditis je autoimuna bolest štitne žlijezde sa visokim stepenom
nasljednosti. Kod ove bolesti veličina
štitne žlijezde može da bude normalna,
uvećana, rjeđe smanjena, sa ili bez čvorića. Karakteristična pojava kod ovog
oboljenja je povećan broj antitijela
protiv različitih struktura štitne žlijezde. Funkcija žlijezde može da bude normalna, smanjena ili povećana, i od toga
zavisi i da li je potrebno liječenje. Ukoliko postoje čvorići postupa se prema
gore navedenom algoritmu. Karcinom
štitne žlijezde može da se razvije kako
u normalnoj, tako i u štitnoj žlijezdi
promijenjenog izgleda uslijed različitih
bolesti, samim tim i kod Hašimotovog
tireoiditisa. U svakom slučaju, dijagnoza se postavlja ehografom i biopsijom tankom iglom pod ultrazvučnom
kontrolom sa citološkim pregledom
sumnjivih čvorića. Ukoliko se dijagnoza
potvrdi, liječenje je hirurškim putem.
Kakvi su simptomi hipertireoze i kako
se ona liječi?
Pri hipertireozi štitna žlijezda stvara
višak hormona, što postavlja organizam u uslove ubrzanog metabolizma:
gubljenje težine bez obzira na dobar
apetit, konstantno ubrzani puls, koji
može biti neritmičan, učestalo vršenje velike nužde, povećana nervoza i
emotivna neuravnoteženost. Nakon
što se potvrdi dijagnoza određenim
hormonskim analizama, počinje se sa
liječenjem koje ima za cilj da smanji
povećanu proizvodnju hormona štitne
žlijezde. Pri neuspjehu prelazi se na
liječenje radiojodom ili operaciju.
Kakvi su simptomi oboljenja paratiroidne žlijezde i kako se oni liječe?
Najčešće kliničke pojave pri povećanoj
funkciji paratiroidne žlijezde povezane
su sa bolovima u bubrezima koje se
ponavljaju, u većini slučajeve sa obe
strane, uslijed kamena u bubrezima,
zbog kojih je neophodna litotripsija
(nehirurško razbijanje kamena u bubrezima ultrazvukom).
Druga klinička pojava može da bude
teška osteoporoza bez osnove, ponekad
i sa prijelomima. Međutim, važno je
spomenuti da živimo u eri preventivne
medicine i većina bolesti se otkriva
prevencijom ili prilikom ispitivanja
uslijed drugih oboljenja. U ovim slučajevima podaci o povećanom nivou kalcijuma i parathormona u serumu, niska
gustina kostiju ili ehografom slučajno
otkriven čvorić, za koji se sumnja da je
paratiroidni adenom, obično su povod
posjete endokrinologu. Liječenje je individualno i zavisi od vrste poremećaja,
starosti i propratnih oboljenja. Moguće
je hirurško uklanjanje, medikamentno
liječenje, skleroziranje ili termoablacija. Pri smanjenoj funkciji paratiroidne
žlijezde (najčešće nakon hirurškog
liječenja štitne ili paratiroidne žlijezde
i rjeđe nasljedno), klinički simptomi su
grčevi sa treperenjem mišića lica, prsti-
ju i zglobova ruku i rjeđe stopala i natkoljenica. U ovim slučajevima otkriva
se nizak nivo kalcijuma, parathormona,
ponekada i magnezijuma. Liječenje podrazumijeva unošenje neophodnih doza
kalcijuma i vitamina D.
Zašto žene češće obolijevaju?
Poznata je činjenica da od bolesti štitne
žlijezde, tako i bolesti paratiroidne žlijezde, češće obolijevaju žene u zrelom i
starijem dobu. Ne postoji jednoznačno
objašnjenje jer oboljenja imaju različito
porijeklo — autoimuno, upale, reaktivna hiperplazija, neoplazme. Pretpostavlja se da je oboljenje u vezi sa
postojanjem veće količine estrogena ili
sa karakteristikama fiziologije ženskog
organizma. Starosno doba, takođe, je
neosporiva činjenica koja izjednačava
razlike između oba pola.
Šta je prevencija za bolesti štitne
žlijezde?
Do sredine XX vijeka učestalost obolijevanja štitne žlijezde bila je veoma visoka, a na nekim mjestima dostizala je
50% uslijed teškog deficita joda. Prije
oko 50 godina počinje da se spominje
prevencija „gušavosti“ dodavanjem
joda u ishranu, najčešće jodiranjem
soli, ili u obliku tableta.
Da li postoji hrana, vitamini ili nešto
drugo, što bi moglo da nas zaštiti?
Ništa specijalno ne postoji, važna je raznovrsna i zdrava ishrana sa unošenjem
svih nutrijenata i vitamina.
januar 2015.
BETTY magazin
17
zdravlje
www.betty.ba
GLAVOBOLJE – CEST PROBLEM
TEMPIRANA BOMBA
dr M. Manigoda, spec. neurologije
Migrena, tenziona glavobolja, klaster
glavobolja, hronična dnevna glavobolja – bilo
kako ih stručno nazivali, više od pola svjetske
populacije u svakom momentu pati od njih
Razmišljajući kako da započnem ovaj
tekst, odlučio sam se da našim dragim
čitaocima postavim jednostavno pitanje:
Da li ima neko među Vama ko nikada nije
imao probleme sa glavoboljom? I, zaista,
odgovor, koji je gotovo sigurno negativan,
pokazuje na veoma jednostavan način da je
glavobolja medicinsko stanje koje može da
se smatra jednim od najčešćih zdravstvenih
problema ljudske vrste.
Najgrublji epidemiološki podaci pokazuju
da u svakom momentu između 50 i 60 posto
svjetske populacije pati od raznih formi
glavobolje, pri čemu se u ovu kalkulaciju
ubrajaju najčešće forme glavobolje. Ako se
dodaju i rjeđi uzroci glavobolje, apsolutni
broj osoba, koje u svijetu pate od glavobolje, dostiže enormne razmjere. Uzimajući
ovo u obzir jasno je da je ekonomsko i socijalno opterećenje, koje pojedinci, porodica i
šira društvena zajednica trpe zbog problema glavobolje, ogromno.
Kada običan čovjek govori o glavobolji, on
se fokusira na bol i pridružene tegobe, i
bitno mu je kako da ih se oslobodi. Međutim, šta se krije iza glavobolje, odnosno koji
je njen uzrok, zapitamo se tek naknadno,
nekada, nažalost, suviše kasno.
Namjera ovog teksta je da vam predstavi
najgrublju podjelu glavobolja, čime ćemo
predstaviti i njihove uzroke, a potom da
vam ukažemo na to kada su glavobolje
znak bolesti koje mogu biti opasne po život.
Mogući uzročnici
Glavobolje se mogu podijeliti u dvije velike
grupe: primarne i sekundarne glavobolje.
Primarne glavobolje su one glavobolje,
koje predstavljaju oboljenje same za sebe,
odnosno nisu uzrokovane nekom drugom
bolešću. U ovu grupu glavobolja spadaju:
migrena, tenziona glavobolja, klaster glavobolja
i druge rjeđe primarne glavobolje. Najčešće
glavobolje iz ove grupe su migrena i tenziona glavobolja. Jako veliki broj ljudi u opštoj
20
BETTY magazin
januar 2015.
populaciji pati od ovih vrsta glavobolja.
Uticaj na svakodnevni život pojedinca, kao
i socijalno-ekonomski uticaj ovih vrsta
glavobolja je ogroman. Njihov prirodni tok
može biti dvojak. Naime, one mogu ostati
u takozvanoj epizodičnoj formi, kada se
ataci javljaju manje od 15 dana mjesečno,
a mogu preći u stanje koje se zove hronična
dnevna glavobolja, kada pacijenti svaki ili
svaki drugi dan imaju glavobolju. Veoma
rijetko neke od ovih glavobolja mogu biti
udružene sa stanjima koja ugrožavaju
život. Recimo kod migrene sa aurom je
nešto povećan rizik od nastanka moždanog
udara, a posebno kod žena koje su pušači i
uporedo s tim koriste oralna kontraceptivna
sredstva.
Sekundarne glavobolje su glavobolje kod
kojih postoji neki uzrok, odnosno zdravstveni poremećaj, koji se manifestuje pojavom glavobolje. Čitav niz oboljenja i stanja
može se manifestovati pojavom glavobolje,
kao jednim od simptoma.
Šta nam je činiti?
Svjedoci smo da se najveći broj osoba sa
glavoboljom ne javlja ljekaru, već da sam
uzima uobičajene analgetike. I, zaista, u
najvećem broju slučajeva ovakav postupak
pomaže. Međutim, da li je to dugoročno
rješenje? Svakako nije. Bez obzira o kakvoj
se glavobolji radi, da li nas ona brine ili ne,
odnosno da li je uobičajena ili ne, potrebno je u nekom trenutku javiti se ljekaru,
prije svega neurologu, radi uspostavljanja
adekvatne dijagnoze.
