Čestiti Božić i sretna Nova godina 2012.
nova
ZADRUGA
GLASILO ZA ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO
broj 30.  godina VI.  listopad − prosinac 2011.
Razgovor s Petrom Vriskom
Sada je vrijeme
da se pomogne
zadrugama
Zadar
Sabatina 2011.
SADRŽAJ
UVODNA RIJEč . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
važno . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
Poželjne radničke zadruge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
RAZGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
Razgovor s Petrom Vriskom, prvim potpredsjednikom Europske
organizacije poljoprivrednih zadruga (COGECA): Sada je vrijeme
da se pomogne zadrugama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
U SREDIŠTU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
Nakladnik
HRVATSKI SAVEZ ZADRUGA
Zagreb
Poslovanje zadruga u 2010. godini: Nije pokazano bitno smanjenje
prihoda zadruga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
Za nakladnika
Vedrana Stecca
ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
Uređivački odbor
Zdenka Mesić, predsjednica
Luka Bakić
Marica Berdik
Tea Bilić
Tea Lencur
Irena Lješević
Branko Žalac
Inženjerska zadruga Praksa, Pula: Prva zadruga arhitekata . . . . . . . PZ Zagrebački voćnjaci, Velika Gorica:
Udruživanje zadrugara daje rezultate . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . BZ Dabar Carlstadt, Lipje: Nastoje spojiti ugodno s korisnim . . . . . Zanatska zadruga Gradin: 25 uspješnih godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . UZ Kockavica, Grubišno polje: Snažno zajedništvo u učenju i radu
12
13
15
16
16
Glavni i odgovorni urednik
Zvonko Čokljat
prikazi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
“Maslina i maslinovo ulje – božji dar u Hrvata":
Uvjet opstanka i snažan duhovni simbol . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA . . . . . . . . . . 19
Zadar: Sabatina 2011.: Bogat stručni program . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Radionice o novom Zakonu o zadrugama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Split: Konferencija o zapošljavanju:
Za veće uključivanje ovisnika u društvenu zajednicu . . . . . . . . . . . . . PZ Putniković, poluotok Pelješac: Stoljeće zadrugarstva . . . . . . . . . . Opatija: 23. smotra učeničkih zadruga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Ivanić grad: Održana Bučijada 2011. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Malinska: Savjetovanje uzgajivača ovaca i koza i izložba sireva:
Šampionska titula za sir pripala obitelji Mrakovčić . . . . . . . . . . . . . . . Zagreb: 6. Međunarodni festival vina i kulinarstva:
Svečanost vina i hrane . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Crno ulje dravskih nemani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Županija zagrebačka: Jelena Rožić, vinska kraljica za 2012. . . . . . . 19
21
26
27
27
iz svijeta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
Primjena pravnih stečevina eu-a: Balkan u vrtlogu promjena . . . . Sarajevo: Uloga zadruga u ruralnom razvoju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
29
pitanja • odgovori • preporuke . . . . . . . . . . . . 30
Kako se postaje članom zadruge i tko su njezini osnivači . . . . . . . . . 30
IZ POVIJESTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
Pšenica, kruh i vino u narodnim običajima:
“Koliko badnju ja tebi kapi, ti meni bačava” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
Redakcija
Zvonko Čokljat
Dobrila Jerković
mr. sc. Jole Bolić, izvršni urednik
Adresa nakladnika
10000 Zagreb, Amruševa 8
tel.: 01/487-0053
fax: 01/487-0055
hsz@zadruge.hr
nova.zadruga@zadruge.hr
www.zadruge.hr
Lektor i redaktor
Marijan Ričković, prof.
Grafičko oblikovanje
studiog6h8
info@studiog6h8.com
www.studiog6h8.com
Tisak
Printera grupa, Sveta Nedelja
Glasilo se tiska uz potporu
Ministarstva gospodarstva,
rada i poduzetništva
Hrvatski savez zadruga član je
Međunarodnog saveza zadruga (ICA)
Croatian Association of Cooperatives
is a member of International
Cooperative Alliance (ICA)
ISSN 1845-982X
Temeljem članaka 12. i 38. Zakona o medijima
(NN br. 59/04.) glasilo Nova zadruga upisano je
u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska
pod rednim brojem 489-2
2
Fotografija na naslovnici: Marko Čolić
nova ZADRUGA  listopad-prosinac 2011.
22
22
23
24
25
www.zadruge.hr
UVODNA RIJEČ
P
oštovani čitatelji,
Godina 2011. bila je posebna po
broju zanimljivih događanja i značajnih odluka unutar cjelokupnoga zadružnoga sustava. Prije svega, naglašavamo donošenje novoga Zakona o zadrugama kojim je otvoreno i novo poglavlje
o ustroju zadruga, njihovom unutarnjem
uređenju te stvaranju osnovnih uvjeta za
bolju i učinkovitiju povezanost s europskim zadrugama. Usvojen je i novi Statut
Hrvatskog saveza zadruga, kojim su još
više naglašena demokratska načela i način
rada unutar ove naše krovne organizacije.
Godina 2011. sa sobom je donijela niz tribina, stručnih savjetovanja te dobro posjećenih i odlično organiziranih različitih
manifestacija, izložaba, susreta i sajmova. I u svemu tome naše zadružno glasilo
uspjelo je u četiri tiskana broja u ovoj go-
dini, s više od dvije stotine kartica teksta i
približno toliko fotografija naglasiti ili izdvojiti neka od najznačajnijih događanja.
Ovaj, trideseti, broj našega glasila Nova zadruga također donosi više priloga o mnogim aktivnostima, događajima i aktualnostima te vjerno prenosi pojedine zanimljivosti u protekla tri mjeseca. Tako smo u
rubrici “U središtu" opisali sveukupno poslovanje zadruga u Republici Hrvatskoj u
2010. godini, a u prilogu “Razgovor" pružili izuzetno zanimljiva razmišljanja prvog potpredsjednika COGECA-e, europske
organizacije poljoprivrednih zadruga. Nadalje, u dijelu o zadružnom poduzetništvu
obratili smo posebnu pozornost uspješnim
zadrugama. U ovom broju ne manjka ni
priloga o učeničkim zadrugama.
saveza, zatim festivala vina ili pak savjetovanja proizvođača sira. U konačnici, kako
su blagdani pred vratima, i ovaj put smo
pripremili ugodan i opuštajući članak o tradiciji i običajima koji su povezani s vinom,
osobito u primorskim krajevima Lijepe Naše.
I što bismo još ukratko mogli reći, osim
kako završava još jedan godišnji radni ciklus u kojem su mnogi zadrugari postigli
zapažene uspjehe, usprkos teškim uvjetima poslovanja. Ima i onih sa slabijim rezultatima, ali ovo je blagdansko vrijeme
Božića i Nove godine pa vjerujemo kako
svi imaju novu šansu za novu perspektivu.
Uredništvo glasila Nove zadruge stoga
svim čitateljima i zadrugarima želi sretan
Božić i uspješnu novu godinu 2012.!
Mnogi čitatelji će pažnju usmjeriti na rubriku “Info" i opisane aktivnosti zadružnih
Zvonko Čokljat
glavni urednik
VAŽNO
POŽELJNE RADNIČKE ZADRUGE
Zakon o zadrugama predvidio je mogućnost osnivanja radničkih zadruga. One se od ostalih razlikuju
prvenstveno po tome što ih čini najmanje dvije trećine zaposlenika koji imaju sa zadrugom ugovor o radu.
Nažalost, u nas je vrlo malo takvih zadruga, dok ih u nekim visokorazvijenim zemljama ima na pretek
K
ada danas potičemo društveno
odgovorno poduzetništvo i vrijednosti rada, ne bi smjeli zatvarati
oči pred činjenicom kako je puno primjera gdje se neodgovornim radom i neprimjerenim ponašanjem dovodi radnike u
situaciju da ostaju preko noći bez posla,
a da im nitko, najčešće, niti ne spominje
mogućnost da se sami organiziraju i otpočnu novi posao. Vlasnici kapitala, zemljišta, objekata i strojeva, jednostavno
znaju i nestati s pozornice čim ne žanju
profit samo za sebe, ili ih gone tijela države, a radnicima ostaje da se pokušaju
izboriti barem za otpremnine. No kad se
i to ostvari, često i pod jakim pritiscima
javnog mijenja, brzo se potroši novac pa
onda opet na vrata zavoda za zapošljavanje, naravno osim onih koji odlaze u zasluženu mirovinu.
U društvu postoji niz tijela i institucija koje takvo stanje trebaju preduhitriti u korist radničkih benefita. A koje su to povlastice? Prvenstveno bi trebalo u općinama,
gradovima i županijama vrlo dobro pre-
www.zadruge.hr
poznati tvrtke koje su pred stečajevima ili
velikim problemima u poslovanju. Dakle
unaprijed, prije nego što su ljudi primorani izaći na ulicu zašto im ne ponuditi
mogućnost da pokušaju sami naći rješenje u poduzetništvu, u radničkoj zadruzi.
Umjesto da otpremnine i sredstva koja se
radnicima na zavodima za zapošljavanje
daju kao naknade, pa i moguće donacije i
sl., budu potrošene, zašto ih ne utrošiti kao
početni kapital onima koji žele nastaviti
raditi. Ili, zašto im ne dati zemljište, alate,
strojeve, u njihovu korist da krenu ponovo
s radom. Zašto je to važno? Prvenstveno
stoga što je čovjek, radnik, koji ostaje bez
posla i brige njegove uže sredine, nerijetko suočen s nedostatkom samopoštovanja
i samouvjerenosti kako sam nešto može
učiniti. Od radnika postaje socijalni slučaj.
No kada bi odabrao put, koji doduše nije
lagan, da sa svojim kolegama formira primjerice radničku zadrugu s početnim navedenim kapitalom, zasigurno bi u tome
uspio i kao pojedinac i njegov novi kolektiv. Jer, zadruga djeluje na zadružnim na-
nova ZADRUGA  listopad-prosinac 2011.
čelima, demokratičnosti u odlučivanju, radu za probitak zadrugara koji dio zarade
ulaže kao ostvarenu dobit u svoj daljnji razvoj. Kada bi takve radnike podržala lokalna zajednica, državna tijela i banke, zasigurno bi uspjeli preokrenuti stanje u svoju
korist. Zato je potrebna volja za radom, ali
i nužna podrška okoline. A zadruga u lokalnoj zajednici je više od stjecanja dobiti,
ona tu ostaje i daje okvir zajedništvu.
Kako, dakle, početi? Bilo bi dobro na javnim mjestima i zavodima za zapošljavanje kao i u posrnulim tvrtkama javno
oglasiti potporu koja se nudi za novu radničku zadrugu. Naravno, nužni su i važni
kontakti sa sindikatima, komorom, centrima za poduzetništvo. U toj komunikaciji
je prijeko potrebno iznijeti koristi i nedostatke formata radničke zadruge jer je to
moguća vrlo uspješna alternativa nezaposlenosti, ali i podizanja samopoštovanja
i samouvjerenosti, toliko važnih za ljude
koji dolaze u stanje nezaposlenosti, omalovažavanja i eksploatacije, bez da su za
to često najmanje odgovorni. (J.B.)
3
RAZGOVOR
SADA JE VRIJEME
DA SE POMOGNE
ZADRUGAMA
S Petrom Vriskom, prvim potpredsjednikom Europske organizacije
poljoprivrednih zadruga (COGECA), koja zastupa interese europskih
zadruga, razgovarali smo o aktualnim pitanjima zadrugarstva u
Europskoj uniji i u Republici Sloveniji. Ovaj ugledni stručnjak i poznati
promotor zadrugarstva predsjednik je Zadružnog saveza Slovenije i
iskreni prijatelj Republike Hrvatske.
Inače, COGECA danas ima 35 punopravnih članica i četiri pridružene iz
zemalja EU-a, među kojima je i Hrvatski savez zadruga te 36 članica
partnera
Peter Vrisk
 Gospodine Vrisk, koliko je COGECA uk­
ljučena u kreiranje i razvoj politike EU-a?
 COGECA je snažno uključena u europske politike, posebice kada je riječ o poljoprivredi. Gotovo polovina proračuna Europske unije odnosi se na poljoprivredu pa
je ta politika i ono najviše što 27 zemaljačlanica EU-a ima zajedničko. Znači, poljoprivredna politika je zajednička za sve
članice Unije.
Također, mogu reći da Komisija EU-a na
području poljoprivrede ništa bitno prije ne
čini dok se ne posavjetuje s najvećim nevladinim organizacijama, a to su: COPA i
COGECA, kao udruženje farmera i zadruga.
Dvije godine smo dogovarali kakva će biti
zajednička poljoprivredna politika u 2014.
pa sve do 2020. godine. Komisija je u listopadu ove godine izašla s prijedlogom koji
smo dugo razmatrali. Sada je to usklađeno
tako da mogu reći kako Europska unija itekako uzima u obzir nevladine organizacije,
a tako bi trebalo biti i u zemljama koje još
nisu članice ove europske obitelji.
Kao potpredsjednik COGECA-e upravo sam
zadužen za zemlje koje još nisu članice EUa i odlazim tamo koliko mogu da pomognem. Uvijek ističem, ako imam kontakte s
nekom politikom u tim zemljama, da treba
podržati nevladine organizacije, a kod toga
zadruge su najvažnija sastavnica te politike.
 Kako ocjenjujete dosegnutu razinu
zadrugarstva i zadružnog poduzetništva
u EU-u?
4
Priredio: Jole Bolić
 Evo, Zadružni savez Slovenije imat će
sljedeće godine 140. obljetnicu od početka
slovenskog zadrugarstva, a tada je i Europa započela sa zadrugarstvom.
U sadašnjoj financijskoj krizi vidi se da
ovaj kapitalizam nije ono što su ljudi željeli. Uvijek, kada je društvo dolazilo u neke
velike teškoće, pokazalo se da su zadruge
jačale. U kriznim razdobljima ljudi shvaćaju da moraju surađivati, kako kapitalizam
koji promiče samo profit nije ono pravo.
Upravo sada, mogu reći, po čitavoj Europi
pa i u svijetu zadrugarstvo se ne smanjuje,
već u ovoj krizi jača. Nedavno smo održali međunarodnu konferenciju u Varšavi na
kojoj su sudjelovali predstavnici EU-a,
SAD-a, Kanade i Meksika, gdje se razmatralo sadašnje stanje povezano s krizom i
svi su složni kako je sada vrijeme da zadrugarstvo ojača i da je ono pravo kretanje, kojim se ostvaruje pravedni socijalni
smjer. A to je vrlo važno jer ovo društvo,
koje ima određeni postotak vrlo bogatih, a
devedeset devet posto realnih ljudi, to ne
može biti perspektiva, dakle nije budućnost. Zadrugarstvo je stoga onaj pravi put.
Zadrugarstvo je ona
ekonomska snaga koja
sada najviše može učiniti u
poljoprivredi
 Hrvatski savez zadruga nova je
pridružena članica COGECA-e. Što se
može očekivati od toga članstva?
nova ZADRUGA  listopad-prosinac 2011.
 Bilo mi je vrlo drago kad je uspjelo nastojanje da Hrvatski savez zadruga postane
pridruženi član COGECA-e u EU-u. Smatram da se vaš Zadružni savez treba intenzivno baviti svime što se događa u Europi
jer će uskoro i Republika Hrvatska biti članica Unije. Stoga je sada najvažnije vrijeme za aktivnost, kada se vaša politika dogovara s EU-om prvenstveno o tome koliko
će sredstava, novca, namijeniti Hrvatskoj.
Vi imate različite uvjete za poljoprivredu,
posebno teške u planinskim područjima
pa bi s tog naslova mogli ostvariti velika
sredstva za poljoprivredu. Jer, u EU-u što
god seljak, farmer zaradi u 60-postotnom
iznosu su subvencije. Zato je važno da se
dobro organizirate i u vas bi politika trebala malo više poduprijeti nevladine organizacije. Primjerice, Hrvatski zadružni
savez trebao bi imati više sredstava, ekipu
stručnih ljudi koji trebaju ići u Bruxelles
i tamo pregovarati, da se vidi kako stvari
stoje i kako se odlučuje.
Mi iz Slovenije koji smo tamo pružit ćemo svaku pomoć. Svaki tjedan se nešto
važno u Bruxellesu događa, posebice u
sektoru zajedničke poljoprivredne politike i netko iz vašeg tima bi trebao biti tamo. U Sloveniji smo uvijek bili koordinirani. Kao predsjednik Zadružnog saveza s
ministrom poljoprivrede, a bio sam i dva
mandata predsjednik Poljoprivredne komore upravo u vrijeme kada je Slovenija
ulazila u EU, i to je dalo značajne rezultate. Radili smo kao jedan i tako smatram
da bi i kod vas trebalo činiti. 
www.zadruge.hr
RAZGOVOR
 Boravite često u Bruxellesu. Prema
Vašem mišljenju, koja je važnost
lobiranja za interese zadrugarstva?
 Bez lobiranja ničega nema. Kada se samo
čeka što će se dobiti, tada se postiže puno
manje nego što bi trebalo. Vidimo da neke zemlje, koje su se uspješno organizirale, imaju dobar proračun za poljoprivredu,
a neke poput Bugarske i Rumunjske u tome
su ostvarile slabe rezultate, a kada dolazimo
u te zemlje osjeća se kriza. Iako su te zemlje
u Europskoj uniji, situacija s poljoprivredom je vrlo složena, slaba, neorganizirana.
Stoga treba lobirati kako bi se ostvarili bolji rezultati. Seljaci moraju znati da se treba
organizirati i udruživati u jednu organizaciju i tu bi ponovo naveo nezaobilaznu ulogu
zadruga. One su u tome najvažnije.
Politički čimbenici u Hrvatskoj također
trebaju lobirati, od ministra, Vlade i ostalih, da više, kada je riječ o poljoprivredi,
pridaju pozornost, stvarnu potporu zadrugarstvu jer je to ona ekonomska snaga koja
sada može najviše učiniti u poljoprivredi.
Ojačati zadruge jer seljak sam
ne može opstati na tržištu
 Kako ocjenjujete sadašnje stanje
zadrugarstva u Republici Sloveniji,
naročito u uvjetima ekonomske krize?
 U posljednjim godinama, kada je riječ o
zadrugarstvu, u Sloveniji smo puno učinili. Uspjeli smo prema Zakonu o zadrugama da se vrati zadružna imovina, koja
je nakon Drugoga svjetskog rata bila oduzeta zadrugama. Zadružni savez Slovenije
sada ima negdje oko 70 zadruga, članica
Saveza. Velik broj zadruga smo konsolidirali, zadruge su se udruživale i jačali smo
se u preradi mlijeka, mesa i u podrumarstvu. Danas je većina prerađivačke industrije u sektoru poljoprivrede u Sloveniji u
vlasništvu zadruga. U sadašnjim kriznim
vremenima mogu sa zadovoljstvom reći da
većina zadruga pozitivno posluje, dok svi
drugi imaju znatno veće poteškoće. To je
rezultat rada na zdravim temeljima. Imamo još neke ciljeve, ali u ovim godinama
smo zaista dosta učinili u zadrugarstvu.
Tko god dođe u Sloveniju, bilo iz Njemačke ili neke druge zemlje, ne može vjerovati
da smo u tako maloj zemlji u ovim teškim
uvjetima postigli tako dobre rezultate.
 Čest ste gost Hrvatskog saveza
zadruga i dolazite u Hrvatsku. Kako
ocjenjujete hrvatsko zadrugarstvo u
usporedbi s onim u Sloveniji i u EU-u?
www.zadruge.hr
Prijateljski razgovor na Sabatini –
predsjednici zadružnih saveza Hrvatske i Slovenije
U SLOVENIJI SE POSTIŽU DOBRI REZULTATI
U POLJOPRIVREDI I ZADRUGARSTVU
Republika Slovenija članica je EU-a od 1. svibnja 2004. Njezin bruto društveni proizvod (BDP) nešto je veći od 17.560 eura (2010. g.) po stanovniku. Od toga na poljoprivredu otpada 1,2% (2010.). Od 1. siječnja 2007. Slovenija je uvela euro kao sredstvo plaćanja.
U poljoprivredi je organizirano 74.711 gospodarstava, koja obrađuju 476.556 ha poljoprivrednog zemljišta. U poljoprivredi je uposleno oko 90.000 ljudi, od kojih je 46%
žena. Prosječno gospodarstvo obrađuje 6,4 ha poljoprivrednog zemljišta i uzgaja prosječno 5,6 grla krupne stoke. Čak 58% zemljišta su travnjaci i pašnjaci.
U Sloveniji je još 1872. g. ustanovljena prva kreditna zadruga, a 1883. utemeljen je
prvi zadružni savez u Celju. Na početku 20. stoljeća ustanovljene su i prve kreditne
zadruge po Raiffeisenovim načelima.
Zadružni savez Slovenije osnovan je 1903. godine. No ponovo, nakon brojnih društvenih promjena, današnji Savez je utemeljen godine 1972.
Od ljeta 1992. na snazi je novi Zakon o zadrugama koji je doživio još nekoliko izmjena i dopuna. Zadružni savez ima 74 članice zadruga i 2 poduzeća. U zadrugama je
oko 16.000 članova, zadrugara i 3.000 zaposlenika. Oni ostvaruju više od 633 milijuna eura prihoda. Zadrugarstvo u Sloveniji ima Kapitalsku zadrugu z.b.o. i od koristi
je zadrugarima. Kapitalska zadruga učlanjuje 72 članice. Usto imaju i Deželnu banku
Slovenije koja je nastala iz Slovenske zadružne kmetijske banke d.d., koja danas ima
86 poslovnica na području države. Usmjerena je u poslovanju na mala i srednja poduzeća i naravno na zadruge.
 Već više godina s vašim predstavnicima
u Zadružnom savezu vrlo dobro surađujemo. Hrvatska ima još puno mogućnosti za
razvoj, posebice u poljoprivredi. Možda je
u prošlosti bilo nekih zastoja jer politika
nije dobro razumjela zadrugarstvo i poljoprivredne pokrete. No u zadnjih nekoliko
godina mnogo toga je učinjeno, ali trebalo bi još, posebice kada je riječ o Zakonu
o zadrugama, kako bi se neke stvari sredile. Prije svega to se odnosi na zadružnu
imovinu koja u vas još nije sređena. Tu bi
politika trebala dati neke bolje uvjete kako
nova ZADRUGA  listopad-prosinac 2011.
bi se to razriješilo. Također, u vrijeme pred
ulazak Hrvatske u EU valjalo bi zadrugama omogućiti neka financijska sredstva,
potpore, kako bi one još više ojačale. Jer,
kada Republika Hrvatska postane članica
EU-a granice više neće biti i tada će biti
puno teže za zadruge. Sada treba pomoći
zadrugama da se udruže jer sam seljak na
tržištu ne može ništa. Već s nekom malom
financijskom potporom politika, poljoprivredna politika, mogla bi omogućiti puno
toga, a upravo je ovo vrijeme za to. 
Više na: www.zzs.si, E-mail: info@zzs.si
5
U SREDIŠTU
POSLOVANJE ZADRUGA U 2010. GODINI
NIJE POKAZANO BITNO SMANJENJE
PRIHODA ZADRUGA
Prema podacima Financijske agencije, u 2010. godini godišnji financijski izvještaj u zakonskom roku ukupno
je predalo 1244 zadruga. To je oko 1% ukupno predanih godišnjih financijskih izvještaja svih hrvatskih
poduzetnika koji su obveznici plaćanja poreza na dobit.
Analize poslovanja zadruga po županijama pokazuju da najviše napreduju zadruge iz Osječko-baranjske
županije te da se one uspješnije nose s uvjetima poslovanja u razdobljima krize.
U zadružnim izvještajima je također ukazano na potrebu većeg uključivanja Hrvatskog saveza zadruga u
kreiranje gospodarske politike zemlje
N
ajviše subjekata koji su predali godišnji financijski izvještaj za
2010. godinu dolazi iz Koprivničko-križevačke županije, dok je najmanji
broj subjekata koji su predali takav izvještaj u Županiji ličko-senjskoj, županiji koja je još uvijek jedna od najmanje razvijenih hrvatskih županija i koja u ukupnom
broju svih poduzetnika Hrvatske sudjeluje
s tek minornim udjelom od 0,6%.
Podatak o predanim izvještajima pokazuje kako se najviše aktivnih zadruga nalazi
u Koprivničko-križevačkoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji te Gradu Zagrebu, dok
najmanje aktivnih zadruga ima sjedište u
Ličko-senjskoj, Požeško-slavonskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji.
Sektorskom analizom predanih izvještaja
u 2010. godini očekivano najviše je predano izvještaja od strane zadruga koje posluju u sektoru primarne poljoprivrede, i to
6
519 izvršenih prijava u zakonskom roku,
dok ih je najmanje bilo u sektoru ribarstva
– 35 izvršenih prijava u zakonskom roku.
Te podatke treba, naravno, razmotriti i u
okviru drugih podataka o zadrugama koje
posluju u određenom sektoru.
UKUPNI PRIHODI
ZADRUGA
Zadruge su u 2010. godini ukupno ostvarile približno dvije i pol milijarde kuna, točnije 2.425.348.267,00 kn ukupnih prihoda.
Najveći prihod ostvarile su zadruge iz
sektora primarne poljoprivrede, oko 55%
ukupnih prihoda zadruga, što je u izravnoj korelaciji s podacima iz Evidencije zadruga i zadružnih saveza Hrvatskog saveza zadruga, u kojem najveći udio imaju
zadruge iz tog sektora.
nova ZADRUGA  listopad-prosinac 2011.
Sektori koji slijede su trgovina i građevinarstvo s oko 11% udjela u ukupno
ostvarenim prihodima zadruga u 2010.,
zatim ribarstvo i neprehrambena proizvodnja s oko 3% udjela te ostali s udjelom oko 6%.
Sektor koji je ostvario najmanje ukupne
prihode u ukupno iskazanim za 2010. godinu je turizam i ugostiteljstvo sa zanemarivih 0,72%. To istodobno predstavlja zabrinjavajući podatak uzevši u obzir
činjenicu da turizam Republike Hrvatske
predstavlja jedan od važnih gospodarskih
i izvoznih aduta zemlje, tako i svojevrsnu smjernicu na slabost zadružnog sustava, odnosno na otvaranje područja u
kojem postojeće zadruge mogu ojačati ili
se osnivati nove, a s obzirom na dostupne
pozitivne podatke, posebice o povećanju
broja dolazaka i noćenja stranih turista u
Republici Hrvatskoj. 
www.zadruge.hr
U SREDIŠTU
2010. vs. 2009.
Zadruge u 2010. godini ostvaruju manji iznos ukupnih prihoda u odnosu na
ostvareno u 2009. godini i to za oko
180.000.000,00 kn.
Većina sektora zadruga iskazuje gubitak
prihoda u odnosu na 2009. godinu, koji su
zabrinjavajući, no više ukazuju na trend
održavanja postojeće razine poslovanja
zadruga u 2010. godini u odnosu na poslovanje u 2009. godini te su oni i u 2010.
veći od dvije milijarde kuna.
Podatak koji ne slijedi ovakav trend je o gubitku prihoda zadruga koje posluju u sektoru građevinarstva, a koji je u 2010. godini i
više od 50% manji u odnosu na ostvarene
prihode u prethodnoj poslovnoj godini. Podaci o padu prihoda mogu se u određenoj
mjeri povezati i sa statističkim pokazateljima kao s npr. indeksom cijena poljoprivrednih proizvoda koji od 2008. godine pokazuje silazni trend, a uzevši u obzir podatak da
najveće prihode ostvaruju zadruge iz sektora primarne poljoprivrede.
Pozitivne pomake u 2010. godini ostvarila su dva sektora zadruga i to prehrambena proizvodnja i sektor ribarstva koji je
ostvario najveće povećanje prihoda u odnosu na zadruge iz ostalih sektora i u odnosu na ostvareno u 2009. g.
POSLOVANJE ZADRUGA
2009.-2010., SEKTORI
KROZ AOP STAVKE
ZEMLJIŠTE
2010.
Poslovnu 2010. godinu zadruge su završile s vri­je­d­nosti zemljišta u vlasniš­tvu od
ukupno 288.678.665,00 kn.
U 2010. g. najveća vrijednost posjedovanja zemljišta od oko 143.000.000,00 kn
iskazana je u sektoru primarne poljoprivrede, dok najmanju potrebu za vlasništvom nad ovim oblikom dugotrajne materijalne imovine iskazuje neprehrambena
proizvodnja te sektor turizma i ugostiteljstva. Kretanje vrijednosti ove računovodstvene kategorije svakako se treba promotriti u okviru gospodarskih uvjeta nužnih
za obavljanje djelatnosti u svakom pojedinom sektoru.
2010. vs. 2009.
U odnosu na 2009. godinu polovina sektora u kojima zadruge posluju odlučila se
www.zadruge.hr
na povećanje stavke zemljišta, no usporedbom podataka o zemljištu 2009.-2010.
razvidno je da se zadruge u 2010. godini nisu odlučile na veće ulaganje u ovaj
oblik imovine, što se najviše može pripisati trenutnom stanju gospodarske krize.
Vrijednosti zemljišta neznatno su povećane u odnosu na 2009. godinu, a jedini
sektor koji je iskazao smanjenje ove stavke je građevinarstvo.
GRAĐEVINSKI OBJEKTI
2010.
Na kraju 2010. godine zadruge ukupno
posjeduju građevinskih objekata u vrijednosti od 549.939.935,00 kn.
U 2010. g. najveća vrijednost vlasništva nad gra­đe­­vinskim objektima od oko
358.500.000,00 kn iskazana je u sektoru
primarne poljoprivrede, dok najmanju potrebu za vlasništvom nad ovim oblikom
dugotrajne materijalne imovine iskazuju sektori ribarstva, neprehrambene proizvodnje te turizam i ugostiteljstvo.
2010. vs. 2009.
Usporedbom podataka 2009.-2010. i kod
ove stavke je očito da zadruge trenutno
nisu sklone većim investicijama za nabavu novih građevinskih objekata, već
se pretežno radi o održavanju postojećeg
stanja. U 2010. najveće povećanje stavke
građevinskih objekata ostvarili su sektori primarne poljoprivrede i prehrambene
proizvodnje, a smanjenje ove stavke od
oko 4.000.000,00 kn iskazano je u građevinarstvu, dok ostali sektori pokazuju zanemarive plusove koji su više odraz održavanja stanja iz prethodnog razdoblja.
2010. vs. 2009.
Na smanjenje kategorije postrojenja u
2010. godini odlučio se sektor primarne
poljoprivrede i sektor trgovine. Jedan od
mogućih razloga ovakvih odluka zadruga
može biti rješavanje pitanja zastarjele tehnologije u proizvodnim procesima te stvaranje uvjeta za nabavku nove i modernije
proizvodne tehnologije. Vrijednost svojih
postrojenja povećale su zadruge iz sektora
prehrambene proizvodnje te iz ribarstva,
gdje je vrijednost postrojenja povećana za
oko 130% u odnosu na 2009. godinu i koji ujedno predstavlja sektor koji je u 2010.
godini najviše ulagao u svoja postrojenja.
ALATI
2010.
Zadruge su na kraju 2010. godine ukupno iskazale vrijednosti alata u posjedu u
iznosu od 74.755.019,00 kn.
U 2010. godini najveću vrijednost alata od
oko 75.000.000,00 kn posjeduju zadruge
koje posluju u sektoru primarne poljoprivrede, nakon koje slijede ostali sektori u
pretežno ravnomjernoj raspodjeli do vrijednosti koja je i deset puta manja od one
iskazane kod zadruga iz sektora primarne
proizvodnje, a kreće se u rasponu do oko
7.500.000,00 kn.
2010. vs. 2009.
Gotovo svi sektori zadruga u 2010. godini
iskazuju smanjenje vrijednosti posjedovanja alata, osim sektora prehrambene proizvodnje i građevinarstva, koji ostvaruju
neznatno povećanje vrijednosti ove vrste
dugotrajne materijalne imovine.
ZALIHE
2010.
POSTROJENJA
2010.
U 2010. godini zadruge iskazuju vrijednost
postrojenja u iznosu od 150.230.102,00 kn.
U 2010. godini najveću vrijednost postrojenja posjeduju, kao što je i očekivano,
zadruge koje posluju u sektoru primarne poljoprivrede, nakon koje slijede sektori prehrambene proizvodnje i trgovine.
Sektori ostalo, građevinarstvo, ribarstvo,
neprehrambena proizvodnja i turizam i
ugostiteljstvo iskazuju vrijednosti postrojenja u otprilike rasponu vrijednosti do
5.000.000,00 kn.
nova ZADRUGA  listopad-prosinac 2011.
2010. godinu zadruge su završile s vrijednošću zaliha od ukupno 653.319.316,00 kn.
U 2010. godini najveću vrijednost zaliha
iskazuju sektori primarne poljoprivrede
oko 324.300.000,00 kn i sektor građevinarstva od oko 173.700.000,00 kn. Najmanje vrijednosti ovoga kratkotrajnoga
materijalnog oblika tekuće imovine iskazuje sektor ribarstva i sektor turizma i
ugostiteljstva, a s obzirom na uvjete poslovanja u tim sektorima kao npr. kod ribarstva gdje se prodaju više svježi proizvodi u odnosu na one konzervirane ili
proizvode namijenjene čuvanju na vrlo
niskim temperaturama. 
7
U SREDIŠTU
2010. vs. 2009.
Svi sektori u kojima zadruge posluju u
2010. godini iskazali su povećanje svoje
vrijednosti zaliha, a u odnosu na vrijednosti zaliha iz 2009. godine.
Budući da zalihe po svojoj strukturi podrazumijevaju sirovine i materijale, zalihe proizvodnje, gotovih proizvoda, trgovačke robe i dr. i uzevši u obzir recesijske uvjete u kojima zadruge posluju, a koji se očituju u smanjenoj potražnji, gubitku poslova, nenaplaćenim dugovanjima,
iz svega navedenog razumljiv je trend povećanja zaliha u svim sektorima zadruga.
UKUPNA AKTIVA
2010.
Aktiva zadruga u 2010. godini ukupno je
iznosila 3.402.812.482,00 kn.
U 2010. godini najveću vrijednost aktive
iskazuje sektor primarne poljoprivrede od
oko 1.630.000.000,00 kn, nakon kojeg slijedi sektor ostalo s oko 617.300.000,00 kn
te ostali sektori u kojima zadruge posluju,
a čija se vrijednost aktive kreće u rasponu
od pola milijarde kuna.
Najmanju vrijednost aktive pokazuje sektor turizma i ugostiteljstva, čija se
vrijednost aktive kreće na razini od oko
21.200.000,00 kn.
2010. vs. 2009.
Svi sektori u kojima zadruge posluju u
2010. godini iskazali su povećane vrijednosti aktive u odnosu na vrijednosti iskazane u 2009. godini. Jedini sektor koji je
iskazao smanjenje aktive u 2010. godini je
sektor ostalo, čija je aktiva na kraju 2010.
godine manja za oko 2%.
Najveći porast vrijednosti aktive u odnosu na 2009. godinu ostvario je sektor ribarstva koji je svoju aktivu u 2010. godini
povećao za oko 21%.
ZADRŽANA DOBIT
2010.
Vrijednost zadržane dobiti u 2010. godini ukupno je iznosila 308.586.008,00 kn.
Sektorska raspodjela zadruga koje su predale GFI za 2009-2010
1-Primarna poljoprivreda
2-Ribarstvo
3-Prehrambena proizvodnja
4-Neprehrambena proizvodnja
U 2010. godini najviše dobiti iz poslovanja zadržao je sektor primarne poljoprivrede koji je u 2010. godini zadržao dobiti u iznosu od oko 144.000.000,00 kn.
Drugi koji je u 2010. godini iskazao najveće zadržavanje dobiti je sektor ostalo, koji je u 2010. godini zadržao dobiti
u iznosu od oko 96.500.000,00 kn. Ostali
sektori zadruga iskazali su vrijednost zadržane dobiti koja se kreće u rasponu od
1.000.000,00 do 26.000.000,00 kn.
2010. vs. 2009.
Većina sektora u kojima zadruge posluju
iskazali su povećanje vrijednosti zadržane
dobiti, osim sektora trgovine i prehrambene proizvodnje koji su iskazali smanjenje
zadržane dobiti u odnosu na zadržanu dobit u 2009. godini.
Najviše dobiti u 2010. godini zadržao je
sektor turizma i ugostiteljstva koji je vrijednost zadržane dobiti povećao više nego dvostruko u odnosu na 2009. godinu.
Drugi sektor koji je najviše zadržao dobiti u 2010. godini je sektor građevinarstva
koji je zadržao oko 56% više dobiti u odnosu na 2009. godinu.
Ukupno gledano, stavka zadržane dobiti svih zadruga iz svih sektora poslovanja
veća je za 20% u odnosu na vrijednosti
iskazane u 2009. godini.
Ovo povećanje može se objasniti kao vrsta štednje/rezervi zadruga u recesijskim
uvjetima koju će zadruge vjerojatno preusmjeriti na premošćivanje kriznih razdoblja
svojeg poslovanja u narednim razdobljima.
5-Građevinarstvo
UKUPNI RASHODI
6-Trgovina
2010.
7-Turizam i ugostiteljstvo
Ukupni rashodi zadruga u 2010. godini
ukupno su iznosili 2.248.894.105,00 kn.
8-Ostalo
ukupni prihodi zadruga (u mil. kn)
3,000,000,000
2,500,000,000
2,000,000,000
1,500,000,000
1,000,000,000
510,000,000
10,000,000
Najveće rashode iskazale su zadruge iz
sektora primarne poljoprivrede u iznosu
od oko 1.307.500.000,00 kn, dok se vrijednost rashoda svih ostalih sektora zadruga
kreće u rasponu do 270.000.000,00 kn.
Najmanje rashode ostvario je sektor turizma i ugostiteljstva od oko 18.550.000,00 kn.
2010. vs. 2009.
Rashodi svih zadruga u odnosu na 2009.
godinu manji su za oko 7%.
Najveće smanjenje rashoda ostvarile su za­
druge iz sektora građevinarstva koje su svoje rashode uspjele smanjiti i skoro do 50% u
odnosu na rashode iz 2009. godine. 
8
nova ZADRUGA  listopad-prosinac 2011.
www.zadruge.hr
U SREDIŠTU
Zadruge iz sektora prehrambene proizvodnje, turizma i ugostiteljstva i ribarstva iskazale su povećanje svojih rashoda u odnosu na 2009. godinu, gdje je ribarstvo svoje
rashode povećao za 1/5 u odnosu na rashode iz prošle poslovne godine.
dobit zadruga po županijama 2009-2010
Smanjenje rashoda zadruga u 2010. godini razumljivo je s obzirom na krizne uvjete poslovanja.
POREZ NA DOBIT
2010.
Zadruge su u 2010. ukupno platile
12.133.548,00 kn poreza na dobit.
Najviše poreza platile su zadruge iz sektora primarne poljoprivrede, i to u iznosu
oko 5.700.000,00 kn te zadruge iz sektora prehrambene proizvodnje u iznosu oko
3.920.000,00 kn. Najmanje poreza uplatile su zadruge iz sektora ribarstva koje su
u 2010. godini u proračun ukupno uplatile 104.551,00 kn na ime poreza na dobit.
zaposleni u zadrugama po županijama 2009-2010
2010. vs. 2009.
Zadruge su u 2010. godini uplatile oko
22% više poreza na dobit u proračun u
odnosu na 2009. godinu za što su najvećim dijelom zaslužne zadruge iz sektora
primarne poljoprivrede i iz sektora ostalo.
Zadruge iz sektora primarne poljoprivrede
u 2010. godini platile su čak 42% više poreza na dobit u odnosu na 2009. godinu,
dok je sektor ostalo platio 35% više poreza na dobit u odnosu na 2009. godinu.
Svi ostali sektori zadruga uplatili su iznos
poreza na dobit koji je manji u odnosu na
iznos uplaćenog poreza u 2009. godini, a
što se može povezati sa smanjenim obujmom poslovanja zadruga uzrokovanog
recesijskim gospodarskim prilikama.
ukupni prihodi zadruga po županijama 2009-2010
ZAPOSLENI
2010.
U zadrugama su u 2010. godini ukupno
bilo zaposleno 3292 osobe.
Najviše zaposlenih imaju zadruge iz sektora primarne poljoprivrede koje su i najbrojnije, a najmanje zapošljavaju zadruge
u sektoru ribarstva.
2010. vs. 2009.
U 2010. godini u zadrugama je bilo zaposleno oko 7% manje osoba u odnosu na
2009. godinu. 
www.zadruge.hr
nova ZADRUGA  listopad-prosinac 2011.
9
U SREDIŠTU
gubitak zadruga 2009-2010
Gotovo u svim sektorima u kojima zadruge
posluju smanjen je broj zaposlenih osoba,
osim u sektoru ribarstva gdje se broj zaposlenih u 2010. povećao za oko 18% te u sektoru turizma i ugostiteljstva gdje je broj zaposlenih povećan gotovo za 25% u odnosu
na broj zaposlenih u 2009. g.
DOBIT
2010.
Ukupni iznos dobiti ostvaren u 2010. godini ima negativan predznak i ukupno iznosi – 3.799.132,00 kn, što ujedno predstavlja gubitak koje su zadruge iz svih sektora ostvarile u 2010. godini. Ovaj podatak
ukazuje na činjenicu da je većina zadruga 2010. godinu završila s negativnim poslovnim rezultatom. Taj podatak istodobno ne podrazumijeva da su sve zadruge
poslovale negativno.
zaposleni u zadrugama 2009-2010
Polovina sektora u kojima zadruge posluju 2010. godinu završila je pozitivno,
dok je druga polovina ostvarila negativan
predznak dobiti, odnosno poslovnu godinu završila je s gubitkom.
Najbolji rezultat u 2010. godini ostvarile
su zadruge iz sektora ostalo koje su ostvarile pozitivan poslovni rezultat u iznosu
od blizu 11.000.000,00 kn, dok su najveće
gubitke ostvarile zadruge iz sektora primarne poljoprivrede koje su poslovale s
gubitkom od 11.300.000,00 kn.
2010. vs. 2009.
ukupni rashodi 2009-2010
U 2010. godini izvanredne poslovne rezultate ostvarile su zadruge iz sektora neprehrambene proizvodnje koje su ostvarile i
dva puta veću dobit u odnosu na ostvareno u 2009. godini te zadruge iz sektora ostalo koje su ostvarile 50% veću dobit
u odnosu na prethodnu poslovnu godinu.
Zadruge iz sektora prehrambene proizvodnje uspjele su u 2010. godini pozitivno poslovati iako su u 2009. godini imale
negativni rezultat poslovanja, dok su zadruge iz sektora građevinarstva u 2010.
godinu prešle u gubitak, iako su 2009. godinu završile pozitivno.
Zadruge iz sektora ribarstva ostvarile su
za 26% manju dobit u odnosu na onu
iskazanu na kraju 2009. godine, dok su
zadruge iz sektora trgovine u 2010. godini uspjele smanjiti gubitke za gotovo
40%. 
10
nova ZADRUGA  listopad-prosinac 2011.
www.zadruge.hr
U SREDIŠTU
GUBITAK
2010.
Zadruge su u 2010. godini iskazale ukupne gubitke u iznosu od 86.482.937,00 kn.
Najveće gubitke iskazale su zadruge iz
sektora primarne poljoprivrede – oko
48.400.000,00 kn i iz sektora ostalo –
oko 17.200.000,00 kn, dok su zadruge iz
svih preostalih sektora poslovale s ukupnim gubicima koji se kreću u rasponu od
500.000,00 kn do 10.000.000,00 kn.
2010. vs. 2009.
Ukupni gubici zadruga iz svih sektora u odnosu na 2009. godinu veći su za oko 45%.
U ukupnim gubicima prednjače sektor turizma i ugostiteljstva koji je u 2010. godini iskazao gubitak 3,5 veći u odnosu na
gubitak iskazan u 2009. godini, te sektor
primarne poljoprivrede koji iskazuje dva
puta veći gubitak u odnosu na iskazano u
prethodnoj poslovnoj godini.
Iskazano smanjenje ukupnih prihoda zadruga u 2010. godini očekivano je s obzirom na još uvijek prevladavajuće recesijske gospodarske uvjete koji ni zadrugama
kao ni ostalim sudionicima na domaćim i
inozemnim tržištima još uvijek ne omogućuju prilike i uvjete za lakše i lukrativnije poslovanje, veću likvidnost, veću
naplatu potraživanja, lakše saniranje postojećih obveza, i dr. S obzirom da poduzetnička aktivnost često ovisi o gospodarskim uvjetima dostupnima na lokalnoj i
regionalnoj razini, i s obzirom na još uvijek nedovoljnu angažiranost Hrvatskog
saveza zadruga u tom segmentu, potrebno je i u tom smjeru pokrenuti suradnju
s lokalnim upravama i samoupravama te
je radi toga potrebna bolja buduća programska politika Hrvatskog saveza zadru-
ga putem koje bi se poboljšala suradnja
s lokalnom upravom i samoupravom na
temu poticanja osnivanja novih i razvoja
i pružanja podrške poslovanju postojećim
zadrugama na pojedinom području, posebice u županijama koje rezultiraju s najmanje predanih godišnjih financijskih izvještaja zadruga za 2010. godinu.
Podaci iz godišnjih financijskih izvještaja zadruga za 2010. godinu jasno ukazuju na potrebu većeg uključivanja Hrvatskog saveza zadruga u kreiranje gospodarske politike zemlje, odnosno na veće
sudjelovanje i suradnju Saveza s resornim
institucijama putem kojih je moguć utjecaj na stvaranje gospodarskih uvjeta koji
bi omogućili bolju i veću sektorsku i prostornu raspodjelu predanih godišnjih izvještaja o poslovanju zadruga. 
dobit zadruga 2009-2010
Jedini sektor koji je uspio smanjiti gubitke čak za 66% je sektor prehrambene proizvodnje.
ZAKLJUČAK
Zadruge u ukupnom broju predanih financijskih izvještaja poduzetnika obveznika
poreza na dobit sudjeluju s tek oko 1%.
Prema podacima Financijske agencije evidentna je velika razlika kako među sektorima zadruga, tako i među županijama u
kojima zadruge posluju.
U analizi predanih izvještaja po sektorima zadruga i dalje je uvjerljivo prvi sektor primarne poljoprivrede u kojem posluje najviše zadruga u Republici Hrvatskoj. Kod analize poslovanja zadruga po
županijama najviše napreduju zadruge iz
Osječko-baranjske županije, čiji financijski podaci i rezultati pokazuju da se zadruge iz te županije uspješnije nose s
uvjetima poslovanja u razdobljima krize.
porez na dobit 2009-2010
Najslabije rezultate poslovanja u 2010.
godini nalazimo u Ličko-senjskoj i Požeško-slavonskoj županiji, a koje su ujedno
i županije s najmanjim brojem gradova i
općina.
Zadruge u 2010. godini ostvaruju manji
iznos ukupnih prihoda u odnosu na ostvareno u 2009. godini, no iskazani podaci ne pokazuju drastično smanjenje prihoda zadruga koji su i u 2010. veći od
2.000.000.000,00 kn.
www.zadruge.hr
nova ZADRUGA  listopad-prosinac 2011.
11
ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO
INŽENJERSKA
ZADRUGA PRAKSA,
PULA
PRVA
ZADRUGA
ARHITEKATA
Ne postoji politička demokracija
bez ekonomske. To je bila misao
vodilja triju arhitekata iz Pule
kada su se ovog proljeća odlučili
osnovati prvu arhitektonsku i
inženjersku zadrugu u Hrvatskoj
O
sobno iskustvo podvojenog rada
– s jedne strane u privatnim arhitektonskim uredima, a s druge
u Pulskoj grupi, neformalnoj skupini arhitekata i aktivista s područja Pule, pridonijeli su formiranju stava da rad, kako bi
bio produktivan, mora biti organiziran na
demokratskim načelima te da sredstva za
rad moraju biti dostupna svima. Stoga je
i za naziv zadruge izabrano ime “Praksa",
sugerirajući da je riječ o praktičnom djelovanju koje, organizirano na zadružan
način, postaje društveno.
U prvih pola godine djelovanja Inženjerska zadruga za projektiranje, urbanizam i
oblikovanje
okupila je devetoro članova koji se, iako
gotovo svi s arhitektonskim zvanjem, bave širokim spektrom aktivnosti: projektiranjem, oblikovanjem, dizajnom, postavljanjem izložaba, novinarstvom, izdavaš-
tvom, izradom knjiga, bilježnica i notesa
te fotografijom i filmom. I već u kratkom
roku “Praksa" je zabilježila i prve rezultate: urbanističko rješenje za pulsku Rivu nagrađeno je pismenim priznanjem
na ljetošnjem natječaju, a umjetničko bijenale “Evento" u Bordeauxu u Francuskoj pozvalo je zadrugare da sudjeluju u
organizaciji izložbe o mogućoj budućnosti urbanizma u tom gradu. Nadalje, član
zadruge primio je drugu nagradu za svoj
rad na 43. po redu Reviji hrvatskog filma
i video stvaralaštva. Pojedini zadrugari su,
osim u Hrvatskoj, aktivni u Berlinu, Stuttgartu i Barceloni, a uspostavljeni su i prvi
kontakti s europskim zadrugama te je pokrenuta inicijativa za međunarodnom suradnjom i umrežavanjem. Upravo je u pripremi i intervju sa zadrugom koji će izaći
u arhitektonskom časopisu “Oris" do kraja
ove godine.
Između ostalih projekata koje zadruga trenutno realizira valja izdvojiti arhitektonski projekt za društveni dom u Svetom
Jakovu na Malom Lošinju, zatim suradnju na izradi arhitektonske studije muzeja
brodogradnje za brodogradilište “Uljanik"
u Puli, projekt ekoarheološkog parka Vižula u Medulinu te nekoliko arhitektonskih projekata za obiteljske kuće i stanovanje na različitim lokacijama u Istri.
Dosadašnje iskustvo djelovanja u zadruzi
pokazalo je nekoliko prednosti. Širenjem
članstva “Praksa" je stvorila kapacitete za
izradu vrlo zahtjevnih i velikih projekata,
dok je istodobno zadržala nezavisnost pojedinih članova koji se mogu individualno
baviti manjim poslovima koji ne zahtijevaju veći broj suradnika. Također je stvorena
zajednička baza alata i opreme koji stoje
na raspolaganju svim članovima te se na
taj način uštedjelo na investiranju pojedinaca u neophodna sredstva za rad. Iako su
želje za osnivanjem zadruge u početku bile
vođene društvenim i političkim stavovima,
ubrzo se ovakav model organiziranja rada
pokazao i ekonomski korisnim. 
Eko-arheoloski park Vizula
Projekt pulske rive
Interijer ureda PulaFilmFesta
12
nova ZADRUGA  listopad-prosinac 2011.
www.zadruge.hr
ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO
PZ ZAGREBAČKI VOĆNJACI, VELIKA GORICA
UDRUŽIVANJE ZADRUGARA
DAJE REZULTATE
Zadrugu je osnovalo 14 proizvođača jabuka 2004. g. i danas beru
plodove tog udruživanja. Dovršavaju izgradnju prve faze modernoga
distribucijskog centra u Turopolju kod Velike Gorice, koji će s hladnjačom
velikoga kapaciteta voća i povrća od iduće jeseni olakšati poslovanje,
osigurati stalnost voća i povrća za tržište tijekom godine i ostvariti još
izravniji odnos s trgovinom

