7. Međunarodni stručni skup
NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji
i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
ZBORNIK RADOVA
Zadar, Hrvatska
26. i 27. svibnja 2011.
POKROVITELJ
Predsjednica Vlade Republike Hrvatske
Jadranka Kosor
ORGANIZATORI
OSVIT – Udruga ustanova, drugih pravnih osoba i građana koji provode
profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom
Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje
osoba s invaliditetom Republike Hrvatske
u suradnji i uz financijsku potporu
Ministarstva za rad, socijalnu skrb i zaštitu potrošača Republike Austrije
Nakladnik
OSVIT
Za nakladnika
Josip Držaić
Programski odbor
Slavko Leban, predsjednik
Jasenka Sučec
Vesna Federer Budimčić
Višnja Majsec Sobota
Jadranka Brlečić
Milica Draštata
Martina Kapljić
Ivana Lulić
Redakcijski odbor
Ivica Šutalo, urednik
Damira Benc
Zoran Mihajlović
Prijevod
Vanda Mucić
Grafičko oblikovanje i tisak
URIHO, Zagreb
Naklada
300 primjeraka
Biblioteka
Stručni skupovi
SADRŽAJ
Uvodna riječ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
Zorislav Bobuš, dr.med., Hrvatska, predsjednik Zajednica saveza osoba s invaliditetom
Hrvatske Primjena i monitoring Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom s posebnim
osvrtom na zapošljavanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
Bruno Zinkanell, Austrija, Savezni ured za socijalnu skrb
Integracijski lanac – od škole do zapošljavanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
Rudi Wouters, Belgija, viši stručni suradnik u Job-Linku i voditelj odjela za prevenciju
Uloga radnog asistenta. Promicanje e-kvalitete, samousmjeravanja i boljih izgleda za karijeru . . . . . . . . . . 19
Wolfgang Ankrisch i Birgit Listenegger, Austrija, radni asistenti u „CHANCE B“,
udruzi koja se bavi svim aspektima uključivanja osoba s invaliditetom u radni svijet
Strukture i poveznice kod posredovanja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
Christopher Weber, Njemačka, voditelj Integrativne stručne službe Rajna/Majna
Profesionalno sudjelovanje kao sustavna ponuda – u središtu stoji čovjek . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57
Guus Sholten, Nizozemska, savjetnik u HAMLAND-u
Obuka za određeno radno mjesto . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
Gerhard Kneidinger, Austrija, BBRZ
„Reha-tehnologija“ u BBRZ-u, Linz, Austrija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
Anton Sabo, Austrija,Ured za međunarodne veze BBRZ, Linz
Profesionalna rehabilitacija kao metoda integracije osoba s invaliditetom na hrvatsko
tržište rada, predstavljanje zajedničkog projekta BBRZ-a, FOND-a i OSVIT-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91
Konrad Mager, Austrija, ravnatelj profesionalne rehabilitacije BBRZ-a u Linzu
BBRZ, Reha-College. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99
Mirjana Zećirević, Marijana Senjak i Tajana Križanec, Hrvatska, Hrvatski zavod za zapošljavanje
Razvoj sustava podrške zapošljavanja osoba s invaliditetom u HZZ-u . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105
Olgica Jukić i Tatjana Kovačić, Hrvatska, Centar za odgoj i obrazovanje Rijeka
Ispitivanje radne sposobnosti instrumentarijem Melba/Ida . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 123
ČLANICE UDRUGE OSVIT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 133
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
UVODNA RIJEČ
Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom u partnerstvu s Udrugom
ustanova, drugih pravnih osoba i građana koji se bave profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem
osoba s invaliditetom OSVIT tradicionalno organiziraju Međunarodni stručni skup o aktualnostima u području profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom.
Tema ovogodišnjeg Međunarodnog stručnog skupa je posvećena uključivanju osoba s invaliditetom
na tržište rada, što je osnovna pretpostavka socio-ekonomske uključenosti u društvo. Mišljenja smo da je
ova tema od izuzetnog značaja, posebice ako imamo u vidu da Republiku Hrvatsku dijele dani do završetka
pregovora o pristupanju Europskoj uniji, te su učinjeni znatni napori kako bi se hrvatsko zakonodavstvo
uskladilo s pravnom stečevinom Europske unije. Značajan doprinos tome dali su Fond i OSVIT, kroz
organizaciju proteklih Međunarodnih skupova, jer smo uspjeli prezentirati hrvatskoj javnosti najaktualnije trendove iz područja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom u Europskoj
uniji, u suradnji s najeminentnijim europskim stručnjacima iz ovog područja. Na tom načelu organizirali
smo i ovogodišnji Međunarodni stručni skup, s temom „ Na posao! – uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva“ gdje ćemo kroz
praktične primjere iz Austrije, Njemačke, Belgije i Nizozemske steći uvid u mogućnosti koje će nam pružiti
ulazak u Europsku uniju. Očekujemo da će svi sudionici ovogodišnjeg skupa dobiti neka nova znanja, ali i
ideje kako u praksi unaprijediti svoj rad i pružiti još bolju uslugu svojim korisnicima. Kroz ovu zajedničku
aktivnost Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, kao Vladina institucija i udruga OSVIT kao značajan predstavnik civilnog društva, daju svoj doprinos uključivanju Republike
Hrvatske u Europsku uniju.
Međunarodni stručni skup, koji se tradicionalno održava u Zadru, u partnerstvu Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i udruge OSVIT, svake godine okuplja sve više
sudionika, iz svih institucija koje se bave područjem profesionalne rehabilitacije, zapošljavanja i obrazovanja osoba s invaliditetom, ali i iz svih relevantnih udruga osoba s invaliditetom. To je, svakako, najbolji
pokazatelj razine kvalitete stručnog skupa, koja raste iz godine u godinu.
O značaju našeg Međunarodnog stručnog skupa govori i činjenica da nas od samog početka prati Vlada Republike Hrvatske, te nam je osobita čast i veliko zadovoljstvo, što je i ove godine gđa. Jadranka Kosor,
predsjednica Vlade Republike Hrvatske prihvatila pokroviteljstvo nad stručnim skupom.
Organiziranjem tradicionalnog stručnog skupa omogućavamo razmjenu iskustava i informacija svim
dionicima sustava profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja, kako u Republici Hrvatskoj, tako i u Europskoj uniji, što je preduvjet za stvaranjem učinkovitog modela zapošljavanja osoba s invaliditetom i ostvarivanje našeg zajedničkog cilja – cjelovite integracije osoba s invaliditetom na tržište rada i njihova potpuna
socijalna uključenost.
predsjednik Organizacijskog odbora
mr.sci. Ante Vučić
6
PRIMJENA I MONITORING KONVENCIJE UN
O PRAVIMA OSOBA S INVALIDITETOM
S POSEBNIM OSVRTOM NA ZAPOŠLJAVANJE
Zorislav Bobuš, dr.med., Hrvatska,
predsjednik Zajednica saveza
osoba s invaliditetom Hrvatske
Prikaz stanja – koliko je zemalja potpisalo i ratificiralo Konvenciju dana 10.05.2011.
Od 192 zemlje članice UN
•
•
•
•
148 zemalja potpisalo Konvenciju
zemalja potpisalo Fakultativni protokol
100 zemalja ratificiralo Konvenciju (Kolumbija stota zemlja)
61 zemalja ratificiralo Fakultativni protokol
Članak 27. - Rad i zapošljavanje
1. Države stranke priznaju pravo na rad osobama s invaliditetom, na ravnopravnoj osnovi s drugima;
ovo uključuje pravo na mogućnost zarađivanja za život od rada, slobodno odabranog ili prihvaćenog na
tržištu rada i u radnom okruženju koje je otvoreno, uključujuće i dostupno osobama s invaliditetom. Države stranke će osigurati i promicati ostvarenje prava na rad, uključujući pritom i one koji steknu invaliditet tijekom zaposlenja, poduzimanjem odgovarajućih koraka, uključujući i zakonodavstvo, s ciljem, među
ostalim:
•
zabrane diskriminacije temeljem invaliditeta u odnosu na sva pitanja vezana uz sve oblike zapošljavanja, uključujući uvjete pronalaženja kandidata, primanja na posao i zapošljavanja, trajanja zaposlenja, karijernog napredovanja u službi i sigurnih uvjeta rada koji ne štete zdravlju;
•
zaštite osoba s invaliditetom na ravnopravnoj osnovi s drugima u pogledu pravednih i povoljnih uvjeta rada, uključujući jednake mogućnosti i jednaku plaću za rad iste vrijednosti, sigurne i zdrave uvjete
rada, uz zaštitu od uznemiravanja i pravnu zaštitu u slučaju pritužbi;
•
osiguravanja ostvarivanja radničkih i sindikalnih prava osobama s invaliditetom na ravnopravnoj
osnovi s drugima;
•
omogućavanja djelotvornog pristupa osoba s invaliditetom općim tehničkim programima, kao i programima profesionalne orijentacije, službama zapošljavanja i profesionalnom i trajnom obrazovanju;
•
promicanja mogućnosti zapošljavanja i karijernog napredovanja osoba s invaliditetom na tržištu rada,
kao i pružanja pomoći u pronalaženju, dobivanju, zadržavanju posla i povratku na posao;
•
promicanja mogućnosti samozapošljavanja, poduzetništva, razvoja zadrugarstva i pokretanja vlastitog posla;
•
zapošljavanja osoba s invaliditetom u javnom sektoru;
•
promicanja zapošljavanja osoba s invaliditetom u privatnom sektoru kroz odgovarajuće politike i mjere, koje mogu uključivati afirmativne akcijske programe, poticaje i druge mjere;
•
osiguranja prihvatljive prilagodbe okruženja na radnom mjestu za osobe s invaliditetom;
•
promicanja stjecanja radnog iskustva osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada;
7
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
•
promicanja programa strukovne i profesionalne rehabilitacije, zadržavanja posla i programa povratka
na posao za osobe s invaliditetom.
2. Države stranke će osigurati da osobe s invaliditetom ne budu držane u ropskom ili podčinjenom
odnosu i da budu, pod uvjetima ravnopravnim s drugima, zaštićene od prisilnog rada.
8
•
Strateški pristup za razdoblje 2009.-2010. definiran je Programom Vlade Republike Hrvatske za mandatno razdoblje 2008.-2011., kao i drugim strateškim dokumentima. Strateški okvir za razvoj 2006.2013. pridaje veliku pozornost zaposlenosti i zapošljavanju te navodi da je cilj koji se želi postići: razvoj
i zapošljavanje u konkurentnom tržišnom gospodarstvu koje djeluje u europskoj socijalnoj državi 21.
stoljeća.
•
Vlada Republike Hrvatske je 21. svibnja 2009. godine donijela Odluku o prihvaćanju Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za 2009. i 2010. godinu s provedbenim mjerama koje slijede prioritete
politike zapošljavanja utvrđene u Revidiranoj Lisabonskoj strategiji o rastu zaposlenosti i radnim mjestima. U 2009. godini je dakle započeo novi ciklus aktivnih mjera zapošljavanja u Republici Hrvatskoj
na temelju Zajedničkog memoranduma o prioritetima politike zapošljavanja Republike Hrvatske
(JAP), koji je Vlada Republike Hrvatske prihvatila 2008. godine.
•
Nacionalnim planom za poticanje zapošljavanja za 2009. i 2010. utvrđuju se osnovna načela državne politike zapošljavanja. Također se utvrđuju odgovornosti i definiraju zadaće za nadležna tijela
državne uprave i javne ustanove u provedbi plana, potiče njihovo zajedničko djelovanje te međusobna
suradnja. Ključni prioriteti koje Republika Hrvatska namjerava ostvariti kroz ovaj plan su: povećanje
stopa participacije žena primarne dobne skupine (posebice onih s niskim ili neodgovarajućim vještinama), povećanje stopa participacije starijih osoba, povećanje stopa participacije mladih ljudi, rješavanje problema dugotrajne nezaposlenosti, smanjenje nesrazmjera vještina na tržištu rada, poboljšanje prilagodljivosti radnika i poduzeća, povećanje ulaganja u ljudski potencijal kroz bolje obrazovanje
i vještine, dobro upravljanje, izgradnja administrativnih kapaciteta.
•
Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju Republike Hrvatske (JIM) potpisan je 5. ožujka
2007. godine, kada su se Republika Hrvatska i Europska Komisija usuglasile o ključnim izazovima koji
stoje na putu unaprjeđenja socijalne zaštite i socijalnog uključivanja te o prioritetima, mjerama i analizama koje treba provesti u procesu nakon potpisivanja JIM-a u području socijalne zaštite i socijalnog
uključivanja. Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju Republike Hrvatske (JIM) i Zajednički memorandum o prioritetima politike zapošljavanja (JAP) dva su mjerodavna dokumenta u
sektoru socijalne politike i zapošljavanja, kojima se definiraju okvirne smjernice politika sukladne ciljevima nacionalne strategije razvoja Republike Hrvatske.
•
Hrvatski zavod za zapošljavanje, kao sunositelj provedbe mjere, izvještava da su tijekom 2009. godine
objedinjeni svi dosadašnji propisi na području prava s osnove invaliditeta i profesionalne rehabilitacije u čijoj izradi su sudjelovali predstavnici svih resora koji skrbe o osobama s invaliditetom.
Objedinjeni propisi bili su podloga za rad radnih skupina za izradu prijedloga jedinstvene liste
oštećenja za sve kategorije osoba s invaliditetom, neovisno o načinu i uzrocima nastanka te za izradu
prijedloga jedinstvenog tijela vještačenja u čijem su radu sudjelovali predstavnici Hrvatskoga zavoda
za zapošljavanje.
•
Hrvatski zavod za zapošljavanje sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba
s invaliditetom („Narodne novine", broj 143/02) te Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom („Narodne novine", broj 33/05), odlučuje
o načinu ostvarivanja prava na profesionalnu rehabilitaciju nezaposlenih osoba s invaliditetom. S
aspekta pripreme za zapošljavanje i samog zapošljavanja, profesionalna rehabilitacija uključuje sljedeće aktivnosti:
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
•
utvrđivanje preostalih radnih i općih sposobnosti;
profesionalno informiranje, savjetovanje i procjenu profesionalnih mogućnosti;
analizu tržišta rada, mogućnost zapošljavanja i uključivanja u rad;
procjenu mogućnosti izvođenja, razvoja i usavršavanja programa profesionalnog osposobljavanja;
radno osposobljavanje, dokvalifikaciju, prekvalifikaciju i programe za održavanje i usavršavanje
radnih i radno – socijalnih vještina i sposobnosti u razdoblju do zapošljavanja.
Sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom Hrvatski zavod
za zapošljavanje odlučuje o načinu ostvarivanja prava na profesionalnu rehabilitaciju nezaposlenih
osoba s invaliditetom, dok ju organizira i izvodi ustanova za profesionalnu rehabilitaciju, srednja škola
ili druga pravna osoba koja ispunjava uvjete za osposobljavanje. Profesionalna rehabilitacija je usmjerena prema što bržem uključivanju osobe s invaliditetom u rad u zanimanju gdje će postizati najpovoljniji radni učinak s najmanjim izgledom da dođe do daljnjeg narušavanja njezinih preostalih radnih i
općih sposobnosti.
Najveći broj zaposlenih osoba s invaliditetom u 2009. godini su bile osobe s intelektualnim poteškoćama (405 ili 39,40%), slijede ih osobe s višestrukim oštećenjima (206 ili 20,04%), a zatim osobe s tjelesnim invaliditetom (187 ili 18,19%). Struktura zaposlenih osoba s invaliditetom prema vrsti oštećenja
registrirana 2009. godine jednaka je strukturi zaposlenosti osoba s invaliditetom iz 2008. godine. Struktura
zaposlenosti žena s invaliditetom prema vrsti oštećenja za 2008. i 2009. godinu se ne razlikuje od strukture
zaposlenosti svih osoba s invaliditetom. Udio zaposlenih žena u ukupnom broju zaposlenih osoba s invaliditetom za sve vrste oštećenja ne prelazi više od 50%, što ukazuje na veće zapošljavanje muškaraca,
osoba s invaliditetom. U 2009. godini se udio zaposlenih žena u ukupnom broju zaposlenih osoba s
invaliditetom iz evidencije Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje nešto povećao u odnosu na 2008. godinu. Naime, 2009. godine su 41,05% zaposlenih osoba s invaliditetom bile žene, dok je 2008. godine
39,38% žena bilo u populaciji zaposlenih osoba s invaliditetom iz evidencije Zavoda.
Tablica 1: broj zaposlenih osoba s invaliditetom te broj zaposlenih žena s invaliditetom prema vrsti oštećenja
u 2008. godini
Vrsta oštećenja
Zaposlene osobe
s invaliditetom
Zaposlene žene s
invaliditetom
Udio žena u ukupnom
broju osoba s
invaliditetom
Kombinirane smetnje
251
92
36,65
18
8
44,44
Intelektualne poteškoće
514
233
45,33
Oštećenje sluha
122
61
50,00
Oštećenje vida
57
13
22,81
41
13
31,71
34
10
29,41
230
69
30,00
1267
499
39,38
Kronične bolesti
Poremećaji glasovno govorne komunikacije
Psihičke i organske
smetnje
Tjelesni invaliditet
UKUPNO
9
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Tablica 2: Broj zaposlenih osoba s invaliditetom te broj zaposlenih žena s invaliditetom prema vrsti oštećenja u
2008. godini
Vrsta oštećenja
Zaposlene osobe s
invaliditetom
Zaposlene žene
s invaliditetom
Kombinirane smetnje
Kronične bolesti
206
24
72
5
Udio žena u ukupnom
broju osoba s
invaliditetom
34,95
20,83
Intelektualne poteškoće
405
194
47,90
Oštećenje sluha
Oštećenje vida
Poremećaji glasovno govorne komunikacije
85
61
44
22
51,76
36,07
30
13
43,33
Psihičke i organske smetnje
30
8
26,67
187
1028
64
422
34,22
41,05
Tjelesni invaliditet
UKUPNO
Tablica 3: Broj nezaposlenih osoba s invaliditetom te broj nezaposlenih žena s invaliditetom prema vrsti oštećenja u
2008. godini
Vrsta oštećenja
Kombinirane smetnje
Kronične bolesti
Intelektualne
poteškoće
Oštećenje sluha
Oštećenje vida
Poremećaji glasovno govorne komunikacije
Psihičke i organske
smetnje
Tjelesni invaliditet
UKUPNO
10
1172
231
538
104
Udio žena u
ukupnom broju
osoba s invaliditetom
45,90
45,02
1778
1012
56,92
350
226
155
102
44,29
45,13
144
71
49,31
430
116
26,98
1248
5579
429
2527
34,38
45,29
Nezaposlene osobe s
invaliditetom
Nezaposlene žene
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Tablica 4: Broj nezaposlenih osoba s invaliditetom te broj nezaposlenih žena s invaliditetom prema vrsti oštećenja u
2009. godini
Vrsta oštećenja
Kombinirane smetnje
Nezaposlene osobe s
invaliditetom
Nezaposlene žene
Udio žena u
ukupnom broju
osoba s invaliditetom
1308
570
43,58
327
139
42,51
2016
1071
53,13
Oštećenje sluha
406
179
44,09
Oštećenje vida
228
89
39,04
160
78
48,75
445
127
28,54
Tjelesni invaliditet
1325
425
32,08
UKUPNO
6215
2678
43,09
Kronične bolesti
Intelektualne
poteškoće
Poremećaji glasovno govorne komunikacije
Psihičke i organske
smetnje
•
Udjeli zaposlenih osoba s invaliditetom u općoj zaposlenosti su niži (najviši udio u 2009. godini je
1,97%) nego udjeli nezaposlenih osoba s invaliditetom u općoj populaciji nezaposlenih osoba iz
evidencije Zavoda (najviši udio u 2008. godini je 5,01%).
•
Zaključno, u 2009. godini je ukupan udio nezaposlenih osoba s invaliditetom u općoj populaciji
nezaposlenih iz evidencije Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje niži (2,13%) nego u 2008. godini
(2,32%), ali je i ukupan udio zaposlenih osoba s invaliditetom u općoj populaciji zaposlenih iz
evidencije Zavoda također niži u 2009. godini (0,87%) nego u 2008. godini (0,99%).
•
U siječnju 2010. godine započela je provedba projekta iz programa IPA 2007-2009 „Poticanje intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada", dok su pripreme za navedeni projekt
provođene tijekom 2009. godine. Svrha projekta je poboljšanje socijalne uključenosti osoba s invaliditetom i poticanje njihove integracije na otvoreno tržište rada. Projekt se sastoji od tri osnovne
komponente: osnažiti kapacitete lokalnih dionika kako bi prepoznali i utjecali na rješavanje problema
osoba s invaliditetom na tržištu rada; osnažiti kapacitete aktera na tržištu rada u promicanju zapošljavanja osoba s invaliditetom te izrada web portala - One Stop Shop za osobe s invaliditetom. U sklopu
projekta provest će se istraživanje o potrebama osoba s invaliditetom, izrada akcionih planova za zapošljavanje osoba s invaliditetom u osam odabranih regija Republike Hrvatske, trening za podizanje
profesionalnih kapaciteta djelatnika institucija direktno uključenih u rad s osobama s invaliditetom.
