- Poslovna Informatika @ EFOS

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA
EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU
DIPLOMSKI STUDIJ
SMJER POSLOVNA INFORMATIKA
Diplomski rad iz kolegija Sustavi poslovne inteligencije
Mogućnosti uporabe Cloud tehnologije u poslovanju
Mentor:
prof.dr.sc. Marijana Zekić-Sušac
Student:
Matej Florschütz
Broj indeksa: 00255
Status: Redovan
U Osijeku, rujan 2011.
Sadržaj:
1. Uvod
2. Teorijski okvir i metodologija
2.1. Osnove cloud computinga
2.1.1. Povijest cloud computinga
2.1.2. Ključne karakteristike
2.1.3. Virtualizacija
2.1.4. Razine cloud computinga
2.1.5. Vrste cloud computinga
2.1.6. Cloud Danas
2.2.Cloud Computing u poslovanju
2.2.1. Cloud za korporacije
2.2.2. Implementacija
2.2.3. Beneficije i limiti
2.2.4. Ekonomski aspekt
2.2.5. Utjecaj na poslovanje
2.3. Sigurnost Cloud Computinga
2.3.1. Sigurnosni izazov
2.3.2. Rizik
3. Prethodna istraţivanja
4. Praktični dio
4.1. Google Apps za poslovne korisnike
4.2. Google Docs
4.2.1. Google Docs
4.2.2. Google Spreadsheets
4.2.2. Google Presentations
4.3. Kolaborativni rad sa Google Docs aplikacijama u poslovanju
4.4. Google Calendar
5. Zaključak
6. Literatura
1
Sažetak
Cloud Computing tehnologija je kombinacija više tehnologija koje su se razvijale u
nekoliko prošlih desetljeća. Nagla evolucija cloud tehnologije je vođena potrebama poduzeća
na prilagodbu prema trţištu. Osim financijskog utjecaja, cloud computing utječe na
organizacijsku strukturu poduzeća, utječe na način upravljanja i koordinacije dnevnih
zadataka, i kako motiviraju i uključuju zaposlenike u poslovanje.
Cilj ovog rada je prikazati karakteristike cloud computing tehnologije i njen doprinos
u poslovanju, u praktičnom dijelu sam opisao mogućnosti Google Docsa. Google Docs se
pokazao kao idealno rješenje za poduzeća koja nemaju velika sredstva za izgradnju vlastite
informatičke infrastrukture, a potrebni su im računalni resursi, diskovni prostor ili neki drugi
servisi. Prednosti Google Docs-a su smanjenje troškova, veća efikasnost, bolja organiziranost
i revolucionalni kolaborativni rad.
Ključne riječi:
Cloud Computing, virtualizacija, kolaboracija, Google Docs, implementacija
2
Summary
Cloud computing techology is combination of techologies that have been developing
over the last several decades. Rapid evolution of cloud techology is driven by the pressing
needs of organizations to cope with change in their markets. Besides its financial impact,
cloud computing also affects how companies structure their organizations, how they manage
and coordinate their daily operations, and how they motivate and engage their people in
business.
The aim of this paper is to present the characteristics of cloud computing technology
and its contribution to the business, in the practical part, I have described features of Google
Docs. Google Docs has proven to be an ideal solution for companies that don't have enough
budget to build their own IT infrastructure but they need computer resources, disk space or
other services. Advantages of Google Docs are numerous, some of them are: reduced costs,
greater efficiency, better organization and revolutionary collaborative work.
Keywords:
Cloud Computing, virtualization, collaboration, Google Docs, implementation
3
1.Uvod
Razvojem informacijskih tehnologija se neprekidno javlja potreba za unaprjeđenjem
trenutnog stanja informacijskih sustava. Cloud computing je nastao kao rezultat potrebe za
povećanjem kapaciteta i novih mogućnosti na postojećim infrastrukturama bez investiranja u
novu infrastrukturu i kadrove.
Cloud Computing je omogućio korisnicima dodatne računalne resurse koristeći samo
Internet preglednik. Velika je orijentiranost prema korisnicima i postoje brojni servisi od
dodatnih diskovnih prostora do besplatnih aplikacija. Koncept i ideja cloud tehnologije je
revolucionarna iz razloga što nudi novi način pristupa osobnim podacima i aplikacijama, više
nisu smješteni na osobnom računala već u cloudu, što znači da im se moţe pristupiti u bilo
koje vrijeme, sa sve većeg broja uređaja i neovisno o geografskoj lokaciji, potreban je samo
Internet preglednik i konekcija na Internet.
Jedna od najvećih koristi cloud tehnologije su nove mogućnosti u poslovanju.
Jednostavna razmjena podataka i kolaborativan rad na dokumentima povećava fleksibilnost i
brţe izvršavanje zadataka. Poduzeća više ne moraju ulagati u skupu informatičku
infrastrukturu, mogu koristiti cloud servise samo onda kada im trebaju, što smanjuje troškove.
Cilj ovog rada je pokazati mogućnosti i prednosti cloud tehnologije u poslovanju, u
praktičnom dijelu sam obradioGoogle Apps, besplatnu kolekciju online alata koji u potpunosti
predstavljaju cloud tehnologiju i sve njene prednosti.
4
2. Teorijski okvir i metodologija
2.1. Osnove Cloud Computinga
2.1.1. Povijest Cloud Computinga
Teţnja za inovacijama i neprekidan razvoj informacijskih tehnologija doveli su do
nastanka cloud computinga, javila se potreba za većim kapacitetima i novim mogućnostima
bez ulaganja u postojeću infrastrukturu i obuku kadrova.
Prije cloud computinga postojali su korisnik/posluţitelj i peer-to-peer modeli. U
računalnom svijetu, u razdoblju do 1980-ih godina sve je funkcioniralo pomoću
korisnik/posluţitelj modela. Sve računalne aplikacije, svi podaci i kontrola izvršavala se preko
mainframe računala tj. servera. Ukoliko je korisnik htio pristupiti određenim podacima ili
pokrenuti program, morao se spojiti na mainframe računalo kako bi dobio pristup podacima
odnosno programu. Korisnici su se spajali na mainframe računalo pomoću terminala tj. client
računala, to računalo je imalo samo onoliko radne memorije i procesorske snage koliko je bilo
potrebno za svrhu spajanja sa serverom. Korisnici koji su htjeli koristiti usluge servera, mogli
su dobiti pristup samo uz odobrenje IT administratora, nije bio moguć pristup više od jednog
korisnika na server u isto vrijeme. Model korisnik/posluţitelj iako sličan konceptu cloud
computinga nije nudio kvalitetnu korisničku okolinu zbog ograničenosti upravljanja
mainframe računala.
Potreba spajanja jednog računala sa drugim rezultirala je razvojem peer-to-peer (P2P)
tehnologije. P2P tehnologija predstavlja mreţnu arhitekturu u kojoj svako računalo ima
jednake mogućnosti i odgovornosti, dizajnirano je kao suprotnost korisnik/posluţitelj
tehnologiji u kojoj je više računala ovisilo o mainframe računalu. U P2P okruţenju svako
računalo je u isto vrijeme i korisnik i posluţitelj. Prepoznajući jednako sva računala u mreţi,
P2P tehnologija omogućila je direktnu izmjenu resursa i usluga, te više nije bilo potrebe za
jednim centralnim posluţiteljem. P2P je decentralizirajući koncept, računala funkcioniraju po
načelu jednakosti. P2P tehnologija koristila se za velike projekte i istraţivanja koja su
zahtijevala puno procesorske snage da bi se što brţe došlo do rezultata računanja. Jedan od
značajnih primjera je istraţivanje koje je provela tvrtka SETI@home 1999. godine, u kojoj su
5
spojeni milijuni računala u svrhu potrage za inteligentnim ţivotom u svemiru, istraţivanje
traje i danas, broji više od 3 milijuna korisnika.(Miller, 2009.)
Potreba da više korisnika kolaborativno radi na jednom dokumentu omogućila je
pojavu cloud computinga. Prve kolaborativne grupe koje su radile na jednom dokumentu
javile su se u eri P2P tehnologije. Cilj je bio omogućiti rad na dokumentu u stvarnom
vremenu za više korisnika. Kako bi mogli surađivati na jednom projektu, korisnici najprije
moraju imati osiguranu međusobnu komunikaciju (tekstualnu, zvučnu ili putem videa).
Korisnici moraju imati mogućnost međusobne izmjene podataka kako bi se ostvario
kolaborativni način rada. (Miller, 2009.)
Rastom Interneta, nije bilo potrebe ograničiti kolaborativan rad na projektima i
dokumentima na okruţje jedne mreţe, već se taj rad primjenjuje na korisnike sa više lokacija
kao što su projekti nekoliko organizacija ili tvrtki. Za takav rad više nije bila bitna geografska
pozicija, bitno je bilo smještanje projekta u cloud, kako bi mu se moglo pristupiti sa bilo koje
lokacije. Koncept cloud computinga razvijao se u poduzećima koji su imali velike kapacitete
servera kao što je Google. Veliki posluţiteljski kapacitet iskoristili su za aplikacije bazirane
na webu tj. u cloudu. Osim Google-a među pionirima cloud tehnologije su IBM i Sun
Systems. Danas, ljudi koriste cloud servise kako bi spremali, stvarali, dijelili, traţili i
organizirali najrazličitije podatke a u budućnosti, usluga cloud computinga će biti ne samo na
računalima, već na svim uređajima koji se mogu spojiti na Internet kao što su mobilni uređaji,
automobili, televizori nove generacije itd. (Miller, 2009.)
6
2.1.2. Ključne karakteristike
Cloud (hrv. oblak) je vrlo često korištena metafora za Internet. Ona potječe od načina
na koji se Internet označava u raznim dijagramima, ali i od same infrastrukture Interneta.
Kada se ona koristi zajedno s izrazom computing novi termin više nema isto značenje. Postoji
mnoštvo različitih definicija cloud computinga. Neki analitičari definiraju cloud computing
kao virtualne posluţitelje dostupne preko Interneta. Drugi smatraju da je sve što se nalazi iza
vatrozida gledano sa stajališta korisnika lokalne mreţe u „oblaku“. Moţda bi najbolja
definicija bila da je cloud computing koncept podjele programskog okruţenja koji koristi
Internet kao platformu te omogućuje da aplikacije i dokumenti poslani iz bilo kojeg dijela
svijeta budu pohranjeni i čuvaju se na za to predviđenim posluţiteljima. Ova vrsta računala
koja se zasnivaju na korištenju weba, smanjuju potrebu za kupnjom novog sklopovlja i
programa te otvaraju nove oblike suradnje. Pristup „podacima u oblaku“ odvija se putem web
preglednika ili specijaliziranih aplikacija.