SAMO SA ZADRUGOM
MOŽEMO VIŠE
– Još i danas, kaže Hrvoje Bunjavac, prevladavaju veletrgovci koji nude niske cijene, duge rokove plaćanja. Znači, došlo je do
situacije u kojoj smo se morali udružiti da
zajednički kao zadrugari nastupimo na tržištu i da tako steknemo kritične količine
potrebne da možemo direktno ući u trgovačke lance, što pojedinačno nije moguće, niti su pojedinci za njih zanimljivi. 
Jole Bolić
P
oznato je da su godinama oko Zagreba sađeni moderni nasadi jabuka, krušaka i drugog voća i raznovrsnog povrća. No godinama su veletrgovci nametali svoja pravila na tržištu
proizvođačima ovih proizvoda, s poznatim popratnim pojavama: neopravdano
niske cijene, loše plaćanje i druge samovolje. Kada je 14 proizvođača osnovalo
zadrugu “Zagrebački voćnjaci" s područja
Zagrebačke županije, među njima je bio
i današnji upravitelj zadruge Hrvoja Bunjevac, dipl. ing. agr., tek se nazirao novi pristup proizvodnji i tržištu. Trebalo je
ostvariti sortnu listu s ponajboljim sortama koje daju dobre rezultate po kakvoći i količinama, ostvariti pravilnu zaštitu nasada i uvrstiti proizvode na police
uglavnom zagrebačkih trgovačkih lanaca.
Ti su zadaci u osnovi i ostvareni, no tada
se uvidjelo kako bez modernoga distribucijskog centra, koji može primiti u berbi
velike količine voća i povrća te hladnjače
velikoga kapaciteta, nije moguće održati
stabilnost u ponudi i prisutnost na tržištu cijele godine s visokokvalitetnim proizvodima, i trgovini osigurati svježe i kvalitetne proizvode s kojima su zadovoljni
sve izbirljiviji potrošači. Jer, sve ostalo što
se javlja na tržištu danas više ne prolazi.
Zadruga je naišla na dobru podršku Zagrebačke županije i Grada Velike Gorice,
osigurali su odgovarajuće zemljište i sve
prijeko potrebne dozvole te ušla u investiciju koja će na kraju iznositi oko 25 milijuna kuna. Novi distribucijski centar tako
će moći uskladištiti ne samo jabuke i drugo voće i povrće zadrugara, već će postati i središte za te potrebe šire u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Hrvoje Bunjevac, dipl. ing. agr.,
upravitelj zadruge
Distributivni centar PZ “Zagrebački voćnjaci"
pred otvaranjem
Unutrašnjost centra...
Prijamne rampe distributivnog centra
www.zadruge.hr
nova ZADRUGA  listopad-prosinac 2011.
13
ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO
Izložba jabuka u Velioj Gorici
PZ “Zagrebački voćnjaci"
predstavila je jabuke svojih zadrugara
Povjerenstvo na čelu s s dr. sc. Krpinom
Odlučio sam lobirati kod trgovačkih kuća i
već 2004. smo uspjeli osvojiti prvi trgovački lanac. Zagrebačka županija je to prepoznala i željela da na svom području stvori
što bolje uvjete za rad proizvođača, pa su
nam osigurali 50 posto sredstava za skladištenje voća, što je bila velika ušteda za nas
proizvođače, ali i velika motivacija. Uvjet
je bio da sredstva mogu dobiti samo udruženi proizvođači u zadrugu. Time su ostvareni uvjeti za skladištenje u ‘ULO komorama’, što znači da se proizvodi mogu očuvati u dužem razdoblju. Već naredne godine, 2005., uspjeli smo osvojiti i drugi trgovački lanac, što nas je dodatno ohrabrilo
da ustrajemo u radu. Zadrugari su opterećeni minimalnom provizijom za zadrugu,
od svega 2,5 posto, što omogućuje osnovne
uvjete za rad, plaću upravitelja i još jednog
suradnika. S tako niskim izdvajanjem postiže se cilj da zarada ostaje kod zadrugara,
a to je koncept europske zadruge, dakle one
14
zadruge koja servisira zadrugare, svoje članove, koji trebaju ostvariti maksimalnu dobit. Broj zadrugara je vremenom rastao pa
nas je sada 25. Zadruga posluje i sa zainteresiranim kooperantima koji povremeno rade putem zadruge i kada prodajom putem
zadruge postignu rezultate, korektnim poslovanjem gotovo automatski postaju novim članom. Tako zadruga raste u članstvu.
PROPISI EU-a ŠTITIT
ĆE PROIZVOĐAČE I NA
DOMAĆEM TRŽIŠTU
Poslovanjem zadruge, stalnim radom s članovima proizvođačima, ova je zadruga prisutna s proizvodima u pet trgovačkih lanaca i posluje s njima na temelju obostranog
povjerenja. Kako su u zadruzi stekli kritične količine proizvoda, oko 2000 tona voća,
uvidjelo se da unajmljivanjem prostora ne
mogu opstati, troškovi su rasli. Stoga su išli s inicijativom prema Zagrebačkoj županiji i Gradu da se to stanje mijenja, ili kako
kaže Hrvoje “Bolje da nam ne daju gotovu
ribu za ručak, već da nam daju pribor pa
ćemo sami steći sve za ručak". Jer, umjesto
da im osiguravaju najam kao trošak, bolje
je da imaju vlastite kapacitete za skladištenje i distribuciju, što će se ubuduće zasigurno isplatiti. I tako je otpočela investicija
u distribucijski centar i hladnjaču.
Stvorena je tvrtka koja će ostvariti sam
projekt pod nadzorom Županije i Grada,
a zadruga je dala inicijalna sredstva, ulog
od 1,6 milijuna kuna, što nije malo za jednu malu zadrugu. Za drugu fazu se očekuju i sredstva iz programa IPARD za koja
se natječu. Projekt je podržala i država koja je dala zemljište, što je omogućilo daljnji rad na izgradnji objekta, čiji se završetak očekuje godine 2012. Kada centar zaživi za proizvodnju je osigurano i tržište za
oko 170 ha voćnjaka u kojima su pretežito jabuke, ali ima i kruške, breskve, nektarina, šljive ... I to tijekom cijele godine,
od proljeća i prvih jagoda, trešanja pa sve
do kasnih jabuka ujesen. Njihove jabuke su
i po cijenama i po kvaliteti konkurentne,
osim ako je prisutna nelojalna i nemoralna
konkurencija, primjerice kada se uveze stara jabuka, koja bi ustvari trebala ići u kompost, a dobije se s vrlo niskom cijenom ili
badava. Što je najgore, ona se prodaje kao
domaća, a nije ni sluga domaćoj jabuci. To
kupci prepoznaju. “Ustvari, kada se uđe u
EU", kaže Bunjevac, “bit ćemo zaštićeniji
zbog njihovih propisa, nego što smo danas
zaštićeni na domaćem tržištu". 
nova ZADRUGA  listopad-prosinac 2011.
KVALITETA
U VOĆARSTVU
NEMA ALTERNATIVE
Koliko se o kvaliteti proizvodnje voća u Zagrebačkoj županiji vodi briga vidi se i po stalnim, rigoroznim
ocjenjivanjem proizvoda, od strane
kompetentnih povjerenstava, pa tako i jabuka ove zadruge i ostalih proizvođača. Zadruga je osigurala i ulaz
u međunarodni standard za kvalitetu GLOBALGAP i ima certifikat toga
uglednog standarda. No i ocjenjivanja jabuka, primjerice pod vodstvom
našega uglednog stručnjaka dr. sc.
Drage Krpine i izložbe jabuka na kojima se susreću proizvođači s građanima, gdje se mogu vidjeti i kušati proizvodi, daju sve bolje rezultate.
Stručnjaci na nizu seminara i predavanjima informiraju proizvođače s
najnovijim tehnologijama, posebno
oko zaštite, a stalno se nadzire stanje
lista voćke i ploda i to u laboratoriju Agronomskog fakulteta u Zagrebu, što je jamstvo njihove pravilne
proizvodnje i ispravnosti za potrošača koji je krajnji, najvažniji, sudac
njihova truda. Ili, kako nam je istaknuo jedan od najstarijih i vrhunskih
proizvođača jabuka s područja Velike
Gorice Franjo Meštrović, proizvodimo dobre jabuke i imamo nove sorte,
ali treba nam bolje stanje na tržištu,
mada su za proizvođače cijene uvijek niske, a za potrošače visoke. Kupovna moć je pala pa se manje kupuje voće, a ono je nezamjenjivo u
prehrani i zdravlju ljudi. “Na tržište
dolaze nove sorte pa gajim", ističe,
“sorte: el star, jonagold, idared, grenny smith, red chip, merlose i mogu
reći da su jabuke izvrsne. Međutim,
nove sorte traže i novu tehnologiju
pa cijene moraju biti veće.
Kao predsjednik udruge proizvođača
jabuka smatram da je zadruga nezamjenjiva za proizvođače i da se trebaju tu udruživati".
Franjo Meštrović
www.zadruge.hr
ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO
BZ DABAR CARLSTADT,
LIPJE
NASTOJE
SPOJITI
UGODNO S
KORISNIM
Zadruga trenutno raspolaže sa
zemljištem veličine 2,3 ha koje su
zadrugari unajmili od svog člana
na rok od 15 godina. Na tom su
zemljištu podignuli nasad od 5000
ekosadnica lavande budrovke te
13.000 sadnica batata

