2 49. SARAJEVSKI DANI POEZIJE MAGIJSKE MOĆI JEZIKA Sarajevo i cijela Bosna i Hercegovina će i na 49. „Sarajevskim danima poezije“ (11.-16. maj 2010.) širom otvoriti vrata značajnim pjesničkim imenima iz zemlje i svijeta. Svoje sudjelovanje su potvrdili pjesnici i pjesnikinje iz Albanije, Australije, Azerbejdžana, Crne Gore, Egipta, Hrvatske, Jordana, Kanade, Kine, Kosova, Libana, Makedonije, Njemačke, Poljske, Rumunije, Rusije, SAD, Slovenije, Srbije, Turske, Velike Britanije... Pjesnicima će se, kao i prethodnih godina, pridružiti prevodioci bosanskohercegovačke književnosti na druge jezike svijeta... Pjesništvo, tako, nije samo trajni stvaralački napor prepoznavanja mnogolikih tajnī u mrežama i mijenama postojećega svijeta, nego je i živa autorska (i čitateljska) radost u neposrednom iskustvu/oživotvorenju magijskih mogućnosti jezika. Sami jezik poezije zaostaje za nametljivim dinamičnim diskursima aktualne društvene stvarnosti za onoliko koliko je, zapravo, svojom žestokom (ili nježnom) prorokovitošću ispred iste te stvarnosti. Zato se najlakše složiti s onim književnim stvaraocima za koje poezija, kao stvaralački čin u jeziku, postaje velika onoliko koliko je pjesnička riječ ujedno i pokrenuta svijest, stav, i odnos prema vremenu u kojemu se živi. Od otvaranja Manifestacije (utorak, 11. maj 2010.) pa do dodjele Priznanja „Bosanski stećak“ velikome hrvatskom savremenom pjesniku Petru Gudelju (14. maj 2010.) i zajedničkog izleta učesnika u Grad na Neretvi te druge gradove Hercegovine (15. i 16. maj 2010.), predviđen je veliki broj književnih, likovnih, muzičkopromotivnih, multimedijalnih i drugih sadržaja u Sarajevu, te u Brčkom, Čeliću, Fojnici, Goraždu, Konjicu, Mostaru, Prijedoru, Sanskom Mostu, Tešnju. Neki od pjesničkih programa su, kao i prethodnih godina, organizirani s drugim bosanskohercegovačkim književnim i kulturnim manifestacijama, npr. s „Mostarskim proljećem“ (međunarodna pjesnička večer u Mostaru), „Susretima Zija Dizdarević“ (pjesnički program za djecu i mlade u Fojnici), s „Danima Isaka Samokovlije – Sunce nad Drinom“ (međunarodna pjesnička večer u Goraždu), zatim s redovnim aktivnostima Književnog kluba u Brčkom, itd., itd. Ovim nabrajanjem samo želimo naglasiti da su „Sarajevski dani poezije“ i sarajevska i, općenito, i bosanskohercegovačka međunarodna književna smotra. Nadamo se da ponuđeni Program dovoljno govori koliko je vođeno računa o svim aspektima slojevite bosanskohercegovačke književne tradicije. Poezija će, svih ovih dana biti naš najotvoreniji pogled u svijet i u vlastite mogućnosti u istom tom svijetu. I ove smo godine, dakako, zahvalni svim prijateljima Manifestacije koji su, u vremenima sve nepodnošljivijih oskudica i napadne gluhoće za ono što danas imenujemo jezikom, književnošću, kulturom, omogućili da 49. „Sarajevski dani poezije“ i ove godine ugledaju svjetlo dana te budu jedan ljepši, sretniji, ohrabrujući bosanskohercegovački prozor u svijet. Dobrodošli na 49. „Sarajevske dane poezije“! Hadžem Hajdarević, predsjednik Organizacionog odbora 3 PROGRAM 49. SARAJEVSKIH DANA POEZIJE Moderatorica pjesničke večeri: Adisa Bašić Muzički program: Kvintet Edina Bahtića Bošnjački institut - 20,30 sati Ulica Mula Mustafe Bašeskije 21, Sarajevo UTORAK, 11. MAJ/SVIBANJ 2010. - Svečano otvaranje 49. Sarajevskih dana poezije Sudjeluju: Chingiz Alioglu (Azerbejdžan), Amir Brka (BiH), Colin Carberry (Kanada), Brian Henry (SAD), Nora Iuga (Rumunija), Arian Leka (Albanija), Ewa Lipska (Poljska), Kemal Mahmutefendić (BiH), Robyn Rowland (Australija), Senadin Musabegović (BiH), Ljubica Ostojić (BiH), Goran Simić (BiH), Mehmet Yaşin (Kipar, Turska) Uvodna riječ: Hadžem Hajdarević Voditeljica: Aida Krehić Muzički program: Kvintet Edina Bahtića Ars Aevi, Dom mladih, Skenderija - 13,00 sati, ulica Terezije bb, Sarajevo SRIJEDA, 12. MAJ/SVIBANJ 2010. - Moja poetika - Autopoetičke ispovijesti Sudjeluju: Amir Brka (BiH), Ewa Lipska (Poljska), Vjačeslav Kuprijanov (Rusija), Milovan Marčetić (Srbija), Karen Mulhallen (Kanada), Josip Osti (BiH, Slovenija), Mehmet Yaşin (Kipar, Turska) Urednik i moderator: Stevan Tontić Galerija Gabrijel, Kamerni teatar 55 - 11,00 sati Ulica Titova broj 55/II, Sarajevo - Popodnevni pjesnički susret - Sjećajući se... (Branka Čučka, Jozefine Dautbegović, Rajka Đurice, Alije Kebe, Mubere Mujagić, Vladimira Puljića...) Sudjeluju: Džemaludin Alić (BiH, Njemačka), Gradimir Gojer (BiH), Emsura Hamzić (BiH, Srbija), Ahmed Burić (BiH), Marina Trumić (BiH) Moderatorica: Fadila Nura Haver Stihove preminulih pjesnika/pjesnikinja govori: Izudin Bajrović Kuća Hadžihalilovića, Općina Novi Grad, Sarajevo - 17,00 sati - Pisci za djecu u Fojnici (U saradnji s književnom manifestacijom „Susreti Zija Dizdarević“) Sudjeluju: Ivo Mijo Andrić (BiH), Zlatko Dukić (BiH), Fadila Nura Haver (BiH), Fuad Kovač (BIH), Atif Kujundžić (BiH), Bosiljka Pušić (Crna Gora), Muhidin Šarić (BiH), Amir Talić (BiH) Muzički program: Senad Bostandžić Urednik i voditelj programa: Mirsad Bećirbašić Sala O.Š. Muhsin Rizvić, Fojnica - 11,00 sati - Hommage Skenderu Kulenoviću Izložba: Život i djelo Skendera Kulenovića (u povodu 100 godina piščeva rođenja) O Skenderu Kulenoviću govore: prof. dr. Dejan Đuričković, prof. dr. Marko Vešović Odabrane književne odlomke govori: Hasija Borić GALERIJA MAK - Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH - 18,30 sati, ulica Sime Milutinovića 7, Sarajevo - Otvaranje izložbe „Stih ispričan slikom“ (Likovni radovi učenika osnovnih škola FBiH, u saradnji sa FTV-om Redakcija dječijeg programa) Centar za kulturu - 18,00 sati, ulica Jelićeva 1, Sarajevo - Moderna kanadska poezija Sudjeluju: Joe Blades, Ken Babstock, Colin Carberry, Karen Mulhallen, Fraser Sutherland O pjesnicima govore: Višnja Brčić i Goran Simić Stihove kanadskih pjesnika govori: Snežana Marković Bošnjački institut - 19,00 sati Ulica Mula Mustafe Bašeskije 21, Sarajevo - Međunarodno pjesničko veče Sudjeluju: Hanane Aad (Liban), Chingiz Alioglu (Azerbejdžan), Ken Babstock (Kanada), Sead Begović (Hrvatska), Joe Blades (Kanada), Colin Carberry (Kanada), Petar Gudelj (Hrvatska), Brian Henry (SAD), Vera Horvat (Srbija), Nora Iuga (Rumunija), Ahmed el Jaafari (Egipat), Risto Jačev (Makedonija), Boris Kastel (Crna Gora), Vjačeslav Kuprijanov (Rusija), Ljubeta Labović (Crna Gora), Arian Leka (Albanija), Ewa Lipska (Poljska), Milovan Marčetić (Srbija), Mohammad Ali Migdady (Jordan), Karen Mulhallen (Kanada), Gihan M. Omar (Egipat), Nikola Petković (Hrvatska), Robyn Rowland (Australija), André Schinkel (Njemačka), Marjan Strojan (Slovenija), Fraser Sutherland (Kanada), Peter Waugh (Velika Britanija), Gao Xing (Kina), Mehmet Yaşin (Kipar, Turska) - Večer pjesnika „Moja poetika“ Sudjeluju: Amir Brka (BiH), Ewa Lipska (Poljska), Vjačeslav Kuprijanov (Rusija), Milovan Marčetić (Srbija), Karen Mulhallen (Kanada), Josip Osti (BiH, Slovenija), Mehmet Yaşin (Kipar, Turska) Voditelj: Izudin Bajrović Muzički program: Kvintet Edina Bahtića Coloseum club - 21,00 sat, ulica Terezije bb, Sarajevo 4 ČETVRTAK, 13. MAJ/SVIBANJ 2010. - Međunarodno pjesničko poslijepodne u Čeliću Sudjeluju: Hanane Aad (Liban), Mehmed Đedović (BiH), Hakija Karić (BiH), Vjačeslav Kuprijanov (Rusija), Mohammad Ali Migdady (Jordan), Žarko Milenić (BiH), Robyn Rowland (Australija), Dragoljub Vasić (BiH), Peter Waugh (Velika Britanija), Gao Xing (Kina) Moderator pjesničke večeri: Hadžem Hajdarević Sala Općine Čelić - 14,30 sati Ulica Alije Izetbegovića 62 Susret prevodilaca bosanskohercegovačke književnosti 1. dio: Predstavljanje Fondacije Traduki Uvodna riječ: Hana Stojić 2. dio: Okrugli sto - „Mali jezici, velike književnosti“ Sudjeluju: Katica Acevska (Makedonija), Ismail Bandora (Jordan), Višnja Brčić (Hrvatska, Kanada), Alena Ćatović (BiH), Esad Duraković (BiH), Kerima Filan (BiH), Nihad Hasanović (BiH), Milica Kajević (BiH), Gregorz Latuszinsky (Poljska), Cornelia Marks (Njemačka), Jasmina Musabegović (BiH), Josip Osti (BiH, Slovenija), Vahidin Preljević (BiH), Viktoria Radicz (Mađarska), Mirza Sarajkić (BiH), Hana Stojić (BiH), Ilijas Tanović (BiH), Ulvija Tanović (BiH), Irena Žlof (BiH) i dr. Domaćin Susreta prevodilaca: prof. dr. Zvonimir Radeljković Filozofski fakultet - 11,00 sati Ulica Franje Račkog 1, Sarajevo - Književno