Kako da pacijent prepozna trenutak kada
obavezno mora da se javi ljekaru zbog
glavobolje?
U tabeli su izlistani uzroci, koji dovode do
akutne sekundarne glavobolje. Neki od njih
su veoma ozbiljna oboljenja, čije inicijalne
znake je potrebno prepoznati i što hitnije se
javiti ljekaru radi daljeg tretmana.
Sljedeće situacije predstavljaju tzv. „crvene
zastavice” upozorenja da je glavobolja
potencijalno opasna:
Svaka glavobolja koja počinje kod osobe
starije od 50 godina - bilo kakva novonastala glavobolja ili pogoršanje već
postojeće glavobolje, kod osoba ove životne
dobi, mora se smatrati za simptomatsku ili
sekundarnu glavobolju, dok se drugačije
ne dokaže. Obavezno se moraju sprovesti
dodatna ispitivanja prema uputstvu neurologa.
Izuzetno nagli početak, veoma jake, „najgore ikada doživljene glavobolje” - ovo
može biti početak hiperakutnog medicinskog stanja, koje se zove subarahnoidalna
hemoragija ili krvarenje između moždanih
opni. Javlja se kod osoba svih životnih dobi
i posljedica je pucanja patološki proširene
arterije u glavi. I druga, takođe veoma
ozbiljna stanja, mogu početi sa ovakvom
glavoboljom.
Glavobolja čiji se intenzitet, učestalost i
trajanje pojačavaju s vremenom - svaka
progresija glavobolje kroz vrijeme, bilo
da se radi o minutima, satima, danima ili
nedjeljama predstavlja signal da se dešava
ozbiljan problem u glavi. Ovakve karakteristike glavobolje su obično dio slike prilikom
postojanja tumorskih promjena u glavi ili
pojave krvarećih kolekcija, odnosno hematoma, bilo da oni sporije ili brže rastu.
Glavobolja udružena sa povišenom tjelesnom temperaturom, zategnutim vratom
i pojavom osipa po koži - ovakva situacija
može biti dio slike prilikom zapaljenja
moždanih opni (meningitisa) i mozga (encefalitisa).
Glavobolja udružena sa poremećajima u
neurološkom pregledu - bilo kakav fokalni
patološki proces u mozgu može dati ovakvu
sliku. Glavobolja je jedan od najčešćih neuroloških simptoma. Može biti uzrokovana
traumom, vaskularnim smetnjama, upalnim
bolestima, te tumorima središnjeg nervnog
sistema.
zdravlje
www.betty.ba
Patološki nalaz prilikom pregleda očnog
dna, gdje je rečeno da postoji otok početnog dijela očnog živca – ovakav nalaz,
posebno kada je jednostran, sugeriše
mogućnost postojanja povećanog pritiska
moždane tečnosti, uzrokovanog nekim
ekspanzivnim procesom u glavi.
Svaka glavobolja nakon traume glave glavobolja nakon traume glave je apsolutna
indikacija za hitno neurološko ispitivanje, a
posebno opasne mogu biti glavobolje, koje
se javljaju nedjeljama nakon doživljene
lagane traume, koja je incijalno prošla bez
ikakvih bitnijih problema. U ovim situacijama može da se radi o razvoju velike krvne
kolekcije (hematoma) između moždanih
opni, koji se sporo razvija i ne daje druge
tegobe incijalno. Posebno su pod rizikom
stare osobe i alkoholičari, te pacijenti na
antikoagulantnoj terapiji (lijekovi, kao što
su: Farin, Sintrom, Sinkum...)
Novonastala glavobolja ili pogoršanje i
izmjena karakteristika ranije postojećih
glavobolja - ovo su takođe indikacije za
pregled neurologa i dodatna ispitivanja.
Posebno je bitno procijeniti novonastalu
glavobolju kod pacijenata kod kojih postoji
maligna bolest na drugim organima ili
eventualno stanje smanjene sposobnosti
organizma da stvara antitijela, kao što je
SIDA ili AIDS.
AKUTNE SEKUNDARNE GLAVOBOLJE
Glavobolja udružena sa traumom glave
Glavobolja udružena sa vaskularnim
poremećajima:
- krvarenje između moždanih opni
- akutni moždani udar
- prijeteće pucanje aneurizme krvnog
suda u glavi
- zapaljenje krvnih sudova glave
- tromboza vena
- povišen krvni pritisak
- rascjep zida arterije vrata
Glavobolja udružena sa infekcijama
van glave
Glavobolja udružena sa metaboličkim
poremećajima:
- hipoksija
- hiperkapnija
- dijaliza
- hipoglikemija
Glavobolje udružene sa nevaskularnim
poremećajima:
- povišen pritisak moždane tečnosti
- snižen pritisak moždane tečnosti
- infekcija struktura glave i mozga
Glavobolje ili bol u licu zbog poremećaja
lobanje, vrata, očiju, ušiju, nosa, sinusa,
zuba, usta i drugih struktura glave i lica
Glavobolje udružene sa zloupotrebom
psihoaktivnih supstanci (narkotici,
alkohol)
Neuralgije na glavi i licu
Ključno je razumjeti da je glavobolja veoma
čest poremećaj, da se potcjenjuje njen značaj u opštoj populaciji, da primarne glavobolje kao što su migrena, tenziona glavobolja ili hronična dnevna glavobolja značajno
remete kvalitet života osoba koje pate od
njih, te da je stoga potrebno adekvatno ih
tretirati u saradnji sa ljekarom. Na kraju, ne
tako često, ali ipak značajno učestalo, uzrok
glavobolja mogu biti i stanja koja ugrožavaju život osobe sa glavoboljom. U tim
situacijama moraju se prepoznati naprijed
navedene „crvene zastavice” i odmah se
javiti ljekaru.
moda
www.betty.ba
KAPA NA GLAVI,
IZBOR PRAVI
U trendu su minimalističke varijante iz vremena Odri
Hepbern, velike kape kakve nosi Dejvid Bekam, pilotske
kapice od kože i štofa, priljubljene uz glavu, štrikane
s motivima pletenica, kačketi kakve je nosio Lenjin i
beretke s daškom Pariza iz vremena Tuluz Lotreka
G. Mihailović
Izreka „čizma glavu čuva, a šubara (kapa) je
krasi” ove sezone se u potpunosti potvrđuje, jer
su kreatori smislili najrazličitije modne varijante
za ukrašavanje i utopljavanje glave, koje pored
estetske funkcije da lijepo izgledamo, treba i da
nas i zaštite od hladnoće, padavina i vjetra, pa
samim tim sačuvaju od nazeba, prehlade i upale
sinusa.
Dobra kapa uspješno prikriva i sitne nesavršenosti i nedostatke, poput feniranja koje ste
preskočili, izrastka kose koji niste stigli da
ofarbate, pa se može reći da nakratko uspješno
zamjenjuje i frizera. Zapravo, zimsku frizuru
treba prilagoditi nošenju kape, ali ako baš ne
možete da se odreknete „košnice” na glavi koju
je u modu vratila Ejmi Vajnhaus, nosite široku
vunenu traku, koja sem što odlično izgleda
i lako se izborom boja i materijala uklapa s
odjećom, pouzdano štiti uši i čelo od hladnoće.
Različite varijante vunenih traka, kao i kapa s
otvorom na vrhu, super su i za sve one koji nose
konjski rep.
Za sezonu zima 2014/15 modni bardovi predlažu i štrikane kape sa širokim pletenicama, od finih vunenih materijala, kašmira, pliša, ali i kombinacije, tako da svako može da izabere outfit
koji mu najviše odgovora. U trendu su i šubare,
od rustičnih, etno i folklornih, poput sibirskih i
mongolskih s klapnama za uši i štitnicima za oči,
do futurističkih i duhovitih od vještačkog krzna
fluorescentnih boja i neobičnih šara.
Ako nema vjetra i zimski šešir je dobar izbor,
iako ne štiti tako dobro uši kao klasična vunena
kapa. Ove sezone je popularan „fedora” oblik
šešira , kao i „panama”, ali se nose i svi drugi
oblici, sve do klasičnog „pilboks” šeširića od
somota, štofa ili čoje ili umjetničkog, rembrantovskog.
Ljubitelji beretki i kačketa takođe mogu da
odahnu i iz ormara izvuku svoje primjerke ovih
„pokrivala” za glavu i osvježe ih ovogodišnjim
ukrasima. Broš na beretki uvijek je šik izbor,
22
BETTY magazin
januar 2015.
BUDITE ODVAŽNI I
ČINITE VELIKE STVARI
Stranka šešira
Od kada postoji čovjek postoji i kapa. Prve “pokrivače” za glavu, su drevni ljudi pravili tako što
su životinjsku kožu obmotavali oko glave, ne bi li
se zaštitili od hladnoće. Kape su tako postale dio
folklora i narodnih nošnji.