Sanja Plješa
K
arlovačka braniteljska zadruga Dabar Carlstadt osnovana je 24. srpnja
2009. Temeljni cilj njezina osnivanja
bilo je pokretanje ekoproizvodnje ljekovitog
bilja i povrća. U prvoj fazi razvoja bili su to
nasadi lavande i batata, nakon čega su stvoreni preduvjeti za drugu fazu razvoja tj. ponudu vlastitih proizvoda i proizvoda partnera iz regije u okviru seoskog turizma. Sve je
to učinjeno kako bi se zaposlili hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji.
– Smatramo da je u današnje doba ritam života prebrz te se sve svodi na trku na posao i s posla u prenapučene gradove i urede te premalo vremena ostane za obitelj, boravak u prirodi, putovanja, odnosno premalo
vremena ostane da uživamo u životu. Stoga
s našim investicijskim projektom pokušavamo spojiti ugodno s korisnim kako bismo što
skorije stvorili preduvjete da veći dio vremena
usmjerimo u okružje prirodnih ljepota, mira i
tišine, a opet da kroz sve to imamo i financijsku neovisnost, rekao je Ivan Dobranić, upravitelj braniteljske zadruge Dabar Carlstadt.
Zadruga broji sedam zadrugara koji se bave ekološkom proizvodnjom lavande i batata
(slatkog krumpira). Nasadi zadruge nalaze se
u naselju Lipje koje je od grada Karlovca udaljeno 15 km. Temeljem raspisanog natječaja
i perspektivnoga investicijskog projekta zadruga Dabar ostvarila je potporu Ministarstva
obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti (MOBMS) u iznosu od 150.000 kuna. Taj
je iznos uložen u nabavu nužne opreme i pokretanje ekološke proizvodnje lavande i batata, koju su započeli potkraj 2010. godine.
www.zadruge.hr
– S obzirom da dodijeljena sredstva nismo
smjeli, zbog strogoga namjenskog utroška prema MOBMS-u, utrošiti na dio nužnih
sredstva, opreme i materijala, iako izravno vezanih za proizvodnju i projekt zadruge te ostale troškove redovnog funkcioniranja, bili smo prisiljeni uložiti i značajni iznos
vlastitih sredstava kako bi uspješno završili
proizvodnju u ovoj godini, ističe Dobranić.
Isporuka batata moguća je
tijekom cijele godine
Zadruga trenutno raspolaže sa zemljištem
veličine 2,3 hektara koje su zadrugari unajmili od jednog svog člana na rok od 15 godina. Na tom su zemljištu podignuli nasad
od 5000 ekosadnica lavande budrovke koju
su kupili u Vitroplanu (Solin) te 13.000 sadnica batata koje su kupili u PZ Ergela, Višnjica (kod Slatine). Provedbu projekta proveli su uz stručnu pomoć i suradnju s Agronomskim fakultetom u Zagrebu te PZ Ergelom Višnjica, koja je i najveći proizvođač
batata u Hrvatskoj.
Ove godine nisu očekivali značajnije prinose
od ekonasada lavande jer su tehnološki proces proizvodnje usmjerili na jačanje busena
biljke, a ne na proizvodnju cvijeta lavande.
U 2012. godini više nema potrebe za značajnim jačanjem biljke, pa stoga očekuju značajnije prinose lavande koju planiraju preraditi u cvijet i ulje. Cvijet lavande namjeravaju ponuditi tržištu u maloprodaji i veleprodaji, većinom pakiran u ukrasne vrećice, a
ulje lavande u bočicama od 10 i 15 ml.
Govoreći o prinosima ekonasada, Dobranić
je naglasio kako su značajne količine očekivali od batata, međutim zbog sušne godine
oni su bili nešto ispod očekivanih. No kvalitetom batata i proizvedenom količinom, uzimajući u obzir gubitke i ostalih proizvođača
iz istih ili sličnih razloga, uglavnom su zadovoljni. Vađenje i skladištenje batata završeno
je potkraj rujna, a u zadruzi Dabar uglavnom
su zadovoljni i dosadašnjim tijekom njegove
prodaje. S obzirom da raspolažu s odgovarajućim prodajno-skladišnim prostorom u Karlovcu, kontinuitet isporuke batata poslovnim
partnerima jamče tijekom cijele godine.
Planiraju daljnje širenje
zadruge i povećanje
proizvodnje
Veleprodajna cijena ekološki proizvedenog
batata trenutno iznosi 12 kuna, čime su više nego vrlo konkurentni na tržištu. Nastoje maksimalno proširiti mogućnosti prodaje i
kupnje batata koji je dostupan u prodajnom
nova ZADRUGA  listopad-prosinac 2011.
skladištu zadruge Dabar, ali se može i naručiti
internetom, SMS-om ili telefonskim pozivom.
Isporuku mogu osigurati i na kućni prag.
Zadruga svoje projekte nastoji implementirati u lokalnu zajednicu te uključiti i poslovne partnere i kooperante, ustanove i organizacije, a sve s ciljem razvoja lokalne zajednice. Trenutačne aktivnosti zadruge su plasman proizvoda putem veleprodaje i maloprodaje te pripreme za proizvodnju batata i
lavande u 2012. godini.
Tijekom sljedeće godine planiraju nastaviti
ekoproizvodnju lavande i batata u što će ponovno uložiti vlastita sredstva, ali dio će nastojati osigurati odzivom na natječaje raznih
ministarstava. Osim toga, u sljedećem razdoblju u suradnji s partnerima ili investitorima
nastojat će proširiti projekt razvoja zadruge te
osigurati sredstva i iz pretpristupnih fondova
Europske unije. Postojeće ekološke nasade lavande i batata planiraju povećavati, a svoje
proizvode kao i proizvode kooperanata i poslovnih partnera plasirati na domaće i strano
tržište te ponuditi u sklopu seoskog turizma.
No razvitak seoskog turizma ipak je još uvijek
u daljnjim fazama razvoja zadruge. 
15
ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO
Uređenje kazališnog trga
ZANATSKA ZADRUGA
GRADIN
25 USPJEŠNIH
GODINA
Kroz ovu zadrugu je tijekom
svih ovih godina prohujalo više
od 250 malih obrtnika, zidara,
električara, keramičara, stolara i
građevinara. Danas ona broji 50
članova zadrugara i ima stalnu
potrebu za novima. Prva je
građevinska zadruga u Hrvatskoj
koja zadovoljava zahtjevne norme
ISO 9001:2008