„Oblak“ odvaja aplikacijske i informacijske resurse od infrastrukture koja leţi u
pozadini. Oblak odvaja i mehanizme kojima se ti resursi dostavljaju. Također, „oblak“
povećava suradnju, pokretljivost, skaliranje i dostupnost računalnih sustava te donosi nove
mogućnosti konstrukcije uz pomoć optimalnog i učinkovitog upravljanja. Cloud computing
objašnjava način uporabe više posluţitelja, aplikacija, informacija i infrastrukture koja se
sastoji od mnoštva računalnih, mreţnih, informacijskih resursa te resursa za pohranu podataka
i programa kako bi se smanjili financijski izdatci korisnika i omogućilo brţe i jeftinije
rješavanje problema. Ove komponente mogu biti brzo obrađene, interpretirane, primijenjene i
skalirane pruţajući tako model raspodjele i uporabe koji funkcionira na zahtjev korisnika
(NCERT, 2010).
Na temelju mnogih istraţivanja provedenih među analitičarima, proizvođačima i IT
korisnicima ugrubo se moţe reći što je sve cloud computing(NCERT, 2010):
SaaS (eng. Software as a Service) - Oblik cloud computinga koji preko preglednika
dostavlja jednu aplikaciju mnoštvu korisnika. Korištenjem ovog modela korisnici ne moraju
investirati u nove posluţitelje i licencirane programe. Troškovi davatelja usluga su pri tome
7
manji u odnosu na tradicionalnu uslugu čuvanja podataka na posluţitelju. Detaljniji opis SaaS
usluge nalazi se u poglavlju o modelima pruţanja usluga.
Uslužno računarstvo (eng. Utility computing) - Usluţno računarstvo je relativno
nova forma na trţištu informacijskih tehnologija. Koriste ju Amazon, Sun, IBM i drugi koji
nude uslugu pohrane virtualnih posluţitelja kojima se pristupa na zahtjev korisnika. Pruţatelj
usluga osigurava računalne resurse i infrastrukturu korisniku prema potrebi. U budućnosti bi
ovaj model mogao zamijeniti dio baza podataka jer korisnici uz pomoć cloud computing
tehnologije mogu pohranjivati mnoštvo podataka na virtualnim posluţiteljima. Druge
organizacije pruţaju rješenja koja pomaţu korisnicima u stvaranju virtualnih baza podataka.
Web usluge u oblaku (eng. Web services in the cloud) - Web usluge su usko
povezane sa SaaS modelom. Organizacije koje pruţaju
web usluge nude sučelja (eng.
application programming interface) koja razvojnim inţenjerima omogućuju iskorištavanje
funkcionalnosti preko Interneta. Web usluge mogu imati veliki raspon, pa tako seţu od
diskretnih poslovnih usluga (poput Strike Iron i Xignite), pa sve do jako dobro razvijenog
sučelja, koje se moţe pronaći kod Google Mapsa, automatske obrade podataka nakon plaćanja
te standardnih usluga obrade kreditnih kartica.
PaaS (eng. Platform as a service) – PaaS je još jedna inačica SaaS modela. Ovaj
model
cloud computinga kao uslugu pruţa razvojnu okolinu. Korisnik gradi vlastite
aplikacije koje se pokreću na infrastrukturi davatelja usluge, te putem preglednika dostavljaju
korisniku. Detaljniji opis nalazi se u poglavlju o modelima pruţanja usluga.
MSP (eng. managed service providers) – MSP je jedan od najstarijih oblika cloud
computinga. Upravljana usluga je aplikacija namijenjena IT sluţbi, a ne krajnjem korisniku.
Primjer je usluga skeniranja zloćudnih programa koji se šire porukama elektroničke pošte ili
usluge upravljanja aplikacijama (na primjer tu uslugu pruţa Mercury).
Usluge komercijalnih platformi (eng. Service commerce platforms) - Ove su
platforme hibrid SaaS i MSP modela. Usluga komercijalnih platformi nudi čvorište (eng. hub)
s kojim korisnici komuniciraju. Najčešće se upotrebljava u web trgovinama, poput skupih
upravljačkih sustava koji korisnicima dozvoljavaju naručivanje mobilnih usluga zajedničkih
platformi. Platforme tada koordiniraju pruţanje usluga određivanjem cijene unutar
specifikacija koje je postavio korisnik. Poznati primjeri davatelja ove usluge su Rearden
Commerce i Ariba.
Integracija Interneta (eng. Internet integration) - Danas je integracija cloud
computing usluga i dalje u svojim ranim fazama. Način međusobnog povezivanja zasnovan na
8
oblaku bi se moţda trebao nazivati sky computing s mnoštvom izoliranih oblaka na koje se
korisnici individualno moraju spajati. S druge strane kako sve više organizacija primjenjuje
virtualizaciju i SOA arhitekturu (eng. service-oriented architecture), povećava se potreba za
dobro povezanim uslugama koje se nalaze na internetu. Ideja podesive infrastrukture ja da se
jednog dana svakoj organizaciji napravi čvor u oblaku.
Američka vladina organizacija koja se bavi standardima i tehnologijom - NIST (eng.
National Institute of Standards and Technology) se među inim djelatnostima bavi i cloud
computingom. Točnije, NIST se bavi valjanim definiranjem cloud computinga i podjelom na
karakteristične modele. Cloud model promovira dostupnost i sastoji se od pet ključnih
karakteristika, tri modela pruţanja usluga te četiri modela implementacije koje su navedene na
slici 1.
Slika 1Ključne karakteristike, modeli pružanja usluga, modeli implementacije (NCERT, 2010)
Postoji pet ključnih karakteristika koje pokazuju odnos i razlike cloud computing
sustava u odnosu na tradicionalni pristup u računarstvu. Tih pet ključnih karakteristika su:
Pružanje usluge na zahtjev korisnika (eng. On-demand self-service) - Korisnik
moţe samostalno odabrati i pokrenuti računalne resurse. Moţe birati vrijeme posluţivanja i
mreţni prostor za pohranu podataka bez potrebe za interakcijom s djelatnicima pojedinog
davatelja usluge. U principu, danas većina posluţitelja svoje usluge temelji upravo na pristupu
9
da korisnici plaćaju usluge u ovisnosti o vremenu i obujmu u kojem ih koriste. Ovaj model
cloud computinga pomaţe u podrţavanju izvedbenih i kapacitivnih aspekata objekata koji
ovise o razini usluge. Self-service priroda cloud computinga organizacijama omogućuje
stvaranje elastične okoline koja se povećava i smanjuje ovisno o radnim uvjetima i ciljanim
performansama. „Plati po korištenju“ priroda cloud computinga se moţe smatrati kao najam
opreme koja se plaća ovisno o tome koliko je opreme, na koje vrijeme i s kojim uslugama
iznajmljeno. Virtualizacija je ključ ovoga modela. Organizacije koje koriste informacijske
tehnologije shvaćaju da im virtualizacija omogućava brzo i jednostavno stvaranje kopija
postojećih okolina, ponekad uključujući više virtualnih strojeva kako bi podrţala ispitivanja,
razvoj i pohrana aktivnosti. Trošak ovih okolina je jako malen jer one mogu postojati na
istom posluţitelju kao proizvodna okolina. Isto tako, nove aplikacije se mogu razvijati i
rasprostirati u novim virtualnim strojevima na postojećim fizičkim posluţiteljima, otvorenima
za uporabu preko Interneta. Aplikacije mogu biti skalirane, ako su uspješne na trţištu.
Mogućnost korištenja i plaćanja samo onih resursa koji su korišteni prebacuje rizik koliko
infrastrukture zauzeti od organizacije koja razvija aplikaciju na davatelja usluga
cloud
computinga. Također pomiče i odgovornost za arhitekturalne odluke s arhitekata aplikacije na
razvojne inţenjere. Ovi pomaci odgovornosti mogu povećati rizike.
Širok mrežni pristup (eng. Broad network access) - Mogućnosti su dostupne putem
mreţe i njima se pristupa koristeći standardne mehanizme koji promoviraju heterogenu
uporabu „tankih“ i/ili „bogatijih“ klijentskih platformi (na primjer, mobilni uređaji, laptopi te
PDA uređaji) kao i tradicionalnih programskih usluga temeljenih na „oblaku“. Ovo je vrlo
blisko Microsoftovoj P+U/program+usluga (eng. S+S / softwafe+service) strategiji (ideja je
da se bilo koji uređaj moţe spojiti na sustav od bilo kuda).
Udruživanje resursa (eng. Resource pooling) - Računalni resursi pruţatelja usluga
spajaju se kako bi posluţili sve korisnike koristeći model više zakupljenih jedinica (eng.
Multi-Tenant model), s različitim fizičkim i virtualnim resursima, koji se dinamički dodjeljuju
i uklanjaju prema zahtjevima korisnika. Korisnik uobičajeno nema nadzor i znanje o točnom
mjestu uporabljenih resursa, ali ipak ga moţe odrediti na većoj razini apstrakcije (na primjer
na razini drţave). Primjeri resursa uključuju mreţni prostor, procesore, memoriju, mreţnu
propusnost te virtualne strojeve.
10
Brza elastičnost (eng. Rapid elasticity) - Mogućnosti koje korisnicima nudi cloud
computing mogu biti ubrzano i elastično pokrenute, u nekim slučajevima i automatski, kako
bi se po potrebi ostvarilo proporcionalno povećanje ili smanjenje mogućnosti kada one više
nisu potrebne. Krajnjem korisniku mogućnosti koje koristi mogu izgledati kao da nemaju
ograničenja i mogu se kupiti u bilo kojoj količini u bilo koje vrijeme (na primjer Amazon
EC2).
Odmjerena usluga (eng. Measured service) - Sustavi koji koriste cloud computing
automatski provjeravaju i optimiziraju uporabu resursa.
Uporaba resursa se optimizira
utjecajem na mjerenje sposobnosti apstrakcije prikladne potrebnom tipu usluge (na primjer
pohrana podataka, širina pojasa, aktivni korisnički računi). Uporaba resursa se moţe pratiti,
provjeravati i o njoj se mogu raditi izvješća pruţajući tako transparentan uvid davateljima
usluge i korisnicima. Vaţno je primijetiti da se cloud computing posluţitelji često (ali ne
uvijek) koriste zajedno s virtualizacijskim tehnologijama. Međutim, ne postoje zahtjevi koji
usko povezuju apstrakciju sredstava i virtualizacijske tehnologije pa se u mnogim ponudama
virtualizacija operacijskih sustava ipak ne koristi (NCERT, 2010).
