zaštita na radu SPLIT, 2003. Sigurnost na radu ne poznaje granice, na nju imaju pravo svi ljudi svijeta. Kad prilazi nekom poslu, priði mu sa dunom panjom, obavi ga struèno, sigurno i kvalitetno, te se zdrav i sretan vrati svojoj obitelji koja te s nestrpljenjem oèekuje. zaštita na radu načela sigurnosti 1. SVE OZLJEDE, POARI I PROFESIONALNE BOLESTI MOGU SE IZBJEÆI. 2. UPRAVA JE ODGOVORNA ZA SIGURNOST. 3. SIGURNOST JE ODGOVORNOST SVAKOG ZAPOSLENOG I UVJET JE ZAPOLJAVANJA. 4. TRENING JE VAAN ELEMENT SIGURNOG RADNOG MJESTA. 5. REDOVITO SE MORA PROVODITI REVIZIJA I INTERNA INSPEKCIJA. 6. SVE SLABOSTI I NEDOSTACI MORAJU SE RIJEITI ODMAH. 7. BITNO JE ISTRAITI SVE OZLJEDE, POARE I POTENCIJALNO OPASNA STANJA. 8. VAAN DIO SIGURNOSTI JE I SIGURNOST IZVAN RADNOG MJESTA. 9. ZA TVRTKU JE KORISNO SPRIJEÈITI POARE, PROFESIONALNE BOLESTI I OZLJEDE SVOJIH ZAPOSLENIH. 10.LJUDI SU NAJVANIJI ÈIMBENIK SUSTAVA SIGURNOSTI I ZATITE NA RADU. zaštita na radu SPLIT, 2003. ZATITA NA RADU Split, 2003. 4 Izdavaèi: BRODOGRADILITE SPLIT NSB - Nezavisni sindikat Brodosplit SMH - Sindikat metalaca Hrvatske Uvod - Riječ direktora Zatita na radu i zatita od poara su sastavni dio organizacije rada i izvoðenja radnog procesa. Kako bi se u naem poduzeæu proces rada provodio na siguran naèin, svoje zadaæe imaju poslodavac i njegovi ovlatenici svih rukovodnih razina, struène slube, povjerenici zaposlenika za zatitu na radu, sindikati i sami zaposlenici. Rad na siguran naèin, bez nezgoda, ozljeda na radu i materijalnih gubitaka u interesu je svih sudionika u radnom procesu. Imperativ uprave je da od svih sudionika u lancu sigurnosti trai kooperativnost, konstruktivnost, odgovornost i struènost s ciljem usmjeravanja na brzo rjeavanje konkretnih problema sigurnosti u vlastitoj sredini. Ovaj mali priruènik ima iskljuèivi cilj olakati stalnu edukaciju svih zaposlenih, a sve u cilju bolje i cjelovitije zatite na radu. Na kraju, elim jo jednom zatraiti od svih zaposlenika da mjenjaju svoj odnos prema mjerama sigurnosti, njihovo potivanje i provoðenje s jedinim ciljem - stvoriti zdravo radno mjesto na kojem se neæe dogaðati ozljede i poari. Direktor Brodosplit - Brodogradilita, d.o.o. Predrag Èudina, dipl. ing. 5 Riječ Koordinatora povjerenika zaštite na radu Ako zatitu na radu promatramo kao sustav, to ona i jest, onda je moemo na razne naèine koristiti u svakodnevnoj praksi. Svi subjekti kojima je obveza skrbiti o zatiti i sigurnosti na radu, moraju se pridravati svih propisa s podruèja zatite na radu. Zatita na radu je interdisciplinarno podruèje i nije moguæe u ovoj knjiici obuhvatiti sve to je napisano o pravima i obvezama svih koji sudjeluju u provedbi zatite na radu. Sadraj ovog priruènika æe podsjetiti i ukazati na tri skupine podataka i to: to je opasno, kako se treba od opasnog tititi i to je u postupku tiæenja èija obveza, te tko pri tome ima kakva prava. Inaèe, osposobljavanje za rad na siguran naèin je potreba, a dobro je to je to i zakonska obveza. Bez sudjelovanja svih subjekata drutva neæe se sprijeèiti niti bitno umanjiti neeljeni dogaðaji. Stoga je nuno da poslodavac, sindikat i radnik shvate da samo zajednièkom brigom o zatiti na radu, mogu stvoriti preduvjete za ostvarenje profita radniku, poslodavcu i drutvu u cjelini. Pogotovo moramo prihvatiti èinjenicu da je radnik na tritu rada atraktivan jedino ako je zdrav i radno sposoban. Upravo je to razlog da sadraj ovog priruènika, s osobitom ozbiljnoæu, prihvatimo kao recept za oèuvanje vlastitog zdravlja i radne sposobnosti i to na naèin da na vrijeme prepoznamo i uklonimo opasnosti pri obavljanju svakodnevnog, zahtjevnog i tekog posla kojim se bavimo. 6 Koordinator povjerenika radnika za zatitu na radu u Brodosplit-Brodogradilitu d.o.o. spec. znr. Ivan Male Pregled pojmova ZATITA NA RADU - Zatita na radu je skup mjera i aktivnosti, dio ustroja rada i izvedbe radnih postupaka usmjerenih na zatitu zaposlenika i ostalih osoba kod poslodavca od ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti uvjetovanih obavljanjem posla. PROCJENA OPASNOSTI - Procjena opasnosti je akt kojim poslodavac, prema Pravilniku o procjeni opasnosti, utvrðuje izvore i opseg opasnosti i tetnosti. To je osnovni akt za ustroj i provedbu zatite na radu kod poslodavca. POSLODAVAC - Poslodavac je svaka fizièka ili pravna osoba koja zapoljava jednog ili vie zaposlenika (ukljuèujuæi i javne slube). OVLATENIK - Ovlatenik je osoba na koju poslodavac prenosi obavljanje poslova zatite na radu. To je duan uèiniti ugovorom o radu, gdje æe naznaèiti vrijeme obnaanja poslova (na primjer tri sata dnevno). Ovlatenik mora imati sva ovlatenja koja ima poslodavac. (Struènjak za zatitu na radu ili sluba za zatitu na radu ne mogu biti ovlatenici.) ZAPOSLENIK - Zaposlenik je fizièka osoba koja u radnom odnosu obnaa odreðene poslove za poslodavca. POVJERENIK ZAPOSLENIKA ZA ZATITU NA RADU Povjerenik zaposlenika za zatitu na radu je odabrana ili imenovana osoba (zaposlenik) koja zastupa interese zaposlenika kod poslodavca ili promièe zatitu na radu u svakom pogledu. STRUÈNJAK ILI SLUBA ZA ZATITU NA RADU (UNUTARNJI NADZOR) - Struènjak zatite na radu je osoba koju poslodavac zapoljava poradi obnaanja poslova unutarnjeg nadzora nad provedbom zatite na radu i pruanja struène pomoæi poslodavcu, ovlatenicima za zatitu na radu, povjerenicima za zatitu na radu i zaposlenicima. (Istovjetno struènjaku radi i sluba.) 7 INSPEKTOR RADA (VANJSKI NADZOR) - Inspektor rada je osoba koja provjerava primjenu zakona i drugih propisa koji ureðuju odnose izmeðu poslodavca i zaposlenika (radni odnosi i zatita na radu). Osobito: uvjete rada, odredbe o radnom vremenu, plaæu, zapoljavanje i rad djece i mladei, ena, trudnica i rodilja, invalidnih osoba i sl. SREDSTVA RADA - Sredstva rada su objekti namijenjeni radu s pripadajuæim prostorijama, instalacijama i ureðajima, prijevozna sredstva, strojevi, ureðaji, skele i povrine s kojih se obavlja rad i po kojima se zaposlenici kreæu. POSLOVI S POSEBNIM UVJETIMA RADA - Poslovi s posebnim uvjetima rada su oni to ih mogu obavljati osobe koje, osim opæih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa, ispunjavaju i posebne uvjete u svezi sa ivotnom dobi, spolom, struènom sposobnoæu, zdravstvenim, psihièkim i tjelesnim stanjem. OZLJEDA NA RADU - Ozljeda na radu je tjelesno oteæenje izazvano kratkotrajnim djelovanjem mehanièkih, fizikalnih ili kemijskih izvora na radu ili u svezi s radom. Razlikujemo laku ozljedu, teku ozljedu ili smrtnu ozljedu. Pod ozljedom na radu se smatra i ozljeda zadobivena na putu do posla ili pri povratku kuæi (uobièajenim sredstvom, putem i vremenom). PROFESIONALNA BOLEST - Profesionalna bolest je trajno oteæenje zdravlja zaposlenika uzrokovano duljim izravnim utjecajem procesa rada i uvjeta rada po listi profesionalnih bolesti. BOLEST UZROKOVAN RADOM - Bolest uzrokovana radom je bolest koja nije na listi profesionalnih bolesti, ali je njeno podrijetlo vezano za posao koji obavlja oboljeli zaposlenik (pravila struke). 8 UVODNE NAPOMENE Zatita na radu je sastavni dio organizacije rada i izvoðenja radnog procesa. Buduæi da u organizaciji rada i izvoðenja radnog procesa svoje zadaæe imaju poslodavac i njegovi ovlatenici, struène slube, rukovoditelji svih razina te radnici, moemo tvrditi da je rad na siguran naèin, bez nesreæa, ozljeda i gubitaka u interesu svih sudionika u radnom procesu, ukljuèujuæi i javni interes. U ovom priruèniku obraðene su opasnosti, mjere zatite na radu i zatite od poara koje se mogu javiti u procesu proizvodnje brodogradilita. Sadraj priruènika ima za cilj podsjetiti na svakodnevne situacije koje se mogu javiti pri obavljanju vaih poslova, jer smo poli od pretpostavke da ste kod zapoljavanja u brodogradilitu bili upoznati sa svim tetnostima i opasnostima na poslu kojeg obavljate i da ste osposobljeni za rad na siguran naèin. Za sigurno obavljanje svog posla pridravajte se propisanih pravila zatite pri radu, jer æete na taj naèin izbjeæi mnoge neugodnosti i neeljene posljedice. Zapamtite! Vlastita iskustva iz zatite pri radu stjeèu se rjeavanjem problematike nezgoda, ozljeda i uslijed njih nastalih ekonomskih gubitaka za pojedinca, poduzeæe, dravu. Provoðenjem osposobljavanja iz zatite na radu, nastojimo izbjeæi nezgode. Da bismo to postigli, moramo poznavati neke zakonitosti koje dovode do nezgoda. Nezgodom nazivamo neeljeni, nepredviðeni dogaðaj koji za posljedicu moe imati povredu ili materijalni gubitak. Svaka nezgoda nastaje zbog neèije pogreke. Pogreka najèeæe nastaje ako zaposlenik - ne zna sigurno raditi, - ne moe sigurno raditi ili - ne eli sigurno raditi. Upravo zato, dunost vam je nauèiti raditi sigurno i svoje znanje stalno usavravati. Vai neposredni rukovoditelji vam u tome moraju pomoæi. Ponekad neæete moæi raditi sigurno, jer æe postojati opasnost od drugih osoba, neispravnih sredstava rada i sl. U tom sluèaju zatraite savjet od svog neposrednog rukovoditelja. Ukoliko bolujete od nekih bolesti koje vam mogu predstavljati tekoæe u izvjesnim fazama rada, morate takve bolesti prijaviti kako biste mogli biti rasporeðeni na odgovarajuæe radno mjesto. Nesigurnim naèinom rada ili odbijanjem primjene sigurnih metoda rada, ugroavate sebe i druge. 9 OPĆA PRAVILA Prije rasporeðivanja na poslove i radne zadatke va poslodavac je obvezan u cijelosti vas upoznati sa svim tetnostima i opasnostima koje se javljaju na poslu kojeg æete obavljati. Morate biti upoznati gdje se nalaze ureðaji za gaenje poara i kako se pravilno koriste, a prilaz tim ureðajima mora biti uvijek slobodan. 10 Na poslovima gdje se ne mogu otkloniti tetnosti i opasnosti, uvijek koristite sva propisana osobna zatitna sredstva. ZNAKOVI OPASNOSTI I UPOZORENJA Svugdje i na svakom mjestu potujte znakove obveza opasnosti i upozorenja! Strogo je zabranjeno putati u rad strojeve ili postrojenja s kojim u svom radu ne rukujete! Ne skidajte crvenu karticu opasnosti s tih strojeva i postrojenja. 