Zvonko Čokljat
Z
anatska zadruga Gradin, sljedeće
(2012.) godine obilježit će značajnu
obljetnicu ili 25 godina uspješnoga
rada unutar zahtjevnoga građevinskoga sektora. Već je odavno prepoznata po svojim zahvatima, gradnjama, uređenjima i obnovama malih i velikih objekata, zgrada ili kulturnih spomenika. Kroz ovu zadrugu je tijekom
svih ovih godina prohujalo više od 250 malih
obrtnika, zidara, električara, keramičara, stolara i građevinara. I svi su oni prepoznali značaj zajedništva ili zajedničkog nastupa na tržištu. I svi su oni obavljali poslove do kojih bi
teško mogli doći kao mali obrtnici.
Danas zadruga broji 50 članova, zadrugara i
ima stalnu potrebu za novima. I unatoč tome što su posljednjih godina ukupni prihodi smanjeni, “zahvaljujući" recesiji, zanatska
zadruga Gradin, uspješno i neprestano radi.
Na vrijeme završava preuzete poslove i potpisuje nove ugovore. U protekloj, 2010., godini, uspješno su završili uređenje zgrade u
Rijeci za potrebe Primorsko-goranske županije, priveli su kraju uređenje dvorca Zrinski, (Brod na Kupi) i uspješno uredili pročelja
nekolicine osnovnih škola.
16
U ovoj godini zadruga se već prihvatila novih građevinskih izazova poput uređenja odmarališta zagrebačkoga Holdinga u Crikvenici, uređenja prostora Komandnog centra
Zvir te zahtjevnih rješenja na uređenju prostora banke BKS u Rijeci. No činjenica je kako unatoč stalnome angažmanu, prihodi iz
godine u godinu padaju. Kao i sva građevinska poduzeća i ova zadruga sa sobom nosi
težinu pada prometa koji je posebno pogodio sektor građevinskoga poduzetništva. Recimo, ukupni prihodi zadruge u 2008. godini
iznosili su tridesetak milijuna kuna, u 2009.
za trideset posto manje, a 2010. godine također je zabilježen pad u odnosu na prethodnu. Unatoč svemu, zadruga zapošljava deset
djelatnika, od kojih su tri građevinska inženjera i jedan arhitekt. Možda je potrebno naglasiti i to kako je zadruga Gradin svoju snagu pokazala zastupanjem svih građevinskih
zadruga u pridobivanju licencije za obavljanje radova unutar novih zakonskih propisa.
I pored licencije za obavljanje građevinskih
radova, zadruga ima i licenciju za obavljanje svih vrsta radova na kulturnim dobrima.
No ni to nije sve. U 2011. godini potvrdila je
svoje vrijednosti i prva je građevinska zadruga u Hrvatskoj koja zadovoljava zahtjevne norme ISO 9001:2008.
Zanatska zadruga Gradin je uvela i potvrdila
sustav upravljanja kvalitetom i postigla najvišu moguću razinu kvalitete u području graditeljstva. A navedeni ciljevi poput: ostvarivanja veće ekonomske koristi za svoje članove, prodaju proizvoda i usluga malih obrtnika,
nabavljanje repromaterijala za svoje članove, osiguravanje konkurentnosti, financiranje
članova, školovanje uposlenika i članova i povećanje članstva – u potpunosti je zadovoljila.
I možda bi pred kraj bilo najprikladnije citirati upravitelja zadruge Zdravka Brdara, koji
je naglasio: “Cilj sustava kvalitete je razumjeti i ispuniti zahtjeve naših naručitelja i investitora kako bismo ispunili njihova očekivanja i tako ostvarili zadovoljstvo svih zainteresiranih strana, zaposlenika zadruge, članova
zadruge te šire zajednice. Na putu ostvarenja
svojih ciljeva oslanjamo se na članove zadruge. Uvođenjem sustava kvalitete s međunarodnom normom ISO 9001 uprava zadruge
je iskazala svoj stav i obvezala se na razvoj
sustava provođenjem stalnih poboljšanja". 
nova ZADRUGA  listopad-prosinac 2011.
Uz učenje i koristan rad zadrugara
UZ KOCKAVICA,
GRUBIŠNO POLJE
SNAŽNO
ZAJEDNIŠTVO
U UČENJU I
RADU
Ova učenička zadruga središnje
je mjesto učenja i rada u
Srednjoj školi Bartola Kašića i po
rezultatima koje ostvaruje mogli bi
joj pozavidjeti mnogi koji su odlučili
učenike učiti zajedništvu i radu
u okviru zadruge. Ova Zadruga
može biti primjer i odraslima koji
odluče poslovati prema zadružnim
načelima. Kada je od 345 učenika
u zadruzi njih 145, pitamo se što
ih to motivira da se angažiraju i
kao đaci ali i njihovi nastavnici?
Odgovor smo dobili nakon posjeta
ovoj uzornoj učeničkoj zadruzi

Jole Bolić
P
rije desetak godina srednja škola u
Grubišnom Polju bila je pred zatvaranjem. No to se ipak nije dogodilo. Njezin ravnatelj Jozo Matošević, inače profesor
povijesti, preuzeo je težak posao oporavka
škole, okupio kvalitetan nastavnički kadar i
od malog broja učenika doveo školu do 345
učenika. Odlučio je uvesti nove kurikulume
(programe) kojih je danas više od 10, pa se u
školi uči i gimnazijski i drugi, najčešće programi primjereni uslugama i obrtničkim zanimanjima. Taj entuzijast osnovao je 2007.
godine učeničku zadrugu, čiji je i danas 
www.zadruge.hr
ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO
Zadrugar član odbora zadruge Zlatko
Balog rado je pogledao Novu zadrugu
Jozo Matošević, voditelj Učeničke zadruge
i ravnatelj srednje škole Bartola Kašića
voditelj i kojoj su zadrugari dali ime Kockavica, po nazivu prelijepe endemske biljke, obdarene prelijepim cvijetom, a može se pronaći i u livadama oko Grubišnog Polja. I tako
je krenulo. Podržalo ga je i 15-ak nastavnika
koji rade s učenicima u zadruzi na volonterskoj osnovi, a eto, prosvjetne vlasti nemaju
sluha da te ljude nagrade s barem dva sata
pokrivenih normom. No oni za to ne mare
jer su dokazani entuzijasti i vrsni pedagozi.
Najbrojnije sekcije:
poljoprivredno-prehrambena i
ugostiteljska
Zadruga je organizirana u 9 sekcija, ima
skupštinu koja ima mandat od godine dana
i zadružni odbor. Dvije sekcije od početka su
okupile ponajviše zadrugara: Poljoprivredno-prehrambena i Ugostiteljska. No tu je još i
Strojarska, Informatička, Elektronička, Cvjećarska, Novinarska, Likovna ... Škola za rad
zadruge ima niz prostora opremljenih strojevima i različitim uređajima gdje zadrugari
složno rade i proizvode. Prodaju svoje proizvode i usluge te ostvare, ovisno godini i do
80-ak tisuća kuna prometa, a dobit uglavnom potroše za razni repromaterijal, ekskurzije, a idu i na gotovo sve zanimljive sajmove
gdje mogu ili nešto prodati ili učiti od drugih.
Zadrugare smo zatekli na radu u radionicama. Poljoprivredna sekcija sada ne radi zbog
zime, a ona između ostalog zasebno radi na
uzgoju kukuruza i u gradu organizira zanimljivu manifestaciju Kukurizijada. Tu se radi vrlo ozbiljno, proizvodi sireve, pšenicu,
uljanu repicu, zavaruje, obrađuje metal, uči
sve o motorima ... Za svoj rad i rezultate zadrugari su pobrali brojna visoka mjesta na
natjecanjima diljem države. Ponose se osvojenim, posebice prvim mjestom u međunarodnom natjecanju cvjećarskih škola, što ih
također potiče na daljnji rad.
– U tom poslu, ističe voditelj zadruge Matošević, tražili smo načine kako doći do većeg
obujma proizvoda i kako to ponuditi tržištu.
Osim što učenici svladavaju teorijski i praktični program obrazovanja, razmišljali smo
kako ih usmjeriti kao buduće poduzetnike. To
je zahtijevalo da se stvore linije rada, proizvodnje, od ulaska repromaterijala do proda-
www.zadruge.hr
Za trud zadrugara niz priznanja...
je i tu smo vidjeli smisao zadrugarstva. Velik broj spomenutih kurikuluma omogućio je
zadrugarima da se pronađu u različitim aktivnostima. Svaka sekcija ima svoj program
rada koji se odnosi na: proizvodno-uslužni
dio, društveno-koristan rad, promicanje učeničkog zadrugarstva i poslove nabave i prodaje. Takav rad pridonio je da učenici osjete
povezanost da pripadaju jednoj zajednici što
je sada, razumljivo, škola. Zanimljivo je da
rad svih sekcija prati Informatička i Novinarska sekcija pa je njihov rad i pod nadzorom.
Zdruga putem Zadružnog odbora upravlja
poslovima, a koji je sastavljen od zadrugara
i nastavnika, roditelja te vanjskih članova iz
grada, pa je demokratičnost na visini.
Zadružni sir osvojio dva treća
mjesta
Zanimljivo je bilo čuti što zadrugari, primjerice proizvode u Poljoprivredno-prehrambenoj sekciji. Tu je proizvodnja sireva (koje sve
uspiju prodati jer su visokokvalitetni), zatim žitarice, povrće ... dok strojari proizvode
metalnu galanteriju. No najveći prihod zadrugari ostvaruju ugostiteljsko-prehrambenim uslugama, priređujući hranu i ugostiteljski radeći na raznim priredbama, susretima i onima koje im povjeri Grad Grubišno
Polje, Županija i sl. “Zadrugari usto rade po
sekcijama jedni za druge", naglašava voditelj Matošević, “jer se tako dopunjuju a radi se i za potrebe škole prvenstveno u okviru praktičnog dijela nastave (dio koji se priznaje za rad u Poljoprivredno-prehrambenoj
sekciji i Ugostiteljskoj) ili kroz poslove kao
što su ograđivanja prostora škole, a tu su i
manji građevinski radovi i sl."
U godini 2010. škola je ponijela priznanje
sudjelovanjem za najljepše uređeni okoliš
škole u državi, što joj ga je dodijelio HRT i
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.
Zadruga pomaže i drugima izvan škole, primjerice humanitarnim i neprifitnim udrugama i sl. Tako se potvrđuje kao zadruga koja društveno živi, prepoznatljiva je u sredini
koja danas ima manje stanovnika nego prije
desetak godina, ali zahvaljujući dobrim programima u ovu školu dolaze učenici iz drugih općina i gradova.
nova ZADRUGA  listopad-prosinac 2011.
Učenik-zadrugar Zlatko Balog,
član Zadružnog odbora
UČENICI VOLE SVOJU
ZADRUGU
“Među učenicima ima svega", naglašava. “Primjerice, učenici koji pohađaju program ugostiteljstva i prehrane te računarstva i informatike ostvaruju posao i kao učenici i kao zadrugari s puno pažnje. Zapažaju da su
neki isplivali na površinu i žele biti na
tome mjestu. To je neka vrsta natjecateljstva među njima. No ima i drukčijih, ali i oni se vremenom uključuju u naš rad, a posebno kada vide da
nastavnici i ravnatelji ističu i ponose
se zadrugarima i našim rezultatima".
Zadrugari, moglo bi se reći, vole svoju zadrugu!
Zadrugari imaju ugovor s jednom braniteljskom zadrugom za koju proizvode posebne tikvice butternut, koje se inače izvoze u Veliku Britaniju. Tako je pokazano da
je moguća suradnja i u proizvodnji s ostalim subjektima, čije će povezivanje zasigurno dati dobre rezultate i nadalje. Zadružni
sir – bjelovarski škripavac ove je godine na
sajmu sireva u oštroj konkurenciji među 70ak sireva koji su ocjenjivani na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, osvojio dva treća mjesta.
Srednja škola Bartola Kašića (ime nosi po hrvatskom jezikoslovcu iz ranog sr. vijeka, koji
je bio autor prve hrvatske gramatike) u Grubišnom Polju perspektivna je zahvaljujući dobrim dijelom i činjenici što ima moderne programe za koje pokazuju interes učenici iz šireg područja, no rad koji se tu odvija putem
učeničke zadruge za svaku je pohvalu. Iako je
škola skromna i nužno traži, na čemu se sada radi, proširenje prostora, velika vrijednost
su njezini nastavnici koji i u takvim uvjetima
ostvaruju, zahvaljujući entuzijazmu i privrženosti svojim učenicima i vjeri u zadrugarstvo,
takve rezultate da bi se pred njima mogli pokloniti mnogi u hrvatskom zadrugarstvu. S
godišnjim upisom više od 100 učenika, među
kojima se kriju i novi zadrugari, škola ima zaista dobru perspektivu. 
17
PRIKAZI
“MASLINA I MASLINOVO ULJE – BOŽJI DAR U HRVATA"
UVJET OPSTANKA
I SNAŽAN DUHOVNI SIMBOL
Maslina je najdugovječnija od svih stabala, a u knjizi se opisuje stanje u maslinarstvu koje u nas ponovno
postaje jedna od najperspektivnijih poljoprivrednih grana