Kape su u periodu renesanse postale oznaka
staleža, prestiža, a istorija bilježi i religijski razvoj
njihovog korištenja kada su bile značajan pokazatelj položaja u crkvenoj hijerarhiji. U Švedskoj
je postojala i politička stranka šešira, koja se zvala
“Hater”.
veoma slične uniforme kroz istoriju ratovanja, ali
su se razlikovale, osim po boji, najčešće po obliku
i izgledu kape na glavi vojnika.
Kape i šešire nosili su i umjetnici, boemi i pesnici,
pa i vojskovođe. Napoleonov šešir, simbol je
jednog vremena kada su šeširdžije davale sve od
sebe i svoj zanat razvili do savršenstva.
Takođe, vojske različitih država su često imale
Čak i današnja francuska kapa vodi porijeklo od
srednjovjekovnih beretki koje su nosili sudije i
advokati. Takozvanu “frigijsku kapu” kojom su se
dičili Persijanci, u Francuskoj revoluciji su nosili Jakobinci kao simbol slobode, bratstva i jednakosti.
koji u zimske dane donosi i dašak Pariza iz
vremena Tuluz Lotreka, odnosno britanski
koledž stil.
Na primjer, čitavu jednu revoluciju koja je
značajno promijenila politički raspored u svijetu
obilježila je kapa. Radi se o kačketu po kojem je
prepoznatljiv Lenjin, koji je poveo milione ruskih
proletera, sa istim takvim kačketima na glavama, da mijenjaju svijet, što je postalo obilježje
radnika.
ratu na avionima dvokrilcima sa elisama, gdje je
duvalo sa svih strana, nastavili su da nose i piloti
„meseršmita” i „spitfajera” u Drugom svjetskom
ratu, a sada i mladići i djevojke po gradovima,
kada idu pješke i kada ne duva.
Boje za ovu sezonu su vesele i šarene, što opet
ne isključuje sivu,
crnu, teget i braon kao
Bog i šeširdžija
klasične varijante koje
ne izlaze iz mode i lako
Jedan od najpoznatijih dizajnera šešira, Irac
se usklađuju s gardeFilip Trejsi, jedan je od onih umjetnika za
robom. Ako nemate
koje važi poslovica “bog i šeširdžija”. Njegonaviku da nešto nosite
vi šeširi ne liče ni na jedan klasični, svaki je
na glavi, pokušajte,
umjetničko djelo za sebe, nadrealan kao da
nećete se pokajati. Sem
ga je oblikovao skulptor iz filma Matriks. Od
što ćete da sačuvate
prve revije iz 1993. godine njegova karijera
zdravlje, unaprijedinapreduje i svakim novim pojavljivanjem
ćete i vlastiti imidž, a
donosi nešto originalno i novo. Njegovi
možda se i inspirišete da
šeširi su skoro nezaobilazni na revijama
nešto napravite i sami.
Aleksandra Mekvina, Karla Lagerfelda i
Pletenje kapa je lako i
Pako Rabana. Trejsijeve kreacije nisu toliko
relaksirajuće, umanjuje
nosive, koliko su umjetnički izraz njegosvakodnevni stres i spavog poimanja stanja u globalnom svijetu.
da u formu za koju ne
Od poznatih ličnosti koje imaju hrabrosti i
treba mnogo vremena
samopouzdanja da ponesu Trejsijev šešir
za izradu, pa će vas to
ističu se Grace Jones, Lady Gaga, Sarah
dodatno obradovati,
Jessica Parker i vojvotkinja od Kornvola,
jer ćete vrlo brzo imati
Kamila Parker, koja je njegov šešir nosila na
završen rezultat vaše
vjenčanju s princom Čarlsom.
kreativnosti i inspiracije.
Šta izabrati:
Ove sezone je posebno prihvaćena i rado
nošena, takozvana „beanie” kapa. Radosno je
nose i muškarci i žene.
Promovisao ju je Dejvid
Bekam, pa su je prihvatili navijači, a onda i
obožavateljke slavnog fudbalera širom svijeta.
U modi su sve boje ove kape, pa koju god da
izaberete nećete pogriješiti.
Pilotska kapa:
Iz zaborava ju je na modnu pistu izbacio prošle
godine Cacharel, i evo je i dalje u trendu. Kožnu
kapu, koju su nosili piloti u Prvom svjetskom
Brené Brown
Šišano krzno:
Kapu od šišanog krzna
nosila je promovišući svoj
parfem Paloma Pikaso,
kćerka čuvenog slikara
Pabla Pikasa. Prošle godine se ova kapa našla na
modnim pistama u Kenzovom izdanju, podsjećajući
na toplu šubaru, ali sa
prepoznatljivim Kenzovim
senzibilitetom.
Šešir:
Pored već spomenutih
panama i fedora, nećete
pogriješiti ni ako se opredijelite za kaubojski šešir.
Od kože ili od grubljeg
platna, svejedno, uz stilizovanu Meklaud jaknu,
bićete potpuno u trendu.
Fensi kapa:
Nekada su je nosile dame
iz visokog društva, bila
je zaštitni znak poznate
holivudske glumice Odri
Hepbern, kojoj je dobro
stajalo sve, pa i šešir s
crvenom trakom koji nose
gondolijeri iz Venecije.
Ove zime je minimalističke kape a la Odri slavni
Dior vratio na modne piste, uz čizme sa izrazito
visokim potpeticama i neizostavni crveni ruž.
Kačket:
Tradicionalno ga nose muškarci, ali sada je
potpuni hit i kod djevojaka. U svim bojama i od
svih materijala, sa dužim ili kraćim štitnikom,
kačket je obavezan detalj za opušteni stil.
Čitajte uz BETTY
moda
www.betty.ba
Više od deset godina, kao profesor na Univerzitetu u Hjustonu,
SAD, dr. Brené Brown je proučavala ranjivost, dostojnost, vrijednost,
stid i hrabrost. Tokom svojih
studija, otkrila je raskošnu moć
ranjivosti, kao i kako svesrdan
život može biti potpuno transformativan.
U knjizi „Budite odvažni i činite
velike stvari“ nova vizija koja nam
pokazuje kako bi izgledalo kad bismo drugima dopustili da nas vide
kakvi uistinu jesmo je vrlo moćna.
U svijetu kojim dominira ideja
da nikad nismo dovoljno dobri,
naučili smo bježati od vlastite ranjivosti i ne priznavati je. A ako se
još i pokažemo ljudima takvi kakvi
jesmo, to znači da se izlažemo
još većem riziku od kritikovanja i
povrede.
Na temelju dvanaestogodišnjeg
istraživanja dr. Brené Brown razotkriva kulturalni mit koji ranjivost
prikazuje kao slabost, tvrdeći da
je priznavanje vlastite ranjivosti
i nesavršenosti zapravo najtačnija mjera naše hrabrosti. Brené
Brown objašnjava da je ranjivost
srž mučnih emocija kao što su
strah, tuga i razočaranje te rodno
mjesto ljubavi, osjećaja pripadnosti, radosti, empatije, inovativnosti
i kreativnosti. Kad pokušavamo
odbaciti ranjivost, distanciramo
se od iskustava koja u naš život
unose svrhovitost i smisao.
Da bi ovo uspjelo, moramo biti
spremni i sposobni da pustimo šta
drugi ljudi misle. Ovo može biti
teško za svakoga, ali je posebno
teško za ljude koji sebe smatraju
perfekcionistima. I dok mnogi
ljudi sebe sretno opisuju kao
perfekcioniste, perfekcionizam
zapravo i nije pozitivna osobina.
Evo načina kako da „opravdamo”
da smo svi samo ljudi... Uživajte!
Preporučila: F. Miletić
januar 2015.
BETTY magazin
23
BETTY farmaceut
www.betty.ba
ZIMSKI SAN
mr ph D. Goljić
Kada je broj sunčanih sati smanjen, organizam povećano luči hormon
melatonin, koji indukuje san, smanjuje ovulaciju kod žena i povećava apetit
Zima nam se uvukla pod kožu. Dok priroda usporava svoj bioritam, mi žurimo
kroz maglovito jutro u novi dan. U naletu
hladnoće tražimo toplo mjesto, a toplinu
možemo naći i u apoteci, koja je u ovo
doba godine posebno prometna. Iako je
sezona kašlja i temperature, mnogi ljudi
se farmaceutu žale na loše raspoloženje,
umor i usporenost, bolove u kostima i
teško varenje hrane tokom praznika.
Izgleda da u ovom periodu svi spavamo i
jedemo više. Da li nas to priroda priprema
za zimski san? Kako razumjeti i reagovati
na ove promjene?
Ljudski organizam je osjetljiv na stimuluse iz spoljašnje sredine i modifikuje svoje
potrebe po njima. Količina sunčevih zraka
koja nam je dostupna tokom dana utiče
na fiziologiju raspoloženja, sekreciju
hormona, fizičku aktivnost, san i količinu
tečnosti. Niske temperature prilagođavaju
naše tijelo da manje troši, a više akumulira energiju. Potrebno je uvidjeti da iako
nam priroda mijenja metabolizam, isto
tako nudi i adaptivna rješenja.