11 POSTUPAK U SLUČAJU NESREĆE U naem poduzeæu organizirano je struèno pruanje prve medicinske pomoæi na Traumatolokoj jedinici Doma zdravlja "Brodosplit". Pri najmanjoj ozljedi obratite se za pomoæ. Prvu pomoæ mogu vam pruiti i vae kolege u radionici koji su osposobljeni, a takoðer su opremljeni i potrebnom sanitarnom opremom. U sluèaju teke ozljede vas ili vaih radnih kolega, hitno nazovite telefon Traumatoloke jedinice, 2300 i medicinska ekipa æe sa sanitetskim kolima odmah doæi do vas ili vaih kolega i pruiti vam traenu pomoæ. Na isti broj telefona moete traiti i pomoæ za sluèaj poara. Svaku ozljedu na radu, duni ste u roku 24 sata prijaviti svom neposrednom rukovoditelju i lijeèniku radi ostvarivanja eventualnih prava (plaæeno bolovanje u 100% iznosu, pravo na materijalnu odtetu i sl.) 12 VAŽNI ČLANCI ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU Èlanak 8. Zatita na radu je sastavni dio organizacije rada i izvoðenja radnog procesa, a ostvaruje se obavljanjem poslova zatite na radu i primjenom propisa ugovorenih, te priznatih pravila zatite na radu, te nareðenih mjera i uputa poslodavca. Èlanak 16. Primjena pravila zatite na radu i s njima povezanih mjera zdravstvene zatite ne smije povlaèiti nikakve trokove za zaposlenike. Èlanak 30. Poslodavac mora osigurati osposobljavanje za povjerenike zaposlenika zaduene za zatitu na radu. "Ako to propusti uèiniti, izlae se prekraju i kazni od 10.000 do 40.000 kn, a odgovorna osoba u pravnoj osobi prekraju i kazni od 5.000 do 15.000 kn". "U sluèaju ponavljanja prekraja, kaznit æe se poslodavac i odgovorna osoba pravne osobe novèanom kaznom u dvostrukom iznosu. NAPOMENA: Gore navedene sankcije odnose se na èlanke 16. i 30. Zakona o zatiti na radu. 13 P re m a è l a n k u 6 4 . Zakona o zatiti na radu zabranjeno je uzimanje alkoholnih piæa i drugih sredstava ovisnosti prije i tijekom rada i njihovo u n o e nj e u ra d n e prostorije i prostore. Prema èlanku 112. Zakona o zatiti na radu, novèanom kaznom od 100-300 kuna kaznit æe se na licu mjesta zaposlenik ako unosi ili uiva alkohol i druga sredstva ovisnosti i ako ne omoguæi da se utvrdi je li pod utjecajem alkohola. Poslovoða ne smije rasporediti na poslove radnika koji je pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti. Dok se radi, pridravajte se radne discipline. 14 Zabranjeno je spavati u bilo koje doba i na bilo kojem mjestu u poduzeæu, jer se i na taj naèin mogu izbjeæi povrede. ODRŽAVANJE REDA I ČISTOĆE Urednost tvog radnog mjesta i tvojih radnih prostora uvjet je kvalitetnog i sigurnog obavljanja posla. Zbog toga se uvijek i u svakom trenutku drite tog naèela. Svi prilazni putovi i pjeaèke staze moraju biti stalno prohodne, ne smiju biti uprljane materijalima koji izazivaju klizavost ili zakrèenje, pa time uzrokuju posrtanje i padove. Sve materijale i sirovine koje koristite u svakodnevnom radu, morate uvijek uredno sloiti. 15 Zabranjeno je hodati po cjevovodima ili bilo kojoj opremi i instalacijama kako bi se skratio put i utedjelo nekoliko koraka. Svaka improvizacija moe dovesti do povreda, zato bolje uèiniti i korak vie samo da se sigurno stigne do odredita. Nije dozvoljeno bacanje alata, opreme ili ostataka materijala s jedne na drugu razinu. Pazite kad radite na brodu, niste sami i zato u svakom trenutku morate posebno osigurati od sluèajnog pada alat, pribor i dijelove opreme koju ugraðujete . Zatitna kaciga glavu èuva i zato je uvijek nosite dok se kreæete po brodu i dok obavljate poslove. Posao uvijek obavljajte sa dunom panjom da izbjegnete povrede. 16 Nikada ne obavljajte razlièite poslove istovremeno jer moete dovesti u opasnost svoj ivot i ivot svojih radnih kolega. RADNO - ZAŠTITNA ODJEĆA Zatitna kaciga je obvezna (pouzdano èuva glavu) i zato UVIJEK i u svakoj prilici (dok se kreæete po brodu i dok obavljate poslove u brodskim prostorima) je nosite. Osobna zatitna sredstva i oprema koja se nosi pri radu u brodogradnji, moraju biti u skladu s normama propisanim za radno-zatitnu odjeæu i opremu. Zato je zabranjeno da vi sami na bilo koji naèin "poboljavate" kvalitetu i funkcionalnost zatitne opreme (buenjem, trganjem i sl.). PAZITE! Na mjestima gdje brusite, buite, drobite ili mehanièki èistite opremu, duni ste nositi propisane naoæale. Uvijek kada radite sa rotirajuæim alatima morate biti maksimalno koncentrirani na rad. 17 LJESTVE I SKELE Drvene ljestve smijete bojiti samo prozirnim bojama. Ljestve moraju biti sigurne od klizanja, a poeljno je da ih pri uporabi pridrava drugi djelatnik. Sve se ljestve smiju koristiti tako da èine kut od 75 stupnjeva s podom. Vrh ljestava uvijek mora biti jedan metar iznad mjesta koje treba dosegnuti, osim kod dvodijelnih ljestava i obavljanja poslova na stropu. Zabranjeno je na ljestve postavljati zatitne rukohvate, a uspinje se i silazi po ljestvama uvijek licem okrenutim prema istima. 18 Sv a k u s ke l u p r i j e poèetka rada treba pregledati odgovorna osoba. Penjanje na skelu se smije dozvoliti samo posebno izvedenim i osiguranim ljestvama ili prilaznim mostiæem (okomite ljestve moraju imati leðnu zatitu). Materijal na skeli mora biti uredno sloen da se omoguæi nesmetan prolaz. ZAPAMTITE! Skelu nikada ne smijete preoptereæivati ili koristiti za podizanje tereta. P r i z ava r i va nj u j e zabranjeno upotrijebiti baève kao skelu. Kablovi za zavarivanje i cijevi za zavarivanje moraju biti ispravni, bez oteæenja izolacije i ne smiju proputati. Njihova ispravnost mora biti pod najstroim nadzorom. Ako trebate obaviti posao na povienom mjestu, nemojte nikada improvizirati, radi osobne sigurnosti i sigurnosti vaih radnih kolega. Ne smiju se upotrebljavati kutije i baève umjesto skela. Noenje kratkih hlaèa, tenisica ili kretanje bez odgovarajuæe zatitne odjeæe je zabranjeno. Razni nakit (prstenje, lanci i sl.) ne smiju se nositi kada je vrsta posla takva da on moe prouzroèiti ozljedu. Odjeæa i obuæa moraju biti primjereni poslu koji se obavlja. 19 Ako poslove obavljate na visini gdje nema propisane skele, duni ste nositi sigurnosni pojas s dovoljno dugaèkim uetom. Zavarivaè i njegov pomoænik moraju i m a t i p ro p i s a n u zatitnu odjeæu i opremu. Bolje je imati staklo ispred vlastitih oèiju, nego vlastito stakleno oko. Pri ulaenju u zatvoreni ali oneèiæeni prostor (zaguljiv od para otapala) upotrijebite plinsku masku s propisanim cjedilom, cijevnu masku ili izolirajuæi ureðaj. 20 Kada radite u prostorima gdje se stvaraju velike kolièine praine, koristite respirator. ZNAKOVI OBAVEZE Obavezna upotreba naoæala Obavezna upotreba zatitnih sredstava za ui Obavezna upotreba respiratora Obavezna upotreba rukavica Obavezna upotreba zatitnog ljema Obavezna upotreba èizama Obavezna upotreba Obavezna upotreba Obavezna upotreba pregaèe zatitnog pojasa titnika za lice 21 PROMET VOZILA Najveæa doputena brzina kretanja vozila na saobraæajnicama u brodogradnji je 30 km/h, odnosno smijete voziti brzinom koja je istaknuta na prometnom znaku (èesto puta æe to biti ispod 30 km/h). Ceste i druge prometne povrine ne smiju se koristiti za parkiranje vozila ili skladitenje robe, materijala i opreme. Prometnice uvijek moraju biti slobodne da vozilo hitne pomoæi ili vatrogasno vozilo mogu u s va ko m t r e n u t k u n e s m et a n o d o æ i n a mjesto gdje se dogodila tea povreda zaposlenika ili gdje je nastao poar. 22 Parkirati vozilo smijete samo na za to predviðenim mjestima parkiralitima. Vozilo u kvaru duni ste propisano obiljeiti i to prije ga popraviti ili ukloniti. Materijal koji se prevozi, mora biti uredno sloen, propisno obiljeen ako dimenzije prelaze prostor predviðen za teret, te mora biti osiguran od ljuljanja i pada. Ako je teret velikih dimenzija i "stri" izvan propisanog prostora, ispred takvog vozila m o r a i æ i vo z i l o s rotirajuæim svjetlom ili upaljenim pokazivaèem smjera. U brodogradilitu je strogo zabranjeno vuæi teret po saobraæajnicama (cijevi, razni eljezni profili, limovi i sl.). Strogo je zabranjeno prevoziti osobe - djelatnike teretnim vozilima, dizalicama, vilièarima, diesel kolicima i sliènim prometnim sredstvima. Prevoenje i dizanje osoba navedenim sredstvima, doputeno je iskljuèivo kada se poduzmu dodatne sigurnosne mjere, te izda odgovarajuæe odobrenje. 23 Radne platforme i povrine, te prolazi moraju biti uvijek èisti, bez materijala koji izaziva klizanje. Svom poslu uvijek prilazite odgovorno i s dunom panjom, takoðer potujte i rad svojih kolega. Strogo su zabranjene grube ale koje mogu prouzroèiti ozljedu ili izazvati tetu. Ne trèite po pogonu, osim u sluèaju nesreæe. Zabranjene su etnje po pogonima, sekcijama zbog znatielje. brodovima ili U druge pogone ulazite samo ako imate obaviti neki posao. 24 Ne prilazite nikada opremi, niti ulazite u prostore gdje je istaknut znak zabrane. UREĐAJI, ALATI I OPREMA Prije poèetka svakog posla, posebno pregledajte svaki dio alata, a naroèitu pozornost obratite na mjesto gdje su pojedini dijelovi èvrsto ili pokretno spojeni. Za svaki posao upotrijebite odgovarajuæi ispravan alat, jer svaka povreda ruènim alatom moe biti vrlo opasna. Prije poèetka rada, uvjerite se da je predmet obrade dobro i struèno uèvræen. Oteæeni alat, oprema i instalacije moraju se odmah zamijeniti ispravnima ili ih treba dati na popravak struènim i odgovornim osobama. Prenosite alat samo u odgovarajuæim kutijama ili torbama. Nikada ne skidajte zatitnu napravu sa stroja koji ima rotirajuæe dijelove. Raskopèana odjeæa ili duga kosa koja lepra blizu rotirajuæih dijelova stroja, mogu biti uzrokom tekih ozljeda. Ne podmazujte, ne èistite, ne popravljajte i ne podeavajte stroj ili neki njegov dio dok se on nalazi u pogonu. 25 Uvijek prije pokretanja stroja ili ureðaja provjerite njegovu ispravnost i pazite da njegovim pokretanjem nekoga ne ugrozite. Ne pokreæite i ne zaustavljajte ureðaje i strojeve rukom ili drugim dijelovima tijela. 26 Strogo je zabranjeno upotrebljavati tlaèene plinove, ukljuèujuæi i zrak za èiæenje tijela, odjeæe i radnih povrina! ZAŠTITA OD POŽARA Nije doputeno ostavljanje smeæa, uljanih krpa i ostalog zapaljivog smeæa koji bi mogli izazvati poar. Smeæe i drugi zapaljivi otpad treba odlagati na za to predviðeno mjesto (kontejnere). ZABRANJENO JE , puenje i upotreba otvorenog plamena, loenje vatre, koritenje i unoenje predmeta koji mogu proizvesti iskru osim uz posebno odobrenje, odnosno pismenu dozvolu struène slube poduzeæa. Novèanom kaznom od 100-300 kuna kaznit æe se za prekraj na licu mjesta zaposlenik ako pui u prostorijama i prostorima u kojima je puenje zabranjeno. Puiti smijete samo na za to odreðenim mjestima. Znakovi obavjeæivanja i upozorenja moraju se potivati, ne smiju se unitavati i premjetati! 