Ovaj Vodi~ je objavljen
uz podr{ku ameri~kog naroda preko
Ameri~ke agencije za me|unarodni razvoj (USAID).
Fondacija lokalne demokratije
je odgovorna za sadr`aj ovog dokumenta
i stavovi koji su u njemu izneseni
ne odra`avaju stavove USAID-a
ili Vlade Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava.
Bilten br. 12 • Vodi~ kroz prava u Kantonu Sarajevo • Izdava~: Fondacija lokalne
demokratije Sarajevo • Urednik: Jasmina Mujezinovi} • Autori: Amer Homarac i Jasmina
Mujezinovi} • Lektorica: Gordana Bosi} • [tampa: CPU Sarajevo • Tira`: 500 primjeraka
• Za informacije obratite se Fondaciji lokalne demokratije, Bravad`iluk bb, 71 000 Sarajevo,
Bosna i Hercegovina • Tel/Fax: + 387 33 236 899, 237 240 • e-mail: adl@bih.net.ba • Web:
www.fld.ba • Godina izdavanja: 2011.
VODI^ KROZ PRAVA
U KANTONU SARAJEVO
Sarajevo, 2011. godine
SADR@AJ
Uvod ............................................................................................................................... 8
Glava I – Socijalna za{tita u KS.............................................................................. 10
Glava II – Korisnici socijalne za{tite ..................................................................... 12
[ta je to socijalna za{tita?.................................................................................... 12
[ta je to socijalna potreba? ................................................................................. 12
Ko mo`e biti korisnik socijalne za{tite?............................................................ 12
A. Osobe i porodice u stanju socijalne potrebe........................................ 12
B. Materijalno neosigurane i za rad nesposobne osobe ......................... 13
Materijalno neosigurana ........................................................................ 13
Nesposobnom za rad.............................................................................. 13
C. Osobe sa invaliditetom i osobe ometene u fizi~kom ili psihi~kom
razvoju............................................................................................................. 14
D. Osobe i porodice koje bi svoju socijalnu sigurnost trebale ostvariti
od primanja po osnovu ................................................................................ 14
E. Stare osobe bez porodi~nog staranja ..................................................... 15
F. Osobe sa dru{tveno negativnim pona{anjem ...................................... 15
G. Osobe izlo`ene zlostavljanju i nasilju u porodici ............................... 15
H. Zakonodavac posebno {titi djecu .......................................................... 16
Glava III – Prava iz socijalne za{tite ..................................................................... 17
I. Nov~ana i druga materijalna pomo} ............................................................ 18
A. Stalna nov~ana pomo}............................................................................. 18
B. Nov~ana naknada za pomo} i njegu od strane druge osobe............ 19
C. Druge materijalne pomo}i ...................................................................... 19
Jednokratna nov~ana pomo} ................................................................ 19
Izuzetna nov~ana pomo}....................................................................... 20
II. Osposobljavanje za `ivot i rad...................................................................... 20
A. Pravo na osposobljavanje na `ivot i rad............................................... 20
III. Smje{taj u drugu porodicu .......................................................................... 21
IV. Smje{taj u ustanovu socijalne za{tite.......................................................... 21
IV-A Smje{taj u Sigurne ku}e ili druge odgovaraju}e institucije ................ 22
V. Ku}na njega i pomo} u ku}i........................................................................... 22
VI. [ta mogu ostvariti.......................................................................................... 22
A. Djeca bez roditeljskog staranja............................................................... 22
B. Dijete koje je ~lan porodice civilne `rtve rata...................................... 22
C. Dijete civilna `rtva rata............................................................................ 22
D. Odgojno zanemarena i zapu{tena djeca.............................................. 23
4
E. Lica sa invaliditetom i ometena u psihi~kom i fizi~kom razvoju ..... 23
VII. Postupak za ostvarivanje prava ................................................................. 23
Glava IV – Civilne `rtve rata .................................................................................. 24
Ko su civilne `rtve rata?...................................................................................... 24
Koja su to prava koja pripadaju osobama koje imaju status civilne `rtve
rata, ako ispunjavaju zakonom propisane uvjete?......................................... 25
A. Li~na invalidnina ...................................................................................... 25
B. Ortopedski dodatak ................................................................................. 25
C. Dodatak za njegu i pomo} od strane drugog lica .............................. 25
D. Porodi~na invalidnina.............................................................................. 26
E. Pravo na zdravstvenu za{titu ................................................................. 26
Kome se treba obratiti za ostvarivanje prava civilnih `rtava rata? ............. 26
Postupak za utvr|ivanje statusa........................................................................ 27
Glava V – Za{tita porodice sa djecom .................................................................. 28
[ta je to za{tita porodice sa djecom? ................................................................ 28
Koja su to prava koja pripadaju porodici sa djecom? ................................... 28
1. Dodatak na djecu (“Dje~iji dodatak”) .................................................... 28
2. Naknada umjesto pla}e `eni-majci u radnom odnosu, za vrijeme
dok odsustvuje s posla radi trudno}e, poro|aja i njege djeteta ........... 29
3. Nov~ana potpora za vrijeme trudno}e i poro|aja `eni-majci koja
nije u radnomodnosu ................................................................................... 30
4. Jednokratna potpora za opremu novoro|enog djeteta...................... 30
5. Potpora u prehrani djeteta do {est mjeseci i dodatna ishrana za
majke-dojilje ................................................................................................... 30
6. Smje{taj djece uz osiguranu ishranu u ustanovama pred{kolskog
odgoja .............................................................................................................. 30
7. Osiguranje jednog obroka u vrijeme nastave u {kolama osnovnog
obrazovanja .................................................................................................... 31
8. [kolarine i stipendije |acima i studentima/studenticama.................. 31
Kome se treba obratiti za ostvarivanje ovih prava? ....................................... 31
Glava VI – Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i zdravstvena
za{tita ........................................................................................................................... 33
I. Obavezno zdravstveno osiguranje................................................................ 33
Korisnici........................................................................................................... 33
A. Obavezno zdravstveno osiguranje ................................................. 33
B. Osigurana lica – ~lanovi porodice osiguranika ............................. 35
C. Ostali korisnici .................................................................................... 36
II. Prava iz zdravstvenog osiguranja ................................................................ 37
Vodi~ kroz prava • 5
Glava VII – Posredovanje u zapo{ljavanju .......................................................... 39
I. [ta je to posredovanje u zapo{ljavanju? ...................................................... 39
II. Postupak posredovanja .................................................................................. 39
A. Nezaposlena osoba................................................................................... 39
B. Du`nost nezaposlene osobe.................................................................... 40
C. Rokovi za prijavljivanje Zavodu za zapo{ljavanje ............................. 40
D. Zavodi za zapo{ljavanje.......................................................................... 41
E. Procedura kod posredovanja pri zapo{ljavanju.................................. 41
III. Kako se obezbje|uje materijalna i socijalna sigurnost nezaposlenih
osoba?..................................................................................................................... 43
A. Nov~ana naknada..................................................................................... 43
B. Pravo na zdravstveno osiguranje........................................................... 44
C. Pravo na penzijsko osiguranje ............................................................... 44
IV. Postupak ostvarivanja prava po osnovu nezaposlenosti ........................ 45
Glava VIII – Obrazovanje........................................................................................ 46
O obrazovanju generalno................................................................................... 46
I. [ta je osnovno obrazovanje, koliko traje, koja je starosna dob djeteta
za upis? .................................................................................................................. 46
A. Kako se vr{i izbor {kole?.......................................................................... 46
B. Kada se vr{i upis djece u {kolu?............................................................. 47
C. Kada po~inje i zavr{ava nastava? .......................................................... 47
D. Da li se osnovna {kola mo`e poha|ati naknadno, poslije 15.
godine `ivota? ................................................................................................ 47
E. [ta ako je dijete pripadnik nacionalne manjine? ................................ 47
F. [ta ako dijete ima posebne potrebe? ...................................................... 47
Kako roditelji u~estvuju u radu {kole? ...................................................... 48
Nadzor nad zakonito{}u rada i stru~ni nadzor........................................ 48
II. Srednje obrazovanje ....................................................................................... 48
Koliko traje srednje obrazovanje?............................................................... 49
Koji su tipovi srednjih {kola?....................................................................... 49
Da li je obrazovanje u srednjim {kolama besplatno?.............................. 49
Kako se vr{i upis u srednje {kole? .............................................................. 49
Kakve su to srednje {kole za u~enike sa posebnim obrazovnim
potrebama? ..................................................................................................... 49
Koliko traje {kolska godina? ........................................................................ 50
Organiziranje nastave i trajanje nastavnog ~asa! .................................... 50
Kako u~enici i roditelju u~estvuju u radu {kole? ..................................... 50
Tko ima pravo dobiti svjedod`bu i diplomu? .......................................... 50