H
rvatska se na međunarodnom tržištu ne može natjecati količinom
maslinova ulja, nego njegovom
kakvoćom. Iako nam još uvijek nedostaje sustavnosti, organiziranosti u preradi i
distribuciji tog ulja, posebice ekstra djevičanskog maslinova ulja, i to se mijenja u
posljednje vrijeme. Tako je potkraj 19. stoljeća u našoj zemlji bilo 30 milijuna stabala maslina, a godine 1945. taj se broj smanjio na šest milijuna, dok je zbog nebrige
o maslinama prije 11 godina broj stabala pao na 3,2 milijuna. Ipak, danas u Hrvatskoj živi ponovno šest milijuna stabala na 30.000 hektara površine, a cilj nam
je dosegnuti 10 milijuna stabala. Osim toga, želja nam je s jedne strane udvostručiti
proizvodnju i potrošnju ulja te izjednačiti
uvoz s izvozom maslinova ulja.
Kako bi se što veći broj čitatelja upoznao sa
značenjem maslinarstva i maslinova ulja,
objavljena je reprezentativna knjiga Maslina i maslinovo ulje – Božji dar u Hrvata.
U knjizi se navodi kako je Mediteran domovina maslina, a Hrvatska kao mediteranska zemlja, posebice na
njenim otočnim područjima,
gdje je mnogima i uvjet opstanka i ima vrlo povoljne
prirodne uvjete i dugu tradiciju u uzgoju maslina i proizvodnji maslinovih ulja. To
je ulje i izvor zdrave prehrane, ima zaštitnu ulogu u borbi protiv starenja, blagotvorno
utječe na mnoge funkcije organizma te ima ljekovito djelovanje. Poznato je i kako je maslina najdugovječnija od svih stabala, a ujedno i duhovni simbol
mira i slave, postojanosti i pobjede, mudrosti, čistoće i radosti,
sunca, svjetlosti nade. Stoga su i
Ujedinjeni narodi prihvatili maslinovu grančicu kao svoj simbol.
18
Sanja Plješa
MASLINARSTVO
POSTAJE PERSPEKTIVNA
POLJOPRIVREDNA GRANA
Maslinovo ulje u suvremeno doba za Hrvatsku kao turističku destinaciju ima dodatnu gospodarsku vrijednost jer pridonosi obogaćivanju ukupne turističke ponude. “U ne tako davnoj prošlosti mnogi
maslinici bili su zapušteni ili potpuno napušteni zbog neisplativosti proizvodnje, a
ponajviše zbog usitnjenih parcela te udaljenosti i teškog pristupa tim maslinicima.
Gotovo polovina broja maslinovih stabala
nije se održavala ili se nije dovoljno iskorištavala. Nažalost, dijelom je i danas tako", rekao je Petar Čobanković, ministar
poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
na predstavljanju ovoga pozamašnog izdanja.
Knjiga je tiskana na dva jezika – hrvatskom i engleskom, a napisala ju je skupina autora. Nakladnik je zagrebačka tvrtka Mavi, a sunakladnik
nova ZADRUGA  listopad-prosinac 2011.
Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i
selo. Na njezinoj su izradi okupljeni brojni
znanstvenici i stručnjaci te dobri poznavatelji maslinarstva u našoj zemlji. Sažeto
i pregledno opisuje se stanje maslinarstva
koje nakon niza godina u Hrvatskoj postaje vrlo perspektivna poljoprivredna grana.
ZLATNIM PUTOVIMA
OD ISTRE DO KONAVALA
Knjiga je podijeljena na nekoliko cjelina, pa se tako u prvom poglavlju govori
o maslini kroz povijest te njenom utjecaju
na umjetnost, legende i religije. Drugo poglavlje posvećeno je značenju masline u
gospodarstvu, regionalizaciji, proizvodnji
ploda i ulja, dok se treće poglavlje odnosi
na marketing i ulogu pojedinih subjekata
u razvoju maslinarstva. U četvrtom dijelu
ukratko je opisana šetnja “zlatnim putovima" od Istre do Konavala, dok se na kraju
nalazi popis proizvođača i uljara.
Autori su s jedne strane željeli prikazati
“dušu" t.j. svu vrijednost masline i maslinova ulja, pa knjiga predstavlja i određeni
temelj za stručna, znanstvena i popularna
izdanja iz područja maslinarstva, a s druge strane tekstom i fotografijama na više
od 330 stranica prikazati raskoš hrvatskog uzmorja te maslinu približiti svim
ljudima. Uz nju, autori su čitateljima na
popularan način približili i njen Božji
dar – maslinovo ulje.
Knjigu Maslina i maslinovo ulje – Božji
dar u Hrvata napisala je skupina od tridesetak autora, među kojima se posebice ističu njezini urednici Vinko Milat i Ljiljana Gašparec-Skočić te članovi uredništva Marijan Ričković,
Frane Strikić i Miroslav Tratnik. Recenzent je prof. dr. sc. Ivo Miljković,
doajen sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta. 
www.zadruge.hr
INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA
ZADAR: SABATINA 2011.
BOGAT
STRUČNI
PROGRAM
Ovogodišnja Sabatina, održana od
3. do 6. studenog u zadarskome
hotelu Kolovare, usprkos teškim
gospodarskim uvjetima ponovo
se potvrdila kao najveći stručni
i popularni skup vinogradara i
vinara u državi. Među središnjim
događanjima bio je Okrugli stol
o zadrugarstvu koji je imao
međunarodni karakter i zanimljiv
nastup sudionika. Manifestaciju
je otvorila premijerka Jadranka
Kosor, uz prisutnost nekoliko
ministara i gostiju iz inozemstva

Na Sabatini je bilo više od 100 uzoraka vina i
jakih alkoholnih pića iz Hrvatske i inozemstva
Jole Bolić
Z
adružni savez Dalmacije, organizator i 21. Međunarodne manifestacije vinogradara i vinara Dalmacije – Sabatine, kojom se obilježava i
kraj godišnje berbe grožđa, okupio je na
dobro koncipiranom programu vinogradare i vinare, stručnjake iz ovog sektora
i ugledne goste iz EU-a i zemalja okružja.
Kada se izuzmu svečana otvaranja i dodjele brojnih priznanja, ponešto lakši
izletnički program, kao onaj u vinograde Badela 1862 na Korlatu, ostalo su bili skupovi s izrazito stručnim sadržajem:
Sabor vinogradara i vinara, Znanstvenostručni skup u organizaciji Agronomskog
fakulteta iz Zagreba, Radionica o ‘starim
sortama i inovativnim vinima’, Radionica
Hrvatske poljoprivredne komore, Prikaz
projekta Korlat, Popularna radionica o vinogradarsko-vinarskoj struci i već spomenuti Okrugli stol o zadrugarstvu.
Na skupovima i u pojedinim događanjima ukazano je na nimalo lako aktualno
www.zadruge.hr
stanje hrvatskog vinogradarstva i vinarstva i onog u vinskim regijama Dalmacije. Primjerice, u Zadarskoj županiji, u
kojoj je organizirana Sabatina, teško se
oporavljaju vinogradi i vinari od ratnih
događanja na ovom području. Dok je daleke 1870. tu bilo 9285 ha vinograda, danas ih je svega 2000., među kojim je i
10,6 ha PZ Tinj zasađenih maslinama i
vinovom lozom. Stolno grožđe se proizvede u količini od svega 600 tona, a daleko više ga se uveze. Ili, izrazito smo nekonkurentni u proizvodnji grožđa s vrlo
malih prosječnih površina. Čak 34 posto
se odnosi na površine vinograda do 1 ha,
tek 15 posto do 5 ha. Zalihe vina su veće
od 2 mil. hl, ogroman je broj tipova vina (čak 3400), pada izvoz hrvatskih vina,
velik je uvoz koji ostvaruje čak 95 uvoznika i sl. 
nova ZADRUGA  listopad-prosinac 2011.
Premijerka Kosor
otvorila je Sabatini 2011.
19
INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA
OKRUGLI STOL O ZADRUGARSTVU
Okrugli stol vodila je Vedrana Stecca
U EUROPSKOJ UNIJI BRANITI INTERESE
VINOGRADARA I VINARA
Okrugli stol o zadrugarstvu imao je međunarodni karakter, a poseban doprinos dali
su gosti iz Slovenije, s Petrom Vriskom, predsjednikom Zadružnog saveza Slovenije
na čelu te Arnaud Petit (Francuska), inače direktor sektora za vino i druge poljoprivredne proizvode COPA-COGECA-e, europskog udruženja farmera i poljoprivrednih
zadruga u Bruxellesu.
Raspravu je moderirala Vedrana Stecca, predsjednica Hrvatskog saveza zadruga, koja
je istaknula da nas očekuju značajne promjene ulaskom u EU i da stoga treba hrvatskom zadrugarstvu veća podrška kao nevladine organizacije. Petar Vrisk, potpredsjednik Cogece istaknuo je da je velika i duga tradicija zadrugarstva i zadružnog saveza
u Hrvatskoj pa vjeruje da će odigrati i dalje važnu ulogu u vremenu koje dolazi. No i
Savez se mora ojačati za učinkovito sudjelovanje u europskim udruženjima.
U raspravi se moglo čuti i dosta optimizma kada je riječ o zadrugama jer one i u nas
proizvode i posluju pozitivno, imaju rezultate i u teškim gospodarskim vremenima
pa ih treba podržavati, što primjerice dobro čini Zadružni savez Dalmacije. Iako ga je
zbog smrti napustio višegodišnji predsjednik Joško Niskota. O Jošku je govorio Lordan Ljubenkov, upravitelj Saveza, s puno zahvalnosti za sve što je učinio, za njegovo životno djelo i pokazani humanizam, koji su u cijelosti bili utkani u zadrugarstvo.
S pozornošću je saslušano izlaganje uglednoga gosta Sabatine Arnauda Petita iz europskog udruženja COPA-COGECA (čit.: Kopa-Kožeka), koji je ponajprije objasnio što
su ove organizacije čiji je odnedavno pridruženi član i Hrvatski savez zadruga. One
okupljaju 60 organizacija iz 27 članica EU-a, 35 nacionalnih organizacija zadruga, a
osnovna im je zadaća da brane interese poljoprivrednika i da ih djelotvorno predstavljaju u EU-u. Riječ o interesima proizvođača, socijalnih skupina, primjerice žena, zaštiti zajedničke poljoprivredne politike i sl. Ove organizacije su i izvor informacija za
sve članice o svemu o čemu se raspravlja i odlučuje u EU-u, odnosno u Bruxellesu i
to, kako je istaknuo, bez ograničenja. U Bruxellesu su zato da mogu poljoprivredne
organizacije svih 27 zemalja izraziti svoja stajališta, što nije lako jer je različito stanje
u poljoprivredi u zemljama EU-a, a treba doći do zajedničke ideje, stavova i da se prezentira sve realno s terena. Stoga, istaknuo je imaju više do 200 sastanaka godišnje.
Petit je ukazao i na stanje poljoprivrede u EU-u u kojoj opada potrošnja svih poljoprivrednih proizvoda, osim potrošnje vina koja je donekle umjerena. Tržišta vina i ostalih
poljoprivrednih proizvoda danas su izvan zemalja EU-a, ona u Indiji, Kini ... Uvoz u EU
je velik i toliki je zbog usporedbe kolika je poljoprivredna produkcija jedne Njemačke.
Uvozom se unosi i fluktuacija u cijenama. Troškovi proizvodnje idu na više a cijene,
primjerice vina, padaju. Zato se poljoprivredni proizvođači moraju udruživati. Razlog
je i taj što su prihodi poljoprivrede za čak 50 posto niži od ostalih djelatnosti u EU-u.
Prisutno je i krčenje vinograda kako bi se uzgajalo nešto profitabilnije. Postoji, kada je
riječ o vinima i izvoz nebuteljiranih vina, a Kina je postala četvrti kupac vina u svijetu.
U EU-u će se 2014. godine donijeti novi Zakon o vinima kojim će se utvrditi nova
pravila i potaknuti proizvodnja, povećanje potrošnje, a očekuje se povećanje potrošnje vina za 5 posto u Kini i 20 posto u Uniji. Politika sadnje vinove loze se mijenja
i ide se na sadnju samo za obitelj, mijenjat će se kamatne stope i sl. Petit je za bolju
koordinaciju na tržištu poljoprivrednih proizvoda izvan EU-a, jer tu još postoje šanse
za zemlje iz Europe. Na okruglom stolu pozdravljeno je povezivanje HSZ-a s CopaCogecom, od čega se ubuduće očekuje mnogo.
U ostalim prezentacijama bila su zanimljiva izlaganja Janeza Živića, direktora PZ zadruge iz Krškog, koji je pokazao kako se vino kao tradicionalni proizvod, poznati cviček, može pokazati kao svjetska posebnost, a koji je i najprodavanije vino u Sloveniji
(oko 10 mil. litara), a imaju i podrum iz 1870. g.
O socijalnom zadrugarstvu i socijalnom poduzetništvu govorio je Nebojša Jerković
pokazujući, među ostalim, kako su branitelji u zadruzi branitelja Modro-zelena iz
Metkovića pronašli način okupljanja u raznim aktivnostima i proizvodnji, posebno u
maslinarstvu, gdje su sami došli do površina i čak 68 sorata koje omogućuju sve bolje rezultate. I konačno, PZ Sv. Križ Začretje, nagrađena zadruga kao najbolja u 2011.
godini od strane HSZ-a. Njezin upravitelj Ivan Mladić prezentirao je način rada ove
uspješne zadruge koja ima raznovrsnu poljoprivrednu, trgovačku, građevinsku i ugostiteljsku djelatnosti, djelujući na širem hrvatskom tržištu.
Ulaskom u EU suočit ćemo se s velikim tržištem vina, ali i svim što ono nosi, prije svega s visokim standardima, statistikama i pravilnicima, izjavama o berbi sva-
20
Arnaud Petit govori na Okruglom stolu
O zadruzi PZ Sv. Križ Začretje
kog proizvođača. O sadašnjem stanju govorio je posebice Đuro Horvat, predsjednik
Udruženja vinogradara i vinara pri HGK.
Iznio je niz činjenica koje govore da je
nova ZADRUGA  listopad-prosinac 2011.
svugdje, pa i u nas pad potrošnje vina (u
Hrvatskoj se troši 28 litara po stanovniku,
dok je ta potrošnja u Francuskoj 46 litara), sve je više uvezenih vina iz zemalja
izvan EU-a. Nadalje, smanjuje se svjetska
proizvodnja vina kao i potrošnja, vinskim
tržištem dominiraju velike vinske sile, dok
je Hrvatska malo poznata kao vinarska zemlja, što još više otežava našu poziciju na
tržištu. Zato je po njegovu mišljenju nužno graditi brend “Vina Croatia" s više inovativnosti, kreativnosti i zajedništva kako bi tu opstali. Vinski sektor nam je slabo povezan s turističkim, a tu su ipak one
stvarne šanse za domaćeg proizvođača, jer
su zalihe vina sve veće a spomenuta inovativnost i zajedništvo još su vrlo slabi. 
www.zadruge.hr
INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA
LAUREATI SABATINE 2011.
Priznanje “Stanko Ožanić" za doprinos unaprjeđenju vinarstva:
prof. dr. sc. Stanka Herjavec iz Zagreba
Priznanje “Stjepan Bulić" za doprinos unaprjeđenju vinogradarstva:
dr. sc. Vinko Milat iz Zagreba
Posebno priznanje za višegodišnji samoprijegoran rad u vinarstvu:
Zvonimir Vlatković, dipl. ing. agr.
Posebno priznanje za unaprjeđenje mediteranske poljoprivrede, zadrugarstva i vinogradarstva:
Dinko Tudor, dipl. ing. agr., u mirovini (najstariji agronom u RH)
Priznanja uzornim individualnim vinogradarima:
Zlatko Kaštelanac iz Polače
Šime Škaulj iz Nadina
Zlatno pero Sabatine:
Mladen Stubljar, novinar HTV-a
Priznanje za afirmaciju vinogradarstva, vinarstva, zadrugarstva i Sabatine:
Revija Nova zemlja Osijek
Priznanje hrvatskoj vinarskoj zadruzi za 2011. (dodjeljuje Hrvatski savez zadruga):
Sveti Križ Začretje, poljoprivredna zadruga
Priznanja za doprinos unaprjeđenju prometa vina:
Makro d.d. Dugopolje (Ivan Čirko), za bogatu ponudu u specijaliziranim
prodavaonicama
Korona restoran, Mali Ston, za široku ponudu vina u ugostiteljstvu
Priznanje za promociju vina kroz umjetnost:
Ante Sikirić-Krivin, pjesnik iz Bibinja
Laureati nagrađenih vina na Sabatini 2011.
Predsjednica je dodijelila
priznanje za najbolju zadrugu
www.zadruge.hr
Prof. dr. sc. Stanka Herjavec
prima nagradu
nova ZADRUGA  listopad-prosinac 2011.
RADIONICE O
NOVOM ZAKONU
O ZADRUGAMA
Ove aktivnosti HSZ-a provode se kako
bi se zadrugama pomoglo u prilagodbi novim zakonskim odrednicama

Dobrila Jerković
H
rvatski savez zadruga započeo je s
organizacijom radionica vezanih za
usklađivanje rada i općih akata zadruga sa Zakonom o zadrugama ("Narodne
novine", broj 34/11.). Radionice će se održavati u svim županijama Republike Hrvatske, a
sve radi pomoći zadrugama prilikom usklađivanja sa Zakonom. Te naše aktivnosti osmišljene su na način da se zadrugama pruže sve
informacije nužne za prilagodbu njihova poslovanja novim zakonskim okvirima kako s
pravnog, tako i s financijskog motrišta.
Ovakve radionice već su održane u sjedištima županija: Bjelovarsko-bilogorske, Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske. Organizirao ih je Hrvatski savez zadruga u suradnji s Poslovnim parkom Bjelovar d.o.o., Vukovarsko-srijemskom županijom i Centrom
za poduzetništvo Osijek. Prezentacije o radnjama koje je prijeko potrebno izvršiti kako
bi se zadruge uskladile sa Zakonom održala
je Dobrila Jerković, predstavnica Hrvatskog
saveza zadruga. Osim toga, zadrugarima su
obrazložene mogućnosti i postupci koje trebaju provesti ukoliko se ne žele uskladiti sa
Zakonom. O financijskom poslovanju zadruga te o njihovu poreznom položaju sudionike radionica je upoznala Marija Konjik
iz knjigovodstvenog servisa Limit iz Čepina.
Nakon iscrpnih prezentacija uslijedila su pitanja i rasprave o iznesenim temama u kojima su
sudjelovali predstavnici Hrvatskog saveza zadruga – Vedrana Stecca, predsjednica i njezini
suradnici Ilda Stanojević, Ante Boljat i Dobrila
Jerković, kao i Marija Konjik, a u Vukovaru i
Osijeku u raspravi je sudjelovao i Tomo Bagarić, voditelj Referalnog centra za zadruge hrvatskih branitelja PSVZ Agrovladislavci.
Isto tako, a u okviru provedbe projekta “Obrazovanje za poduzetništvo" za 2011. godinu
Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, PORA Razvojna agencija Podravine i
Prigorja u suradnji s Hrvatskim savezom zadruga organizirala je u sjedištu Koprivničkokriževačke županije u Koprivnici seminar iz
područja zadružnog poduzetništva na temu:
“Uloga zadrugarstva u gospodarstvu RH”. U
sklopu ovoga seminara također se govorilo o
usklađivanju zadruga s novim Zakonom o zadrugama, pravilima zadruga za usklađivanje
sa Zakonom o zadrugama, važnosti i učincima poslovanja zadruga, vrstama zadruga u
praksi, ugovorima zadruga sa zadrugarima,
radnim odnosima u zadrugama, te računovodstvu zadruga. 
21
INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA
PUTNIKOVIĆ, POLUOTOK PELJEŠAC
SPLIT: KONFERENCIJA
O ZAPOŠLJAVANJU
ZA VEĆE
UKLJUČIVANJE
OVISNIKA U
DRUŠTVENU
ZAJEDNICU
Sudionici su se upoznali i s temama o socijalnom zadrugarstvu,
poticanju malog poduzetništva i
novim Zakonom o zadrugama