Nivoi hormona koji regulišu fiziologiju našeg tijela (npr. kortizol) prate tzv.
unutrašnji biološki sat, koji zavisi od
količine sunca koju naše tijelo registruje
putem oka ili kože. Kako sunce ima svoj
24
BETTY magazin
januar 2015.
ciklus, tako i organizam prilagođava svoje
ciklične mehanizme. Kada je broj sunčanih sati smanjen, organizam povećano
luči hormon melatonin, koji indukuje san,
smanjuje ovulaciju kod žena i povećava
apetit. Dodatno, smanjena je sinteza
hormona sreće (serotonina) koji stimuliše
fiziološke funkcije, popravlja nam raspoloženje i pokreće aktivnosti. Pokretački
hormoni dostižu svoj maksimum u jutarnjim časovima, kada nas sunce stimuliše
na ustajanje i rad. U kasnijim popodnevnim satima, kada padne mrak, inhibicije
popuštaju, raspoloženje pada i organizmu
više prijaju mir, toplota i odmor. U skladu
sa ovim, zaključuje se da lošije raspoloženje, koje nas kao tihi pratilac slijedi, ne
treba pripisati sebi, već normalnoj težnji
prirode da smiri aktivnosti organizma i
podstakne odmor u mračnijem, hladnom
periodu.
Temperatura ljudskog tijela dostiže svoj
maksimum u periodu od 14 do 19 h, zato
nam je utopljavanje najpotrebnije u ranim
jutarnjim i kasnim večernjim časovima. U
našem organizmu svi mehanizmi su podešeni na proizvodnju i skladištenje energije.
Povišenu potrebu za hranljivim materijama i pojavu taloženja viška masti ne treba
kritički pripisivati lošim navikama, već
shvatiti to kao adaptivni odgovor na zimu.
Tokom ljetnih sunčanih dana u organizmu
se sintetiše vitamin D, koji je neophodan
za pravilno korištenje kalcijuma. U normalnim okolnostima, apsorpcija kalcijuma iz hrane je oko 40 posto, koja tokom
zimskih mjeseci opada na 10 posto, jer je
znatno smanjen metabolizam vitamina D.
Zato se preporučuje adekvatna suplementacija, pogotovu kod osoba koje imaju
osteoporozu ili nizak unos mliječnih
proizvoda.
Podučeni porukama modernog društva,
kolektivno se trudimo da prilagodimo
svijet sebi, kroz navike i ponašanje. Trebalo bi da shvatimo da smo dio prirode, i
kao takvi, moramo se pomiriti sa uticajima koji ona ima na nas.
Dnevna svjetlost i temperatura, zelene
boje proljeća i žute boje jeseni, sve su
to signali koji priroda šalje našem tijelu
kako bi nas najbolje pripremila za period
koji predstoji. Umjesto da se opiremo,
najbolje je prepustiti se sivo bijelom
prizoru koji je oko nas i relaksirati svoj
pogled u daljini, znajući pritom da je ono
što zaista sve veže upravo taj prirodni
zakon, koji djeluje snažno, adaptirajući
i modifikujući. Prava sreća proizilazi iz
svijesti o tome da smo pod prirodom svi
zaista jednaki.
zdravlje
www.betty.ba
PREHLADA I GRIP
UZIMANJE ANTIBIOTIKA NEMA UÈINKA
Uz odmaranje u krevetu, uzimanje tekućine i mnogo vitamina C, preporučuje se primjena
uglavnom kombinovanih lijekova koji olakšavaju simptome prehlade i gripe
Prehlada je najčešća bolest, pretežno
uzrokovana pothlađivanjem tijela ili njegovih određenih dijelova. U takvim stanjima prokrvljenost sluznica je oslabljena,
a time i imunitetna odbrana od virusa i
bakterija, tako da ovi uzročnici bolesti
mogu prodrijeti u sluznice.
Zahvaćeni su nos, grlo, dišni putovi, dušnik i bronhiji. Dok je prehlada infekcija
gornjega respiratornog sistema, uzrokovana virusima, najčešće blagog toka,
gripa je upala respiratornog sistema čiji je
uzročnik virus gripe, a očituje se znatno
izraženijim simptomima. Niže temperature i veće temperaturne razlike, uz
oslabljeni imunitet, kao i duži boravak u
zatvorenom prostoru povećava vjerojatnost širenja virusa.
Ne postoji specifičan lijek za prehladu ili
gripu. Budući da se radi o virusnoj bolesti,
uzimanje antibiotika nema učinka na intenzitet simptoma, niti trajanja bolesti. U
liječenju se primjenjuju lijekovi i postupci
koji ublažavaju simptome i time ubrzavaju
ozdravljenje. Uz odmaranje u krevetu,
uzimanje tekućine i mnogo vitamina
C, preporučuje se primjena uglavnom
kombinovanih lijekova koji olakšavaju
simptome prehlade i gripe.
Važno je znati da osobe koje boluju
od hroničnih bolesti, poput povišenog
krvnog pritiska, odabiru lijeka moraju posvetiti posebnu pažnju. American
Heart Association preporučuje izbjegavanje lijekova koji u svom sastavu sadrže
dekongestive (kao što su pseudoefedrin i
fenilefrin) koji smanjuju otečenost nosne
sluznice i poboljšavaju prohodnost nosa,
ali mogu povisiti krvni pritisak. Kako bi
izbjegli nepoželjne efekte dekongestiva
savjetujemo da koristite lijekove koji
u svom sastavu nemaju dekongestiv ili
umjesto dekongestiva sadrže antihistaminik.
Iz Belupovog bezreceptnog programa
lijekova izdvajamo LUPOCET FLU® šumeće
tablete, lijek namijenjen za simptomatsko liječenje prehlade i gripe. Po svom
sastavu ovaj lijek je fiksna kombinacija
analgetika i antipiretika (paracetamola)
s malim dozama antihistaminika (klorfenamina) i askorbatne kiseline (vitamina
C). LUPOCET FLU® ublažava simptome
poput rinoreje, svrbeža nosa, suznih očiju,
promuklosti, kašlja, glavobolje, vrućice i
iscrpljenosti. LUPOCET FLU® treba uzimati
nakon jela, kako bi se smanjila mogućnost nastanka probavnih smetnji. Šumeće
tablete otopljene u čaši vode ugodnog su
okusa limuna, uklanjaju simptome gripe i
prehlade kod odraslih i djece starije od 6
godina.
biljke
www.betty.ba
aloja- Biljka
besmrtnosti
Aloe barbadensis Mill. (Liliaceae) – aloja
(Syn. Aloe vera L.)
Prof.dr R. Jančić
Postoje četiri biljke koje su čovjeku
neophodne: pšenica, grožđe, maslina i aloja. Prva hrani, druga pruža
radost srcu, treća osigurava harmoniju, a četvrta čini čovjeka zdravim, rekao
je još Kristofor Kolumbo.
Aloe Vera je važna ljekovita biljka
mnogih naroda planete, koji su je
smatrali blagotvornom za niz bolesti, o
čemu govori i njeno ime, jer „vera” na
latinskom jeziku znači „prava”, a alloeh na
arapskom „gorka”. Ime se odnosi na Aloe
barbadensis miller, koja se smatra „pravom
alojom”, između 300 vrsta, od kojih su
samo četiri ljekovite.
Aloja je višegodišnja biljka kratke, cilindrične stabljike. Listovi su krupni, mesnati
lancetasti, blijedo zeleni, ravni sa gornje i
konveksni sa donje strane, sa crvenkastim
bodljama na obodu. Cvjetovi su ljevkasti,
žuti, grupisani u grozdove. Porijeklom je
sa Barbadosa a danas se plantažno gaji u
26
se nakon sušenja ili kuhanja stvrdne
u masu poput ćilibara. Ova droga
sadrži antrahinonske heterozide
(aloin) i koristi se kao jak laksans.
Droga, dobijena iz vrste A. ferox, na
tržištu se prodaje pod imenom kap
aloja, a stvrdnuti sok A. barbadensis
je kiraso aloja.
zemljama Mediterana. Srodna i slična sa
opisanom vrstom je južnoamerička biljka
Aloe ferox Mill. koja se takođe uzgaja u
povoljnim uslovima širom svijeta.
Posljednjih godina proizvodi na bazi aloje
postali su veoma traženi ali postoji izvjesna zbrka oko naziva proizvoda i njihovih
ljekovitih svojstava. Od listova aloje se dobijaju dva različita proizvoda. Cijeđenjem
listova dobija se žućkasti mliječni sok koji
Drugi proizvod, gel od aloje (aloe
vera gel) je bistra želatinozna
materija koja se dobija iz središnjeg
parenhimskog tkiva listova (razli
čitih vrsta roda Aloe). Gel sadrži
kompleks aminokiselina, polisaharida,
lipida i vode i djeluje povoljno na suhu i
oštećenu kožu i pomaže njenu regeneraciju. Postoje kontraverze oko djelotvornosti
aloje gela ako se koristi interno. Zbrka oko
imena proizvoda nastaje jer se gel često
prodaje pod pogrešnim imenom aloja đus
(sok). Kavkaska vrsta Aloe arborescens, gaji
se plantažno zbog baktericidnog djelovanja
soka dobijenog iz listova.