III. Visoko obrazovanje ....................................................................................... 51
Koliko ima visoko{kolskih ustanova u kantonu sarajevu?..................... 51
6
[ta je to univerzitet?...................................................................................... 51
Za{to je va`no da visoko{kolska ustanova bude akreditirana i
licencirana? ..................................................................................................... 51
Da li je zagarantirana ravnopravnost na visoko{kolskim
ustanovama?................................................................................................... 52
Koje vrste visoko{kolskih ustanova postoje?............................................ 52
Kako se sti~e status studenta/ice? ............................................................... 52
Da li se mo`e izgubiti status studenta/ice?................................................ 52
U koliko ciklusa se organizira visoko obrazovanje? ................................ 53
Na koji na~in student/ica mo`e poha|ati visoko{kolsku ustanovu?.... 53
Kako su podjeljeni studijski programi? ..................................................... 53
Kako se vrednuje znanje studenata? ......................................................... 54
Koji oblici provjere znanja studenta/ice postoje? .................................... 54
Kako te~e postupak za provjeru znanja studenta/ice? ........................... 54
Koliko termina za polaganje ispita student/ica mo`e imati u jednom
danu? ............................................................................................................... 55
Ako student/ica nije zadovoljan/na postignutom ocjenom, mo`e li
tra`iti ponavljanje ispita pred komisijom?................................................ 55
Koliko studijskih bodova student/ica mo`e prenijeti u narednu
godinu?............................................................................................................ 55
Kada je ciklus studija zavr{en? ................................................................... 55
Ima li student/ica, nakon zavr{enog ciklusa studija, pravo na
diplomu? ......................................................................................................... 56
Vodi~ kroz prava u Kantonu Sarajevo • 7
UVOD
Fondacija lokalne demokratije je, uz finansijsku podr{ku USAID JSDP
II, pripremila materijale za Vodi~ kroz prava iz socijalne za{tite, za{tite
civilnih `rtava rata, za{tite porodice sa djecom, zdravstvene za{tite i
zdravstvenog osiguranja, radnog prava i zapo{ljavanja za potrebe `ena
`rtava rata, `rtava nasilja u porodici, samohranih majki i `ena-majki na
socijalnoj margini, s ciljem lak{eg snala`enja u pravnoj regulativi i procedurama prilikom ostvarivanja prava iz navedenih oblasti u Kantonu
Sarajevo.
Ideja za stvaranje ovog Vodi~a javila se kao rezultat rada i iskustva Fondacije lokalne demokratije na implementaciji mnogobrojnih projekata
kojima se {tite prava ranjivih kategorija gra|ana i gra|anki.
Tokom dugog niza godina rada uo~eno je da postoji problem neodgovaraju}eg poznavanja postoje}ih pravnih propisa i nepostojanja odgovaraju}eg dokumenta – pravnog vodi~a, ~ime se ranjivim kategorijama
gra|ana, ali i ostalim korisnicima, onemogu}ava ostvarivanje odgovaraju}ih prava.
Vodi~ kroz prava daje kratki pregled osnovnih prava s popisom institucija u kojima se mogu dobiti detaljne informacije o na~inu i procedurama koje je potrebno slijediti da bi se ostvarila pripadaju}a prava.
Ovim vodi~em tako|er `elimo skrenuti pa`nju na potrebu poznavanja
prava, ali i propisanih procedura, za ostvarivanje istih i u skladu sa tim
dobiti povratne informacije od budu}ih korisnika.
Va{a iskustva u ostvarivanju prava iz navedenih oblasti omogu}it }e
nam da su{tinski utvrdimo eventualne nedostatke pravnog sistema u
ovim oblastima.
8
Iz ovog razloga pripremili smo na kraju Vodi~a upitnik o Va{im iskustvima i prijedlozima, te Vam se unaprijed zahvaljujemo na suradnji.
Nadamo se da }e Vam podaci iz Vodi~a kroz prava pomo}i i osigurati
kvalitetnije prepoznavanje na~ina rada nadle`nih institucija, te }e Vam
time omogu}iti da ostvarite svoja prava na ispravan i legitiman na~in.
FONDACIJA LOKALNE DEMOKRATIJE
Vodi~ kroz prava u Kantonu Sarajevo • 9
Glava I
SOCIJALNA ZA[TITA U KS
Socijalna prava su prava koja trebaju gra|anima osigurati socijalnu,
odnosno dru{tvenu sigurnost. Socijalna prava spadaju u grupu ekonomskih prava i predstavljaju du`nost i obavezu dr`ave da svojim gra|anima osigura osnovnu egzistenciju i po me|unarodno pravnim propisima koji su ratificirani od strane Bosne i Hercegovine.
U Bosni i Hercegovini, ure|ivanje socijalnih prava i pitanja su u nadle`nosti entiteta. Uspostavljena na ovaj na~in, ne pru`aju jednaku za{titu svim gra|anima u razli~itim teritorijalnim dijelovima BiH.
U Federaciji Bosne i Hercegovine prava iz socijalne za{tite su obra|ena
i utvr|ena u Zakonu o osnovama socijalne za{tite, za{tite civilnih `rtava rata i za{tite porodice sa djecom FBiH.
Federalni zakon je normirao minimum prava koja pripadaju socijalno
ugro`enoj kategoriji stanovni{tva, te kantoni nemaju pravo da smanje
odre|eni obim prava po Federalnom zakonu.
Kantoni svojim zakonima pobli`e reguli{u ovu oblast, te im je dozvoljeno da pro{iruju prava ako su u ekonomskoj mogu}nosti, kao {to je uradio Kanton Sarajevo.
Oblast socijalne za{tite, za{tite civilnih `rtava rata i za{tita porodica sa
djecom u Kantonu Sarajevo ure|ena je Zakonom o osnovama socijalne
za{tite, za{tite civilnih `rtava rata i za{tite obitelji sa djecom Federacije
Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine” br. 36/99, 54/04, 39/06, 14/09) i
Zakonom o socijalnoj za{titi, za{titi civilnih `rtava rata i za{titi porodica sa djecom Kantona Sarajevo (“Slu`bene novine Kantona Sarajevo”
br. 16/02, 08/03, 02/06, 21/06 i 17/10).
10
Socijalna prava predstavljaju mnogo {iru oblast prava koja dr`ava mora osigurati i ona su u vezi sa radnim pravom, gra|anskim pravima,
pravima u vezi zapo{ljavanja i drugim pravima koja pojedincu osiguravaju dostojanstven i ekonomski neovisan `ivot.
Vodi~ kroz prava u Kantonu Sarajevo • 11
Glava II
KORISNICI SOCIJALNE ZA[TITE
[ta je to socijalna za{tita?
Socijalna za{tita je organizirana djelatnost dr`ave usmjerena na osiguranje socijalne sigurnosti njenih gra|ana/ki i njihovih porodica u stanju
socijalne potrebe.
[ta je to socijalna potreba?
Socijalnom potrebom smatra se trajno ili privremeno stanje u kojem se
nalazi gra|anin/ka ili porodica, prouzrokovano ratnim doga|anjima,
elementarnim nesre}ama, op}om ekonomskom krizom, psihofizi~kim
stanjem pojedinaca ili drugih razloga, koje se ne mogu otkloniti bez pomo}i druge osobe.
Ko mo`e biti korisnik socijalne za{tite?
A. Osobe i porodice u stanju socijalne potrebe
Smatraju se osobe i porodice koje se na|u u stanju socijalne potrebe
zbog:
 smrti jednog ili vi{e ~lanova porodice,
 povratka sa lije~enja,
 otpu{tanja sa izdr`avanja kazne zatvora ili izvr{avanja odgojne mjere, kao {to je: sudski ukor, poja~ana briga i nadzor, poja~ana briga i
nadzor uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi, upu}ivanje u od12
gojnu ustanovu, upu}ivanje u odgojni zavod, upu}ivanje u posebnu odgojnu ustanovu itd.,
 pretrpljene prisilne migracije, {to predstavlja svaku promjenu mjesta boravka pojedinca ili ve}ih i manjih grupa ljudi,
 repatrijacije, a predstavlja dobrovoljni povratak u zemlju ro|enja iz
zemlje izbjegli{tva,
 elementarne nepogode, a smatra se iznenadna velika nesre}a koja
prekida normalno odvijanje `ivota, uzrokuje `rtve, {tetu ve}eg obima na imovini i/ili njen gubitak, te {tetu na infrastrukturi i/ili okolini, u mjeri koja prelazi normalnu sposobnost zajednice da ih sama
otkloni bez tu|e pomo}i.
Elementarnu nepogodu uzrokuju prirodni, tehni~ki, tehnolo{ki ili biolo{ki doga|aji kao {to su: potres, olujni i orkanski vjetar, po`ar, poplava, su{a, tu~a, mraz, odron zemlji{ta, epidemija, biljna bolest, zaga|enost zemlji{ta, zaga|enost vode, zaga|enost zraka itd.
B. Materijalno neosigurane i za rad nesposobne osobe
Materijalno neosigurana
smatra se odrasla osoba koja nema neophodnih sredstava za izdr`avanje, a nesposobna je za rad i ne mo`e osigurati sredstva za `ivot na neki drugi na~in (imovina, automobil, vrijedne stvari itd).
Kako bi se ostvarilo ovo pravo, moraju biti ispunjena dva uvjeta:
 da je osoba materijalno neosigurana,
 da je nesposobna za rad.
Nesposobnom za rad
smatra se osoba:
 koja je starija od 65 godina (mu{karac), odnosno 60 godina (`ena),
 `ena za vrijeme trudno}e, poro|aja i nakon poro|aja,
 roditelji koji se brinu o djetetu do prve godine `ivota, ukoliko nema
~lanova porodice koji su po zakonu obavezni da ga izdr`avaju,
 dijete do 15. godine `ivota, a ako je na redovnom {kolovanju do 27.
godine `ivota,
 osobe sa trajnim smetnjama u fizi~kom i psihi~kom razvoju,
 te osoba koja u obitelji njeguje osobu sa te{kim invaliditetom, ili te{ko oboljela osoba.
Vodi~ kroz prava u Kantonu Sarajevo • 13
C. Osobe sa invaliditetom i osobe ometene u fizi~kom ili psihi~kom
razvoju
su osobe koje su:
 slijepe i slabovidne,
 gluhe i nagluhe,
 sa poreme}ajima u govoru i glasu,
 sa tjelesnim o{te}enjima i trajnim smetnjama u fizi~kom razvoju,
 sa smetnjama u psihi~kom razvoju lakog, umjerenog, te`eg i te{kog
stepena,
 vi{estruko ometena u razvoju sa kombiniranim smetnjama npr. govor-glas, vid-govor itd.
D. Osobe i porodice koje bi svoju socijalnu sigurnost trebale ostvariti od primanja po osnovu:
1. pla}a i druga primanja iz radnog odnosa,
2. starosne, invalidske i porodi~ne penzije,
3. poljoprivredne djelatnosti,
4. primanja po propisima iz invalidsko-bora~ke za{tite i za{tite civilnih
`rtava rata,
5. primanja po osnovu socijalne za{tite, izuzev primanja po osnovu
nov~ane naknade za pomo} i njegu od druge osobe i dodatka za
njegu i pomo} od druge osobe,
6. primanja po osnovu prava na li~nu invalidninu po svim osnovama,
izuzev u postupku ostvarivanja prava na stalnu nov~anu pomo},
nov~anu naknadu za pomo} i njegu druge osobe i dodatka za njegu
i pomo} od druge osobe,
7. prihoda ostvarenih po osnovu imovinskih prava,
8. prihoda ostvarenih po osnovu autorskih prava,
9. prihoda ostvarenih po osnovu privrednih, uslu`nih i drugih djelatnosti,
10. prihoda po osnovu registrovane dopunske djelatnosti,
a ta primanja nisu dovoljna za podmirenje njihovih osnovnih `ivotnih potreba.
14
E. Stare osobe bez porodi~nog staranja
se smatraju osobe koje su starije od 65 godina (mu{karac), odnosno 60
godina (`ena), koji nemaju ~lanova porodice koji su po zakonu obavezni i du`ni da je izdr`avaju, ili, ako ih ima, a te osobe nisu u mogu}nosti da izvr{avaju obavezu izdr`avanja.
F. Osobe sa dru{tveno negativnim pona{anjem
su osobe koje se odaju besposli~arenju, skitnji, prosja~enju, prostituciji,
alkoholizmu, u`ivanju opojnih droga i drugim dru{tveno negativnim
pona{anjima.
G. Osobe izlo`ene zlostavljanju i nasilju u porodici
Nasilje u porodici je bilo koje djelo koje nanosi fizi~ku, psihi~ku, seksualnu ili ekonomsku {tetu ili patnju, kao i prijetnje takvim djelima, ili
propu{tanjem ~injenja i pa`nje koje ozbiljno sputavaju ~lanove porodice da u`ivaju u svojim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti u javnoj i privatnoj sferi `ivota.
Radnja nasilja:
 Svaka primjena fizi~ke ili psihi~ke prinude na fizi~ki ili psihi~ki integritet ~lana porodice;
 Svako postupanja jednog ~lana porodice koje mo`e prouzrokovati
ili izazvati opasnost da }e prouzrokovati fizi~ku ili psihi~ku bol ili
ekonomsku {tetu;
 Prouzrokovanje straha ili li~ne ugro`enosti ili povrede dostojanstva
~lana porodice ucjenom ili drugom vrstom prinude;
 Fizi~ki napad ~lana porodice na drugog ~lana porodice, bez obzira
da li je nastupila fizi~ka povreda;
 Verbalni napad, vrije|anje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima,