•
U pripremi su također projekti iz programa IPA (Instrument pretpristupne pomoći) 2010-2011 i programa ESF (Europskog socijalnog fonda). Cilj navedenih projekata je povećanje pristupa tržištu rada
za posebne skupine nezaposlenih osoba kojima prijeti socijalna isključivost, a među kojima su i osobe
s invaliditetom.
•
IPA 2010-2011: Poboljšanje pristupa tržištu rada za ugrožene skupine, za cilj ima poticati zapošljavanje i socijalno uključivanje osoba kojima prijeti socijalna isključenost (osobe s invalidite*tom, dugotrajno nezaposlene mlade osobe s niskim stupnjem obrazovanja, osobe nezaposlene duže
od pet godina, nezaposlene osobe Romske i drugih nacionalnih manjina kojima prijeti socijalna
isključenost).
11
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
•
Projekt se sastoji od 3 komponente koje se odnose na:
- Zapošljavanje osoba kojima prijeti socijalna isključenost i njihovo uključivanje u individualizirane programe za povećanje zapošljivosti (obrazovne programe za prekvalifikaciju, dokvalifikaciju, stručno usavršavanje i usavršavanje „mekih vještina");
- Uključivanje u edukacijske programe, poslovno savjetovanje i pružanje financijske potpore pri zapošljavanju osoba Romske i drugih nacionalnih manjina posebno onih uključenih u rad zadruga;
- Aktivnosti vezane za informiranje i senzibiliziranje poslodavaca i opće javnosti za zapošljavanje osoba iz
skupina kojima prijeti socijalna isključenost.
12
•
ESF program, Projekt: Poticanje zapošljavanja osjetljivih (ugroženih) skupina za cilj ima podizanje zapošljivosti osjetljivih skupina (osobe s invaliditetom, dugotrajno nezaposlene osobe s rizikom socijalne isključenosti, bivši ovisnici, bivši zatvorenici, dugotrajno nezaposleni s neadekvatnom
obrazovnom razinom) na tržištu rada odnosno olakšavanje pristupa osjetljivih skupina otvorenom
tržištu rada.
•
Hrvatski zavod za zapošljavanje od siječnja 2010. godine surađuje na provedbi projekta Uključivanje
učenika s teškoćama u obrazovanje za zapošljavanje koji se provodi unutar programa IPA20072009, Komponenta IV, a čiji nositelj je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.
•
Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, kao sunositelj provedbe
mjere, je u 2009. godini identificirao teškoće u primjeni Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, te je Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva predložio i
određena moguća rješenja za identificirane probleme. Fond naglašava da će cjelovitu evaluaciju
primjene postojeće zakonske regulative i aktualne politike u području rehabilitacije i zapošljavanja
osoba s invaliditetom biti moguće provesti, tek kad s radom završi radna skupina, kojom koordinira
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, osnovana za provođenje mjere 7. Izraditi stručnu i
analitičku podlogu o mogućnostima unapređenja prava s osnove invaliditeta, te predložiti donošenje
odgovarajućih propisa i mjere 8. Predložiti dodatne mjere radi unapređenja provođenja profesionalne
rehabilitacije u području 2.5. Socijalna skrb i mirovinsko osiguranje Nacionalne strategije. Naime,
provođenjem dviju navedenih mjera, a prvenstveno utvrđivanjem jedinstvene liste oštećenja i jedinstvenog tijela vještačenja, stvoriti će se osnovni preduvjet za evaluaciju i redizajniranje sustava profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom.
•
U 2009. godini Fond je u dva navrata mijenjao i dopunjavao Odluku o načinu ostvarivanja poticaja pri
zapošljavanju osoba s invaliditetom („Narodne novine", broj 20/09 i 96/09) – koja je podzakonski akt
Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Prva izmjena i dopuna
Odluke je bila tehničke naravi, i odnosila se na usklađivanje Odluke s izmijenjenim odredbama Statuta
Fonda. S obzirom da su kroz tri rebalansa Državnog proračuna sredstva Fonda značajno umanjena,
bilo je potrebno uskladiti Odluku Fonda s nastalom situacijom, te je tijelima i pravnim osobama iz
članka 10. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, ograničeno
pravo na ostvarivanje poticaja, na način da imaju pravo ostvarivati poticaje putem Fonda samo za nova
zapošljavanja osoba s invaliditetom, te je smanjena osnovica za izračun određenih vrsta poticaja za
zapošljavanje osoba s invaliditetom.
•
Mjera 4: Omogućiti pristup osobama s invaliditetom profesionalnom usmjeravanju (profesionalna
orijentacija) bez obzira na životnu dob, obrazovanje i radni status
•
Hrvatski zavod za zapošljavanje sustavno i organizirano već dugi niz godina provodi profesionalno
usmjeravanje učenika završnih razreda osnovnih i srednjih škola te svih onih kojima je potrebna
pomoć u odabiru, odnosno promjeni obrazovnog programa / zanimanja. Profesionalno usmjeravanje učenika uključuje sljedeće aktivnosti: ispitivanje profesionalnih namjera učenika, profesionalno
informiranje i profesionalno savjetovanje.
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Odgovorni za monitoring Konvencije su prema
Članku 33. Konvencije stavak 1.
Središnje tijelo za KUNOSI u Hrvatskoj je MINISTARSTVO OBITELJI, BRANITELJA I MEĐUGENERACIJSKE SOLIDARNOSTI
Članku 33 – stavak 2
Neovisna tijela
PRAVOBRANITELJICA ZA OSOBE S INVALIDITETOM
PRAVOBRANITELJICA ZA DJECU
PRAVOBRANITELJICA ZA ŽENE
PUČKI PRAVOBRANITELJ
Članku 33. – stavak 3
UDRUGE OSOBA S INVALIDITETOM imaju obvezu monitoringa Konvencije na državnoj i lokalnoj
razini i imaju pravo podnijeti izvješće u sjeni .
13
IZ ŠKOLE NA POSAO
LANAC INTEGRACIJE
Mr. Bruno Zinkanell,
Austrija, Savezni ured
za socijalnu skrb
Sažetak
Glavni zadatak Saveznog ureda za socijalnu skrb kreće se u području profesionalne integracije
osoba s invaliditetom. Prije svega mladim ljudima sa zdravstvenim poteškoćama treba pomoći pri
odabiru karijere.
Za integraciju mladih osoba s invaliditetom osobito su važne četiri mjere kojima se nastojati
prebroditi prijelaz iz škole u poslovni svijet. Instrumenti koje za to koristimo su:
• clearing (savjetodavne konzultacije i dijagnostika učinkovitosti)
• asistencija pri stručnom osposobljavanju (pratnja kod pojednostavljenog naukovanja)
• asistencija u radu (pomoć u traženju posla)
• jobcoaching (izravna osobna pomoć kod radnih procesa)
Savezni ured za socijalnu skrb je podređeni ured austrijskog Ministarstva socijalne skrbi i ima devet
pokrajinskih ureda. Glavni zadatak ovog ureda kreće se u području profesionalne integracije osoba s
invaliditetom. Mladim ljudima sa zdravstvenim poteškoćama posebice treba pomoći pri odabiru karijere.
Za integraciju mladih s invaliditetom osobito su važne četiri mjere kojima se nastojati olakšati prijelaz
iz škole u poslovni svijet. Instrumente koje za to koristimo su:
• clearing (savjetodavne konzultacije i dijagnostika učinkovitosti)
• asistencija pri stručnom osposobljavanju (pratnja pri izučavanju pojednostavljenih zanata)
• asistencija u radu (pomoć u traženju posla)
• jobcoaching (izravna osobna pomoć kod radnih procesa)
Clearing
Clearing je ponuda Saveznog ureda za socijalnu skrb koja se nudi na prijelazu iz škole na posao i
besplatna je za mlade. Cilj je pokazati mladima s posebnim pedagoškim potrebama ili invaliditetom, u
dobi od 13 do 24 godine, izglede za profesionalni život i omogućiti im da donesu realne odluke o svojoj
poslovnoj budućnosti.
Mladi ljudi trebaju otkriti tijekom faze clearinga svoje individualne interese i sposobnosti, te upoznati
zanimanja i njihove zahtjeve. Na završetku prakse mogu steći prva iskustva u željenim zanimanjima. Kroz
informacije o obrazovanju, radnim mjestima, projektima i tečajevima voditelji(ce) procesa clearinga
upoznaju mlade ljude s različitim mogućnostima poslije škole. Osim opsežnih razgovora, provodi se
psihološko testiranje, koje daje informaciju o profilu talenata. Rezultati clearinga bivaju uključeni u osobni
plan karijere i razvoja, u kojem su prikazane poslovne mogućnosti.
Usluge koje se nude:
• Izrada SWOT analize
• Izrada profila sklonosti i podobnosti
• Identifikacija poslovnih izgleda
• Organiziranje stručne prakse
više o clearingu nalazi se na stranici www.clearing.or.at
15
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Asistencija pri stručnom osposobljavanju
Za mlade ljude koji zbog svojih ograničenja ne mogu redovito završiti zanat, postoje dva nova načina
strukovne izobrazbe (= integrativno strukovno obrazovanje):
• izučavanje neke struke s produženim razdobljem naukovanja (do 2 godine)
• djelomična kvalifikacija (u kojoj se uče samo dijelovi neke struke)
Mlade tijekom čitavog trajanja izobrazbe prati i podržava vlastiti asistent za strukovno obrazovanje
(BAS). Podrška počinje zaključenjem ugovora o naukovanju, BAS održava redovite kontakte s tvrtkom i
strukovnom školom, organizira pomoć u učenju, pomaže kod problema na radnom mjestu i pruža
podršku pri polaganju završnog ispita.
Više o integrativnom strukovnom obrazovanju možete naći na stranici www.bas.or.at
Radni asistenti
Putem asistencije u radu pruža se podrška mladim osobama s invaliditetom kao posloprimcima, kao i
tvrtkama, da pronađu i zadrže radno mjesto. Radi se o općedostupnoj i besplatnoj ponudi. Radni asistenti
podržavaju korisnike na razgovorima za posao i tijekom obavljanja prakse, te savjetuju tvrtke vezano za
poticaje, radno-pravna pitanja i opremanje radnog mjesta tako da bude prikladno za osobu s invaliditetom.
Jobcoaching
Ovdje se radi o skupoj dodatnoj ponudi u trajanju od šest mjeseci (do najviše devet mjeseci) s
intenzivnom podrškom i podučavanjem izravno na radnom mjestu. Tipične situacije su: isprobavanje
nekog posla, faza uhodavanja u posao, izučavanje, restrukturiranja u tvrtkama, prijetnja u vidu otpuštanja,
odnosno prevladavanje kriza – pri čemu se mogu vježbati zajednički radni procesi i pojedini koraci u
poslu.
Slučajevi dodjele poticaja i troškovi mjera (za cijelu Austriju u 2010. godini)
ŠTO?
Ukupni troškovi
Troškovi poj edinog
slučaja
Clearing
7.554
8.827.880
1.168
Asistencija za strukovno
obrazovanje
4.291
9.350.390
2.176
Radna asistencija
10.850
15.696.148
1.446
664
2.182.008
3.286
Jobcoaching
16
BROJ
VON DER SCHULE IN DEN BERUF
DIE INTEGRATIONSKETTE
Mag. Bruno Zinkanell, Österreich,
Bundessozialamt, Landesstelle Steiermark
Zusammenfassung
Die Hauptaufgabe des Bundessozialamtes liegt im Bereich der beruflichen Integration von Menschen
mit Behinderungen. Vor allem junge Menschen mit gesundheitlichen Einschränkungen sollen bei der
Berufswahl unterstützt werden.
Für die Integration junger behinderter Menschen sind vier Maßnahmen besonders wichtig, die den
Übergang von der Schule ins Berufsleben unterstützen sollen. Unsere Instrumente dafür heißen:
• Clearing (Beratungsgespräche und Leistungsdiagnostik)
• Berufsausbildungs-Assistenz (Begleitung bei einer vereinfachten Lehre)
• Arbeits-Assistenz (Unterstützung bei der Jobsuche)
• Jobcoaching (direkte persönliche Hilfe bei Arbeitsabläufen)
Das Bundessozialamt ist eine nachgeordnete Dienstbehörde des österreichischen Sozialministeriums
und hat neun Landesstellen. Die Hauptaufgabe dieses Amtes liegt im Bereich der beruflichen Integration
von Menschen mit Behinderungen. Vor allem junge Menschen mit gesundheitlichen Einschränkungen
sollen bei der Berufswahl unterstützt werden.
Für die Integration junger behinderter Menschen sind vier Maßnahmen besonders wichtig, die den
Übergang von der Schule ins Berufsleben unterstützen sollen. Unsere Instrumente dafür heißen:
• Clearing (Beratungsgespräche und Leistungsdiagnostik)
• Berufsausbildungs-Assistenz (Begleitung bei einer vereinfachten Lehre)
• Arbeits-Assistenz (Unterstützung bei der Arbeitsuche)
• Jobcoaching (direkte persönliche Hilfe bei Arbeitsabläufen)
Clearing
Clearing ist ein Angebot des Bundessozialamtes, das beim Übergang von der Schule in den Beruf
angeboten wird und für die Jugendlichen kostenlos ist. Ziel ist es, den Jugendlichen mit
sonderpädagogischem Förderbedarf oder mit Behinderungen im Alter von 13 bis 24 Jahren Perspektiven
für das Berufsleben aufzuzeigen und realistische Entscheidungen für die berufliche Zukunft zu
ermöglichen.
Die Jugendlichen sollen während der Clearingphase ihre individuellen Interessen und Fähigkeiten
herausfinden sowie Berufe und deren Anforderungen kennen lernen. Bei der Absolvierung von Praktika
können sie erste Erfahrungen in ihren Wunschberufen sammeln. Durch Informationen über
Ausbildungen, Arbeitsplätze, Projekte und Kurse werden den Jugendlichen durch die ClearerInnen
verschiedene Möglichkeiten nach der Schule nahe gebracht. Neben ausführlichen Gesprächen erfolgt eine
psychologische Testung, die eine Auskunft über das Begabungsprofil gibt. Die Ergebnisse des Clearings
fließen in einen persönlichen Karriere - und Entwicklungsplan ein, in dem berufliche Perspektiven
aufgezeigt werden.
17
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Als Leistungen werden angeboten:
• Erstellung einer Stärken-Schwächen-Analyse
• Erstellung eines Neigungs - und Eignungsprofils
• Aufzeigen von beruflichen Perspektiven
• Organisation von Praktika
mehr zum Clearing unter www.clearing.or.at
Berufsausbildungsassistenz
Für Jugendliche, die auf Grund ihrer Einschränkungen eine reguläre Lehre nicht absolvieren können,
gibt es zwei neue Wege der Berufsausbildung (= Integrative Berufsausbildung):
das Erlernen eines Lehrberufes mit einer (bis zu 2 Jahren) verlängerten Lehrzeitdauer
die Teilqualifizierung (indem nur Teile eines Lehrberufes erlernt werden)
Die Jugendlichen werden während der gesamten Ausbildung von einer eigenen
Berufsausbildungsassistenz (BAS) begleitet und unterstützt. Die Unterstützung beginnt beim Abschluss
des Lehrvertrages, die BAS hält regelmäßige Kontakte zum Betrieb und zur Berufsschule, organisiert
Lernhilfen, hilft bei Problemen am Arbeitsplatz und unterstützt bei der Abschlussprüfung.
mehr zur Integrativen Berufsausbildung unter www.bas.or.at
Arbeitsassistenz
Die Arbeitsassistenz unterstützt die jugendlichen behinderten DienstnehmerInnen sowie die
Betriebe bei der Erlangung und Erhaltung von Arbeitsplätzen. Es handelt sich um ein allgemein
zugängliches, unentgeltliches Angebot. Die Arbeitsassistenz unterstützt die DienstnehmerInnen bei
Vorstellungsgesprächen und Praktika und beratet die Unternehmen bezüglich Förderungen,
arbeitsrechtlicher Fragen und der behindertengerechten Arbeitsplatzgestaltung.
Jobcoaching
Hier handelt es sich um ein kostenintensives Zusatzangebot für sechs Monate (bis maximal neun
Monate) mit einer intensiven Unterstützung und Unterweisung direkt am Arbeitsplatz. Typische
Situationen sind: Arbeitserprobungen, Einarbeitungsphasen, Einschulungen, betriebliche
Umstrukturierungen, drohende Kündigungen bzw. die Bewältigung von Krisen - wobei auch gemeinsame
Arbeitsabläufe und einzelne Arbeitsschritte trainiert werden können.
Förderfälle und Kosten der Maßnahmen (2010 Österreich gesamt)
WAS?
Gesamtkosten
Kosten des
Einzelfalles
Clearing
7.554
8.827.880
1.168
Berufsausbildungs Assistenz
4.291
9.350.390
2.176
Arbeitsassistenz
10.850
15.696.148
1.446
664
2.182.008
3.286
Jobcoaching
18
ANZAHL
ULOGA RADNOG ASISTENTA
PROMICANJE JEDNAKOSTI I KVALITETE (E-QUALITY),
SAMOUSMJERAVANJA I BOLJIH IZGLEDA ZA KARIJERU
Rudi Wouters,
viši stručni suradnik u Job-Linku
Belgija
Sažetak
U promicanju jednakosti i kvalitete (e-quality), samousmjeravanja i boljih izgleda za karijeru radi se o
...
Ljudi koji imaju (ograničene) sposobnosti žele ostvariti svoje snove i mogućnosti na otvorenom tržištu rada. Oni imaju (barem bi trebali imati) pravo na kvalitetnu potporu radnog asistenta.
Naravno, uspjeh radnog asistenta ovisi o mnogim čimbenicima: klijentovoj odlučnosti, njegovim
kompetencijama, mobilnosti i obitelji, okruženju, dostupnosti struktura i propisa s kojima radni asistent
radi, a tu je i ekonomska situacija.
Ipak, priroda i kvaliteta aktivnosti radnog asistenta ključni su čimbenici. To smo naučili iz 25-godišnjeg iskustva u centru za strukovno obrazovanje. Pogledat ćemo neke primjere dobre prakse i napretka u
Belgiji, utjecaj na nevladine organizacije koje pružaju sve vrste potpora (poveznica s poslom, Job-Link) i
njihovu mrežu partnera, tijek prilagođen klijentu i učinak uvođenja nove definicije invaliditeta.
To nas uvodi u svijet flamanskih radnih asistenata i mnoge elemente njegova profila, potreba, kvaliteta
i specifičnih znanja. Raspravljat ćemo o napretku u njegovu načinu rada i treninzima podrške te nekim
čimbenicima uspjeha jednakosti i kvalitete (e-quality).
U cilju promicanja jednakosti promičemo usluge profesionalne orijentacije te ćemo dati kratak uvod u
razumne prilagodbe.
U tekstovima možete naći neke uvodne vježbe za radne asistente i sažetak radne bilježnice za klijenta.
Rudi Wouters
U promicanju jednakosti i kvalitete, samousmjeravanja i boljih izgleda za karijeru radi se o ..
• diskriminaciji. Ova grupa je izrazito podzastupljena na tržištu rada
•
brojkama! Oko 20% ljudi ima invaliditet ili se mora nositi s funkcionalnim ograničenjima na tržištu
rada, ili imaju dugotrajnu bolest (+1 god). Manje dok su mladi, ali gotovo 50% njih kad su stariji.
Utjecaj na tržište rada i gospodarstvo je orgoman.
•
Pobjeda – pobjeda - pobjeda: za osobe s invaliditetom, za poslodavce i za gospodarstvo.
•
ljudima sa sposobnostima! Radni asistenti shvaćaju invaliditet i vjeruju u sposobnosti. Klijent je
invalidjelatan (handi-capable).
•
kvalitetnoj podršci koja drastično poboljšava mogućnosti zapošljavanja.
•
punim pravima. Ne samo o pravu na 'zanimanje' ili 'na' posao. Kvalitetna potpora treba imati za cilj
osnažene osobe koje se samousmjeravaju u što većoj mjeri do najboljih izgleda za karijeru.
• utjecaju. Dobar trening ima vrlo pozitivan utjecaj na živote ljudi kao i prihode. Iako mogu imati osjećaj da radni terapeut nije učinio mnogo za njih i da su sami ostvarili svoje zaposlenje.
19
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Od taylorizma do izrade po mjeri, Belgijsko-Flamanska situacija
Pogled na okruženje naše organizacije i radne terapeute
Ljudi koji rade u institucijama za strukovno osposobljavanje osamdesetih i devedesetih godina bili su
nezadovoljni načinom na koji je naš rad i sektor bio organiziran. Dobivali smo dobre subvencije, ali jedino
što smo mogli učiniti za naše klijente je omogućiti 2 godine tijekom stručnog usavršavanja za ograničeni
broj zanimanja. Osjećali smo da moramo zagovarati prava naših klijenata.