poslijepodne s osnovcima s područja novogradske sarajevske općine Sudjeluju: Ivo Mijo Andrić (BiH), Zeynel Beksaç (Kosovo), Kemal Coco (BiH), Zlatko Dukić (BiH), Fadila Nura Haver (BiH), Atif Kujundžić (BiH), Bosiljka Pušić (Crna Gora) Urednik i voditelj programa: Mirsad Bećirbašić Muzički program: Senad Bostandžić Sala Općine Novi Grad, 17,00 sati Bulevar Meše Selimovića broj 97, Sarajevo - Književno podne s osnovcima Općine Stari Grad - Sarajevo Sudjeluju: Ivo Mijo Andrić (BiH), Zeynel Beksaç (Kosovo), Kemal Coco (BiH), Zlatko Dukić (BiH), Fadila Nura Haver (BiH), Fuad Kovač (BiH), Atif Kujundžić (BiH), Bosiljka Pušić (Crna Gora) Muzički program: Senad Bostandžić Urednik i voditelj programa: Mirsad Bećirbašić Sala Općine Stari Grad - 12,00 sati Ulica Zelenih beretki 4, Sarajevo - Književni i likovni portret Nedžada Ibrišimovića Sudjeluju: Nedžad Ibrišimović, Enver Kazaz, Boško Kućanski Odabrane književne odlomke govori: Aida Krehić Bošnjački institut - 19,00 sati Ulica Mula Mustafe Bašeskije 21, Sarajevo - Međunarodno pjesničko veče u Sanskom Mostu Sudjeluju: Ken Babstock (Kanada), Ahmed Burić (BiH), Aleksandra Čvorović (BiH), Husein Dervišević (BiH), Brian Henry (SAD), Refik Ličina (BiH, Švedska), Milovan Marčetić (Srbija), Radomir Mitrić (BiH), Goran Simić (BiH), Tanja Stupar (BiH), Marjan Strojan (Slovenija), Fraser Suterland (Kanada), Muhidin Šarić (BiH), Amir Talić (BiH), Mehmet Yaşin (Kipar, Turska) Moderatorica pjesničke večeri: Kristina Mrđa Općinska vijećnica - 19,00 sati / Trg ljiljana 1, Sanski Most - Međunarodno pjesničko poslijepodne u Konjicu Sudjeluju: Chingiz Alioglu (Azerbejdžan), Muhamed Elezović (BiH), Risto Jačev (Makedonija), Zilhad Ključanin (BiH), Ewa Lipska (Poljska), Nikola Petković (Hrvatska), Faiz Softić (BiH, Luksemburg), Marina Trumić (BiH), Sabrija Tucaković (BiH) Moderator: Miro Petrović Kuća Zuke Džumhura, Konjic - 13,00 sati - Međunarodno pjesničko poslijepodne u Prijedoru - Međunarodno pjesničko veče u Goraždu Sudjeluju: Ken Babstock (Kanada), Ahmed Burić (BiH), Aleksandra Čvorović (BiH), Husein Dervišević (BiH), Brian Henry (SAD), Refik Ličina (BiH, Švedska), Milovan Marčetić (Srbija), Radomir Mitrić (BiH), Goran Simić (BiH), Tanja Stupar (BiH), Marjan Strojan (Slovenija), Fraser Suterland (Kanada), Muhidin Šarić (BiH), Amir Talić (BiH), Mehmet Yaşin (Kipar, Turska) Moderatorica pjesničke večeri: Kristina Mrđa Pozorište Prijedor - 14,00 sati (U saradnji s kulturno-književnom manifestacijom „Dani Isaka Samokovlije Sunce nad Drinom“) Sudjeluju: Sead Begović (Hrvatska), Colin Carberry (Kanada), Gradimir Gojer (BiH), Vera Horvat (Srbija), Risto Jačev (Makedonija), Boris Kastel (Crna Gora), Arian Leka (Albanija) Moderator pjesničke večeri: Fuad Kovač Centar za kulturu - 19,00 sati Ulica Zaima Imamovića 2, Goražde 5 - Međunarodno pjesničko veče u Dobrinji - Sarajevo Slovo o dobitniku Bosanskog stećka: Mile Stojić Voditeljica: Aida Krehić Muzički program: Kvintet Edina Bahtića Ars Aevi, Dom mladih, Skenderija - 19,00 sati Ulica Terezije bb Sudjeluju: Džemaludin Alić (BiH, Njemačka), Petar Gudelj (Hrvatska), Emsura Hamzić (BiH, Srbija), Husein Hasković (BiH), Nora Iuga (Rumunija), Zilhad Ključanin (BiH), Bakir Makarević (BiH), Karen Mulhallen (Kanada), Mujo Musagić (BiH), André Schinkel (Njemačka), Faruk Šehić (BiH) Domaćin pjesničke večeri: Mile Stojić Centar za kulturu - 19,00 sati / Dobrinja, Sarajevo SUBOTA, 15. MAJ/SVIBANJ 2010. - Međunarodno pjesničko veče u Brčkom - Međunarodno pjesničko veče u Mostaru (U saradnji s kulturnom manifestacijom „Mostarsko proljeće“ - Dani Matice hrvatske, Mostar) Sudjeluju: Hanane Aad (Liban), Zeynel Beksaç (Kosovo), Chingiz Alioglu (Azerbejdžan), Jelena Božić (BiH), Petar Gudelj (Hrvatska), Brian Henry (SAD), Sonja Jurić (BiH), Ibrahim Kajan (BiH), Mate Kavelj (Hrvatska), Ivan Kordić (BiH), Vjačeslav Kuprijanov (Rusija), Ewa Lipska (Poljska), Gihan M. Omar (Egipat), Nikola Petković (Hrvatska), Robert Roklicer (Hrvatska), Robyn Rowland (Australija), Safet Sarić (BiH), Martina Mlinarević Sopta (BiH), Marjan Strojan (Slovenija), Marina Trumić (BiH), Mehmet Yaşin (Kipar, Turska), Peter Waugh (Velika Britanija), Gao Xing (Kina), Davorin Žitnik (Hrvatska) Moderatorica pjesničke večeri: Misijana Brkić Milinković Hrvatski dom Hercega Stjepana Kosača - 19,00 sati Trg hrvatskih velikana bb, Mostar (U saradnji s Pododjelom za kulturu Distrikta Brčko i Književnim klubom u Brčkom) Sudjeluju: Hanane Aad (Liban), Mehmed Đedović (BiH), Hakija Karić (BiH), Vjačeslav Kuprijanov (Rusija), Mohammad Ali Migdady (Jordan), Robyn Rowland (Australija), Ljiljana Tadić (BiH), Vesna Vujić (BiH), Peter Waugh (Velika Britanija), Gao Xing (Kina) Moderator pjesničke večeri: Hadžem Hajdarević Dom kulture - 19,30 sati Ulica Mladena Maglova 1, Brčko - Međunarodno pjesničko veče u Tešnju Sudjeluju: Joe Blades (Kanada), Franjo Bratić (BiH), Amir Brka (BiH), Ahmed el Jaafari (Egipat), Ljubeta Labović (Crna Gora), Gihan M. Omar (Egipat) Moderatorica pjesničke večeri: Melida Travančić Centar za kulturu - 19,30 sati - Mlada bosanskohercegovačka poezija Sudjeluju: Emina Džaferović, Lejla Ganijun, Naida Hrustemović, Amra Jajetović, Dinko Kreho, Srđan Mršić, Elvedin Nezirović, Delila Repuh, Melida Travančić, Goran Vrhunc Gosti pjesnici: Maja Ručević (Hrvatska), Damir Uzunović (BiH), Faruk Šehić (BiH) Prateći, likovni program: Izložba likovnih radova učenika osnovnih škola Federacije BiH: „Stih ispričan slikom“ Domaćin pjesničke večeri: Mirsad Bećirbašić Centar za kulturu - 19,30 sati Jelićeva ulica 1, Sarajevo PETAK, 14. MAJA/SVIBANJ 2010. - Okrugli sto: Bosanskohercegovački pisci u bosanskohercegovačkom nastavnom planu i programu i lektiri (U saradnji s Ministarstvom nauke i obrazovanja u Vladi Kantona Sarajevo) Sudjeluju: Esma Sarajlić, Prosvjetno pedagoški zavod, prof. dr. Uzeir Bavčić, prof. dr. Rizo Džafić, prof. dr. Rašida Kadrić, prof. dr. Ibrahim Kajan, prof. dr. Senadin Lavić, Mujo Musagić, Ljubica Ostojić, prof. dr. Hidajet Repovac i dr. Moderator: Mirsad Bećirbašić Pedagoški fakultet - 14,00 sati, ulica Skenderija 72, Sarajevo NEDJELJA, 16. MAJ/SVIBANJ 2010. - Svečana dodjela priznanja „Bosanski stećak“ - Izlet u Počitelj, Žitomisliće, Blagaj Sudjeluju: Bisera Alikadić (BiH), Petar Gudelj (Hrvatska), Brian Henry (SAD), Ivan Kordić (BiH), Vjačeslav Kuprijanov (Rusija), Ewa Lipska (Poljska), Mohammad Ali Migdady (Jordan), Stevan Tontić (BiH) 6 PJESNICI - STRANI UČESNICI Hanane Aad (Liban), Chingiz Alioglu (Azerbejdžan), Sead Begović (Hrvatska), pjesnikinja, književna kritičarka, prevoditeljica, novinarka, spisateljsku karijeru je započela u političkom magazinu. Pošto je, na Libanskopariškom univerzitetu, završila studij žurnalistike, od 2009. godine je radila za RTV Liban, u emisijama o književnosti i kulturi. Objavila je pet knjiga od kojih su četiri zbirke poezije: Sada al hanin (1992.), Kama habbat al hinta (1999.), Lou’lou alrouh aala sahwat alkima (2005.), Horriyati fi fami ahmilou (2010). Poezija joj je prevođena na francuski, engleski, njemački, holandski, rumunski, hindu i turski jezik. Od 2009. živi u Beču. pjesnik, prozni pisac, rođen je 1944. godine u Fuzuliju (Azerbejdžan). Pjesničku karijeru je započeo pjesmom Xatiralar. Objavio je više knjiga pjesama. Nagrađen je nagradom Yaşıl yarpaq, koju dodjeljuje časopis Yunost. Član je azerbejdžanske književničke asocijacije od 1977. godine. Posljednjih je godina predsjednik Odjela za medije pri Ministarstvu kulture i turizma u Azerbejdžanu. Živi u Bakuu. pjesnik, prozni pisac, književni kritičar, urednik, publicist, rođen je 1954. godine u Zagrebu, gdje je završio Filozofski fakultet. Član je Društva hrvatskih književnika, P.E.N.-a i Zajednice umjetnika Hrvatske. Trenutno je samostalni umjetnik. U tri knjige kritika obradio je približno dvjestotinjak autorskih osobnosti i tristotinjak njihovih, žanrovski različitih knjiga. Među objavljenim djelima mogli bismo izdvojiti: Vođenje pjesme (1979.), Nad pjesmama (1984.), Ostavljam trag (1988.), Između dviju udobnosti (2002.), Uresi ( 2009.). Zastupljen je i u bosanskohercegovačkoj ediciji „Bošnjačka književnost u 100 knjiga“. 