Dobrila Jerković
U
mjesecu studenom 2011. održana je
Nacionalna konferencija pod nazivom “Školovanje, zapošljavanje i samozapošljavanje liječenih ovisnika i drugih
socijalno isključenih i dugotrajno nezaposlenih osoba". Konferencija je održana u organizaciji Lige za prevenciju ovisnosti Split i Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske, kao jedna od aktivnosti u
projektu “Partnerstvo za razvoj ljudskih potencijala dugotrajno nezaposlenih i socijalno
isključenih osoba", koje financira Europska
unija u sklopu IPA IV komponente. Cilj ovoga skupa bila je uspostava partnerske suradnje između državnih tijela i nevladinih organizacija radi što većeg uključivanja liječenih
ovisnika o drogama u društvenu zajednicu.
Konferenciju je otvorio predstojnik Ureda za
suzbijanje zlouporabe droga Dubravko Klarić. Osim organizatora u njezinu radu su sudjelovali predstavnici Ministarstava gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva
znanosti, obrazovanja i športa, te Ministarstva pravosuđa, a također i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Centra za socijalnu
skrb, Hrvatskog saveza zadruga, Zadružnog
saveza Dalmacije, udruga i drugi.
Zdenka Mesić, predstavnica Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, održala je
prezentaciju mjera za poticanje razvoja maloga i srednjeg poduzetništva s posebnim naglaskom na razvoj socijalnoga zadružnog poduzetništva. Predstavnica Hrvatskog saveza zadruga, Dobrila Jerković, predstavila je zakonski okvir za osnivanje novih zadruga, s naglaskom na socijalne zadruge, kao i usklađivanje
rada i općih akata postojećih zadruga s novim
Zakonom o zadrugama. Lordan Ljubenkov i
Miranda Žitko Vulić iz Zadružnog saveza Dalmacije predstavili su Poslovni klub ovog Saveza – Zadružno poduzetničku akademiju. 
22
STOLJEĆE ZADRUGARSTVA
Ovu zadrugu je godine 1911. osnovalo 86 članova pod nazivom
“Crnogorska seoska blagajna". Putnikovići su tada bili malo mjesto koje
je imalo svega 288 stanovnika pa su se kao zadrugari priključili i oni iz
susjednih mjesta. Danas zadruga ima vinariju kapaciteta 100 vagona,
uljaru, zadružni dom, 4 prodavaonice, transportna sredstva itd. Broj
zadrugara se već povećao na 200 a broj zaposlenih na 12
N
edavno je skromno, prigodno
proslavljeno 100 godina rada PZ
Putnikovići s poluotoka Pelješca. To malo mjesto u srcu Pelješca savilo se u području sivih, surovih i krševitih
uzvisina, zbog čega su taj kraj još od davnine nazivali Pelješka “Crna gora". Ova
nekadašnja kamenita pustoš kolijevka je
zadrugarstva tog kraja. Sto godina predstavlja vremenski raspon u kojemu su na
našim prostorima grmjeli topovi, pustošila filoksera, bilo je gladi i bijede, ali i sreće i zadovoljstva. Tu se vječno težak borio
s prirodom, da opstoji i očuva dostojanstvo, ispisujući nove stranice svoje i naše povijesti.
Na svečanoj skupštini, organiziranoj povodom proslave jubileja PZ Putnikovići,
skupili su se težaci čije ruke krase žuljevi,
umirovljeni radnici koji pričaju o dalekim
vremenima kada su dobrovoljnim radom
podizali zadružni dom i zadrugari koji razgovaraju o planovima i budućnosti. Upra-
nova ZADRUGA  listopad-prosinac 2011.
vo o tome govorio je upravitelj Jozo Rabušić, ali nije zaboravio prisjetiti se svojih
prethodnika koji su postavili temelje zadruge. Skupštinu je otvorio uvodnom besjedom predsjednik Berislav Glavor, a potom poput svečarskog lanca redali su se
čestitari od načelnika Stona Vedrana Antunice i načelnika Janjine Vlatka Mratovića, predsjednice Hrvatskog saveza zadruga Vedrane Stecce, upravitelja Zadružnog saveza Dalmacije Lordana Ljubenkova
do Terezine Orlić, predsjednice županijske
Gospodarske komore Dubrovnik i legendarnog novinara radija Dubrovnika Joška
Jelavića, koji je sentimentalno govorio o
svojim novinarskim osvrtima na razvojne
planove zadruge. Slijedila je podjela priznanja onima najzaslužnijima. Nagrađeni
su najstariji zadrugari Grgur Perić i Miho
Rozić pok. Andrije, koji bilježe višegodišnji rad sa zadrugom te Antun Levanat pok.
Antuna, uzorni radnik koji je velik dio
svoga radnog vijeka proveo na radu u 
www.zadruge.hr
INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA
nova pod nazivom “Crnogorska seoska
blagajna". Putnikovići su tada bili malo
mjesto koje je imalo svega 288 stanovnika pa su se kao zadrugari priključili i oni
iz susjednih mjesta. Prvi voditelj zadruge
bio je dušebrižnik don Ive Gjuračić. Tada
je na Pelješcu već bilo osnovano 11 zadruga, pa se može reći kako je u prvoj deceniji
20. stoljeća čitav poluotok disao zadrugarski jer je veći dio stanovništva Pelješca s
obiteljima bio uključen u zadružni pokret.
Posebne zasluge za takav razvoj zadrugarstva na našem najvećem poluotoku pripadaju Ivi Antičeviću iz Janjine, koji je bio
upravitelj u Zadružnom savezu Dalmacije,
a prije i upravitelj zadruge u Janjini, inače
kao veliki zaljubljenik u zadrugarstvo bio
je prihvaćen u Savezu u Splitu.
Zanimljivo je da je zadruga iz Putnikovića
među prvim osnovana na temelju hrvatskog teksta austrougarskog zakona o zadrugama koji je tek 1911. objavljen i tiskan
u Zadru pod nazivom “Zakon i naredbe o
privrednim i gospodarskim zadrugama".
Crnogorska seoska blagajna iz Putnikovića je u vrlo kratkom vremenu pristupila
Zadružnom savezu u Splitu i bila uspješna
članica do 1930., kada je brisana iz evidencije. Dokumenti s kojim se raspolaže
ne daju uvid u to je li samostalno istupila
ili je isključena. Međutim, zadruga i dalje
djeluje, što je vidljivo po registru Kraljevskoga okružnog suda u Dubrovniku. Zadruga 1961. posluje kao tzv. zadruga “samotarka”, koja nije bila članica nijednog
saveza i kao takva s više ili manje uspjeha
radi do početka Drugoga svjetskog rata.
zadruzi. Priznanjem je posebno bio dirnut
Ivo Ivušić koji je kao upravitelj uspješno
proveo zadrugu kroz bremenite društvene
i ekonomske promjene. Priznanje je dobio
i suradnik zadruge Želimir Bašić iz Zadružnog saveza Dalmacije, “... za dugogodišnju pomoć, iskrenu suradnju i nove ideje koje će obilježiti zadrugu Putniković u
idućih 100 godina", kao piše u priznanju.
Veći dio pelješkog
stanovništva bio je
uključen u zadružni pokret
Prisutni su se zatim upoznati sa stvaranjem i razvojnim putom PZ Putnikovići.
Zadrugu je davne 1911. osnovalo 86 čla-
www.zadruge.hr
Kada je 1945. topovska buka zanijemila i
prestao glas pušaka, zaustavilo se uništavanje i rušenje – osnovana je ili točnije rečeno, obnovljena je zadruga Putnikovići. Tada
je imala 175 zadrugara koji su, željni brzog
razvoja, sami 1965..pristupili gradnji te svojim radom i sredstvima, bez ikakvih kredita
i pomoći zajednice, započeli s izgradnjom
zadružnog doma. Zadruga se potom širila,
a već 1975. bave se poljoprivredom, trgovinom, turizmom i ugostiteljstvom. Posjeduju vinariju kapaciteta 100 vagona, uljaru,
zadružni dom, 4 prodavaonice, transportna
sredstva itd. Broj zadrugara se već tada povećao na 200, a broj zaposlenih na 12.
Danas zadruga uz mnoge poteškoće koje
pritišću sve gospodarske subjekte uspješno posluje i planira buduće poslove, od
kojih se jedan posebno izdvaja – osnivanje Hrvatskog centra za vinogradarstvo
i vinarstvo i Prvoga hrvatskoga vinskog
muzeja. S tim planovima PZ Putnikovići
kreće u novih 100 godina rada. 
nova ZADRUGA  listopad-prosinac 2011.
OPATIJA
23. SMOTRA
UČENIČKIH
ZADRUGA
Na ovom susretu sudjelovalo je 66
najboljih učeničkih zadruga iz RH
kao i tri iz inozemstva

Zvonko Čokljat
U
organizaciji Ministarstva znanosti,
obrazovanja i športa, Agencije za
odgoj i obrazovanje, Hrvatske zajednice tehničke kulture i Hrvatske udruge
učeničkog zadrugarstva održana je u Opatiji 23. smotra učeničkih zadruga Republike Hrvatske. U kristalnoj dvorani jednoga od
najstarijih naših hotela okupilo se 66 učeničkih zadruga koje su postigle najbolje rezultate na županijskim i međužupanijskim
smotrama kao i tri učeničke zadruge iz inozemstva. I na dan otvaranja ova prekrasna
dvorana pružila je jedinstven osjećaj sreće
i zajedništva. Domaćin ove smotre, osnovna škola “Sveti Matej" zajedno s članovima učeničke zadruge “Malik" iz Viškova,
uistinu se potrudio te uz izvrstan kulturnoumjetnički program uveličao smotru.
Kako je i u svom prigodnom govoru sudionicima, gostima i posjetiteljima naglasila
predsjednica Hrvatske udruge učeničkog zadrugarstva, Marica Berdik, učeničko zadrugarstvo važno je kao osnova i kao putokaz
u budućem razvoju mladih osoba. Time je
istaknula zajedništvo kao nit koja povezuje ljude a zadruge kao subjekte, u kojima se
na poseban način razvija zdrav poduzetnički duh.
Ova smotra učeničkog zadrugarstva obilovala je zanimljivim programima, među kojima bi bilo vrijedno izdvojiti istraživačke
radove članova deset učeničkih zadruga.
One su ponudile radove s naslovima poput
“Uzgoja začinskog i ljekovitog bilja", “Sireva bilogorskoga kraja" ili onih iz povijesti
primjerice “Limes – trag starih Rimljana u
čabarskome kraju" kao i pojedine radove iz
područja fizike i kemije.
Zasigurno je bila zanimljiva i Pokazna radionica na kojoj su učeničke zadruge prikazale
svoja umijeća, npr. u izradi suvenira, slika,
tradicijskih torbica ili pak prikaza trodimenzionalnih salvetnih tehnika. 
23
INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA
Koje bogatstvo sorata buča...
IVANIĆ GRAD
ODRŽANA
BUČIJADA
2011.
Priredio: Jole Bolić
O
Šarolika ponuda
vogodišnja Bučijada održana je
u Ivanić Gradu koji je i središte
udruge proizvođača buča, ali i afirmacije uzgoja toga iznimnoga i korisnog
povrća, koje daje ulje poznato po zdravstvenim vrijednostima i u kulinarstvu.
Bio je to događaj od prvorazrednoga gospodarskoga i turističkog značaja za Ivanić
Grad, bogat po sadržajima, a uveličao ga
je svojom prisutnošću i predsjednik Republike dr. sc. Ivo Josipović.
Buče imaju budućnost
24
Među ostalim bile su dobro organizirane izložbe, prodajni sajam, predstavljanje
proizvođača buča i bučina ulja, otvorena
je prodavaonica “Vrata Posavine" Poljoprivredne zadruge istog naziva, kušalo se
bučino ulje, organizirani su različiti programi za najmlađe i sl. Svaka čast organizatorima na osmišljavanju i cjelovitom
doprinosu sadržaja, ali i dojmu o kulturnoj razini ove sredine. Svako tko se našao
tih dana u Ivanić Gradu mogao je osjetiti
neposrednost ljudi i toplinu riječi dobrodošlice. 
nova ZADRUGA  listopad-prosinac 2011.
Jadranko Pongrac, upravitelj
zadruge Vrata Posavine
OHRABRUJU PRVI
REZULTATI TEK
OSNOVANE ZADRUGE
– Zadruga “Vrata Posavine" tek što
su je 7 zadrugara osnovali prema
novom Zakonu o zadrugama, bilježi
prve rezultate. Najvažnije je da smo
otvorili prodavaonicu izvornih proizvoda naših zadrugara i proizvođača,
njih oko dvadeset na vrlo dobroj lokaciji. Prostor prodavaonice je moderno uređen i podijeljen na dio za
prehrambene proizvode, a dio za neprehranu i suvenire. To je prva faza u kojoj sudjeluju proizvođači koji
imaju vlastite proizvode, a želja nam
je povezati se i dalje s proizvođačima
koji imaju sirovine, dok im zadruga
želi ponuditi finaliziranje proizvoda
kako bi mogli ići na tržište. Primjerice, istaknuo bih bazgu, koje na ovom
području ima mnogo i raste praktički
kao korov, a vrlo je tražena te ćemo
je prerađivati za sokove, čajeve, čak
namaze i sl. Zadruga će potaknuti
pronalaženje primjerenog prostora u
kome bi, kao u inkubatoru, postojali uvjeti za okupljanje proizvođača i
preradu njihovih sirovina.
Čini nam se da je naziv “Vrata Posavine" dobro odabran, jer nalazimo se
na tromeđi zagrebačke regije, Posavine i Moslavine pa vjerujemo da tu
možemo dobro poslovati i pokrenuti novu proizvodnju. Usto pokrenut
ćemo i portal na internetu kako bi
širili informacije o našoj ponudi za
potencijale kupce. Očekujemo da ćemo i dalje imati dobru, kao i dosada,
podršku Grada – od gradonačelnika i
gradske uprave i naročito naših sugrađana.
www.zadruge.hr
INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA
Savjetovanje u Malinskoj
Dodjela nagrada za najbolje proizvođače sira
MALINSKA:
SAVJETOVANJE UZGAJIVAČA OVACA I KOZA I IZLOŽBA SIREVA
ŠAMPIONSKA TITULA ZA SIR PRIPALA
OBITELJI MRAKOVČIĆ
Na savjetovanju je sudjelovalo više od 250 uzgajivača s dosad najvećim brojem izloženih ovčjih i kozjih sireva.
Od 146 izloženih sireva različitih kategorija 94 sira su nagrađena, od toga njih 36 bilo je zlatnih

U
organizaciji Hrvatske poljoprivredne agencije i Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza, a pod
pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i Primorsko-goranske županije održano je u
13. savjetovanje uzgajivača ovaca i koza
i 12. izložba hrvatskih ovčjih i kozjih sireva. Posebno velik interes medija bio je
za ovaj već tradicionalni skup uzgajivača ovaca i koza s područja cijele Republike Hrvatske. Brojni posjetitelji, sudionici i
značajni gosti, predstavnici ministarstava
i jedinica lokalne i regionalne samouprave
bili su itekako zadovoljni prikazanim programom i dakako pruženim rezultatima.
Na savjetovanju je sudjelovalo više od
250 uzgajivača s dosad najvećim brojem
izloženih ovčjih i kozjih sireva. Od 146
izloženih sireva različitih kategorija 94
sira su dobila nagrade, zlatne, srebrne i
brončane medalje. Izvrsnu kvalitetu ovih
nadasve vrijednih tradicijskih proizvoda
potvrdilo je i peteročlano povjerenstvo za
www.zadruge.hr
Zvonko Čokljat
ocjenjivanje sireva, predvođeno profesoricom Jasminom Havranek.
Upornim i sustavnim radom, primjenom
suvremenijih tehnologija na tradicijskim
osnovama postignuti su rezultati vrijedni svakoga divljenja, a u izvrsnost ocjenjivanih sireva mogli su se uvjeriti i svi
posjetitelji u hotelu Malin, prilikom velike i otvorene degustacije. Tako je i ovaj
put potvrđen kontinuitet u kvaliteti naših proizvoda, a svi posjetitelji su se mogli kušanjem uvjeriti u istinitost osvojenih
i zasluženih nagrada. I tom prilikom nije
bilo lako unutar 36 osvojenih zlatnih odličja proglasiti samo jedan sir šampionom
ovoga savjetovanja. A ovoga puta, titula
šampiona dodijeljena je krčkom siru, proizvedenome na obiteljskome gospodarstvu
Vesne i Mirjenka Mrakovčića iz malenoga
mjesta Kornić na otoku Krku.
Uz najzanimljivije detalje otvorene izložbe i degustacije sireva 13. savjetovanje je
i ovaj put ponudilo izvrstan stručno-edukativni program za uzgajivače ovaca i ko-
nova ZADRUGA  listopad-prosinac 2011.
za. Programom su u potpunosti ispunjena
dva dana savjetovanja, a profesori s Agronomskog fakulteta i Veterinarskog fakulteta iz Zagreba te savjetnici iz Hrvatske
poljoprivredne agencije održali su četrnaest stručnih predavanja o tehnologije uzgoja ovaca i koza, tehnologiji proizvodnje
sira te zaštiti zdravlja domaćih životinja.
Na ovogodišnjem središnjem mjestu okupljanja uzgajivača ovaca i koza predstavljen je i novi program uzgoja ovaca u Republici Hrvatskoj. Ovaj program predstavlja temeljni akt za organizaciju i provedbu
uzgojnoga rada u stadima ovaca u Hrvatskoj, a izradili su ga vodeći stručnjaci za
ovčarstvo. Program je donesen temeljem
promjena koje su se dogodile u posljednjih dvanaest godina i predstavlja pozitivan trend poslijeratnoga oporavka hrvatskoga ovčarstva, odnosno povećanja ukupne populacije ovaca. Njime je obuhvaćen
organiziran i osmišljen uzgojno-selekcijski rad u cilju gospodarskoga napretka hrvatskog ovčarstva. 
25
INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA
ZAGREB: 6. MEĐUNARODNI FESTIVAL VINA
I KULINARSTVA
SVEČANOST VINA I HRANE
Na ovogodišnjem Festivalu bilo je više od 250 izlagača iz Hrvatske
i inozemstva, a uz poznate vinare i velika vina, tu su se okupili i
najpoznatiji proizvođači sireva, pršuta, kulena, slanine, maslinova ulja,
meda i ostalih delicija, koje je kušalo više tisuća Zagrepčana i posjetitelja
iz drugih krajeva. Održane su i mnoge prezentacije i radionice za
znatiželjne posjetitelje