2.1.3 Virtualizacija
Cilj virtualizacije je maksimiziranje vrijednosti poduzeća na uloţenu IT infrastrukturu
te smanjenje opterećenost hardvera, potrošnju energije, troškova i kompleksnosti IT sustava,
povećavajući tako fleksibilnost. Smanjeni su troškovi zbog servisa koji se nude besplatno kao
što su Microsoft Virtual Server ili Vmware Server. Osim koristi od smanjenja troškova,
virtualizacija donosi prednost u boljoj iskoristivosti resursa (fizički serveri su rijetko u
potpunosti iskorišteni, virtualizacijom se povećava iskorištenost sa 5-6% na 60-80%, više
virtualnih servera bude na jednom fizičkom serveru). Virtualizirati se moţe operativni sustav,
platforma, diskovni prostor, mreţa i aplikacije.
Koncept virtualizacije pojavio se 1960. Godine (IBM mainframe sustavom). Od tada
je kontinuirano napredovao te se primjenjivao na memoriju, pohranu podataka, procese,
softver, mreţe i ostale servise koje je nudio IT. Virtualizacija je rezultat kombinacije rastućih
potreba i napretka IT-a. Ekonomijom obujma i sposobnosti ponude naprednih i kompleksnih
11
IT servisa sa razumnim troškom postala je vodeća tehnologija rasta IT-a. U ponudi je mnogo
virtualizacijskih rješenja, neki od njih su Vmware, Xen-an open source virtualizacijski paket
baziran na Linuxovoj platformi, niz Microsoftovih virtualizacijskih proizvoda te IBM, HP,
Intel, Sun itd (Vouk, 2008.).
Posljednjih nekoliko godina virtualni strojevi postali su standardni razvojni objekt.
Virtualizacija povećava prilagodljivost jer sklopovlje čini apstraktnim do točke
da se
programi mogu više puta raspoređivati bez izravne vezanosti za specifični fizički posluţitelj.
Virtualizacija omogućuje postojanje dinamičkih baza podataka, gdje fizički posluţitelji
osiguravaju mnoštvo resursa koji se po potrebi dohvaćaju. Odnos aplikacija za računanje,
pohranu
i mreţne resurse se dinamički mijenja kako bi se dostiglo zahtijevano radno
opterećenje i djelotvornost. Implementacija aplikacija je odvojena od implementacije
posluţitelja, pa se aplikacije mogu brzo raspoređivati i skalirati, bez potrebe za fizičkim
posluţiteljima. Virtualni strojevi postali su prevladavajuća apstrakcija i jedinica razvoja, jer su
oni najmanje zajedničko sučelje koje odjeljuje davatelje usluga i razvojne organizacije.
Korištenjem virtualnih strojeva kao razvojnih objekata zadovoljava se 80% korisničkih
potreba, a i pomaţe u zadovoljavanju potreba za brzim pregrupiranjem i skaliranjem
aplikacija. Oblaci za računanje su najčešće fizički povezani s oblacima za pohranu podataka.
Oblaci za pohranu podataka pruţaju virtualnu pohranu preko API-a koja olakšava virtualnim
strojevima pohranu slika, datoteka ili komponenti poput web posluţitelja, aplikacijskih i
poslovnih podataka. Virtualne aplikacije i strojevi sadrţe programe koji su u potpunosti ili
djelomično programirani tako da izvode specifične zadatke. Oni mogu biti web posluţitelji ili
posluţitelji baza podataka. Virtualni strojevi i aplikacije poboljšavaju sposobnosti brzog
stvaranja i razvijanja aplikacija. Ključ daljnjeg razvoja cloud computinga je kombinirano
korištenje virtualnih strojeva i aplikacija (NCERT, 2010.)
2.1.4. Razine Cloud Computinga
Cloud Computing nije samo jedna vrsta tehnologije, Cloud Computing predstavlja
kombinaciju mnogo postojećih tehnologija a to su virtualizacija, skladištenje podataka,
povezanost i procesorska snaga koji stvaraju novo okruţje. Primjena Cloud tehnologije je u
velikom uzmahu, omogućuje poduzećima i organizacijama bolji fokus na poslovanje a u isto
vrijeme omogućuje informatičkom dijelu organizacije smanjivanje razlike između dostupnog
12
računalnog kapaciteta i računalnih zahtjeva. Rezultat je veća efikasnost i bolja iskorištenost
kapaciteta. Arhitektura Cloud Computinga se sastoji od modela pruţanja usluga (SaaS, PaaS,
IaaS), Vrsta Cloud Computinga (Javnih, Privatnih i Hibridnih Clouda) te alternativnih
arhitektura kao što su Jericho Cloud Cube. (Krutz i Vines, 2010.).
Općeprihvaćena podjela modela pruţanja usluge je SPI model (Softver-PlatformaInfrastruktura), ovaj akronim predstavlja tri glavna servisa SaaS – Software as a Service, PaaS
– Platform as a Service i Iaas – Infrastructure as a Service, iako postoji još varijacija ove
podjele, prihvaćena je ova prema klasifikaciji NIST-a (Nacionalni institut standarda i
tehnologije) prikazana na slici.
Slika 2 Modeli pružanja usluge (NCERT, 2010).
Modeli pruţanja usluge (NCERT, 2010.):
SaaS (eng. Cloud Software as a Service) - Korisniku je pruţena mogućnost uporabe
dostupnih aplikacija koje se nalaze u infrastrukturi oblaka. Aplikacije su dostupne s različitih
klijentskih uređaja uz pomoć klijentskog sučelja (na primjer web preglednika). Pri tome
korisnik ne provjerava pozadinsku
infrastrukturu, uključujući mreţu, servise,operacijske
sustave, pohranu podataka ili čak individualne aplikacijske mogućnosti. Jedina moguća
iznimka su specifične korisničke konfiguracijske postavke. Odnosno, SaaS je tehnološka
platforma koja omogućuje dostupnost aplikacija putem Interneta u obliku usluga koje se
unajmljuju prema potrebi, umjesto da se kupuju kao zasebni program koji treba instalirati na
kućnim (odnosno uredskim) računalima. Ubrzan je trend prijelaza na taj poslovni model, koji
tvrtkama omogućuje najam tekstualnih, tabličnih, kalendarskih ili drugih programa prema
potrebi, čime se izbjegava trošak kupovine, instalacije, nadgradnje i odrţavanja programa na
uredskim računalima. Ovaj model cloud computinga dostavlja jednu aplikaciju
preko
korisničkog preglednika tisućama korisnika koji koriste arhitekturu predviđenu za mnoštvo
zakupa. S korisničke strane to znači da nema dodatnog ulaganja u posluţitelje ili programske
licence, a davateljima usluga troškovi su mali u odnosu na tradicionalnu uslugu drţanja
datoteka na posluţitelju. Primjeri SaaS-a su Google Apps i Zoho Office.
13
SaaS Korisnici tako ne moraju brinuti o kompatibilnosti hardvera, operativnog sustava
i softvera, licencama i neautoriziranim kopijama softvera, odrţavanju, podršci i aţuriranju. Na
visokoj razini, SaaS pruţa mnogo koristi za organizacijsku strukturu, smanjuju se troškovi
licenciranja, upravljanja hardverom i manji troškovi korištenja aplikacije. Jednostavniji je
pristup aplikaciji, preko preglednika. Nema dupliciranja softvera i dodatnih nadograđivanja.
PaaS (eng. Cloud Platform as a Service) – varijacija SaaS strukture koja kao uslugu
donosi razvojnu okolinu. Korisnik sam gradi vlastite aplikacije koje se pokreću na
infrastrukturi davatelja usluge. Aplikacije se korisnicima dostavljaju preko sučelja posluţitelja
dohvatljivog putem Interneta. Navedeni posluţitelji su u vlasništvu davatelja usluga. Ove
usluge su ograničene dizajnom i mogućnostima isporučitelja tako da korisnik nema potpunu
slobodu. Korisnik ne moţe provjeravati strukturu oblaka niti mreţu, sustave pohrane,
operacijske sustave i posluţitelje, ali ipak ima nadzor nad razvijenim aplikacijama. Ponekad
ima čak i mogućnost nadzora okolinske konfiguracije. Neki od primjera su Force.com,
Coghead i Google App Engine.
Koristeći koncept PaaS-a ne moramo instalirati razvojni softver na svoje računalo već
koristimo Web aplikaciju, zatim taj softver moţemo plasirati u cloud. PaaS inkapsulira sloj
softvera za razvoj većih aplikacija i servisa. Posluţitelj nudi korisnicima razvojnu okolinu,
aplikacijski standard, alate za izradu i distribucijski kanal. PaaS model nudi mogućnost
dizajna aplikacija sa malim troškovima, eliminirajući potrebu za skupim hardverskim i
softverskim resursima. Sluţi kao kompletna solucija za razvoj, testiranje i plasman
aplikacije(Krutz i Vines, 2010.).
IaaS (eng. Cloud Infrastructure as a Service) – Korisniku je kao usluga pruţena
mogućnost korištenja računalne infrastrukture (uglavnom virtualne platforme). Korisnici ne
kupuju posluţitelje, programe, prostore za pohranu podataka ili mreţnu opremu, već kupuju
navedene resurse kao vanjsku uslugu. Korisniku je pruţena mogućnost upravljanja obradom,
pohranom, umreţavanjem i drugim osnovnim računalnim resursima. Korisnik moţe pokrenuti
različite vrste programske podrške, od operacijskog sustava do aplikacija. Korisnik nema
nadzor nad infrastrukturom oblaka, ali ima nadzor nad operacijskim sustavima, pohranom
podataka i razvojem aplikacija. Korisnik moţe imati i ograničeni nadzor nad odabranim
komponentama umreţavanja.
14
Neki od posluţitelja IaaS servisa su IBM, Oracle, Sun Terremark, Joyent, Dropbox,
Amazon Simple Storage Service, najznačajniji od navedenih je Amazon sa velikom ponudom
različitih servisa. Na slici je prikazan primjer IaaS servisa, od velike spremišne i mreţne
infrastrukture, virtualiziranih manjih resursa do individualnih korisnika koji nude servise na
internetu.
Slika 3 IaaS primjer(Krutz i Vines, 2010.)