U grobnicama faraona
Narodni recept protiv bolesti
Drevnost ove biljke potvrđuju sumerske glinene
tablice iz 2100. godine prije nove ere, koje
govore o ljekovitim svojstvima ove biljke, kao
i egipatski papirusi stari preko 3500 godina,
gdje piše o upotrebi aloje u medicinske svrhe.
Egipćani su aloju zvali „biljka besmrtnosti” i koristili su je za ljepotu, u liječenju infekcija, kožnih
bolesti i ostavljali u grobnicama faraona. U Indiji,
Kini, Grčkoj i Rimskom carstvu, aloe vera se koristila kao sredstvo protiv rana, uboda, opekotina,
infekcija, upala i oteklina. Indijci su smatrali da
„podmlađuje organizam”, a Aleksandar Veliki
je planirao da osvoji jedno ostrvo u Indijskom
okeanu jer je bilo rasadnik ove biljke. Prema
legendi, njegovi vojnici su pili sok od aloje da
bi se zaštitili od infekcija, što je učinilo vojsku
Aleksandra Velikog besmrtnom. I kralj Solomon
je cijenio ovu biljku i uzgajao je. O njoj je pisao i
Plinije Stariji.
Potrebno je da 350 grama listova aloje (starosti od dvije i po
do pet godina) sameljete na mašini za meso i pomiješate sa
400 g meda sa saćem, 700 ml kvalitetnog jakog crnog vina,
400 grama cikorije i 500 ml 96% medicinskog alkohola (kupuje se u apoteci). Smjesu sipajte u staklenu posudu (veću flašu
ili teglu), dobro zatvorite i ostavite da odstoji sedam dana na
tamnom mjestu.
BETTY magazin
januar 2015.
Poslije sedam dana, kroz gazu procijedite manju količinu soka
koju takođe treba čuvati na tamnom mjestu. Tri puta dnevno
uzimajte po jednu supenu kašiku, jedan sat
prije jela, sedam dana. Višak koji vam ostane poslije sedam dana korištenja, sjedinite
sa „osnovnom” smjesom, ponovo procijedite jednu količinu i ponovite postupak.
Smjesa će vremenom postajati gušća.
Napitak se može pripremiti i koristiti samo
dva puta godišnje.
BETTY radionica
www.betty.ba
Neodoljivi japanski zalogajčići
K. Vijatov
U vrijeme praznika frižideri i ostave su puni tradicionalnih jela, koja se često jedu više dana pa
mogu i da dosade, zato vam za promjenu preporučujemo da iznenadite svoje ukućane i goste
egzotičnim sušijem, tradicionalnim specijalitetom Zemlje izlazećeg sunca
Postoji nekoliko vrsta sušija, a mi smo spremili onaj najpopularniji, maki suši, riža urolana u nori list, punjen ribom i povrćem. Za spremanje ovog zdravog jela u obliku ukusnih
zalogajčića, od materijala vam je potrebno: dvije šolje bijele riže okruglog zrna, dvije mrkve, avokado, krastavac, 100 g dimljenog lososa, listovi od algi, malo sirćeta, soli i šećera,
te soja sos i po izboru hren (slika 1).
Rižu skuhajte, pa prohlađenu poprskajte sirćetom u koji ste dodali prstohvat soli i šećera.
Mrkvu obarite i isjeckajte na fine štapiće. Takođe isijecite na uzdužne „trake” i dimljeni
losos, krastavac i avokado (slike 2, 3, 4, 5 i 6).
Na podmetač od bambusa ili trske (može i kruća, čista kuhinjska krpa) stavite nori list,
preko njega tanak sloj riže i štapiće ribe i povrća. Urolajte tako da se dva kraja lista alge
spoje u krug. Dio nori lista na koji niste stavili rižu malo pokvasite i onda preklopite /
zalijepite za glavni dio (slike 7,8 i 9).
Oštrim nožem isijecite rolnu sušija na tanke kolutiće,
visine dva do tri cm. Poslužite sa soja sosom u koji se
umaču ovi ukusni zalogajčići. Možete poslužiti i sos
od hrena, koji je po ukusu najbliži vasabiju, a koji se
tradicionalno nudi uz suši (slike 10 i 11).
Suši je jelo bogato bjelančevinama, ugljenim hidratima, mineralima i vitaminima. Odnos hranjivih materija izuzetno je dobro izbalansiran, pa suši predstavlja
kako ukusan, tako i veoma zdrav obrok. Ako ne volite
sirovi i dimljeni losos, ovaj japanski specijalitet možete da pravite i sa bijelom ribom, tunjevinom, morskim
plodovima, a moguća je i varijanta s piletinom. (Sirova
riba se ne preporučuje maloj djeci i trudnicama).
Suši može da se konzumira kao predjelo i glavno jelo i
spada u laku, niskokaloričnu hranu koja lijepo izgleda.
Jede se upotrebom štapića ili prstima. Suši se nikada
ne siječe nožem i ne grize, nego se cijeli stavlja u usta.
Nori alge koje ovaj gastronomski delikates drže na
okupu, ubrajaju se u porodicu crvenih algi i jedne su
od malobrojnih morskih algi koje se i uzgajaju. Imaju
dva puta više vitamina A od mrkve i dva puta više
bjelančevina od goveđeg odreska. Bogate su i kalcijumom, gvožđem, vitaminima C, B3, B12, koji je važan
za stvaranje crvenih krvnih zrnaca, pomaže funkciju
nervnog sistema i snižava nivo holesterola, kao i uljima koja sprječavaju zakrčenje arterija, te taurinom,
aminokiselinom koja smanjuje krvni pritisak.
januar 2015.
BETTY magazin
27
sport
www.betty.ba
KAMENJE NA LEDU
S. Kovijanić Dimić
Još je davne 1565. Flamanski slikar Piter
Brojgel-stariji na svojim slikama prikazao
grupu ljudi koja se zabavlja na površini
zaleđenog jezera gurajući ka zamišljenoj
meti kamenje oblika sličnog čajniku
Brojgelova platna „Zimski krajolik sa
lovcima na ptice“ i „Lovci u snijegu“
zapravo prikazuju „ice shotting“ –
bavarsku igru koja se smatra pretečom
karlinga. Autor prvih pisanih tragova
o karlingu je Škot Džon Makuksin koji
je u februaru 1540. godine zabilježio
jedan ondašnji dvoboj na ledu. Prva
pravila karlinga objavio je klub „Dudingson“ 1813. Svjetska prvenstva u
muškoj konkurenciji igraju se od 1959.
a u ženskoj od 1979.
Dva su korijena u nazivu „curling”.
Prvi i koji se uzima za vjerovatniji
je onomatopeja glasnog zvuka koji
se stvara kada kamen klizi po ledu:
„krrr!”. Drugi je po značenju riječi
curling-kovrdžanje, vijuganje –
28
BETTY magazin
januar 2015.
zamišljena linija koju kamen iscrtava
po ledu dok klizi s jednog kraja terena
na drugi koja je oblika kovrdži obzirom
da se kamen vrti oko svoje ose dok klizi
terenom.
Brojne su teorije o nastanku karlinga,
igre u kojoj dvije četvoročlane ekipe nastoje da uz pomoć četki i metli
smjeste po osam masivnih kamenova
što bliže središtu mete označene krugovima na ledenoj površini. Jedna od
teorija je da je karling nastao iz potrebe
za transportom građevinskog materijala
za izgradnju kuća, u to vrijeme najčešće
kamena. Pretpostavka je da se najljepše
kamenje moglo naći upravo na dnu i u
okolini jezera. Stoga su ga ljudi vadili i
odlagali pored vodene površine, a zatim
čekali zimu da se jezero zaledi, kako
bi ga lakše transportovali do svojih
imanja.
Te su „mobe“ okupljale veliki broj
ljudi spremnih da pomognu domaćinu,
pa su bile pogodne za dokazivanje
ko može dalje, jače i brže da
dobaci kamen. U među-
sport
www.betty.ba
vremenu, dok su se muškarci takmičili,
žene su čistile led ispred njih, kako bi
kamen zadržao željeni pravac kretanja
i lakše klizio. Karling je sličan boćanju,
a obzirom da je strateška igra velikog
umnog napora naziva se i „ŠAH NA
LEDU“. Smatra se da je karling škotski nacionalni sport koji se proširio na
Kanadu, SAD, Skandinaviju, Njemačku
i Francusku.
Na prvim Zimskim Olimpijskim Igrama
u Šamoniju održanim 1924. karling je
svrstan u zvanični sport, ali je već na
sljedećim izuzet, sve do 1992. kada je
uvršten u program ZOI kao demonstracioni sport, a tek 1998. na ZOI u Naganu (Japan) ponovo postaje punopravni
olimpijski sport.