27 Nikada ne punite gorivo u vozilo dok radi motor. Zabranjeno je puenje i koritenje otvorenog plamena u blizini mjesta punjenja spremnika. Nije doputeno ostavljanje vozila bez nadzora dok radi motor. Prostori na kojima æe se koristiti otvoreni plamen (zavarivanje, plinsko rezanje, lemljenje) moraju biti oèiæeni od zapaljivog materijala (drvo, papir, zapaljive tekuæine, suho raslinje i sl.). U poarno ugroenim zonama gdje æe se raditi s otvorenim plamenom, mora se izdati pisana dozvola struènih slubi. Ako se puni gorivo ili pretaèu upaljive tekuæine izvan zatvorenih sustava, mora se prekinuti puenje i rad s otvorenim plamenom u radijusu od 10 metara. Za prijenos zapaljivih tekuæina obvezno je koritenje èeliènih posuda. 28 Zabranjeno je prenositi gorivo u plastiènoj ambalai. Najstroe je zabranjeno spaljivanje otpadaka u pogonima brodogradilita, osim uz posebne mjere sigurnosti dobivene od struène slube. Pri zavarivanju na visini treba biti oprezan i ogranièiti kretanje drugih zaposlenika ispod mjesta rada. Sve otvore i kanale treba po moguænosti zatvoriti kako uareni komadi to padaju ne bi izazvali poar. Ako doðe do zapaljenja podnica i sl., odmah pristupite gaenju nastalog poara i u sluèaju irenja, pozovite vatrogasnu postrojbu na telefon 2300. 29 ZNAKOVI ZABRANE Sa strojeva, ureðaja i instalacija zabranjeno je skidanje i unitavanje sigurnosnih naprava i ureðaja. Pri koritenju aparata, ureðaja i opreme potrebno je nositi propisanu osobnu zatitnu i radnu odjeæu. 30 ZABRANJENO PUENJE ZABRANJENA UPOTREBA VODE ZA GAENJE ZABRANJENA UPOTREBA OTVORENOG PLAMENA ZABRANJENA UPOTREBA VODE ZA PIÆE ZABRANJENO UNOENJE ORUJA ZABRANJEN PROLAZ ZABRANJEN PRISTUP ZAVARIVANJE, REZANJE, LEMLJENJE Boce za acetilen i kisik, koje slue za zavarivanje, moraju biti propisno ispitane, za vrijeme rada osigurane od prevrtanja, moraju imati zatitnu kapu, te ispravne ventile. Nakon zavarivanja, treba skinuti armaturu (crijeva, monometar, plamenike) s boca. Poeljno ih je iznijeti iz zatvorenih prostora. Kolica s bocama za zavarivanje uvijek ispravno koristite. U blizini boca uvijek mora biti i ureðaj za gaenje poara. Kolica s bocama ne smiju se ostavljati na prilazima i prolazima niti na mjestima gdje bi mogla biti zahvaæena poarom. Nikada ne podiite boce za acetilen i kisik na viu razinu s uetom. Za transpor t sudova pod pritiskom propisane su posebne koare. 31 ZNAKOVI UPOZORENJA Svaki ureðaj za zavarivanje na cijevi za acetilen, odmah iza redukcijskog ventila, mora imati zaustavljaè plamena. Pri elektriènom zavarivanju kabel za uzemljenje mora se prikljuèiti klijetima (ne smije se zavarivati niti prièvræivati za metalnu ipku). Pri radu u kolonama i posudama obvezatno je koritenje transformatora za galvansko odvajanje. 32 OPÆA OPASNOST OPASNOST OD OTROVA OPASNOST OD POARA OPASNOST OD ZRAÈENJA OPASNOST OD EKSPLOZIJE OPASNOST OD VISEÆIH TERETA OPASNOST OD KOROZIJE OPASNOST OD ELEKTRIÈNE STRUJE PET PRAVILA ZA OSIGURANJE MJESTA RADA Iskljuèiti i vidljivo rastaviti od napona! Sprijeèiti ponovno ukljuèivanje! Utvrditi beznaponsko stanje! Uzemljiti i kratko spojiti! Ograditi mjesto rada od dijelova pod naponom! 33 IZVORI OPASNOSTI ZA SIGURNOST NA RADNOM MJESTU Izvori opasnosti za sigurnost na radnom mjestu odnose se na uvjete radnog mjesta koji mogu dovesti do nesreæa i ozljeda. Da biste ih identificirali, upitajte se slijedeæe: · · · · Skele, otvori na brodu, ljestve Imaju li skele propisanu zatitnu ogradu? Imaju li oteæene podnice? Jesu li ljestve pravilno postavljene? Jesu li otvori zatiæeni? Strojevi i ograde · Imaju li strojevi ograde? · Imaju li nezatiæenih pokretnih dijelova koji mogu zahvatiti odjeæu? · · · · Podovi, prolazi i izlazi Je li pod oko strojeva ili prolaz pretrpan ili zakrèen? Je li klizav? Mokar? Jesu li izlazi jasno oznaèeni? Elektrièni kabeli · Je li teko dohvatiti elektriène kabele? · Mogu li se radnici spotaknuti o njih? · Jesu li smjeteni blizu vode? · · · · Motorna vozila Jesu li sva motorna vozila odravana i jesu li u dobrom stanju? Imaju li sigurnosne pojaseve? Koriste li se ti pojasevi uvijek? Imaju li aparat za gaenje poara? Opasnost od poara · Postoji li redovita inspekcija za otkrivanje izvora ove opasnosti? · Jesu li izlazi u sluèaju opasnosti jasno oznaèeni i moe li se do njih lako doæi? · Postoje li ispravni aparati za gaenje poara? 34 Osiguranje · Jesu li poduzete odgovarajuæe sigurnosne mjere kojima se moe sprijeèiti nasilje na radnom mjestu? · Postoji li za to dovoljno zaduena osoblja? KONTROLA IZVORA OPASNOSTI KAKO KONTROLIRATI IZVORE OPASNOSTI NA POSLU? Radnike nije moguæe zatititi sve dok nismo identificirali i procijenili izvore opasnosti koji postoje na poslu. Tek tada se mogu uvesti razlièiti postupci zatite radnika - nazivamo ih kontrolama. Postoje tri vrste takvih kontrola: 1. kontrole u svezi s procesom rada, 2. administrativne kontrole, 3. osobna zatitna oprema. Kontrole kojima se uklanja ili umanjuje izvor opasnosti uèinkovitije su od uporabe osobne zatitne opreme. Upamtite: da biste bolje zatitili radnike, bolje je kontrolirati izvor opasnosti, a ne radnika. Buduæi da su neke kontrole uèinkovitije od drugih, sastavili smo prvo popis uèinkovitijih kontrola. KONTROLE U SVEZI S PROCESOM RADA Ove su kontrole najuèinkovitije. One otklanjaju izvor opasnosti na slijedeæe naèine: · preoblikovanjem procesa koji zapravo stvara izvor opasnosti ili · stvaranjem naèina za uklanjanje izvora opasnosti iz okolia. Na primjer, poslodavac moe: · preoblikovati strojeve (npr. tako da stvaraju manje buke), · rabiti sigurnija kemijska sredstva (na primjer, vodena otapala umjesto vrlo toksiènih poput trikloretilena), · promijeniti sam proces rada (zamijeniti primjerice manualan/fizièki proces automatskim, u sluèajevima kada je potrebno umakati dijelove u kemijska sredstva, tako da radnici ne moraju stajati nad otvorenim posudama), · izolirati proces tako to æe opremu ili kemikalije staviti u zasebnu sobu ili na odvojeno mjesto, · instalirati odgovarajuæi sustav ventilacije koji æe odvoditi kemikalije od radnika. Lokalna ventilacija s odvodom najbolji je naèin ventilacije. Ona isisava opasna isparenja i plinove toèno s onog mjesta na kojemu oni nastaju, pa ih radnici ne moraju udisati. Primjer ove vrste ventilacije je napa. 35 Drugi naèin ventilacije nazivamo opæom ventilacijom. Primjeri opæe ventilacije su stropni ventilatori, ventilatori s odvodima smjeteni na zidu te otvorena vrata i prozori. Oni pojaèavaju kruenje zraka èime se smanjuje koncentracija oneèiæivaèa u zraku. Premda je i ovo bolje od nedostataka bilo kakve ventilacije, manje je uèinkovito od lokalne ventilacije na samom izvoru oneèiæenja. ADMINISTRATIVNE KONTROLE Ovim se vrstama kontrola ne uklanja izvor opasnosti na onaj naèin na koji se to moe postiæi primjenom kontrola povezanih s radnim procesom. Meðutim, primjenom administrativnih kontrola moemo smanjiti kolièinu izloenosti radnika razlièitim izvorima opasnosti na radnom mjestu. Neki od primjera administrativne kontrole koji su zasnovani na radnim postupcima i pravilima sigurnosti, jesu: - èeæe usisavanje ili vlaenje radi smanjivanja praine, - èvrsto zatvaranje spremnika s kemikalijama da bi se sprijeèilo njihovo hlapljenje, - kupovanje posebnih usisavaèa za primjereno èiæenje nekih materijala - dosljedno odravanje opreme po uputama proizvoðaèa, - oslobaðanje radnih prostora od nepotrebnih stvari i otpadaka (uredno domaæinstvo), - rotacija poslova, tako da isti radnik nije izloen izvorima opasnosti tijekom dueg vremena - èesto koritenje stanke, - osiguranje uèinkovite obuke o zatiti na radu, - sastavljanje i razdioba pisanih planova djelovanja, ukljuèujuæi i planove u sluèaju izravne opasnosti. OSOBNA ZATITNA OPREMA Osobna zatitna oprema (OZO) obuhvaæa respiratore, maske protiv praine, rukavice, zatitna sredstva za oèi, zatitnu odjeæu, kacige i drugu zatitnu opremu. Ovo je najuobièajeniji oblik kontrole izvora opasnosti. To je ujedno i najslabiji naèin kontrole jer se njime ne uklanja niti ne smanjuje izvor opasnosti. To je nuno zlo. Najbolji naèin pojaèavanja uèinkovitosti OZO je: - da se svakom radniku izradi OZO po mjeri, - da se izradi program koritenja sredstava za zatitu dinog sustava, te trai od radnika da slijede sve propisane mjere prije samog koritenja respiratora. 36 Pozor! Uporabom pogrenog respiratora neæete se zatititi, veæ moete sebi i nakoditi. Poslodavci bi trebali razmotriti i primijeniti kontrole u radnom procesu, te administrativne kontrole, prije nego to od radnika zatrae da koriste OZO. Oni su zapravo i zakonom obvezni primijeniti osnovna pravila zatite na radu, a osobna zatitna sredstva treba koristiti samo iznimno i tretirati ih kao nuno zlo u sustavu zatite na radu. KAKO UTVRDITI IZVORE OPASNOSTI NA RADNOM MJESTU Mnoge opasnosti na poslu su oèigledne. Padovi, udarci s razlièitim predmetima u padu, posjekline, ekstremna hladnoæa ili toplina, opekline i ozljede kraljenice, predstavljaju samo neke od opasnosti koje su radnicima poznate i kojih nismo svjesni. Neke druge opasnosti, poput kemijskih izvora opasnosti ili ponovljenih ozljeda, manje su oèite i poznate. Neke su od njih i prikrivene. Ponekad je teko prepoznati uzrokuje li vam ba va posao bolove u rukama, nogama ili leðima. Isto je tako teko otkriti je li neka bolest uzrokovana kemijskim sredstvima koja se upotrebljavaju na vaem radnom mjestu. Valja biti svjestan èinjenice da na radnom mjestu postoji vie razlièitih izvora opasnosti koje moramo otkriti - i oèiglednih i prikrivenih. Izvore opasnosti na radnom mjestu moemo podijeliti u tri kategorije: kemijski izvori opasnosti, drugi izvori opasnosti za zdravlje, te izvori opasnosti za sigurnost. Kemijski izvori opasnosti Duje, koji radi kao èistaè na brodu koristi mnogo razlièitih proizvoda za èiæenje, ukljuèujuæi i otapala za odmaæivanje. Poslije cjelodnevnog rada, èesto ga muèi glavobolja, a ponekad pati i od vrtoglavice. Na drugim radnim mjestima upotrebljavaju se mnoge vrste kemikalija, ukljuèujuæi otapala (za boje), sredstva za èiæenje, graditeljski materijal. Kemijska sredstva nalazimo u tri razlièita oblika: kruta (ukljuèujuæi i prainu), tekuæa i plinovita (ukljuèujuæi isparenja). Kemijsko sredstvo moe promijeniti oblik zagrijavanjem ili hlaðenjem. Upravo kao to se dogada kada zamrznete vodu, pa ona prijeðe iz tekuæeg u kruto stanje, ili kad je grijete pa hlapi u obliku pare. Treba poznavati ove oblike ili agregatna stanja kemikalija, jer se i opasnost koja iz njih slijedi moe promijeniti ovisno o tome. Na primjer, neko kemijsko sredstvo moe biti opasnije u plinovitom nego u tekuæem stanju. Tekuæe otapalo moe postati opasno isparenje koje æete udisati ako se zagrije, ili ako se njime sluimo u toploj i slabo prozraèenoj prostoriji. Kemikalije imaju niz otrovnih djelovanja. One mogu biti i opasne za sigurnost zbog moguænosti da se zapale i eksplodiraju. 