15
2.1.5. Vrste Cloud Computinga
Postoje četiri različita modela provođenja cloud computinga, ovisno o potrebama
izvedeni su na četiri različita načina (NCERT, 2010.):
Javni oblak (eng. Public Cloud) - cloud computing platforma dostupna i otvorena za
javnost, neovisno o tome radi li se o pojedincima ili organizacijama. U vlasništvu je tvrtke
koja prodaje
cloud computing usluge. U slučaju javnih platformi postavlja se pitanje
sigurnosti vlastitih podataka. Aplikacije različitih korisnika često se nalaze na istim
posluţiteljima, sustavima za pohranjivanje i mreţama. Javni oblaci smanjuju sigurnosne
rizike i troškove pruţanjem promjenjive infrastrukture. Oni čine privremeno zakupljenu
infrastrukturu organizacija. Ako je javni oblak realiziran s paţnjom usmjerenom na izvedbu,
sigurnost i poloţaj podataka druge aplikacije pokrenute na oblaku ne bi trebalo stvarati
probleme prema arhitekturi oblaka i krajnjim korisnicima. Jedna od prednosti javnih oblaka
je da oni mogu biti puno veći nego što mogu biti privatni oblaci. Javni oblaci nude mogućnost
povećavanja ili smanjivanja zakupljenog dijela oblaka i prebacivanje odgovornosti, ako se
pojave neplanirani rizici, s organizacija na davatelja usluga. Dijelovi javnog oblaka mogu biti
i pod isključivom uporabom samo jednog korisnika, čineći tako privatni podatkovni centar
(eng. datacenter). Zauzimanje tzv. slika virtualnih strojeva (eng. virtual machine images) u
javnom oblaku ne daje korisnicima potpuni uvid u infrastrukturu oblaka, dok zakupljivanje
podatkovnih centara daje korisnicima veći uvid u samu infrastrukturu. Tada korisnici mogu
upravljati ne samo sa slikama virtualnih strojeva, nego i posluţiteljima, sustavima pohrane,
mreţnim uređajima i mreţnim topologijama. Stvaranje privatnog virtualnog podatkovnog
centra s komponentama koje se nalaze u istom objektu smanjuje problem postojanja mnoštva
različitih lokacija podataka zato što je brzina prijenosa puno veća pri povezivanju objekata
unutar istog oblaka.
Primjeri javnih oblaka su Amazon Web Services, Google App Engine, Salesforce.com
i Microsoft Windows Azure.
16
Slika 4 Javni oblak(NCERT, 2010.)
Privatni oblak (eng. Private Cloud) – Cloud computing infrastruktura dostupna je
isključivo jednoj organizaciji. Njome moţe upravljati sama organizacija ili netko drugi.
Organizacije koriste privatne oblake kada trebaju ili ţele veći nadzor nad podacima nego što
ga mogu imati korištenjem javnog oblaka. Privatni oblaci su napravljeni isključivo
za
uporabu jednog klijenta, pruţajući mu najveći nadzor nad podacima i najveću sigurnost
imovine pohranjene na oblaku. Organizacija posjeduje infrastrukturu i ima nadzor nad
raspodjelom aplikacija na vlastitoj infrastrukturi. Privatni oblaci mogu biti raspoređeni i
unutar organizacijskog podatkovnog centra. IT sluţbe kompanija ili davatelji usluga grade
privatne oblake i upravljaju njima. Organizacije koje posjeduju privatni oblak na njemu mogu
instalirati programe, aplikacije, pohranjivati podatke i upravljati strukturom oblaka. Također,
privatni oblaci pruţaju kompanijama visoku razinu nadzora nad korištenjem resursa oblaka jer
korištenjem privatnog oblaka organizacije imaju potrebne vještine i mogućnosti za
uspostavljanje i upravljanje okolinom.
Slika 5 Privatni oblak(NCERT, 2010.)
17
Zajednički oblak (eng. Community Cloud) - Nekoliko organizacija dijeli strukturu
oblaka. Infrastruktura podrţava posebne zajednice koje imaju zajedničke potrebe, misije,
zahtjeve sigurnosti i slično. Njima mogu upravljati same organizacije ili netko drugi (pruţatelj
usluga cloud computinga). Hibridni oblak (eng. Hybrid Cloud) Strukturu oblaka čine dva ili
više različitih oblaka (privatni, zajednički ili javni) koji ostaju jedinstveni entiteti, ali su
međusobno povezani standardiziranim ili prikladnim tehnologijama koje omogućavaju
efikasan prijenos podataka ili aplikacija. Hibridni oblaci povezuju javne i privatne modele
oblaka. Mogućnost proširivanja privatnog oblaka s resursima javnog oblaka moţe se koristiti
za odrţavanje usluţnih razina kako bi se lakše izdrţala velika opterećenja. To se najčešće
moţe vidjeti kod uporabe oblaka za pohranu podataka kako bi podrţali Web 2.0 aplikacije.
Hibridni oblak se također moţe koristiti za upravljanje planiranim velikim
opterećenjima. Privatni oblaci mogu se koristiti za izvođenje periodičkih zadataka koji se
jednostavno raspoređuju na javne oblake. Hibridni oblaci susreću se sa sloţenosti određivanja
kako raspodijeliti aplikacije po javnom i privatnom oblaku. Pokraj ovog problema u obzir se
mora uzeti i odnos između
podataka i obrade resursa. Ako su podaci mali ili aplikacije ne pamte stanja, hibridni oblak
moţe biti bolje rješenje od prepisivanja velike količine podataka u javni oblak (u kojem se
izvodi jednostavna obrada).
Slika 6 Hibridni oblak(NCERT, 2010.)
18
2.1.6. Cloud Danas
Trenutno se nalazimo u ranoj fazi cloud revolucije. Iako je danas mnogo cloud servisa
dostupno, sve više i više zanimljivih aplikacija je još u razvoju. Cloud computing danas
privlači paţnju najboljih i najvećih tvrtki iz IT industrije, sa ciljem uspostave profitabilnih
poslovnih modela baziranih na cloudu.
Trenutno najvaţnija tvrtka koja se upliće u cloud tehnologiju je Google, nude moćnu
kolekciju web aplikacija preko svoje cloud arhitekture. Od aplikacija za obradu teksta
(Google Docs), prezentacijskog softvera (Google Presentations), email-a (Gmail) do
kalendara (Google Calendar). Sve aplikacije su međusobno kompatibilne i cloud servisi su
povezani(Miller, 2009).
Druge vaţne tvrtke su također uključene u razvoj cloud servisa. Microsoft nudi web
aplikaciju Windows Live Suite i sa Live Meshom povezuju međusobno razne vrste uređaja,
podataka i aplikacija koje koriste cloud platformu. Amazon sa web servisom EC2 nudi
mogućnost dizajniranja aplikacija u cloudu. IBM je uspostavio Cloud Computing Center za
cloud servise i istraţivanja(Miller, 2009).
Što se tiče hrvatskog trţišta HT je predstavio dvije nove usluge. Jedna od njih je
Virtual Desktop i Software as a Service usluga. Preko Virtual Desktopa korisnici će moći
koristiti virtualnu informatičku opremu te aplikacije koje se nalaze u oblaku putem računala,
smartphone uređaja ili tablet uređaja. Software as a Service usluga će omogućavati korištenje
softvera bez potrebe njegove instalacije na računalo. Odabrane softvere korisnici će moći
koristiti neovisno gdje se nalazili – bez komplikacija oko instalacije te bez dodatnih troškova
licenciranja. HT će u cloudu za sada ponuditi MS Office 2010 te STRATUS ERP. Usluge se
namijenjene i poslovnim i privatnim korisnicima. Poslovni korisnici već sada mogu koristiti
Virtual Private Server Hosting uslugu koja omogućava najam virtualnog posluţitelja i
njegovo povezivanje s Internetom. (VIDI 182/2011).
Osim HT-a, usluge cloud computinga u Hrvatskoj od ove godine nudi i Metronet. Prvi
metronetov cloud computing servis vir2all data center spada u segment virtualnih privatnih
oblaka. U njemu korisnik dobiva vlastiti virtualni posluţitelj, a njegove konfiguracije moţe
mijenjati po ţelji. Na raspolaganju mu je i sigurnosna pohrana podataka virtualnih ili fizičkih
19
posluţitelja, sustav za pohranu podataka te napredna rješenja za upravljanje mreţnim
pristupom poput firewalla. U Metronetu spremaju SaaS servis, riječ je o svojevrsnoj trţnici
aplikacija, u kojoj će korisnici moći kupovati razne aplikacije domaćih proizvođača softvera,
poput servisa za upravljanje ljudskim resursima, knjigovodstva, skladištenja, plaćanja i sl.
(VIDI 182/2011).
20
2.2. Cloud Computing u poslovanju
2.2.1. Cloud za korporacije
Mala i velika poduzeća ostvaruju smanjenje troškova i povećanje produktivnosti kada
koriste alate s web-a za upravljanje projektima, kolaboraciju na dokumentima i
prezentacijama, upravljanje kontaktima i rasporedom. Cloud computing omogućuje tvrtkama
da naprave više uz manji trošak.
Web aplikacije su od velike koristi korisnicima koji su često u pokretu i na putu.
Sluţbeni ured zamijenili su radom u hodu i imaju pristup svojim datotekama neovisno o
mjestu gdje se nalaze, bio to ured, kuća ili put.
Upravljanje rasporedom: u organizacijama koje upravljaju sa velikim brojem ljudi,
često se kao problem javlja dogovaranje sastanaka. Web raspored omogućuje zaposlenicima
stavljanje svojih rasporeda u cloud kako bi se lakše organizirao sastanak. Aplikacija iz oblaka
nalazi najbolje vrijeme za sve uključene u raspored sastanka i u kratkom roku organizira
sastanak bez pregovora, nepotrebnog slanja emailova, bez telefonskih poziva i sve se to
automatski generira u oblaku. Osim organiziranja sastanaka unutar organizacije, web
aplikacija za raspored ima mogućnost dogovaranja telekonferencija npr. sa čelnicima drugih
organizacija baziranih na njihovom rasporedu. Neki od naprednih alata su AppointmentQuest
i Schedulebook, a od besplatnih najčešće se koriste Google Calendar i Yahoo Calendar.
Upravljanje kontaktima:često se koristi u odjelima prodaje, gdje je nuţna
komunikacija se velikim brojem klijenata, potrebno je reagirati na vrijeme, zvati klijente kad
je predviđeno ili dogovarati sastanke. Teško je izvedivo pomoću desktop softvera zato što
sluţe samo kao skladišta imena i adresa, također pristup tim informacijama je teţak ukoliko
niste na radnom mjestu. Kontakt manager aplikacija u cloudu ili CRM aplikacija je idealna za
potrebe zaposlenih u prodaji za aktivnosti dogovora rasporeda, sastanaka, slanja predloţaka i
sl. Među popularnijim aplikacijama je BigContacts i Highrise, te aplikacije nude alate za
21
upravljanje troškovima, razne izvještaje o prodaji, upravljanje kontaktima itd. Aplikacije su
dostupne na mobilnim uređajima i tako olakšava rad prodavača u pokretu.
Upravljanje projektima: projekti su zahtjevan i opseţan dio poslovanja, najčešće
obuhvaćaju mnogo zaposlenika, odjela i lokacija. Projekti zahtijevaju puno individualnih
zadataka i obaveza koji su u međusobno zavisnoj vezi. Aplikacije za upravljanje projektima u
cloudu uvelike olakšavaju posao. Sudionici projekta se mogu uključiti sa bilo koje lokacije
kako bi upravljali rasporedom, zadacima i informacijama. Promjene se vide u realnom
vremenu, što ubrzava proces i lakše se drţati rokova na projektu. Mnoge takve aplikacije nude
usluge izmjene podataka, grupnih i individualnih poruka, vremenske rokove, upravljanje više
projekata odjednom. Najpoznatije takve aplikacije su AceProject, Basecamp i onProject.