7 Zeynel Beksaç (Kosovo), Brian Henry (SAD), Vera Horvat (Srbija), pjesnik, prevodilac, publicist, slikar, rođen je 1952. godine u Prizrenu. Studirao je pravo te prešao na novinarstvo. Danas radi kao izvjestilac TRT-a (Turske RTV) iz Prištine. Među objavljenim zbirkama poezije su: Gurur Duy Sen XX. Yüzyıl (1980.), Sevginin Rengini (1982.), Önce Sevgiye Doğar Güneş (1995.), Gökkuşağında Salınan Çocuk (1997.). Priredio je i mnoge slikovnice za djecu. Godine 2006. dobio je nagradu Kibatek za zalaganje u međunarodnom širenju turskog jezika i književnosti. Kao slikar, imao je više samostalnih izložbi. Uz to, svira saz, ud, pjeva turku-pjesme, te komponuje. Trenutno, kao slobodni umjetnik, predsjedava Udruženjem turskih pisaca na Kosovu. Najveću pažnju posvećuje radu sa djecom turske nacionalne manjine na Kosovu. Živi u Prištini. pjesnik, književni kritičar, prevodilac, rođen je 1972. godine u Columbusu (Ohio). Studirao je englesku književnost na College of William and Mary u Williamsburgu. Objavio je pet knjiga poezije: Astronaut, American Incident, Graft, Quarantine i The Stripping Point. Pjesme su mu prevedene na hrvatski, poljski, ruski, srpski i slovenački jezik. Od 1995. godine uređivao je časopis Verse. Njegova šesta knjiga, Wings Without Birds, će biti objavljena 2010. godine, a sedma, Lessness 2011. godine. Od 2005. godine predaje književnost i kreativno pisanje na University of Richmond u Virginiji. Živi u Richomndu u Virginiji. pjesnikinja, esejistkinja, prevoditeljica, književna i likovna kritičarka, historičarka umjetnosti, rođena je 1954. godine. Studirala je na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Dobitnica je više nagrada za poeziju, prevodilaštvo, kao i ukupan doprinos kulturi (Smederevski Orfej, Zlatna značka Kulturno prosvetne zajednice Srbije, Svetosavska povelja, itd). Prevođena je na engleski, njemački i ruski jezik. Prevodi s ruskog, ukrajinskog, bugarskog i engleskog jezika. Objavila je desetak knjiga prijevoda, od kojih bismo mogli izdvojiti knjigu ruskih narodnih epskih pjesama (Ruske narodne biljine, 2008.). Živi u Beogradu. 8 Nora Iuga (Rumunija), Risto Đ. Jačev (Makedonija), Boris Jovanović Kastel (Crna Gora), pjesnikinja, prevoditeljica, rođena je 1931. godine u Bukureštu. Završila je studij germanistike. Radila je kao novinarka, asistentica za strane jezike te kao urednica. Njena prva knjiga poezije, Vina nu e a mea, objavljena je 1968. godine. Od tada je uslijedilo jedanaest knjiga poezije i četiri knjige proze. Nora Iuga se ubraja u najvažnije rumunske autore, uprkos činjenici da je od 1970. godine, nakon objavljivanja druge knjige poezije (Captivitatea cercului), njen rad zabranjen u periodu od osam godina. Dobila je mnoga priznanja i nagrade u Rumuniji, a u Njemačkoj je dobila stipendije boravak na Akademie Schloss Solitude, 2003. i stipendiju DAAD-a Artists-in-Berlin 2009. godine. Među velikim imenima koje je prevodila su Thomas Bernhard, Paul Celan, Günter Grass, E.T.A. Hoffmann, Elfriede Jelinek. pjesnik, prozaist, dramski pisac, pozorišni kritičar, prevodilac, novinar, rođen je 1942. godine u selu Dolno Rodevo (Voden) u Egejskoj Makedoniji. Diplomirao je književnost na Filološkom fakultetu Univerziteta “Kiril i Metodij” u Skoplju. Radio je kao glumac, srednjoškolski nastavnik, novinar i urednik. Osim na makedonskom književnom standardu, piše stihove i na svome zavičajnom vodenskom dijalektu. Među objavljenim djelima su: Frula i magija (1967.), Smrt anđela (1968.), Suputnik utvara (1988.), Jeka sutona (1989.), Anđeo nad Kristovim grobom (1991.). Djela su mu prevedena na više svjetskih jezika. Priredio je dvije antologije makedonske poezije: Antologija makedonske poezije jedanaest stoljeća (2005.) i Antologija makedonske poezije dvadesetog stoljeća (2009.). Živi u Skoplju. pjesnik, prozni pisac, esejist, rođen je 1971. godine u Trebinju (BiH). Među objavljenim knjigama poezije su: Kad zamirišu kajanja (1994.), Prstenje pomorja (1995.), Fusnote južnih zvona (1997.), Mediteranska agenda i proricanje prošlosti (2000.), Mediteranski heksateuh (2003.), Ego mora (2004.), Vjenčanje sa sipom (2007.), Peta strana juga (2005.) Ogledanje u bonaci (2009.). Uređivao je časopis za književnost Ovdje (2000.2003.). Poezija mu je prevođena na talijanski, engleski i slovenački jezik. Zastupljen je u antologijama crnogorske poezije, antologiji Mediteranske ljubavne poezije od najstarijih vremena do danas. Živi u Podgorici. 9 Vječeslav Kuprijanov (Rusija), Ljubeta Labović (Crna Gora), Arian Leka (Albanija), pjesnik, esejist, romanopisac, prevodilac, rođen je 1939. godine u Novosibirsku. Završio je Fakultet stranih jezika. Prva su mu objavljena djela bili prijevodi poezije s njemačkog jezika (Hölderlin, Novalis, Rilke, B. Brecht, G.Grass i dr.) te s engleskog (Walt Whitman, Carl Sandburg). Od 1961. godine objavljuje svoju poeziju, a prozu (priče, eseje, kritike i romane) od 1970. godine. Među objavljenim knjigama poezije su: Od prvog lica (1981.), Život ide (1982.), Domaće zadaće (1988.), Dogovorite se (2002.) i dr. Dobitnik je brojnih nagrada u Rusiji i inozemstvu. Od 2002. godine je član redakcijskog kolegija poetske biblioteke “Iz stoljeća u stoljeće” – Slavenska poezija XX – XXI stoljeća”, te je sudjelovao u radu na antologijama makedonske, srpske, hrvatske i bjeloruske poezije. Živi u Moskvi. pjesnik, prozaist, esejist, rođen je 1956. godine u Barama Kraljskim u Crnoj Gori. Studirao je Jugoslovenske književnosti na univerzitetu u Beogradu. Pripada novom talasu crnogorskih pisaca. Objavljivao je u novije vrijeme u časopisima ARS, Poezija, Romboid, Apokalipsa. Umjetnički je direktor najznačajnije crnogorske književne manifestacije Ratkovićeve večeri poezije i učesnik na regionalnim i međunarodnim književnim festivalima. Objavio je knjige poezije Tanatoide/Oblici smrti, Gospodar kaveza i Nedostajanje. Bio je član redakcije crnogorskog nezavisnog nedjeljnika Monitor, autor mnogobrojnih emisija iz kulture na TV Crne Gore i stalni saradnik ART magazina dnevnika Vijesti. Poezija mu je prevođena na italijanski, slovenački, makedonski, mađarski, slovački i bugarski jezik. pjesnik, prozni pisac, prevodilac, rođen je 1966. godine u Draču (Albanija). Završio je studij savremene književnosti u Firenci, a na Filološkom fakultetu Univerziteta u Tirani diplomirao albanski jezik i književnost. Prvu pjesničku zbirku Sacro & profano objavio je 1997., god., 2000. god. Anija e gjumit (Brod sna), a 2004. Strabizëm (Strabizam) te Libër deti (Knjiga od mora) 2009. Glavni je urednik časopisa za poeziju Poeteka. Utemeljitelj je i voditelj međunarodnog pjesničkog festivala Poeteka, koji se održava u Draču. Djela su mu prevedena na engleski, njemački, francuski, talijanski, portugalski, rumunski, hrvatski, makedonski i crnogorski jezik. Dobitnik je mnogih književnih nagrada u Albaniji i inozemstvu. Živi i radi u Tirani. 10 Ewa Lipska (Poljska), Milovan Marčetić (Srbija), Mohammad Ali Migdady (Jordan), pjesnikinja, prozaistkinja, rođena je 1945. u Krakowu (Poljska). Debitirala je 1961. na stranicama krakovskog Književnog života. Diplomirala je na Likovnoj akademiji u Krakowu. U Beču je od 1991. godine bila direktorica Poljskoga kulturnog instituta, a potom ataše za kulturu Poljske ambasade. Objavila je veliki broj pjesničkih zbirki. Poetika joj je bliska Generaciji 1968. Dobitnica je velikog broja domaćih i međunarodnih nagrada. Među objavljenim djelima su: Pjesme (1967.), Živa smrt (1979.), Dom spokojne mladosti (1979.), Ostava tame (1985.), Zona ograničenog stajanja (1990.), Njutnova naranča (2007.) i dr. Pjesme su joj prevođene na engleski, češki, danski, njemački, mađarski, hrvatski jezik. Živi na relaciji Krakov – Beč. pjesnik, prozaist, urednik, rođen je 1953. god. u Prijedoru (BiH). Studirao je svjetsku književnost u Beogradu. Objavio je knjige pesama: Dan dvadeset hiljada pasa (1982.), Načini iščezavanja (1986.), Bez imena, bez lica (1990.), Ratno ostrvo (2000.), Taškent (2006.), i dr. Pjesme su mu uvrštene u većinu novijih antologija srpske poezije, a priče u izbore srpske priče. Dosta je prevođen na mnoge strane jezike. Uređivao je književne revije i časopise: Književna reč, Reč, Beogradski književni časopis. Dobitnik je mnogih književnih nagrada. Živi u Beogradu. pjesnik, prozaist, publicist, rođen je 1952. godine. Od 1986. do 1996. obavljao je funkciju predsjednika Društva pisaca u Jordanu. Sudjelovao