37 Kako æete znati jeste li izloeni djelovanju opasnih kemikalija? Moete li ih namirisati? Mnoga kemijska sredstva nemaju mirisa pa se na osjetilo mirisa ne moete uvijek osloniti. · Neke kemikalije, poput benzina, èak i u malim kolièinama imaju vrlo jak miris. · Druge kemikalije, poput nekih otapala, mogu biti prisutne u vrlo opasnim koncentracijama, a da nemaju nikakav miris. · Radnici, koji s nekom kemikalijom rade due, mogu izgubiti osjetljivost na njezin miris, pa se ne mogu osloniti na vlastiti nos, kao upozorenje na nazoènost te kemikalije. Moete li ih vidjeti? Kada postoji velika kolièina praine, moete je zamijetiti u obliku oblaka ili po tome to æe se nakupljati po radnim povrinama. Meðutim, mnoge je kemikalije nemoguæe vidjeti. Moete li ih okusiti? Neke kemikalije imaju osobit okus. Ako udahnete ili progutate neku kemikaliju, moda æete moæi osjetiti njezin okus. Ali, na to ne bi trebalo raèunati. VANO JE! Ne smijete se osloniti samo na vlastita osjetila. Treba biti informiran s kojim opasnim tvarima radite, jer neæete uvijek biti u stanju namirisati, vidjeti ili okusiti ta sredstva. Postoje preciznije metode kojima moete ustanoviti radite li s opasnim kolièinama kemikalija. · Pogledajte naljepnice na kojima je upisan kemijski sastav sredstava s kojima radite ili druge vrste specifikacija. · Provjerite je li ikada mjerena kvaliteta zraka na vaem radnom mjestu i ako jest, upoznajte se s rezultatima. · Provjerite obavlja li se kakvo medicinsko praæenje zdravlja radnika. Drugi izvori opasnosti za zdravlje Osim kemijskih sredstava, postoje i drugi izvori opasnosti na radnom mjestu koji mogu uzrokovati zdravstvene tekoæe. 38 Buka Buka je èesta nedaæa i moe prouzroèiti gubitak sluha. Ukoliko na sljedeæa pitanja moete odgovoriti potvrdno, vjerojatno na radnom mjestu imate problem s bukom. · Morate li na radnom mjestu vikati da bi vas èuli? · Èujete li slabije nakon izlaska s radnog mjesta? · Zvoni li vam u uima? Propisano je neprekidno praæenje razine buke, godinji pregledi sluha radnika te uporaba sredstava za zatitu sluha i obuku za njihovu uporabu. Ergonomske opasnosti Ergonomske su opasnosti uzrokovane loe oblikovanim radnim mjestima, to uzrokuje pretjerano zamaranje pri radu. Ove opasnosti mogu uzrokovati bolove i oteæenja ruku, aka, vrata, leða i drugih dijelova tijela. Sljedeæi èimbenici rizika mogu pridonijeti pojavi ergonomskih problema na poslu jer izazivaju naprezanje tijela: - Ponavljanje: kada se isti pokret stalno ponavlja. - Snaga: fizièko naprezanje u obavljanju razlièitih zadaæa. - Poloaj tijela: odravanje neprirodnog poloaja ili ostajanje u jednom poloaju predugo. - Izravan pritisak: dodir tijela s tvrdom povrinom ili rubom, npr. dijelom alata. to je vie ovih èimbenika rizika, to je veæa vjerojatnost pojave ozljede povezane s ponovljenim stresom. Najbolje je rjeenje ovoga problema preoblikovanje radnog mjesta tako da se smanji utjecaj tih èimbenika. Stres Organizacijski èimbenici na radnom mjestu mogu izazvati utuèenost, frustraciju i strah. Ljudske reakcije na takve stresove mogu izazvati negativne posljedice. Uzroci stresa mogu biti: - preoptereæenost poslom i pritisci zahtjevima za produktivnoæu, - proganjanje ili diskriminacija, iivljavanje nad ljudima, - nesigurnost radnog mjesta, - rad u smjenama ili promjenljive smjene. Reakcije organizama na stres mogu uzrokovati visoki krvni tlak, bolest srca i emocionalne poremeæaje te uèestalije ozljeðivanje. Zraèenje Zraèenje je energija. Veæinu vrsta zraèenja nemoguæe je otkriti osjetilima, ali ono predstavlja oblik energije s kojom se svakodnevno susreæemo. Postoje dvije vrste zraèenja: - ionizirajuæe i - neionizirajuæe zraèenje. Ionizirajuæe zraèenje moe unititi ili promijeniti atomsku strukturu stanica u tijelu. Neionizirajuæe zraèenje nije, opæenito govoreæi, toliko opasno, ali jo uvijek moe dovesti do ozbiljnih ozljeda. Infracrveno i ultravioletno zraèenje je oblik neionizirajuæeg zraèenja koje moe ozlijediti oèi. Obratite pozornost na izvore zraèenja poput rendgenskih aparata i aparata za elektrièno zavarivanje. Ekstremne temperature Ekstremne temperature previsoke ili preniske, mogu predstavljati opasnost za zdravlje. Kada tijelo nije u stanju odravati normalnu 39 tjelesnu temperaturu pa se pregrije, to nazivamo toplinskim stresom. On moe uzrokovati tee bolesti. Zbog toga obvezno u ljetnom periodu koristite gaziranu slanu vodu. Radnici koji rade u prehladnom okoliu mogu dobiti ozebline ili pothlaðenost. Bioloki izvori opasnosti Bioloki izvori opasnosti odnose se na ive organizme ili tvari koje mogu uzrokovati bolesti u radnika, npr. bakterije, virusi ili gljivice. Radnici zaposleni na pranju i èiæenju sanitarnih prostorija i na skupljanju otpada na brodu ili radionicama izloeni su biolokim opasnostima. Posljedice izloenosti biolokim izvorima opasnosti mogu se kretati od blage nadraenosti koe do za ivot opasnih virusa ili bakterijskih bolesti. KAKO NAM KEMIKALIJE MOGU UÆI U ORGANIZAM? Da bi prouzroèile negativne posljedice za zdravlje, kemikalije nam moraju uæi u tijelo. Postoje tri "ulazna puta", odnosno tri naèina na koje one prodiru u organizam. 1. NOS Udisanje isparenja, sitnih èestica tekuæina u obliku magle ili praine koja se nalazi u zraku koji udiemo. 2. KOA Kemijska sredstva koja se upijaju u kou i oèi. 3. USTA Udisanje ili gutanje prolivenih ili na hrani nataloenih kemijskih sredstava ili u piæima, cigaretama, na bradi, na rukama itd. Kada kemikalije jednom uðu u va organizam, one se krvotokom prenose do svih organa u tijelu. KEMIJSKA SREDSTVA NA RADNOM MJESTU I VAE ZDRAVLJE 40 Nije uvijek lako otkriti da su vai zdravstveni problemi povezani s poslom kojeg obavljate. Nemojte zanemarivati glavobolje, uèestale prehlade i kaalj, vrtoglavicu, probleme s koom ili kakve druge zdravstvene tegobe za koje sumnjate da su u svezi s vaim radnim mjestom. Kako æu znati jesam li izloen djelovanju opasnih kemijskih tvari na radnom mjestu? Da biste saznali koji kemijski izvor opasnosti postoje na vaem radnom mjestu, morate pronaæi odgovore na ova pitanja: 1. Koje kemikalije rabite na poslu? Neka su kemijska sredstva otrovnija od drugih. Uvijek proèitajte naljepnicu/specifikaciju kako biste vie saznali o tvari s kojom radite. 2. Kako se koriste kemikalije? Naèin na koji se kemikalije koriste, moe odrediti mogu li one (ili ne) dospjeti u va organizam. Neki su radni procesi opasniji od drugih. Na primjer, ako se kemijsko sredstvo zagrijava ili melje, poveæava se opasnost unoenja u organizam udisanjem. Otrovna vam kemikalija ne moe nakoditi ako ne uðe u organizam ili nije u izravnom dodiru s vaom koom. U organizam je moete unijeti tako to æete je udahnuti, sluèajno progutati ili to æe vam dospjeti na kou. 3. Koliko je otrovna neka tvar i u kojoj mi kolièini ulazi u organizam? Neke su tvari otrovnije od drugih. Ako ste izloeni malim kolièinama, ona vam neæe nakoditi. Druge su kemikalije toliko otrovne da vam èak i vrlo male kolièine mogu znatno nakoditi. 41 Kako kemikalije utječu na vaše zdravlje? Kemikalije ili neki drugi uvjeti na poslu mogu uzrokovati pojavu sljedeæih simptoma: SIMPTOM NAJÈECI UZROCI Glava - vrtoglavica, glavobolja - otapala, boje, ozon, dim (ukljuèujuæi i duhanski dim). Oèi - crvene, suzne, nadraene, osjeæaj "pijeska u oèima" - dim, plinovi i pare, isparenja, praine, ultraljubièasto zraèenje, boje, sredstva za èiæenje. Nos i grlo - kihanje, kaljanje, grlobolja - dim, ozon, otapala, praina, boja, sredstva za èiæenje. Grudi i pluæa - zadah, kaljanje, kratki dah - metalna isparenja, praine, dim, otapala, boja sredstva za èiæenje. eludac - muènina, povraæanje, bolovi u elucu - neka metalna isparenja, otapala, boja, dugotrajna izloenost olovu. Koa - crvenilo, suhoæa, osipi, svrbe - otapala, zraèenje, krom, nikal, deterdenti i sredstva za èiæenje, boja. ivèani sustav - nervoza, razdraljivost, nesanica, drhtanje - dugotrajna izloenost djelovanju otapala, dugotrajna izloenost olovu. Reproduktivni sustav 42 - Za mukarce: smanjeni broj ivih spermatozoida, oteæenost spermatozoida. Za ene: nepravilan menstrualni ciklus, spontani pobaèaji, oteæenost jajnika stanica ili ploda. - olovo, toluen i neka druga otapala, zraèenje, etilen-oksid Regulativa iz zaštite na radu u Brodogradilištu Da bi se blie odredilo na koji æe se naèin provoditi Zakon o zatiti na radu i drugi Zakoni koji reguliraju prava radnika iz zatite, donosi se temeljni akt koji utvrðuje ustroj zatite na radu. Direktor Brodogradilita je 1997. god. donio odluku o osnivanju Odbora zatite na radu, kao i odluku o odreðivanju ovlatenika poslodavca na svim rukovodnim razinama za provedbu zatite na radu sukladno èl.13. Zakona o zatiti na radu. OSNOVNA PRAVA ZAPOSLENIKA Osnovna prava zaposlenika su propisana u odjeljku III. Ustava Republike Hrvatske gdje su propisana i osnovna prava i slobode èovjeka i graðanina, a za zaposlenike ta prava su: - pravo na zdrav ivot, pravo na zdrav okoli, pravo za zdravstvenu zatitu, pravo na socijalnu sigurnost, pravo na zatitu na radu - posebno za mlade, majke, invalidne osobe i osobe poodmakle ivotne dobi. Sva ova prava ne ostvaruju se sama po sebi, ostaju mrtvo slovo na papiru, ako se za njih ne stvore realne pretpostavke. U stvaranju pretpostavki moraju sudjelovati svi, naroèito zaposlenici koji svojim radom stvaraju materijalna dobra, koja su pretpostavka za ostvarivanje svih prava. Ova prava se najèeæe detaljnije obraðuju u posebnim zakonima. KOLEKTIVNI UGOVOR Ovim ugovorom, kojeg su stranke poslodavac i radnici, a zastupa ih pregovaraèki tim sindikata koji djeluju u brodogradilitu, rijeena su takoðer neka od pitanja zatite na radu i to: - osobna prava i dunosti, - pravo na rad u zdravom radnom okoliu, - zamjena opasnih materija i opasnih tehnologija radnim tvarima, - pruanje i osiguranje prve pomoæi, - pravo na odbijanje rada zbog nepoduzimanja mjera zatite na radu, - pravo na isplatu plaæe u sluèaju èekanja dok se ne stvore propisani uvjeti rada, - pitanja vezana za izbor povjerenika zaposlenika za zatitu na radu i vezana za uvjete njegovog rada. 43 Vrijednosni kriteriji zaštite na radu Iz prethodnog se vidi da je zatita na radu Ustavom zajamèena i zakonom