Marijan Ričković
Š
esti po redu Međunarodni festival vina i kulinarstva održan je u Zagrebu od 24. do 26. studenog 2011. Cilj
ovoga izvanserijskog događaja bio je okupiti ugledne hrvatske i međunarodne vinare te okruglim stolom, nizom radionica, humanitarnom večeri i drugim popratnim događanjima učvrstiti ugled jednog od središnjih mjesta susreta profesionalaca, stručnjaka i poklonika gastronomije i vina. Festival
je održan u prestižnom zagrebačkom hotelu
The Regent Esplanade. Ovaj događaj u cijelosti je bio posvećen kulturi stola kao nezaobilaznom dijelu gospodarstva i jednoj od vodećih ponuda hrvatskog turizma. Bila je to
vrlo uspješna dvodnevna vinska svečanost,
u kojoj su se skladno pratile note pojedinih
kulinarskih poslastica i vinskih partnera.
Predstavljeno je više stotina vrsta vina iz Hrvatske te Francuske, Italije, Slovenije, Srbije,
Bosne i Hercegovine, Makedonije, Španjolske
i Crne Gore. Ukupno je bilo više od 250 izlagača vina i hrane. Među izlagačima bio je i
manji broj zadruga.
Uz poznate vinare i velika vina, na Festivalu
su se okupili i najpoznatiji proizvođači sireva, pršuta, kulena, tartufa, maslina, maslinova ulja, delikatesnih namaza, slastica, meda i
ostalih delicija, koje je tijekom dva dana kušalo više tisuća posjetitelja. Naročito su oduševili Francuzi, bordoški vinari, jedna od najuglednijih Grand Cru Classé vinarija St. Emiliona. U sklopu brojnih radionica s domaćim i
međunarodnim vinarima, po prvi su put u Hrvatskoj organizirane vođene radionice s najboljim godištima dviju uglednih francuskih
Festival u Esplanadi
Dio atmosfere na Festivalu
S jednog od izložaka vina
vinarija – Château Clinet i Château La Dominique s vinima od 2001. do 2008. godine.
Otvarajući ovaj Festival vina i kulinarstva Petar Čobanković, dipl. ing., ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, posebno je
naglasio zapažene uspjehe u razvitku vinogradarstva i povećanju kvalitete hrvatskih vina,
čemu značajno pridonosi i ova manifestacija.
“Vinari se trebaju ponositi svojim vinima", rekao je P. Čobanković i dodao kako Hrvatska
ima izuzetne uvjete za proizvodnju grožđa i
vina koja su danas sve prepoznatljivija na tržištu. “Festival se tijekom godina etablirao kao
prepoznatljivo i nezaobilazno mjesto okupljanja vinara, enologa, ugostitelja, hotelijera, trgovaca, sommeliera i drugih poklonika gastronomije. Manifestacije ovog tipa od velikog su
značaja za promociju vina i kulinarstva kako
prema domaćoj, tako i prema međunarodnoj
publici. Stoga nam je zadaća ostati referencom kada je su pitanju mjesta na kojima se
raspravlja o razvoju gastronomije, dogovaraju
partnerstva i suradnje te se zabavlja", dodao
je direktor Festivala Ivan Dropuljić, profesor.
Organizator ove manifestacije je poljoprivredna zadruga “Dropi", a pokrovitelji su bili: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Ministarstvo turizma, Hrvatska gospodarska komora, Grad Zagreb i Zagrebačka županija, a podržali su je i brojni
sponzori, sami vinari te medijski pokrovitelji.
Kako bi hrvatsku gastronomiju promovirao i
izvan granica zemlje, Festival je organizirao
posjet nekolicine međunarodnih novinara i
trgovaca specijaliziranih za tematiku vina i
vinarija, koji su na posebnim stručnim turama upoznavali Istru, tamošnje vinare i ugostitelje te enogastro ponudu.
Sa željom otvaranja rasprave o aktualnim temama, organizatori su u sklopu Festivala, 24. 
Pod šatorom Oleandar terase bili su gastro-izlošci
Prof. dr. sc. Dubravka Premužić, doajen
hrvatske znanosti o vinu na Festivalu
INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA
studenog, okupili niz sugovornika o ulozi vina u razvoju turističkog brenda. Predstavnici
institucija, organizacija, udruga i vinara osvrnuli su se na pojedine izazove u iskorištavanju potencijala vina u izgradnji Hrvatske kao
vrhunske međunarodne destinacije. 
Humanitarna večera i
dražba arhivskih vina
U želji da pomogne onima kojima je
to najpotrebnije, Međunarodni festival vina i kulinarstva nastavlja s humanitarnim aktivnostima te je 24.
studenog organizirao humanitarnu aukciju arhivskih vina i gala večeru. Organizator je ove godine pomogao Kući sv. Josipa za nezbrinutu djecu u Hrvatskom Leskovcu koja pruža obiteljski dom djeci i mladima koji iz određenih razloga ne mogu odrastati u vlastitim obiteljima.
Vrijedna arhivska vina za ovu priliku
su donirali mnogi privatni kolekcionari, vinari, tvrtke i drugi pojedinci.
Tako su licitirana i raritetna vina poput Gaja Barbaresco iz 1982. godine
koje je prodano za 4500 kuna. Prikupljeno je 36.880 kuna, bez dobrovoljnih priloga gostiju s večere, a neka od
vrhunskih vina i dalje čekaju kupce.
CRNO ULJE
DRAVSKIH
NEMANI
N
a 6. međunarodnom festivalu vina i
kulinarstva, održanom u studenom
u zagrebačkom hotelu The Regent
Esplanade, članovi dokumentacijskog centra Drava održali su multimedijalnu prezentaciju turističkog proizvoda Lov na Dravske
nemani i prvu službenu javnu degustaciju
novoga suvenirsko-delicijskoga crnog ulja
Dravskih nemani. To ulje ima uravnotežen
okus, izbalansirane temperature.
Na njegovu je predstavljanju istaknuto kako
je poseban dio priče o bučinom crnom ulju
vezan uza – sol. Naime, u proizvodnji ulja
korišten je Cvijet soli Ninske solane. To je jedan posto najkvalitetnije posebno ručno brane soli. Taj Cvijet soli smatra se jednom od
najkvalitetnijih soli na Mediteranu, a u Ninu
je posebno brendiran kao turistički i suvenirski proizvod. "Želja nam je da tradicionalno crno bučino ulje, dobiveno iz buče goli-
ŽUPANIJA ZAGREBAČKA
JELENA ROŽIĆ,
VINSKA KRALJICA
ZA 2012.
Večernjakove čašice
Večernji list, kao višegodišnji medijski
pokrovitelj Festivala, dodijelio je i ove
godine zlatne i velike zlatne diplome,
s četiri i pet Večernjakovih čašica ponajboljim vinima i vinarima.
Veliko zlato osvojilo je 16 hrvatskih i
9 uvoznih vina, a zlato 59 domaćih i
21 strano vino.
Ukupno je ocijenjeno više od 210 vina s hrvatskog tržišta, iz maloprodaje u vinotekama. Ocjenjivači su bili informirani samo o godini berbe
i stupnju (eventualnog) ostatka neprevrela šećera, a nisu znali je li riječ
o domaćem ili stranom vinu, kao ni
o kojoj se sorti radi.
S “5 čašica" su tako ocijenjeni (domaći): Benvenuti Corona Grand,
2009.,ob. Benvenuti, Kaldir, Lučica Bibich riserva, 2008.,Vina Bibich,
Plastovo; (strani): I Capitelli passito,
2006., Anselmi, Italija; Landskroon
Shiraz,2007., Landskroon, JAR.
“4 čašice" su dobili (domaći): Graševina Adžić, izborna berba, 2009.,ob.
Adžić, Kutjevo; Malvasija dubrovačka,
2009., ob. Crvik; (strani): Castillo Perelada 3 Fincas, 2007., Perelada, Španjolska, Afincado Cabernet Sauvignon
Terrazas,2004., B.Chandon, Argentina.
www.zadruge.hr
ce, uvrstimo u
neka tradicionalna podravska jela pod nazivom jela
Dravske nemani, a koja
će se posluživati u restoranima u Koprivnici i ostalom dijelu Podravine", rekao je
Zlatko Moškon, tajnik dokumentacijskog centra Drava. Pritom je istaknuo kako sjemenke buče golice
nemaju kožicu jer su isključivo namijenjene proizvodnji ulja. Najkvalitetnije sorte te
vrste buče uspijevaju u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, posebice na obalama rijeka Drave i
Mure te stoga imaju karakteristična svojstva.
Inače, Austrijanci, Nijemci i Slovenci glavni su europski potrošači bučina ulja. To podravsko crno bučino ulje iznimne kvalitete,
koje je dobilo mnoge pohvale na 6. međunarodnom festivalu vina i kulinarstva, za
sada se proizvodi tek u suvenirskom obliku, a može se naručiti samo putem interneta. (S.P.) 
Z
Izbor kraljice uveličala je
naša poznata sopranistica
Sandra Bagarić
nova ZADRUGA  listopad-prosinac 2011.
agrebačka županija provodi projekt izbora za vinsku kraljicu još
od godine 2002. Mlade, vrlo obrazovane, atraktivne i komunikativne osobe
postaju vinske kraljice, najčešće iz obitelji
čiji je život vezan za vinogradarstvo i vinarstvo. To su i studentice Agronomskog
fakulteta u Zagrebu ili su već završile diplomirane agronomke. Svojom osobnošću i znanjem izbore se za tu titulu kako
bi promovirale vinogradarstvo i vinarstvo
ove najrazvijenije hrvatske županije. U
vrlo pomnom odabiru povjerenstva koje
na kraju niza testiranja i prosudbi proglašava pobjednicu, koja osim lente i krune
prima čestitke, darove ...
Ovogodišnja, dakle 10. po redu, vinska
kraljica Zagrebačke županije je mr. Jelena Rožić. Njezino ustoličenje za godinu
2012., pored velikog broja gostiju u zagrebačkom hotelu The Westin uveličala je
i naša operna diva Sandra Bagarić.
Izbor vinske kraljice odvija se u vrijeme
otvaranja i prve boce ovogodišnjeg portugisca, tog mladog vina koje svojim senzorskim značajkama i priliči izboru vinskih ljepotica. (J.B.) 
27
IZ SVIJETA
PRIMJENA PRAVNIH
STEČEVINA EU-a
BALKAN
U VRTLOGU
PROMJENA
Temeljem poziva za podnošenje
prijava za dodjelu sredstava iz
Nizozemske darovnice i natječaja
Ministarstva poljoprivrede
šumarstva i ruralnog razvoja
Udruga vinogradara i voćara iz
Đurđevca podnijela je prijavu za
realizaciju kratkotrajne edukacije u
razdoblju 13.– 20. studenog 2011.
Tema ove edukcije bila je Istočni
Balkan – Nova Europa