Željeli smo više mogućnosti da ostvarimo vrstu podrške koja im je bila potrebna i više efikasnosti u organizaciji konceptualnog, strukturnog i organizacijskog okvira u kojem smo radili. Tako smo osnovali savez i
- umjesto da se žalimo ili čekamo da se nešto dogodi - napravili smo SWOT analizu snaga i slabosti, prilika
i prijetnji ne samo za naše organizacije, nego i za klijente. I pozvali smo dionike da nam se pridruže u zaključcima.
Proučavali smo dobra iskustva u drugim zemljama, i naučili smo što i kako raditi da poboljšamo stvari. Saznali smo za zapošljavanje uz potporu i preuzeli od ove metode što nam je bilo potrebno, bez odbacivanja
našeg sustava stručnog osposobljavanja. Od početka nam je bilo jasno da moramo raditi zajedno s glavnim
organizacijama i dionicima u politici i upravi (regulatorima).
Ono što smo htjeli
? biti otvoreni prema svim klijentima
koji trebaju naše specijaliziranu podršku. (Ne samo onima koji spadaju u usku definiciju invaliditeta), pa
smo usvojili definiciju radnog invaliditeta.
? zaustaviti regionalne granice
svi klijenti mogu ići u nevladinu udrugu koja im najviše odgovara, čak i ako postoji neka bliža.
? biti dostupni svim klijentima
Umjesto da ostanemo specijalizirani za jednu određenu skupinu invaliditeta, (gotovo) svi smo otvorili
svoja vrata svim osobama s invaliditetom. (osim slijepima)
? sve OSI (osobe s invaliditetom) trebaju biti u mogućnosti lako nas pronaći.
Umjesto da sve organizacije provode svoj zasebni PR, procjenu i aktivnosti za primanje klijenata, stvorili
smo zajedničku organizaciju: GTB. To je specijalizirana usluga vođenog savjetodavna usluga koja nudi
specijaliziranu procjenu, primanje i planiranje osobnog razvoja za sve osobe s radnim invaliditetom koje
trebaju specijaliziranu podršku. Ova usluga daje neutralne i neovisne informacije, garantira najbolju putanju izabranu na modularan način, uz savjetovanje od početka do kraja karijere (jedan dosje s pravilima o
zaštiti privatnosti). To je prihvatljivo svim velikim igračima u podršci pri zapošljavanju.
? raditi uz usmjerenost k rezultatu
Umjesto predloženog smanjenja subvencija, predložili smo predanost rezultatu u zamjenu za sustav
omotnica.
? sustav bez kvota
20
Odbijali smo negativan pristup. Poslodavci bi trebali zaposliti nekoga jer je prava osoba za pravi posao. Ne
zato što žele izbjeći kaznu. Svi poslodavci i porezni obveznici doprinose zapošljavanju osoba s invaliditetom. Taj novac se koristi za plaćanje izravne financijske potpore poslodavcima koji su zaposlili osobu s
invaliditetom, uz znatno sniženu produktivnost zbog njezinog invaliditeta.
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Rezultat:
Naša vlada je pristala na većinu naših prijedloga. U početku je naše osoblje doživljavalo promjene kao
prijetnje. Ali, upravo zbog toga smo bili smo u mogućnosti dati podršku mnogo većem broju klijenata. I
naše organizacije su rasle eksponencijalno, ne samo u brojkama i veličini, nego i u kvaliteti.
JOB-LINK
podružnice
broj zaposlenika
instruktori
Radni asistenti
Treneri za karijeru
Radno opterećenje dodijeljenim klijentima po
svakom radnom asistentu godišnje
Godišnji rezultati zapošljavanja
Zapošljavanje s faktorom mjerenja
Zapošljavanje u % cilja koje je postavilo
ministarstvo
Klijenti koji koriste jobcoaching započinju svake
godine
Godišnji broj klijenata za trening o karijeri
1985.
2
10
5
0
50%
?
2010.
4
35 zaposlenih na puno radno vrijeme
5
12 zaposlenih na puno radno vrijeme
1 zaposlenik na puno radno vrijeme, a
posao obavljaju 3 osobe
prosječno 15 (autizam/TOM (traumatsko
oštećenje mozga:manje)
61%
86%
Bez cilja
176%
20
144 (113% od 127 planiranih)
0
50
0
Kako osobe s invaliditetom (OSI) nalaze odgovarajuću podršku?
Mi smo dio velike mreže za ravnopravnost.
Vlada u svakom gradu ili selu organizira "trgovinu-za-rad" za sve građane, nezaposlene i zaposlene.
GTB-ov koncept
GTB nudi specijaliziranu uslugu vođenog savjetovanja. Mi smo stvorili GTB-usluge i ponudili koncept i usluge ministru za zapošljavanje. On ih je uvrstio u svoje „trgovine-za rad". Na taj način imamo „jedan šalter za zapošljavanje (osoba s invaliditetom) u svakom gradu". Ljude koji dolaze u „trgovinu za rad", a
za koje savjetnici smatraju da su "možda sa invaliditetom" - po potrebi i uz njihov pristanak – upućuje se
posebnom savjetniku iz Specijaliziranih usluga puteva do posla i savjetovanja "GTB". (Još jedan stol u
istom uredu = uključeno) je javno financirana nevladina udruga. Njezina uloga je informiranje i praćenje
kvalitete tijeka i zagovoranje prilika za OSI. Tijek se može sastojati od podrške koju nude opće ili specijalizirane nevladine udruge, ili mješoviti oblici. Taj je put uvijek modularan, izrađen po mjeri i individualan.
GTB je nezavisan, neutralan i jamči najbolji tijek. Kad jedna mreža-partner završi s klijentom ili zatvori vrata: GTB izradi popratne aktivnosti i nastavlja putanju. GTB stvara regionalnu i nacionalnu mrežu i
signalizira probleme ministarstvu. To maksimalizira sve napore za najbolji tijek.
Protok klijenata
Klijenti u potrazi za poslom idu (ili ih se upućuje) u “trgovine-za-poslove”. Kada bi invaliditet
mogao ozbiljno utjecati na mogućnosti zapošljavanja, uputit će ih se GTB-savjetniku (u istoj trgovini-zarad). Tu se odvija „prijem“ i procjena. GTB-savjetnik može predložiti tjedan upoznavanja, stručno osposobljavanje, pronalaženje zaposlenja ili podršku trenera u ustanovama za integrativno stručno osposobljavanje, savjetovanje i usluge posredovanja, ali također i u specijaliziranim nevladinim udrugama. Osoba s
invaliditetom može pomoći u određivanju usluga koje će joj pomoći. GTB-savjetovanje ostaje na raspolaganju tijekom cijelog procesa, pomažući osobi da odaberete najbolje usluge i najbolje sljedeće korake.
21
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Ako postoje ozbiljna ograničenja funkcija ili osjetilni problemi, osobe se može uputiti u GA: specijaliziranu radno-orijentacijsku službu za procjenu, kako bi dobile "kartu". Ona omogućava pristup posebnim pogodnostima, alatima i adaptacijama.
Job-Link ili neki drugi GOB (specijalizirani centar za osposobljavanje i obuku) može biti GTBsavjetnik i klijentov izbor za podršku. Klijent bira Job-Link-ovu podružnicu do koje mu je najlakše doći i
na temelju njegova profila upoznaje radnog asistenta. On će biti uz klijenta tijekom svih aktivnosti u/s JobLink-om. Job-Link nudi sve vrste podrške svim poslodavcima na otvorenom tržištu rada i službenim
organizacijama. Ako zapošljavanje na otvorenom tržištu rada nije moguće prema tvrdnjama klijenta i
radnog asistenta, može se razmotrati preusmjeravanje prema zaštitnom radnom mjestu zajedno s GTBom.
Job-Click je Job-Link-ova usluga za karijeru. Nudimo savjetovanje u vezi karijere (u trajanju do 18
sati) zaposlenim osobama. Besplatno je za osobe s radnim invaliditetom.
Naši klijenti.
Sve osobe s radnim invaliditetom.
Napustili smo staru definiciju invaliditeta u odnosu na podršku na tržištu rada i uveli koncept radnog
invaliditeta.
Definicija = “Svaki važni i dugotrajni problem sudjelovanja u radnom životu zbog interakcije oštećenja
mentalne, senzorne, psihološke ili fizičke prirode, ograničenja u obavljanju djelatnosti te osobnim ili
vanjskim čimbenicima.”
Rezultati:
•
•
•
•
Nova definicija omogućava većem broju ljudi da koriste specijalizirane usluge GTB-ove mreže.
Također je rješenje za ljude koji su bili u sivoj zoni.
Na primjer: ako je osoba s kvocijentom inteligencije 79 spadala pod definiciju: kvocijent
inteligencije manji od 80. Što je s društveno slabijom osobom s kvocijentom inteligencije 81?
Mi (partneri u GTB-ovoj mreži) sada se usmjeravamo na grupu koja je više nego dvostruko veća od
populacije OSI-ja iz stare definicije.
Obuhvaćamo veću populaciju i mreža se smatra više uključivom.
Poboljšan je nediskriminacijski pristup.
Radni asistenti:
Potreba da se shvati važnost kvalitete i jednakosti (e-qulity)
Na djelu „Duhovna razina" profesor R. Wilkinson objašnjava da je jednakost bolja za sve. Društva s
većim razlikama u prihodima imaju više zdravstvenih i socijalnih problema.
Također razmislite o utjecaju nečije sposobnosti zarađivanja na njegov (obiteljski) život i na negativne
posljedice slabe ili loše karijere, (ponovni) početak ili zaokret u karijeri i kako to utječe na ostatak nečijeg
života i karijere. Jednakost kao cilj utječe na posao radnog asistenta, metode i ciljeve.
Davanje podrške pri pronalaženju „nekog" posla nije loše, pronalaženje održivog posla je u redu.
Davanje podrške za dobar početak karijere (ponovni početak) je lijepo.
Za stvarnu ravnopravnost: pružite odličnu podršku kako bi omogućili nekome da ima i zadrži optimalne izglede za karijeru.
Moraju trenirati!
22
Metoda se razlikuje od osposobljavanja/ savjetovanja /uputa/demonstriranja.
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Trebaju vjerovati u mogućnost zapošljavanja naših klijenata.
i naravno u korisnost podrške koju pružamo. Ako to nije slučaj, ne počinjemo raditi s klijentom ili
prekidamo osposobljavanje ili trening. Ti klijenti će biti ponovno upućeni GTB-u.
Moraju dati rezultate
Radni asistenti rade s oko 15 klijenata, ovisno o predvidivosti zapošljavosti klijenta. Rezultati se prate
(različiti su za klijente s traumatskim oštećenjima mozga ili psihijatrijskim problemima). Ne želimo da se
uključe u postpak asistiranja koji oduzima previše energije ili vremena. Naš radni asistenti ne nude
terapiju. Ako postoji takva potreba, osobe se može uputiti na terapiju i mogu kasnije ponovno početi kod
nas.
Moraju ovladati metodama, alatima, te znanjem za posredovanje pri zapošljavanju i znanjem
o tržištu rada.
Cilj radnog asistenta ne bi trebao biti samo nekome pronaći „posao". Oni podržavaju dobre izglede za
karijeru koja odgovara klijentovim kompetencijama i željama.
Trebaju pružiti posebnu potporu, samo gdje je potrebno.
Izbjegavati stigmatizaciju. Primjer: osoba je izgubila sposobnost učenja zbog traumatskog oštećenja
mozga: stvorite radno mjesto po mjeri te osobe.
Predstavljaju se (a ponekad i klijenta).
Upoznaju se s tvrtkom, šefom, poslom, kolegama, mentorom (prelaze na „ti").
Potvrdit će ugovore i dati prilagođene informacije (unaprijed dogovorene s klijentom)
šefu, odgovornoj osobi u ljudskim resursima, neposredno nadređenom, kolegama i mentoru o
posljedicama invaliditeta i o prijedlogu podrške od strane asistenta. Prilagođeno je i poštuje privatnost i
autonomiju!
Obraćaju pozornost na perspektive:
-
Često je bolje napisati u dogovoru sa svima uključenima što bi trebalo naučiti u uvodnom razdoblju i u
kojem vremenskom okviru. To uključuje sve potrebne praktične i društvene vještine za radno mjesto.
program stručnog osposobljavanja na poslu. Ako je potrebno i/ili ako nema prethodnog naukovanja.
Dobiti jasnu sliku o očekivanjima o stavu i produktivnosti.
razmjena informacija o mogućnostima potpore u cjeloživotnom učenju …
Uvijek poštuju i potiču nezavisnost!!
Donose neovisnost zaposlenika s invaliditetom. Paze na zaštitničko ponašanje. Oni sami, ali i kolege i
mentor mogu postati zbunjeni na granici poznanstva i početi omalovažavati i se zaštitnički postavljati.
Promiču vlastito povlačenje-postupno uključivanje prirodnih resursa.
Nastojimo što ranije smanjivati uključenost asistenta i razvijati prirodnu podršku (poticati aktivno
uključivanje osoba u neposredno okruženje klijenta radi najboljeg oblika i vrijednosti zapošljavanja i
socijalne integracije zaposlenika.
Popratne aktivnosti i podrška prirodnih resursa.
Spontano praćenje kako bi se izbjegle hitne intervencije. Dobra praksa je odabir mentora među bliskim suradnicima i potpora izgradnji socijalne mreže koja uključuje savjetnika za povjerljivost u tvrtki / savjetnika za sigurnost / odbor upravitelja trgovinama.
23
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Radni asistenti trebaju:
•
•
•
usredotočiti se na sposobnosti umjesto na invaliditet
zračiti pozitivnošću u pogledu mogućnosti zapošljavanja s invaliditetom.
sposobnosti usklađenja: za podršku klijentima da usklade zahtijeve radnog mjesta sa svojim profilom
razmišljati tako da svima donesu pobjedu i vještine stvaranja kontakata radi pregovaranja s poslodavcima
pomoći da se sklopi najbolji dogovor i biti stručnjaci za propise o tržištu rada i naknadama
poboljšavati komunikaciju i sposobnost nošenja s teškim situacijama
sposobnost treniranja trenera tako da mogu obučiti klijentove kolege, šefove i mentora.
neko iskustvo iz ergonomije i sigurnosti, te moraju znati gdje mogu steći veću stručnost iz ergonomije, sigurnosti i zaštite na radu.
Moraju davati savjete o posljedicama invaliditeta i razumjeti nalaze funkcionalne procjene
sposobnost procjene kako bi otkrili sve talente i kompetencije (stečene neformalno ili u školama),
interese i sposobnosti
specifična znanja.
Nekim trenerima je potrebno stručno znanje da rade s posebnim grupama: gluhi: znakovni jezik
/ slijepi; braillovo pismo / autizam, traumatsko oštećenje mozga, nepismenost ili disleksija,..
•
•
•
•
•
•
•
Neki od osnovnih koraka koje Job-Link nudi svojim klijentima
Gdje radni asistenti treniraju naše klijente:
•
•
•
Upoznavanje: PROCJENA POTROŠAČA
Grupni ili individualni modul upisa PROCJENA SPOSOBNOSTI I INTERESA
Individualni plan treninga i usmjeravanja. IOBP (unutar-organizacijski poslovni procesi),
zajedničko planiranje s GTB
Osposobljavanje
• Individualni program obuke (manualna–nemanualna zanimanja) u središtu je
STRUKOVNO OBRAZOVANJE
• Individualno tehničko osposobljavnaje u centru za obuku koji financira država VDAB
• u poduzeću NA RADNOM MJESTU
Individualno razdoblje naukovanja
• orijentacijsko (mjesečno) NAUKOVANJE
• za daljnju obuku (3 mjeseca) OBUKA NA RADNOM MJESTU
• orijentirano na slobodna radna mjesta (mjesečno) NALAŽENJE POSLA I RAZVOJ POSLA
Faza ugovora (utjecaj na financije, socijalni položaj, naknade)..
Naknadna skrb: 3-6 mjeseci STALNO PRAĆENJE UZ POTPORU
Jobclick: različiti treneri: naši savjetnici za karijeru su često viši treneri.
•
•
•
•
•
•
•
•
24
U prošlosti svatko je imao određeno razdoblje strukovnog osposobljavanja u našem centru:
obuči-nađi posao-zadrži (pasivne riječi). Kraći period osposobljavanja još uvijek je dostupan
našim klijentima.
U načinu zapošljavanja uz podršku pružamo podršku prema sustavu nađi posao-obuči-zadrži
(pasivne riječi): obuka na random mjestu u tvrtki po Vašem izboru, uz praćenje od strane radnog
asistenta.
Prema ideji podrške u zapošljavanju pružamo potrebnu vrstu potpore, ne više nego što je
potrebno i ne manje nego što je potrebno, modularno i prilagođeno individualnim potrebama
klijenata
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
FAKTORI USPJEHA JEDNAKOSTI I KVALITETE (e-quality)
1. Radi promicanja jednakosti razvili smo uslugu savjetovanja o karijeri.
2. Koncept razumnih prilagodi = prilagodba mjerama kompenzacije ograničavajućeg utjecaja
neprilagođenog okruženja na OSI-ja.
3. Dati dobar primjer. U vladi i društevnom profitu. Job-link ima među svojim osobljem više od 20%
osoba s invaliditetom (također i među radnim-asistentima i savjetnicima za karijeru). Građenje
pozitivne slike!
Bolji izgledi za karijeru!
Osviještena politika je poput posjete; inkluzija je pripadnost!
Naši radni asistenti poučavaju nezaposlene osobe s radnim invaliditetom.
Ali, jednakost i kvaliteta također su ugrožene među zaposlenim ljudima. Postoji potreba za dostupnošću specijalizirane potpore:
? Postojeći radni invaliditet može biti uzrok diskriminacije.
? Postoji mogućnost negativnog razvoja invaliditeta.
? Osobe bez invaliditeta mogu dobiti invaliditet kao posljedicu fizičkog pogoršanja ili u nezgodi (na
radu ili u prometu).
Odluke u karijeri – promjena posla
Slučaj odvjetnika koji je bio na psihijatriji nekoliko mjeseci. Nakon toga mu je bilo teško ponovno početi
raditi kao odvjetnik. Pronašao je posao pravnika u odvjetničkom uredu. Nakon nekog vremena postavio si
je pitanje o gubitku statusa, idejama o promjeni karijere. Je li to dobra ideja u ovom trenutku? Je li to
rezultat toga što sam opet bipolaran?
Promjene u poslu/profilu:
Slučaj slijepog programera u našem ministarstvu financija. Završio je fakultet. Nakon što ponekad izaberu
novi softver i hardver u isto vrijeme, vanjska tvrtka nudi obuku za osoblje, ali nisu u mogućnosti obučiti
slijepu osobu. Naši treneri za karijeru iznijeli su slučaj pred lice pravde. Sudac je presudio da se mora
pružiti specijalizirana izobrazba i potpora. Trener za karijeru i tamo je pomogao.
U klijentovom profilu i okruženju
Slučaj klijenta sa autističnim spektrom poremećaja čiji je kolega dobio novi posao. Naš klijent je radio
dobro, uvijek je sjedio ispred svog kolege. Jednog dana ovaj kolega je dobio unapređenje, što je
podrazumijevalo preseljenje u drugu prostoriju. Nakon toga se naš klijent više nije osjećao dobro i posao
mu je bio ugrožen. Bila je potrebna intervencija našeg trenera.
Sektori tržišta rada i poslodavci
Privremeni rad uz potporu radnog asistenta. Neki klijenti se odlučuju za privremeni rad (primjerice, osobe
s bolestima s čestim recidivom), neki nisu u mogućnosti naći stalni posao. Čak i onda postoji rizik od
diskriminacije, ali uz nekakvu potporu, moguće je nastaviti tražiti posao.
Definicija
Samoupravljanje karijerom se događa kada osoba ima slobodu izbora i kada je on upravljački čimbenik u
vlastitoj integraciji u proces rada.
25
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
O razumnoj prilagodbi ( R.P.)
•
nema slijepih pilota
prilagodbe =učinkovito i osigurano sudjelovanje za ulaganja
•
isti restoran i sastanci.
Jednako sudjelovanje i u drugim aktivnostima
•
sposoban otvoriti vrata
ili uzeti fascikl bez pomoći i čekanja da netko prolazi
•
Neovisno sudjelovanje
Povećavanje autonomije, na način da je pomoć drugih nepotrebna.
•
Prilagodba je razumna =
1. kada nije nerazmjeran teret za poslodavca
2. ili kada teret kompenziraju postojeće mjere
3. i s obzirom na posljedice (za sve)
•
KRITERIJI =
Financijski položaj poslodavca, veličina i orgaizacijske sposobnosti
primjer: proširenje 4 vrata kako bi se omogućio prolazak invalidskih kolica može biti razumno i
opravdano u velikoj tvornici, ali može biti veliki teret za male tvrtke sa samo 3 zaposlenika. Ali u istoj
maloj tvrtki može biti razumno napraviti kosinu da se invalidskim kolicima omogući pristup do
recepcije.
Financijski troškovi: ne nužno skupo
Rijetko kad su veći od prosjeka od 500 €. Možete odabrati najjeftinije rješenje:
npr.