te drugi na~ini grubog uznemiravanja drugog ~lana porodice;
 Seksualno uznemiravanje i uznemiravanje drugog ~lana porodice
(Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH);
 Uho|enje i svi drugi sli~ni oblici uznemiravanja drugog ~lana porodice;
 O{te}enje ili uni{tenje zajedni~ke imovine ili imovine u posjedu ili
poku{aj da se to u~ini;
 Propu{tanje du`ne pa`nje, nadzora prema drugom ~lanu porodice
ili nepru`anje pomo}i i za{tite tom ~lanu porodice, iako za to postoVodi~ kroz prava u Kantonu Sarajevo • 15
je obaveze i prema zakonu i moralu, {to mo`e imati za posljedicu
stanje ili osje}aj fizi~ke, psihi~ke ili ekonomsko-socijalne ugro`enosti tog ~lana porodice.
H. Zakonodavac posebno {titi djecu
Djeca korisnici su:
I Dijete bez roditeljskog staranja je dijete bez oba roditelja, ili ~iji su
roditelji nepoznati, ili je napu{teno od roditelja kojima je oduzeto
roditeljsko pravo i roditelja sprije~enih da vr{e roditeljsku du`nost.
II Odgojno zanemareno dijete je dijete koje zbog nedovoljnog nadzora i nebrige roditelja, te negativnog utjecaja sredine, naru{ava op}e
prihva}ene norme.
III Odgojno zapu{teno dijete, odnosno djeca, je dijete koje svojim pona{anjem naru{ava ili kr{i op}e prihva}ene norme i vr{i prekr{aje ili
krivi~na djela.
IV Djeca ~iji je razvoj ometen porodi~nim prilikama su djeca ~iji roditelji, zbog naru{enih porodi~nih odnosa, materijalnih ili drugih razloga, nisu u mogu}nosti da im osiguraju normalne uvjete za pravilan odgoj, fizi~ki i psihi~ki razvoj.
V Djeca sa invaliditetom i djeca ometena u psihi~kom i fizi~kom razvoju.
VI Materijalno neobezbije|ena i za rad nesposobna djeca.
16
Glava III
PRAVA IZ SOCIJALNE ZA[TITE
Da bi osoba koja se na|e u stanju socijalne potrebe ostvarila prava po
osnovu socijalne za{tite mora ispunjavati tri osnovna uvjeta:
 prebivali{te od najmanje 1 godine na podru~ju Kantona Sarajevo,
 imovinski cenzus koji je utvr|en za svako socijalno pravo unaprijed,
 pravo na odre|eni oblik socijalne za{tite ne mo`e ostvariti osoba koja ispunjava uvjete za ostvarivanje istog prava po nekom drugom
osnovu (penzijsko-invalidskom, zdravstvenom itd.).
Imovinski cenzus, odnosno ukupni prihodi doma}instva kao uvjet za
ostvarivanje prava po socijalnoj za{titi, ~ine prihodi koje ~lanovi doma}instva ostvaruju po osnovu:
1. pla}a i druga primanja iz radnog odnosa,
2. starosne, invalidske i porodi~ne penzije,
3. poljoprivredne djelatnosti,
4. primanja po propisima iz invalidsko-bora~ke za{tite i za{tite civilnih
`rtava rata,
5. primanja po osnovu socijalne za{tite, izuzev primanja po osnovu
nov~ane naknade za pomo} i njegu od druge osobe i dodatka za
njegu i pomo} od druge osobe,
6. primanja po osnovu prava na li~nu invalidninu po svim osnovama,
izuzev u postupku ostvarivanja prava na stalnu nov~anu pomo},
nov~anu naknadu za pomo} i njegu druge osobe i dodatka za njegu
i pomo} od druge osobe,
7. prihoda ostvarenih po osnovu imovinskih prava,
8. prihoda ostvarenih po osnovu autorskih prava,
Vodi~ kroz prava u Kantonu Sarajevo • 17
9. prihoda ostvarenih po osnovu privrednih, uslu`nih i drugih djelatnosti,
10. prihoda po osnovu registrovane dopunske djelatnosti.
I. Nov~ana i druga materijalna pomo}
Ova pomo} mo`e biti:
A. Stalna nov~ana pomo},
B. Nov~ana naknada za pomo} i njegu od strane druge osobe,
C. Drugi oblik materijalne potpore (privremena, jednokratna i druga
nov~ana pomo} ili naturalno davanje).
Osnov za utvr|ivanje nov~anih i drugih materijalnih davanja je prosje~na neto pla}a ostvarena u Kantonu Sarajevo u prethodnoj kalendarskoj godini.
A. Stalna nov~ana pomo}
Uvjeti koji se moraju ispuniti kako bi se ovo pravo ostvarilo:
Da bi osoba u stanju socijalne potrebe ostvarila pravo na “stalnu nov~anu pomo}” mora zadovoljiti odre|ene uvjete:
 prebivali{te na podru~ju Kantona Sarajevo najmanje godinu dana,
 imovinski cenzus.
Da bi neko lice moglo ostvariti pravo na nov~anu naknadu, ne smije da
ima primanja ve}a od 20% prosje~ne neto pla}e u Kantonu Sarajevo,
ako se radi o jedno~lanom doma}instvu, a ako se radi o vi{e~lanom ovaj
cenzus od 20% se uve}ava za svakog narednog ~lana za 10% od osnovnog cenzusa od 20%, pa za narednog 10% itd.
 Da nema porodicu ili srodnike koji su ga du`ni izdr`avati, ili ako ih
ima, da njihova primanja ne prelaze iznos od 20% prosje~ne pla}e
Kantona Sarajevo.
 Ako se radi o porodici u kojoj postoje invalidne osobe, jedna ili vi{e
takvih osoba, a ostvarile su pravo na nov~anu naknadu za njegu i
pomo} od strane druge osobe (u ovom slu~aju ako imaju invaliditet
90% i 100%), smatra se da im primanja ne smiju biti ve}a od 40%
prosje~ne neto pla}e ostvarene u KS.
 Da osoba koja zahtjeva stalnu nov~anu pomo} nije vlasnik nekretnine koja po veli~ini prelazi potrebe doma}instva, odnosno ~ijom bi se
prodajom ili davanjem u zakup mogla ostvariti sredstva potrebna za
18
izdr`avanje, odnosno ako bi se na osnovu te imovine mogao zaklju~iti ugovor o do`ivotnom izdr`avanju, {to u svakom konkretnom
slu~aju procjenjuje stru~ni tim Slu`be za socijalnu za{titu.
 Da osoba koja tra`i stalnu nov~anu pomo} nije vlasnik preduze}a,
samostalne radnje, dopunske djelatnosti ili `ivi u doma}instvu sa
~lanom ili ~lanovima koji imaju navedeno.
 Da nemaju vlastiti automobil, osim vozila koja predstavljaju ortopedsko pomagalo.
Korisnicima stalne nov~ane pomo}i se obezbje|uje zdravstveno osiguranje, ako ga ne ostvaruju po nekom drugom osnovu.
B. Nov~ana naknada za pomo} i njegu od strane druge osobe
Pravo na nov~anu naknadu za pomo} i njegu od strane druge osobe
imaju stare i nemo}ne osobe kojima je zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju, a koje nisu nastale kao posljedica ometenosti u fizi~kom ili psihi~kom razvoju, prijeko potrebna pomo} i njega od strane
druge osobe za zadovoljavanje njihovih osnovnih `ivotnih potreba.
Uvjeti koji se moraju ispuniti kako bi se ovo pravo ostvarilo:
 dokaz da je lice starije od 65 godina,
 nalazi ljekarske komisije – stru~ne institucije (Javna ustanova “Zavod za medicinu rada Kantona Sarajevo”) o potrebi za nov~anom
naknadom.
 dokaz o prihodima koji ne mogu prelaziti iznos od 40% prosje~ne
pla}e u Kantonu Sarajevo (u ove prihode ne spadaju prihodi koje
osoba ostvaruje po osnovu autorskih prava).
Ukoliko osobe ostvare pravo na nov~anu naknadu za njegu i pomo} od
strane druge osobe, dijele se u dvije grupe i utvr|uje im se mjese~ni
nov~ani iznos:
 I grupa – 18% od prosje~ne pla}e u Kantonu Sarajevo,
 II grupa – 9% od prosje~ne pla}e u Kantonu Sarajevo.
C. Druge materijalne pomo}i
Jednokratna nov~ana pomo}
Dodjeljuje se korisniku u okviru jednog doma}instva, a najvi{e tri puta
u toku jedne kalendarske godine u ukupnom iznosu koji ne prelazi visinu izuzetne nov~ane pomo}i.
Vodi~ kroz prava u Kantonu Sarajevo • 19
Jednokratna nov~ana pomo} se mo`e dodijeliti korisniku u naturi, ali u
takvom slu~aju, tj. o osnovanosti dodjele pomo}i u naturi, stru~ni tim
Slu`be za socijalnu za{titu donosi mi{ljenje na osnovu vlastite procjene.
Uvjeti koji se moraju ispuniti kako bi se ovo pravo ostvarilo:
 da je lice nesposobno za rad, odnosno sprije~eno u ostvarivanju prava na rad,
 da nema dovoljno prihoda za izdr`avanje,
 da nema ~lanova porodice koji su po zakonu du`ni da ga izdr`avaju, ili ako te osobe nisu u stanju da ih izdr`avaju.
Ovdje spadaju osobe ili porodice koje se na|u u stanju socijalne potrebe zbog pretrpljene migracije, repatrijacije, elementarne nepogode,
smrti jednog ili vi{e ~lanova porodice, povratak sa lije~enja, otpusta sa
izdr`avanja kazne zatvora ili izvr{avanja odgojne mjere.
Izuzetna nov~ana pomo}
Ukoliko se socijalna potreba osobe koja tra`i pomo} ne mo`e zadovoljiti jednokratnom nov~anom pomo}i, onda se takvoj osobi dodjeljuje
izuzetna nov~ana pomo} u dvostrukom iznosu jednokratne nov~ane
pomo}i i mo`e se dodijeliti tra`iocu samo jedanput godi{nje.
Odluku o tome da li je izuzetna nov~ana pomo} opravdana, te da se samo sa njom mo`e otkloniti stanje socijalne potrebe donosi Slu`ba za socijalnu za{titu.
II. Osposobljavanje za `ivot i rad
A. Pravo na osposobljavanje za `ivot i rad obezbje|uje se:
 djeci ometenoj u fizi~kom i psihi~kom razvoju i djeci kod kojih postoji invalidnost prouzrokovana povredom ili bole{}u, do navr{enih
15 godina `ivota kroz osnovno, srednje {kolovanje u redovnim {kolama ili {kolama specijalnog tipa koje mogu imati internatski smje{taj;
 djeci do 18 godina ukoliko zbog fizi~kih i psihi~kih smetnji nisu mogle zavr{iti osnovno {kolovanje u predvi|enom roku;
 odraslim osobama kod kojih je onesposobljenost nastupila poslije
26. godine `ivota, ako to pravo ne mogu ostvariti po nekom drugom
osnovu, a najkasnije do navr{enih 40 godina `ivota.
20
Uvjeti koji se moraju ispuniti kako bi se ovo pravo ostvarilo:
 dokaz o redovnom {kolovanju,
 dokaz o prihodima,
 nalaz stru~ne komisije za utvr|ivanje sposobnosti i razvrstavanju
djece i omladine ometene u razvoju.
III. Smje{taj u drugu porodicu
Porodica u koju se osoba smjesti i koja preuzme brigu o takvoj osobi naziva se hraniteljska porodica.
Uvjeti koji se moraju ispuniti kako bi se ovo pravo ostvarilo:
 dokaz da postoji potreba za smje{tajem djece ili starih lica,
 dokaz o primanjima,
 dokaz o prebivali{tu,
 dokaz da ne postoji drugi na~in rje{avanja ovog problema.
IV. Smje{taj u ustanovu socijalne za{tite
Ostvaruju djeca i odrasli kojima je potrebna stalna briga i potpora, a ne
mogu je ostvariti u vlastitoj ili drugoj porodici. Takva lica, ovisno od
okolnosti, mogu se smjestiti u ustanove: za djecu bez roditeljskog staranja, za odgojno zanemarenu djecu, za djecu ometenu u psihi~kom ili fizi~kom razvoju, za odrasle i stare osobe, za socijalno-zdravstveno zbrinjavanje invalidnih i drugih osoba, te ustanove za dnevni boravak korisnika socijalne za{tite.
Uvjeti koji se moraju ispuniti kako bi se ovo pravo ostvarilo:
 dokaz da postoji potreba za smje{tajem djece ili starih lica,
 dokaz o primanjima,
 dokaz o prebivali{tu,
 dokaz da ne postoji drugi na~in rje{avanja ovog problema,
 potrebno je obezbijediti ljekarske nalaze koji potvr|uju da osoba ne
boluje od zaraznih bolesti i da je spremna za kolektivni `ivot.
Smje{taj u ustanovu socijalne za{tite ne}e se osigurati osobi koja ima
porodicu, odnosno ~lanove porodice koji su obavezni izdr`avati je, a u
mogu}nosti su da joj osiguraju uvjete za zadovoljavanje osnovnih `ivotnih potreba.
Vodi~ kroz prava u Kantonu Sarajevo • 21
IV-A Smje{taj u Sigurne ku}e ili druge odgovaraju}e institucije
Pravo na smje{taj ostvaruju `ene i djeca `rtve nasilja, kojima je potrebna za{tita. Da bi osoba bila upu}ena na smje{taj u Sigurnu ku}u, neophodna je saglasnost nadle`ne slu`be socijalne za{tite, odnosno slu`be na kojoj je prebivali{te osoba izlo`enih nasilju.
Osobe izlo`ene nasilju imaju pravo i na psihosocijalnu podr{ku, jednokratne ili izuzetne nov~ane pomo}i i druga materijalna davanja, ako za
to ispunjavaju uvjete, a koji su identi~ni sa naprijed navedenim uvjetima u poglavlju I. (Nov~ana i druga materijalna pomo}).
V. Ku}na njega i pomo} u ku}i
Pomo} i njega u ku}i mo`e se odobriti osobi kojoj je zbog tjelesnog ili
mentalnog o{te}enja ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju ili starosti prijeko potrebna pomo} i njega druge osobe pod uvjetom:
 da nije ostvarila pravo na nov~anu naknadu za pomo} i njegu od
strane druge osobe,
 da nema mogu}nosti da joj pomo} i njegu osiguraju roditelji, bra~ni
drug i djeca,
 da nema mogu}nosti da pomo} i njegu osigura na temelju ugovora
o do`ivotnom izdr`avanju,
 da prihodi po ~lanu doma}instva ne prelaze 30% prosje~ne pla}e u
Kantonu Sarajevo.
VI. [ta mogu ostvariti
A. Djeca bez roditeljskog staranja
 smje{taj u ustanovu ili u drugu porodicu,
 zdravstvenu za{titu.
B. Dijete koje je ~lan porodice civilne `rtve rata
 porodi~nu invalidninu.
C. Dijete civilna `rtva rata
 li~nu invalidninu,
 dodatak na njegu i pomo} drugog lica,
22