Oprema
Za karling postoji profesionalna oprema
koju možete zamijeniti i uobičajenom
udobnom sportskom obućom i odjećom. Postoje profesionalne cipele koje
imaju ugrađeni klizač, ali moguće je i
na obične patike staviti „slider“, bitno
je samo da patike budu potpuno ravne.
Ipak ono što je najvažnije jeste da obuća bude besprijekorno čista kako ne bi
prljala led čime se remeti kretanje kamena. Četke su jako bitan dio opreme,
zapravo četkanje određuje kuda i kojom
brzinom će se kretati kamen, koliko će
krivudati i koliko daleko će stići.
Odjeća – uglavnom džemper i pantalone
treba odabrati tako da se igrač osjeća
prijatno i da ne remeti slobodno kretanje, pantalone od poliestera malo šire u
struku omogućiće nesmetano izvođenje
svakog potrebnog pokreta u toku igre.
Rječnik karlinga:
Stone - Kamen kojim se igra napravljen je
od granita i teži oko 20 kg
House - Kućica odnosno meta sastoji se
od tri kruga prečnika 3,6 m, 2,5 m i 1,2 m i
dugmeta (centar) prečnika svega 15 cm
Delivery – bacanje kamena
Shot – udarac je odigran potez bacanja
kamena
Draw – ubacivanje je lagano bacanje koje
kamen uvodi u kućicu
Take out – izbacivanje protivničkog kamena
iz kućice
Hammer – čekić je posljednje bacanje
kamena u rundi
Broom – četka kojom se čisti led u igri da
bi se ubrzalo kretanje i ispravila putanja
kamena.
Clean – čišćenje leda
Skip – kapiten ekipe po kojem ekipa dobija
ime, ujedno i četvrti bacač kamena
Lead – prvi igrač koji baca prva dva kamena
Second – drugi igrač koji baca drugi po redu
Third – treći igrač baca treći i najčešće je
zamjenik kapitena
Dobra rekreacija
Karling je sport koji se igra na ledu po
kojem se gura kamenje okruglastog
oblika i težine nešto manje od 20 kg.
Dvije ekipe se nadmeću u guranju
kamenja s jednog kraja terena na drugi
gdje se nalazi velika okrugla meta
iscrtana na ledu, sa ciljem da imaju što
više svog kamenja najbliže centru mete.
Ovaj sport zahtijeva jak timski duh,
svaki takmičar ima svoju ulogu u
svakom trenutku igre. Može se nazvati
i porodičnim sportom, jer su često u
ekipi zastupljeni igrači koji pripadaju
različitim generacijama, takođe različitih
fizičkih sposobnosti i snage, što nije
od presudne važnosti za učešće u igri.
Karling je dobra rekreacija, igra koja
će dodatno razviti osjećaj ravnoteže,
poboljšati elastičnost tijela i natjerati
vas da upotrijebite svoje intelektualne
resurse u razvijanju taktike.
Za bavljenje ovim sportom nisu potrebne
posebne kondicione pripreme, pravila su
jednostavna i mogu se savladati već u
toku prvog treninga:
Takmiče se dvije ekipe sa po četiri člana.
Svaki član ima po dva bacanja kamena,
naizmjenično sa protivničkim igračem.
Za to vrijeme preostala tri igrača čiste
led ispred kamena koji klizi ka meti
i na taj način, u zavisnosti od jačine
čišćenja, ubrzavaju njegovo kretanje
i usmjeravaju ga u željenom pravcu.
U toku jednog meča svaki igrač baca
kamen i čisti led. Tim osvaja jedan poen
za svaki kamen koji je bliži centru od
protivničkog kamena. Jedna od taktika
ubacivanja kamena u kućicu je izbijanje
protivničkog kamena, prethodno
ubačenog u kućicu, izvan nje. Svaki
kamen koji se nalazi na 1,83 m od
centra se broji. Runda je završena kada
se kapiteni suparničkih ekipa dogovore
o rezultatu te runde. Ako su dva ili
više kamena toliko blizu centru da je
nemoguće odrediti koji je bliži čak ni uz
pomoć naprave za mjerenje, odluku će
vizuelno donijeti glavni sudija. Ako ni
on ne može da se odluči, runda će se
završiti rezultatom 0:0.
Iako su pravila igre jednostavna, evo još
nekih pravila koja treba poštovati da bi
svi učesnici uživali u igri:
- Nikada ne ulazite na led sa prljavom
obućom, jer loš i prljav led su noćna
mora za svakog karling igrača.
- Minimum vremena provodite u
direktnom kontaktu sa ledom, pri
bacanju se trudite da se što manje
oslanjate rukom ili koljenom o led.
- Poslije bacanja nemojte ostajati na ledu
kako biste posmatrali kretanje kamena,
činite to van staze.
Karlingom se bave i osobe sa
invaliditetom, čak i oni sa ozbiljnim
fizičkim hendikepom, vezani za
invalidska kolica. Za njih se takođe
organizuju takmičenja i to na najvišim
nivoima poput Paraolimpijade i
Specijalne Olimpijade.
januar 2015.
BETTY magazin
29
nutricionista
www.betty.ba
KINOA
MAJKA
SVIH
ZITARICA
V. Knežević Ćosić
Kinoa smanjuje rizik od nastanaka dijabetesa
tipa 2, reguliše šećer u krvi, pomaže pri
snižavanju povišenog holesterola i utiče na
smanjenje povišenog krvnog pritiska
Kinoa je nezamjenjiva namirnica kada
su proteini biljnog porijekla u pitanju,
a njena nutritivna vrijednost kada je
riječ o mineralima, mastima i proteinima je poznata hiljadama godina unazad,
još od vremena Inka koji su je nazivali
„majkom svih žitarica”. Na quechua
jeziku quinoa znači „majka”.
Isperite dobro šolju kinoe da izgubi gorčinu, dodajte dvije šolje vode, posolite,
kuhajte 15 minuta i ohladite. Kuhajte
tri minuta pola šolje sojinog zrna.
Isjeckajte jabuku, zelenu dršku celera,
50 g oraha, a 2 oljuštene mandarine
podijelite na kriške. Sve pomiješajte sa
ohlađenom kinoom i sojom i dodajte
preljev koji ste napravili tako što ste
pomiješali sok od pola limuna, 2 kašike
maslinovog ulja, so i biber po ukusu.
Kinoa je zapravo „pseudo žitarica”, jer
pripada istoj vrsti biljaka kao špinat i
blitva, ali se vijekovima priprema kao i
žitarice.
BETTY magazin
hladnom vodom ostavlja se da proključa, kada treba smanjiti temperaturu,
poklopiti posudu i ostaviti da se kuha
petnaestak minuta. Slane varijante su
odlične kao prilog, pomiješane s povrćem, dok su slatke, s cimetom, medom
i voćem, na primjer, zdrav desert i
izbalansiran doručak.
Kinoa smanjuje rizik od nastanaka
dijabetesa tipa 2, reguliše šećer u krvi,
pomaže pri snižavanju povišenog holesterola i utiče na smanjenje povišenog
krvnog pritiska. Daje osjećaj sitosti,
lako se vari i ne sadrži gluten.
Zdrava salata
30
Zrna kinoe se sastoje od 60 posto klica
i u sebi sadrže mononezasićene masti
(oleinska kiselina i omega 3 masne
kiseline), koje su važne za zdravlje srca,
te antioksidante fitonutrijente (flavonoidi), esencijalne minerale (mangan,
magezijum, gvožđe, fosfor, kalijum,
kalcijum, cink, bakar i selen), vitamine
B1, B2, B3, B6, B9, E, kao i upijajuća i
neupijajuća vlakna.
januar 2015.
Kinoa se koristi za salate, supe, čorbe i
deserte, kao kaša za doručak i zamjena
za bijelo brašno. Na tržištu se najčešće
nalaze bijela, crvena i crna. Crvena je
najbolja za salate jer kuhanjem ne gubi
boju i oblik. Crna kinoa je nešto slađeg
ukusa.
Pahuljice od kinoe su odlične za zdrav
jutarnji obrok, a brašno od ove biljke
uspješno mijenja ono od žitarica. Skladišti se u zatvorenoj tegli, na hladnom
mjestu. Ako je kinoa kupljena u rinfuzi,
treba je oprati prije kuhanja. Priprema se u srazmjeri jedan prema dva (na
šolju kinoe, dvije šolje vode). Prelivena
Kinoa burger
Kinou isperite hladnom vodom, pa
posoljenu kuhajte 15 minuta i ostavite
da se ohladi. U činiji sitno narendajte
mrkvu i tvrdi sir, dodajte jaje, isjeckan
luk, čen bijelog luka, biber, so i druge začine po želji. Smjesu umijesite u kinou.