i podzakonskim aktima nametnuta, a to zbog opæe humanosti. Svi smo duni i obvezni provoditi zatitu. U praksi èesto puta nije tako pa je primjena ili zakonitost ugroena. Sam zakon nije dovoljan da se uvijek i na svakom mjestu zatita provede u ivot, pogotovo ako oni koji Zakon trebaju provesti s njime nisu upoznati i ako razmiljaju da je ulagati u zatitu poput baève bez dna i beskorisno. Èovjek, njegov ivot i zdravlje, pogotovo njegova radna sposobnost i zdravlje, za nas ne bi trebali imati cijenu. Medutim, svaki poduzetnik i poslodavac vodi brigu o svakom troku pa tako i o troku ili cijeni koju plaæa za zatitu na radu. Na ovom mjestu æemo utvrditi nepobitnu èinjenicu da je ulagati u zatitu na radu ili poboljanje uvjeta rada profitabilan posao, koji donosi korist poduzetniku, a i radnik - iz toga izvlaèi osobnu korist. Naime, ako se zatita na radu ne provodi u tvrtki (poduzeæu), posljedice se oèituju na drugoj razini. Takvu pogreku plaæa i drutvo i drava i svi mi zajedno, kroz duga bolovanja, invalidne osobe i prijevremene mirovine. Ulagati u zatitu za poslodavca znaèi smanjiti bolovanja, ozljede na radu, profesionalne bolesti, lomove i "kart", poar, neplanirane zastoje, odtete zaposlenicima, trokove lijeèenja i drugo. Potovati pak propisana i nareðena pravila, postupke i procedure od strane zaposlenika znaèi manje ozljeda, manje profesionalnih bolesti i bolesti opæenito, manje osobnih i obiteljskih trauma, vie sreæe i zadovoljstva. Svi zajedno ne bismo trebali zaboraviti nepobitnu èinjenicu da je sretan radnik i produktivan radnik. Mnogi su u svijetu spoznali tu èinjenicu i zatitu na radu tretiraju ravnopravno kao i sve ostale funkcije u procesu rada, to im donosi takve rezultate na koje su ponosni, koje u svakoj prilici istièu, koji im podiu ugled i "image". Spomenimo kao primjer rekorde ili rezultate svjetskih tvrtki. 44 Sigurnost je dobar posao! U vodeæim kemijskim kompanijama na Zapadu raèunaju da je prosjeèna cijena jednog radnog dana izgubljenog zbog ozljede na radu 25.000 EUR. Kompanija koja na 100.000 zaposlenih ima samo 25 ozljeda na godinu (1 ozljeda na 4000 zaposlenih godinje) ostvaruje utedu od 75.000 mil. EUR na godinu u odnosu na istovjetnu kompaniju koja ima sigurnost na razini industrijskog prosjeka u SAD-u. Da bi ostvarila dobit od 75.000 mil. EUR, potrebno je proizvesti i prodati robu u vrijednosti oko pola mlrd. EURA. U naim uvjetima (nia cijena rada, drugo okruenje) krajnje brojke gubitaka zbog ozljede na radu vjerojatno su nie, ali je sigurno da se i u naim uvjetima moe reæi - sigurnost je dobar posao! O svim sudionicima, a to su i poslodavac, radnici, struène slube ili struènjaci za zatitu na radu, zdravstvo, medicina rada, kadrovska sluba - izobrazba, dravna inspekcija rada i sindikati kao organizirana radnièka snaga, ovisi u kojoj mjeri, kada i kako ce se primijeniti ili u ivot ugraditi Zakon o zatiti na radu, odnosno promijeniti (nabolje) odnos prema zatiti na radu i smanjiti "crne kronike", veliki trokovi i tragièni sluèajevi koji mnoge porodice zaviju u crno. Obveze pojedinih sudionika u provedbi zaštite na radu Prema Zakonu o zatiti na radu, posebne obveze i prava imaju poslodavac ili njegov ovlatenik za zatitu na radu, radnik, povjerenik zaposlenika za zatitu na radu, Odbor za zatitu na radu, sluba ili struènjak za zatitu na radu, medicina rada, proizvodaè sredstava rada i osobnih zatitnih sredstava, projektant objekata namijenjenih za rad - oruða i ureðaja te drava. Ovom prilikom dat æemo vam samo glavna prava i obveze kako biste u svom svakodnevnom radu mogli pitati, traiti i dogovarati se o provedbi zatite na radu s poslodavcem ili u ime radnika koje zastupate. POSLODAVAC Poslodavac je, prema zakonu, svaka fizièka ili pravna osoba koja zapoljava jednog ili vie radnika, ukljuèujuæi i javne slube, ali ne oruane snage, redarstvenu slubu i kuæne pomoænice, to je regulirano drugim propisima. Poslodavac ima izrièite obveze: 1. Izraditi procjenu opasnosti (temeljni akt na osnovi kojega se odreðuje ustroj zatite na radu, pravila zatite te prava, obveze i odgovornosti ovlatenika i zaposlenika u tvrtki). 2. Osigurati sredstva za izradu procjene. 3. Duan je u pismenom obliku utvrditi ustroj zatite na radu. 4. Dati na odobrenje procjenu opasnosti Inspekciji rada. 5. Odrediti u pisanom obliku prava i odgovornosti ovlatenika i zaposlenika iz zatite na radu. 6. Izraditi pisane upute o procesu rada s aspekta zatite na radu. 7. Istaknuti pisane upute na mjesto rada. 8. Prenijeti obavljanje poslova na ovlatenika zatite na radu, ako ih sam ne obnaa. 45 46 9. Osposobiti se za obavljanje poslova zatite na radu. 10. Duan je zaposliti struènjaka za zatitu na radu, ako zapoljava vie od 50 zaposlenika. 11. Ako zapoljava vie od 250 zaposlenika, mora ustrojiti Slubu zatite na radu. 12. Duan je slubi za zatitu na radu ili struènjaku zatite na radu stvoriti uvjete za rad, angairajuæi i ostale slube za specifiène dijelove njihova posla. 13. Duan je slubi zatite na radu ili struènjaku zatite na radu osigurati neovisnost i ne smije ga dovesti u nepovoljan poloaj dok postupa po pravilima zatite na radu. 14. Osposobiti sebe i svojega ovlatenika za poslove zatite na radu. 15. Ne dopustiti rad zaposleniku koji nije proao predviðenu obuku. 16. Osigurati nadzor zaposlenicima koji nisu osposobljeni za rad na siguran naèin. 17. Provesti obuku zaposlenika - pri stupanju na rad, promjeni radnog mjesta ili tehnolokog postupka. 18. Provesti obuku povjerenika zaposlenika za zatitu na radu. 19. Davati zaposlenicima u pisanom obliku obavijesti i upute o opasnostima i tetnostima na radnom mjestu. 20. Duan je obiljeiti znakovima sigurnosti i znakovima opæih obavijesti na prisutnost opasnosti na radnom mjestu i pripadajuæim instalacijama, prema odgovarajuæim propisima. 21. Svaka tri mjeseca obavijestiti Radnièko vijeæe o stanju zatite na radu, uvjetima rada, mjerama koje je poduzeo ili koje æe poduzeti za unaprijeðenje uvjeta rada i zdravlja zaposlenika. Istu obavijest mora uèiniti poslije smrtne, skupne teke ozljede zaposlenika. 22. Rasporediti na radno mjesto s posebnim uvjetima rada zaposlenika koji ispunjava propisane uvjete. 23. Nakon isteka odreðenog roka, ponovno uputiti na psihofizièki i zdravstveni pregled zaposlenika koji radi na mjestu s posebnim uvjetima rada. 24. Posebnim aktom duan je odrediti poslove na kojima mogu raditi posebno zatiæene skupine zaposlenika (malodobne osobe, ene, osobe sa umanjenom radnom sposobnoæu i starije osobe). 25. Detaljno propisati na kojim poslovima ena za vrijeme trudnoæe i dojenja ne smije raditi. 26. Odravati prostorije i objekte za rad u takvom stanju da ne ugroavaju ivot i zdravlje zaposlenika. 27. Obustaviti rad na mjestima na kojima se ugroava ivot i zdravlje zaposlenika. 28. Osigurati propisana zatitna sredstva, voditi brigu o ispravnosti njihova stanja te skrbiti da ih zaposlenici rabe. 29. Osigurati da strojevi i ureðaji budu izraðeni u skladu s propisanim normama, da budu stalno u ispravnom stanju, iskljuèiti ih iz upotrebe, ako su neispravni, organizirati proces rada sa elementima sigurnosti, uzimajuæi u obzir èimbenike tehnike i ustroja procesa rada. 30. Smanjiti jednolièan i monoton rad te rasporediti optereæenje. 31. Stalno nastojati primjenjivati manje opasne tehnologije i manje opasne tvari i na taj naèin unaprijeðivati zatitu na radu. 32. Propisno oznaèiti opasne radne tvari i potovati upute proizvodaèa takvih tvari. 33. Duan je u radnom prostoru osigurati koncentraciju tetnih radnih tvari uvijek do granice maksimalno doputene (MDK) ili nie. 34. Zabraniti rad zaposlenicima ako je koncentracija tetnih tvari iznad MDK. 35. Vidno oznaèiti opasne tvari te dati upute za pravilnu upotrebu. 36. Obveza je poslodavca da u radnom okoliu obavi mjerenja, i to: temperature, vlanosti i brzine strujanja zraka, buke, vibracije, kemijske tetnosti, opasnog zraèenja te jakosti rasvjete. 37. Duan je ispitati strojeve i ureðaje i osobna zatitna sredstva u propisanim rokovima. 38. Strojeve i uredaje duan je ispitati prije uporabe, najmanje jedanput u dvije godine, nakon rekonstrukcije, premjetanja i poèetka rada na drugom mjestu. 39. U iskoritavanju uma, u graditeljskim montaerskim radovima, te u podruèjima brodogradnje duan je urediti gradilite u skladu s pravilima zatite na radu. 40. Poslodavac je duan izraditi elaborat o privremenom radilitu i dostaviti ga Inspekciji za zatitu na radu osam dana prije poèetka radova. 41. Ako na jednom radilitu radi vie poslodavaca svaki je duan zatititi svoje zaposlenike i poduzeti mjere kako njegovi zaposlenici ne bi ugrozili druge zaposlenike - moraju pismeno ugovoriti meðusobne odnose, moraju voditi dnevnu evidenciju nazoènih . 42. Poslodavac je duan na radilitu èuvati dokaz o osposobljenosti zaposlenika, radnim mjestima s posebnim uvjetima rada, dokaznice o ispitanim strojevima i ureðajima i drugu propisanu evidenciju. 43. Poduzeti mjere zatite od poara. Ako on ipak izbije, duan je poduzeti mjere za gaenje i spaavanje zaposlenika. 44. Mora osigurati evakuaciju i spaavanje u sluèaju elementarnih nepogoda, eksplozije i isputanja opasnih tvari, za to mora odrediti ovlatene osobe i osigurati potrebna sredstva. 45. Mora osigurati plan evakuacije i spaavanja s kojim je duan upoznati zaposlenike i s njima mora provoditi vjebe najmanje svako dvije godine. 46. Mora osigurati i organizirati pruanje prve medicinske pomoæi u sluèaju ozljede na radu, te osigurati upuæivanje u zdravstvenu ustanovu u sluèaju iznenadne bolesti, osposobiti najmanje jednog zaposlenika na 20 uposlenih za pruanje prve medicinske pomoæi te osigurati materijal i opremu za njezino pruanje. 47 47. Duan je zatititi nepuaèe od duhanskog dima, a za puaèe osigurati prostoriju za puenje. 48. Duan je udaljiti zaposlenika koji se nalazi pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti, te onemoguæiti unoenje sredstava ovisnosti na radno mjesto. 49. Aktom propisati izbor èlanova Odbora za zatitu na radu, predsjedati odboru, te najmanje svaka tri mjeseca odrati sjednicu. 50. Povjereniku zaposlenika za zatitu na radu duan je osigurati nesmetano obnaanje dunosti. 51. Duan je inspektoru rada, prilikom nadzora, pruiti podatke i informacije. 52. Izvijestiti inspektora rada o izvrenom nadzoru, osam dana nakon isteka roka, a na temelju propisanog rjeenja. 53. Mora izvijestiti inspektora rada odmah o nastanku teke, smrtne ili skupne nesreæe, u roku 48 sati dostaviti i pismeno izvjeæe. 