Kolaboracija na izvješćima: velike organizacije za izvješća koriste često više od
jedne osobe npr. mjesečna izvješća o inputu marketinga, prodaje i računovodstva. Umjesto
pojedinačne međusobne razmjene dokumenata svih uključenih u izvješće, sa web aplikacijom
moguće je u realnom vremenu raditi na izvješću sa aplikacijama kao što su Google Docs ili
Zoho Writer. Kolaboracija na dokumentima je jednostavna, potreban je samo vođa tima koji
će podijeliti pojedinačne odgovornosti i zadatke. Većina aplikacija podrţava i rad sa
tablicama, prezentacijama i fotografijama koje su međusobno sinkronizirane.
Kolaboracija na marketinškim materijalima: marketing je također područje na koje
je cloud tehnologija pozitivno utjecala.Kako bi se sastavio katalog potrebni su podaci sa više
odjela npr. mail kampanja zahtjeva podatke iz marketinga i prodaje. Za te svrhe se koriste
kombinacije web aplikacija kao što su email i aplikacije za upravljanje projektima.
Kolaboracija na izvješćima o troškovima: Web aplikacije za izvješća o troškovima
olakšavaju posao svim organizacijama na način da je smanjena papirologija i kontrola
izvješća na više razina te procedura koja se mora proći. Zaposlenici sa svih razina mogu sa
bilo koje lokacije unijeti informacije o novim troškovima, moţe im se pristupiti i dok su u
pokretu. Zatim elektronskim protokolom cirkulira do odgovornih osoba za potvrdu u obliku
email izvješća. Nakon potvrđivanja automatski se šalje u računovodstvo za daljnju obradu.
Prednosti su mnoge a najvaţnije su skraćivanje vremena potrebnom za potvrđivanje,
22
fleksibilnost zaposlenika i kontrola zaposlenika. Neki od vaţnijih alata su Concur,
ExpensAble i TimeConsultant
Kolaboracija na proračunu: najkompleksniji projekt poduzeća je upravljanje
proračunom, svaki dio poduzeća je obuhvaćen i obrađen u odjelu zaduţenom za financije.
Prema tradicionalnom načinu poslovanja svaki odjel poduzeća je upravljao svojim troškovima
i tek kasnije podnosio izvješća prema financijskom odjelu tj. računovodstvu. Cloud aplikacije
nude bolji pristup, moguće je kreirati jedan dokument u kojem svaki odjel unosi svoje podatke
i aţuriraju se u stvarnom vremenu. Primjer takvih aplikacija: Google Spreadsheets i Host
Budget.
Kolaboracija na financijskim izvješćima: u današnjem vremenu računovodstveni
odjeli velikih organizacija trebaju u kratkom vremenu financijska izvješća iz svih odjela
organizacije, za dnevne, mjesečne ili godišnje inventure. Umjesto čekanja na izvješće,
cjelokupni proces se moţe pojednostaviti korištenjem web aplikacija koje sadrţe tablične i
financijske alate u koje svaki odjel moţe unositi podatke i kreirati financijska izvješća. Sve
rezultira kompletnim izvješćem u kratkom vremenu, povećava fleksibilnost i planiranje
organizacije. Neki od poznatijih aplikacija su Host Consolidator.
Kolaboracija na prezentacijama: prednosti kolaboracije na prezentacijama su
brojne, osobe koje rade prezentaciju često trebaju podatke iz raznih odjela poduzeća i od
velikog broja zaposlenih. Cloud aplikacije pojednostavljuju proces, moguće je kreirati jedan
prezentacijski dokument na kojem će raditi više osoba. Aplikacije ovog tipa koje se najviše
koriste su: Google Presentations (dio Google Docsa), Preezo i Zoho Show.
Brojne su prednosti aplikacija u cloudu, većinu smo ih naveli u prethodnoj podjeli.
Potrebno je još napomenuti neke, kao što su prezentacija u hodu i pristup podacima u hodu.
Koristeći aplikacije za izradu prezentacija više ih ne moramo nositi sa sobom, nalaze se u
cloudu i u bilo kojem trenutku im moţemo pristupiti putem Interneta. Ako se rade neke
promjene u hodu, ostat će pohranjene u oblaku i nema potrebe za sinkroniziranjem
dokumenata. Taj element je jedan od većih prednosti cloud computing tehnologije, nema
brige o verzijama softvera i dokumenata, koristi se ista aplikacija i dokument na kojem se radi
je uvijek aţuriran na zadnju promjenu koju smo radili.
23
2.2.2 Implementacija
Za implementaciju cloud tehnologije potreban je data centar, virtualizacija, upravljanje
resursima, upravljanje identitetom, upravljanje sigurnošću i suradnja odvojenih clouda.
Osnovni element dakako je data centar, treba voditi računa o kvaliteti zavisno od zahtjeva. Tri
su osnovne karakteristike data centara (VIDI, br. 182/2011):
1. skalabilnost,
2. fleksibilnost
3. visoka raspoloţivost.
Skalabilnost je mogućnost istovremene opskrbe velikog broja računala, odnosno
korisnika. Odnosi se na sposobnost brzog rasta performansi.
Fleksibilnost omogućuje da se aplikacije mijenjaju i prilagođavaju na način da se
aţuriraju samo na jednom mjestu, nakon čega svi korisnici dobivaju novu verziju na
korištenje.
Visoka raspoloţivost znači da IT resursi moraju imati veliku dostupnost (softver,
posluţitelj i dr.), mora postojati redundantna arhitektura u kojoj su procesi jasno definirani.
Virtual Computing Laboratory (VCL) je nagrađivani open-source alat i servisno
orijentirana tehnologija za širok obujam rješenja za virtualizaciju resursa, cloud computing,
datotečne i softver resurse. Slika br.7 ilustrira NC State Cloud baziran na VCL tehnologiji.
Pristup NC State Cloudu je moguć preko web preglednika ili preko aplikacijskog
programskog sučelja (API). Resursi su kontrolirani od jednog ili više upravljačkih čvorova,
nalaze se u bazi podataka. Ti upravljački čvorovi omogućuju razmjenu resursa.
Nediferencirani resursi se nalaze u IBM-ovom BladeCenter-u, 40% do 50% njih
zadovoljavaju potrebe računarstva visokih performansi. VCL se pokazao kao rješenje sa
najviše funkcionalnosti (Vouk, 2008).
24
Slika 7 NC State Cloud(Vouk, 2008).
2.2.3. Beneficije i limiti
Poduzeća sve više imaju koristi jedni od drugih, cloud computing je pripomogao u tom
pristupu, posebno u zahtjevima za procesorskom snagom, datotečnim kapacitetom, potrebama
za informacijama itd. Neke od prednosti su (Velte i suradnici, 2010):
Skalabilnost: umjesto nabave nove računalne opreme, instaliranja i konfiguriranja
opreme koje su novi trošak za poduzeće, nova procesorska snaga i novi diskovi za pohranu
mogu se naći u cloudu. Jednom kada zadovoljimo potrebe iz cloud servisa jednostavno
moţemo prestati koristiti njihove usluge što je mnogo bolje od prodaje neţeljenog hardvera
koji je bio skupo plaćen.
Jednostavnost: rješenja iz clouda omogućuje korištenje aplikacija i resursa trenutno,
bez čekanja za konfiguriranje ili instalaciju.
Dobavljači: pojavom novih tehnologija, pojavljuju se novi dobavljači sa ponudom
svojih usluga, to nije uvijek dobro zato što mnogi takvi dobavljači pokušavaju prodati
tehnologiju koja nije u potpunosti iskoristiva. U Cloud tehnologiji pouzdani posluţitelji
servisa, usluga i proizvoda su Google, Amazon, Microsoft, IBM i Yahoo koji nude pouzdane
servise.
25
Više internih resursa manji zadaci se prebacuju na servise u cloudu, tako se
zaposlenici mogu više fokusirati na obaveze sa većim prioritetima. Rezultat je slobodnija
radna snaga.
Sigurnost posluţitelji nude najnovije metode zaštite privatnosti, enkripcije podataka i
autorizacije korisnika
Cloud tehnologija se još nalazi u razvoju i u budućnosti će se još razvijati, kao i svaka
druga tehnologija ima ograničenja, najznačajnije ograničenje je osjetljivost i sigurnost
informacija
Neke informacije mogu biti povjerljive i jednom kada su u cloudu na serverima
posluţiteljima gube sloj kontrole. Npr. izračuni plaće mogu sadrţavati osobne podatke
zaposlenih, kao što su brojevi zdravstvenog osiguranja i sl. tako mogu postati meta hakerskih
napad. Jedan od najboljih oblika zaštite je enkripcija podataka sa open-source programima
kao što su TrueCrypt, jednom kad se podaci zaštite moguće je pristup samo onima sa šifrom,
prikazano na slici br.8 (Velte i suradnici, 2010):
Slika 8 Enkripcija podataka u cloudu(Velte i suradnici, 2010).
Osim osjetljivosti informacija u cloudu, problem mogu predstavljat i nedovršene
aplikacije odnosno nedovoljno dovršene aplikacije koje mogu imati lošu komunikaciju sa
korisnikom ili zauzimaju više procesorske snage ili skladišnog prostora nego što bi trebale.
Neke aplikacije ne komuniciraju dobro s Internetom, što predstavlja rizik za podatke i nisu
kompatibilne sa svim preglednicima zbog različitih oblika enkripcija i standarda.
26
2.2.4. Ekonomski aspekt
Korištenjem cloud computinga moguće je izbjeći velike troškove kupnje skupih
sklopovlja, programa i usluga. Korisnici cloud computing usluga plaćaju samo ono što
koriste. Uglavnom ne postoje zahtjevi za plaćanje unaprijed, a troškovi su jako mali u odnosu
na korištenje vlastite IT infrastrukture. Ovaj pristup organizaciji IT rješenja korisnicima nudi
jednostavan pristup podacima i mnoštvu različitih aplikacija. Druge prednosti ovoga pristupa
su podijeljena infrastruktura i niski troškovi nadzora.
Općenito, korisnici uvijek mogu raskinuti ugovor gdje su usluge često pokrivene
sporazumima o razmjeni usluga s financijskim kaznama.
Korištenjem cloud computinga organizacije mogu uštedjeti na kapitalnim troškovima,
ali s druge strane pri korištenju cloud computinga organizacije moraju biti jako oprezne.