je na mnogim književnim festivalima i konferencijama pisaca. Dosta je prevođen i čitan i na arapskom jeziku i šire u svijetu. Piše za novine i magazine u mnogim arapskim zemljama. Od objavljenih knjiga izdvaja se knjiga Odabrane poezije, koja je izdata u Amannu i Bejrutu i čija su tri posebna sveska vezana za duboke posljedice globalizacije na politiku, sigurnost i ekonomiju najrazvijenijih zemalja u svijetu. Fotografija Ewa Lipska (Author: Danuta Wegiel) 11 Gihan M. Omar (Egipat), Nikola Petković (Hrvatska), Bosiljka Pušić (Crna Gora), pjesnikinja, rođena je 1971. godine. Studirala je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Kairu. Objavila je mnoge pjesme i veliki broj članaka i historijskih studija u relevantnim časopisima arapskoga govornog područja. Članica je žirija za konkurs kratkih priča (Spinx Agency). Neke od pjesama su prevedene na engleski, francuski i njemački. Sudjelovala je na brojnim književnim festivalima. Živi u Kairu. pjesnik, prozaist, književni kritičar, publicist, prevodilac, filmski djelatnik, rođen je 1962. godine. Zaposlen je na Odsjeku za kulturalne studije i na Odsjeku za filozofiju Filozofskoga fakulteta u Rijeci. Kolumnist je riječkog Novog lista. Predavač je na postdiplomskom studiju komparativne književnosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Među objavljenim djelima su mu romani: Uspavanka za mrtve (2007.), Priče iz davnine (1989.), te knjige pjesama: Odisejev pas (2007.), Dan na bijelu hljebu (2001.), Vile i vilenjaci (1984.). Živi u Rijeci. pjesnikinja, prozaistikinja, rođena je 1936. godine u Ćupriji (Srbija). Studirala je književnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Među objavljenim zbirkama poezije su: Krila istine (1970.), Privid igre (1972.), Pelin u reveru (1976.), Druga voda (1980.), Dobošari na trgu (1985.), Pepeo i krik (2000.). Piše i kratke priče (knjige: Kavez, Otapanje, Izlet u Žanjice), te romane (Otvaranje lutke, Naranča i nož, i dr.). Objavila je i niz djela za djecu. Dobitnica je mnogih književnih nagrada. Živi u Herceg-Novom. 12 Robyn Rowland (Australija), André Schinkel (Njemačka), Marjan Strojan (Slovenija), pjesnikinja, publicistkinja, objavila je devet knjiga, od kojih je šest knjiga poezije: Filigree in Blood (1982.), Perverse Serenity (1990.), Fiery Waters (2001.), Shadows at the Gate (2004.), This road (2007.). Zbirka Seasons of doubt & burning će biti objavljena ove godine. Dobitnica je mnogih književnih nagrada, među kojima su Catalpa Poetry Prize, koju dodjeljuje Australian-Irish Heritage Association. Robyn jednom godišnje čita i predaje u Irskoj na relevantnim festivalima poezije. Gostovala je u Portugalu, Turskoj, Grčkoj, Srbiji, SAD-u, Velikoj Britaniji. Na australskom nacionalnom radiju redovno su u programu njene pjesme. Pored poezije piše i novinske članke i istraživačke radove. Radila je i kao profesorica na Deakin univerzitetu, gdje se penzionisala 1996. godine. pjesnik, prozni pisac, esejist, rođen je 1972. u saksonskom Eilenburgu. Studirao je tehniku zaštite prirodne okoline, historiju umjetnosti, nauku o književnosti i prehistorijsku arheologiju. Uređuje časopis Ort der Augen, u kojem je objavljivao bh. pjesnike. Autor je više zapaženih pjesničkih, proznih i esejističkih djela. Najnovija zbirka Gedächtnisschutt (2008.) tematizuje “krš pamćenja”. Pjesma Sonar prevedena je iz rukopisa, kao i Zdrava voda, napisana poslije pjesnikove posjete Mostaru i okolini s izvorom Bune tokom Sarajevskih dana poezije 2008. godine. Živi u Halleu. pjesnik, prevodilac, esejist, rođen je 1949. godine. Studirao je Komparativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Ljubljani. Radio je kao novinar na BBC-ju u Londonu; sad je urednik u uredništvu kulturnih i književnih emisija Radija Slovenije. Za prijevod Miltonova epa Izgubljeni raj primio je Sovretovu nagradu, 1996. i 2004. godine. Godine 2005. dobio je počasno zvanje Univerziteta u Iowi, a 2008. godine počasno zvanje Baptističkog univerziteta u Hong Kongu. Od 2009. je predsjednik slovenačkog PEN-centra. Objavio je: Izlet v naravo (1990.), Drobne nespečnosti (1991.), Parniki v dežju (1999.), Dan, ko me ljubiš (2003.), Pokrajine s senco (2006.), Vreme, kamni krave (2010.). 13 Peter Waugh (Velika Britanija), Gao Xing (Kina), Mehmet Yaşın (Kipar, Turska), pjesnik, prevodilac, izdavač, rođen je 1956. godine u Londonu. Predaje engleski jezik i kreativno pisanje na Univerzitetu primijenjenih umjetnosti. Studirao je s poznatim imenima kao što je Allen Ginsberg. Godine 1993. sa američkom pjesnikinjom Karin Kaminker osnovao je Laabyrint (Udruženje pjesnika koji pišu na engleskom, u Beču) i Subdream (bečki časopis za poeziju na engleskom jeziku). Neka od njegovih objavljenih djela su: Horizon Firelight (2000.), Haiku Butterfly Death Dream (2002.). Osnivač je eksperimentalne izvođačke pjesničke grupe Dastrugistenda (2005.). Njegova čitanja/izvedbe često su eksperimentalne i uključuju različite forme umjetnosti (muzika, ples, teatar, scenska poezija). Pokretač je mnogih pjesničkih događaja u Beču, gdje živi od 1981. godine. pjesnik, esejist, prevodilac, rođen je 1963. godine u provinciji Jiangsu u Kini. Studirao je na Pekinškom Univerzitetu. Autor je više knjiga eseja i poezije. Među imenima koja je preveo na kineski su Milan Kundera, Ivan Klim, Marin Sorescu, Nichita Stanescu, Ana Blandiana, Ismail Kadare, Tomaz Salamun i dr. Trenutno je zaposlen kao zamjenik glavnog urednika poznatog magazina u Kini World Literature. Živi u Pekingu. pjesnik, prozaist, esejist, prevodilac, rođen je 1958. u Nikoziji. Godine 1976. je otišao u Tursku, gdje je studirao na Političkim naukama na Univerzitetu u Ankari. Deportovan je iz Turske 1986. zbog ”subverzivne ” poezije te je otišao u Englesku. Studirao je i grčki jezik i književnost na Univerzitetu u Atini. U Istanbul se vraća 1993. Predavao je na univerzitetima u Londonu, Istanbulu i Nikoziji. Od 2002. objavio je osam knjiga poezije, dva romana, tri eseja, tri antologije o kiparskoj poeziji u Istanbulu. Prvi je strani pjesnik i prozaist koji je prihvaćen kao moderni autor u turskoj literatuti iako nije rođen u Turskoj i nije turski državljanin. Njegova djela su prevođena na više od dvadeset jezika, a knjige objavljene u više evropskih zemalja. Živi na relaciji Cambridge, Nikozija i Istanbul. 14 SAVREMENA KANADSKA POEZIJA Ken Babstock (Kanada), pjesnik, urednik, rođen je u Newfoundlandu. Objavljivanje svojih književnih djela je počeo u časopisima i panoramama. Godine 1997. godine osvojio je književnu nagradu koju dodjeljuje Canadian Magazine Awards. Njegova prva stihozbirka Mean (1999.) osvojila je Milton Acom Award. U 2000. godini je osvojio Atlantic Poetry Prize. Od tada je objavio i drugu zbirku poezije Days into Flatspin, koja je također vrlo hvaljena od strane kritike. Osvojio je nagradu Gold koju dodjeljuje „National Magazine Awards“. Pjesme su mu prevedene na holandski, srpski, hrvatski i latvijski. Radi kao urednik za poeziju u izdavačkoj kući House of Anansi. Živi u Torontu. OČEKUJUĆI VATRU podnožje potpornih stubova. Noću, nastojim ubosti neku misao o nečemu lijepom ali završim smijući se. Gotovo. Šuma se utišala kao da čeka da završim. Ona ponovo sluša sve što nije o njoj. Brine me to. Razmišljam kako smo ikada došli do. (nerazumljivo) imajući na umu da nisam baš bio neki kapacitet za veselje. Gotovo. Ljubav peče tako kao da mi je turpija prešla preko (nerazumljivo). Slabašan mi je bio sav taj moj svijet. Nemoj živjeti kao što sam ja živio. Priušti sebi trenutke oduška. Crni javori postrojeni uzduž ulica, gegavi i tvorovi, repovi ptica kao peruške za brisanje prašine, tvoja torba na ramenu, cipele, lica stranaca; sve ti se može učiniti kao građa za izuzetnu tugu. To si ti, ”unutar tog tkanja”, ponovo nova. Gotovo. Je li to bitno? Moj posao je da promatram horizont i ovdje ću ostati dok se nešto ne dogodi. Gotovo. Reci im da će se sigurno nešto dogoditi. Gotovo. Halo, slušaj, zovem sa terenskog telefona, ne govori dok ja ne kažem ” gotovo”. Ponovi, ne govori dok ja ne kažem ”gotovo”. Gotovo. Razumiješ li , ili to namjerno šutiš? Gotovo. Sjeverozapadno od Sedam Sestara, tu sam u nekoj vrsti bunkera na štakama Gotovo. Prošle nedjelje prijavio sam kobru dima. Taman sam u panici pakovao svoju