54. Odmah nakon utvrðivanja profesionalne bolesti, od strane nadlenog tijela, duan je izvijestiti inspektora rada. 55. Duan je svojim ovlatenicima u pisanom obliku dati ovlatenja i odrediti podruèje rada. 56. Èuvati dokumentaciju i evidenciju. 57. Voditi knjigu nadzora te podnijeti inspektorima rada godinje izvjeæe o ozljedama i profesionalnim bolestima. 58. Duan je obavijestiti inspektora rada ako je zaposlenik obustavio rad zbog opasnosti za ivot i zdravlje. Inspektor je duan u roku 48 sati utvrditi èinjenièno stanje. 59. Duan je zaposlenicima osigurati usluge medicine rada, a slubi medicine rada omoguæiti pristup u sve radne prostore i uvid u tehnièko-tehnoloke postupke. 60. Poslodavac i njegov ovlatenik duni su slubi medicine rada dati sve relevantne èimbenike prisutne na mjestu rada, radi to djelotvornije zdravstvene zatite. Sve navedene obveze sankcionirane su èlankom 108. i 110. ZZR, a kazna za poslodavce zbog neizvrenja pojedinih obveza iznosi od 10.000 do 40.000 kn. Za odgovornu osobu u pravnoj osobi za neizvrenje obveza iznosi 5.000 do 15.000 kn, odnosno 3.000 do 10.000 kn. Ako se prekraj ponavlja, poslodavac i odgovorna osoba bit æe kanjeni dvostrukim iznosom. 48 ZAPOSLENIK - PRAVA I OBVEZE Prema èlanku 4. st. 1 Zakona o radu zaposlenik je fizièka osoba koja u radnom odnosu obavlja poslove za poslodavca. Obveze zaposlenika - Osposobiti se za rad na siguran naèin po uputi poslodavca. - Prije rasporeda na poslove s posebnim uvjetima rada obaviti zdravstveni pregled po uputi poslodavca. - Upozoriti lijeènika o eventualnoj bolesti koja ga onemoguæuje ili ometa u obavljanju ugovora o radu ili ugroava ivot i zdravlje drugih zaposlenika. - Obavljati poslove s dunom pozornoæu prema propisanim pravilima zatite na radu i drugim propisima i normama, te uputama poslodavca. - Pri radu koristiti osobna zatitna sredstva, ako su propisana. - Posao obavljati prema pravilima struke, uputama proizvoðaèa strojeva i ureðaja, radnih tvari i osobnih zatitnih sredstava, te uputama poslodavca i njegovih ovlatenika. - Suraðivati s poslodavcem i njegovim ovlatenikom, te povjerenikom zaposlenika za zatitu na radu. - Izvijestiti poslodavca ili njegova ovlatenika te svojeg povjerenika o svakoj èinjenici koja predstavlja opasnost za sigurnost i zdravlje te svakom nedostatku iz sustava zatite na radu. - Prije naputanja mjesta rada ostaviti sredstva rada u takvu stanju da ne ugroavaju druge zaposlenike i imovinu. - Ne smije dolaziti na radno mjesto pod utjecajem alkohola ili drugih opojnih sredstava. Prava zaposlenika - Odbiti rad ako mu prijeti izravna opasnost za ivot i zdravlje zbog toga to nisu primijenjena pravila zatite na radu (o takvoj obustavi moramo odmah obavijestiti poslodavca, povjerenika za zatitu na radu i inspektora rada). - Biti obavijeten o svim promjenama u radnom procesu koje utjeèu na njegovu sigurnost po zdravlje. - Radnik ima pravo na plaæu, i kad ne radi jer nisu poduzete odgovarajuæe mjere zatite na radu. - Radnik ima pravo na skraæeni radni dan, ukoliko se mjerama zatite na radu ne mogu provesti propisane zatitne mjere. - Vratiti se na iste ili odgovarajuæe poslove nakon pretrpljene ozljede na radu. - Ozljeda na radu, bolest uvjetovana radom ili profesionalna bolest ne smiju tetno utjecati na zaposlenika i prijeèiti mu napredovanje u poslu. 49 Povjerenik zaposlenika za zaštitu na radu Ovaj institut je novina u Zakonu o zatiti na radu i trebao bi odigrati kljuènu ulogu u ovom podruèju. Osoba imenovana ili izabrana na ove poslove ima dvojaku ulogu: zalagati se za ugraðivanje i provedbu zatite na radu u procesu rada, zastupati zaposlenike i podsjeæati poslodavca na njegove obveze iz zakona i propisa, poticati takoðer zaposlenike da se pridravaju propisanih procedura. Zbog toga pri izboru ili imenovanju treba voditi raèuna da se na te poslove odabere zainteresirana osoba s predispozicijama za unaprijeðivanje sigurnosti. Dunosti povjerenika - Sudjelovati u planiranju i unaprijeðivanju uvjeta rada, uvoðenju nove tehnologije, poticati poslodavca i njegova ovlatenika na provedbu zatite na radu. - Primati primjedbe zaposlenika na primjenu propisa i provedbu mjera zatite na radu. - Izvijestiti inspektora rada o svojim zapaanjima i opaanjima zaposlenika. - Biti nazoèan inspekcijskom pregledu i oèitovati se o èinjeniènom stanju koje utvrdi inspektor. - Pozvati inspektora rada kada ocijeni da su ugroeni ivot i zdravlje zaposlenika. - Obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalo proirivati i unaprijeðivati znanje, pratiti i prikupljati obavijesti znaèajne za svoj rad. - Staviti prigovor na inspekcijski nalaz i miljenje. - Svojim djelovanjem poticati ostale zaposlenike u radu na siguran naèin. - Obavjetavati zaposlenike o mjerama koje poslodavac poduzima ili æe poduzimati u podruèju zatite na radu. - Svaka tri mjeseca duan je o svome radu i stanju zatite na radu izvijestiti Radnièko vijeæe. 50 Prava povjerenika - Nesmetano obnaanje dunosti. - Pravo na obavijesti i uvid u propise i procedure o zatiti na radu. - Pristup na sva radna mjesta. - Pravo na izobrazbu. - Pravo na plaæeno vrijeme dok obnaa dunost ili se obrazuje za obavljanje svojih poslova. - Pravo da ga se ne rasporedi na druge poslove ili kod drugog poslodavaca. - Pravo da poslodavac s njim ne moe raskinuti ugovor o radu - radni odnos. - Ne smije mu se umanjiti plaæa ili ga se na neki drugi naèin dovesti u nepovoljniji poloaj. - Pravo da se protiv njega ne pokrene postupak za naknadu tete. Zakonom o zatiti na radu odredeno je da se prava i obveze povjerenika poblie odrede Kolektivnim ugovorom. STRUÈNJAK ILI SLUBA ZATITE NA RADU Sluba za zatitu na radu ili struènjak za zatitu na radu u prolim su vremenima odigrali znaèajnu ulogu u promicanju zatite na radu. Uprave tvrtki doivljavale su ih kao osobe odgovorne za zatitu na radu. Novi zakon namijenio im je sasvim drukèiju ulogu. Slube ili struènjaci za zatitu na radu osobe su koje struènim radom pomau poslodavcu, njegovu ovlateniku, zaposlenicima i njihovim povjerenicima. Struènjak i èlanovi slubi imaju zakonsku zatitu i ne smiju biti dovedeni u nepovoljan poloaj, dok postupaju na temelju zakona i propisa. Obveze struènjaka ili slube za zatitu na radu - Struèna pomoæ poslodavcu i njegovim ovlatenicima, te zaposlenicima i njihovim povjerenicima u provedbi i unapreðenju zatite na radu. - Unutarnji nadzor nad primjenom pravila zatite na radu. - Poticanje poslodavca i njegovih ovlatenika da nadlene slube (kadrovska, pravna, zdravstvena, odravanje i druge) uklone utvrðene nedostatke i obave svoj dio posla. - Pratiti i evidentirati podatke u vezi s ozljedama na radu, profesionalnim bolestima, te izrada godinjeg izvjeæa za potrebe poslodavca. - Suraðivati s tijelima inspekcije rada, Zavodom za zatitu na radu, te ovlatenim ustanovama i trgovaèkim drutvima koja se bave zatitom na radu. - Osposobljavati povjerenika zaposlenika za zatitu na radu i pomagati u njegovu radu. - Rad u odborima za zatitu na radu kod poslodavca. - Suraðivati sa struènim slubama poslodavca prilikom izgradnje i rekonstrukcije objekata namijenjenih za rad, nabave strojeva i ureðaja, te osobnih zatitnih sredstava. - Suraðivati s medicinom rada. - Sudjelovati u izradi procjene opasnosti (najèeæe kao nositelj aktivnosti). - Sudjelovati u izradi akata o ustroju zatite na radu kod poslodavca. - Pripremati ili inicirati izradu pisanih uputa ili procedura za poslodavca. - Voditi evidenciju i sudjelovati u izobrazbi zaposlenika za zatitu na radu. - Brinuti se o znakovima sigurnosti, o njihovu postavljanju i odravanju. 51 52 - Pripremati izvjeæa za poslodavca koja æe biti razmatrana na Radnièkom vijeæu. - Izvjetavati Inspekciju rada nakon smrtne, teke ili skupne nesreæe i profesionalne bolesti. - Voditi evidenciju zaposlenika koji rade na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada i pratiti rokove njihovih ponovnih pregleda. - Izraditi popis opasnosti za naputke zaposlenicima koji rade na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada. - Sudjelovati u izradi i odreðivanju poslova koje mogu obavljati malodobnici, trudnice, invalidi rada i osobe starije ivotne dobi. - Voditi evidenciju o mjerenjima i ispitivanjima instalacija i opreme, èinitelja radne okoline, strojeva i ureðaja. - Voditi brigu i evidenciju o osobnim zatitnim sredstvima i opremi (nabava, rokovi, atesti, ispitivanje i uporaba). - Predlagati poslodavcu strojeve, ureðaje i opremu kojima bi se poboljali uvjeti rada i unaprijedila zatita na radu, a dotrajale i opasne strojeve povlaèiti iz procesa rada. - Predlagati poslodavcu tehnièke, ustrojstvene i obrazovne mjere i aktivnosti s ciljem unaprijeðivanja zatite na radu. - Predlagati manje opasne tvari i radne postupke kako bi se poboljali uvjeti rada. - Provjeravati jesu li radne tvari stalno propisno oznaèene te jesu li zaposlenicima osigurane upute na hrvatskom jeziku. - Po potrebi mjeriti plinove, pare i aerosole u radnom okoliu. - Provjeravati ima li u radnom okoliu tetnih tvari u veæim koncentracijama od maksimalno doputenih (MDK). - Kod privremenih i zajednièkih radilita sudjelovati u izradi elaborata i voditi nadzor da se propisano i potuje. - Predlagati poslodavcu mjere za zatitu od poara. - Sudjelovati u izradi plana spaavanja i evakuacije, te brinuti se o propisanim vjebama. - Predlagati i briniti se o opremi za evakuaciju i spaavanje. - Brinuti se o osobama zaduenima za evakuaciju i spaavanje. - Brinuti se o osobama i opremi za pruanje prve medicinske pomoæi. - Nadzirati provedbu odredaba o zatiti nepuaèa od duhanskog dima. - Suraðivati s inspektorom rada prilikom njegova nadzora (davanje informacija, podastiranje dokumentacije i èinjenica). - Voditi raèuna o isteku roka koji je inspektor propisao i traiti produljenje, ako nareðeno nije uèinjeno. - Èuvati dokumentaciju i upute. - Èuvati knjige nadzora i nastojati da se upisan nedostatak i otkloni. - Istraivati nezgode i nesreæe (izvore i uzroke) i predlagati mjere kako se isti ili slièni sluèajevi ne bi ponovili. - Obavljati i druge poslove prema zahtjevima poslodavca. Odbor za zaštitu na radu U Brodogradilitu je konstituiran Odbor zatite na radu. Izbor èlanova ureðuje se opæim aktom poslodavca. U sastav Odbora kod poslodavca ulaze: poslodavac (kao predsjednik), rukovoditelj slube za zatitu na radu, povjerenik zaposlenika za zatitu na radu, predstavnik medicine