Branko Žalac
S
obzirom na srodnost djelatnosti i dosadašnju suradnju Udruga je u realizaciji putovanja koristila usluge Hrvatskoga
poljoprivrednoga zadružnog saveza. Traženom
edukacijom željeli su sagledati:
• prilagodbu poljoprivredne proizvodnje u
novim članicama i pristupnicama EU-a s
pravnim stečevinama Unije i provođenje
zajedničke poljoprivredne politike;
• korištenje najnovijih tehnologija u vinogradarstvu, voćarstvu, povrćarstvu i proizvodnji agruma, s posebnim naglaskom na
sljedivost, pakiranje i marketing proizvoda;
• nastaviti i proširiti suradnju i razmijeniti
iskustva sa srodnim udrugama, zadrugama, zadružnim savezima, poljoprivrednim
sustavima i znanstvenim institucijama.
Pri planiranju tema nastojala se stvoriti ujednačenost sudionika edukacije, s obzirom na
proizvodnu djelatnost i regionalnu pripadnost,
tako da je obuhvaćeno više regija i županija iz
cijele Hrvatske.
Za mjesto održavanja odabrane su zemlje Istočne i Južne Europe, odnosno istočnog dijela Balkana, i to na način da se stručne radionice održavaju u autobusu ili na dogovorenom lokalitetu u određenoj zemlji i terminu. Putovanje je
zahtijevalo velike organizacijske pripreme, jer
je pored animacije sudionika puta i zadovoljavanja propisanih uvjeta darovnice (svaki sudionik trebao je biti upisan u upisnik poljoprivrednih proizvođača), također valjalo dogovoriti niz kontakata u pojedinim državama na različitim razinama (od neposrednih proizvođača
do krovnih državnih institucija).
Nakon iscrpne i stroge natječajne procedure Ministarstvo i Svjetska banka su odobrili sredstva,
tako da se mogao ostvariti program i edukaci-
28
ja na putu od više tisuća kilometara, prolazeći
kroz 7 zemalja i održanih 8 službenih posjeta
i radionica.
Kratak sažetak radionica dajemo u prilogu.
Tematske cjeline i sadržaj
S obzirom na relativno mali broj dana na raspolaganju, a velik opseg teritorija koji smo posjećivali, program smo fokusirali na veće i institucionalne cjeline, od kojih smo očekivali
sažeti prikaz stanja i odnosa u pojedinoj sredini. Pri tome smo veću pozornost obraćali pravnoj regulativi marketinga i prodaje proizvoda, temeljeći tu orijentaciju na nužnosti izvoza
poljoprivrednih proizvoda u budućnosti naših
proizvođača, posebno voća, povrća i vina. Također smo paralelno razmatrali organizacijske
pristupe u djelovanju poljoprivrednog sektora
– s jedne strane kapitalni pristup i koncentraciju rada, kapitala i sredstava kod jedne tvrtke
ili koncerna, a s druge strane mogućnost zadružnog organiziranja, posebno aktualnog za
manje i srednje proizvođače.
Za svaku zemlju koju su posjećivali sudionici su prethodno dobili sažete pisane materijale.
Bugarska
Kao zemlja koja je u posljednjem paketu pristupila EU-u Bugarska nam je zanimljiva, posebno zbog činjenice što je u Uniji i svijetu prepoznata po agrarnoj proizvodnji, naročito povrća i voća. Ulaskom u EU i tijekom tranzicijskih promjena Bugarska je zabilježila značajan
rast BDP-a. U ovoj zemlji danas se živi bolje,
ali ona nije pošteđena niza paradoksa, posebno
onih vezanih uz poljoprivredu.
Posjećujući veletržnicu “Slatina Bugarplod" u
Sofiji, koja je najveća na Balkanu, od ljubaznih domaćina doznajemo neke paradoksalne
činjenice. Prva je ta da na veletržnici ima sve
manje domaćega bugarskog voća i povrća, a
sve više stranog iz svih kontinenata. Socijalno-ekonomske promjene poslije pada Berlinskog zida dovele su do propadanja toga iskonskog zanimanja Bugara. Pristupanjem zemlje
slobodnom tržištu EU-a, usitnjeno i rascjepkano bugarsko povrtlarstvo i voćarstvo, koje ne
raspolaže s dovoljnim vlastitim kapitalom dolazi u nepovoljni položaj. O tome rječito govore sljedeći podaci: godine 1998. u Bugarskoj je
bilo oko 170.000 ha pod povrćem, a 7 godina
kasnije površine pod tim kulturama zauzimale su tek 70.000 ha. Kod voća te brojke izgledaju ovako: od oko 112.000 ha voćnjaka 1989.
godine, do 2006. preostalo je samo 37.000 ha.
Naši domaćini ističu kako se, nažalost, ovaj negativni trend i dalje nastavlja, a izgleda i da je
nepovratan. U zadnjih 10 godina proizvodnja
povrća u Bugarskoj smanjena je za oko 60%,
dok je kod voća zabilježen deseterostruki pad.
Od tradicionalno velikog izvoznika voća i povrća, od prije nekoliko desetljeća, Bugarska je
danas postala značajan uvoznik te robe. Domaća proizvodnja ne može zadovoljiti ni polovinu potreba unutarnjeg tržišta. Prema istraživanju njihova Instituta za agrarnu ekonomiju,
trenutačno je oko 40% rajčice, 50% paprike i
70% crnog luka iz uvoza. Prema nekim anali-
nova ZADRUGA  listopad-prosinac 2011.
Predstavnici hrvatskih poljoprivrednih
zadruga i udruga na prezentaciji
u CCU-BG Sofija
tičarima ovakvo stanje rezultat je činjenice da
je tijekom tranzicijskih promjena najveći dio
zemljišta ostao u rukama malog broja posjednika. Ti posjednici sada zemlju iznajmljuju ili
prodaju. Najnovija je činjenica da su Kinezi u
Bugarskoj počeli obrađivati prvih oko 10.000
hektara zemlje ...
Nužnost lobiranja
Kontroverznost stanja nakon ulaska u EU sagledavamo i iz predavanja koje nam je održao
Blagoy Ragin, predsjednik bugarske i balkanske asocijacije restorana i hotela BHRA. Ragin je prvi vlasnik privatnog hotela u Bugarskoj, utemeljenog još 1988. godine, u vrijeme
socijalizma. Danas asocijacija bugarskih hotela
ima kapital veći od 50 milijardi eura i značajno pomaže razvoju bugarskog turizma. Turizma nema bez ljudi, a nažalost ratovi na Balkanu i širem okružju znatno su otežali, ako ne
i zaustavili, turizam na ovim prostorima. Ragin ocjenjuje nužnost zajedničkog nastupa u
svim područjima, od gospodarstva do politike,
posebno u odnosu na galopirajući tempo globalizacije. Prema njegovu mišljenju, Hrvatska
nakon ulaska u Europsku uniju odmah mora
tražiti srodne lobističke zemlje kako bi izborila takav status u Uniji. Po njegovoj ocjeni balkanske zemlje svakako su tu u prvom krugu.
Zadrugarstvo velika prednost
malih proizvođača
Drugi dan boravka u Bugarskoj primljeni smo
u velebnoj palači Središnjega zadružnog saveza Bugarske (CCU-BG). Iz svega viđenog ocijenili smo kako Bugari snažno podržavaju zadrugarstvo i zadružne tekovine i to ne samo
zbog općeg dojma koji daje njihova zgrada u
kojoj je i zadružna banka u središtu Sofije, nego i zbog sjajne prezentacije mladoga zadružnog tima, predvođenog potpredsjednicom Vanyom Boykulievom.
CCU-BG je unija koja reprezentira 815 potrošačkih zadruga koje djeluju u 34 regionalnih saveza i imaju 158.000 individualnih članova (više
vidjeti na: www.ccu-bg.com). Savez je većinski
vlasnik trgovačkog lanca BG-COOP, sedmog po
veličini u Bugarskoj, s 243 mil. prihoda. Nastoje
stvoriti tzv. istočni COOP EU brend (Litva, Latvija, Slovačka, Češka, Poljska, Mađarska, Rumunjska) jer, kako kažu, jedino će samo tako
moći odgovoriti sve prisutnijoj konkurenciji. 
www.zadruge.hr
IZ SVIJETA
Sudionici edukacije također su imali priliku
upoznati se s niz bugarskih posebnosti, od toga da je Bugarska domovina jogurta pa do činjenice da je, nakon Turske, druga na svijetu
po proizvodnji ruža. Beru se samo latice, a za
1 kg ružina ulja potrebno je oko 3000 kg ružinih latica.
Makedonija – zemlja velikih
agrarnih potencijala
Ova je zemlja najsiromašnija u regiji, siromašnija od često spominjane Albanije, koja ima
dvostruko veći, a Bugarska čak i tri puta veći
BDP po stanovniku. Ipak, kako nam je objasnio
mladi predsjednik Zadružnog saveza Makedonije, Dejan Lazarov, unatoč niskom BDP-u Makedonci nastoje unaprijediti svoju ekonomiju,
pri čemu je poljoprivreda kao najperspektivnije proizvodno područje u fokusu Vladine ekonomske politike. U fazi pretpristupnih pregovora paralelno se trenira primjena 15. poglavlja –
AQI, tako da se proizvodnja i distribucija agrarnih roba sve više usklađuje s pravilima EU-a.
Kako to izgleda u praksi imali smo prilike vidjeti na primjenu nedavno otvorenoga ultramodernoga regionalnoga distributivnog centra “Agrofructusa" u Strumici. “Agrofructus" je
vodeća kompanija u jugoistočnoj Europi specijalizirana za proizvodnju, otkup i prodaju voća
i povrća, s godišnjim isporukama od 190.000
tona voća i povrća vrijednim više od 100 mil.
eura. ISO standardom pokriveno je 80% upravljanja proizvodnjom, a sljedivost se ostvaruje
razvijanjem HACCP-a i Globalgapa. “Agrofructus" je vodeći u proizvodnji jabuke, lubenica, dinje, luka, mrkve i krumpira, a u sektoru
voća u otkupu mandarine, breskve, nektarine i
grožđa. Centar u Strumici je greenfield investicija kapaciteta 60.000 tona, a kako nam je rekao voditelj Blaž Mitanov, na više od 15.000
m2 zapošljava više od 250 djelatnika.
Sudionici stručne edukacije imali su priliku razgledati cjelokupnu infrastrukturu pogona, a
na brojna pitanja, posebno vezana na odnose
s kooperantima te cijene u Makedoniji i drugim državama, odgovarao je ljubazni domaćin.
Da je Republika Makedonija zemlja velikog
potencijala za investicije pokazalo se i tijekom
posjeta vinariji Valandovo nedaleko od Strumice, na položaju koji odlikuje blaga mediteranska klima s puno sunčanih dana i gdje se
vinova loza uzgaja još iz predromaničkih vremena. Vita Huzjan, direktorica ove najstarije vinarije u Makedoniji, koja grožđe dobiva s
površine veće od 200 ha, objašnjava nam, zajedno sa suradnicima, kako su postigli visoke
rezultate u proizvodnji kvalitetnih vina i konzumnoga grožđa. Na vođenoj degustaciji imali
smo priliku kušati vrhunski vranac “Aleksander", čija se boca u vinariji prodaje po 40,00
eura, dok su cijene kvalitetnog vina 2,50 eura. Kušali smo također i izvrsno stolno grožđe.
Crna gora – mala zemlja velikih
mogućnosti
Vinogradari i vinari s velikom su znatiželjom
oče­kivali posjet proizvodno-prerađivačkom
kom­pleksu vinogradima i vinariji “Plantaže"
www.zadruge.hr
d.d., koji se nalazi na području Ćemavskog polja kod Podgorice. Naime, nitko nije mogao
vjerovati da se na Ćemavskom polju nalazi
kompleks najvećeg vinograda u Europi u jednoj cjelini – ukupno je na 2.320 ha zasađeno
više od 14,000.000 trsova. Posebno nevjerojatno to izgleda za starije generacije koje se sjećaju Ćemavskog polja kao pustinje s malim aerodromom još krajem 60-ih godina 20. stoljeća.
Ulažući inventivnost, znanje i brzo se snalazeći
u novonastalim situacijama, u proteklih 45 godina u pustinji je nastao vinograd u kojem se
proizvodi 22 mil. kg grožđa, koje se prerađuje
u tri podruma kapaciteta 30 mil. litara i gdje se
puni 17 mil. boca vina na godinu. To je zaista
respektabilan broj za 620.000 Crnogoraca koji
žive na površini od oko 14.000 m2 km.
Prema riječima naših domaćina koje je predvodila Ana Hajduković, direktorica marketinga, uz veliki entuzijazam projektu je pogodovala opredijeljenost crnogorske države da potiče
ovu proizvodnju, a usto i činjenica da se odmah
nakon odvajanja od drugih državnih zajednica
počelo iskorištavati sve, posebno vojne resurse.
Tako danas u skrovištima – tunelima, gdje su
nekada beskorisno rulali MIG-ovi postoje vrhunski podrumi, kušaonice i specijalni prostori
za dozrijevanje vina. Pista vojnog aerodroma
je “preorana", a pristupni su putovi postali infrastruktura za trsove vranca, krstača, merlota i
drugih autohtonih sorata, čiji se plodovi odnosno vina izvoze u 30 zemalja Europe i svijeta.
Dolina Neretve – hrvatska
Kalifornija
Iz sažetih rezultata dosadašnjih stručnih posjeta ocjenjujemo kako smo se susreli s nizom ljudi, posjetili brojne proizvodnje i prodajne centre, ali i s činjenicom da većina sudionika mijenja sliku Balkana kao brdovitoga i zapuštenoga krajolika, napučenog bahatim i nepristupačnim ljudima.
A da se ne bi u potpunosti razočarali povlačeći neke već uobičajene paralele, u jutro, zadnjeg dana naše edukacije razgledavamo prostore doline Neretve, prekrasnog i u svjetskim
razmjerima jedinstvenog, zakonom zaštićenoga krajolika prirode. Naš je vodič dijete ovih
krajeva Niko Kapović, dipl. oec. i agroekonomist koji već godinama vodi, realizira i prati
zbivanja u agrarnoj proizvodnji delte Neretve,
prostora koji zbog svojih prirodnih značajki s
pravom nosi naziv Hrvatska Kalifornija. Mandarine i drugi agrumi preporodili su ovaj kraj,
ali tu se mora dodati i druga zelena “žetva",
posebno povrća, kupusa, kelja, salate te lubenica u ogromnim količinama. Imali smo priliku nalaziti se na mjestu gdje
mandarine rastu ispod razine mora, što bi bez
intervencije čovjeka bilo nemoguće. Ne bi bilo moguće i plasirati ogromne količine sezonske robe da se nije mislilo na izgradnju sustava
hladnjača i pakirnice. Takav pogon Agrofrucktusa" imali smo prilike vidjeti i upoznati se s
vrhunskom tehnologijom, koja nimalo ne zaostaje od europske razine. Kako se najveći dio
izvozi u Europu, sudionici stručne edukacije na
licu su mjesta mogli vidjeti kako izgleda europsko deklariranje proizvodnja, što mora sadržavati, koji su zahtjevi prema kvaliteti i paki-
nova ZADRUGA  listopad-prosinac 2011.
ranju te stvaranju robne marke. Tvrtka upravo
uvodi standard Globalgap, certifikaciju koja će
stvoriti konkurentsku prednost i osigurati povjerenje potrošača u sigurnost hrane i kvalitetu proizvoda.
Članovi Udruge vinogradara i voćara iz Đurđevca, zajedno sa svojim kolegama iz drugih
udruga i Hrvatskoga poljoprivrednoga zadružnog saveza, predstavnici više hrvatskih županija, i ovom prilikom zahvaljuju Vladi Nizozemske koja je svojom darovnicom, putem Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ruralnog
razvoja, omogućila ovo studijsko putovanje. 
Čelnici zadružnih saveza
Hrvatske, Slovenije, BIH i Vojvodine)
SARAJEVO
ULOGA ZADRUGA
U RURALNOM
RAZVOJU
Z
adružni savez Bosne i Hercegovine
organizirao je regionalnu konferenciju pod nazivom Uloga zadruga u ruralnom razvoju, održanoj u Sarajevu 15.-16.
studenog 2011. Konferenciji su prisustvovali
predstavnici zadružnih saveza i zadruga iz
BiH (kao domaćini) te iz Hrvatske, Slovenije, Vojvodine, Srbije, Makedonije, Moldavije
i Albanije, prezentirajući zadrugarstvo svoje zemlje.
Svi sudionici upoznali su se sa stanjem u zadrugarstvu na ovom prostoru te su razmijenili
informacije o mnogim pitanjima i problemima koji su, kako su zaključili, vrlo slični.
Predsjednica Hrvatskog saveza zadruga Vedrana Stecca predstavila je nova rješenja u
Zakonu o zadrugama s projekcijom učinaka na zadružni sustav u proteklom razdoblju
usklađivanja s tim zakonom.
Drugi dan konferencije Jozo Rabušić, upravitelj PZ Putnikovići, govorio je o važnosti
i utjecaju svoje zadruge na razvoj proizvodnje grožđa i vinarstva kao i o značenju ostalih peljeških zadruga za ruralni razvoj tog
područja. A o kvaliteti i vrhunskom užitku
proizvoda PZ Putniković uvjerili smo se kušajući njihovo vrhunsko vino.
Konferencija je zaključila kako su zadruge u
svim područjima glavni nositelji ruralnog razvoja i da je bez njih i razvitka zadrugarstva
teže provoditi sve mjere ruralne politike. 
29
PITANJA, ODGOVORI, PREPORUKE
KAKO SE POSTAJE ČLANOM ZADRUGE
I TKO SU NJEZINI OSNIVAČI
Neke temeljne upute o osnivanju zadruga, osnivačima i njihovim pravima i
obvezama prema novom Zakonu o zadrugama
Odgovore priredila: Dobrila Jerković
 Što zadruga mora sadržavati u svome
imenu, sukladno novom Zakonu o
zadrugama?
 Sukladno odredbama članka 3. Zakona o zadrugama ("Narodne novine", broj 34/11.), tvrtka je ime pod kojim zadruga djeluje i sudjeluje
u pravnom prometu. Zakon jasno određuje što
tvrtka zadruge mora sadržavati. Dakle, tvrtka
zadruge mora sadržavati naznaku da se radi o
zadruzi i naznaku glavne djelatnosti koju zadruga obavlja.
Ako članstvo zadruge ima posebne značajke
koje obilježavaju zadrugu, to se može istaknuti
u tvrtki zadruge.
 Zakon o zadrugama u svom članku 6. kaže
da zadrugu mogu osnovati potpuno poslovno
sposobne fizičke i pravne osobe. Znači li
to da osobe s invaliditetom ne mogu biti
osnivači zadruge?
 Poslovna sposobnost je svojstvo da se svojim
aktivitetom, dakle vlastitim očitovanjima volje,
stječu prava i obveze.
Potpuna poslovna sposobnost stječe se s navršenom 18. godinom života, kada osoba može
sama sklapati pravne poslove. Maloljetna osoba zaključenjem braka postaje potpuno poslovno sposobna.
Potpuno su poslovno nesposobni, osim maloljetnika, i punoljetne osobe koje su iz zakonom određenih razloga potpuno lišene poslovne sposobnosti (npr. duševne bolesti).
Slijedom toga, osobe s invaliditetom nisu duševno bolesne osobe, pa tako nisu niti lišene poslovne sposobnosti, dakle poslovno su sposobne
i mogu biti osnivači zadruge sukladno odredbama članka 6. stavak 2. Zakona o zadrugama.
 Tko može biti član zadruge i kako se
postaje članom zadruge?
 Prema odredbama članka 10. Zakona o zadrugama, član zadruge može biti samo osoba koja
neposredno sudjeluje u radu zadruge, koja posluje putem zadruge ili koristi njezine usluge ili
na drugi način neposredno sudjeluje u ostvarivanju ciljeva zbog kojih je zadruga osnovana. Članovi zadruge upravljaju njome i oni svojim radom i drugim aktivnostima ili korištenjem njenih usluga, na temelju zajedništva i uzajamne
pomoći ostvaruju, unaprjeđuju i zaštićuju svoje
pojedinačne i zajedničke gospodarske, ekonomske, socijalne i druge potrebe i interese i ostvaruju ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana.
Članom zadruge postaje se na način da kandidat za članstvo u nekoj zadruzi daje toj zadruzi
pristupnicu koja sadrži: ime i prezime, datum
rođenja, prebivalište, OIB, broj i oznaku osobne
30
identifikacijske isprave fizičke osobe, odnosno
tvrtku, sjedište i OIB pravne osobe, te odgovarajuće izjave kandidata:
• da je upoznat s pravilima zadruge i s pravima i obvezama članova zadruge te da ih
prihvaća;
• da je upoznat s obvezama koje zadruga
ima u vrijeme njegova ulaska u zadrugu,
• da zadruzi jamči da su podaci koje je dao u
pristupnici istiniti i kako za njih odgovara
moralno i materijalno.
Pristupnica može sadržavati i druge podatke
koje propiše upravitelj zadruge.
O prijemu člana u zadrugu u prvom stupnju
odlučuje, kao pomoćno tijelo skupštine zadruge, odbor za članska pitanja koji čine predsjednik skupštine i dva člana zadruge koje izabere
skupština. Ako skupština zadruge nije izabrala
odbor za članska pitanja, o prijemu u zadrugu
odlučuje skupština.
Odluka o prijemu u zadrugu sadrži: ime i prezime, datum rođenja, prebivalište, OIB, broj i oznaku osobne identifikacijske isprave fizičke osobe,
odnosno tvrtku, sjedište i OIB pravne osobe, rok i
način unosa uloga, dan potpisivanja izjave o prihvaćanju pravila zadruge i druga pitanja vezana
uz prijem člana u zadrugu i naznaku da se članstvo stječe na dan konačnosti odluke.
Kandidat je dužan u roku utvrđenom odlukom
o prijemu u zadrugu uplatiti ulog člana i izvršiti druge obveze utvrđene odlukom o prijemu
u zadrugu.
U slučaju da kandidat ne uplati ulog ili ne izvrši druge obveze u roku određenom odlukom o
prijemu u zadrugu, smatra se da je odustao od
članstva u zadruzi.
Nakon uplate uloga i ispunjenja drugih obveza
određenih odlukom o prijemu u zadrugu, kandidat se upisuje u imenik članova zadruge, koji
je svaka zadruga dužna voditi kao javnu knjigu
i trajno ga čuvati. Upisom u imenik članova zadruge kandidat postaje punopravni član zadruge.
Bitno je za naglasiti kako osnivač zadruge kao i
član, koji je naknadno pristupio zadruzi nakon
njezina osnivanja, imaju jednaka prava i obveze.
 Koja su prava i obveze članova zadruge?
 Prava i obveze članova zadruge reguliraju se
pravilima zadruge, sukladno članku 8. stavak
2. Zakona o zadrugama.
Prava članova zadruge su:
• sudjelovati u radu zadruge i na zadružnim
načelima ostvarivati, unaprjeđivati i štititi
svoje i zajedničke potrebe i interese te koristi i ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana;
• sudjelovati u radu skupštine i drugih tijela
zadruge te birati i biti biran u tijela zadru-
nova ZADRUGA  listopad-prosinac 2011.
ge pod uvjetima i na način propisan pravilima zadruge;
• sudjelovati u raspodjeli dobiti iz poslovanja razmjerno osobnom sudjelovanju u poslovima zadruge i stvaranju dobiti;
• koristiti usluge zadruge;
• nadzirati poslovanje i rad zadruge neposredno i posredno putem nadzornog odbora,
a ako zadruga nema nadzorni odbor, pod
uvjetima određenim pravilima, od upravitelja zadruge tražiti obavijesti o poslovima
zadruge;
• primati odgovarajuću pomoć drugih članova zadruge i zadruge, ako uspješnost u
radu ili drugim aktivnostima nije moguće postići vlastitim snagama i sredstvima ili ako te aktivnosti bez pomoći drugih članova zadruge ili zadruge ne bi bile
uspješne;
• druga članska prava koja proizlaze iz propisa i odluka tijela zadruge.
Obveze članova zadruge su:
• poštivati i primjenjivati moralne vrijednosti:
poštenja, otvorenosti, društvene odgovornosti i skrbi za druge i zadružne vrednote: samopomoći, odgovornosti, demokratičnosti,
ravnopravnosti, pravičnosti i solidarnosti;
• sudjelovati u radu i aktivnostima zadruge
i zajedno s drugim članovima zadruge, na
zadružnim načelima ostvarivati, unaprjeđivati i štititi svoje i zajedničke potrebe i
interese, koristi i ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana;
• pomagati članovima zadruge i zadruzi, u
skladu sa svojim mogućnostima, ako se oni
obrate za pomoć u obavljanju svojih poslova ili drugim aktivnostima ili ako dođu u
teškoće;
• uvažavati i izvršavati demokratski donesene odluke skupštine i drugih tijela zadruge;
• voditi brigu o svom cjeloživotnom obrazovanju i stručnom usavršavanju za učinkovito
obavljanje poslova u zadruzi ili za zadrugu;
• poslovati putem zadruge i pridonositi njezinim aktivnostima;
• brinuti o svojim poslovima i interesima i
učiniti sve što je moguće da rad i poslovi budu uspješni te pravodobno izvršavati
obveze koje proizlaze iz ugovora sklopljenih sa zadrugom ili s njezinim članovima;
• surađivati s drugim članovima zadruge i sa
zadrugom u cjelini, posebno kod obavljanja
poslova za zadrugu ili u zadruzi;
• sudjelovati u osiguravanju sredstava za
rad zadruge u iznosu i na način koji odredi
skupština zadruge;
• postupati u skladu s pravilima i odlukama
tijela zadruge i izvršavati druge obveze koje
proizlaze iz pravila zadruge. 
www.zadruge.hr
IZ POVIJESTI
PŠENICA, KRUH I
VINO U NARODNIM
OBIČAJIMA
Koliko badnju
ja tebi kapi,
ti meni bačava
Pšenica, kruh i vino igraju važnu
ulogu u mnogim narodnim, crkvenim i tradicionalnim obredima, a
nezaobilazni su simboli u navadama
za božićnih i novogodišnjih blagdana, koji nam upravo dolaze, pa je
pravo vrijeme da ih se prisjetimo

Želimir Bašić
G
rožđe i pšenica, Božji su darovi a plodovi su zemlje, suza neba i znoja težaka. Ako iz daleke prošlosti skinemo taložine zaborava, razotkrivamo egzistencijalnu
povijesnu i gospodarsku uloge ovih kultura u
opstojnosti čovjeka na ovim prostorima. Kada
se ovo zna, nije čudno da su se ljudi udruživali
da ih lakše proizvode. Ti poslovi bili su najčešće
osnovna djelatnost zadruga koje su se osnivale
od iskona do današnjih dana.
Tako su grožđe i pšenica odnosno vino, kruh i
kolači ušli u čovjekovo biće i uz njega su od rođenja do smrti te prate gotovo sva značajnija
događanja. Vinom se nazdravlja rođenje, obvezno se troši na svadbama, uz njega se tuguje,
sklapaju poslovi, traži zaborav i ublažava bol.
Tako je stari običaj u Dalmaciji da se muško novorođeno dijete ritualno polijeva vinom da se na
njega navikne, ali i da mu život bude plodan i
proteče ugodno i veselo. Danas je taj običaj gotovo potpuno zaboravljen.
Istina je da je upotreba kruha i vina zajednička gotovo svim narodima, koristi se i u drugim
vjerama, ali u kršćanstvu ipak je nešto drugo,
originalno i posebno. U Bibliji se govori o vinogradarstvu, lozi, grožđu i vinu na 497 mjesta, a samo riječ vino navodi se 235 puta.
U nekim krajevima Dalmatinske zagore u 20.
stoljeću uoči vjerskih blagdana na bunarima,
gdje su prolazili hodočasnici, bio je običaj stavljati drveno barilo za vino miješajući ga s vodom, radeći poznatu bevandu. Namjernici su bili
čašćeni čašom bevande, a i tvrdim seoskim kolačem koji su močili u vino i jeli. Dok su se tako
častili često su se momci šalili riječima “Mi nismo vino popili, vino je popio kolač”. U Dalmaciji postoje različite vrste kolača, a tvrdi kolač ili
“el buzola duro” služi uglavnom samo za “desop”, odnosno za umakanje u vino.
U mnogim mjestima uz obalu poštuju se i danas mnogi stari običaji vezani za berbu grožđa.
www.zadruge.hr
Tako kada bi se otkrio prvi dozreli grozd uoči
intrade, na njega bi se posebno pazilo, potom
bi se ubrao i odnio u crkvu. Time se smatralo da
je berba posvećena i da će biti plodna. U Splitu
se prvi grozd nosio u crkvu sv. Petra i Gospe od
Karmela, a kasnije u crkvu sv. Mande na Marjanu. Grozd bi se objesio na crkveni prag onog
dana kada je “crkva slavila svoju uspomenu” i
to uoči početka jematve.
Pšenica, kruh, kolači i vino igraju i važnu ulogu i u mnogim narodnim, crkvenim i tradicionalnim obredima, a nezaobilazni su simbol u
običajima, posebno onima vezanim za božićne i novogodišnje blagdane koji nam se upravo
neopaženo prikradaju, pa je pravo vrijeme da
ih se prisjetimo.
... Da se na vino navikne
Tako se noć uoči Božića u kuću unosi drvo, panj
(velika cjepanica), odsječen najčešće od hrasta,
koji se naziva “badnjak". U starom Dubrovniku
o slavljenju Božića napisano je: “Badnjak se sjekao prije sunca, uoči Božića, i to samo s jedne
strane, a s druge strane se udaralo sjekirom samo jedanput te je morao pasti put istoka, a nije
se smio zaustaviti na kakvom drugom drvu jer
je to bio zao urok …"
Okićen lovorikom i ružmarinom badnjak bi se
naložio na vatru, a zatim bi domaćin uzeo šaku
pšenice posuo ga i dalje govorio: “U dnu se busilo, a u vrhu klasilo, svaki klas kao u mene pas",
te bi polio badnjak vinom završavajući: “Prazne
nadolijevo, a pune navrćivo". U starom Splitu bi
glava kuće zasipajući badnjak žitom i polijevajući ga vinom, ritualno govorila: “Koliko badnju
ja tebi zrna, ti meni vrić. / Koliko badnju ja tebi
kapi, ti meni bačava ...".
"Mi nismo vino popili,
vino je popio kolač”
Noć uoči Božića unosi se
u kuću drvo “badnjak”
Kad izgori badnjak, pokupi se pepeo i na Božić
se njime posipaju vinogradi da bolje rode i bude što više punih bačava.
Na sam blagdan Božića priprema se posebni
krušni kolač od pšeničnog brašna u koji se zabadaju lovorove grančice, a u sredinu se stavlja voštana svijeća. U nekim krajevima kolač bi
se ispekao u maloj drvenoj bačvici, a u dubrovačkim kućama bi se pripremao posebni božićni
krušni kolač – “luk".
Svaki dan od Božića do Nove godine “gazda"
kuće prije objeda palio bi, a nakon ručka gasio, svijeće kapljom istisnutom iz kruha koji je
prethodno bio namočen u vino. Kako se kruh i
vino drže simbolima života, to se gašenje svijeća ne drži prekidom, nego naprotiv, nastavkom
životnog ciklusa.
U Šibeniku, kad je domaćin prije jela palio svijeću, svi članovi obitelji stajali su okupljeni oko
stola da bi se obavila kratka molitva. Svijeća se
gasila komadićem kruha umočenim u dobro vino. Pri tome se pazilo na koju će stranu krenuti
dim, jer je to mogao biti loš znak za onog koji
se tu zatekne. Kod nekih obitelji starješina kuće
sipa kap po kap vina na plamen svijeće. S koliko
je kapi ugasio svijeću, toliko će navodno godina
još živjeti. U vinogradarskim krajevima vrijedilo je pravilo: ako dim krene na onu stranu gdje
je zasađena loza, znači da će biti dobar urod.
Vezano za običaj gašenja svijeće vinom uvriježila se izreka kod loše jematve: “Toliko je malo rodilo vina da se neće moći na Božić ni svića ugasiti."
Od Božića do Nove godine
palila se i gasila svijeća
zabodena u kolač
Postoji još mnogo običaja u kojima pšenica,
kruh, kolači i vino imaju simboličnu ulogu u
različitim obredima širom “Lijepe Naše". Nažalost, mnogi su iščezli pod naletom novih navika
i globalizacijskih kultura. Ipak, gdjegod i kadgod je to moguće nastoje se obnoviti mnogi stari običaji kao neraskidiva veza s korijenima. 

Preporuke konferencije na Krku

MATJAŽ JERMAN Upravitelj SZ Corbis U Puli

Prijedlog politike ekonomske demokracije

Zadruge

Bilten - Europa na mom imanju - Projekt Građanskih Prava Sisak

Vodič za poduzetnike

Sretan Uskrs! - Hrvatski savez zadruga

Financiranje projekata obnovljivih izvora energije prikupljanjem

Otvori publikaciju - Hrvatski savez zadruga

PROSVJEĆIVANJE ŽENA NA KOTARU

ovdje - LIBUSOFT CICOM doo

NIKOLA Br 6(371).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

(Bilješke uz obrazac PR RAS) - Glazbena škola Blagoje Bersa

TARANIS MT 261

Bilješke2 - Osnovna škola Smiljevac