ortopedski dodatak,
pravo na dje~iji dodatak,
stipendiju i {kolu,
zdravstvenu za{titu.
D. Odgojno zanemarena i zapu{tena djeca
 smje{taj u ustanovu,
 smje{taj u drugu porodicu,
 psihosocijalnu pomo},
 usluge savjetodavnog i savjetovali{nog rada, kroz nadzor nad vr{enjem roditeljskog staranja,
 neposredan rad sa djetetom,
 dje~iji dodatak,
 zdravstvenu za{titu.
E. Lica sa invaliditetom i ometena u psihi~kom i fizi~kom razvoju
 smje{taj u drugu porodicu ili ustanovu,
 stalnu nov~anu pomo},
 prava po osnovu Federalnog zakona (li~na invalidnina, dodatak za
njegu i pomo} drugog lica, ortopedski dodatak),
 pravo na osposobljavanje za `ivot i rad,
 pravo na naknadu za vrijeme ~ekanja na zaposlenje,
 dje~iji dodatak za djecu,
 zdravstvenu za{titu.
VII. Postupak za ostvarivanje prava
Postupak za ostvarivanje prava iz socijalne za{tite pokre}e se zahtjevom osobe u stanju socijalne potrebe, ~lana doma}instva ili po slu`benoj du`nosti nadle`nog organa.
Za ostvarivanje svih navedenih prava nadle`na je Slu`ba socijalne za{tite na podru~ju gdje tra`ilac pomo}i ima prebivali{te.
Pravo na socijalnu za{titu traje dok postoje uvjeti za kori{tenje tog prava.
Vodi~ kroz prava u Kantonu Sarajevo • 23
Glava IV
CIVILNE @RTVE RATA
Ko su civilne `rtve rata?
Civilna `rtva rata je lice kod kojeg je tokom rata ili neposredne ratne
opasnosti, usljed ranjavanja ili nekog drugog oblika ratne torture nastupilo o{te}enje organizma, {to uklju~uje mentalno o{te}enje ili zna~ajno naru{avanje zdravlja ili nestanak ili pogibiju tog lica.
Status civilne `rtve rata priznaje se sljede}im osobama:
1. Licu kod kojeg je nastupilo o{te}enje organizma od najmanje 60% ili
zna~ajno naru{avanje zdravlja usljed mu~enja, nehumanog i poni`avaju}eg postupanja, nezakonitoga ka`njavanja, protupravnog li{avanja slobode, zatvor, koncentracioni logor, internacija, prinudni
rad u toku ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti;
2. Licu kod kojeg je nastupilo o{te}enje organizma od najmanje 60% u
vezi sa ratnim doga|anjima (bombardovanje, uli~ne borbe, eksplozija ratnog materijala, zalutali metak i sl.);
3. Licu kod kojeg je nastupilo o{te}enje organizma od najmanje 60%
od eksplozije zaostalog ratnog materijala nakon zavr{etka rata;
4. Licu kod kojeg je nastupilo o{te}enje organizma od najmanje 60% u
vezi sa diverzantskim, teroristi~kim akcijama kojima se ugro`ava sigurnost i ustavni poredak Federacije;
5. ^lanovima porodice nestalog lica, ako je nestalo lice bilo civil, odnosno nije bilo pripadnik oru`anih snaga;
6. ^lanovima porodice lica koje je poginulo u vezi sa ratnim doga|anjima (bombardovanje, uli~ne borbe, eksplozija ratnog materijala,
zalutali metak i sl.);
24
7. Posebnom kategorijom civilnih `rtava rata smatraju se lica koja su
pre`ivjela seksualno zlostavljanje i silovanje;
8. Priznaje se status civilne `rtve rata licima kod kojih je do{lo do naknadnog o{te}enja organizma – ispoljene bolesti i pogor{anja bolesti, dugog perioda inkubacije, gubitak ekstremiteta i vida oba oka
zbog pogor{anja op}eg zdravstvenog stanja, mentalnog o{te}enja i
drugih o{te}enja organizma, a nastalih u vezi sa ratnim de{avanjima;
9. Status civilne `rtve rata priznaje se i civilnim licima i pripadnicima
snaga biv{e tzv. “Autonomne pokrajine Zapadna Bosna”, ukoliko ne
ostvaruju odgovaraju}a prava po Zakonu o pravima branilaca i ~lanova njihovih porodica;
10. Priznaje se status civilne `rtve rata licu kod kojeg je nastupilo o{te}enje organizma ispod 60% ili zna~ajno naru{avanje zdravlja.
Koja su to prava koja pripadaju osobama koje imaju status
civilne `rtve rata, ako ispunjavaju zakonom propisane uvjete?
A. Li~na invalidnina
Uvjeti koji se moraju ispuniti kako bi se ovo pravo ostvarilo:
 da ljekarska komisija utvrdi stepen invaliditeta iznad 60%,
 da to pravo ne ostvaruje osoba po drugom osnovu,
 da postoji dokaz da je invalidnost posljedica zlostavljanja, bombardovanja, eksplozije, zalutalog metka ili zaostalog ratnog materijala.
B. Ortopedski dodatak
Uvjet koji se mora ispuniti kako bi se ovo pravo ostvarilo:
 da ljekarska komisija utvrdi potrebu za ortopedskim dodatkom.
C. Dodatak za njegu i pomo} od strane drugog lica
Uvjeti koji se moraju ispuniti kako bi se ovo pravo ostvarilo:
 da ljekarska komisija utvrdi potrebu za tim pravom,
 da se isto ne ostvaruje po drugom osnovu.
Vodi~ kroz prava u Kantonu Sarajevo • 25
D. Porodi~na invalidnina
Uvjeti koji se moraju ispuniti kako bi se ovo pravo ostvarilo:
 da je dr`avljanin BiH,
 porodica ~iji je ~lan do smrti koristio dodatak za njegu i pomo} drugog lica,
 porodica ~iji je ~lan poginuo od eksplozije ratnog materijala nakon
zavr{etka rata, odnosno u ratu pod istim uvjetima, i to ukoliko je
udovica (a ima vi{e od 55 godina), odnosno udovac (a ima vi{e od
65 godina), te djeca, odnosno roditelji,
 da ima prebivali{te na podru~ju Kantona Sarajevo.
E. Pravo na zdravstvenu za{titu
 ako to pravo nije ostvario po drugom osnovu.
Kome se treba obratiti za ostvarivanje prava civilnih `rtava rata?
Civilne `rtve rata ostvaruju prava koja im po tom osnovu pripadaju
preko Centra za socijalni rad ili nadle`ne op}inske slu`be za upravu,
prema mjestu svog prebivali{ta ili boravi{ta.
Da bi osoba ostvarila pravo na stalnu nov~anu pomo}, civilnu invalidninu i dodatak za njegu i pomo} od druge osobe, te nov~anu naknadu za pomo} i njegu druge osobe, potrebni su nalazi stru~ne komisije.
Stru~na komisija za ocjenu nesposobnosti za rad i nov~ane naknade za
pomo} i njegu je Zavod za medicinu rada, a civilne invalidnine, ortopedskog dodatka, dodatka za tu|u njegu i pomo} po osnovu statusa civilne `rtve rata, te dodatka za njegu i pomo} druge osobe, Institut za
ocjenu radne sposobnosti.
@ene `rtve rata ne ostvaruju prava po osnovu tjelesnog o{te}enja, ve}
po osnovu utvr|enja statusa posebne kategorije civilnih `rtava rata.
26
Postupak za utvr|ivanje statusa
Utvr|ivanje statusa civilne `rtve rata vr{i se pisanim dokaznim sredstvima, a to je medicinska dokumentacija o lije~enju izdata neposredno nakon nastanka o{te}enja organizma, kao i odgovaraju}i dokaz izdat od strane nadle`ne institucije, uklju~uju}i i dokumentaciju izdatu
od strane udru`enja gra|ana, nevladine organizacije ili druge ovla{tene organizacije koje se bave pru`anjem pomo}i civilnim `rtvama rata.
Ocjenu zdravstvenog stanja osobe koja tra`i da joj se utvrdi status civilne `rtve rata vr{i Institut za medicinsko vje{ta~enje.
Sva dostavljena dokumentacija u postupku utvr|ivanja statusa civilne
`rtve rata je predmet provjere i revizije.
Vodi~ kroz prava u Kantonu Sarajevo • 27
Glava V
ZA[TITA PORODICE SA DJECOM
O za{titi porodice sa djecom, u prvom stepenu rje{ava na~elnik op}ine
u kojoj porodica u pitanju ima prebivali{te, te kada su u pitanju neka
prava – boravi{te, kako je obja{njeno u daljem tekstu.
[ta je to za{tita porodice sa djecom?
Za{tita porodice sa djecom je osiguranje porodice kroz materijalna i
druga davanja, radi pomaganja u podizanju, odgoju i zbrinjavanju djece, kao i njihovom osposobljavanju za samostalan `ivot i rad, u najboljem interesu djeteta.
Koja su to prava koja pripadaju porodici sa djecom?
1. Dodatak na djecu (“Dje~iji dodatak”)
Dje~iji dodatak ostvaruju porodice sa podru~ja Kantona Sarajevo i to:
ili po prebivali{tu, ili po boravi{tu. Dakle, porodica ne mo`e ostvariti
dje~iji dodatak i ondje gdje ima prebivali{te i u mjestu gdje ima prijavljeno boravi{te (ukoliko je razli~ito od prebivali{ta). Ovo pravo ostvaruju porodice sa djecom ~iji ukupni prihodi (pla}e, penzije i sli~ni prihodi) po ~lanu doma}instva ne prelaze 20% od prosje~ne pla}e. Sam
iznos dje~ijeg dodatka utvr|uje Kantonalno ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice.
Bez obzira na visinu ukupnih prihoda, dje~iji dodatak pripada djeci
oboljeloj od {e}erne bolesti, karcinoma, leukemije, TBC-a i celijakije, te
djeci korisnika stalne nov~ane pomo}i.
28
Pored ovih uvjeta za ostvarenje prava na dje~iji dodatak, mora se raditi o djetetu koje je mla|e od 15 godina (stariji jedino u slu~aju da su na
redovnom {kolovanju u BiH – najkasnije do 27. godine `ivota, ukoliko
su pored toga nesposobni za privre|ivanje).
Dje~iji dodatak se mora ispla}ivati i za vrijeme raspusta.
Ako se radi o djeci koja su ometena u psihi~kom i fizi~kom razvoju, a
koja se nalaze na specijalnom {kolovanju, dje~iji dodatak se daje tokom
cijelog {kolovanja, a najkasnije do 27. godine `ivota.
Dje~iji dodatak ne pripada:
 djeci smje{tenoj u ustanove dje~ije i socijalne za{tite,
 djetetu koje po zavr{etku srednje {kole ponovo upi{e srednju {kolu,
 djetetu koje u toku studija izgubi vi{e od jedne godine na vi{oj ili visoko{kolskoj ustanovi,
 djetetu koje “obnovi godinu”,
 djetetu koje po zavr{etku visokog obrazovanja upi{e {kolu istog stepena.
Tako|er, dje~iji doplatak prestaje djetetu koje stupi u brak ili stekne potomstvo.
Pravo na dje~iji dodatak se mora obnavljati godi{nje; korisnik dje~ijeg
osiguranja mora svake godine, izme|u 01.09. i 31.10., dostaviti dokaze
o ispunjavanju za ostvarenje ovog prava, te prijaviti svaku promjenu
koja eventualno povla~i gubitak ovog prava.
2. Naknada umjesto pla}e `eni-majci u radnom odnosu, za vrijeme
dok odsustvuje s posla radi trudno}e, poro|aja i njege djeteta
Ovu naknadu ostvaruju osobe koje imaju prebivali{te od najmanje godinu dana u Kantonu Sarajevo, ali i lica koja imaju prijavljen boravak
na istom podru~ju, te osobe koje imaju status raseljene osobe. Naknada se utvr|uje u visini od 60% od prosje~ne pla}e. Ukoliko `ena-majka
iz opravdanih razloga nije primila pla}u u posljednjih 6 mjeseci, naknada se ispla}uje u visini najni`e pla}e. Ako je zasnovala radni odnos, a
prije poroda najmanje 6 mjeseci nije bila u radnom odnosu, naknada
pla}e joj se obra~unava u visini od 50% najni`e pla}e.
Na iznos naknade, umjesto pla}e `eni-majci, upla}uju se doprinosi
PIO, zdravstvo i osiguranje od nezaposlenosti i izmiruju se poreske
obaveze u skladu sa zakonom. Naknada se ispla}uje neprekidno kroz
Vodi~ kroz prava u Kantonu Sarajevo • 29
jednu godinu, po~ev{i od dana stupanja na porodiljski dopust (koje
mo`e po~eti 28 dana prije o~ekivanog poro|aja).
Naknadu, umjesto pla}e `eni-majci, mo`e ostvariti otac djeteta, odnosno usvojitelj.
3. Nov~ana potpora za vrijeme trudno}e i poro|aja `eni-majci koja
nije u radnom odnosu
Ovo pravo se ostvaruje ukoliko `ena-majka, odnosno njen bra~ni drug,
imaju prebivali{te u Kantonu Sarajevo od najmanje godinu dana,
odnosno boravi{te ukoliko se radi o raseljenoj osobi. Ostvaruje se u
iznosu od 20% prosje~ne pla}e, u neprekidnom trajanju od godinu dana od dana poro|aja.
Pod istim uvjetima ovo pravo ostvaruje i majka porodilja koja se nalazi
na redovnom {kolovanju.
4. Jednokratna potpora za opremu novoro|enog djeteta
Jednokratna potpora se ostvaruje u iznosu od 35% prosje~ne pla}e, pod
jednakim uvjetima koje je neophodno ostvariti i za gore opisano pravo
na dje~iji dodatak.
5. Potpora u prehrani djeteta do {est mjeseci i dodatna ishrana za
majke-dojilje
Uz ispunjenje istih uvjeta kakvi su predvi|eni za ostvarenje prava na
dje~iji dodatak, i ovo pravo ostvaruju dojilje-majke sa djetetom starosti
do 6 mjeseci. Pravo se ostvaruje u naturalnom davanju ~ija vrijednost ne
mo`e biti manja od 8% prosje~ne pla}e. Ovo pravo se ostvaruje putem
Zavoda za zdravstvenu za{titu `ena i materinstva Kantona Sarajevo.
6. Smje{taj djece uz osiguranu ishranu u ustanovama pred{kolskog
odgoja
Ovaj smje{taj imaju sva djeca pred{kolskog uzrasta u Kantonu. Ali, pravo
na osloba|anje tro{kova djece u pred{kolskoj ustanovi mogu ostvariti:
 djeca bez roditelja,
 djeca ~iji je jedan roditelj sa invaliditetom preko 70% ili osoba o{te}enog sluha koja ostvaruje pravo na stalnu nov~anu pomo},