Ovisno o potrebama organizacije, troškovi usluge mogu biti i jako skupi, pa korištenje cloud
computinga ne mora dovesti do velikih financijskih ušteda. U situacijama kada bi glavni
troškovi bili relativno mali, ili kada organizacija ima veću fleksibilnost u svom osnovnom
proračunu nego u operacijskom proračunu cloud model i nema nekog velikog financijskog
smisla. Drugi faktori koji utječu na bilo koje druge potencijalne uštede uključuju učinkovitost
organizacije baze podataka pojedine organizacije u usporedbi s oblakom nekog dobavljača,
postojeće troškove organizacije, razinu prihvaćanja cloud computinga i tip funkcionalnosti
koju oblak posjeduje(NCERT, 2010.).
27
2.2.5. Utjecaj na poslovanje
Kako bi se mogle nositi sa neizvjesnom okolinom, poduzeća moraju smanjiti fiksne
troškove, da bi dobili manevarski prostor za iznenadne i nepredvidive fluktuacije u potraţnji i
cijenama na trţištu. Što poduzeće ima veću mogućnost pretvoriti fiksne troškove u varijabilne
troškove to ima veći manevarski prostor.
Zbog nepredvidljivog ekonomskog stanja, sve više poduzeća se prebacuje sa
standardnog fiksnog operativnog modela na model sa varijabilnim troškovima koji im
omogućuju brţu reakciju na promjene iz okoline. Taj pristup bolje odgovara na današnju
ekonomiju zato što smanjuje ovisnost i rizik na velika kapitalna ulaganja u nova trţišta ili
plasman novih proizvoda.
Ţivotni tijek proizvoda smanjio se s godine na mjesece,
predvidivost velikih trţišta je zamijenjena sa nepredvidivom globalnom ekonomijom i
nepredvidivim zahtjevima potrošača. Poduzeća moraju konstanto razvijati svoje proizvode
kako bi zadovoljili potrebe trţišta. Cloud servisi idu upravo tim putem, nude varijabilne
troškove tj. usluge se naplaćuju po korištenju što rezultira obostrane koristi i za ponuđače i za
potrošače. Ponuđači cloud servisa i proizvoda virtualizacije biljeţe rast u vrijednosti dionica,
ponajviše zbog operativnog modela sa varijabilnim troškovima (Hugos i Hulitzky, 2011).
Prema riječima Dr. Wladawsky-Berger-a najvaţniji utjecaj cloud computing
tehnologije na poslovanje je u trendu eksternaliziranja pomoćnih aktivnosti a potom
kolaboracija ponuđača i korisnika. On vjeruje da cloud computing u kombinaciji sa brzim
Internet vezama stvara novu eru gdje se računalna snaga, podaci i aplikacije mogu dostaviti
korisnicima bilo gdje. Idući val usluga će ići van infrastrukture i standardizirat će masovne
servise za poduzeća i individualce. To bi bili procesi za računovodstvo, upravljanje ljudskim
resursima i financije. Napominje da je korištenje standardiziranih servisa u proizvodnoj
industriji rezultiralo poboljšanjima u proizvodnji i kvaliteti, stoga postoji mogućnost da će
cloud tehnologije i servisi doprinijeti na sličan način u korist korisnika (Hugos i Hulitzky,
2011).
28
Peter Fingar je autor i promatrač razvijajućeg odnosa poslovanja i IT-a. Vjeruje da će
cloud computing promijeniti način na koji poduzeća pristupaju informacijama, kako dijele
sadrţaje i kako pristupaju potrošačima i dobavljačima. Cloud computing mijenja poduzeće na
način da omogućuje poduzeću prilagodbu modela poslovanja na trţišne uvjete. Vidi cloud
computing kao: (1) podjelu zadataka na mnoštvo računala; (2) platformu u stvarnom vremenu
za razvoj novih proizvoda i usluga; (3) platformu za kolaborativni rad i (4) dostupnost svih
informacija neovisno o geografskoj lokaciji (Hugos i Hulitzky, 2011).
Cloud tehnologija omogućuje kolaborativan rad više poduzeća kao jedno, povećava se
efikasnost, inovativnost i odgovornost. U cloud konceptu vođe ne zadaju naredbe već samo
prenose informacije, vjerujući u sposobnost i kompetencije članova tima. Pravo vodstvo se
bazira na koordinaciji a ne na kontroli.
Zavisno o veličini poduzeća i postojećoj infrastrukturi, neka poduzeća mogu koristiti
kombinaciju cloud tehnologije sa postojeći sustavom, za nova poduzeća koja tek počinju sa
radom preporuča se korištenje cloud tehnologije u potpunosti, neovisno o veličini poduzeća.
Cloud servisi su dostupni za poduzeća kako bi osigurali osnovnu komunikaciju, računalnu
infrastrukturu, skladištenje podataka i upravljački kapacitet (IaaS i PaaS). Sve više i više
cloud servisa nudi usluge kao što su ERP i upravljanje ljudskim resursima koji se mogu
koristiti kao kombinacija postojećeg sustava i cloud-a.
29
2.3. Sigurnost Cloud Computinga
2.3.1. Sigurnosni izazov
Neki analitičari smatraju da cloud computing obiluje sigurnosnim rizicima. Prije
odabira organizacije čiju uslugu cloud computinga će koristiti, pametni korisnik bi prvo
trebao obaviti procjene sigurnosti korištenja ove tehnologije. Provjeru sigurnosti najbolje
moţe obaviti netko nepristran (npr. stručni konzultant).
Cloud computing ima jedinstvena obiljeţja koja zahtijevaju procjenu rizika u
područjima poput integriteta, oporavka i privatnosti. Cloud computing zahtjeva i procjenu
pravnih problema u područjima poput inovacija, nadzorne usklađenosti i revizija.
Amazonov EC2 i Google App Engine su primjeri cloud computinga koje analitičari
opisuju kao tipove cloud computinga u kojima su masivno razdijeljene IT sposobnosti
dostavljene kao usluga vanjskim korisnicima putem Interneta.
Korisnici moraju zahtijevati transparentnost i izbjegavati davatelje usluga koji odbijaju
pruţiti detaljne informacije o sigurnosnim problemima. Korisnici se moraju raspitati o
sposobnosti onih koji vode politiku organizacije, arhitektima, programerima i operaterima,
procesima nadzora rizika i tehničkih mehanizama, nivou testiranja koje je provedeno da bi se
potvrdilo da procesi nadzora i usluge rade na planirani način te o tome jesu li davatelji usluga
u sposobnosti identificirati neočekivane ranjivosti. Na slici br.9 su prikazani neki od
uobičajenih zahtjeva sigurnosti(NCERT, 2010).
Slika 9 Uobičajeni zahtjevi sigurnosti(NCERT, 2010).
30
2.3.2. Rizik
Neki od specifičnih sigurnosnih rizika (NCERT, 2010):
Privilegirani korisnički pristup. Obrada osjetljivih podataka izvan organizacije
donosi određenu razinu rizika. Vanjske usluge zaobilaze fizičke i logičke provjere kao i
nadzor osoblja. Korisnici bi trebali prikupiti što više informacija o ljudima koji upravljaju
podacima. Trebali bi od davatelja usluga zatraţiti informacije o zapošljavanju i nadzoru
privilegiranih administratora i provjerama ovlasti njihovih pristupa.
Nadzorna usklaĎenost. Korisnici su odgovorni za sigurnost i integritet vlastitih
podataka čak i kada su oni pohranjeni kod pruţatelja usluga. Zato, prije nego što odaberu
kojeg davatelja usluga ţele izabrati moraju se o njemu dobro informirati. Tradicionalni
pruţatelji usluga se podvrgavaju vanjskim revizijama i sigurnosnom certificiranju, na taj
način dokazujući korisnicima svoje vrijednosti i prednosti pred drugima. Davatelji usluga koji
odbijaju pristupiti ovim ispitivanja pokazuju da ih korisnici mogu angaţirati samo za
najjednostavnije usluge.
Adresa podataka. Korisnik nema točan uvid gdje su njegovi podaci u oblaku
pohranjeni. On ne mora znati čak ni drţavu u kojoj će biti pohranjeni. Korisnik moţe od
davatelja usluge zatraţiti pohranjivanje podataka na točno određenim adresama i davanje
ugovorne obveze o poštivanju zahtjeva privatnosti u interesu korisnika.
Odvajanje podataka. Podaci se u oblaku uobičajeno nalaze u zajedničkoj okolini s
podacima drugih korisnika. Zaštitno kodiranje pri tome moţe biti korisno, ali ne rješava sve
probleme. Korisnik prije odabira organizacije mora saznati što je učinjeno za odvajanje
podataka. Davatelji
usluga trebali bi pruţiti dokaze da su napravljene sheme zaštitnog
kriptiranja ispitane. Pogreške u zaštitnom kriptiranju podatke mogu učiniti potpuno
neupotrebljivim.
Oporavljanje. Iako korisnik ne zna gdje su njegovi podaci spremljeni, davatelj cloud
usluga bi trebao reći korisniku što će se dogoditi s podacima u slučaju neplaniranih nesreća.
Svaka ponuda posluţitelja koja ne nudi dupliciranje podataka i aplikacija na više različitih
mjesta je ranjiva i podloţna totalnom gubitku podataka.
Podrška istraživanja. Korištenjem cloud computinga istraţivanja neprikladnih ili
ilegalnih aktivnosti mogu biti nemoguća ili jako sloţena. Cloud posluţitelji su jako teški za
31
istraţivanje zbog potrebe za autentifikacijom i zbog toga što se na jednom oblaku spremaju
podaci mnogih korisnika, a podaci jednog korisnika mogu biti podijeljeni i na više različitih
datacentara i posluţitelja. Ako korisnik ne moţe dobiti pismenu potvrdu da cloud podrţava
određene oblike istraţivanja tada se moţe zaključiti da zahtjevi za istraţivanjem i otkrivanjem
neće biti mogući. Pismena potvrda davatelja usluge bi trebala sadrţavati podatke kojima
davatelj usluge potvrđuje da je već uspješno provodio takve aktivnosti.
32
3. Prethodna istraživanja
69% Internet korisnika koriste email usluge, spremaju podatke online ili koriste
aplikacije u cloudu kao što su aplikacije za obradu teksta i sl. Koristeći bilo koju od tih usluga
korisnici postaju dio cloud computinga. Na slici br. 10 prikazane su aktivnosti korisnika u
cloudu u postotcima prema istraţivanju Pew Internet & American Life Project 2008
(Horrigan, 2008).
Slika 10 Aktivnosti korisnika u cloud computingu (%), (Horrigan, 2008)
56% korisnika se sluţilo mail uslugama kao što su Hotmail, Gmail ili Yahoo! Mail,
34% korisnika je osobne slike pohranjivalo na internetu, 29% ispitanih je koristilo aplikacije
kao što su Google Documents ili Adobe Photoshop Express, 7% ispitanih je spremalo osobne
video zapise na Internet, 5% ispitanih je platilo uslugu pohranjivanja podataka na internetu a
5% ispitanih je pohranilo sigurnosnu kopiju tvrdog diska na Internet.Sveukupno, 69%
korisnika je izvršavalo jednu od ovih aktivnosti, dok su 40% od njih izvršavali barem dvije od
navedenih aktivnosti(Horrigan, 2008).