- ne treba proširivati vrata ako iza ugla već postoje vrata koja omogućavaju pristup istim
prostorijama
- zaposlenik postane osoba s invaliditetom nakon automobilske nesreće: možda nije potrebno
prilagoditi kompletnu tvornicu.. možda osoba može veći dio posla obavljati od kuće na računalu
Ponekad postoji trošak ulaganja u ljude
Trošak osoblja se mora uzeti u obzir:
- npr.: zapošljavanje osobe koja će davati podršku osobi s invaliditetom može biti nerazumna
prilagodba kad nema naknade za dodatne troškove
Kompenzacijske mjere koje već postoje imaju utjecaj na prihvatljivost.
-
Npr. Postojeći financijski poticaji za adaptaciju ili novac od osiguranja za adaptaciju nakon nesreće
može imati utjecaja.
Pogodnosti u smislu financiranja troška plaća nisu dio R.P.-a, ali mogu biti spomenuti kao dodatne
okolnosti u korist R.P.-a.
Izravne i neizravne posljedice
26
Neke prilagodbe mogu biti korisne u smislu pristupačnosti za druge zaposlenike ili klijente s
dječjim kolicima ili kolicima...
Građenje lifta utječe na udobnost za svo osoblje i posjetitelje.
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Opis zadatka i razdoblje amorizacije
Neki zadatke mora se povjeriti kolegi. To zahtijeva jasan opis zadataka za oboje.
Razdoblje amortizacije je faktor, na primjer, adaptacija može biti razumna ako se radi o zaposleniku,
ali preskupa za studenta koji radi jedan mjesec.
Profesionalne prilagodbe
Prilagodba se treba odnositi na rad na raspolaganju. Na primjer: kupovina invalidskih kolica. To je
pomagalo koje je potrebno i kod kuće, pa nema RA. No, ako poslodavac i rad zahtijevaju različite stolice
kako bi se mogao izvršiti posao: treba odabrati RA
Oblici adaptacije
Prilagođeni materijal
Stetoskop za pojačavanje zvuka za sestru sa slabijim sluhom.
Veći zaslon za osobe sa slabijim vidom.
Dostupne upute
Jasni jezikom pisani tekst u manipulativnom formatu za povećanje za osobe sa slabijim vidom.
Građevinske prilagodbe na radnom mjestu
Proširenje vrata, ergonomska prilagodba radnog mjesta za radnike na računalu.
Reorganizacija zadataka
Zadaci podizanja stvari koje je obavljala osoba s bolovima u leđima bit će dodijeljeni drugoj osobi.
Rad kod kuće
Prilagođeni rasporedi
Osoba s dijabetesom imala je dopuštenje uzimati male pauze.
Osoba s poteškoćama u kretanju ima drugačije radno vrijeme koje mu omogućava da se poveze do
radnog mjesta sa susjedom.
Promjena politike
Na primjer: čistači rade u drugoj zgradi svakog mjeseca, osim jedne osobe s mentalnim invaliditetom
koja se ne može prilagoditi tim stalnim promjenama.
Promjena položaja
Osoba koja nije u mogućnosti nastaviti obaljvati posao nakon nesreće prelazi na upražnjeno radno
mjesto: posao za stolom. (Radni asistent treba obratiti posebnu pozornost na rezultate gubitka statusa!)
Pomoć, unutarnja ili vanjska
Npr. disleksična osoba prima potporu za uređivanje tekstova.
Učenje znakovnog jezika za kolege gluhe osobe.
REHABILITACIJA= reinvestiranje s dostojanstvom
Više informacija:
EASPD. http://www.easpd.eu/
Employment 4 all: http://www.employmentforall.eu/
Handiwork: http://handiwork.drupalgardens.com/
Wase: http://www.wase.net/
Kontakt: Rudi Wouters, Job-Link, Klein Park 9 3360 Lovenjoel 0032/16.46.81.20
woutersrudi@job-link.be WWW.Job-Link.be
27
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Dodao sam neke informacije za koje se nadam da će biti korisne radnim
asistentima u Hrvatskoj.
1. Job-Link-ov program za OSI-je koji izaberu modul grupnog upisa
1. TJEDAN
1. DAN (osoblje: svi xx,xx,xx,xx)
Uvod: 10h – 10:15
Vježba upoznavanja: 10:15 – 11h Grb.
2. DAN (osoblje: prijepodne: xxx,popodne:xxx)
Prava i dužnosti (kviz): 10h – 12h
Tehnike podizanja: 13h – 15:30
3. DAN (osoblje xx,xx)
Vježba za procjenu: 10h – 16h Xx&xx,xx,xx razmjena i savjetovanje o prvim opažanjima
4. DAN (osoblje prijepodne: xx,xx popodne:xx,xx)
Susret s radnim asistentom(-ima)
Sigurnost, prevencija i higijena na poslu: 10h – 12h SastanakXX
5. DAN (xx,xx,xx)
Individualni razgovori klijenti-treneri
2. TJEDAN
6. DAN (XXX,xxx)
Individualni razgovori
7. DAN Utorak (xxx,xxxx)
Kvalitete i ograničenja: 10h -12h:
Vještine i sposobnosti : 14h – 15h
8. DAN, srijeda, 26.01. (XXX)
Mobilnost / ručak u društvenom restoranu / Posjet tvrtki
9. DAN četvrtak (XXX,XXX,XXX)
Koje konkretne stvari želim u poslu? Posao iz snova; igra
10. DAN, petak (XXX)
Pisanje životopisa (klubovi za nezaposlene osobe) – po dva na računalu
Čitanje oglasa za posao: što se nalazi u oglasu?
10h-12h: pisanje dopisa / emaila
3. TJEDAN
11. DAN, ponedjeljak (xxx,xxx)
"Moj VDAB" usluge integrativnog zapošljavanja i posredovanja. Jobclub: informacije o službenim
uslugama za nezaposlene. Prava i dužnosti. Moje pogodnosti (BTOM's): za koje se pogodnosti poslodavac
može prijaviti, da ih dobije za mene?
Radionica (dani povratka):
Telefonski razgovor / Kako mogu razgovarati o svom invaliditetu? + primjenjive pogodnsoti
Ugovaranje razgovora s poslodavcem telefonom za sljedeći dan.
28
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
12. DAN, utorak 01.02. (XXX,xxx,xxx)
Socijalne vještine: 10-16h igranje Sociopoly-ja
13. DAN, srijeda (xxx,xxx,xxx,
Socijalne vještine: 10-16h igranje Sociopoly-ja
Vježbanje razgovora za posao
14. DAN, četvrtak (xxx,xxx,xxx,
Uvježbavanje razgovora za posao
15. DAN petak 04/02 (xx,xx,xx,xx,xx) plus GTB savjetnik
Individualna razmatranja o kretanju, određivanje pravaca za izradu individualnih planova osposobljavanja i obuke.
Individualni razgovori POSEBAN PROGRAM za nefizička zanimanja xxX
2. Moj osobni grb: vježba
Napravite svoj individualni grb sami, u parovima ili grupama. Povratna informacija od grupe je dobrodošla.
Nacrtajte sliku u svakom kvadratu koja predstavlja sljedeće:
1. Što volite na sebi
4. Što najviše cijenite u životu
2. Vaše najveće postignuće
5. Simbol vaše osobnosti
3. Vašu najvrijednije vlasništvo
6. Tri riječi po kojima će vas se pamtiti
Podijelite rezultate s grupom.
GRB VJEŽBA
1
2
3
4
5
6
29
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
3. Vježbajte odabir za otvoreno radno mjesto
Pozitivno je kad klijent primjeti da je postao više usredotočen ili da je napredovao. Dobra vježba je
poslati klijenta da prikupi (koliko može) informacije o svim otvorenim radnim mjestima koja bi mu
mogla biti zanimljiva. Iz toga čemo puno naučiti o njegovom interesu ili očaju ili snovima ....
Nakon nekog vremena možete pitati klijenta da ode i prikupi ponude i drugi put. Zanimljivo je
usporediti drugi izbor s prvim.
4. Osobna radna bilježnica za klijenta
Važno je da klijent počne doživljavati sebe i tržište rada. Ovaj upitnik mu pomaže da se upozna i
pomaže radnom asistentu da upozna svog klijenta.
Želimo da se klijent osvrne na 3 glavna pitanja: Tko sam ja? /Što sve mogu? /Što želim?
Upitnik
1. Moje osobine/kvalitete
Koristite pomoćni popis osobina i napišite one koje se odnose na Vas na dvije liste
Koje osobine se odnose na meme? Napravite popis najmanje 10 OSOBINA. Zapišite ih:
1.1. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .
1.2. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .
1.3. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .
1.4. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .
1.5. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .
1.6. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .
1.7. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .
1.8. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .
1.9. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .
1.10. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. .
Koje osobine ne odražavaju mene?
Zapišite ih: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . .
2. Moja ograničenja
Koristite pomoćni popis ograničenja i napišite ona koja se odnose na Vas u dvije liste
1.
2.
Koja ograničenja se odnose na mene? Napravite popis 3 koja vam najbolje opisuju i objasnite:
a.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . .
b. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
c. . . . . . . . . . . . . .. . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Što ta ograničenja znače za vas? U kojim funkcijama/poslovima mislite da ih možete najbolje izbjeći? . . . . . . . . . . . . ..
. . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . .. . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3. Moje vrijednosti
Ono što smatrate važnim i dobrim u životu je ono što zovemo vrijednostima. Vrijednost je vrlo važna za Vas.
Na primjer prijateljstvo. Nađite svoje osnovne vrijednosti.
a.
b.
c.
d.
30
Koristite kartice s popisom osnovnih vrijednosti.
Stavite ih na stol jedne do drugih, pogledajte ih jednu po jednu.
Izaberite 15 vrijednosti koje smatrate važnima. Maknite ostale kartice.
Stavite 15 kartica vrijednosti na stol, izaberite 5 najvažnijih i zapišite ih:
1. . . . . . . . . . . . . . . . . .
2. . . . . . . . . . . . . . . . . .
3. . . . . . . . . . . . . . . . .
4 .................
5. . . . . . . . . . . . . . . . .
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
4. Moje vještine: morate znati svoja ograničenja, ali i svoje vještine i mogućnosti.
Zapišite tri od njih:
1.
2.
Kažu da sam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Mislim da sam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3.
4.
Kažu da sam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Mislim da sam. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
5.
6.
Kažu da sam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Mislim da sam. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Što te vještine /mogućnosti znače za Vas? . . . . . . . . . . . . .. . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . .. . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ..
U kojim poslovima/funkcijama biste ih mogli koristiti? . . . . . . . . . . . . .. . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
......................
5. Kakav posao biste jako željeli obavljati?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
6. Kakav posao uopće ne biste željeli obavljati? . . .. . . . . . . . . . . . . . .
7. U kojim uvjetima želite raditi? (izaberite: dobro / možda dobro/ ne baš dobro / ne)
7.1. Preferirano vrijeme početka
7.2. Preferirano vrijeme završetka
7.3. Preferirani broj radnih sati
7.4. Preferirano područje/mjesto
7.5. Redovno radno vrijeme
7.6. Neredovno radno vrijeme?
7.7. U smjenama?
7.8. Prekovrmeni rad, ako je potreban
7.9. Privremeno zapošljavanje (dok tražite stalni posao?)
7.10. Privremeno
7.11. Strukovno osposobljavanje
7.12. Raditi s drugima
7.13. Raditi sam
7.14. Raditi vani
7.15. Kontakt s drugim ljudima
8. Fizički uvjeti
8.1.
8.2.
8.3.
8.4.
8.5.
8.6.
Nemam ništa protiv fizičkog rada
Želim posao na kojem mogu sjediti na stolici
Želim posao na kojem mogu prošetati s vremena na vrijeme
Želim posao na kojem moramo puno hodati
Ne mogu dugo stajati ili sjediti u istom položaju
Ne mogu obavljati neke poslove zbog zdravstvenih razloga……
9. Posebne okolnosti:
9.1.
9.2.
9.3.
9.4.
Ne smeta mi obavljanje prljavog posla.
Ne smeta mi obavljanje posla u prašini ili dimu.
Ne smeta mi obavljanje posla u kojem postoji neki rizik.
Ne smeta mi obavljanje posla u umjerenoj buci.
10. Točnost i red
10.1. Mogu raditi točno: …
10.2. Uvijek očistim ono što sam koristio.
10.3. Smatram točnost i red važnim
31
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
11. Odstupanja:
11.1. Volim posao na kojem moram stalno raditi iste stvari.
11.2. Volim promjene u poslu.
12. Neovisnost
12.1. Više volim zadatke koje moram precizno izvršiti.
12.2. Više volim sudanju s nekim koga mogu pitati stvari.
12.3. Želim biti u mogućnosti sam odrediti svoj posao.
12.4. Volim kada moram organizirati.
13. Atmosfera
13.1. Smatram dobru radnu atmosferu jako važnom.
13.2. Volim tiho radno mjesto.
13.3. Volim da je uključen radio dok radim.
14. Kompetencije
Napravite popis svih škola i obuka kojima ste prisustvovali. Uključite obuke koje ste prošli zbog vaših hobija
(stečene kompetencije). Mi ćemo ih kasnije koristiti za vaš životopis.
15. Radno iskustvo
Napravite popis svih poslova koje ste ikada radili. Uključite razdoblja kada ste bili bez posla i privremeni rad.
Također uključite posao koji ste radili zbog svojih hobija (stečene kompetencije). Mi ćemo ih kasnije koristiti za
vaš životopis
Sinteza. Ovo je kakav sam!
Sada ste prošli sve vježbe.
Tko sam ja?
Napišite svojih 5 najvažnijih osobina (pogledati stranicu ..…)
Moje vrijednosti. Napišite svojih 5 najvažnijih vrijednosti. (vidjeti stranicu..…)
Što mogu?
Moje vještine. Napišite svojih 5 najvažnijih vještina
Moja ograničenja. Napišite svojih 5 najvažnijih ograničenja
Što želim?
Moj posao iz snova. Napišite svojih 5 najdražih poslova.
Želim Vam uspjeh u Vašim karijerama!!
Rudiger Wouters.
32
THE ROLE OF THE JOB-COACH.
PROMOTING E-QUALITY, SELFSTEERING & BETTER
CAREER PERSPECTIVES
Rudi Wouters,
Belgien, Job-Link
Summary
People with (dis) abilities want to realise their dreams and perspectives on the open labour market.
They (should) have the right on quality job-coachsupport.
Ofcourse, the succes of job-coaches depends on many factors: the cliënt's determination, his
competences, mobility and family, the environment, availability of structures and regulations the jobcoach works with..and there's the economic situation.
But the nature and quality of a jobcoach's work are major factors too. 25 years of experience in a
vocational training center thaught us that. We will have a look at some good practices and evolutions in
Belgium, the impact on an NGO providing all kinds of support (Job-Link) and it's networkpartners, the
adapted client-flow and the effect of the introduction of a new disability definition.
This introduces us into the world of a Flemish job-coach and the many elements of his profile, needs,
qualities and specific expertise. We discuss the evolution in his way of working and supporting training
and some e-quality succesfactors.
In order to promote equality we promote careercounsellingservices and have a short introduction on
reasonable adaptations.
In the texts you may find some introductory exercices for job-coaches and the summary of a cliënt's
workbook.
Promoting e-quality, selfsteering & better career perspectives is about..
•
discrimination. This group is extremely underrepresented on the labour market
•
numbers! Some 20% of the people have a disability or have to deal with functional limitations on the
labour market, or have a prolonged disease(+1yr). Less when young but almost 50% when aged. The
impact on the labourmarket and economy is enormous.
•
win – win- win: for the disabled, for employers & for the economy.
•
people with abilities! Job-coaches understand disabilities & believe in abilities. The client is Handicapable. quality support that improves employment opportunities drastically.
•
full rights. Not just the right to 'an occupation' or 'a' job. Quality support should aim at empowered
people, selfsteering as much as possible to the best of career perspectives.
•
having impact. Good coaching has a very positive impact on peoples' lives and income too. Although
they might have the feeling that the job-coach didn't do so much and they realised their employment
themselves.
33
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
From taylorism to taylor-made, the Belgian-Flemish situation
A window on the environment of our organisation and job-coaches
The people working in vocational training institutions in the eighties & nineties were unhappy with
the way our work and sector was organised. We were well subsidised but the only thing we could do for our
cliënts was provide a 2 year during vocational training in a limited number of occupations. We felt we had
to advocate the rights of our clients.
We wanted more possibilities to deliver the kind of support they needed and more efficiency in the
organisation of the conceptual, structural and organisational framework we were working within. So we
founded a federation and - instead of complaining or waiting for something to happen - we created a swot
analysis of the strengths and weaknesses, opportunities and threaths not only for our organisations but
also for the cliënts. And we invited stakeholders to join us in the conclusions.
We studied good practices in other countries and we learned what and how to do things better. We
learned about Supported employment and took from this method what we needed without throwing away
our vocational training system.
From the beginning it was clear to us that we had to work together with the mainstream organisations
and with stakeholders in politics and administration (the regulators).
What we wanted
to be open to all cliënts
who need our specialised support. (not only those who are within a narrow definition of disability) so we
adopted the definition of labour disability.
to end the regional limits..
all clients can go to the ngo that is most fitting even if there is one closer.
all cliënts be able to reach us.
So instead of staying specialised into one specific group of disabilities (almost) all of us we opened our gates
for all disabled. (except for the blind)
all PWD (people with a disability) should be able to find us easily.
Instead of all organisations doing their own seperate PR, assessment & intake actions we created a
common organisation: GTB. This is a specialised trajectory counseling service offering specialised
assessment, intakes & personal development planning to all people with a labour disability in need of
specialised support. This service is giving neutral and independent information, it guarantees the best
trajectory chosen in a modular way with counseling from the beginning to the end of career (one dossier
with privacy rules). It is acceptable for all major players in employment support.
to work result oriented.
Instead of a proposed cut in subsidies we proposed a result commitment in exchange for a enveloppe
system.
no quota-system.
We refused a negative approach. Employers should take someone on board because his is the right person
for the right job. Not because they want to avoid a penalty.
34
All employers & tax payers contribute for disability employment. This money is used to pay a direct
financial compensation to employers who hired a person with a disability whith a significant lower
productivity due to his disability.
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Result:
Our government went along with most of our propositions. In the beginning the changes were
perceived as threaths by our staff. But as a result of this we were able to deliver support to much more
cliënts. And our organisations grew exponentially not only in numbers and size but also in quality.
JOB-LINK
branches
number of staff
instructors
job-coaches
career coaches
cliënt workload per job-coach yearly
Employment results yearly
employment with weighting factor
employment % of ministry target
clients for job-coaching starting yearly
cliënts for career coaching yearly
1985
2
10
5
0
0
50%
?
no target
20
0
2010
4
35 FtE
5
12 FtE
1 FTE performed by 3 persons
average 15 (autisme/TBI:less)
61%
86%
176%
144 (113% tov 127)
50
How do persons with a disability (PWD) find fitting support?
We are part of a large mainstream network.
The government organizes in every city or village a "shop-for-work" for all citizens, unemployed &
employed
The GTB-concept.
GTB offers specialised trajectory counseling. We created GTB-services and offered the concept and
services to the minister of employment. He installed them in his 'shops-for work'. This way we have a ' onecounter for (disability) employment in every city '. People coming into the 'shop for work' who are
perceived by the counselors as "maybe disabled" are – when needed and with their consent - referred to the
special counselor from a Specialised Pathways to work and counseling service "GTB". (another desk in the
same office= inclusive)
is a public funded NGO. It's role is to inform and monitor trajectory quality and to advocate the
opportunities of PWD. The trajectory can consist of support offered by mainstream or specialized NGO'
or mixed forms. It is always modular, taylor-made and individual.
GTB is independent, neutral and a guarantee for the best trajectory. When one network-partner is
finished with a client or it closes the door: GTB does the follow-up and continues the trajectory. GTB
forms the regional and national network and signals problems to the ministry. It maximalises all efforts for
the best trajectory.
Cliënt Flow
Clients looking for jobs go to (or are referred to) the 'Shop-for-jobs'.
When a disability might influence the employment opportunities seriously they will be referred to a
GTB-counselor. (in the same shop-for-jobs). There will be an 'intake' and assessment. The GTB-counselor
can propose introduction-weeks, vocational training, job-finding or coach-support.. in mainstream
vocational training, counseling & mediation services but also in specialised NGO's. The person with a
disability can help determine which services will help him.. GTB-counseling stays available during the
35
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
whole process,helping him to choose the best services and best next steps.
If there are serious function limitations or sensorial problems they may be referred to a GA:
Specialised work-oriented evaluation service, in order to receive a "Ticket". This gives access to special
benefits, tools and adaptations.
Job-Link or another GOB (specialised center for training & coaching) might be the GTB-counselor &
the client's choice for support. The client chooses the Job-Link branch easiest to reach and based on his
profile he meets a job-coach. He/she will be there for him during all actions in/with Job-Link. Job-Link
offers al kinds of support towards all open labourmarket employers and official organisations.
If employment on the open labour market is not possible according to the client and the job-coach a reoriëntation towards a sheltered workplace can be considered together with GTB.
JobClick is Job-Link's career service. We offer career-counselling (up to 18 hours) to employed
people. Free of charge for people with a labour-disability.
Our Cliënts.