 djeca korisnici naknade za pomo} i njegu od strane druge osobe,
 djeca korisnici prava na stalnu nov~anu pomo},
30
 djeca sa invaliditetom,
 djeca u ~ijem doma}instvu ima jedna ili vi{e mentalno retardiranih
ili psihi~ki oboljelih osoba,
 djeca ~ija su oba roditelja redovni studenti.
Dio tro{kova smje{taja djece u pred{kolskim ustanovama bi}e subvencioniran kada se radi o djeci zaposlenih roditelja, ili djeci ~iji je jedan roditelj zaposlen a drugi je redovan student, a ~iji prihod po ~lanu doma}instva ne prelazi 35% prosje~ne pla}e, uz ispunjenje ostalih uvjeta predvi|enih za ostvarenje prava na dje~iji dodatak.
7. Osiguranje jednog obroka u vrijeme nastave u {kolama osnovnog
obrazovanja
Ovo pravo ostvaruje se u Kantonu u skladu sa financijskim mogu}nostima Kantona. Radi se dakle, o jednom obroku za vrijeme nastave u {kolama osnovnog obrazovanja za djecu iz socijalno ugro`enih porodica.
8. [kolarine i stipendije |acima i studentima/studenticama
Ovo pravo prvenstveno pripada:
 djeci bez oba roditelja,
 djeci ~iji je jedan roditelj sa invaliditetom preko 70% ili osoba o{te}enog sluha koja ostvaruje pravo na stalnu nov~anu pomo},
 djeca korisnika naknade za pomo} i njegu od strane druge osobe,
 djeca korisnika prava na stalnu nov~anu pomo},
 djeca sa invaliditetom,
 djeci u ~ijem doma}instvu ima jedna ili vi{e osoba mentalno retardiranih ili psihi~ki oboljelih osoba.
Kome se treba obratiti za ostvarivanje ovih prava?
Propisom Kantona bli`e se ure|uju uvjeti, na~in, postupak, organi i finansiranje prava porodice sa djecom.
Zahtjevi za ostvarenje prava na naknadu umjesto pla}e `eni-majci u radnom odnosu, nov~anu pomo} za vrijeme trudno}e i poro|aja `enemajke koja nije u radnom odnosu, jednokratna pomo} za opremu novoro|enom djetetu, te za pomo} u prehrani djeteta do 6 mjeseci starosti, neophodno je podnijeti zahtjev u roku od 60 dana od dana poroda
nadle`nom organu za ostvarenje navedenih prava.
Vodi~ kroz prava u Kantonu Sarajevo • 31
Zahtjevi za ostvarenje gore pomenutih prava: dje~iji dodatak, nov~ana
pomo} za vrijeme trudno}e i poro|aja `ene-majke koja nije u radnom
odnosu, jednokratna pomo} za opremu novoro|enom djetetu, oslobo|enje od tro{kova smje{taja djece uz osiguranu ishranu u ustanovama
pred{kolskog odgoja, osiguranje jednog obroka u vrijeme nastave u
{kolama osnovnog obrazovanja podnose se op}inskim slu`bama socijalne za{tite op}ine u kojoj porodica ima prebivali{te/boravi{te.
Zna~i, sva prava porodice sa djecom ostvaruju se putem op}ine u kojoj tra`ilac prava ima prebivali{te.
32
Glava VI
PRAVA IZ OBAVEZNOG ZDRAVSTVENOG
OSIGURANJA I ZDRAVSTVENA ZA[TITA
I. Obavezno zdravstveno osiguranje
Zdravstveno osiguranje je dio socijalnog osiguranja gra|ana, ustanovljen na na~elu uzajamnosti i solidarnosti, na na~in da gra|ani ulaganjem sredstava ostvaruju pravo na zdravstvenu za{titu.
Zdravstveno osiguranje mo`e biti:
 Obavezno,
 Pro{ireno,
 Dobrovoljno zdravstveno osiguranje.
Korisnici
A. Obavezno zdravstveno osiguranje
Pravo na obavezno zdravstveno osiguranje imaju lica kojima je Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja (dalje u tekstu “Zavod”) utvrdio
status osiguranoga lica (u daljem tekstu “osiguranik”). To su lica koja su
u radnom odnosu i druga lica koja vr{e odre|ene djelatnosti. U skladu
sa prirodom ovog vodi~a izdvajamo sljede}e kategorije:
1. Lica zaposlena kod pravnih i fizi~kih lica sa sjedi{tem u Federaciji;
2. Lica zaposlena kod pravnih i fizi~kih lica sa sjedi{tem u Federaciji,
upu}ena na rad ili stru~no usavr{avanje u inozemstvo, te lica na radu u doma}instvima osiguranika koji se nalaze na radu u inozemstvu;
Vodi~ kroz prava u Kantonu Sarajevo • 33
3.
4.
5.
6.
7.
34
Dokumentacija potrebna za prijavu radnika/zaposlenika i vlasnika
firmi, osim privatnih radnji, mora se podnijeti u roku od 8 dana od
dana po~etka rada, a obuhvata sljede}e dokumente:
 Prijava PIO-a,
 Prijava na zdravstveno osiguranje – obrazac ZO1,
 Kopija ili original li~ne karte.
Ukoliko se radi o vlasniku privatne radnje, pored ovih dokumenata,
potrebno je prilo`iti i rje{enje o po~etku djelatnosti.
Lica koja se nakon zavr{enog obrazovanja nalaze na obaveznom
prakti~nom radu, ako rade puno radno vrijeme;
Lica koja na teritoriji Federacije obavljaju privrednu ili neprivrednu
djelatnost li~nim radom;
Lica koja su vlasnici privatnih preduze}a sa sjedi{tem na teritoriji
Federacije, ako nisu zdravstveno osigurani po drugom osnovu;
Korisnici penzija i korisnici prava na profesionalnu rehabilitaciju i
zapo{ljavanje po propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju
Federacije;
Nezaposlena lica }e biti zdravstveno osigurana ukoliko su prijavljena Zavodu za zapo{ljavanje, te ako su:
 se prijavila u roku od 30 dana nakon prestanka radnog odnosa,
obavljanja djelatnosti ili nakon prestanka primanja naknade pla}a na koju imaju pravo prema ovom zakonu ili prema propisima
donesenim na osnovu ovog zakona,
 se prijavila u roku od 30 dana nakon otpu{tanja iz ustanove za
izvr{enje kaznenih i prekr{ajnih sankcija, iz zdravstvene ili druge specijalizirane ustanove, ako je bila primijenjena mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog lije~enja u zdravstvenoj ustanovi
ili obaveznog lije~enja alkoholi~ara i narkomana,
 na stru~nom osposobljavanju ili prekvalifikaciji koje organizira
Zavod za zapo{ljavanje,
 se prijavila u roku od 30 dana, po povratku iz inozemstva i ako
su prije odlaska u inozemstvo bila zdravstveno osigurana,
 se prijavila u roku od 90 dana nakon zavr{etka {kolske godine u
kojoj su zavr{ila redovna {kolovanja, odnosno od dana polo`enog ispita ako su prije toga izgubila pravo na zdravstvenu za{titu,
Potrebna dokumentacija za zdravstveno osiguranje nezaposlenih lica:
 prijava zdravstvenog osiguranja – obrazac ZO1,
 rje{enje o priznavanju prava na zdravstvenu za{titu koje daje
op}ina po osnovu prebivali{ta,
 li~na karta.
8. Djeca koja su navr{ila 15 godina `ivota, a nisu zavr{ila osnovno
{kolovanje ili se po zavr{etku osnovnog {kolovanja nisu zaposlila,
}e biti zdravstveno osigurana ako se u roku od 30 dana od dana navr{enih 15 godina `ivota, odnosno od dana zavr{etka {kolske godine, prijave Zavodu za zapo{ljavanje;
9. Lica koja su prema propisima o {kolovanju izgubila status u~enika,
odnosno redovnog studenta/studentice ili su prekinula redovno
{kolovanje, zadr`avaju pravo na zdravstvenu za{titu u trajanju od
jedne godine od dana prekida {kolovanja ako su se prijavila Zavodu za zapo{ljavanje u roku od 30 dana od dana prekida {kolovanja
i ako pravo na zdravstvenu za{titu ne mogu ostvariti po drugom
osnovu;
10. Lica s prebivali{tem na teritoriji Federacije kojima je priznato svojstvo ratnog, mirnodopskog i civilnog invalida rata, odnosno status
korisnika porodi~ne invalidnine, ako nisu zdravstveno osigurana
po drugom osnovu;
11. Lica koja su prekinula rad zbog toga {to ih je pravno lice uputilo na
stru~no obrazovanje ili postdiplomski studij;
12. Lica koja je pravno lice prije stupanja u radni odnos uputilo, kao
svoje stipendiste, na prakti~an rad ili u drugo pravno lice radi stru~nog osposobljavanja ili usavr{avanja.
B. Osigurana lica – ~lanovi porodice osiguranika
Osigurana lica su ~lanovi porodice osiguranika i to (~lanovi porodice
osiguranika u daljem tekstu “osigurana lica”):
1. Supru`nik (bra~ni i vanbra~ni, u skladu sa propisima o braku i porodici);
Za prijavu supru`nika – bra~nog ili vanbra~nog, potrebna je sljede}a dokumentacija:
 Vjen~ani list ili ku}na lista,
 Li~na karta osiguranika,
 Li~na karta supru`nika,
Vodi~ kroz prava u Kantonu Sarajevo • 35
 Listing PIO-a, ili potvrda za supru`nika da nije aktivni osiguranik (da nije osiguran po nekom drugom osnovu).
2. Djeca (ro|ena u braku, van braka, usvojena ili pastor~ad, te druga
djeca ako ih osiguranik izdr`ava);
Potrebna dokumentacija:
 Li~na karta osiguranika,
 Rodni list djeteta,
 Za djecu preko 15 godina starosti potrebna je potvrda {kole ili fakulteta da se nalaze na redovnom {kolovanju.
3. Roditelji (otac, majka, o~uh, ma}eha, usvojitelji osiguranika) ako ih
izdr`ava;
Potrebna dokumentacija:
 Rodni list nosioca osiguranja,
 Uvjerenje o visini prihoda,
 Uvjerenje katastra iz mjesta ro|enja i mjesta stanovanja da nema
zemlji{ta u svojini,
 Uvjerenje PIO-a iz zemlje ranijeg prebivali{ta da nije korisnik
penzije,
 Potvrda da nije evidentiran kao penzioner ili aktivni osiguranik
u BiH,
 Potvrda da nije obveznik uplate doprinosa po osnovu obavljanja
samostalne djelatnosti,
 Izjava potpisana u poslovnici sa dva svjedoka,
 Ku}na lista,
 Li~ne karte.
4. Unuci, bra}a, sestre, djed i baka ako su nesposobni za samostalni `ivot i rad i ako nemaju sredstava za izdr`avanje, pa ih izdr`ava osiguranik. Dokumentacija potrebna za osiguranje ovih kategorija je
ista kao i kod osiguranja roditelja, a jo{ treba dodati i rje{enje PIO o
nesposobnosti za samostalan `ivot i rad.
C. Ostali korisnici
Pored osiguranika i osiguranih lica, pravo na zdravstvenu za{titu u obimu koji pripada osiguranicima imaju:
U~enici srednjih {kola i redovni studenti visokih {kola koji nisu osigurani kao ~lanovi porodice osiguranika (za ovjeru knji`ice je potrebna
potvrda o redovnom {kolovanju);
36
Lica koja su nesposobna za samostalan `ivot i rad i nemaju sredstava za
izdr`avanje, u skladu sa propisima o socijalnoj pomo}i (prijavu na osiguranje vr{i Centar za socijalni rad uz rje{enje o stalnoj socijalnoj pomo}i).
Sva gore navedena lica dokazuju svoje zdravstveno osiguranje zdravstvenom legitimacijom (knji`icom) koju izdaje nadle`ni Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja, putem nadle`nih gradskih poslovnica.
II. Prava iz zdravstvenog osiguranja
Prava iz zdravstvenog osiguranja se ostvaruju preko poslovnica Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.
Putem ovih poslovnica se vr{i:
 prijava i odjava osiguranja,
 promjene u osiguranju,
 ovjera zdravstvenih knji`ica,
 ovjera prijedloga o potrebi ortopedskih pomagala,
 kontrola naknade bolovanja prema sjedi{tu obveznika uplate doprinosa.
Prava iz zdravstvenog osiguranja su:
1. Pravo na zdravstvenu za{titu, obuhvata:
 Primarnu zdravstvenu za{titu (djelatnosti porodi~nog doktora medicine, op}e medicine, {kolske medicine, higijensko-epidemiolo{ku za{titu, zubozdravstvenu za{titu, hitnu medicinsku pomo},
medicinu rada, za{titu `ena i djece, dijagnosti~ku i apotekarsku
djelatnost);
 Specijalisti~ko konsultativnu zdravstvenu za{titu (mjere, aktivnosti i
postupci koji se poduzimaju u cilju dijagnosticiranja, lije~enja i
medicinske rehabilitacije oboljelih kada nije potrebno bolni~ko
lije~enje);
 Bolni~ku zdravstvenu za{titu (mjere, aktivnosti i postupci koji se
poduzimaju u cilju dijagnosticiranja, lije~enja i medicinske rehabilitacije oboljelih u odgovaraju}im stacionarnim zdravstvenim
ustanovama);
 Pravo na lijekove (Kanton Sarajevo je regulisao Odlukom o listi lijekova koji se propisuju na teret sredstava Kantonalnog zavoda);
 Pravo na kori{tenje ortopedskih i drugih pomagala;
Vodi~ kroz prava u Kantonu Sarajevo • 37
 Lica osigurana preko Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona
Sarajevo imaju pravo lije~enja i u drugim kantonima, Distriktu Br~ko
i drugom entitetu, ukoliko se radi o hitnim slu~ajevima;
 Prilikom odlaska u inozemstvo, u zemljama sa kojima postoje zaklju~eni ugovori o socijalnom osiguranju, osigurana lica mogu,
pod odre|enim uvjetima, koristiti zdravstvenu za{titu u hitnim
slu~ajevima.
2. Naknada putnih tro{kova u vezi sa kori{tenjem zdravstvene za{tite,
3. Naknada pla}e za vrijeme privremene sprije~enosti za rad koja pripada samo licima u radnom odnosu.