Mokrim rukama oblikujte burgere, oko
centimetar debele. Pecite ih u tiganju
na dobro zagrijanom ulju po 4 minuta
sa svake strane. Poslužite ih kao prave
hamburgere u lepinjici s dodatkom
zelene, ili svježe kupus salate.
fitnes
www.betty.ba
HULAHOP
VIŠE OD
IGRACKE
L. Begović
Odličan za struk, zatezanje
i sagorijevanje kalorija, ovaj
jednostavni plastični obruč
koriste i prva dama SAD, Mišel
Obama, pjevačice Bijonse i
Keli Ozborn, koja kaže da je za
par nedjelja vrtenja izgubila
pet centimetara u struku
Iako mnogi pamte hulahop samo kao
dječju igračku, ovaj jednostavni, plastični
obruč je i odlična sprava za vježbanje i sagorijevanje kalorija, posebno kada uđete
u ritam i vještinu „vrtenja“. Jer, hulahop
se ne okreće samo oko struka, već i oko
ruku, nogu i vrata.
Fitnes treneri kažu da hulahop sagorijeva
oko sedam kalorija na minut, a jedan sat
intenzivnog okretanja hulahopa sagorijeva oko 400 kalorija, dakle otprilike
isto kao i trčanje od 60 minuta. Vježbe
s hulahopom dobre su i za mršavljenje,
zatezanje i oblikovanje tijela. Obruč vrte
mnoge poznate ličnosti kao na primjer
slavna pjevačica Bijonse, a prva dama
Amerike, Mišel Obama kaže da je baš
sa hulahopom dotjerala figuru poslije
porođaja. Keli Ozborn objašnjava da je za
samo pet minuta vrtenja hulahopa ujutro
i uveče u roku nekoliko nedjelja izgubila
pet centimetara u struku.
A pošto je vrtenje plastičnog obruča i
veoma zabavno, ništa neobično što ova
fizička aktivnost privlači sve više poklonika. Svima njima se dopada i što hulahop
može da se vrti svuda i na svakom mjestu,
odnosno zahtijeva malo prostora i gotovo
nikakva materijalna ulaganja, naravno,
ako koristite običan, plastični, za djecu.
Postoji i takozvani fitnes hulahop koji
je nešto skuplji, ali zato donosi mnogo
zadovoljstva, jer je s njim lakše upravljati,
zato što se okreće sporije od „običnih“.
Okretanje obruča je dobro za srce i aktivira cijelo tijelo. Sjajna osobina hulahopa je što ne zamara koljena i što nije
monotona aktivnost, jer iskusan rekreativac vrlo brzo uključuje muziku i ples u
vrtenje.
Ko nije vrtio hulahop kao dijete i nema
iskustva, treba da ga stavi oko struka,
blago pridržava rukama, jednu nogu malo
izbaci naprijed, pa istovremeno pusti
ruke i zavrti kukovima. Obruč može da
se vrti i oko nogu, ali ako vam je teško da
balansirate na jednoj nozi, lezite na leđa,
podignite jednu nogu i sa njom vrtite
obruč. Isto ponovite i sa drugom nogom.
Hulahop je odličan i za jačanje ruku.
Uspravite se pravih leđa, ispružite jednu
ruku, stavite na nju obruč i vrtite u krug,
pa ponovite sa drugom rukom. Kada se
izvještite, možete i da eksperimentišete, tako što ćete da hodate dok vrtite
hulahop, ili se spuštate u čučanj. Takođe,
obruč možete da okrećete i u društvu, sa
djecom i prijateljima.
januar 2015.
BETTY magazin
31
posjetili smo
www.betty.ba
RIJEKA KOJA PRIČA
VRBAS
M. Maličević
Za razliku od ostalih velikih
rijeka u Bosni, Vrbas jedini
nosi muško ime, a i to, čini se,
nije bez razloga, jer je svojom
snagom tjerao prirodu da mu
se prilagođava, praveći klisure,
kanjone, jezera, kotline, koje i
danas nose epitete najljepših
prirodnih kutaka u BiH
Duž svog toka od oko 250 kilometara,
krenuvši pitomo iz dva mala izvora podno
Zec planine, obronka planine Vranice, do
ušća u rijeku Savu, Vrbas pravi nestvarne
pejzaže. Na tom burnom putu, od planine
do ravnice, čini najljepše slike prirode
mijenjajući svoju boju, oblik i snagu. U
gornjem je toku miran i tih, da bi se za
treptaj oka sav pretvorio u huk neobuzdane, divlje vode, čija energija podiže
adrenalin u trenu.
Vrbas je oduvijek bio velika inspiracija
pjesnicima, muzičarima, slikarima. Na
njegovim obalama nastajale su nove i
gasile se stare ljubavi, značio je život varošima i gradovima kroz koje je prolazio.
Tekle su Vrbasom suze i uspomene, a i
mnoge tajne zauvijek je odnijela hladna
voda zelene rijeke. Pjevale su se sevdalinke o Vrbasu, vodi studenoj, lovila riba,
gurao dajak čamac.
32
BETTY magazin
januar 2015.
Za razliku od ostalih velikih rijeka u
Bosni, Vrbas jedini nosi muško ime, a i to,
čini se, nije bez razloga. Svojom snagom
tjerao je prirodu da mu se prilagođava,
praveći klisure, kanjone, jezera, kotline,
koje i danas nose epitete najljepših prirodnih kutaka u BiH. Svojim tokom kao
da opisuje život, idući lagano od izvora
do Jajca, gdje mu se kao draga, u zagrljaj
obrušava Pliva sa kojom nastavlja put.
Na potezu između Mrkonjić Grada i Banjaluke, izgradnjom hidrocentrale Bočac,
nastalo je i istoimeno vještačko jezero, raj
za splavare i ribolovce, koji dane provode uživajući u, po mnogima, najljepšem
dijelu Vrbasa. Prije ulaza u Banjaluku,
Vrbas ponosno pokazuje svu svoju snagu
i brzinu praveći kanjon Tijesno, gdje je
posjetili smo
www.betty.ba
snagom vode razmakao stijene i mjesta
je ostalo tek toliko da se pored njega
smjestio put.
U svom srednjem toku je gord, snažan i
zreo, da bi, približavajući se svom kraju,
u Srpcu, tiho i dostojanstveno utonuo
u Savu. Na tom svom vijugavom putu,
od izvora do ušća, Vrbas prolazi kroz
brojne gradove, varoši, sela, među kojima
su: Gornji
Vakuf,
Bugojno,
Donji Vakuf, Jajce,
Krupa na
Vrbasu,
Bočac,
Banjaluka,
Laktaši, Srbac. Na dijelu srednjeg toka
izgrađene su hidroelektrane koje su
iskoristile izvanredne vodene potencijale i snagu Vrbasa za stvaranje novih
resursa.
Avantura i adrenalin
Za razliku od prošlosti, u kojoj se uglavnom ova rijeka vezivala za sevdalinku,
zaljubljene, šetnje, teferiče i ribarenje
na njenim obalama, danas je Vrbas prava
oaza adrenalina i avanture, koju pohode
turisti i sportisti iz svih dijelova svijeta.
Rafting i drugi sportovi na vodi učinili su
da Vrbas dobije epitet top destinacije za
ljubitelje adrenalina, ekstremnih
sportova, ali i uživanja u laganim
vožnjama čamcem dajakom, najpoznatijim simbolom Vrbasa.
Sigurno je da je Svjetsko prvenstvo u raftingu, održano na Vrbasu
2009. godine, gdje se takmičilo preko
500 raftera sa pet kontinenata, upoznalo
ostatak svijeta sa ljepotama i potencijalima ove rijeke i bilo okidač za sva buduća
dešavanja i porast rejtinga Vrbasa. Sa
druge strane, godinama unazad mnoštvo
udruženja okuplja ljubitelje Vrbasa koji
se zajedničkim snagama bore da očuvaju
i zaštite obale i korito rijeke, riblji fond,
da promovišu turističke potencijale i Vr-
manifestacija „Ljeto na Vrbasu“, koja
okupi brojne posjetioce, a najveću pažnju, iz godine u godinu, plijene poznati
skokovi sa Gradskog mosta pored tvrđave
Naročito su značajne i imaju sve više
Kastel, takođe jednog
pristalica eko regate na
od napoznatijih obilježVrbasu, koje organizuU starim kartama
ja Vrbasa i Banjaluke.
ju lokalna udruženja,
Ime rijeke Vrbas zapisano je u
a uz pomoć kojih se u
starim kartama na više načina,
Najhrabriji Banjaluviše navrata, tokom
a najčešće se spominje
čani, ali i oni iz drucjelodnevnih izleta i
Verbas, što bi moglo objasniti
gih gradova, praveći
vožnji, Vrbas očistio od
tu njegovu govorljivost,
poznate „laste“ skaču
tona različitog otpada.
pričljivost, kojom govori
u hladni Vrbas, a taj je
Ove godine, drugi put
skok u bliskoj prošlosti
za redom, održana je
ljudima i svemu onome što se
Banjaluke za dječake i
i velika rafting regata
nalazi na njegovim obalama.
omladince značio prelaz
Banjaluka-Beograd, koja
u „veliku raju“. Svana najbolji način prokodnevna slika Vrbasa
moviše razvoj turizma
ljeti jesu i brojni dajak čamci, koje uz
i sportova na vodi, ali i podiže ekološku
brzake guraju mladići, pokazući snagu
svijest ljudi o očuvanju voda kao prirodi spretnost, nerjetko u društvu lijepih
nog blaga.