All people with a labour-disability.
We abandoned the old disability definition with relation to labour market support and introduced the
labour disaility concept.
Definition = “Every important & longstanding problem of participation into working life due to the
interaction of impairments of mental, sensory, psychological or physical nature, limitations in the
performance of activities and personal or external factors.”
Results:
o
o
o
o
The new definition allowes more people to make use of the specialized services of the GTB network. It
is also a solution for people who were in the grey area.
For example: if a person with an IQ of 79 falls within the definition: IQ less than 80. What about the
socially weaker person with an IQ of 81?
We (GTB-network partners) are now targeting a group more than twice as large as the population of
PWD in the old definition.
We address a larger population and network is perceived as more inclusive.
Improved anti-discrimination approach.
Job-coaches:
•
Need to understand the importance of E-quality
In "The spirit level" professor R.Wilkinson explains that equality is better for everybody. Societies with
a higher difference in incomes have more health and social problems.
Think also on the impact of someone's earning power on his (family)life and on the negative
consequences of a poor or bad career (re-)start or careermove on the rest of someones life and career. The
aim for equality affects a job-coaches' work, methods and aims.
Delivering support to find 'a' job is not too bad
To find a sustainable job is ok.
Delivering support for a good career start (re-start) is nice.
For real equality: deliver excellent support in order to enable someone to have and keep optimum
career perspectives.
36
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
•
Must Coach!
Method differs from training/ counselling /instruction / demonstration..
•
have to believe in the employability of our cliënts.
and ofcourse in the usefulness of the support we deliver. If this is not the case we don't start with a client
or we stop the training or coaching. Those cliënts will be referred back to GTB.
•
Must show results
Job-coaches have a workload of about 15 cliënts –depending on the predictability of cliënt's
employability. Results are monitored (different for cliënts with TBI or psychiatric problems). We do not
want them to engage in a coaching processus that takes up too much energy or time. Our job-coaches are
not to give therapy. If there is such need people can be referred to a therapy and start up again later.
•
must master methods, tools, employment mediation & labour market know-how.
The aim for a job-coach shouldn't be just to find someone 'a job'. They will support good career
perspectives that fit the cliënts' competences and aspirations.
•
Should give special support, where needed only
avoid stigmatization. Example: person lost learning abilities due to TBI: carving.
•
Do introduce themselves (& sometimes the client )
They become acquinted with the company, boss, job, colleagues,mentor (first name basis)
•
Will confirm agreements and give adapted info. (agreed before with cliënt )
to Boss, Human resources responsible, direct chief, colleagues and mentor on consequences of
disability and on the proposed support by the coach. Adapted & with respect for privacy & autonomy!
•
-
Pay attention to perspectives :
It is often better to write out in consensus with all involved what should be learned in the introduction
period in what timeframe. This involves all necessary practical and social skills in the workplace.
the vocational training program on the job. If needed or/and if no prior apprenticeship. Get clear
picture of expectations on attitude & productivity..
exchange info on support opportunities in life long learning..
•
Always do respect and stimulate autonomy!!
bring about the independence of the employee with a disability. Keep your eye open for patronizing
behaviour. Yourself but also colleagues and a mentor can become confused on the borders of familiarity
and start to belittle and patronize..
•
Promote own fading out-fading in of natural resources.
We try to fade out coaches' involvement asap and develop natural supports (foster active involvement
of persons in the immediate surroundings of the cliënt for the best form and value to the employment and
social integration of the employee.
•
Follow up & support of natural resources.
Spontanuous follow up in order to avoid urgent interventions. A good practice is to indicate a mentor
amongst close colleagues and to support the building out of a social network involving the companies
confidential advisor / the security advisor / the shop steward's committee.
37
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Job-coaches need:
•
•
•
•
•
•
•
•
to focus on abilities instead on disabilities!
to radiate positivity concerning disability employment opportunities.
matching abilities: to support cliënts matching job requirements with own profile.
to think in win-win-win and contactskills to negociate with employers.
to help to close the best deal, and be experts in labourmarket regulation & benefits
to be communication improvers, and the ability to deal with difficult situations.
coach-the-coach abilities so they can coach the cliënt's colleagues, chiefs & mentor.
some expertise in ergonomy and safety, and must know where to get more expertise in ergonomy and
safety and prevention on the workfloor. They need to counsel on disability consequences and
understand findings from functional assessment.
assessment skills in order to see all talents & , competences (acquired informally or in schools)
interests and skills.
specific expertise. Some of the coaches need specific expertise dealing with special groups: Deaf:
sign language / Blind; braille / Autism, Traumatic Brain Injury, Illiteracy or dyslexia,..
•
•
Some basic steps Job-Link offers its cliënts.
Where job-coaches coach our cliënts:
• Making Acquintance: CONSUMER ASSESSMENT
• Collective or individual entry module SKILS & INTERESTS ASSESSMENT
• individual training and guidance plan. IOBP Co-planning with GTB
• Training
• Individual training program
(manual–not manual) in center VOCATIONAL TRAINING
• Individual Technical training.
in state funded training center VDAB
• in an entreprise ON-THE-JOB
• Individual period of Apprenticeships
• Exploratory (per month) APPRENTICESHIPS
• For further training (3 months) JOBSITE TRAINING
• vacancy oriented (per month) JOB FINDING & JOB DEVELOPMENT
• Contract phase (impact in financial, social, benefits)..
• Aftercare: 3-6 months ON-GOING FOLLOW ALONG SUPPORT
• Jobclick: different coaches: our career counsellors often senior coaches.
38
•
In the old days everybody had a fixed period of vocational training in our center: train-placemaintain(passive words). A shorter period of training is still available for our clients.
•
In the supported employment method we provide support according to the placetrain—maintain (passive words)system: on-the-job training in a company of your choice with
follow-up by a job-coach.
•
According to the employment support idea we provide the needed kind of support not more than
necessary, not less than needed modular and adapted to the individual cliënts needs in order to
allow a PWD to find-develop-and maximise career
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
E- QUALITY SUCCESFACTORS
1. In order to promote equality we developed a career counselling service.
2. Concept of reasonable adaptations= adaptation by measures compensating the limiting impact of an
unadapted environment on the PWD.
3. give the good example. In government & social profit. Job-link employs in its staff more than 20%
people with a disability (also amongst job-coaches & careercounselers). Positive image building!
Better career perspectives!
Mainstreaming is like visiting; Inclusion is belonging!
Our job-coaches coach unemployed people with a labour disability.
But e-quality is also under treath amongst employed people. There is a need for specialised support to be
available:
? An existing labour disability can be the cause of discrimination.
? The possibility of negative evolution of a disability exists.
? People with no disability can develop a disability as a result of fysical deterioration or a (work- or
traffic-related) accident.
• Career decisions – job change.
Case of of lawyer who was in psychiatry for some months.. After that he found it difficult to restart as a
lawyer again. He found a job as a legal clerc in a law firm. After some time he had questions on the loss of
status, ideas about a career move..Is this a good idea at this time? Is this the result of me being bipolar again?
• changes in job/profile:
Case of a blind ICT programmer in our ministry of finances. Graduate level. After sometimes they choose
for new software and hardware at the same time. An external firm delivers training to the staff but they are
unable to train the blind person. Our career coaches brought this to justice. The judge ruled that
Specialised Training and Support had to be delivered. Career coach helped there too.
• In clients profile & environment
Case of cliënt with autism spectrum disorder who's colleague got another job. Our client was working well,
always sitting in front of his colleague. One day this colleague receives a promotion wich implies he has to
move to another room. After that our cliënt wasn't feeling well anymore and his job came under threat. An
intervention of our coach was necessary.
• Labour market sectors & employers
Temporary labour with job-coaching support. Some clients choose for temporary labour (for example
people with a disease with frequent relapses) some are not able to find a permanent job. Even then there is
risc of discrimination, but with some support it is possible to keep on find employment.
• A definition
Career-selfmanagement happens when a person has the freedom of choice, and when he is the steering
factor in his own integration into the labour proces
On reasonable adaptation (= R.A.)
• no blind pilots
adaptations =effective & ensure participation for investment.
39
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
• same restaurant and meetings.
Equal participation also in other activities.
• able to open doors
or take a file without help or having to wait for someone passing by.
• Independent Participation
increasing autonomy, in the way that help from others is unnecessary.
•
1.
2.
3.
An adaptation is reasonable =
when no disproportionate burden for the employer
or when burden is compensated by existing measures
and regarding consequences.(for all)
CRITERIA =
Financial standing of employer, size and organisatorical abilities
example: broaden 4 doors to allow a weelchair to come in may be reasonable in a large factory but can be a
big burden for a small entreprise with only 3 persons of staff. But it can be reasonable for the same small
entreprise to create an inclined plane so a weelchair can reach the reception area.
Financial cost: not necesseraly expensive,
Seldom much more than average of 500€ . You can go for the cheapest solution: e.g.
- E.g. No need to broaden a door if around the corner there is already a door that allows acces to the same
rooms.
- E.g. Member of staff has disability after car- accident: maybe not necessary to adapt the complete
factory..maybe the person can do a lot of work from home with PC.
Sometimes there is a cost in human investment
The cost in personnel has to be taken into consideration:
- E.g.:to hire a person in order to give support to a person with a disability can be an unreasonable
adaptation when there is no compensation for the extra costs.
Compensating measures that already exist have impact on reasonability.
- E.g. Existing financial stimuli for adaptation or money from insurances for adaptation after accident
can have impact.
- Benefits in wagecosts are not part of R.A. but can be mentioned as extra circumstances in favour of RA.
Direct and indirect consequences
Some adaptations can be in favour of accessibility for other members of staff or cliënts with baby-buggy or
a trolley...
Building an elevator has impact on comfort for all staff and visitors.
Task discription and amortization period.
Some tasks may need to be entrusted to a colleague. This requires a clear task description for both.
The amortisation period is a factor. e.g. adaptation can be reasonable for a staff member but too expensive
for a job-student for one month.
40
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Occupational adaptations
The adaptation has to relate to the work at hand. E.g. bying a weelchair: this is also necessary at home: so no
RA. But if employer and work require different chairs in order to be able to execute a work: RA
Adaptation forms
Adapted material
Stethoscope amplifying sound for bad-hearing nurse.
Larger screen for person with poor sight
Accessible instructions
Clear language or text in manipulable format for enlargement for poor of sight.
Material adaptations of workplace
Broaden doors, ergonomical adaptation of workplace for computer workers.
Reorganisation of tasks
Person with back pain's tasks lifting objects go to other person.
Work at Home.
Adapted schedules
Person with diabetes had permission to take small breaks.
Person with mobility problems works different hours enabling him to drive to workplace with neighbour.
Policy change
E.g. cleaners change of building every month except one person with mental disability who is unable to
adapt to constant change.
Change of position
Person unable to continue job after accident changes to vacant position: desk work. (Special job-coach
attention for results of loss of status!)
Assistance, Internal or external
e.g. Dyslectic person receives support in editing of texts.
Learning sign language for colleagues of deaf person.
REHABILITATION= To Reinvest With Dignity
More Info:
EASPD. http://www.easpd.eu/
Employment 4 all: http://www.employmentforall.eu/
Handiwork: http://handiwork.drupalgardens.com/
Wase: http://www.wase.net/
Contact: Rudi Wouters, Job-Link, Klein Park 9 3360 Lovenjoel 0032/16.46.81.20
woutersrudi@job-link.be WWW.Job-Link.be
41
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
I joined some information I hope will be usefull for job-coaches in Croatia.
1. Job-Link's program for PWD who choose the Collective Entry Module
WEEK 1
DAY 1 (Staff: all xx,xx,xx,xx)
Introduction: 10u – 10u15
Familiarisation exercise: 10u15 – 11u Coat of arms.
DAY 2 (staff: AM: xxx,PM:xxx)
Rights & duties (quiz): 10u – 12u
Lifting techniques: 13u – 15u30
DAY 3 (staff xx,xx)
Assessment-exercice: 10u – 16u Xx&xx,xx,xx exchange&consult on First observations
DAY 4 (staff AM: xx,xx PM:xx,xx)
Meeting with job-coach(es)
Safety,prevention hygiëne on the job: 10u – 12u MeetingXX
DAY 5 (xx,xx,xx)
Individual talks cliënts- coaches
WEEK 2
DAY6 (XXX,xxx)
Individual talks
DAY 7 Tuesday (xxx,xxxx)
Qualities & limitations: 10u -12u:
Skills & aptitudes : 14u – 15u
DAY 8 woe 26/01 (XXX)
Mobility / Lunch in a social restaurant / Visit to a company
DAY 9 thursday (XXX,XXX,XXX)
What concrete things do I want in a job? Dream-job ; play
DAY 10 Friday (XXX)
Make up your own Curriculum Vitae (jobclub) – per 2 on a PC
Reading Job-announcements: what 's in an announcement?
10u-12u: Writing a letter / mail
WEEK 3
DAY 11 Monday (xxx,xxx)
'My VDAB' mainstream employement & mediation services. Jobclub: info on official services for
the unemployed. Rights & duties. My Benefits (BTOM's): what benefits can an employer apply for,
for me?
Workshop (return days):
42
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Phone conversation / How do I speak about my disability? + applicable benefits
Making an interview appointment with an employer for next day on Phone.
DAY 12 tuesday 01/02 (XXX,xxx,xxx)
Social skills: 10-16u Play Sociopoly
DAY 13 wednesday (xxx,xxx,xxx,
Social skills: 10-16u play Sociopoly
Job Interviews try-outs
DAY 14 Thursday (xxx,xxx,xxx,Job interviews, try-outs
DAY 15 Friday 04/02 (xx,xx,xx,xx,xx) plus GTB counselor
Individual deliberation on trajectory, determination of directions to choose making up an
individual training and coaching plan.
Individual talks SPECIFIC PROGRAM for non –manual occupations xxX
2. My Personal Coat of Arms : an exercice
Make up your individual coat of arms individually or in couples or groups. Feed-back from Group
is welcome. Draw a picture in each space to represent the following:
1. What you like about yourself
4. What you value most in life
2. Your greatest achievement
5. A symbol of your personality
3. Your most prized possession
6. Three words to be remembered by
Share your results with the group.
1
2
3
4
5
6
43
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
3. Exercice job opening selection.
It is positive when a client notices that he became more focused or made progress. A good exercice is to
send the client out to collect (as much of ) all kind of job openings that might be interesting for him. It
learns us a lot about his interest or despair or dreams….
After some time you can ask the client to go and collect again more a second time. It is interesting to
compare the second selection with the first.
4. Personal Workbook for the cliënt
Important is that the client starts to look at himself and the labour market. This questionnaire helps to
get to know himself and it helps the job-coach to get to know his client.
We want the client to reflect on 3 main questions: Who am I? / What can I? / What do I want?
Questionaire
1. My qualities
Use the helping list of qualities and write those that fit you in 2 lists
Wich qualities are fitting me well? Make a list of at least 10 QUALITIES. Write them down:
1.1. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1.2. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1.3. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1.4. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1.5. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1.6. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1.7. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1.8. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1.9. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1.10. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Which qualities do not fit me? Write them down: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . .
2. My limitations
Use a the helping list of limitations and write those that fit you in 2 lists
1. Wich limitations are fitting me? Make a list of the 3 most fitting and explain:
a. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
b. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
c. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2. What do those limitations mean for you? In what functions/jobs do you think you can avoid them
the best? . . . . . . . . . . . . .. . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3. My values.
What you think is important and good in life is what we call values. A value is very important for you. For
instance friendship. Find you core values.
a.
use the list with core value cards.
b. Put hem on the table next to each other, look at them one at the time
c.
Choose 15 values you find important. Remove the other cards
d. Put 15 values cards on the table, choose the 5 most important ones and write them down:
44
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
4. My Skills: You need to know your limitations but also your skills and opportunities. Write 3 of them
down:
1. They say that I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2. I think that I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3. They say that I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4. I think that I. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
5. They say that I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
6. I think that I. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
What do these skills /opportunities mean for you? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
...............................................................................................
In what jobs/functions could you make use of them? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
...............................................................................................
5. What kind of job would you like to do very much?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
6. What kind of job would you prefer not to do at all? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7. In wich conditions do you want to work? (choose: ok / maybe ok / not so ok / not )
7.1. Preferred Begin hour
7.2. Preferred End hour
7.3. Preference number of working hours
7.4. Preference region/place
7.5. Working regular hours
7.6. Irregular hours?
7.7. In shifts?
7.8. Doing overtime if necessary
7.9. Temporary employment (while looking for permanent?)
7.10. temporary
7.11. vocational training
7.12. working with others
7.13. working alone
7.14. working outside
7.15. contact with other people
8. fysical conditions
8.1. I do not mind to do fysical work
8.2. I want work where I can sit on a chair
8.3. I want work where I can walk from time to time
8.4. I want work wher I have to walk a lot
8.5. I cannot stand or sit too long in the same position
8.6. I cannot do some jobs for medical reasons……
9. Special circumstances:
9.1. I don't mind to do dirty work
9.2. I don't mind to work in dust or smoke
9.3. I don't mind to work where some risc is involved.
9.4. I don't mind to work in some noise.
45
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
10. Accuracy and order
10.1. I can work accurate: ..
10.2. I always clean up what I used.
10.3. I find accuracy and order important
11. Variation:
11.1. I like work where I have to do the same over and over.
11.2.
I like change in my work
12. Independency
12.1. I prefer tasks I have to execute precisely
12.2.
I prefer to cooperate with someone I can ask things.
12.3.
I want to be able to determine my work myself
12.4.
I like to have to organise.
13. Atmosphere
13.1. I find a good working atmosphere very important
13.2.
I like a quite workplace
13.3.
I like it when the radio is on while working.
14. Competences
Make a list of all schools and training you ever attended. Include the trainings you followed for your
hobbies ( acquired competences) We will use these later for your résumé.
15. Work experience.
Make a list of all work you ever did. Include the periods you were without a job and temporary work.
Inculde also work you did for your hobbies ( acquired competences) We will use these later for your résumé
Synthesis. This is how I am!
Now you did all exercices.
•
Who am I?
Write down your 5 most important qualities (see page..…)
My values. Write down your 5 most important values. (see page..…)
•
What can I?
My skills. Write down your 5 most important skills
My limitations. Write down your 5 most important limitations
•
What do I want?
My dreamjob Write down your 5 favourite jobs.
Success in your careers!!
Rudiger Wouters.
46
STRUKTURE I MEĐUODNOSI PRI
POSREDOVANJU U ZAPOŠLJAVANJU
OSOBA S INVALIDITETOM
Wolfgang Ankrisch i Birgit Listenegger,
Austrija, radni asistenti u CHANCE B, udruzi
koja se bavi svim aspektima uključivanja
osoba s invaliditetom u svijet rada
Specijalizirano posredovanje pri zapošljavanju
Sažetak
Specijalizirano posredovanje pri zapošljavanju bavi se podrškom i posredovanjem za osobe s invaliditetom da dođu na tržište rada i na tržištu rada.
To se odvija kroz različite projekte s različitim ciljevima i ciljnim skupinama. U tom smislu, projekti
tijesno surađuju na međusektorski način. Tako npr. asistencija pri radu, kao i profesionalno savjetovanje,
mogu zajedno s projektom jobcoachinga izravno posredovati da klijent(ica) dobije posao, a zatim pružati
intenzivnu podršku, ukoliko postoji takva potreba kod klijenta/-ice.
U radionici ćemo kroz studiju slučaja pobliže opisati ovaj model skrbi i posredovanja.
Projekt Joballianz bavi se osvješćivanjem javnosti o pitanju osoba s invaliditetom. Pri tome se
informira tvrtke u obliku organiziranja posjeta istima. Nadalje, Joballianz organizira događaje kao što su
nagrada Štajerske za integraciju. Dodjeljuju se priznanja tvrtkama koje zapošljavaju osobe s invaliditetom.
Osim toga, pri posredovanju za zapošljavanje koje nudi Chance B također je prisutna vrlo
individualizirana ponuda za osobe kojima je potrebna specijalna podrška na radnom mjestu. Tako je, na
primjer, projekt osposobljavanja za rad osmišljen s namjerom da ljudi s većim deficitom dobiju pratnju i
skrb u obliku radne prakse u trajanju do 2 godine, čime se nudi dugoročna mogućnost integracije.
U projektu asistencije pri strukovnoj izobrazbi pruža se podrška mladima koji imaju određeno
oštećenje i koji su izučili zanat u nekoj tvrtki, sve dok ne polože završni ispit. To se uglavnom provodi
putem podrške u učenju i pojašnjenja elemenata ispita. S jedne strane moguća je produžena stručna
praksa, a s druge strane naukovanje za djelomično stjecanje kvalifikacije.
Projekt clearing je ponuda namijenjena učenicima za utvrđivanje sposobnosti i vještina, te daje
smjernicu za buduće profesionalne mogućnosti mladih osoba u obliku plana integracije. Sve bitne i
ažurirane informacije o našim ustanovama koje su nositelji aktivnosti mogu se naći na početnoj stranici
www.chanceb.at
Chance B GmbH kao organizacija nositelj bavi se potporom, skrbi i posredovanjem pri zapošljavanju
osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada na području istočne Štajerske u Austriji.