Jedina razlika u pravima izme|u osiguranika i ~lanova njihovih porodica koje osiguravaju – osiguranih lica, je u tome {to osiguranici ostvaruju ova prava po osnovu radnog odnosa, pa prema tome, imaju pravo
na naknadu pla}e za vrijeme privremene sprije~enosti za rad (jer je ovo
pravo vezano za pravo iz radnog odnosa).
38
Glava VII
POSREDOVANJE U ZAPO[LJAVANJU
I. [ta je to posredovanje u zapo{ljavanju?
Posredovanje u zapo{ljavanju obuhvata sve radnje i mjere poduzete u
svrhu povezivanja nezaposlene osobe koja tra`i zaposlenje, kao i zaposlene osobe koja tra`i promjenu u zaposlenju, sa poslodavcima kojima
je potreban zaposlenik radi zasnivanja radnog odnosa, odnosno zaklju~ivanja ugovora o radu ili radnog anga`ovanja.
U postupku posredovanja uzima se u obzir:
 postojanje poslova sa slobodnim radnim mjestima,
 sposobnosti osoba za koje se posreduje u zapo{ljavanju,
 njihove li~ne zahtjeve,
 du`inu ~ekanja posla,
 po potrebi ispitivanje psiholo{ke sposobnosti,
 sklonosti prema radu na odre|enim radnim mjestima,
 zdravstveno stanje.
II. Postupak posredovanja
A. Nezaposlena osoba
Nezaposlenom osobom se smatra osoba sposobna za rad koja nije u radnom odnosu, a koja:
a) nema registrirano privredno dru{tvo ili drugo pravno lice, odnosno
ne ostvaruje dividendu po osnovu udjela u privrednom dru{tvu ili
drugom pravnom licu,
b) nema registriran obrt,
Vodi~ kroz prava u Kantonu Sarajevo • 39
c) se ne bavi poljoprivrednom djelatno{}u,
d) nije u`ivalac penzije prema propisima o penzijskom i invalidskom
osiguranju,
e) nije redovan u~enik/ca ili student/ica,
f) ostvaruje prihod po bilo kojem osnovu,
g) aktivno tra`i posao.
B. Du`nost nezaposlene osobe
Nezaposlena osoba du`na je, po zavr{etku {kolovanja, prijaviti se na
evidenciju nezaposlenih osoba kod Zavoda za zapo{ljavanje u mjestu
svog prebivali{ta.
Pravovremenom registracijom u svom op}inskom Zavodu za zapo{ljavanje sti~u se prava na:
 usluge posredovanja u zapo{ljavanju,
 informiranje o mogu}nostima zapo{ljavanja razli~itih kategorija nezaposlenih,
 osiguranje za slu~aj nezaposlenosti i socijalnu sigurnost nezaposlenih osoba.
Prijavljivanje se vr{i u op}inskim Zavodima za zapo{ljavanje prema
mjestu prebivali{ta. Potrebno je pojaviti se li~no i donijeti:
 Radnu knji`icu ovjerenu u op}ini, gdje treba predo~iti dokaz o stru~noj spremi – svjedod`bu (diplomu) o zavr{enom obrazovanju i ostaviti ovjerene kopije dokumenata,
 Li~nu kartu i prijavu mjesta prebivali{ta,
 Izjavu o ispunjavanju uvjeta za dobivanje statusa nezaposlene osobe (utvr|eni obrazac u Zavodu).
C. Rokovi za prijavljivanje Zavodu za zapo{ljavanje
Obavezni rokovi za prijavljivanje Zavodu za zapo{ljavanje kako bi stekli prava:
 90 dana nakon zavr{etka {kolske godine u kojoj je zavr{eno redovno
{kolovanje, odnosno od dana polo`enog ispita, ako je osoba prije toga izgubili pravo na zdravstvenu za{titu,
 osobe koje su prema propisima o {kolovanju izgubile status u~enika/ce, odnosno redovnog/e studenta/ice ili su prekinule redovno
{kolovanje zadr`avaju pravo na zdravstvenu za{titu u trajanju od
jedne godine od dana prekida {kolovanja, ako su se prijavile Zavo40
du za zapo{ljavanje u roku od 30 dana od prekida {kolovanja i ako
pravo na zdravstvenu za{titu ne mogu ostvariti po drugom osnovu.
Nakon {to se nezaposlena osoba prijavi na evidenciju nezaposlenih,
du`na je da se redovno javlja slu`bi/zavodu, a najmanje jedanput u
sljede}im rokovima, i to po isteku:
 30 dana – ako ostvaruje pravo na nov~anu naknadu i penzijsko-invalidsko osiguranje,
 60 dana – ako ostvaruje pravo na zdravstvenu za{titu,
 90 dana – ako ne ostvaruje prava po osnovu nezaposlenosti.
Osoba koja tra`i posao, a nema status nezaposlene osobe, nije du`na da
se redovno javlja slu`bi za zapo{ljavanje.
Ukoliko nezaposlena osoba pro|e proceduru izbora i odabira za neki
posao u postupku posredovanja, ne smije odbiti ponu|eni posao ako
za to nema opravdane razloge.
D. Zavodi za zapo{ljavanje
Zavodi za zapo{ljavanje u op}inama djeluju u okviru Sektora za posredovanje u zapo{ljavanju i socijalnu sigurnost nezaposlenih lica. Zadatak zaposlenih u Zavodima je da:
 evidentiraju lica koja tra`e zaposlenja prema stru~noj kvalifikaciji,
iskustvu i da posreduju u zapo{ljavanju. Da nezaposlena evidentirana lica, ukoliko postoje mogu}nosti, upute na profesionalnu orijentaciju, stru~no osposobljavanje ili stru~nu prekvalifikaciju,
 da od poslodavca dobiju ta~na obavje{tenja o slobodnim radnim
mjestima i o uvjetima koje trebaju ispunjavati radnici koji }e biti
upu}eni na ta radna mjesta,
 da na slobodna radna mjesta upu}uju kandidate koji posjeduju potrebne stru~ne i fizi~ke sposobnosti.
E. Procedura kod posredovanja pri zapo{ljavanju
Poslove posredovanja pri zapo{ljavanju Kantonalna slu`ba za zapo{ljavanje obavlja na osnovu prijave i saznanja o potrebama za zaposlenikom, evidencije zaposlenih i drugih osoba koje tra`e zaposlenje, te u
neposrednoj saradnji sa poslodavcem i nezaposlenim osobama.
Prijavu potrebe za zaposlenikom podnosi poslodavac ~ije je sjedi{te na
podru~ju Kantona Sarajevo na propisanim obrascima Slu`bi za zapo{ljavanje Kantona Sarajevo.
Vodi~ kroz prava u Kantonu Sarajevo • 41
Nakon primitka prijave od strane poslodavca, Slu`ba za zapo{ljavanje
objavljuje oglas u roku od 3 dana.
Kantonalna slu`ba za zapo{ljavanje }e protekom oglasnog roka poslodavcu uputiti tra`ene zaposlenike koji odgovaraju zahtjevu iz prijave.
Kantonalna slu`ba za zapo{ljavanje du`na je provjeriti da li su se upu}ene osobe prijavile poslodavcu i prihvatile ponu|eni posao, odnosno
da li je radno mjesto popunjeno.
Nezaposlena osoba mo`e dogovoriti sa odre|enim poslodavcem da se
prijavi na poziv za dodjelu podsticaja/subvencija u skladu sa procedurama odre|enim javnim oglasom i na taj na~in sebi olak{ati zaposlenje.
Ukoliko nezaposlena osoba neopravdano odbije zaposlenje ponu|eno
posredovanjem Kantonalne slu`be, smatra se nezaintersovanom za zapo{ljavanje i prestaje se voditi na evidenciji nezaposlenih osoba.
Opravdanim razlogom za odbijanje ponu|enog zaposlenja smatra se
naro~ito:
 bolest,
 te{ka bolest u`eg ~lana porodice (bra~ni drug, djeca – bra~na i vanbra~na, usvojena i pastor~ad),
 du`e odsustvo iz mjesta prebivali{ta.
Slu`ba za zapo{ljavanje prestaje voditi osobu kao nezaposlenu u
osnovnoj evidenciji ako ta osoba:
1. zasnuje radni odnos,
2. odbije odgovaraju}i posao,
3. bude zate~ena na radu bez ugovora o radu ili pisane izjave poslodavca, odnosno rje{enja o zasnivanju radnog odnosa ili o postavljenju,
4. registrira privredno dru{tvo ili drugo pravno lice, odnosno ostvari
dividendu po osnovu udjela u privrednom dru{tvu ili drugom pravnom licu,
5. registrira obrt,
6. po~ne se baviti poljoprivrednom djelatno{}u,
7. ispuni uvjete za penziju prema propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju,
8. stupi na odslu`enje vojnog roka,
9. stupi na izdr`avanje kazne zatvora, mjere sigurnosti, za{titne ili vaspitne mjere u trajanju du`em od {est mjeseci,
10. navr{i 65 godina `ivota,
42
11. odbije uklju~iti se u obrazovanje na istom stepenu stru~ne spreme u
cilju pove}anja njene mogu}nosti, a koje je organizovala i tro{kove
snosi Slu`ba za zapo{ljavanje, ili ako bez opravdanoga razloga prekine, odnosno ne zavr{i obrazovanje,
12. ne javi se slu`bi za zapo{ljavanje u dva uzastopna roka, a ne obavijesti Slu`bu za zapo{ljavanje o opravdanim razlozima nejavljanja,
13. ne ispunjava uvjete o aktivnom tra`enju posla,
14. odjavi se sa evidencije,
15. primi nov~anu naknadu u skladu sa ~lanom 30.a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju u zapo{ljavanju i socijalnoj
sigurnosti nezaposlenih osoba,
16. postane redovan/na u~enik/ca ili student/ica,
17. za vrijeme obavljanja pripravni~kog sta`a.
Osoba koja se bri{e sa evidencije nezaposlenih mo`e se ponovo prijaviti na evidenciju nakon prestanka okolnosti zbog kojih se prestala voditi.
Kad se te okolnosti otklone i osoba se ponovo prijavi na evidenciju nezaposlenih, osoba sti~e sva prava u pogledu beneficija i ima tretman
osobe koja se prvi put prijavljuje na evidenciju nezaposlenih.
III. Kako se obezbje|uje materijalna i socijalna sigurnost
nezaposlenih osoba?
Pod pravima iz materijalne i socijalne sigurnosti koje nezaposlene osobe mogu ostvariti su:
 nov~ana naknada,
 zdravstveno osiguranje,
 penzijsko i invalidsko osiguranje.
A. Nov~ana naknada
Nov~anu naknadu za vrijeme nezaposlenosti ostvaruju osobe sa invaliditetom, koje su ostvarile pravo na nov~anu naknadu za njegu i pomo} od strane druge osobe u skladu sa Zakonom o socijalnoj za{titi, za{titi civilnih `rtava rata i za{titi porodice sa djecom Kantona Sarajevo i
u skladu sa Zakonom o dopunskim pravima boraca – branitelja Bosne i
Hercegovine.
Uvjeti za ostvarivanje prava na nov~anu naknadu za nezaposlenu osobu su:
Vodi~ kroz prava u Kantonu Sarajevo • 43
 Minimalno 8 mjeseci radnog sta`a, puno radno vrijeme, neprekidno
ili sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci;
 Prijava Zavodu i podno{enje zahtjeva za ostvarivanje prava na nov~anu naknadu u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa;
 Izmireni doprinosi za osiguranje od nezaposlenosti;
 Da nezaposlena osoba nije svjesno doprinijela prestanku radnog
odnosa.
Ovi uvjeti moraju biti kumulativno ispunjeni. Nov~ana naknada se ispla}uje 3, 6, 9, 12, 15, 18 ili 24 mjeseca, ovisno od vremena provedenog
na radu i iznosi 40% prosje~ne neto pla}e ispla}ene u Federaciji BiH u
posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa.
B. Pravo na zdravstveno osiguranje
Ovo pravo nezaposlene osobe ostvaruju ako ispunjavaju uvjete predvi|ene Federalnim zakonom o zdravstvenom osiguranju. Prema ovom
Zakonu, nezaposlena osoba }e biti zdravstveno osigurana ako se Zavodu prijavi u roku:
 30 dana nakon prestanka radnog odnosa,
 90 dana nakon zavr{etka {kolovanja,
 30 dana nakon otpu{tanja iz ustanove za izvr{enje kaznenih sankcija, iz zdravstvene ustanove, ako je bila primjenjena mjera obaveznog lije~enja u zdravstvenoj ustanovi ili obaveznog lije~enja alkoholi~ara i narkomana,
 90 dana nakon razvoda braka, ako je razvedeni supru`nik mla|i od
45 godina (`ena), odnosno 60 godina (mu{karac), ako su joj/mu sudskom odlukom povjerena djeca na ~uvanje i odgajanje i dok djeca
imaju pravo na izdr`avanje.
C. Pravo na penzijsko osiguranje
Pravo na uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje ima nezaposlena osoba kojoj nedostaju do tri godine za sticanje uvjeta za ostvarivanje prava na starosnu penziju, u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju.
44
IV. Postupak ostvarivanja prava po osnovu nezaposlenosti
Postupak ostvarivanja prava po osnovu nezaposlenosti pokre}e se na
zahtjev nezaposlene osobe.
Uz zahtjev za ostvarivanje nov~ane naknade za slu~aj nezaposlenosti
prila`u se dokazi relevantni za rje{avanje po zahtjevu.
Slu`ba za zapo{ljavanje Kantona Sarajevo utvr|uje formu zahtjeva i
na~in podno{enja, kao i potrebnu ostalu dokumentaciju koja se mora
prilo`iti uz zahtjev.
Vodi~ kroz prava u Kantonu Sarajevo • 45
Glava VIII
OBRAZOVANJE
O obrazovanju generalno
Pravo na obrazovanje je jedno od temeljnih ljudskih prava. Obrazovanje predstavlja jedno od klju~nih faktora za ostvarivanje drugih prava i
pokreta~ka je snaga u osna`ivanju djece i odraslih da sami oblikuju svoju budu}nost, iza|u iz siroma{tva i uzmu puno u~e{}e u `ivotu svoje zajednice. U tom smislu, pravo na obrazovanje je usko vezano sa pravom
na rad. Svaki pojedinac ima pravo na obrazovanje, i vlasti na svim nivoima, uklju~uju}i op}inu, du`ne su osigurati ostvarivanje ovog prava.
U Federaciji BiH, obrazovanje je oblast u nadle`nosti kantona.
I. [ta je osnovno obrazovanje, koliko traje, koja je starosna dob