Povjerljivost i fleksibilnost su najčešći razlozi onih koji koriste servise cloud
computinga (Podaci u ovom istraţivanju su bazirani na 2251 anketiranih odraslih pojedinaca
između 8. Travnja 2008. godine i 11. Svibnja 2008. godine), (Horrigan, 2008):
51% korisnika koriste servise cloud computinga zbog jednostavnosti i pogodnosti
usluge
41% korisnika navodi kao glavni razlog korištenja servisa cloud computinga
mogućnost pristupa informacijama sa bilo koje lokacije
33
39% koristi cloud computing zbog jednostavnosti razmjene informacija i spremanja
podataka
Mlađi korisnici na internetu više koriste servise ili aplikacije koje zahtijevaju osobne
podatke nego stariji korisnici kao što su Hotmail, Gmail, Yahoo! i sl., slika br. 11 (Horrigan,
2008).
Slika 11 Korisnici na internetu po dobnim grupama i njihove online aktivnosti (%),(Horrigan, 2008)
Na slici br. 12 moţemo vidjeti glavne razloge zabrinutosti u postotcima ukoliko bi
došlo do zlouporabe podataka u cloudu. Većina ispitanika je izrazila veliku zabrinutost
ukoliko bi njihovi podaci bili prodani, korišteni u marketing kampanjama, korišteni za ciljano
oglašavanje i sl. (Horrigan, 2008).
Slika 12 Stavovi korisnika o kršenju prava i privatnosti podataka (%), (Horrigan, 2008)
34
90% korisnika bi bilo vrlo zabrinuto ukoliko bi se njihovi podaci neovlašteno prodali,
5% korisnika bi bilo malo zabrinuto dok 3% ne bi uopće bilo zabrinuto ukoliko bi došlo do
neovlaštene prodaje podataka. 80% korisnika cloud servisa bi bilo jako zabrinuto ako bi se
njihove slike i informacije koristile u svrhe marketing kampanja, 10% bi ih bilo malo
zabrinuto dok 6% ne bi uopće bilo zabrinuto. 68% korisnika cloud servisa bi bilo vrlo
zabrinuto ukoliko bi se njihovi podaci koristili za ciljano oglašavanje, 19% bi ih bilo malo
zabrinuto dok 7% ih uopće ne bi bilo zabrinuto. 63% ispitanika bi bilo vrlo zabrinuto ukoliko
bi cloud servis zadrţao kopiju podataka koje su ţeljeli obrisati, 20% bi ih bilo malo zabrinuto
dok 8% ispitanih uopće ne bi bilo zabrinuto. 49% korisnika bi bilo vrlo zabrinuto ukoliko bi
se njihovi podaci proslijedili zakonodavnim tijelima, 15% bi ih bilo malo zabrinuto dok 22%
uopće ne bi bilo zabrinuto.
35
4. Praktični dio
4.1. Google Apps za poslovne korisnike
Google Apps je grupa aplikacija smještenih u cloudu, koriste se u poslovanju,
obrazovanju i za osobne potrebe. Sastoji se od Google Docsa, Google Calendar-a, Gmail-a,
Google Talk-a, Google Chrome preglednika, Google Groups, Google Sites, Google Video
for Business, Google Mobile i Google Contacts. Google Docs je najvjerniji primjer
tehnologije cloud computinga zbog načina pohrane podataka i pokretanja aplikacija. Osim
poslovne verzije postoji i Google Apps Education verzija koja podrţava popularne servise
koji se koriste u obrazovanju kao što su Moodle, Luminous, Banner itd. Google Apps for
Business je jedina verzija koja se godišnje plaća 50$ i prema zadnjim podacima koristi je više
od 3 milijuna poduzeća. U praktičnom dijelu diplomskog rada obradio sam mogućnosti
Google Docsa koji sadrţi istoimeni alat za obradu teksta (Google Docs), tablični kalkulator
(Google Spreadsheets), prezentacijski alat (Google Presentations) i Google Calendar te
prikazao doprinos tih alata u poslovanju.
4.2. Google Docs
Google Docs aplikacije su smještene u cloudu, to znači da su svi dokumenti, tablični
proračuni i prezentacije su smješteni na Internet i kako bi im pristupili moramo imati Internet
vezu i Internet preglednik. Najveća prednost Google Docsa je mogućnost razmjene podataka
sa drugima i kolaboracija u stvarnom vremenu. U kolaborativnom radu sve izmjene se
primjenjuju na dokument s kojim se trenutno radi, tako da nema brige o prijašnjim ili starim
verzijama dokumenata koje treba aţurirati na nove verzije. Google Docs je besplatan alat i ne
treba se pohraniti na računalo, aţurira se automatski. Google Docs koriste milijuni privatnih i
poslovnih korisnika kao što su GE, L'Oreal, District of Columbio i sam Google. Google nudi
mogućnost kreiranja tekstualnih dokumenata, prezentacija, tablica, formi, crteţa i fusion
tablica (S. Holzner i N.Holzner, 2009).
Na slici br. 13 moţemo vidjeti početno sučelje Google Docs-a. S lijeve strane se moţe
vidjeti okvir za organiziranje dokumenata. Gornji dio okvira sluţi za sortiranje dokumenata
36
dok donji sluţi za kreiranje novih kolekcija dokumenata i kreiranje foldera. Označeni
dokumenti prikazuju se u središnjem okviru. Dokumenti za obradu teksta označeni su plavom
ikonom, prezentacijski dokumenti su označeni narančastom ikonom, tablični dokumenti i
forme su označeni zelenom ikonom dok su crteţi označeni ţutom ikonom.
Slika 13 Sučelje Google docs-a
U srednjem okviru moţemo sortirati dokumente prema vrsti kako bi lakše upravljali sa
velikim brojem dokumenata, prikazano na slici br.14
Slika 14 Sortiranje dokumenata prema vrsti
37
Za pretragu podataka moţemo koristiti traţilicu, slika br. 15.
Slika 15 Tražilica
Zbog lakšeg upravljanja i preglednosti podatke moţemo sortirati po mapama.
Dodavanje podataka je jednostavno, klikom na tipku Upload izaberemo podatke sa diska,
nakon otvaranja pojavit će se prozor koji prikazuje proces prenošenja podataka u cloud,
prikazano na slici 16.
Slika 16 Prikaz prijenosa podataka s računala u cloud
38
Ukoliko ţelimo saznati dodatne informacije o datoteci, označimo ju s kvačicom u
check box-u i u desnom okviru će se pojaviti dodatne informacije, kao što su ime datoteke,
kratak opis, postavke za dijeljenje datoteke, te izmjene datoteke i ime autora, prikazano na
slici br.17
Slika 17 Dodatne informacije o datoteci
39
4.2.1. Google Docs
Google Docs ime predstavlja i kolekciju aplikacija i tekstualni editor. Google Docs je
online tekstualni editor kao i ostatak Googleove kolekcije aplikacija smještenih u cloudu. To
znači da za rad u Google Docs-u je potrebna Internet veza kako bi kreirali, upravljali i
pristupali dokumentima. U nastavku ću prikazati neke osnovne funkcije Google Docsa koji je
vrlo sličan Microsoft Word-u i nude gotovo iste mogućnosti. Na slici br.18 prikazano je
osnovno sučelje Google Docs-a
Slika 18 Sučelje Google Docs-a
Nakon što smo kreirali novi dokument, potrebno je spremiti dokument. Google Docs
automatski sprema novi dokument nakon prve minute rada u njemu, nakon toga sprema svaku
promjenu učinjenu na dokumentu. Ime moţemo mijenjati u ćeliji pri vrhu, pored ćelije za
unos imena moţemo upravljati privatnost dokumenta, dodavati i uklanjati korisnike koji
mogu sudjelovati u izradi dokumenta (slika br. 19), kolaborativni dio ću detaljnije obraditi u
nastavku.
Slika 19 Imenovanje i postavke privatnosti dokumenta
40
Google Docs ima mogućnost unosa već kreiranih datoteka iz aplikacija kao što su
Microsoft Word, jednom kad se unesu moguće ih je obrađivati. Google Docs ima mogućnost
unosa slijedećih formata:
Microsoft Word (.doc ili .docx)
Plain text (.txt)
Rich text format (.rtf)
Web (.html)
Open document text (.odt)
Također ima mogućnost unosa teksta i prepoznavanja teksta sa različitih slikovnih
datoteka kao što su .pdf, .jpg, .gif i .png
Svaki dokument koji smo kreirali moţemo pohraniti i na svoje računalo. Što se tiče obrade
teksta mogućnosti su brojne. Pozitivna stvar je sličnost sučelja između Google Docsa i
Microsoft Office-a tako da nije potrebna dodatna obuka zaposlenih u poduzeću, osim sučelja
mogućnosti su gotovo jednake, program nije potrebno instalirati i spreman je za uporabu.
Sadrţi alate potrebne za obradu teksta, upravljanje izgledom dokumenta, upravljanje
odlomcima, funkcije mijenjanja veličine proreda, kreiranja numeričkih lista, unos i obradu
slika i crteţa, upravljanje fusnotama, matematičke funkcije, kreiranje tabela, provjeru
pravopisa te ispisa dokumenata.
41
4.2.2. Google Spreadsheets
Google Spreadsheets je online tablični kalkulator smješten u cloud. Za razliku od Google
Docs-a i Google Presentations-a koje su otkupljene od drugih proizvođača, Google
Spreadsheats je prva aplikacija u Google Docs-u koja je u potpunosti izrađena od strane
Google-a. Aplikacija je vrlo slična Microsoft Excelu (prikazano na slici br.20) i imaju gotovo
jednake mogućnosti, na vrhu se nalazi alatna traka i ćelija za unos formula, ispod njih se
nalazi tablica sa redovima i stupcima.
Slika 20 Sučelje Google Spreadsheets-a
Kao i u Microsoft Excelu moguće je upravljati sa više radnih listova, aplikacija
počinje sa jednim radnim listom, više radnih listova se moţe dodati klikom na Add Sheet(+)
(slika br.21).
Slika 21 Dodavanje radnih listova klikom na +
Osim praznog dokumenta moţemo otvoriti i dokument s unaprijed definiranim
predloškom, to je kombinacija tekstualnih stilova, formata dokumenata i grafike u koje se
mogu koristiti za posebne potrebe. Moguć je uvoz i izvoz datoteka koji su drugih formata kao
što su:
Microsoft Excel (.xls ili .xlsx)
Comma separated values (.csv)
42
Plain text (.txt)
Open Document spreadsheet (.ods)
Kao i kod Google Docs-a dodatna obuka zaposlenika neće biti potrebna ukoliko su
zaposleni od prije upoznati sa Microsoft Excelom. Google Spreadsheets ima sučelje slično
prijašnjim verzijama Microsoft Officea-a i Open Office-a, ima vrlo dobru podršku za uvoz i
izvod dokumenata, omogućuje suradnju u realnom vremenu i dijeljenje dokumenata,
podrţava osnovne i napredne funkcije kao što su zaštita radnih listova, provjera valjanosti
podataka, mogućnost zamrzavanja radnih listova i sl., kreiranje formi za unos, grafički prikaz
podataka pomoću grafikona i tablica, pokretanje skripti itd.