Chance B trudi se od 1989. godine da stare, bolesne i osobe s invaliditetom u istočnoj Štajerskoj
mogu živjeti tako da imaju sve što čini ispunjeni život.
Kratka povijest Chance B:
1983. prva djeca i mladež s psihijatrije
1986. osnivanje udruge
47
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
1989.
1990.
1991.
1993.
1994.
2009.
prve uslužne tvrtke s 3 zaposlenika
prvi centar za rane intervencije
prva agencija za zapošljavanje osoba s invaliditetom
prva ambulanta za djecu i mlade s invaliditetom s ugovorom sa Zavodom za obvezno zdravstveno
osiguranje
prvi neprofitni d.o.o. s 12 općina
1900 osoba na skrbi u svim okruzima istočne Štajerske
Udruzi Chance B bitno je:
? podržavati ljude iz zajednice u životu
community based services (usluge vezane za zajednicu)
? pružati potporu svakoj osobi točno onim uslugama koje su joj potrebne
person centered/ taylor made (osobe su u središtu/ usluge po mjeri)
? rad za regiju u regiji -regionalni društveni razvoj
? pružanje usluga u suradnji s drugim organizacijama u regiji, nadležnim tijelima, liječnicama i
liječnicima...
Pružamo usluge
? obiteljima i djeci
? za rad i zapošljavanje
? vezane za stanovanje i život
? za njegu i skrb
? i imamo proizvode za sve
Sudjelovanje u mrežama
Na europskoj razini
EASPD: Europska udruga pružatelja usluga za osobe s invaliditetom
Europski projekti
U Austriji
Krovno udruženje Dabei Austrija (agencije za zapošljavanje)
BAGS - strukovna udruga poslodavaca za zdravstvene i socijalne struke
Krovna organizacija „Die Steirische Behindertenhilfe" ("Štajerska pomoć osobama s invaliditetom")
Mreža tvrtki za zapošljavanje u Štajerskoj
Na regionalnoj razini
Pakt za zapošljavanje u istočnoj Štajerskoj, mreža nositelja u istočnoj Štajerskoj
Regionalni projekti s regionalnim partnerima
?
48
Činjenice i brojke za 2010. godinu
? 1990 osoba dobiva podršku putem usluga,
- od toga 129 djece i odraslih koristi dnevne programe
- 1860 ljudi ima pratnju pri kretanju i ambulantno
- i 224 osobe uspješno dobiva podršku pri traženju ili zadržavanju posla u tvrtkama
316 osoba s radnim odnosom
- zaposleno je s tom svrhom na deset lokacija
- i zbog toga prelaze 950,000 km službenog puta
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Društva u sklopu Chance B GmbH
Društvo za rad i obrazovanje Chance B - GmbH
? dnevni centri za osobe s invaliditetom
? zapošljavanje u radionicama
- kreativno i produktivno
? strukovno integriranje u radionicama
- organska farma i organska pekarnica
? strukovna integracija – osposobljavanje uz rad
? clearing za osobe koje su završile izobrazbu
? posredovanje pri zapošljavanju
- pomoć pri strukovnoj naobrazbi
- radni asistenti
- profesionalno savjetovanje
- job coaching
? Job Allianz (ustanova koja promiče poslovnu integraciju osoba s invaliditetom)
? skrb i pomoć u školi
? stanovanje uz skrb
? savjetovanje
? EU projekti i inovacije
Gemeinnützige Arbeitsintegrations - GmbH Gleisdorf
(d.o.o. za društveno korisne radne integracije)
? u socijalno-ekonomskim tvrtkama
stjecanje strukovne kvalifikacije
- šivanje, službe za pomoć, ugostiteljstvo
Hausmasters Dienstleistungs GmbH (Društvo za kućepaziteljske usluge)
? Drugo tržište rada:
stalna radna mjesta za osobe s invaliditetom
- vanjske aktivnosti
- usluge
- manje gradilište
- čišćenje
- LEBI-trgovina s jeftinim namirnicama
Chance B – Sozialbetriebs GmbH (socijalno poduzeće)
? Interdisciplinarna rana intervencija
? Audio-pedagoška rana intervencija
? Mobilna terapija i ambulantno liječenje
- Ergoterapija
- Logopedija
- Fizioterapija
- Glazbena terapija
? Usluga rasterećenja obitelji osoba s invaliditetom pružajući im dnevnu skrb
? Mobilna pomoć u stanovanju
? Mobilna socijalno-psihijatrijska skrb
? Pomoć u kući
? Kućna njega bolesnika
49
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Pokretač aktivnosti u udruzi Chance B su:
? usluge za osobe
- bilo koje dobi
- i u svim segmentima života
? podrška kroz sustave života
- obitelj, vrtić, škole, zajednice, stanovanje, posao, ...
? Suradnja unutar društvene mreže
? Mobilno ispred stacionarnog
? Poštivanje autonomije osoba
Specijalizirano posredovanje pri zapošljavanju
Specijalizirano posredovanje pri zapošljavanju bavi se podrškom i posredovanjem za osobe s invaliditetom da dođu na tržište rada i na tržištu rada.
To se odvija kroz različite projekte s različitim ciljevima i ciljnim skupinama. U tom smislu, projekti
tijesno surađuju na međusektorski način. Tako npr. asistencija pri radu, kao i profesionalno savjetovanje, mogu zajedno s projektom jobcoachinga izravno posredovati da klijent(ica) dobije posao, a zatim
pružati intenzivnu podršku, ukoliko postoji takva potreba kod klijenta/-ice.
Studija slučaja (U radionici ćemo kroz studiju slučaja pobliže opisati ovaj model skrbi):
Jedan gospodin, koji sada ima 43 godine, slabijih intelektualnih sposobnosti tražio je posao i prvi put
je dobio podršku u obliku radnog asistenta 2002./2003. godine. Također mu je pružen jobcoaching na
radnom mjestu.
Također je imao udomiteljicu koja ga je pomagala kod stanovanja i koja ga poznaje od djetinjstva. Ona
je također njegova skrbnica i vodi brigu o stambenim i praktičnim pitanjima iz svakodnevnog života.
Uz pomoć radnog asistenta posredovalo se da klijent dobije posao u praonici kamiona u blizini svog
mjesta stanovanja. Klijent je tada putovao mopedom i radio je uz obuku u obliku jobcoachinga izravno u
praonici na poslovima čišćenja kamiona. To je trajalo oko 4 godine. Tada je tvrtka nažalost otišla u stečaj, a
on je ponovno postao nezaposlen.
Sljedeći mu je posao pronađen uz posredovanje na poljoprivrednom gospodarstvu i klijent je ondje
radio kao poljoprivredni pomoćni radnik. Njegovi zadaci uključivali su čišćenje štale, održavanje vanjskih
prostora, berbu/žetvu i brigu o životinjama. Uslijed promjena u obiteljskoj situaciji gospodarstvenika došlo je do prestanka radnog odnosa i klijent je po drugi put došao na skrb radnog asistenta. To se dogodilo u
siječnju 2010.
Zadnje je posredovanje za klijenta bilo 2010. za radno mjesto gdje se opet radilo o istoj praonici kamiona, ali ovaj put s novim vlasnikom. Klijent se uspio vrlo brzo snaći zahvaljujući lokalnom znanju. Međutim, u međuvremenu su se jako promijenili tehnički aspekti. Obuka za primjenu uređaja više nije bila
moguća, ali sada mu se češće povjeravaju manji popravci ili, na primjer, promjena guma.
Trenutno klijent radi od srpnja 2010. i izuzetno je zadovoljan svojim poslom.
Projekt Joballianz bavi se osvješćivanjem javnosti o pitanju osoba s invaliditetom. Pri tome se informira tvrtke u obliku organiziranja posjeta istima. Nadalje, Joballianz organizira događaje kao što su nagrada Štajerske za integraciju. Dodjeljuju se priznanja tvrtkama koje zapošljavaju osobe s invaliditetom.
50
Osim toga, pri posredovanju za zapošljavanje koje nudi Chance B također je prisutna vrlo individualizirana ponuda za osobe kojima je potrebna specijalizirana podrška na radnom mjestu. Tako je, na primjer, projekt osposobljavanja za rad osmišljen s namjerom da ljudi s većim deficitom mogu dobivati
pratnju i skrb u obliku radne prakse u trajanju do 2 godine, čime se nudi dugoročna mogućnost integracije.
U projektu asistencije pri strukovnoj izobrazbi pruža se podrška mladima koji imaju određeno
oštećenje i koji su završili naukovanje u nekoj tvrtki, dok ne polože završni ispit. To se uglavnom provodi
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
putem podrške u učenju i pojašnjenja elemenata ispita. S jedne strane je moguća produžena stručna praksa, a s druge strane naukovanje za djelomično stjecanje kvalifikacije.
Projekt clearing je ponuda namijenjena učenicima za utvrđivanje sposobnosti i vještina te daje smjernicu, u obliku plana integracije, za buduće profesionalne mogućnosti mladih osoba.
Sve bitne i ažurirane informacije o našim ustanovama koje su nositelji aktivnosti mogu se naći na
početnoj stranici www.chanceb.at
51
STRUKTUREN UND ZSAMMENHÄNGE
DER ARBEITSVERMITTLUNG FÜR
MENSCHEN MIT BEHINDERUNG
Wolfgang Ankrisch i Birgit Listenegger,
Österreich
Summary
The specialized placement service deals with the support to and placement of people with disabilities
to and on the labor market.
This takes place through different projects with different objectives and target groups. In this regard,
projects work closely together and in a cross-sectoral manner. Thus, e.g. a work assistance as well as the job
counseling can place a client together with the job coaching project directly to a job and provide intensive
support subsequently, where the client has such a need.
In the workshop we will use a case study to describe this counseling and placement model in more
details.
The project of Job Alliance (Joballianz) raises the awareness about the issue of people with disabilities.
It includes informing of businesses by paying visits to them. Furthermore, Job Alliance organizes events,
such as the Styrian Integration Prize. Awards are presented to companies employing people with
disabilities.
In addition, the placement service provided by Chance B is also a very individualized offer for people
who need a more specialized support in the workplace. Thus, for example, the project of on-the-job
training has been designed to allow people with larger deficits to enjoy care and supervision in the form of
work experience in duration of up to 2 years, offering them a long-term possibility of integration.
In the project of assistance for vocational training, young people having a certain disadvantage who
are on an apprenticeship in a company are provided support until they pass the final apprenticeship
examination. This is usually done through learning support and clarification of the exam elements. On one
side, this can be an extendable apprenticeship and on the other, a partial qualification training.
The clearing project is devised as an offer for students to establish their capabilities and skills and
provide them with a guideline for future career opportunities of the young person in the form of an
integration plan. Any relevant and updated information regarding our institutions as owners of activities
can be found on the homepage www.chanceb.at
Die Chance B GmbH als Trägerorganisation beschäftigt sich mit der Begleitung, Betreuung und
Vermittlung auf den allgemeinen Arbeitsmarkt von Menschen mit Behinderung in der Region
Oststeiermark in Österreich.
Die Chance B arbeitet seit 1989 daran, dass alte, kranke und behinderte Menschen in der
Oststeiermark leben können, mit allem, was zu einem erfüllten Leben gehört.
52
Kurz zur Geschichte der Chance B:
1983 erste Kinder und Jugendliche aus der Psychiatrie
1986 Vereinsgründung
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
1989
1990
1991
1993
1994
2009
erste Dienstleistungsbetriebe mit 3 DienstnehmerInnen
erste Frühförderstelle
erste Arbeitsvermittlungsstelle für Menschen mit Behinderung
erstes Ambulatorium für behinderte Kinder und Jugendliche mit Kassenvertrag
erste gemeinnützige GmbH mit 12 Gemeinden
1900 Menschen in Betreuung in allen Bezirken der Oststeiermark
Für die Chance B ist wichtig:
? Menschen in der Gemeinde beim Leben unterstützen community based services
? Jede Person durch genau die Dienstleistungen unterstützen, die sie braucht person centered / taylor
made
? Arbeiten für die Region in der Region – regionale soziale Entwicklung
? Dienstleistungen erbringen in Zusammenarbeit mit den anderen Organisationen der ?R e g i o n ,
den zuständigen Behörden, Ärztinnen und Ärzten,...
Wir erbringen Leistungen
? für Familien und Kinder
? für Arbeit und Beschäftigung
? zum Wohnen und Leben
? für Pflege und Betreuung
? und haben Produkte für Alle
Mitarbeit in Netzwerken
Auf europäischer Ebene
EASPD: European Association of Service Providers for Persons with Disabilities
Europäische Projekte
In Österreich
Dachverband Dabei Austria (Arbeitsvermittlung)
BAGS Berufsverband von Arbeitgebern in Gesundheits- und Sozialberufen
Dachverband „Die Steirische Behindertenhilfe“
Netzwerk der Beschäftigungsbetriebe Steiermarks
Auf regionaler Ebene
Beschäftigungspakt Oststeiermark, Trägernetzwerk Oststeiermark
Regionale Projekte mit regionalen Partnern
Daten & Fakten 2010
?
1990 Personen über Dienstleistungen unterstützt,
- davon in Tagesangeboten 129 Kinder und Erwachsene
- 1.860 Menschen mobil und ambulant begleitet
- und 224 Personen erfolgreich unterstützt, in Betrieben Arbeit zu finden bzw. zu erhalten.
?
316 Personen mit einem Dienstverhältnis
- sind dafür an zehn Standorten beschäftigt
- und sind 950.000 km dafür mobil unterwegs.
53
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Gesellschaften der Chance B GmbH
Gesellschaft für Arbeit und Bildung der Chance B – GmbH
? Tagesförderstätten
? Beschäftigung in Werkstätten
- Kreativ & Produktiv
? Berufliche Eingliederung in Werkstätten
- Bio Bauernhof & Bio Backstube
? Berufliche Eingliederung - Arbeitstraining
? Clearing für SchulabgängerInnen
? Arbeitsvermittlung
- Berufsausbildungsassistenz
- Arbeitsassistenz
- Arbeitsberatung
- Job Coaching
? Job Allianz
? Pflegeassistenz in Schulen
? Wohnen mit Betreuung
? Beratung
? EU Projekte & Innovation
Gemeinnützige Arbeitsintegrations - GmbH Gleisdorf
? in Sozialökonomischen Berufliche Qualifizierung Betrieben
- Näherei, Hilfsdienste, Gastronomie
Hausmasters Dienstleistungs GmbH
? Der zweite Arbeitsmarkt: Dauerarbeitsplätze für Menschen mit Behinderung
- Außenarbeiten
- Dienstleistungen
- Kleinbaustelle
- Reinigung
- LEBI-Laden
Chance B – Sozialbetriebs GmbH
? Interdisziplinäre Frühförderung
? Audiopädagogische Frühförderung
? Mobile Therapie & Ambulatorium
- Ergotherapie
- Logopädie
- Physiotherapie
- Musiktherapie
? Familienentlastungsdienst
? Mobile Wohnassistenz
? Mobile Sozialpsychiatrische Betreuung
? Heimhilfe
? Hauskrankenpflege
54
Handlungsleitend für die Chance B ist:
? Dienstleistungen für Menschen
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
?
?
?
?
- jeden Lebensalters
- und für alle Lebensbereiche
Unterstützung der Lebenssysteme
- Familie, Kindergarten, Schule, Gemeinde, Wohnen, Betrieb, ...
Kooperation im sozialen Netz
Mobil vor stationär
Achtung der Autonomie der Personen
Arbeitsvermittlung im Speziellen
Die Arbeitsvermittlung im Speziellen beschäftigt sich mit der Unterstützung und Vermittlung von
Menschen mit Behinderung in den und am Arbeitsmarkt.
Dies geschieht in verschiedenen Projekten mit unterschiedlichen Zielsetzungen und Zielgruppen.
Diesbezüglich arbeiten die Projekte eng und bereichsübergreifend zusammen So kann die
Arbeitsassistenz, wie auch die Arbeitsberatung z.B. gemeinsam mit dem Projekt Jobcoaching ein(e)
Kunden/Kundin direkt auf den Arbeitsplatz vermitteln und dann intensiv unterstützen, wenn ein
derartiger Bedarf bei(m) (der) Kunden/Kundin gegeben ist.
Ein Fallbeispiel (Im Workshop gehen wir mittels eines Fallbeispiels auf dieses Betreuungsmodell
näher ein):
Ein Herr, jetzt 43 Jahre, mit intellektueller Minderbegabung suchte Arbeit und wurde von der
Arbeitsassistenz das erste mal 2002/2003 unterstützt. Ebenso auch durch das Jobcoaching am
Arbeitsplatz.
Er hatte auch eine Pflegemutter die ihn beim Wohnen unterstützte und ihn schon seit seiner Kindheit
kennt. Sie ist auch die Sachwalterin und kümmert sich um Wohnsituation und lebenspraktische Dinge.
Die Arbeitsassistenz vermittelte den Kunden zu einer LKW Waschstraße in seiner Wohnnähe. Der
Kunde war damals mobil mittels eines Mopeds, und arbeitete mittels Einschulung durch das Jobcoaching
direkt bei der Waschanlage in der Reinigung der LKW. Dauer ca. 4 Jahre. Dann ging leider die Firma in
Konkurs und er war wieder arbeitslos.
Die nächste Vermittlung fand auf einen Bauernhof statt und der Kunde arbeitete dort als
landwirtschaftlicher Helfer. Zu seinen Tätigkeiten gehörten das Stall ausmisten, die Pflege der
Außenanlagen, das Ernten und Versorgung der Tiere. Durch Änderungen in der familiären Situation der
Bauernfamilie kam es zur Auflösung des Dienstverhältnis und der Kunde kam das 2. Mal in die Betreuung
der Arbeitsassistenz. Dies war im Jänner 2010.
Die nunmehr letzte Vermittlung des Kunden war jetzt 2010 auf eine Arbeitsstelle, wo es wiederum um
in die selbe LKW Waschanlage vermittelt wurde , allerdings mit einem neuen Betreiber. Der Kunde
konnte sich aufgrund der örtlichen Kenntnisse sehr rasch wieder einfinden, allerdings änderten sich
inzwischen die technischen Gegebenheiten sehr stark. Eine Einschulung auf die Maschinenanwendung
war jetzt nicht mehr möglich, aber er wird nun verstärkt in der Kleinreparatur oder z.B. für das Reifen
wechseln eingesetzt.
Derzeit arbeitet der Kunde schon seit Juli 2010 und ist äußerst zufrieden mit deiner Tätigkeit.
Das Projekt Joballianz beschäftigt sich mit der Sensibilisierung des Themas Menschen mit
Behinderung. Dabei werden Firmen in Form von Betriebsbesuchen informiert. Weiters werden von der
Joballianz Veranstaltungen organisiert, wie z.B. der Steirische Integrationspreis. Firmen werden dabei
ausgezeichnet, die Menschen mit Behinderung beschäftigen.
Darüber hinaus ist in der Arbeitsvermittlung der Chance B auch ein sehr individuelles Angebot für
Personen vorhanden, die speziellere Unterstützung am Arbeitsplatz benötigen. So ist z.B. das Projekt
Arbeitstraining dahingehend abgestimmt, dass Personen mit größeren Defiziten in Form von
Arbeitspraktika bis zu 2 Jahren hinweg betreut werden können und dadurch eine langfristige
Integrationsmöglichkeit bietet.
55
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Im Projekt Berufsausbildungsassistenz werden Jugendliche, die eine Benachteiligung ausweisen und
eine Lehre in einem Betrieb absolvieren, bis hin zur Lehrabschlussprüfung unterstützt. Dies geschieht
hauptsächlich mittels Lernbegleitung und Abklärung der Prüfungselemente. Es ist einerseits eine
verlängerbare Lehre oder andererseits eine Teilqualifizierungslehre möglich.
Das Projekt Clearing ist für Schüler und Schülerinnen ein Angebot zur Abklärung der Fähigkeiten
und Fertigkeiten und bereitet in Form eines Integrationsplanes eine Richtschnur für die weiteren
beruflichen Möglichkeiten des /der Jugendlichen.
Alle wesentlichen und aktuellen Informationen zu unserer Trägereinrichtung finden sie auch auf der
Homepage www.chanceb.at
56
SUDJELOVANJE U POSLOVNOM ŽIVOTU
KAO SUSTAVNA PONUDA – ČOVJEK SE
NALAZI U SREDIŠTU
Christopher Weber,
Njemačka, voditelj Integrativne
stručne službe Rajna/Majna
Sažetak
Osobe s invaliditetom imaju pravo na integraciju na otvoreno tržište rada sukladno svojim sposobnostima i talentima. Pri tome su sljedeći aspekti od temeljnog značaja:
? Integracija se odvija po jasno opisanom sustavu koji se primjenjuje na sve zaposlenike s invaliditetom.
? U središtu se uvijek nalazi osoba sa svojim jedinstvenim vještinama i talentima, kao i osobnim
predodžbama o prikladnom sudjelovanju u radnom životu.