djeteta za upis?
Osnovno obrazovanje je obavezno, besplatno i dostupno svima.
Redovno osnovno obrazovanje zna~i poha|anje redovne osnovne {kole u trajanju od devet godina, i to za djecu od {est do petnaest godina
starosti i obavezno je. Osim toga, dijete koje }e do 1. marta teku}e godine navr{i 5 i po godina `ivota mora biti upisano u osnovnu {kolu.
A. Kako se vr{i izbor {kole?
Djeci se mora omogu}iti poha|anje {kole koja je najbli`a njihovom
mjestu stanovanja. U izuzetnim okolnostima, dijete mo`e poha|ati
drugu osnovnu {kolu koja je izvan {kolskog podru~ja u kojem `ivi, ali
samo na zahtjev roditelja ili staratelja.
46
B. Kada se vr{i upis djece u {kolu?
Upis u redovnu osnovnu {kolu obavlja se u aprilu i augustu na osnovu
spiskova budu}ih u~enika koje {kolama dostavlja nadle`ni organ op}ine na ~ijoj se teritoriji {kola nalazi.
Ocjenu sposobnosti djece pri upisu u osnovnu {kolu obavlja komisija
sastavljena od pedagoga (pedagoga-psihologa ili psihologa) i nastavnika razredne nastave, uz prethodno pribavljeno ljekarsko uvjerenje nadle`ne zdravstvene ustanove.
Ocjenu sposobnosti djece s o{te}enjima sluha i govora vr{i Centar za
slu{nu i govornu rehabilitaciju, djece o{te}enog vida Centar za slijepu
i slabovidnu djecu.
C. Kada po~inje i zavr{ava nastava?
[kolska godina traje od 01. septembra teku}e do 31. augusta naredne
godine. Ministarstvo propisuje {kolski kalendar za svaku {kolsku godinu i objavljuje ga najkasnije 10 dana prije po~etka nastave. Nastava u
osnovnoj {koli izvodi se po polugodi{tima i traje 37 radnih sedmica. O
zavr{enom osnovnom obrazovanju u~eniku/u~enici se izdaje svjedod`ba, koja je javna isprava.
D. Da li se osnovna {kola mo`e poha|ati naknadno, poslije 15.
godine `ivota?
Odrasle osobe, koje su starije od 15 godina, mogu sticati osnovno obrazovanje u skladu sa nastavnim planom i programom za odrasle koje
odredi Agencija za nastavne planove i programe.
E. [ta ako je dijete pripadnik nacionalne manjine?
Dijetetu koje je dr`avljanin Bosne i Hercegovine, a koje se smatra pripadnikom nacionalne manjine, osigurat }e se nastava maternjeg jezika
u osnovnoj {koli u koju je upisano. Nastava maternjeg jezika se mo`e
odvijati u razredu, u zasebnom razredu, grupi ili pojedina~no.
F. [ta ako dijete ima posebne potrebe?
Rad sa djecom sa posebnim potrebama odvija se u specijalnim {kolama,
ali i u redovnim osnovnim {kolama. Mogu}nost prelaska u~enika iz
specijalne u redovnu {kolu zavisi od pedago{kog, psiholo{kog, defekto-
Vodi~ kroz prava u Kantonu Sarajevo • 47
lo{kog, logopedskog i socijalnog statusa u~enika, a ovu procjenu vr{i
specijalna osnovna {kola ili ustanova.
Ako se procijeni da dijete mo`e poha|ati redovnu nastavu, ono ima
pravo da bude u redovnim odjeljenju, a mo`e se organizovati i kao rad
u manjim grupama ili kao pojedina~ni rad sa nastavnikom/nastavnicom – defektologom.
Kako roditelji u~estvuju u radu {kole?
Svaka osnovna {kola ima Vije}e roditelja koje se bira za teku}u {kolsku
godinu, a ~ine ga po jedan roditelj u~enika/u~enica iz svakog odjeljenja.
Vije}e roditelja prezentira stavove roditelja {kolskom odboru i doprinosi razvijanju komunikacije izme|u u~enika/u~enica, nastavnika, roditelja i zajednice.
Nadzor nad zakonito{}u rada i stru~ni nadzor
Nadzor nad zakonito{}u rada i inspekcijski nadzor, kao i stru~ni nadzor
rada javnih ustanova i ustanova iz oblasti osnovnog odgoja i obrazovanja vr{i Ministarstvo.
Svaka osnovna {kola ima svoje organe upravljanja. Zakonski minimum
organa upravljanja je:
1. Organ upravljanja u osnovnoj {koli je {kolski odbor.
2. Organ rukovo|enja je direktor/direktorica {kole.
3. Organ kontrole poslovanja u osnovnoj {koli je nadzorni odbor.
II. Srednje obrazovanje
Novi Zakon o srednjem obrazovanju je usvojen 01. septembra 2010. godine, kada je i po~ela njegova primjena. Provodit }e se od 2010/2011.
{kolske godine. Odredbe ovog zakona omogu}avaju svim u~enicima u
KS koji zavr{e osnovnu {kolu da nastave {kolovanje, a nastavnici }e biti du`ni da ih usmjeravaju. Ovim Zakonom je uvedeno obavezno srednje obrazovanje u trajanju od jedne ili dvije godine, sa mogu}no{}u
sticanja stru~ne spreme I i II stepena, ali ne i sticanja srednje stru~ne
spreme. Obavezno srednje obrazovanje u trajanju od dvije godine ostavlja mogu}nost u~enicima da nakon zavr{enog ovog obrazovanja, zavr{e i tre}i razred {kole (uz polaganje razlike predmeta) i steknu srednju stru~nu spremu.
48
Koliko traje srednje obrazovanje?
[kolovanje redovnih u~enika u srednjoj {koli traje tri ili ~etiri godine,
nakon ~ega se sti~e srednja stru~na sprema tre}eg ili ~etvrtog stepena.
U srednjoj {koli se mogu realizovati odre|eni programi stru~nog obrazovanja prvog i drugog stepena stru~ne spreme, me|utim, time se ne
sti~e srednja stru~na sprema.
Koji su tipovi srednjih {kola?
Vrste srednjih {kola su gimnazije, srednje {kole za stru~no obrazovanje
i obuku, srednje vjerske {kole i srednje {kole za u~enike sa posebnim
obrazovnim potrebama. Po zavr{etku srednjeg obrazovanja, pola`e se
matura ili zavr{ni ispit.
Da li je obrazovanje u srednjim {kolama besplatno?
Da, redovno obrazovanje u~enika u srednjim {kolama, kao javnim ustanovama, je besplatno.
Kako se vr{i upis u srednje {kole?
U~enici se upisuju u prvi razred srednje {kole na osnovu javnog konkursa koji se u dnevnim novinama objavljuje najkasnije dva mjeseca
prije po~etka {kolske godine.
U~enik/ca se mo`e upisati u prvi razred srednje {kole pod uvjetom da
do kraja teku}e godine ne navr{ava 18 godina `ivota, a sa posebnim
obrazovnim potrebama ova starosna granica iznosi 22 godine `ivota.
Kakve su to srednje {kole za u~enike sa posebnim obrazovnim
potrebama?
Srednja {kola za u~enike sa posebnim obrazovnim potrebama je {kola koja je svojim programima i drugim uvjetima rada prilago|ena u~enicima
koji zbog fizi~kih, psihofizi~kih ili bilo kojih drugih razloga imaju pote{ko}e u savladavanju nastavnih planova i programa, odnosno kada su obrazovanje i odgoj po posebnim programima njihov najbolji interes. Obrazovanje u~enika sa posebnim obrazovnim potrebama je od prioritetnog interesa i sastavni je dio jedinstvenog obrazovnog sistema. Osnovni cilj obrazovanja u~enika sa posebnim obrazovnim potrebama je da se svim u~enicima daju iste mogu}nosti u~e{}a i u`ivanja koristi od obrazovanja i uklju~ivanja u dru{tvo, u skladu sa njihovim individualnim mogu}nostima.
Vodi~ kroz prava u Kantonu Sarajevo • 49
Koliko traje {kolska godina?
Nastava u prvom polugodi{tu po~inje prvog radnog dana u septembru
i zavr{ava se po pravilu nakon navr{enih 17 nastavnih sedmica.
Zimski odmor za u~enike traje ~etiri sedmice i koristi se, po pravilu, nakon zavr{etka prvog polugodi{ta.
Nastava u drugom polugodi{tu po~inje poslije zimskog odmora i zavr{ava se nakon ispunjenja planiranog godi{njeg fonda nastavnih ~asova.
Organiziranje nastave i trajanje nastavnog ~asa!
Srednja {kola organizira redovnu nastavu u petodnevnoj radnoj sedmici. Nastavni ~as op}eobrazovne, stru~no-teorijske i prakti~ne nastave u srednjoj {koli traje 45 minuta, a prakti~ne nastave u preduze}ima
i drugim institucijama 60 minuta.
U srednjoj {koli za u~enike sa posebnim obrazovnim potrebama nastavni ~as traje 40 minuta.
Ukupno optere}enje u~enika u nastavi ne mo`e iznositi vi{e od sedam
~asova dnevno, odnosno 35 ~asova sedmi~no.
Kako u~enici i roditelji u~estvuju u radu {kole?
Vije}e u~enika bira se svake godine i ~ine ga predstavnici odjeljenskih
zajednica. U~enici u {koli mogu formirati i udru`enja u~enika pojedinih razreda. Vije}e u~estvuje u pitanjima koja se ti~u nastave, vannastavnih aktivnosti, ekskurzija, maloljetni~ke delinkvencije i drugih pitanja. Roditelji u~estvuju preko Vije}a roditelja, a ~ini ga po jedan roditelj
iz svakog odjeljenja {kole. Vije}e roditelja u~estvuje u pobolj{anju uslova rada {kole, razvijanju bolje komunikacije izme|u u~enika i nastavnika, te suzbijanju maloljetni~ke delinkvencije.
Tko ima pravo dobiti svjedod`bu i diplomu?
U~eniku koji sa uspjehom zavr{i razred, srednja {kola izdaje svjedod`bu o zavr{enom razredu.
U~eniku koji s uspjehom polo`i maturu, odnosno zavr{ni ispit, srednja
{kola izdaje odgovaraju}u diplomu o zavr{enoj srednjoj {koli.
U~enik/ca koji/a u toku srednjeg obrazovanja postigne u svim razredima odli~an uspjeh i ima primjerno vladanje, pod odre|enim uvjetima
mo`e biti oslobo|en/a polaganja dijela mature.
50
III. Visoko obrazovanje
Visoko obrazovanje je djelatnost od posebnog interesa za Kanton.
Koliko ima visoko{kolskih ustanova u Kantonu Sarajevu?
Pored Univerziteta, u Sarajevu postoje i djeluju jo{ ~etiri privatna univerziteta i dva fakulteta.
[ta je to univerzitet?
Univerzitet je autonomna, akreditirana i licencirana visoko{kolska ustanova koja se bavi nastavnim, nau~nonastavnim, umjetni~kim, umjetni~konastavnim i nau~noistra`iva~kim radom, koja nudi akademske
stepene sva tri ciklusa studija i realizira najmanje pet razli~itih nastavnih programa iz najmanje tri nau~ne oblasti – prirodne nauke, tehni~ke nauke, biomedicina i zdravstvo, biotehni~ke nauke, dru{tvene nauke i humanisti~ke nauke, sa ciljevima koji uklju~uju unapre|enje visokog obrazovanja, odnosno nau~ni, kulturni, dru{tveni i ekonomski
razvoj Bosne i Hercegovine i Kantona; promociju demokratskog, gra|anskog dru{tva; postizanje najvi{ih standarda nastave i nau~noistra`iva~kog i stru~nog rada u skladu sa zakonom.
Za{to je va`no da visoko{kolska ustanova bude akreditirana i
licencirana?
Akreditacija je proces koji se vodi na osnovu kriterija definiranih od
strane, ili u ime vlasti, nadle`nih za visoko obrazovanje radi dono{enja
rje{enja kojim se utvr|uje da visoko{kolska ustanova ispunjava op}eprihva}ene standarde u pogledu organizacije rada, raspolo`ivih prostornih, materijalno-tehni~kih i kadrovskih resursa, kvaliteta obrazovnog procesa, studijskih programa i kvalifikacija, odnosno zvanja koja
dodjeljuje, a koja u skladu sa va`e}im zakonom njihovom nosiocu daju odre|ena prava, odnosno pristup narednoj fazi obrazovanja, te pravo kori{tenja ste~enih zvanja.
Licenciranje predstavlja proces provjere ispunjenosti utvr|enih kriterija za rad akreditirane visoko{kolske ustanove radi dodjele dozvole (licence) za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja u skladu sa zakonom.
Vodi~ kroz prava u Kantonu Sarajevo • 51
Licencom se utvr|uju vrsta ustanove, akreditirani studijski programi,
maksimalan broj studenata koji se mogu upisati na studijske programe
sva tri ciklusa, kao i stepeni, odnosno diplome koje visoko{kolska ustanova mo`e dodjeljivati.
Da li je zagarantirana ravnopravnost na visoko{kolskim ustanovama?
Djelatnost visokog obrazovanja je usmjerena ka punom razvoju ljudske li~nosti, po{tivanju ljudskih prava, gra|anskih i drugih demokratskih, akademskih, zakonskih i ustavnih na~ela i sloboda.
Na akreditiranoj i licenciranoj visoko{kolskoj ustanovi ne mo`e se ograni~iti pristup visokom obrazovanju, direktno ili indirektno, prema bilo
kojoj stvarnoj ili pretpostavljenoj osnovi suprotnoj Ustavu, zakonima i
me|unarodnom pravu, kao {to su spol, rasa, seksualna orijentacija, fizi~ki ili drugi nedostatak, bra~no stanje, boja ko`e, jezik, vjeroispovijest, politi~ko ili drugo mi{ljenje, nacionalno, etni~ko ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom zajednicom, imovina, ro|enje ili prema nekom drugom statusu.
Koje vrste visoko{kolskih ustanova postoje?
Visoko{kolska ustanova mo`e se osnovati kao univerzitet ili kao visoka
{kola.
Kako se sti~e status studenta/ice?
Status studenta/ice sti~e se upisom na odgovaraju}i studijski program
visoko{kolske ustanove.
Prijem i upis u prvu studijsku godinu vr{i se na osnovu kona~nih rezultata javnog konkursa.