4.2.3. Google Presentations
Google Presentations je online alat za uređivanje prezentacija, aplikacija je slična
Microsoft PowerPoint-u. Podrţava tekstualni, slikovni i video materijal. Google Presentations
omogućuje korisniku kreiranje prezentacija online i učitavanje s lokalnog računala kako bi ih
uređivali sami ili u suradnji s ostalim korisnicima, dijelili ili jednostavno pohranili online. Na
slici br.22 prikazano je osnovno sučelje Google Presentations-a, s lijeve strane se nalazi okvir
za sortiranje slajdova, pri vrhu se nalazi alatna traka i u sredini prozor za obradu slajda.
Slika 22 Google Presentations sučelje
43
Mnoge organizacije koriste Microsoft-ov PowePoint za svoje prezentacije. Google
Presentation moţe učitati prezentacije iz MS Office PowerPoint formata (uključujući Office
2007, .pptx format) i OpenOffice Impress formata. Drugi korisnici usluge mogu se
jednostavno pozvati u suradnju na uređivanje prezentacije, a u slučaju da na prezentaciji radi
više korisnika, izmjene svakog korisnika odmah su vidljive ostalima.
Novost kod Google Presentations-a je mogućnost odrţavanja prezentacije online
putem Internet preglednika. Potrebno je pozvati ţeljene sudionike, preko opcije Share te zatim
dodati email adrese sudionika.
4.3. Kolaborativni rad sa Google Docs aplikacijama u poslovanju
Unikatna mogućnost koju nudi Google Docs je mogućnost razmjene podataka među
korisnicima za potrebe pregledavanja ili kolaborativnog rada. Svi dokumenti kreirani Google
Docs aplikacijama su pohranjeni online i moţe im se pristupiti sa bilo koje lokacije, potreban
je samo pristup internetu. Takvo okruţje je idealno za grupne projekte s tim da članovi grupe
mogu biti na bilo kojem mjestu. Kolaboracija se odvija u stvarnom vremenu. Rezultat
kolaborativnog rada je brţe izvršavanje zadataka grupnih projekata i participacija svih
uključenih u taj projekt.
Postoje dva načina razmjene Google Docs podataka. Moţemo omogućiti drugima
samo čitanje odnosno pregledavanje (bez uređivanja) podataka ili omogućiti drugima
uređivanje podataka. Oba načina su slična ali imaju različite razine ovlasti. Kako bismo
omogućili razmjenu moramo prvo označiti ţeljenu datoteku, s desne strane odabrati postavke,
nakon toga će se pojaviti prozor u kojem moţemo birati osobe koje će sudjelovati u razmjeni i
postavke ovlasti kao što je prikazano na slici 23.
44
Slika 23 Postavke dijeljenja
Prema početnim postavkama podaci iz Google Docs-a su u privatnim postavkama i
pristup tim podacima imaju samo oni kojima dozvolimo. Dostupnost dokumenta moţemo sa
privatne postaviti na javne, tako dokument mogu koristiti svi koji se koriste Internetom,
prikazano na slici br.24. Dokument smo omogućili javno dostupnim.
Slika 24 Omogudavanje javne dostupnosti dokumenta
45
Drugi način dijeljenja podataka iz Google Docs-a je postavljanje na web stranicu ili
blog. Kada je datoteka postavljena na Internet postaje dostupna svima za pregledavanje ili
preuzimanje, samo trebaju URL stranice kako bi pristupili dokumentu. Potrebno je otvoriti
datoteku i klikom na Share izabrati Publish to Web, prikazano na slici br.25. Pojavit će se
prozor sa generiranom poveznicom koju moţemo poslati drugima ili staviti na stranicu.
Slika 25 Objavljivanje datoteke na internetu
46
4.4. Google Calendar
Google Calendar je kao i ostale Google-ove aplikacije postavljen u cloud i omogućen
je svima koji imaju Internet vezu i preglednik. Prednost Google Calendara je što moţemo
voditi brigu o rasporedu, sastancima i obavezama neovisno o našoj trenutnoj lokaciji. Google
Calendar ima sučelje slično onome iz Microsoft Outlooka (prikazano na slici br.26), ima
mogućnosti unosa događaja direktno u kalendar i prikaza po danu, tjednu ili mjesecu.
Slika 26 Google Calendar sučelje
Prednosti Google Calendara su brojne, neke od najznačajnih su:
Google Calendar je smješten u oblak, to znači da su sve informacije pohranjene na
serverima. Prednost toga je što moţemo pristupiti svom kalendaru sa bilo kojeg
računala koji ima internetsku vezu
Osim osobnih kalendara moţemo kreirati i kalendar za poduzeće ili organizaciju. Svi
zaposleni mogu pristupiti kalendaru i vidjeti raspored
Google Calendar je integriran sa Gmail-om i moguće je pretraţiti poštu i na temelju
datuma i obaveza kreirati događaj
Google Calendar je kompatibilan sa ostalim aplikacijama kao što su Yahoo! calendar i
Microsoft Outlook calendar
Što se tiče funkcionalnosti samog kalendara, posjeduje sve mogućnosti kao i
konkurencija. Tu su opcije postavljanja većeg broja kalendara, unosa već generiranih
kalendara (korisno kod unosa obaveza zaposlenika u poduzeću), unos kalendara iz Microsoft
Outlooka, korištenje različitih postavki pregledavanja kalendara kao što su dnevni, tjedni ili
47
mjesečni pregled, sinkroniziranje događaja sa drugim kalendarima, primanje obavijesti od
trenutnim događajima na mobilni uređaj itd.
Isprobao sam funkciju integracije Google Calendara i Gmail-a, unosa događaja u Google
Calendar iz email-a koji sadrţi informacije o nekom događaju. Iz email-a je samo potrebno
potvrditi dolazak klikom na Yes i Google Calendar automatski ubacuje događaj u kalendar
kao što se vidi na slici br.27.
Slika 27 Integracija Google Calendar-a i Gmail-a
48
5. Zaključak
U radu je dan pregled cloud tehnologije i mogućnosti uporabe u poslovanju, te su
prednosti ilustrirane kroz primjere aplikacija Google Docs, Google Presentations, Google
Spreadsheets i Google Calendar.
Cloud computing se svakodnevno sve više i više koristi u osobne, edukacijske i
poslovne svrhe. Svoj potpuni potencijal će dosegnuti kada se uklone sigurnosni problemi i
moguća ovistnost o jednom servisu. Signurosni problemi predstavljaju najveću prepreku u
cloud computingu, ali ipakima svijetlu budućnost zato što maksimalno iskorištava računalne
resurse.Vjerojatno je da će ulaganje u cloud servis zamjeniti ulaganja u računalnu
infrastrukturu koja je skupa zbog odrţavanja, dugog vremena implementacije, kompliciranog
licenciranja i aţuriranja programa u kojem cloud tehnologija ima apsolutnu prednost i odlično
rješenje.
Cloud computing je razvijen na desetljećima istraţivanja u virtualizaciji, računalstvu,
mreţi i softverskim uslugama. Orijentiranost prema krajnjem korisniku, odlična fleksibilnost,
smanjeni troškovi i brojni servisi garantiraju uspjeh tehnologije. Iako je tehnologija još u
razvoju, svakodnevno se pojavljuju novi servisi i mogućnosti u okviru cloud ponude, svoj
puni kapacitet će ostvariti u bliskoj budućnosti.
Sa poslovne strane cloud computing će biti vodeća pokretačka sila u poslovnim
procesima zbog brojnih prednosti koje donosi ponajviše u pogledu efikasnosti i brţem
izvršavanju zadataka pomoću kolaboracije.
Rad moţe biti od koristi studentima, istraţivačima, praktičarima u području
informacijsko-komunikacijske tehnologije te osobama u poduzećima koji planiraju koristiti
cloud computing u poslovanju.
49
6. Literatura
[1] C. Baun, M.Kunze, J.Nimis, S. Tai, „Cloud Computing Web-Based Dynamic IT Service“,
Springer-Verlag Berlin Heidelberg, 2011.
[2] J. Barr, „Host your web site in the cloud, Amazon web services made easy“, Amazon Web
Services, 2010.
[3]M. Chu-Carroll, „Code in the Cloud Programming Google App Engine“, Pragmatic
Programmers, LLC., 2011.
[4] S. Fiore, G. Aloisio, „Grid and Cloud Database Management“, Springer-Verlag Berlin
Heidelberg, 2011.
[5] J.Horrigan: „Use Of Cloud Computing Applications and Services“ Pew Internet &
American Life Project, 2008.
[6] F. Hu, M. Qiu, T. Grant, D. Taylor, S. McCaleb, L. Butler, R. Hammer, „A Review on
Cloud Computing: Design Challenges in Architecture and Security“, Journal of Computing
and Information Technology - CIT 19, 2011, 1, pp25–55
[7] M.Hugos, D.Hulitzky, „Business in the Cloud: What Every Bussiness Needs To Know
About Cloud Computing“, John Wiley & Sons, Inc., Hoboken, New Jersey, 2011.
[8] R.Krutz, R. Vines, „Cloud Security: A Comprehensive Guide to Secure Cloud
Computing“, Wiley Publishing, Inc, 2010.
[9] M.Miller,„Cloud Computing Web Based Applications That Change the Way You Work
and Collaborate Online“, Que Publishing, 2009.
[10] M.Miller: „Using Google Apps“ QUE, 2011.
[11] G.Shroff, „Enterprice Cloud Computing: Technology, Architecture, Applications“,
[12] A. T. Velte, T. J. Velte, R. Elsenpeter, „Cloud Computing: A Practical Approach“, The
McGraw-Hill Companies, 2010.
[13] M. Vouk, „Cloud Computing – Issues, Research and Implementations“, Journal of
Computing and Information Technology, Vol.16 No.4 Prosinac, 2008.
[14] W. Voorsluys, J. Broberg, R. Buyya, „Cloud Computing Principles and Paradigms“,
John Wiley & Sons, Inc., Hoboken, New Jersey 2011.
[15] Vidilab, Posao u Oblacima, VIDI br 182/2011 pp 128-129.
[16] A. Zrnec, D. Lavbič, „Comparison of Cloud vs. Tape Backup Performance and Costs
with Oracle Database“, JIOS, VOL. 35, NO. 1, 2011.
50

Download Report