Pri konkretnoj provedbi prikladnog sudjelovanja u radnom životu provjerenima su se dokazali sljedeći
moduli:
Sudjelovanje u radnoj skupini unutar radionice
Osoba s invaliditetom uči kako se uklopiti u postojeće radne procese i kako surađivati s drugima. Voditelj skupine prepoznaje njegove sposobnosti i talente te ih može sustavno poticati i razvijati kroz
odgovarajuće kvalifikacijske programe.
Skupina za praksu
U svakoj radionici postoji skupina za praksu u kojoj zaposlenici radionice međusobno mogu razmjenjivati svoja radna iskustva stečena izvan radionice. Zaposlenici radionice moraju naizmjence preuzeti ulogu moderatora skupine, odnosno voditi zapisnik. Tako vježbaju pouzdano i samostalno obavljanje posla – oboje su temeljne pretpostavke za rad na otvorenom tržištu rada.
Rad kod klijenta
Voditelj skupine radi sa svojom radnom skupinom u klijentovom poduzeću. Zaposlenici radionice
nose radnu odjeću klijenta. Tako mogu vidjeti kako kolege bez invaliditeta rade zajedno, stoje s njima
pored tekuće vrpce i idu s njima u kantinu.
Praksa
Tijekom prakse zaposlenik radionice radi posve sam 3 tjedna u nekoj tvrtki na otvorenom tržištu rada.
Praksu nadgleda radni asistent.
Vanjsko radno mjesto
Osoba s invaliditetom radi na neodređeno vrijeme u nekoj tvrtki na otvorenom tržištu rada.
Poslodavac plaća plaću koja odgovara stvarno izvršenoj poslovnoj usluzi i prilagođava ju po potrebi.
Radni asistent prati mjeru.
57
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Jobcoaching
Radni asistent ima funkciju trenera. Zajedno sa zaposlenicima radionice razrađuje pojedinačne korake za isprobavanje profesionalnih vještina i prati cijeli proces profesionalne integracije.
Mentor
Mentor je iskusni zaposlenik kojega uvažavaju druge kolege u tvrtki. On je upoznat s problemima
osoba na praksi, odnosno novih zaposlenika vezanima za invaliditet i uživa njihovo povjerenje. Blisko
surađuje s radnim asistentom.
Suradnja
Zajedno s tvrtkom, radni asistent osmišljava jednostavne radne zadatke za osobu s invaliditetom. Oni
također služe za rasterećenje stručnog osoblja u toj tvrtki.
Brojčani pokazatelji | Podaci | Činjenice u 2010. godini
U radionicama Frankfurtske udruge zaposleno je 380 ljudi s duševnim oboljenjima. 182 od njih je sudjelovalo u različitim kvalifikacijskim mjerama, kako bi se pripremilo za zapošljavanje na otvorenom
tržištu rada. 39 štićenika sudjeluje u modulu pod nazivom 'Rad kod klijenta'. 33 osobe su završile praksu, a 28 zaposlenika radionice radi na 'vanjskom radnom mjestu'. Za 4 osobe se posredovalo da dobiju
radni odnos u kojem je obvezno socijalno osiguranje.
Zaključak
Profesionalno sudjelovanje je sustavna ponuda za sve zaposlene u radionici. U pojedinim slučajevima
potrebno je ispravno objediniti odgovarajuće module, kako bi se osobi u pitanju omogućilo da sudjeluje u radnom životu na način koji je njoj prilagođen.
U Njemačkoj je pravo osoba s invaliditetom da sudjeluju u radnom životu definirano u Socijalnom zakoniku – u devetoj knjizi. Time se osigurava da svaka osoba s invaliditetom ima pravo sudjelovati u radnom
životu sukladno svojim sposobnostima, te da u okviru svojih individualnih mogućnosti može dati doprinos produktivnom radu u odgovarajućoj mjeri i, naravno, biti plaćena za to.
Radionice za osobe s invaliditetom i stručne službe za integraciju koje se bave posredovanjem pri zapošljavanju osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada imaju važnu funkciju u tom kontekstu. Njihov je zadatak izraditi usluge podrške za profesionalno sudjelovanje, koje omogućavaju da osobe s invaliditetom
pronađu posao u skladu sa svojim potrebama.
Na temelju rada stručne službe za integraciju, želim Vam danas objasniti kojim instrumentima moj poslodavac, Frankfurtska udruga, zaposlenicima radionice za osobe s invaliditetom omogućava pristup otvorenom tržištu rada. Pri tome su mi bitna 2 aspekta, kao što je vidljivo iz naslova:
?
?
Radna integracija odvija se po sustavu koji se primjenjuje na sve zaposlenike radionice.
U središtu se uvijek nalazi osoba sa svojim jedinstvenim vještinama i talentima, kao i osobnim viđenjima prikladnog sudjelovanja u radnom životu.
U Frankfurtskoj udruzi postoje 4 radionice s ukupno 380 duševno oboljelih osoba ili zaposlenika s invaliditetom. Oni su zaposleni na uredskim poslovima, rade u ugostiteljstvu i obrtima.
U nastavku ću Vam predstaviti sistematiku kao i pojedinačne module kojima integriramo osobe s
invaliditetom na otvoreno tržište rada:
58
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
? Sudjelovanje u radnoj skupini unutar radionice
U pravilu osoba s invaliditetom prvo radi u radnoj skupini radionice. Pri tome uči kako se uključiti u postojeće radne procese i kako surađivati s drugima. Voditelj skupine prepoznaje njegove sposobnosti i talent
i može ih sustavno poticati i razvijati kroz odgovarajuće kvalifikacijske programe. Rezultati ovog procesa
poticanja dokumentiraju se u tzv. dosje poticaja i samim time trebaju biti razumljivi svim sudionicima
procesa poticanja.
? Skupina za praksu
U svakoj radionici postoji skupina za praksu u kojoj zaposlenici radionice međusobno mogu razmjenjivati
svoja radna iskustva izvan radionice. Oni koji već duže rade u 'normalnoj' tvrtki dijele svoja iskustva s drugima. Pri tome uče kako govoriti pred skupinom ljudi i kako formulirati vlastita iskustva. Skupinu za
praksu prati voditelj skupine. Zaposlenici radionice moraju naizmjence preuzimati ulogu moderatora u
skupini, odnosno voditi zapisnik. Svatko mora voditi vlastitu radnu mapu. Time se vježba pouzdano i
samostalno obavljanje posla – oboje su temeljne pretpostavke za rad na otvorenom tržištu rada.
? Rad kod klijenta
Daljnja komponenta je rad kod klijenta. Voditelj skupine ne radi sa svojom radnom skupinom u radionici,
nego u poduzeću klijenta. Zaposlenici radionice nose klijentovu radnu odjeću. Tako mogu vidjeti kako kolege bez invaliditeta rade zajedno, stoje s njima pored tekuće vrpce i idu s njima u kantinu. Kroz praktični
rad voditelj skupine dobiva važne informacije vezane za individualne sposobnosti svakog pojedinog zaposlenika radionice da se pridržava radnih pravila na općem tržištu rada. Uočeni deficiti iznose se i njima se
bavi u sklopu odgovarajućih kvalifikacijskih programa. Prednost takvog pristupa je da izobrazba nikada
nije čisto teoretska, nego se nadovezuje na situacije doživljene u radnoj svakodnevici.
? Praksa
Tijekom prakse zaposlenik radionice radi posve sam tri tjedna u nekoj tvrtki na otvorenom tržištu rada.
Mora naučiti točno dolaziti na posao, slušati upute za rad i pouzdano ih provoditi, te se pri tome uskladiti s
drugim kolegama koji nisu osobe s invaliditetom. Praksu nadgleda i prati radni asistent. On uvodi osobu s
invaliditetom u tvrtku i stoji u pozadini spreman pomoći kada dođe do problema tijekom stažiranja. U
zajedničkom razgovoru s osobom s invaliditetom i njezinim pretpostavljenim, procjenjuje iskustva stečena tijekom prakse. Njih se uključuje u daljnje planiranje karijere i dokumentira u dosjeu za poticanje.
Tvrtka nema nikakvih troškova zbog stažiranja.
? Vanjsko radno mjesto
Zapošljavanje na vanjskom radnom mjestu podliježe istim pravilima kao i praksa. Jedina razlika je u tome
da zaposlenje nije vremenski ograničeno. Osoba s invaliditetom i tvrtka mogu se u miru upoznati i zajednički prikupiti iskustva. No, radni asistent brine da osoba s invaliditetom ne bude iskorištena. Ako stekne
dojam da zaposlenik u velikoj mjeri doprinosi ekonomskoj koristi, potrudit će se da tvrtka isplati zaposleniku pravednu plaću. Ako tvrtka to ne želi učiniti, radni asistent može u svakom trenutku prekinuti ovaj
program.
? Jobcoaching
Kao što sami naziv kazuje, radni asistent ima funkciju trenera. Zajedno sa zaposlenicima radionice i voditeljem skupine, on razmatra sljedeće korake u razvoju i iskušavanju profesionalnih vještina. Radni asistent prati cijeli proces profesionalne integracije. U idealnom slučaju to znači, od prvog kontakta u skupini
za praksu do uspješnog pronalaženja posla na otvorenom tržištu rada. Radno mjesto radnog asistent nije u
radionici, nego u stručnoj službi za integraciju. Tako se pred zaposlenika u radionici postavlja izazov da
mora vrlo rano početi djelovati. Mora nazvati radnog asistenta, ugovoriti sastanak s njim, o tome obavijestiti voditelja skupine, provjeriti kako može stupiti u kontakt s radnim asistentom, koliko mu vremena za
59
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
to treba i kojim autobusom bi trebao ići da bi došao tamo iz radionice. Već ove aktivnosti zahtijevaju strukturirani način ponašanja, koje je presudno za uspješni prelazak na otvoreno tržište rada.
Stručna služba za integraciju ima mnogobrojne kontakte s poslodavcima u regiji, koje savjetuje i podržava
u svim pitanjima vezanima za „rad i invaliditet“. Radni asistent može direktno koristiti i istražiti ove
kontakte, te doznati u kojoj tvrtki postoje prikladne mogućnosti zapošljavanja za osobe s invaliditetom.
? Mentor
Mentor je iskusni zaposlenik kojega cijene druge kolege u tvrtki. On je upoznat s problemima osoba na
praksi, odnosno novih zaposlenika vezanima za invaliditet i zadobio je njihovo povjerenje. Blisko surađuje
s radnim asistentom. Pored radnog asistenta, mentor je prva kontakt osoba u tvrtki kad se pojave problemi.
On je, tako reći, posrednik i moderator, kako za zaposlene osobe s invaliditetom, tako i za kolege i pretpostavljenoga.
? Suradnja
Uspješna profesionalna integracija na otvoreno tržište rada može uspjeti samo ako predstavlja poželjnu
situaciju i za zaposlenu osobu s invaliditetom i samu tvrtku, situaciju od koje imaju koristi sve uključene
strane. Osoba s invaliditetom često može obavljati samo jednostavne zadatke i izvršavati jasno strukturirane radne naloge. Takvih aktivnosti ima (gotovo) u svakog poduzeću. Zbog troškova uglavnom ih, uz
druge poslove, obavlja stručno osoblje. Međutim, u mnogim slučajevima uspjeli smo uvjeriti poslodavca
da će imati koristi od toga ako rastereti svoje stručno osoblje od tih sporednih, ali neophodan pomoćnih
poslova, tako da se ono može usredotočiti na sadržajno bitni rad. Ponekad morate biti kreativni i izmišljati
posao te s tim povezane mogućnosti zapošljavanja. Otvaranje odgovarajućih radnih mjesta olakšano je
time što tvrtka dobiva financijski poticaj za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Nakon razdoblja u kojem
dobiva poticaje, poslodavac mora osobu s invaliditetom držati i dalje zaposlenu neko minimalno vrijeme i
isplaćivati odgovarajuću plaću prema kolektivnom ugovoru. Ako se toga ne pridržava, od njega će se tražiti
da vrati poticajna sredstva u spomenutim okolnostima.
? Brojčani pokazatelji | Podaci | Činjenice u 2010. godini
U radionicama Frankfurtske udruge zaposleno je 380 ljudi s duševnim oboljenjima ili s invaliditetom. Od
njih je 182 sudjelovalo u kvalifikacijskom programu. 39 zaposlenika radionice redovito radi sa svojom radnom skupinom u proizvodnim prostorima klijenta. 33 osobe su završile 3-tjedno stažiranje u tvrtki na
otvorenom tržištu rada. 28 zaposlenika radionice ima stalno zaposlenje izvan radionice. Za 4 osobe se posredovalo da sklope radni odnos u kojem je obvezno socijalno osiguranje i napustili su radionicu. Nakon
što su napustili radionicu, još uvijek dobivaju podršku od stručne službe za integraciju, koja sveobuhvatno
savjetuje i podržava kako zaposlenika, tako i poslodavca u svim pitanjima i sukobima koji proizlaze iz rada.
Bilo je godina kada smo zaposlili dvoje zaposlenih u radionici na otvorenom tržištu rada, dok je drugih
godina ta brojka bila 16. Bilo je godina kada smo proveli gotovo 200 kvalifikacijskih programa, a drugih
godina bilo ih je manje od 100. Ali što nam zapravo govore te brojke? Ja sam u međuvremenu postao sklon
u sebi se distancirati od brojki i takozvanih 'primjera najbolje prakse'. U svakodnevnom radu susrećem
ljude koji kažu: „Bilo je dobro što sam išao na praksu. Tako sam shvatio da je trenutno radionica pravo mjesto za mene. To mi omogućava da budem zadovoljniji i uravnoteženiji“. Susreo sam i zaposlenike radionice
koji su prekinuli 2-3 prakse u kratkom vremenu jer je strah od neuspjeha bio prevelik. Bez obzira na to nisu
se obeshrabrili i uspjeli su na sljedećoj praksi prevladati svoj unutrašnji strah. To su uspjesi koji se ne objavljuju ni u jednoj statistici. Jesu li zbog toga manje vrijedni?
60
? Zaključak
Sa stajališta ravnopravnog sudjelovanja u radnom svijetu, radionice i stručne službe za integraciju su
nezaobilazni partneri pri pronalaženju odgovarajućeg mjesta za osobe s invaliditetom u svijetu rada. Predstavio sam Vam sistematiku i pojedinačne module za profesionalno sudjelovanje koje koristimo u
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Frankfurtskoj udruzi - u nadi da bi Vam mogli poslužiti kao mali poticaj da razvijete vlastite module - module koji će Vam pomoći, uzimajući u obzir specifičnu situaciju u Hrvatskoj, da zajedno stvorite preduvjete
za odgovarajuće sudjelovanje osoba s invaliditetom u radu. Želim Vam puno uspjeha i zahvaljujem na
Vašoj pažnji.
Christopher Weber vodi stručne službe za integraciju namijenjene uključivanju osoba s invaliditetom na
otvoreno tržište rada u Frankfurtu na Majni. Istovremeno je predsjednik Savezne radne zajednice Stručnih
službi za integraciju u Hessenu.
Pojedinačni moduli profesionalne integracije detaljno su opisani u brošuri na njemačkom jeziku. Možete
ju besplatno zatražiti kao PDF-verziju od gospodina Webera.
Kontakt: christopher.weber@frankfurter-verein.de
61
BERUFLICHE TEILHABE ALS
SYSTEMANGEBOT - DER MENSCH
STEHT IM MITTELPUNKT
Christopher Weber,
Deutschland, leitet die Integrat
onsfachdienste zur Eingliederung
von Menschen mit Behinderung auf
dem allgemeinen Arbeitsmarkt
in Frankfurt am Main.
Summary
People with disabilities have a right to be integrated into the general labor market, according to their
abilities and talents. The following aspects are essential in that process:
?
?
The integration is based on a clearly described system applicable to all employees with disabilities.
The focus is always put on the respective person with one's unique skills and talents, as well as
one's perceptions regarding the appropriate participation in the professional life.
The following modules have proven themselves during the specific engagement at the work place:
Participation in a working group at the workshop
A disabled person learns how to integrate into the existing workflows and to cooperate with others. A
group leader recognizes the disabled person's talents and abilities, and can stimulate and develop
them systematically through appropriate qualification programs.
Traineeship group
In every workshop there is a traineeship group in which the workshop employees exchange their work
experience acquired outside the workshop. The workshop employees have to moderate the group
alternately, i.e. to take minutes. This way they practise a reliable and independent work – both of
which are prerequisites for getting employed in the open labour market.
Working at the client's premises
The group leader works with his/her group in the client's company. The workshop employees wear
company clothing of the client. They experience how non-disabled colleagues work together, stand at
the assembly line with them and go to the canteen with them.
Traineeship
During the traineeship, a workshop employee works alone for 3 weeks in a company in the open
labour market. The traineeship is supervised and supported by a job coach.
A workplace outside the workshop
The disabled employee can work in a company in the open labour market for an unlimited period of
time. The employer pays a wage that corresponds to the actually performed job and it can be adjusted
62
if necessary. A job coach supervises and supports the measure.
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Job Coaching
The job coach has the function of a trainer. Together with the workshop employee, the job coach
develops individual steps for testing professional skills and supports the entire process of professional
integration.
Mentor
A mentor is an experienced employee, respected by other colleagues in the company. The mentor is
aware of the disability-related problems of the trainee, i.e. new employee and has won his/her trust.
The mentor works closely with the job coach.
Cooperation
Together with the company, the job coach elaborates some simple assignments for a disabled
employee. This is also used to relieve the skilled workers in the company of their workload.
Figures | Data | Facts in 2010
380 people with mental disorders work in the workshops of the Frankfurt Association. Out of these,
182 participated in different qualification programs to get prepared for a placement in the open
labour market. 39 participants are active in the module 'work at the client's premises'. 33 people have
completed a traineeship and 28 workshop employees work at 'a workplace outside the workshop'. 4
people were placed in a company liable to pay social contributions.
Conclusion
Professional participation is a system offer available to all workshop employees. In individual cases,
the respective modules have to be put together properly in order to allow the person to appropriately
participate in the working life.
In Deutschland ist das Recht behinderter Menschen auf Teilhabe am Arbeitsleben im Sozialgesetzbuch Neuntes Buch verankert. Dadurch ist sicher gestellt, dass jeder Mensch mit Behinderung einen Anspruch
darauf hat, entsprechend seiner Fähigkeiten am Arbeitsleben teilzunehmen und im Rahmen seiner
individuellen Möglichkeiten ein entsprechendes Maß an produktiver Arbeit zu erwirtschaften und
natürlich auch dafür entlohnt zu werden.
Werkstätten für Menschen mit Behinderung und Integrationsfachdienste zur Vermittlung von Menschen
mit Behinderung in den allgemeinen Arbeitsmarkt haben in diesem Zusammenhang eine wichtige
Funktion. Ihre Aufgabe ist es, Unterstützungsangebote zur beruflichen Teilhabe zu entwickeln, die es
behinderten Menschen ermöglichen, eine ihnen angemessene Beschäftigung zu finden.
Anhand der Arbeit des Integrationsfachdienstes möchte ich Ihnen heute erläutern, mit welchen
Instrumenten mein Arbeitgeber, der Frankfurter Verein, Beschäftigten der Werkstatt für Menschen mit
Behinderung einen Zugang zum allgemeinen Arbeitsmarkt ermöglicht. Dabei sind mir, wie Sie dem Titel
entnehmen können, 2 Aspekte wichtig:
?
?
Die Integration in Arbeit erfolgt nach einem System, das auf alle Werkstattmitarbeiter anwendbar
ist.
Im Mittelpunkt steht immer die jeweilige Person mit ihren einmaligen Fähigkeiten und
Begabungen sowie ihren persönlichen Vorstellungen bzgl. einer angemessenen Teilhabe am
Arbeitsleben.
63
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Im Frankfurter Verein gibt es 4 Werkstätten mit insgesamt 380 seelisch erkrankten bzw. behinderten
Mitarbeitern. Diese sind in den Bereichen Bürodienstleistungen, Gastronomie und Handwerk tätig.
Im Folgenden stelle ich Ihnen die Systematik sowie die einzelnen Bausteine vor, mit denen wir Menschen
mit Behinderung in den allgemeinen Arbeitsmarkt integrieren:
? Mitarbeit in einer Arbeitsgruppe der Werkstatt
In der Regel arbeitet der behinderte Mensch erst einmal in einer Arbeitsgruppe der Werkstatt mit. Dabei
lernt er, sich in bestehende Arbeitsabläufe einzubinden und mit anderen zu kooperieren. Der
Gruppenleiter erkennt seine Fähigkeiten und Begabungen und kann diese durch geeignete
Qualifizierungsmaßnahmen systematisch fördern und weiter entwickeln. Die Ergebnisse dieses
Förderprozesses werden in der sogenannten Förderakte dokumentiert und sind dadurch für alle am
Förderprozess Beteiligten nachvollziehbar.