opremu kad su mi iz prvog tornja na zapadu potvrdili da se radi samo o niskom oblaku. Gotovo Čujem pucketanje iz Aljaske koje zvuči religiozno. Vladivostok. Radio Kanada. Draži mi je Paganini. Gotovo. Ne, ostavi to ili baci, kako hoćeš, meni to ovdje ne treba. Ako mi ikada i zatreba. Gotovo. Kada oluje prolaze kroz donju čeljust obalnog lanca da bi istovarile svoj teret ovdje, to ti je kao da se nalaziš u sobi sa masivnim čeličnim postrojenjima. Gotovo. Moj prvi grizli je prošao na razdaljini bačenog kamena, a onda sam nešto kasnije čuo lupanje propelera šumskog helikoptera. I nakon toga ništa. Gotovo. Danima sam preuređivao kamenje koje je naneseno na Preveli Višnja Brčić i Goran Simić 15 Joe Blades (Kanada), pjesnik, urednik, izdavač, rođen je u Halifaxu (Kanada). Napisao je šest knjiga poezije, uključujući Cover Makes a Set (1990.), River Suite (1998.), te Casemate Poems, koje su prevedene i na srpski jezik (Pjesme iz kazamata i Rečna svita). Jedan je od tri prevedena kanadska pjesnika u antologiji Slike iz Kanade: Tri kanadska pjesnika. Direktor je izdavačke kuće Broken Jaw Press, koju je osnovao 1984. u Banffu. Ranijih je godina boravio u BiH kao gostujući lektor na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu. Blades je aktivni član Black Top Motor Cycle Gang writers’Club, koordinator Fredericton Small Press Fair, te zamjenik Lige kanadskih pjesnika. Živi u Frederictonu. IZ KNJIGE KOJA SE NE ZATVARA Kao prvo, postoji beskrajna strast prema novčaniku. Kao drugo, postoji suprotnost u obliku pjesničke discipline, koja nerazumno muči nečije tijelo i um. cijelo istočno nebo otvorena sunčeva lepeza i oblaci sivo-plavi umiruju pero nema više cviljenja svijeta žele pjevanje pjesmu nešto vrijedno dok se krv probija kroz ruke zaspale na biciklu odomaćen s još jednim mostom za vozove stojim jedna tupa, nestvarna misao na skok sa bruklinškog mosta ćelavi orao kliznuo iz vida podno mosta između mene i refleksije oblaka zelenkasto riječno dno talasa vodu pastrmke postaju jata pa jedu marljive insekte na površini Prevela Tatjana Bijelić 16 Colin Carberry (Kanada), pjesnik, prevodilac, rođen je u Kanadi, odrastao u Irskoj, a studirao na Univerzitetu u Torontu. Pjesme su mu se pojavljivale u mnogim značajnim magazinima i antologijama, uključujući: The Literary Quarterly, Poetry Ireland Review, Line by Line: An Anthology of Canadian Poetry, Longford Anthology of Creative Writing (Irska), i Tattooed Land: An Anthology of Contemporary Canadian Poetry, koja je prevedena na bosanski jezik (Tetovirana zemlja, prijevod: Višnja Brčić i Goran Simić). Edicia Exile je objavila njegovu prvu zbirku poezije, The Green Table (2003) i dva toma njegovih prevoda: Jaime Sabines, Adam and Eve and Weekly Diary: Poems in Prose (2004.). Najnovija zbirka, Ceasefire in Purgatory (2007.), promovirana je u Kanadi i Irskoj. Do sada je imao čitanja poezije na književnim festivalima u Kanadi, Irskoj, SAD-u, Meksiku, gdje danas i živi. ZNALAC POLJA u sjećanje na voljenog Johna Carberryja Vidim te stojiš povijen nad lopatom Usamljena sjenka u svjetlu blaženom u tišini misli, svoj si na svom. Stari O’Cairbre caruje vrtom. O promatraču vremena, ti uporni, znalcu gnijezda i pijeva šljuke i hrastova, lutaj slobodno kud želiš, moj dragi zeleni po svom polju bez noći i satova. Ulazim pokraj šupe, i moj se jezik sapliće o svoj pozdrav, neobičan, olak: ‘Dao Bog posla,’ kažem, a pogled mi težak. Stare riječi nadiru u meni, beščujni povik... Prevela Irena Žlof Kasnije, nakon plodne žetve, slijedi okupljanje u tamnom srcu i priča o drugačijim danima, a ti ćeš šutat, važnije ti je moje šupljiranje; tvoj neshvaćeni pogled, u prkos svima. 17 Karen Mulhallen (Kanada), pjesnikinja, novinarka, predavačica, urednica, sudjelovala je, kao autorica, koautorica ili urednica, u 18 knjiga, te u 150 članaka u časopisu Descant magazine. Objavljivala je eseje o umjetnosti u Kanadi i u Evropi. Od objavljenih knjiga, trinaest su zbirke poezije. Trenutno radi na novoj zbirci: The Pillow Book, koja će biti objavljena 2011. godine. Česta inspiracija u njenim djelima su putovanja na koja rado odlazi. Predaje engleski jezik na Ryerson University i glavna je urednica časopisa Descant Magazine, koji u septembru 2010. godine slavi četrdeseti rođendan. SOLOMONOVA PRESUDA Pođi, nemoj stići Daj, nemoj primiti Sadi, sadi, nemoj nikad žnjati Gori a nemoj izgorjeti. Smrznute vene od vrelog ljeta bježe čekajući onoga koji se ne vraća i dalje među gromovima pjeva. Biti osiromašen ali ne varati Biti razočaran i iznova vjerovati Biti žedan ali ne piti Jednom živjeti, a svejedno umirati stotinu puta. Prevela Nataša Nuhanović Vjeruj ali živi u grijehu Povredi ali ne pitaj za oprost Slomi bez uvijanja. 18 Fraser Sutherland (Kanada), pjesnik, prozaist, književni kritičar, rođen je u Novoj Škotskoj (Kanada). Pohađao je King’s College u Halifaxu prije nego što je dobio diplomu na žurnalistici na Carleton University u Ottawi. Nakon toga je bio slobodni umjetnik i urednik. Bavi se leksikografijom te uređuje mnoge specijalističke rječnike u Kanadi, SAD-u i Velikoj Britaniji. Sutherland je bio dobitnik stipendije Univerziteta u Edinburgu i radio je kao urednik edicije Books in Canada. Djela su mu objavljivana u mnogim časopisima i izborima u Kanadi, SAD-u, Velikoj Britaniji, Franscuskoj, BiH, Srbiji, Iranu, Albaniji, Bangladešu. Autor je četrnaest knjiga, uključujući devet knjiga poezije, od kojih je posljednja objavljena ove godine: The Philosophy of As If I. Živi u Torontu. PALESTINCI Čini se da je dovoljno čak i to što se Palestinci nalaze tamo gdje jesu da bi mogli reći ko su. To što jesu, ne to gdje su Jeste to što ih čini onim što jesu Oni su mete u bijegu To što su imali Oduzeto im je A to gdje jesu Nikada neće posjedovati To što jesu nije blagoslovljeno Svetom knjigom, a oni, Koji vjeruju u knjigu čiji su vlasnici Nerijetko su njihovi neprijatelji Gdje god da zaspu, zakorače Ili sjednu večerati uvijek je vezano sa nevoljom. Zvuk aviona, opsjedanje logora padanje bombi, fijuk kamena izbačenog iz praćke samo umnožava njihovo ime Preveli Višnja Brčić i Goran Simić 19 PRIZNANJE “BOSANSKI STEĆAK” Od 1999. godine u okviru “Sarajevskih dana poezije” ustanovljeno je književno priznanje “Bosanski stećak”. “Bosanski stećak”, kao svojevrsni simbol zemlje Bosne i Hercegovine i njezine postojanosti, dodjeljuje se istaknutom inozemnom ili domaćem pjesniku, u čijem se djelu prepoznaje autorsko ustrajavanje kako na književno-estetskim tako i na humanističko-etičkim principima književne i općenito javne riječi. U pitanju su oni autori u kojima prepoznajemo odlike velikoga pisca, britkoga mislioca, humaniste, odgovornog i angažiranog intelektualca. Takvi pjesnici, cijelim svojim životom i djelom, najneposrednije svjedoče činjenicu da je književno djelo najveće onda kad postaje univerzalno, zajedničko kulturno dobro i naslijeđe. Dosadašnji dobitnici «Bosanskog stećka» bili su: 1999. 2000. 2001. 2007. 2008. 2009. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. Godine 1999. Juan Goytisolo (Španija); 2000. Boris A. Novak (Slovenija); 2001. Christopher Merill (SAD); 2002. Tadeusz Rozevicz (Poljska); 2003. Mirko Kovač (Srbija, Hrvatska); 2004. Abdulah Sidran (BiH); 2005. Luko Paljetak (Hrvatska); 2006. Ivan Kordić (BiH); 2007. Stevan Tontić (BiH); 2008. Mahmud Derviš (Palestina); 2009. Ottó Tolnai (Mađarska) Dobitnik “Bosanskog stećka” za 2010. godinu: Petar Gudelj (Hrvatska) 20 Bosanski stećak za 2010. PETAR GUDELJ, DOBITNIK BOSANSKOG STEĆKA ZA 2010. GODINU Petar Gudelj: Grmljavina i munje hrvatskog jezika Rođen dva koraka do Ujevića i korak do Šimića, Petar Gudelj će krenuti njihovim stopama, napustivši već u ranoj mladosti svoju Itaku. Svoju Imotu, kojoj će se u svojim knjigama neprestano i uzaludno vraćati, jer je svaka odiseja zapravo samo san, san o povratku u vrijeme nevinosti. Nakon osnovne škole i niže gimnazije u rodnom mjestu, Gudelj se upisuje u mostarsku Učiteljsku školu, a u tom hercegovačkome vremenu objelodanjuje prve pjesme. Prvu knjigu Ruke, suze i čempresi objavljuje 1956. godine. Kratki fotografski snimak socijalnog pejzaža tog vremena mogao bi se predstaviti vedutama gladi, diktature pobjednika i odmazde novih komunističkih vlasti nad ratarima i pastirima, čiji su sinovi bili poražena strana u ratu. Grubost i oskudica bili su plodno tlo na kojemu će nići pjesničke biljke nade o nekom boljem svijetu u kome su široke ceste, a žene mekane i nježne. “U ledeno jutro sječanjsko krpila mi tužna majka na kaputu rukave. Sanjo, Sanjo, po našim krševima raste gorki cmilj i čemerika”. Pa ipak, Gudeljeve mostarske pjesme umnogome su se razlikovale od tamošnje kulturološke pozadine. Dok je većina hercegovačkih pjesnika slijedila neku vrst etnografske poetike, pjevajući o suncu, vinu i kamenu, Gudelj je pokušao tu grubost „pripitomiti“, dati joj dublji, metafizični smisao. Godine 1955. on prelazi u Beograd, gdje upisuje i svršava studij literature na Filozofskom fakultetu, a u tom gradu će živjeti sve do početka rasapa Jugoslavije, početkom poslednjeg desetljeća prošlog milenija. 