Banjalučanki, time izazivajući pažnju i
simpatije djevojaka ušuškanih u hladoviUdruženja i sportski klubovi (kajak-kani drveća na obali.
nu, ronilački, rafting) sa zadovoljstvom
će sve zainteresovane upoznati sa tajnaKuriozitet koji takođe krasi Vrbas jeste i
ma Vrbasa, otkriti im njegove najljepše
kupanje u njegovoj hladnoj vodi u sred
lokalitete, brzake, bukove, a oni hrabri i
zime. Tako je Banjaželjni avanture, mogu
lučanin Jefto ostao
okusiti čari raftinga,
Švrakava
poznat po redovnim
kako danju, tako i
Desna pritoka Vrbasa,
kupanjima u januaru.
noću, što je takođe
Obilježja Vrbasa u
jedinstvena ponuda
Švrakava, svojim vodopadima,
Banjaluci su i uređene
rijeke Vrbas.
slapovima, te moćnim, 300 m
šetališne staze, kupadugim kanjonom i tzv. riječnim
Banjaluka
lišta, izletišta, gdje se
„kazanima”, predstavlja
Kao najveći grad
od maja do oktobra uz
atraktivnu lokaciju za
nastao na obalama
roštilj, igru i pjesmu
kanjoning. Ulijeva se u Vrbas u
Vrbasa, Banjaluka je
uživa u povjetarcu
Karanovcu kod Banjaluke, a u
njegov neodvojivi dio.
pokraj hladne vode.
njenim atrakcijama tokom svih
Simbol su jedno drugodišnjih doba, uživaju
gom i jedno bez drugog
Ako zađete u manje
izletnici, rekreativci, ljubitelji
ne mogu. U priči, u
posjećena mjesta na
prirode,
kupači,
pješaci
i
pjesmi, u životu.. Iako
Vrbasu, nerjetko ćete
biciklisti.
u Banjaluci postoji
sresti ribare koji čekasamo jedna uređena
ju da se „primi“ mladigradska plaža, imena
ca, lipljen ili pastrmka.
Abacija, i na brojnim drugim lokalitetiU moru inspiracija i razloga, sigurni smo
ma u odmoru na Vrbasu uživa se i zimi i
da ćete pronaći jedan koji će vas odvesti
ljeti, s proljeća ili kad jesenje kiše krenu.
na obale zelene rijeke da vam na licu
Ljeto je posebno aktivno na Vrbasu, kad
mjesta, uz žubor vode, ispriča priču u
se, između ostalih, održava tradicionalna
prvom licu.
bas predstave kao istinsku oazu odmora i
avanture, što on zaista i jeste.
januar 2015.
BETTY magazin
33
zabava
www.betty.ba
B. Stamenković
horoskop
Ovan
21.03-20.04.
Prvi dani na poslu nakon novogodišnjih praznika mogli bi biti
obilježeni neočekivanim potezima. Samo
od vašeg stava prema toj iznenadnoj
promjeni zavisi hoće li konačan ishod biti
pozitivan ili negativan po vas. Tek krajem
mjeseca pomjerićete svoj fokus na ljubav
i tada se može desiti da upoznate neku
novu osobu koja će vas veoma privući.
Zdravlje nepromijenjeno.
Rak
21.06-20.07.
Januar vam počinje veoma burno na poslu i na momente imate
osjećaj da vam se ruši sve što ste mukotrpno gradili. Duboko udahnite vazduh i
strpljivo sačekajte bolje dane. I ovo će proći. Najbolje što možete uraditi za sebe na
ljubavnom planu jeste da isplanirate neko
romantično putovanje krajem mjeseca.
Zdravstveni problemi sa kostima i/ili kožom mogući su sredinom mjeseca.
Vaga
23.09-22.10.
Dok u prvoj polovini januara
uživate u produženom odmoru
i prijatnoj domaćoj atmosferi, sredinom
mjeseca mogli biste doći u iznenadni sukob sa jednim članom porodice. Pokušajte
nesporazum riješiti što prije, pošto odlaganje može samo uvećati međusobno nerazumijevanje i otežati iznalaženje rješenja.
Zdravlje vas odlično služi sve do pred kraj
mjeseca.
Jarac
21.12-19.01.
rekli su...
U središtu pažnje biće vam novčana situacija. Mjesec će vam
proći u presipanju iz šupljeg u prazno i
vođenju računa o svakom izdatku. Očekivano uvećanje priliva novca će vjerovatno
izostati. Postoji opasnost da nešto što izgovorite u pogrešno vrijeme na pogrešnom mjestu u velikoj mjeri zakomplikuje
vašu emotivnu situaciju. Zdravlje se poboljšava.
Ne preziri hljeb da jednoga dana ne
bi skupljao mrvice.
Vilijam Šekspir
(William Shakespeare)
34
BETTY magazin
januar 2015.
Bik
21.04-20.05.
Najviše bi vas usrećilo da novogodišnji praznici traju bar mjesec
dana, pošto neizmjerno uživate u društvu
porodice i toplini doma svoga. Sva sreća te
na poslu januar protiče bez većih stresova
te uspijevate da na vrijeme odgovorite zadacima koji se pred vas postavljaju. Krajem
mjeseca biste nekog prijatelja mogli pogledati sasvim novim, romantičnim očima.
Zdravlje odlično.
Lav
21.07-21.08.
Na poslovnom planu nema velikih novosti tokom januara, ali
zato vaš ljubavni život okupira svu vašu
pažnju i energiju. Iskoristite ove pozitivne
astrološke aspekte za jačanje svoje emotivne veze, ili pak upoznavanje potencijalnih partnera ukoliko ste sami. Zdravlje
vam je uglavnom dobro, izuzev moguće
akutne krize odmah nakon novogodišnjih
praznika.
Škorpija
23.10-22.11.
Prvi mjesec ove godine protiče
vam bez većih trzavica na poslu,
a obilježen je i prijatnom porodičnom
atmosferom. Više odmarate nego što
radite, i vaš novčanik će to osjetiti. Osim
što je novčani priliv manji, vaš poriv da
trošite na provod i zabavu je veći, naročito krajem mjeseca. Zdravlje uglavnom
dobro, a na ljubavnom planu - zatišje
pred buru.
Vodolija
20.01-18.02.
Vaše poslovne aktivnosti su dosta usporene tokom januara, ali
uopšte uzev idete u pravom smjeru. Bićete dosta okupirani sopstvenim izgledom i
imidžom, imajući potrebu da ostavite dobar utisak u okruženju. Problemi sa suprotnim polom mogu nastati uslijed nepromišljenih izjava, naročito nakon 20. januara.
Što se zdravlja tiče - osjećate se dobro u
sopstvenoj koži.
Isti čovjek može biti tvrdi pesimista prije
ručka i uvjereni optimista nakon ručka.
Oldos Leonard Haksli
(Aldous Leonard Huxley)
Blizanac
21.05-20.06.
Skoro cijeli januar prolazi vam
u uobičajenom ritmu: obavljate
rutinske poslove i obaveze na relaciji kuća-posao i uživate u prilično mirnom životu. Međutim, krajem mjeseca odjednom
počinju sa svih strana da vas salijeću ljudi i
događaji te ne znate šta ćete prije! Postoji opasnost da pogrešno procijenite neke
ljude. Umjesto za sredstvima za smirenje,
posegnite za meditacijom.
Djevica
22.08-22.09.
Posao odrađujete bez previše
udubljivanja, rutinski i nezainteresovano. Sva vaša pažnja okrenuta je provodu, izlascima i druženju, kao da novogodišnji praznici traju čitav januar! Krajem
mjeseca - bura na ljubavnom planu. Bićete
na ringišpilu gorko-slatkih iskustava i biće
tu i smijeha i suza. Uslijed svega, moglo bi
se desiti da zanemarite svoje zdravlje i da
vam imunitet opadne.
Strijelac
23.11-20.12.
Ovog mjeseca potrebno je da
na poslu imate mnogo takta i
strpljenja u odnosima sa kolegama i zaposlenima, pošto je uvećana mogućnost
čestih nesporazuma koji mogu dovesti do
sukoba i svađa. Slična je situacija i u vašoj
emotivnoj vezi, gdje morate mjeriti svaku
riječ koju izgovarate. Sredinom mjeseca
skloni ste glavoboljama i problemima sa
cirkulacijom.
Ribe
19.02-20.03.
Dok drugi praznuju skoro cijeli
januar, od vas se na poslu očekuju puna koncentracija i posvećenost.
To vas do kraja mjeseca može dovesti na
ivicu depresije, pa čak izazvati i neke akutne zdravstvene probleme psihosomatske
prirode kako biste sebi obezbijedili nešto
odmora. Imajte na umu da je ovo prolazna
situacija, i maštajte o boljim danima koji sigurno dolaze.
Ukusi se ne rađaju nego stvaraju.
Mark Tven
(Mark Twain)