rada (kao èlanovi). Na poziv predsjednika, sjednicama odbora nazoèan je i inspektor rada. Zakonom je odreðeno da se odbor mora sastajati najmanje jedanput u tri mjeseca. Zadaæa je odbora planirati i nadzirati primjenu pravila zatite na radu, brinuti se o izobrazbi, raspravljati o ozljedama i profesionalnim bolestima i poticati stalno unaprijeðivanje zatite na radu. Povjerenik zaposlenika duan je o stavovima i zakljuècima odbora izvjeæivati Radnièko vijeæe. Medicina rada Poslodavac je duan osigurati zaposlenicima usluge slube medicine rada kako bi se omoguæio zdravstveni nadzor primjeren opasnostima i tetnostima za zdravlje i sigurnost kojima su zaposlenici izloeni. Poslodavac je duan zaposlenicima Slube medicine rada osigurati pristup u sve radne prostorije i prostore. Zaposlenici Slube medicine rada imaju potpunu profesionalnu neovisnost prema poslodavcu i njegovim ovlatenicima te zaposlenicima i njihovim ovlatenicima. Zadaæe Slube medicine rada - Utvrðivati i procjenjivati rizike od tetnosti za zdravlje na radnom mjestu. - Pratiti u radnom okoliu i radnom procesu èinitelje koji mogu ugroziti zdravlje zaposlenika, ukljuèujuæi njihov smjetaj i prehranu. - Savjetovati poslodavca u planiranju i organiziranju rada, ukljuèujuæi i oblikovanje radnog mjesta, o izboru, odravanju i stanju strojeva i ureðaja te o tvarima koje se koriste pri radu. - Sudjelovati u izradi programa unaprijeðivanja naèina rada te u ispitivanju i procjeni nove opreme sa zdravstvenog stajalita. - Savjetovati poslodavca o unaprijeðivanju zatite zdravlja, sigurnosti, higijene rada, ergonomije te osobnim i skupnim zatitnim sredstvima. - Pratiti zdravstveno stanje zaposlenika u odnosu na rad, a osobito zaposlenika na poslovima s posebnim uvjetima rada, mladei, ena i zaposlenika sa smanjenom radnom sposobnoæu. - Stalno unaprijeðivati prilagodbe rada zaposlenicima. 53 - Sudjelovati u mjerama struène rehabilitacije. - Suraðivati u obavjeæivanju, struènom osposobljavanju i izobrazbi u medicini rada, higijeni rada i ergonomiji. - Sudjelovati u analizi ozljeda na radu i profesionalnih bolesti. - Suraðivati s tijelima nadzora glede provedbe zadaæa iz prethodnih toèaka. Projektanti i proizvođači strojeva i uređaja, osobnih zaštitnih sredstava i opreme Projektant ili konstruktor strojeva i ureðaja obvezan je prigodom projektiranja primijeniti propise zatite na radu uz potovanje ergonomskih naèela. Proizvoðaè strojeva i ureðaja obvezan je izraditi ih u skladu s propisima zatite na radu, kako bi se opasnosti i tetnosti, koje postoje pri njegovu koritenju, izbjegle ili smanjile na najmanju moguæu mjeru. Proizvodaè je duan pribaviti ispravu od ovlatene ustanove, odnosno trgovaèkog drutva, kojim se potvrðuje da je stroj ili ureðaj proizveden u skladu s propisima zatite na radu. Proizvoðaè strojeva i ureðaja s poveæanim opasnostima duan je izdati tehnièke upute za uporabu stroja. Uvoznik, odnosno trgovaèko drutvo koje stavlja u promet uvozne strojeve i ureðaje s poveæanim opasnostima, duan je osigurati upute na hrvatskom jeziku, te pribaviti dokumentaciju da je stroj izraðen po meðunarodnim konvencijama. Proizvoðaèi osobnih zatitnih sredstava i opreme duni su provesti sve procedure i postupke, kao i proizvodaèi strojeva i ureðaja to se tièe proizvodnje i distribucije. Država i zaštita na radu 54 Republika Hrvatska proglasila je zatitu na radu javnim interesom iz èega proizlazi niz njezinih obveza. Ratificirala je vie meðunarodnih konvencija i ugovora iz ovog podruèja, te donijela zakone kojima je cilj blie odrediti pojedine segmente zatite ivot i zdravlja gradana, osobito zaposlenika. Posebna je zadatak drave kontrolirati provedbu zakona, a kada se radi o zatiti na radu, u dravnoj upravi djeluje inspekcija zatite na radu i inspekcija rada, koja kontrolira radne odnose i mjere zatite na radu. Zakonom je Vlada Republike Hrvatske obvezna pratiti stanje zatite na radu te, uz savjetovanje sa poslodavcima i zaposlenicima, prema svojoj nadlenosti utvrðivati, predlagati i povremeno preispitivati politiku i poticati rad na usklaðivanju zakonodavstva radi unaprijeðivanja zatite na radu. Kako bi Vlada mogla postupiti po prethodno iznijetom, osniva Nacionalno vijeæe za zatitu na radu kao svoje savjetodavno tijelo. Trokovi ozljeda, oteæenja strojeva, alata, opreme i sirovine, simbolièno su prikazani ledenim brijegom, a raèuna se da su posredni trokovi i do est puta veæi od izravnih trokova. 55 ODGOVORNOST ZA ŠTETU UZROKOVANU OZLJEDOM NA RADU Poslodavac - poduzetnik odgovara za tetu zaposleniku uzrokovanu ozljedom na radu, profesionalnom boleæu ili boleæu u vezi s radom po naèelu objektivne odgovornosti (uzroènosti), a prema opæim propisima obveznog prava, kae se u èlanku 15. Zakona o zatiti na radu RH. Odgovornost za tetu prema kriteriju uzroènosti ureðena je Zakonom o obveznim odnosima RH, NN broj 53/92. Objektivna odgovornost nastaje kada oteæenik dokae postojanje tete, tetne radnje, protupravnost tetne radnje i uzroène veze izmeðu te protupravne tetne radnje i tete. Kod odgovornosti za tetu, nastalu u vezi s opasnom stvari ili opasnom djelatnosti, uzroèna veza se ne dokazuje veæ se pretpostavlja sukladno èlanku 173. Zakona o obveznim odnosima. Zakon o obveznim odnosima ne utvrðuje opasnu stvar niti opasnu djelatnost. O opasnoj stvari ili opasnoj djelatnosti u svakom konkretnom sluèaju odluèuje sud. Navest æemo opæe principe ili naèela za opasnu stvar ili naèela za opasnu stvar ili djelatnost s poveæanom opasnosti. Pod opasnom stvari podrazumijeva se svaka stvar koja po svojoj namjeri, osobinama, poloaju, mjestu i naèinu uporabe ili na drugi naèin predstavlja poveæanu opasnost nastanka tete za okolinu, pa je zbog toga treba nadzirati poveæanom panjom. Opasna stvar je npr. automobil, cirkular za rezanje drva, stroj za obradu drva, aparat za elektrozavarivanje itd. Neka djelatnost je djelatnost poveæane opasnosti tada kada u njezinu redovitom toku iziskuje poveæanu panju osoba koje obavljaju tu djelatnost, a samim tokom moe biti ugroeno zdravlje ljudi i imovina. Npr. proizvodnja i distribucija elektriène energije, proizvodnja razlièitih kemikalija i otrova i njihova distribucija, promet itd. Navest æemo sada nekoliko odredaba iz Zakona o obveznim odnosima radi lakeg razumijevanja i uoèavanja ove problematike, sa eljom da ne doðete u priliku u kojoj æe vam biti potrebna (zlu ne trebalo). Odgovornost tvrtke 56 Za tetu koju radnik u radu ili u vezi s radom uzrokuje treæoj osobi odgovara poduzeæe u kojemu je radnik radio u trenutku uzrokovane tete, osim ako se dokae da je radnik u danim okolnostima postupao protupropisno. Oteæeni ima pravo zahtijevati naknadu tete i izravno od radnika, ako je tetu uzrokovao namjerno. Odredba ovog èlanka nije u suprotnosti s pravilima odgovornosti za tetu poteklu od pravila odgovornosti za tetu uzrokovanu opasnim stvarima ili opasnim djelatnostima (èlanak 170. ZOO). Za tetu od opasne stvari odgovara njezin imalac, a za tetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi. Imaocem se smatra vlasnik stvari te drutveno-pravna osoba s pravom raspolaganja, odnosno ona kojoj je stvar dana na privremenu uporabu (èlanak 174. ZOO). Rezimirajmo: za tetu odgovara imalac opasne stvari ili osoba koja se bavi opasnom djelatnoæu - bez dokazivanja krivnje, osim u tri sluèaja: uspije li dokazati da je teta nastala radnjom oteæenika - namjerno, postupkom treæe osobe za koju poslodavac ne odgovora ili kao posljedica vie sile. U dosta sloenim i tekim prilikama, kakve vladaju u naem gospodarstvu, bit æe sve vie tubi zbog ozljeda, profesionalnih bolesti i bolesti uvjetovanih radom. Ovdje spomenuta dva zakona (o zatiti na radu i obveznim odnosima) veæ se primjenjuju, to se vidi iz sudske prakse i presuda u podruèju naknade tete prouzroèene ozljedama na radu. Kolika æe teta biti za gubitak prsta, oka ili, ne daj Boe, ivota, ovisi o umjenosti odvjetnika i moguænosti tvrtke, pa netko za istu ozljedu moe dobiti 20, a netko 200,00 kn, dok je iznos za smr tni sluèaj od 800 tisuæa do 2 milijuna kuna. Mi koji se bavimo poslovima sigurnosti na radu ocjenjujemo i informiramo o ovoj problematici radi izbjegavanja tragiènih sluèajeva primjenom propisanih i nareðenih pravila zatite kako bismo izbjegli tube i obitelji zavijene u crno. U konaènici jeftinije je, ali i humanije sprijeèiti nego lijeèiti. No, to moraju shvatiti i poslodavci i druge odgovorne osobe u tvrtkama. Na je zadatak, kao aktivnih profesionalaca i povjerenika, poduèiti i pomoæi zaposleniku u ostvarenju zakonskog prava. Odgovornost za neprovođenje ili nepridržavanje propisa i pravila zaštite na radu Za organizaciju i provedbu zatite na radu odgovoran je poslodavac i tu odgovornost ne moe prenijeti ni na koga. Ovlatenici i slube obavljaju poslove, a za kvalitetu i struènost obavljanja posla odgovaraju poslodavcu, dok je on po zakonu odgovoran pred inspekcijama i sudom. Razlièite su razine odgovornosti poslodavca za krenje zakona i propisa iz zatite na radu: - mandatne kazne prekrajni postupci privredni prijestup kaznena (krivièna) odgovornost zabrana rada. 57 Zaposlenik, za nepridravanje ili krenje propisa zatite na radu, takoder moe biti kanjen: - mandatnom kaznom na licu mjesta od inspektora rada, suspenzijom s radnog mjesta, pismenim upozorenjem od poslodavca, otkazom ugovora o radu, kaznenom odgovornoæu. Najtei je oblik kaznena odgovornost pa æemo navesti primjer iz dvaju èlanaka iz Kaznenog zakona Republike Hrvatske, objavljenog u NN broj 110/97 i dvaju oblika krivnje - NAMJERA i NEHAJ, iz èega proizlazi da se kazneno djelo moe uèiniti èinjenjem ili ne-èinjenjem. Èlanak 25. glasi: (1) Kazneno djelo moe se poèiniti èinjenjem ili ne-èinjenjem. (2) Kazneno djelo je poèinjeno ne-èinjenjem ako je poèinitelj, koji je pravno obvezan sprijeèiti nastupanje zakonom opisane posljedice kaznenog djela, to propustio uèiniti. Takvo je proputanje po djelovanju i znaèenju jednako poèinjenju toga djela èinjenjem. (3) Poèinitelj, koji je kazneno djelo poèinio ne-èinjenjem moe biti blae kanjen, osim ako se radi o kaznenom djelu koje moe biti poèinjeno samo ne-èinjenjem. Prijanji Osnovni krivièni zakon poznavao je termin umiljaj i nehat, a sada se oblik krivnje naziva NAMJEROM i NEHAJEM. Èlanak 44. (Namjera) (1) Kazneno djelo moe se poèiniti s izravnom i neizravnom namjerom. (2) Poèinitelj postupa s izravnom namjerom kad je svjestan svog djela i hoæe njegovo