21 U narednim knjigama (Suhozidina, 1974.; Tropi. Počela, 1976.; Štit, 1979.; Vrulja, 1982.; Osmoliš, 1982.; Vlkoe, 1983.; Ilirika, 1984.; Hesperidske jabuke, 1986.) Gudelj napušta zavičajnu realnost i predaje se istraživanju dinarske mitologije. Tu pjesnikovu inspiraciju i preokupaciju Ivan Lovrenović u jednom ogledu naziva “znanjem planine”. Kroz čaroliju elemenata odvija se ljudska povijest, antička, barbarska, mletačka, hrvatska. Pjesnik stiže čak do pelaškog stvaranja svijeta, gdje prvi čovjek niče iz zemlje i veliča zemlju. Cijeli taj ciklus pjesama o izmučenoj zemlji, nad čijim jamama lepršaju golubice, jamama u koje su bačeni najbolji sinovi, poput onih mitskih Kraljevića, čine najljepše i najvjerodostojnije pjesme, grmljavinu i munje modernog hrvatskog jezika. Dolaskom u Beograd, Gudelj studira i upoznaje svjetsku, ali i srpsku modernu literaturu, koja je u to vrijeme bila puno vitalnija i relevantnija od svega onog što se pisalo u ostalim dijelovima zemlje. Iako je Gudeljev opus jezično i nacionalno markiran od početka do kraja, u njegovoj poetičkoj paradigmi će se osjećati i utjecaji modernog srpskog pjesništva. On u jednoj poznoj i sjetnoj pjesmi zahvaljuje Srbiji: „Za Borinu Uvelu ružu i suv bosiljak. Za mjesečinu u Vranju. Za Mominu (Nastasijevića, op. ur.) Sestri u pokoju i Gospi. Za Lament nad Beogradom. Za Rastkovo Otkrovenje i Matićevo More“ (Srbiji na istoku). Ali, on je ponajprije baštinik i vrstan znalac hrvatske versifikacije, od začinjavaca do ekspresionista, od bugarštica do Ujevića. Pa onda heladski i rimski mitovi i ritmovi. Malo je pjesnika s takvom književnom erudicijom – na vrlo osebujan način, udarajući ritam desnom nogom, on je u stanju naizust izgovoriti deset tisuća stihova. No, vratimo se pjesnikovim knjigama. Njegove pjesme posvećene zavičajnim Vruljama (tako glasi naslov jedne njegove knjige) emaniraju tugu i nostalgiju za vilinskim vrtovima Dinare: “Ljuljaj nas goro, velika majko Sredozemlja, ljuljaj nas nad jamama.” Početkom devedesetih, rekli smo, pjesnik se preselio u Hrvatsku, ali tu nije bio dovoljno prepoznat. Ostao je manjinac u tijelu vlastitog jezika, poput Šopa, poput Tina. Sarajevska književna stella priznanje je pjesniku čija se sva poetika slila u jedan savršeni mramor, u jedan inschrift sličan onomu kočerinskome. Kada smo, pjesnik Hadžem Hajdarević i ja, Umjetničkome vijeću Sarajevskih dana poezije predložili Gudelja za laureata najznačajnijeg bosanskohercegovačkog književnog priznanja, svi članovi oduševljeno su digli palac gore. U svojoj drugoj knjizi (Isus je sam, 1961.) Gudelj kroz lik popljuvanog Spasitelja riše portret zavičajne žestine. Isusov se arhetip neprestano ponavlja u vremenu, njegov život među zakrvljenim ljudima je patnja, gora nego njegova presveta muka na križu. U ovoj knjizi pjesnik se potpuno okreće od lirskih hercegovačkih veduta, zagovarajući jednu poetiku verizma, koja će njegovu sveukupnom pjesništvu dati snažan pečat. Brutalnost jednog sustava koji se kleo u bratstvo svih ljudi najbolje se oslikava u pjesmi Komunistička poema, koja opisuje ulazak partizana u Imotski, a ima ovakav kraj: “Krkljaju jame ko nedoklani popovi. Svakome od nas crijevo iz usta visi. Škripe vješala. O slatka muziko! Propišale krv krvopije. Profit bljuju buržuji s vješala. Dimljivo praskozorje. Naprijed, Mlada Re volucijo! Moj neznamkoji brat skide pušku s ramena: – TRAS! TRAS! TRAS! Sad vidimo i bez tvojih smrdljivih papaka. Prijeđosmo preko očeva leša.” Mile Stojić 22 PETAR GUDELJ: PJESME JAME U KRŠU U PODNE, NAD TVOJIM TJEMENOM Jame u kršu. Iz jama izlazi Sunce. Nad jamom podne. U jame zalazi Sunce. Iz jama izlaze zvijezde. Nad jamom ponoć. U jame zalaze zvijezde. Nad jamom raste smokva. U jamu padaju smokve. Nad jamom pjeva čovjek. Nad jamom plače vuk. U jami, pomiješane, ljudske i vučje kosti. U podne, nad tvojim tjemenom, zaklaše kozu. Kroz Sunčev se obruč prosu kozja krv, tebi po licu. Ti si Vlah. Tebe je oštenila munja. Bio si zmijski pastir. Zmijski skot. Donio u renesansni Split strunjavu torbu zmija. Sve su naše slaviće požderale tvoje imotske zmije. Sad nam one ojkaju po đardinima tvoju imotsku gangu. Ti nisi čovjek, ti si vuk. Ti kolješ naše djevice. Svakoj pod grlom tvoj poskočki zub. Kolješ naše anđele, pečeš na ražnju, krckaš. Misliš: to su ti golubi iz biokovskih jama. U podne, nad tvojim tjemenom, zaklaše kozu. Kroz Sunčev se obruč prosu kozja krv, tebi po licu. Beograd, 1976. Beograd, 26. svibnja 1976. 23 PRAMAJKE TVOJE: GOLE, BIJELE SMRT JEDE TVOJU GLAVU Pramajke tvoje: gole, bijele, koje su te dozivale iz voda. Koje su te muzle iz zmija i otimale iz vučjih grla. Iz prsiju prskalo ljeto: rađale jedna drugu, svitale. Sedamdeset i sedam puta kroz dinarski krš procijedile zemlju. Kroz dinarski krš, kroz hrvatski jezik. Točile te kroz rukave, kroz djevojačko grlo. Tkale na vilinskim krosnama. Među zvijezdama, među pticama skupljale tvoju krv. Iz sniježnica, iz ponornica, vadile tvoj krik. Munjama iz očiju pile vid. Od grkljana do pupka, rasparane zvijezdama. Neka stoljeća vide plod utrobe. Neka plod utrobe vidi stoljeća. Smrt jede tvoju glavu. Ti imaš oči. Ti vidiš: smrt jede tvoju glavu. Smrt je stara kučka. Ona jede tvoju glavu. Na licu imaš oči i gledaš: smrt jede tvoje oči. Pa jedi, stara kučko, stara smrti, jedi lice, pij oči i zviždi na moj nos. Prvo mi skini kapke, da te vidim, da te gledam netremice, kako mi jedeš glavu, kako mi jedeš lice. Beograd, 1976. Imota, 1. kolovoza 1976. 24 TO STE VI, PRADJEDOVI PREKORACIT ĆE ME PODNE To ste vi, pradjedovi, svoje čeone kosti podigli i sastavili u guvno. Mi snosimo snoplje iz nebeskih dolaca i slažemo na vašu kost. Na vašim čeonim pločama, gle, naši volovi, sporim korakom, gaze ječam. Vuku se njihove bijele sjene južnim nebom, kroz rojeve žutih, zelenih i crljenih zvijezda. Iz širokih papaka naših božanskih volova Svijetla je noć, pradjedovi, tiha je nebeska mehanika koja nam priprema kruh. Past ću na zemlju, past ću (vidim kako sam pao), više se ne ću uspravit ni stat. Udarit ću rukama po njoj, ko kokoš, kad joj presijeku vrat. Srce će još triput tiho kucnuti: majko, otvori, evo ti sina, s naramkom poljubaca i ptica. Pa ću se smirit. Doći će mrav na usta. Prekoracit će me podne. Baška Voda, 1976. Beograd, 1976. MOJA JABUKA Borki Spavao sam pod tvojim drvetom cio svoj vijek. Kroz tvoje su grane letjele zvijezde i žar-ptice. Krila su im udarala u moj san. Bio sam tvoja zemlja. U jesen padale su na me tvoje jabuke. Milovale su me tvoje žile po licu. Budim se pred smrt. Otvaraju se moje oči. Golo zimsko nebo. Pusto polje. Gdje je moja jabuka? Beograd, 1976. 