Konkurs za upis na studijske programe raspisuje visoko{kolska ustanova.
Da li se mo`e izgubiti status studenta/ice?
Studentu/ici mo`e prestati status studenta/ice, a student/ica mo`e izgubiti status studenta/ice vlastitom krivicom.
Status studenta/ice prestaje:
a) okon~anjem ciklusa studija,
b) ispisom sa visoko{kolske ustanove,
c) isklju~enjem sa visoko{kolske ustanove,
d) kada student/ica ne okon~a studij u roku koji je odre|en.
52
U koliko ciklusa se organizira visoko obrazovanje?
Visoko obrazovanje organizira se u tri ciklusa:
I. Prvi ciklus vodi do akademskog zvanja zavr{enog dodiplomskog
studija (the degree of Bachelor) ili ekvivalenta, ste~enog nakon najmanje tri i najvi{e ~etiri godine studija nakon sticanja svjedo~anstva
o zavr{enoj srednjoj {koli, koji se vrednuje sa najmanje 180, odnosno 240 ECTS bodova.
II. Drugi ciklus vodi do akademskog zvanja magistra ili ekvivalenta,
ste~enog nakon zavr{enog dodiplomskog studija, traje jednu ili dvije godine, a vrednuje se sa 60, odnosno 120 ECTS bodova, i to tako
da u zbiru s prvim ciklusom nosi 300 ECTS bodova.
III. Tre}i ciklus vodi do akademskog zvanja doktora ili ekvivalenta, traje tri godine i vrednuje se sa 180 ECTS bodova.
Jedan semestar studija nosi 30 ECTS bodova u svakom ciklusu.
Za studij medicinske grupe nauka prvi ciklus se vrednuje do 360 ECTS
bodova.
Na koji na~in student/ica mo`e poha|ati visoko{kolsku ustanovu?
Studij na visoko{kolskoj ustanovi se mo`e poha|ati redovno, vanredno, u~enjem na daljinu, ili kombiniranjem ova tri modela studiranja.
Kako su podjeljeni studijski programi?
Studijski programi podijeljeni su na studijske godine i semestre.
U skladu sa (E)CTS obim nastavnih programa iznosi 60(E)CTS studijskih bodova – kredita u jednoj studijskoj godini, odnosno 30 (E)CTS
studijskih bodova – kredita u jednom semestru.
Broj studijskih bodova – kredita za pojedini predmet odre|uje se prema broju sati nastave, (predavanja, vje`be, seminari), potrebnom vremenu rada studenta/ice na samostalnim zadacima, potrebnom vremenu za u~enje kod pripreme za provjeru znanja i ocjenjivanje i potrebnom vremenu koje akademsko osoblje provodi u pru`anju pomo}i
studentu/ici u sticanju potrebnog znanja.
Jedan (E)CTS studijski bod – kredit predstavlja 25 sati ukupnog optere}enja studenta/ice kroz sve oblike njegovog/njenog rada na odre|enom
predmetu.
Ciklusi studija i programi koji vode do akademske titule, stru~nog i
nau~nog zvanja koje nudi visoko{kolska ustanova fleksibilni su, tako da
Vodi~ kroz prava u Kantonu Sarajevo • 53
omogu}avaju mobilnost studenata u odgovaraju}im fazama, sa dodjelom (E)CTS bodova – kredita i/ili kvalifikacija, zavisno od rezultata rada koje je student/ica ostvario/la.
Kod utvr|ivanja pravila studiranja visoko{kolska ustanova osigurava
po{tivanje va`e}eg evropskog sistema prenosa bodova – kredita.
Kako se vrednuje znanje studenata?
Uspjeh studenta/ice na ispitu i drugim oblicima provjere znanja, vrednuje se i ocjenjuje sistemom usporedivim sa (E)CTS sistemom kako
slijedi:
a) 10 (A) – izuzetan uspjeh bez gre{aka ili sa neznatnim gre{kama, nosi 95-100 bodova,
b) 9 (B) – iznad prosjeka, sa ponekom gre{kom, nosi 85-94 boda,
c) 8 (C) – prosje~an, sa primjetnim gre{kama, nosi 75-84 boda,
d) 7 (D) – op}enito dobar, ali sa zna~ajnijim nedostacima, nosi 65-74 boda,
e) 6 (E) – zadovoljava minimalne kriterije, nosi 55-64 boda,
f) 5 (F, FX) – ne zadovoljava minimalne kriterije, manje od 55 bodova.
Koji oblici provjere znanja studenta/ice postoje?
Oblici provjere znanja studenta/ice mogu biti pismeni, usmeni i prakti~ni. Provjera znanja je u pravilu pismena i vr{i se putem testa ili pismenog rada.
Rezultati pismenog dijela ispita moraju biti objavljeni u roku od pet dana od dana odr`avanja ispita, uz obavezno ogla{avanje termina u kojem student/ica mo`e izvr{iti uvid u svoj rad. Svi oblici provjere znanja
su javni.
Pismeni ispitni radovi studenata se ~uvaju do kraja studijske godine.
Kako te~e postupak za provjeru znanja studenta/ice?
Rad studenta/ice prati se i ocjenjuje kontinuirano u toku semestra,
odnosno studijske godine. Provjera znanja se vr{i dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja u toku semestra, kao i na
zavr{nom ispitu, na kojem se utvr|uje kona~na ocjena. U strukturi
ukupnog broja bodova, najmanje 50% bodova mora biti predvi|eno za
aktivnosti i provjere znanja u toku semestra.
Zavr{ni ispit se u strukturi ukupnog broja bodova mo`e vrednovati sa
najvi{e 50% bodova.
54
Koliko termina za polaganje ispita student/ica mo`e imati u jednom
danu?
Visoko{kolska ustanova je obavezna organizirati i utvrditi termine polaganja ispita tako da student/ica mo`e biti optere}en/a polaganjem najvi{e jednog ispita u jednom danu.
Ako student/ica nije zadovoljan/na postignutom ocjenom, mo`e li
tra`iti ponavljanje ispita pred komisijom?
Student/ica koji/a nije zadovoljan/na postignutom ocjenom na ispitu
mo`e, u roku od 24 sata nakon saop}enja ocjene, pismeno tra`iti da
ispit ponovi pred komisijom. Zahtjev za ponavljanje ispita mora biti
obrazlo`en.
Dekan, odnosno direktor visoke {kole imenuje predsjednika i dva ~lana ispitne komisije u roku od 24 sata od prijema, ako ocijeni da je zahtjev osnovan.
Predmetni nastavnik ~ijom ocjenom student/ica nije bio/la zadovoljan/na ne mo`e biti predsjednik komisije, a jedan ~lan komisije mora biti iz drugog nastavnog predmeta, ali iz iste ili srodne nastavne oblasti.
Dekan, odnosno direktor visoke {kole, odre|uje termin polaganja ispita u roku od tri dana od dana podno{enja osnovanog zahtjeva studenta/ice.
Koliko studijskih bodova student/ica mo`e prenijeti u narednu
godinu?
Student/ica mo`e prenijeti u narednu godinu studija, unutar jednog ciklusa studija, najvi{e {est (E)CTS studijskih bodova – kredita, ili najvi{e
jedan nepolo`eni predmet, ukoliko on nosi vi{e od {est (E)CTS studijskih bodova – kredita, pod uvjetom da nepolo`eni predmet koji se prenosi u narednu studijsku godinu nije preduvjet za slu{anje drugog predmeta u narednoj studijskoj godini.
Student/ica koji/a obnavlja studijsku godinu obavezan/a je ponovo prisustvovati realizaciji nastave iz predmeta koje nije polo`io/la.
Kada je ciklus studija zavr{en?
Studij odre|enog ciklusa smatra se uspje{no zavr{enim kada je student/ica polo`io/la sve ispite i odbranio/la zavr{ni rad, ukoliko je predvi|en studijskim programom tog ciklusa studija.
Vodi~ kroz prava u Kantonu Sarajevo • 55
Ima li student/ica, nakon zavr{enog ciklusa studija, pravo na
diplomu?
Visoko{kolska ustanova je ovla{tena da organizira cikluse studija i dodjeljuje diplome za koje je licencirana i akreditirana.
Po zavr{etku svakog ciklusa studija studentu/ici se izdaje diploma kojom se potvr|uje da je student/ica zavr{io/la odre|eni ciklus studija i
stekao/la pravo na odre|enu akademsku titulu, odnosno stru~no i nau~no zvanje.
Diploma koju izdaje visoko{kolska ustanova predstavlja javnu ispravu.
56
KONTAKT INFORMACIJE
CENTRA ZA SOCIJALNI RAD I
SLU@BI SOCIJALNE ZA[TITE
KANTONA SARAJEVO
JU “Kantonalni centar
za socijalni rad”
Azize [a}irbegovi} 2
Sarajevo
info@kcsr.ba
Tel. 033/524-444
Fax 033/524-543
Slu`ba socijalne za{tite
Op}ina Stari grad
Fra Grge Marti}a 4
Sarajevo
sszosg@bih.net.ba
Tel. 033/551-110
Fax 033/200-348
Slu`ba socijalne za{tite
Op}ina Centar
Zaima [arca 13
Sarajevo
sszoc@bih.net.ba
Tel. 033/565-500
Fax 033/206-384
Slu`ba socijalne za{tite
Op}ina Novo Sarajevo
Azize [a}irbegovi} 98
Sarajevo
sszons@bih.net.ba
Tel. 033/525-939
Fax 033/525-876
Slu`ba socijalne za{tite
Op}ina Novi grad
Gata~ka 78
Sarajevo
szszong@bih.net.ba
Tel. 033/768-710
Fax 033/541-101
Slu`ba socijalne za{tite
Op}ina Ilid`a i Trnovo
12. mart 5
Sarajevo
sszoi@bih.net.ba
Tel. 033/761-510
Fax 033/625-715
Slu`ba socijalne za{tite
Op}ina Had`i}i
Had`eli do br. 185
Sarajevo
centarhadzici@hotmail.com
Tel. 033/475-848
Fax 033/475-841
Slu`ba socijalne za{tite
Op}ina Vogo{}a
Omladinska 41
Vogo{}a
szszov@bih.net.ba
Tel. 033/432-651
Fax 033/424-440
Slu`ba socijalne za{tite
Op}ina Ilija{
Ivana Franje Juki}a 2
Ilija{
ilijas@kcsr.ba
Tel. 033/428-910
Fax 033/428-911
Vodi~ kroz prava u Kantonu Sarajevo • 57
U okviru op}inskih administracija, svake
od op}ina Kantona Sarajevo, nalaze se i
Slu`be za rad, zdravstvo, socijalna pitanja i izbjeglice.
Op}ina Stari Grad Sarajevo
Ul. Zelenih beretki 4
info@starigrad.ba
Tel. 033/282-504, 033/282-397
Op}ina Ilija{ Sarajevo
Ul. Ilija{ke brigade 6
biz@ilijas.ba
Tel. 033/580-639, 033/580-640
Fax 033/580-641
Op}ina Trnovo Sarajevo
Ul. Trnovo bb
Tel. 033/439-107
Op}ina Centar Sarajevo
Ul. Mis Irbina 1
webmaster@centar.ba
Tel. 033/562-300
Fax 033/562-400
KONTAKT INFORMACIJE
ZAVODA I GRADSKIH
POSLOVNICA ZAVODA
ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
KANTONA SARAJEVO
Op}ina Novo Sarajevo
Ul. Zmaja od Bosne 55
Tel. 033/492-100
Fax 033 644 559
Zavod zdravstvenog osiguranja
Kantona Sarajevo
Lo`ioni~ka 2
Sarajevo
kzzobib@lol.ba
Tel. 033/725-200
Fax 033/725-298
Info telefon 033/725-222
Op}ina Novi Grad Sarajevo
Ul. Bulevar Me{e Selimovi}a 97
info@novigradsarajevo.ba
Tel. 033/291-173, 033/291-100
Op}ina Ilid`a Sarajevo
Ul. Samira ]atovi}a Kobre 1
Tel. 033/637-755, 033/637-384
Op}ina Had`i}i Sarajevo
Ul. Had`eli 114
ohadzici@bih.net.ba
Tel. 033/475-900
Fax 033/475-952
Op}ina Vogo{}a Sarajevo
Ul. Jo{ani~ka 80
opcina@vogosca.ba
Tel. 033/430-805, 033/433-586
Fax 033/430-806
58
Gradske poslovnice
Stari Grad i Centar
Hamdije Kre{evljakovi}a 14
Tel. 033/666-712
Novo Sarajevo i Novi Grad
Zmaja od Bosne bb
Tel. 033/725-275
Ilid`a i Trnovo
Emira Boguni}a ^arlija 17
Tel. 033/761-240
Had`i}i
Had`eli 169
Tel. 033/420-107
Ilija{
126. Ilija{ke brigade 52
Tel. 033/428-791
Vogo{}a
Jo{ani~ka 83
Tel. 033/435-671
KONTAKT INFORMACIJE
JAVNE USTANOVE SLU@BE ZA
ZAPO[LJAVANJE I BIROA ZA
ZAPO[LJAVANJE KANTONA
SARAJEVO
JU Slu`ba za zapo{ljavanje
Kantona Sarajevo
Ul. \oke Mazali}a 3
Tel. 033/204-150
Fax 033/251-260
Biro Centar
Ul. Mehmeda Spahe do br. 12
birocentar@juszzks.com.ba
Tel. 033/554-185, 033/225-786
Fax 033/214-438
Biro Had`i}i
Ul. Had`eli 128
birohadzici@juszzks.com.ba
Tel. 033/428-621
Fax 033/428-620
Biro Ilid`a
Ul. Mala Aleja 2
biroilidza@juszzks.com.ba
Tel. 033/762-670
Fax 033/622-356
Biro Ilija{
Ul. Ivana Franje Juki}a 4
biroilijas@juszzks.com.ba
Tel. 033/400-037
Fax 033/403-350
Biro Novi Grad
Ul. Teheranski trg broj od 6 – 8
bironovigrad@juszzks.com.ba
Tel. 033/469-812
Fax 033/473-224
Biro Novo Sarajevo
Ul. Lo`ioni~ka 5
bironovosarajevo@juszzks.com.ba
Tel. 033/653-217
Fax 033/652-457
Biro Stari Grad
Ul. Sime Milutinovi}a 4
birostarigrad@juszzks.com.ba
Tel. 033/557-247
Fax 033/557-246
Biro Trnovo
Ul. Trnovo bb
birotrnovo@juszzks.com.ba
Tel. 033/439-046
Biro Vogo{}a
Ul. Jo{ani~ka 30
birovogosca@juszzks.com.ba
Tel. 033/424-080
Fax 033/424-081
KONTAKT INFORMACIJE
INSTITUCIJA RELEVANTNIH ZA
OBLAST OBRAZOVANJA
Ministarstvo obrazovanja i nauke
Kantona Sarajevo
Ul. Reisa D`emaludina ^au{evi}a 1
Tel. 033/562-128
Fax 033/562-218
Vodi~ kroz prava u Kantonu Sarajevo • 59

Nedžad Koldžo

O B A V J E Š T E NJ E

Biografija - Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

ZAHTJEV ZA DOSTAVLJANJE PONUDE

Udruzivanje sredstava 2014 N.pdf - Ministarstvo za boračka pitanja

ovdje. - Resursni centar civilnog društva

Preuzet - Direkcija za puteve Kantona Sarajevo

KANTONALNO JAVNO KOMUNALNO PREDUZEĆE "VODOVOD I

CACHEID=bb2e1890-13e6-4f46-8abf-5f72c2caaa00;prijava osiguranog slučaja – rođenje djeteta

Nastavni program iz predmeta

„MOŽEMO NAPRAVITI DOBAR REZULTAT U BRAZILU” POKLON

REGISTAR - Fondacija Lokalne Demokratije

Analiza zakonodavstva Kantona Sarajevo

„Bh. dijaspora je jedan od razloga za nadu u bolju budućnost Bosne”

Ivan Paližna

Zaštita na radu