èinjenje. (3) Poèinitelj postupa s neizravnom namjerom kad je svjestan da moe poèiniti djelo pa na to pristaje. Èlanak 45. (Nehaj) 58 (1) Kazneno djelo moe se poèiniti sa svjesnim ili nesvjesnim nehajem. (2) Poèinitelj postupa sa svjesnim nehajem kad je svjestan da moe poèiniti djelo, ali lakomisleno smatra da se to neæe dogoditi ili da æe to moæi sprijeèiti (3) Poèinitelj postupa s nesvjesnim nehajem kad nije svjestan da moe poèiniti djelo, iako je prema okolnostima i prema svojim osobnim svojstvima bio duan i mogao biti svjestan te moguænosti. Naveli smo ova dva oblika krivnje kako bismo kasnije shvatili èlanke u kojima se ti oblici krivnje spominju. Naime, namjera je svjesno i voljno suprotstavljanje pravu, a nehaj proizlazi iz nepaljiva ponaanja, kada je poèinitelj morao biti, prema svojim svojstvima dunosti, svjestan takve moguænosti. Svjestan i nesvjestan nehaj osobito dolaze do izraaja u odgovornih osoba, kada propuste uèiniti ili naloiti otklanjanje opasnosti iz podruèja zatite na radu, zatite od poara, ekoloke zatite i drugdje. Dakle, svi oni koji obnaaju dunosti s posebnim ovlastima i odgovornostima mogu doæi pod udar krivnje ne-èinjenjem. Oteæenje zatitnih naprava na radu Èlanak 265. (1) Tko u tvornici, radionici ili na drugom mjestu gdje se obavlja neki rad uniti, oteti, ukloni, iskljuèi ili na drugi naèin uèini neuporabljivima ili nedjelotvornima zatitne naprave i time izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu veæeg opsega, kaznit æe se kaznom zatvora od jedne do pet godina. (2) Odgovorna osoba koja u tvornici, radionici ili na drugom mjestu gdje se obavlja neki rad ne postavi zatitne naprave ili ih ne odrava u ispravnom stanju, ili ih u sluèaju potrebe ne stavi u djelovanje ili uopæe ne postupa po propisima o mjerama zatite na radu i time izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu veæeg opsega, kaznit æe se novèanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. (3) Tko kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovog èlanka poèini iz nehaja, kaznit æe se novèanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. 59 PODSJETNIK Pred vama je podsjetnik za nadzor nad provedbom Zakona o zatiti na radu. Brzo se èita i podsjeæa vas to sve treba uèiniti da bi sustav zatite na radu djelovao. PODSJETNIK za nadzor nad provedbom mjera i postupaka sigurnosti ZATITA NA RADU 60 1. Jesu li odreðeni ovlatenici za zatitu na radu? 2. Jesu li njihova prava i obveze utvrðene ugovorom o radu? 3. Je li osnovano Radnièko vijeæe i informira li ga se o stanju sigurnosti? 4. Je li osnovan Odbor zatite na radu i sastaje li se redovito? 5. Je li poduzeto sve to je potrebno za izradu procjena opasnosti: a) odreðen tim, b) traena suglasnost od inspekcije zatite na radu, c) osigurana sredstva za izradu? 6. Jesu li naèinjene i istaknute pisane upute na mjestu rada? 7. Je li zaposleni struènjak za zatitu na radu ili formirana Sluba zatite na radu? 8. Prua li se Slubi zatite na radu pomoæ ostalih slubi i ovlatenika? 9. Izvravaju li struènjak ili Sluba zatite na radu svoje zakonske i radne obveze? 10. Je li donijet program osposobljavanja zaposlenika, provodi li se osposobljavanje? 11. Jesu li odabrani ili imenovani povjerenici zaposlenika za zatitu na radu? 12. Je li provedena obuka povjerenika za zatitu na radu? 13. Vri li se obavjeæivanje zaposlenika o tetnostima i opæenito o sigurnosti? 14. Jesu li postavljeni znakovi opæih obavijesti i znakovi sigurnosti? 15. Jesu li utvrðena radna mjesta s posebnim uvjetima rada, i je li za takva mjesta provedena obuka i zdravstveni pregled? 16. Potuju li se odredbe zakona o posebnoj zatiti malodobnika, ena, invalida i osoba starije ivotne dobi? 17. Jesu li objekti namijenjeni za rad adekvatni propisanim normama? 18. Imaju li opasne radne tvari odgovarajuæi tretman? 19. Razmilja li se o zamjeni opasnih radnih tvari manje opasnim ili bezopasnim? 20. Vre li se ispitivanja u radnom prostoru: rasvjete, zraèenja, tetnosti, opasnih tvari, buke i vibracije, vlanosti i brzine strujanja te temperature zraka? 21. Vri li se ispitivanje - pregled strojeva i ureðaja? 22. Izraðuje li se elaborat sigurnosti za privremena radilita? 23. Ponaaju li se vanjski izvoðaèi radova u skladu s pravilima rada na siguran naèin? 24. Jesu li svi zahtjevi sigurnosti sastavni dio ugovora s vanjskim izvoðaèima ili ugovora o nabavi? 25. Funkcionira li sustav evakuacije i spaavanja (prosudbe, planovi, obuka, vjebe - treninzi, oprema, naprave, sredstva, odgovorne osobe)? 26. Je li adekvatno rijeeno pruanje prve medicinske pomoæi (obuka osoba, raspoloiva sredstva i oprema)? 27. Provodi li se zatita nepuaèa? 28. Je li onemoguæeno pijenje alkohola za vrijeme rada? 29. Kako se postupa s alkoholiziranima u vrijeme rada (tko je zaduen za taj posao)? 30. Udovoljava li povjerenik zaposlenika za zatitu na radu svojim obvezama? 31. Obavljaju se prema tijelima dravnog nadzora predviðene radnje (izvjeæivanje o nesreæama i sl.)? 32. Udovoljavaju li ovlatenici zatite na radu svojim zakonskim obvezama glede zatite na radu? 33. Vodi li se i èuva: a) tehnièka dokumentacija, b) upute o naèinu koritenja strojeva, c) planovi ureðenja gradilita, d) isprave o obavljenom ispitivanju? 34. Vodi li se i èuva evidencija: a) o osposobljenima za rad na siguran naèin, b) zaposlenicima rasporeðenim na radna mjesta s posebnim uvjetima rada, c) opasnim radnim tvarima, 61 d) o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima te poremeæajima u tehnolokom procesu vanima za sigurnost, e) potencijalno opasnim situacijama? 35. Vodi li se knjiga nadzora (koristi li se)? 36. Vri li se kontrola zaposlenika i njihovo potivanje propisanih procedura? 37. Je li bilo sluèajeva odbijanja rada zbog nepoduzetnih mjera zatite na radu? 38. Je li utemeljena Sluba medicine rada (ili potpisan ugovor s vanjskim davateljem usluga), obavlja i zakonom propisane obveze? 39. Suraðujete li s ustanovama za zatitu na radu i u kojemu podruèju? 40. Je li pri projektiranju i izgradnji objekata namijenjenih radu poduzeto sve zakonom propisano? 41. Postoje li atesti i upute za strojeve, ureðaje i osobna zatitna sredstva? 42. Je li bilo osoba sankcioniranih zbog neprovoðenja zatite na radu: a) mandatne kazne, b) prekrajni postupci, c) kaznena odgovornost, d) suspenzija, e) pismeno upozorenje, f) otkaz ugovora o radu? 43. Provodi li se kontinuiran unutarnji nadzor i istraivanje svih ozljeda, potencijalno opasnih stanja i drugih incidenata? 62 Literatura 1. Ustav Republike Hrvatske 2. Zakon o radu 3. Zakon o zatiti na radu 4. Zakon o obveznim radnim odnosima 5. Kazneni zakon 6. Zakon o mirovinsko-invalidskom osiguranju 7. Zakon o zdravstvenoj zatiti 8. Preporuke i smjernice EU 9. Materijali s raznih savjetovanja 10. Organizacijske upute za siguran rad brodogradilita 11. Broure, struèni èasopisi i sl. 63 Sadržaj: 64 Uvod .................................................................................................... Rijeè Koordinatora povjerenika zatite na radu ........................ Pregled pojmova .............................................................................. Uvodne napomene .......................................................................... Opæa pravila ...................................................................................... Znakovi opasnosti i upozorenja ................................................... Postupak u sluèaju nesreæe .......................................................... Vani èlanci Zakona o zatiti na radu .......................................... Odravanje reda i èistoæe .............................................................. Radno zatitna odjeæa .................................................................... Ljestve i skele ................................................................................... Znakovi obaveze .............................................................................. Promet vozila .................................................................................... Ureðaji, alati i oprema .................................................................... Zatita od poara ............................................................................. Znakovi zabrane ............................................................................... Zavarivanje, rezanje, lemljenje ..................................................... Znakovi upozorenja ......................................................................... Pet pravila za osiguranje mjesta rada ......................................... Izvori opasnosti za sigurnost na radnom mjestu ..................... Kontrola izvora opasnosti .............................................................. Osobna zatitna oprema ................................................................ Kako utvrditi izvore opasnosti na radnom mjestu ................... Kako nam kemikalije mogu uæi u organizam ............................ Kako kemikalije utjeèu na vae zdravlje? ................................... Regulativa iz zatite na radu u Brodogradilitu ........................ Vrijednosni kriteriji zatite na radu .............................................. Obveze pojedinih sudionika u provedbi zatite na radu ......... Zaposlenik - prava i obveze ........................................................... Povjerenik zaposlenika za zatitu na radu ................................. Odbor za zatitu na radu ................................................................ Medicina rada ................................................................................... Projektanti i proizvoðaèi strojeva i ureðaja, osobnih zatitnih sredstava i opreme ......................................................... Drava i zatita na radu .................................................................. Odgovornost za tetu uzrokovanu ozljedom na radu ............. Odgovornost za neprovoðenje ili nepridravanje propisa i pravila zatite na radu .................................................... Podsjetnik .......................................................................................... Literatura ............................................................................................ 5 6 7 9 10 11 12 13 15 17 18 21 22 25 27 30 31 32 33 34 35 36 37 40 42 43 44 45 49 50 53 53 54 54 56 57 60 63 O svom zdravlju i ivotu odluèuje sam!
© Copyright 2024 Paperzz