25 KNJIŽEVNI I LIKOVNI PORTRET NEDŽADA IBRIŠIMOVIĆA NEDŽAD IBRIŠIMOVIĆ te prijevoda na engleski, njemački, španski i druge jezike (djelo je 1992. godine nagrađeno Nagradom Društva pisaca BiH); Bio jednom jedan (77 priča), 2000.; Vječnik, roman, 2005., za koji je dobio Nagradu Nagrada Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“, te Nagradu Izdavača BiH i Nagradu „Hasan Kaimija“, 2005.; Nepoznati ljudi, izbor priča, 2009.; Bio jednom jedan, priče za djecu, 2009.. Izdavačka kuća „Svjetlost“ izdala je 2005. godine izabrana djela Nedžada Ibrišimovića, za šta je iste godine dobio Nagradu „Skender Kulenović“. Rođen je 20. oktobra 1940. godine u Sarajevu. Osnovnu školu završio je u Žepču, a srednju umjetničku školu, odsjek vajarstvo, 1961. godine u Sarajevu. U Sarajevu je diplomirao i na Filozofskom fakultetu, odsjek filozofija, 1977. Član je Društva pisaca BiH od 1964. godine i član Udruženja likovnih umjetnika BiH od 1982. godine. Od 1982. do 2000. imao je deset samostalnih izložbi. Bio je predsjednik Društva pisaca BiH od 1993. do 2001., te 1995.1998. glavni i odgovorni urednik časopisa Život. Prevođen je na arapski, engleski, češki, turski i albanski, te, djelomično, na francuski, španski, njemački i talijanski jezik. Drame: Na Velikoj sceni Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, 1970. izvedena je praizvedba Ibrišimovićeve drame Ugursuz, u režiji Ljubiše Georgijevskog, a 1983. godine, po prvi put, Karabeg, u rediteljskoj postavci Sulejmena Kupusovića. Ova drama postavljena je i 1996. u režiji Slobodana Stojanovića i, u Tuzli, u režiji Gradimira Gojera. Kamerni teatar 55 u sezoni 1985/86. izveo je praizvedbu drame Boja hrđe u režiji Sulejmena Kupusovića. Povodom 35. godišnjice književnog rada Nedžada Ibrišimovića, 1997. godine Bosansko narodno pozorište Zenica izvelo je praizvedbu Zmaja od Bosne, u režiji Gradimira Gojera. Istim povodom Kamerni teatar 55 postavio je na scenu Ugursuza u režiji Gradimira Gojera. Nedžad Ibrišimović je autor TV-drame Ćilim, prvi put emitovane 1970. godine, u režiji Aleksandra Jevđevića. Drame su mu štampane u knjizi Drame 1988. godine (izdanje „Veselina Masleše“, Sarajevo), a drama Woland u Sarajevu izašla je u izdanju Centra za kulturu i obrazovanje, Tešanj, 2000. Autor je nagrađen za najbolji dramski tekst na Festivalu domaće drame u Zenici 2003. godine. Objavljena djela: Poezija: Zambaci moje duše (1994.) Proza: Ugursuz, roman, 1968., te kasnije više ponovljenih izdanja (autor je za ovaj roman nagrađen, 1969. godine, Šestoaprilskom nagradom Grada Sarajeva); Kuća zatvorenih vrata, priče, 1964; Karabeg, roman 1971., u više kasnijih, ponovljenih izdanja, za koji je 1971. godine dobio Nagradu IP Svjetlost; Priče, 1972.; Živo i mrtvo, priče, 1978.; Zmaj od Bosne, pripovijest, 1980.; Bog si ove hefte, autobiografska proza, 1980., a kasnije, u autorovom izdanju, Car si ove hefte, 1991.; Šamil i Tubakovi, priče, 1984./1985.; Nakaza i vila, kratke priče, 1986., te drugo izdanje 2004.; Kuća bez vrata i druge priče, 1989.; Braća i veziri, roman, 1989. za koji je iste godine nagrađen Nagradom IP „Veselin Masleša“ i koji je doživio više izdanja; Dva dana u al-Akaru, pripovijest, 1991., Knjiga Adema Kahrimana napisana Nedžadom Ibrišimovićem Bosancem, pripovijest, 1992., uz više izdanja na bosanskom jeziku 26 RITMOVI ZEMLJE I SNA ...Ibrišimovićevi oblici nastaju na osnovama slobodne, ničim sputane unutrašnjim podsticajima vođene kreativne linije materijalizovane kao neprekidna žičana nit koja se uzdiže i spušta, prodire na jednu i na drugu stranu, boči i čvori, da bi ograničila prostor i ispunila ga sobom. Kretanje se može vizuelno doživljavati kao prostorni seizmogram ili kardiogram jednog hiperegzaltiranog duhovnog stanja stvaraoca neograničenog prostorom i vremenom. Slobodnog kao ptica, koja se vine u plavetnilo neba i ispuni ga sobom na način da potvrdi nomadski karakter djela spremnog da živi od sobom i za sebe osvojenog prostora. Nesumnjivo da se radi o jednom za skulptora svojstvenog i prepoznatljivom pristupu i rješavanju odnosa između stvarnosti i privida u kontekstu oblika i zaposjednutog prostora, koji se uzajamno harmonizuju i simbiotički saživljavaju. Umjetnik se u svojim razmišljanjima kreće od ideje prema obliku, ali ništa manje i od oblika prema ideji... U djelu Nedžada Ibrišimovića na mudar i prostudiran način miješa se svijet realnog sa svijetom irealnog, prepliće java i san. Unutrašnja duhovna talasanja umjetnika našla su svoj materijalizovani izraz u ritmičkom kretanju žičanog toka koji u sebe nastoji da uvuče i zarobi raspoloživi prostor i kod gledaoca stvori mogućnost za nove i drukčije nadogradnje u vlastitoj imaginaciji... Za razliku od istraživanja rodonačelnika ovakvog načina tretiranja prostornih oblika u prvom redu Ibrama Lassawa, Rodčenka, Nauma Gaboa i Antoine Pevznera, te donekle Đakometija, Ibrišimović svoje idejne zamisli stavlja u posve drukčiji kontekst. Njegovi transponovani oblici konja i jahača suptilno arborizirani i parcijalno uronjeni u plastičnu masu bude neke asocijacije na svijet podmorskih izmaglina, ili posebnih autentičnih od autora izmaštanih i samo njemu znanih svjetova... Boško Kućanski NEDŽAD IBRIŠIMOVIĆ 27 ROMANESKNI OPUS NEDŽADA IBRIŠIMOVIĆA ...Sa svoja tri romana (Ugursuz, 1968., Karabeg, 1971., Braća i veziri, 1989.) Ibrišimović unutar pozitivističkog niza bosanske književnosti predstavlja suštinsku sponu između spisateljske generacije (Selimović, Sijarić, Sušić, Oljača, Ćopić) koja u književnost ulazi neposredno iza Drugog svjetskog rata i koja kolektivističku impregniranost svojih proznih svjetova postupno zamjenjuje obzorom individue, njenog horizonta egzistencijalne strepnje, užasa, poraza i bez/smisla, i generacije apsurdista (Isaković, Lukić, Fetahagić). Zapravo, u Ibrišimovićevim romanima dovršavaju se procesi transformacije romaneskne modernističke paradigme začeti i uobličeni u Selimovićevim, Sušićevim, ili Sijarićevim romanima, ali i otvara prostor za uspostavljanje romana sloma moderne i postmoderne, što ih je i sam Ibrišimović najavio u metatekstualnim aspektima svojih djela, a pogotovu u Karabegu. Međutim, ni ovo određenje suštinske spone ne može iscrpsti književnohistorijsku perspektivu procjenjivanja mjesta, uloge i značaja Ibrišimovićevog opusa unutar bošnjačkog i bosanskog romana, a kamoli ukazati na njihovu estetsku vrijednost. No, u njemu se ipak mogu otkriti putevi transformacije tradicionalnog u modernistički roman, ali i aspekti transformiranja modernističkog u roman sloma moderne. (...) Ibrišimovićevi romani ne rekonstruiraju faktografiju povijesti, nego povijest dočaravaju kao haotični koloplet sjećanja, moru, fantazmagoriju, užas rasula svijeta i identitet žrtve (Braća i veziri), odnosno metaforičko putovanje ka identitetu slutnje/zla (Ugursuz), ili, pak, moralno-psihološku dramu pojedinca kojeg ubija razjarena gomila ne samo zbog historijskog prevrata već i zbog mržnje prema svemu što se izdiglo iznad prosječnosti, pri čemu se spoljno zlo, zlo historije iskazuje kao temeljna, unutrašnja sadržina čovjeka koja presudno upravlja njegovim postupcima. (...) Ibrišimovićevi romani u transformaciji povijesne fakcije u poetsku fikciju, pogotovu Ugursuz i Karabeg, dostižu same vrhunce bošnjačkog i bosanskog poetskog novohistorijskog romana. Ugursuz u tom pogledu predstavlja jedan od estetskih vrhunaca modernističke paradigme, a Karabeg svojom metatekstualnošću zasnov postmodernizma. Međutim, i tako raznorodni romani predstavljaju jedinstveno pismo svijeta kroz koje se izražava, da još jednom citiram S. Koljevića: “neki svemudri, lucidni pripovedač,” koji kao da “čita iz neke svete knjige čudesne priče o zahirenjima i nastranostima života.” Poetski intenzitet izraza, njegova metaforička slikovnost, parabolička jezgrovitost, stil koji “sili maštu da i sama stvara, intelekt da sam gradi premostne spojnice razmaknutih stvari, da ih goneta i slaže u narativnu cjelinu,” te strukturiranje romana kao montažnog mozaika narativnih cjelina snažnog poetsko-metaforičkog intenziteta otvorili su u slučaju Ugursuza i Karabega nov romaneskni prostor u genezi bosanskoga romana. Time Ibrišimović, uz Andrića, Selimovića, Sijarića, ili Lukića, Kovača, te, kasnijih, Kulenovića i Karahasana, zauzima jedno od centralnih mjesta bosanskog romana u cjelini. Enver Kazaz Odlomci iz studije “Slutnja zla i narativno putovanje ka identitetu “Romaneskni opus Nedžada Ibrišimovića” 28 29 KNJIŽEVNI PREVODIOCI I PREVODITELJICE Katica Acevska (Makedonija), Ismail Bandora (Jordan), Višnja Brčić (Hrvatska, Kanada), prevoditeljica i novinarka, rođena je 1947. godine. Završila je studij engleskog jezika i književnosti i francuskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta Sv. Kiril i Metodij u Skoplju. Književnim prevođenjem se bavi od 1976. godine. Prevodi poeziju u okviru festivala Struške večeri poezije. Iz bh. književnosti je prevodila: Marina Trumić, Poezija, Struške večeri poezije (2000.), Fadila Nura Haver (prevod priča: Moralni zakon u nama, gladno nebo iznad nas, Igra drvene noge), Hadžem Hajdarević, (prijevod priče Klinika za plastičnu hirurgiju), Miljenko Jergović, (prijevod priče Drugi poljubac Gite danon). prevodilac, novinar, pisac, rođen je 1950. godine u Ramti. Diplomirao je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu 1974. te na Pravnom fakultetu u Bejrutu 1992. godine. Bavio se pitanjem bivše Jugoslavije i Balkana te prevodi sa bosanskog jezika na arapski. Preveo je: Priče iz Jugoslavije (Andrić - Selimović) (1992.), Moj bijeg u slobodu, Alija Izetbegović (2002.), Tvrđava, Meša Selimović (2007.), Šehid, Zilhad Ključanin (2008.), Antologija Bosanskohercegovačke poezije, dvojezično izdanje (u štampi). Trenutno prevodi Konak od Ćamila Sijarića. Za prijevod knjige Alije Izetbegovića Moj bijeg u slobodu dobio je nagrade ( Jordan, 2003, i Kuvajt, 2004). Dobitnik je stipendije za prevod Šehida 2007. godine od Ministarstva kulture Jordana. prevoditeljica, rođena je u Zagrebu, gdje je završila studije prava. Nakon završetka studija preselila se u Kanadu, gdje završava postdiplomske studije, najprije bibliotekarstva i informatike, a zatim sociologije. Prevoditeljskim radom počela se baviti 90-tih godina. Sa Goranom Simićem, bosansko/ kanadskim pjesnikom, uredila je i prevela antologiju kanadske poezije Tetovirana zemlja. Sudjelovala je i u prevođenju sa bosanskog na engleski knjige priča Gorana Simića Jučerašnji ljudi. Njezini prijevodi poezije i proze pojavili su se u hrvatskim, bosanskim i srpskim časopisima: Zarez, Književnik i Republika. 30 Grzegorz Łatuszyński (Poljska), Cornelia Marks (Njemačka), Viktoria Radicz (Mađarska), prozni pisac, kritičar, novinar, antologičar, prevodilac, rođen u Zdzięciołu kraj Nowogródka. Autor je knjige o raspadu Jugoslavije Balkansko prokletstvo (1997.). Postdiplomske slavističke studije završio je na Zagrebačkom sveučilištu i na Beogradskom univerzitetu u godinama 1959.-1963. Od 2008. je predsjednik Varšavskog odjeljenja Društva poljskih pisaca. Za prijevod romana Vrata od utrobe Mirka Kovača dobio je 1989. nagradu Fonda književnosti Ministarstva kulture. Prevodio je prozu, dramu i poeziju iz hrvatske, srpske, slovenske, makedonske, češke, slovačke, bosanske i ruske književnosti. Mnoge poljske pjesnike prevodio je na hrvatski i srpski jezik. Iz književnosti BiH preveo je četiri knjige proze, te pjesničke izbore Anđelka Vuletića (1999.), Mile Stojića (2002.), Veselka Koromana (2007.), Ivana Kordića (2008.), Abdulaha Sidrana (2009.). prevoditeljica, pjesnikinja, rođena je 1969. godine u Erfurtu (istočna Njemačka). Studirala je na Magistrat u Halleu/Saale germanistiku i slavistiku. Od 2007. živi i radi kao samostalna prevoditeljica. Član je društva pisaca Saksonija-Anhalt, društva njemačkih prevodilaca književnih i znanstvenih djela te udruženja „FriedrichBödecker-Kreis e.V. Saksonija-Anhalt“. U prepjevima pojedinih bh. bjesnika sarađuje i pjesnikom Andréom Schinkelom. U publikaciji Neue Literatur aus Bosnien und Herzegowina (Nova književnost iz Bosne i Hercegovine), pripravljene za Sajam knjiga u Leipzigu marta 2010., prevela je književne priloge Stevana Tontića, Hadžema Hajdarevića, Mile Stojića, Tatjane Bijelić, Ranka Preradovića, Ranka Risojevića i dr. (2010). Trenutno prevodi poeziju i esejistiku Mile Stojića te knjigu priča Faruka Šehića. rođena je 1960. Godine u Somboru. Godine 1984. je emigrirala u Mađarsku. Piše prozu, eseje, kritike i prevodi sa južnoslovenskih jezika. Prevodila je bosanske pjesnike i pisce, napravila antologiju savremene bosanskohercegovačke književnosti, koja je objavljena kao tematski broj mađarskog časopisa Jelenkor. Objavljen je i prijevod eseja Ivana Lovrenovića Labirint i pamćenje, roman Jasmina Imamovića Molim te, zapiši, te roman Dževada Karahasana Istočni diwan. Ostali bosanski autori, koje je prevodila, objavljujući prijevode u raznim printanim i elektronskim časopisima, su: Ferida Duraković, Marko Vešović, Muharem Bazdulj, Hadžem Hajdarević, Semezdin Mehmedinović, Senadin Musabegović, Ugo Vlaisavljević, Refik Ličina, Amir Brka, Faruk Šehić, Stevan Tontić, Mile Stojić, Aleksandar Hemon, Fadila Nura Haver i dr. 31 UČESNICI ČETRDESET DEVETIH SARAJEVSKIH DANA POEZIJE Hanane Aad (Liban) Katica Acevska (Makedonija) Džemaludin Alić (BiH, Njemačka) Bisera Alikadić (BIH) Chingiz Alioglu (Azerbejdžan) Ivo Mijo Andrić (BiH, Hrvatska) Ken Babstock (Kanada) Ismail Bandora (Jordan) Uzeir Bavčić (BiH) Mirsad Bećirbašić (BiH) Sead Begović (Hrvatska) Zeynel Beksaç (Kosovo) Joe Blades (Kanada) Franjo Bratić (BiH) Jelena Božić (BIH) Višnja Brčić (Hrvatska, Kanada) Amir Brka (BIH) Ahmed Burić (BiH) Colin Carberry (Kanada) Kemal Coco (BIH) Aleksandra Čvorović (BiH) Alena Ćatović (BiH) Husein Dervišević (BiH) Zlatko Dukić (BiH) Esad Duraković (BiH) Emina Džaferović (BiH) Rizo Džafić (BiH) Mehmed Đedović (BiH) Dejan Đurićković (BIH) Muhamed Elezović (BiH) Kerima Filan (BiH) Lejla Ganijun (BiH) Gradimir Gojer (BiH) Petar Gudelj (Hrvatska) Hadžem Hajdarević (BiH) Husein Hasković (BiH) Fadila Nura Haver (BiH) Brian Henry (SAD) Vera Horvat (Srbija) Naida Hrustemović (BiH) Nedžad Ibrišimović (BiH) Nora Iuga (Rumunija) Ahmed El Jaafari (Egipat) Risto Jačev (Makedonija) Amra Jajetović (BiH) Sonja Jurić (BiH) Rašida Kadrić (BiH) Ibrahim Kajan (BiH) Hakija Karić (BiH) Boris Kastel (Crna Gora) Mate Kavelj (Hrvatska) Enver Kazaz (BiH) Zilhad Ključanin (BiH) Ivan Kordić (BiH) Fuad Kovač (BIH) Dinko Kreho (BIH) Boško Kućanski (BiH) Atif Kujundžić (BiH) Vjeceslav Kuprianov (Rusija) Ljubeta Labović (Crna Gora) Gregorz Latuszinsky (Poljska) Senadin Lavić (BiH) Arian Leka (Albanija) Refik Ličina (BiH / Švedska) Ewa Lipska (Poljska) Milovan Marčetić (Srbija) Mohammad Ali Migdady (Jordan) Kemal Mahmutefendić (BiH) Bakir Makarević (BiH) Cornelia Marks (Njemačka) Žarko Milenić (BiH) Misijana Brkić Milinković (BiH) 32 Radomir Mitrić (BiH) Kristina Mrđa (BiH) Srđan Mršić (BiH) Karen Mulhallen (Kanada) Jasmina Musabegović (BiH) Senadin Musabegović (BiH) Mujo Musagić (BiH) Katharina Narbutovic (Njemačka) Elvedin Nezirović (BiH) Gihan M. Omar (Egipat) Josip Osti (BiH, Slovenija) Ljubica Ostojić (BiH) Nikola Petković (Hrvatska) Miro Petrović (BiH) Vahidin Preljević (BiH) Bosiljka Pušić (Crna Gora) Zvonimir Radeljković (BiH) Viktoria Radicz (Mađarska) Hidajet Repovac (BiH) Delila Repuh (BiH) Robert Roklicer (Hrvatska) Robyn Rowland (Australija) Maja Ručević (Hrvatska) Mirza Sarajkić (BiH) Esma Sarajlić (BiH) Safet Sarić (BiH) André Schinkel (Njemačka) Emsura Hamzić Sladoje (BiH, Srbija) Faiz Softić (BiH / Luksemburg) Martina Mlinarević Sopta (BiH) Goran Simić (BiH/Kanada) Hana Stojić (BiH) Mile Stojić (BiH) Marjan Strojan (Slovenija) Tanja Stupar (BiH) Fraser Sutherland (Kanada) Muhidin Šarić (BiH) Faruk Šehić (BiH) Ljiljana Tadić (BiH) Amir Talić (BiH) Ilijas Tanović (BiH) Ulvija Tanović (BiH) Melida Travančić (BiH) Marina Trumić (BiH) Stevan Tontić (BiH) Sabrija Tucaković (BiH) Damir Uzunović (BiH) Dragoljub Vasić (BiH) Goran Vrhunc (BiH) Vesna Vujić (BiH) Marko Vešović (BiH) Peter Waugh (Velika Britanija) Gao Xing (Kina) Mehmet Yaşin (Kipar, Turska) Davorin Žitnik (Hrvatska) Irena Žlof (BiH) Gošća manifestacije 49. Sarajevski dani poezije Katharina Narbutovic (Njemačka), prevoditeljica, publicistkinja i urednica. Direktorica je DAAD Artist-in-Berlin Programa. Njeni članci su objavljivani u Frankfurter Allgemeine Zeitung, Der Tagesspiegel. Prevodi sa ruskog (Vasily Grossman, Michail SaltykovShchedrin, Shamshad Abdullaev) i bjeloruskog (Valzhyna Mort). Živi u Berlinu. 33 Amir Brka Predsjednik Društva pisaca BiH Mirsad Bećirbašić Urednik dječijeg programa i programa za mlade Hadžem Hajdarević Mile Stojić Predsjednik Organizacionog odbora Sarajevskih dana poezije Predsjednik Programskog savjeta Sarajevskih dana poezije Fuad Kovač Majda Kovač Press medijator Manifestacije Koordinator Manifestacije Izdavač Društvo pisaca Bosne i Hercegovine, Kranjčevićeva 24, 71000 Sarajevo, Bosna i Hecegovina Tel.: ++ 387 0 33 557 950, 557 951 Tel/Fax.: ++ 387 0 33 557 940, 557 941 Međunarodna književna manifestacija Sarajevski dani poezije E-mail: s_poetry@bih.net.ba , www.sadapoezije.ba Dizajn: Emir Operta Štampa: Bemust d.o.o. Sarajevo Copyright © 2010 Emir Operta 34 Stevan Tontić Urednik programa Moja poetika Arijana Aganović Koordinator programa
© Copyright 2024 Paperzz