? Praktikumsgruppe
In jeder Werkstatt gibt es eine Praktikumsgruppe, in der die Werkstattmitarbeiter ihre Berufserfahrungen
außerhalb der Werkstatt miteinander austauschen. Diejenigen, welche schon länger in einem 'normalen
Betrieb' arbeiten, geben ihre Erfahrungen an andere weiter. Dabei lernen sie, vor einer Gruppe zu sprechen
und eigene Erfahrungen zu formulieren. Die Praktikumsgruppe wird durch einen Gruppenleiter
begleitet. Die Werkstattmitarbeiter müssen die Gruppe abwechselnd moderieren bzw. Protokoll
schreiben. Jeder hat einen eigenen Arbeitsordner zu führen. So wird zuverlässiges und selbständiges
Arbeiten eingeübt - beides Grundvoraussetzungen für eine Tätigkeit auf dem allgemeinen Arbeitsmarkt.
? Arbeiten beim Kunden
Ein weiterer Baustein ist die Arbeit beim Kunden. Der Gruppenleiter arbeitet mit seiner Arbeitsgruppe
nicht in der Werkstatt, sondern im Unternehmen des Kunden. Die Werkstattmitarbeiter tragen die
Werkskleidung des Kunden. Sie erleben, wie nicht behinderte Kollegen miteinander arbeiten, stehen mit
ihnen am Fließband und gehen gemeinsam mit ihnen in die Kantine. Der Gruppenleiter erhält in der
praktischen Arbeit wichtige Informationen bzgl. der individuellen Fähigkeiten der einzelnen Werkstattm
itarbeiter, sich auf die Arbeitsregeln des allgemeinen Arbeitsmarktes einzulassen. Erkennbare Defizite
werden im Rahmen von entsprechenden Qualifizierungsmaßnahmen angesprochen und bearbeitet. Das
hat den Vorteil, dass Qualifizierung nie nur rein theoretisch ist, sondern an im Arbeitsalltag erlebten
Situationen anknüpft.
? Praktikum
Während des Praktikums arbeitet der Werkstattmitarbeiter ganz alleine für 3 Wochen in einem
Unternehmen auf dem allgemeinen Arbeitsmarkt. Er muss lernen, pünktlich am Arbeitsplatz zu
erscheinen, Arbeitsanweisungen entgegenzunehmen, sie zuverlässig auszuführen und sich dabei mit den
anderen nicht behinderten Kollegen abzustimmen. Das Praktikum wird durch einen Jobcoach begleitet.
Dieser führt den behinderten Mitarbeiter ins Unternehmen ein und steht im Hintergrund bereit, wenn es
während des Praktikums zu Problemen kommt. Im gemeinsamen Gespräch mit dem behinderten
Mitarbeiter und dem Vorgesetzten wertet er die im Praktikum gemachten Erfahrungen aus. Sie fließen in
die weitere Berufswegeplanung ein und werden in der Förderakte dokumentiert. Dem Unternehmen
entstehen durch das Praktikum keine Kosten.
64
? Außenarbeitsplatz
Der Einsatz auf einem Außenarbeitsplatz erfolgt nach den gleichen Vorgaben wie das Praktikum. Der
einzige Unterschied besteht darin, dass der Einsatz zeitlich nicht begrenzt ist. Der behinderte Mitarbeiter
und das Unternehmen können sich in aller Ruhe kennenlernen und Erfahrungen miteinander sammeln.
Allerdings achtet der Jobcoach sehr genau darauf, dass der behinderte Mitarbeiter nicht ausgebeutet wird.
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Hat er den Eindruck, dass der Mitarbeiter ein hohes Maß an wirtschaftlich verwertbarer Arbeit erbringt,
wirkt er darauf hin, dass das Unternehmen ihm einen angemessenen Lohn zahlt. Sollte das Unternehmen
dies nicht wollen, kann der Jobcoach die Maßnahme jederzeit beenden.
? Jobcoaching
Wie der Name schon sagt, hat der Jobcoach die Funktion eines Trainers. Gemeinsam mit dem
Werkstattmitarbeiter und dem Gruppenleiter überlegt er, welches die nächsten Schritte zur Entwicklung
und Erprobung beruflicher Fähigkeiten sind. Der Jobcoach begleitet den gesamten Weg der beruflichen
Integration. Im Idealfall vom ersten Kontakt in der Praktikumsgruppe bis hin zu einer erfolgreichen
Vermittlung in den allgemeinen Arbeitsmarkt. Der Jobcoach hat seinen Arbeitsplatz nicht in der
Werkstatt, sondern im Integrationsfachdienst. Für den Werkstattmitarbeiter besteht daher die
Herausforderung, dass er sich sehr frühzeitig auf den Weg machen muss. Er muss beim Jobcoach anrufen,
einen Termin vereinbaren, diesen mit seinem Gruppenleiter kommunizieren, sich vergewissern, wie er
den Jobcoach erreicht, welche Zeit er dafür benötigt und welchen Bus er nehmen muss, um von der
Werkstatt dorthin zu kommen. Bereits diese Aktivitäten setzen ein strukturiertes Verhalten voraus,
welches für einen gelungenen Übergang in den allgemeinen Arbeitsmarkt unverzichtbar ist.
Der Integrationsfachdienst hat vielfältige Kontakte zu den Arbeitgebern der Region, welche er in allen
Fragen zum Thema 'Arbeit & Behinderung' berät und unterstützt. Der Jobcoach kann direkt auf diese
Kontakte zugreifen und ausloten, in welchen Unternehmen es für den jeweiligen behinderten Menschen
angemessene Beschäftigungsmöglichkeiten gibt.
? Der Pate
Der Pate ist ein erfahrener, von den anderen Kollegen anerkannter Mitarbeiter im Unternehmen. Er kennt
die behinderungsbedingten Probleme des Praktikanten bzw. neuen Mitarbeiters und besitzt dessen
Vertrauen. Er arbeitet eng mit dem Jobcoach zusammen. Der Pate ist neben dem Jobcoach der erste
Ansprechpartner im Betrieb, wenn es zu Problemen kommt. Er ist sozusagen Vermittler und Moderator
sowohl für den behinderten Mitarbeiter, als auch für die Kollegen als auch für die Vorgesetzten.
? Kooperation
Eine erfolgreiche berufliche Integration in den allgemeinen Arbeitsmarkt kann nur gelingen, wenn sie
sowohl für den behinderten Mitarbeiter als auch für das Unternehmen in eine Win-Win-Situation
einmündet, von der alle Beteiligten profitieren. Der behinderte Mensch kann oft nur einfache Tätigkeiten
und klar strukturierte Arbeitsaufträge erledigen. Solche Tätigkeiten gibt es in (fast) jedem Unternehmen.
Aus Kostengründen werden sie nur meist durch das Fachpersonal mit erledigt. In vielen Fällen ist es uns
allerdings gelungen, den Arbeitgeber davon zu überzeugen, dass er einen Profit davon hat, wenn er sein
Fachpersonal von diesen nachrangigen aber unverzichtbaren Zuarbeiten entlastet, damit es sich auf die
inhaltliche Arbeit konzentrieren kann. Manchmal muss man die Arbeit und damit verbundene
Einsatzmöglichkeiten kreativ erfinden. Erleichtert wird die Akquise von entsprechenden Arbeitsplätzen
dadurch, dass das Unternehmen für die Einstellung von Menschen mit Behinderung eine finanzielle
Förderung erhält. Im Anschluss an den Förderzeitraum muss er den behinderten Menschen für einen
bestimmten Mindestzeitraum weiter beschäftigen und den entsprechenden Tariflohn bezahlen. Tut er
dies nicht, werden die Fördermittel unter Umständen zurückgefordert.
? Zahlen | Daten | Fakten 2010
In den Werkstätten des Frankfurter Vereins sind 380 Personen mit einer seelischen Erkrankung bzw.
Behinderung beschäftigt. Von diesen haben 182 an einer Qualifizierungsmaßnahme teilgenommen. 39
Werkstattmitarbeiter arbeiten regelmäßig mit ihrer Arbeitsgruppe in den Produktionsräumen des
Kunden. 33 Personen haben ein 3-wöchiges Praktikum in einem Unternehmen des allgemeinen
Arbeitsmarktes absolviert. 28 Werkstattmitarbeiter arbeiten dauerhaft auf einem Außenarbeitsplatz. 4
65
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Personen wurden in ein sozialversicherungspflichtiges Arbeitsverhältnis vermittelt und haben die
Werkstatt verlassen. Nach dem Ausscheiden aus der Werkstatt werden sie weiterhin durch den
Integrationsfachdienst unterstützt, welcher sowohl den Mitarbeiter als auch den Arbeitgeber bei allen sich
ergebenden Fragestellungen und Konflikten in Bezug auf die Arbeit umfassend berät und unterstützt.
Es gab Jahre da haben wir 2 Werkstattmitarbeiter in den allgemeinen Arbeitsmarkt vermittelt, in anderen
waren es 16. Es gab Jahre, in denen wir fast 200 Qualifizierungsmaßnahmen durchgeführt hatten, in
anderen waren es unter 100. Doch was sagen diese Zahlen wirklich aus? Ich bin mittlerweile geneigt, mich
innerlich aus der Welt der Zahlen und der sogenannten 'Best-Practice-Beispiele' zu verabschieden. In der
alltäglichen Arbeit erlebe ich Menschen, die sagen: 'Es war gut, dass ich das Praktikum gemacht habe. Ich
habe dabei erkannt, dass im Moment die Werkstatt der richtige Platz für mich ist. Das lässt mich
zufriedener und ausgeglichener sein' Ich habe Werkstattmitarbeiter erlebt, die 2-3 Praktika nach kurzer
Zeit abgebrochen haben, weil die Angst zu versagen übergroß gewesen ist. Trotzdem sind sie nicht mutlos
geworden und haben es beim nächsten Praktikum geschafft, ihre innere Angst zu überwinden. Erfolge, die
in keiner Statistik auftauchen. Sind sie deshalb weniger wertvoll?
? Fazit
Unter dem Gesichtspunkt einer gleichberechtigten beruflichen Teilhabe sind Werkstätten und
Integrationsfachdienste unverzichtbare Partner, Menschen mit Behinderung einen angemessenen Platz in
der Arbeitswelt zu erschließen. Ich habe Ihnen die Systematik sowie die einzelnen Bausteine zur
beruflichen Teilhabe vorgestellt, die wir im Frankfurter Verein anwenden - in der Hoffnung, dass sie Ihnen
eine kleine Anregung geben können, Ihre eigenen Bausteine zu entwickeln - Bausteine, die ihnen helfen,
unter Berücksichtigung der konkreten Situation vor Ort in Kroatien miteinander die Voraussetzungen für
eine angemessene berufliche Teilhabe für Menschen mit Behinderung zu schaffen. Ich wünsche Ihnen
einen guten Erfolg und danke Ihnen für Ihre Aufmerksamkeit.
Christopher Weber leitet die Integrationsfachdienste zur Eingliederung von Menschen mit Behinderung
auf dem allgemeinen Arbeitsmarkt in Frankfurt am Main. Gleichzeitig ist er Vorsitzender der
Landesarbeitsgemeinschaft der Integrationsfachdienste in Hessen.
Die einzelnen Bausteine zur beruflichen Eingliederung sind in einer deutschsprachigen Broschüre
ausführlich dargestellt. Diese kann bei Interesse bei Herrn Weber als pdf.Datei kostenlos angefordert
werden.
Kontakt: christopher.weber@frankfurter-verein.de
66
OBUKA NA RADNOM MJESTU
Guus Scholten,
Nizozemska, savjetnik
za razvoj ljudskih potencijala
Sažetak
Obuka na radnom mjestu
U Hamelandu koristimo izraz werkplekopleiden (WPO), što na engleskom znači obuka na radnom mjestu.
Hameland je organizacija koja pruža posao osobama koje su udaljene od tržišta rada. Naš je primarni
zadatak razviti mogućnosti tih ljudi kako bi mogli naći posao na tržištu rada nakon što su neko vrijeme
radili i prolazili obuku u Hamelandu. U izradi ovog instrumenta WPO-a pomagali su nam ljudi s
pedagoškim i didaktičkim znanjem. Instrument WPO-a posebno je namijenjen ljudima s niskim
kvocijentom inteligencije ili drugim kategorijama intelektualnih teškoća. Temelji se na SHL-ovom
Univerzalnom okviru kompetencija.
Definicija WPO-a
WPO je strukturiran i fokusiran oblik razvoja vještina na radnom mjestu (stav i ponašanje) pri čemu se
učenje kombinira sa svakodnevnim poslovnim aktivnostima u njihovom radnom okruženju. Kroz
zadatke i intervencije, razvoj je reguliran a rezultati se prate.
Ova definicija izražava tri glavna aspekta:
1. kombinacija rada i učenja
2. didaktičke intervencije
3. intervencije u organizaciji rada.
Unutar WPO-a učenje i rad odvijaju se istovremeno. Učenik uči radeći. Da bi postigli ciljeve učenja na
radnom mjestu, potrebno je strukturirati proces učenja i poduzeti radnje na radnom mjestu koje učenje
čine mogućim (didaktičke intervencije i intervencije u organizaciji rada). Učenje u sklopu obuke na
radnom mjestu ne prepušta se slučaju. To je svrsishodna metoda učenja uz uvijek prisutno slučajno učenje.
Uvjeti
Obuka na poslu postavlja određene zahtjeve radnom mjestu (intervencije u organizaciji rada). To je
podijeljeno u dva dijela.
1. Radna situacija ili radno okruženje
- Stimulira li posao profesionalno učenje?
- Pruža li radna situacija dovoljno prostora za inicijativu?
- Koji su resursi na raspolaganju?
- Mogu li zaposlenici učiti jedni od drugih?
2. Usmjeravanje i podrška
- Daje li voditelj zaposleniku dovoljno prostora za inicijativu?
- Daje li voditelj zaposleniku dovoljno podrške?
- Usmjeraval i nadređeni?
67
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Uvjeti za trenera na radnom mjestu
Uspjeh obuke na radnom mjestu također ovisi i o kvalitetama i vještinama onoga tko pruža podršku, trenera na radnom mjestu. Trener na radnom mjestu ima sljedeće uloge i treba biti:
- pružatelj podrške
- trener
- procjenjivač
- organizator
Program se sastoji od pet koraka:
1. početni trenutak
2. razdoblje promatranja
3. razdoblje učenje-posao
4. trenutak procjene
5. zaključni trenutak
Rezultati
Zaposlenik će naučiti:
- samostalno razmišljati, svjesno, samostalno donositi odluke i inicijative itd; kroz takvo se ponašanje
događa promjena u ponašanju;
- vi dobivate boljeg radnika u organizaciji koji je, također, zapošljiv i u drugim tvrtkama; zbrinjavanje
viška radnika je optimizirano;
- prilagođenost i fleksibilnost (trening u pravo vrijeme); u bilo kojem trenutku, započeti s pitanjem koje
je aktualno, što može skratiti vrijeme trajanja;
- rezultati razvoja su objektivni i iskazuju se u portfelju;
- troškovi obuke na radnom mjestu su niži u odnosu na obuku u školi; sudionike se obučava u njihovom
radnom okruženju, čime se štede troškovi putovanja i dnevnica, rad se može nastaviti, tako da nema
plaćenih dopusta, brži su rezultati učenja, zaposlenici su angažiraniji, učinkovitost raste, pogrešaka je
manje, a samostalnih radnika više;
- ima mnogo prostora za ponavljanje;
- kratki transfer, učenje iz iskustva i u praksi;
- izravne povratne informacije;
- jedan jezik, svi znaju o čemu se priča
Guus Scholten
Savjetnik za razvoj ljudksih potencijala
Hameland
Uvod
68
U Nizozemskoj imamo organizacije koje pružaju posao osobama koje su udaljene od tržišta rada. Primarni je zadatak razviti mogućnosti tih ljudi kako bi mogli naći posao na tržištu rada nakon što su neko vrijeme radili i prolazili obuku u ovoj organizaciji. Prije desetak godina počeli smo eksperimentalnu obuku tih
radnika na terenu jer smo mislili da se obuka na terenu bolje prenosi od obuke u školi. Počeli smo s istraživanjem usmjerenim na poslodavce na tržištu i postavili im glavni pitanje: "Što želite da zaposlenik zna kada
dođe raditi kod vas?". Zanimljivo je da se pokazalo kako im nije važno tehničko znanje, već su kompetencije zaposlenika smatrali vrlo važnima. Zatražili smo pomoć organizacija sa znanjem na pedagoškom i didaktičkom području. Nakon toga smo razvili novu metodologiju i nazvali je werkplekopleiden (WPO), što
na engleskom znači obuka na radnom mjestu. Naravno, naše vlastito iskustvo s obukom zaposlenika na
radnom mjestu bio je važan dio tog razvoja. Instrument WPO-a posebno je namijenjen osobama s niskim
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
kvocijentom inteligencije i drugim kategorijama intelektualnih teškoća. Temelji se na SHL-ovom Univerzalnom okviru kompetencija. WPO obuhvaća 20 bihevioralnih karakteristika. Za rad s WPO-om izrađeno
je 120 vježbi.
Definicija WPO-a
WPO je strukturiran i fokusiran oblik razvoja vještina na radnom mjestu (stav i ponašanje), pri čemu se
učenje kombinira s svakodnevnim poslovnim aktivnostima u njihovom radnom okruženju. Kroz zadatke
i intervencije, razvoj je reguliran a rezultati se prate.
Ova definicija izražava tri glavna aspekta:
1. kombinacija rada i učenja
2. didaktičke intervencije
3. intervencije u organizaciji rada
Unutar WPO-a učenje i rad odvijaju se istovremeno. Učenik uči radeći. Da bi postigli ciljeve učenja na radnom mjestu, potrebno je strukturirati proces učenja i poduzeti radnje na radnom mjestu koje učenje čine
mogućim (didaktičke intervencije i intervencije u organizaciji rada). Učenje u sklopu obuke na radnom
mjestu ne prepušta se slučaju. To je svrsishodna metoda učenja uz uvijek prisutno slučajno učenje.
Uvjeti
Obuka na poslu postavlja određene zahtjeve radnom mjestu (intervencije u organizaciji rada). To je
podijeljeno u dva dijela:
1. Radna situacija ili radno okruženje
-Stimulira li posao profesionalno učenje?
-Pruža li radna situacija dovoljno prostora za inicijativu?
-Koji su resursi na raspolaganju?
-Mogu li zaposlenici učiti jedni od drugih?
2. Usmjeravanje i podrška
-Daje li radni trener zaposleniku dovoljno prostora za inicijativu?
-Daje li radni trener zaposleniku dovoljno podrške?
-Usmjerava li radni trener?
Uvjeti za trenera na radnom mjestu
Uspjeh obuke na radnom mjestu također ovisi i o kvalitetama i vještinama onoga koji pruža podršku,
trenera na radnom mjestu. Trener na radnom mjestu ima sljedeće uloge i treba biti:
- pružatelj podrške
- trener
- procjenjivač
- organizator
Trener na radnom mjestu također treba:
- staviti težište na razvoj zaposlenika
- dati dobar primjer
- promatrati i analizirati ono što on vidi i
- pružiti obuku i povratne informacije zaposleniku
69
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Kako koristiti vježbe WPO-a
Postoje dvije mogućnosti.
1. Naglasak praktičnih smjernica je na radnom mjestu. Trener na radnom mjestu pomaže zaposlenicima
u njihovom razvoju i koristi WPO vježbe kada misli da je to potrebno. Na taj način sam proces ne kontrolira trener i možda je potrebno više vremena.
2. Vježbe WPO-a koriste se za pojačavanje strukture. Trener na radnom mjestu stvara plan za komponente koje želi razvijati. One također mogu pomoći u prikazu ponašanja na poslu. U tom slučaju imate
program koji se sastoji od pet koraka, a to su:
1) Početni trenutak: započnite sa svečanim trenutkom, to je važno za zaposlenike jer oni započinju s
važnim razvojnim procesom, možda to još nikada prije nisu učinili. Također pozovite i druge zaposlenike i rukovoditelje, na taj ćete način pokazati da je to ozbiljno. U ovom početnom trenutku
važno je upoznavanje s programom i treba razjasniti što se očekuje od zaposlenika i što se može
očekivati od trenera na radnom mjestu.
2) Razdoblje promatranja: otprilike tri tjedna su potrebna da trener na radnom mjestu promatra
svog zaposlenika na temelju jasnih pokazatelja ponašanja. Nakon tog razdoblja trener na radnom
mjestu razgovara sa zaposlenikom o rezultatima i komponentama ponašanja na koje treba obratiti
pozornost.
3) Razdoblje učenje-posao: za svako razdoblje treba šest do osam tjedana. Prije nego što zaposlenik
započne sa svojim uobičajenim poslom, on dobiva vježbu koja je usmjerena na ponašanje koje treba razviti. Trener na radnom mjestu jasno daje do znanja što se namijerava i što on očekuje od
zaposlenika tijekom dana. Na kraju dana imaju evaluacijski/obrazovni dijalog. To je vrlo važno jer
u ovom trenutku zaposlenik mora reći što je učinio, zašto je to učinio na upravo taj način te postoje
li drugi načini za djelovanje u takvim situacijama.
4) Trenutak procjene: nakon svakih šest do osam tjedana provodi se evaluacija. Svrha je promišljanje
o napretku i izrada novog plana učenja.
5) Zaključni trenutak: u određenim intervalima, primjerice dva puta godišnje, održava se svečani
obred izdavanja potvrde. To je važno jer zaposlenik može pokazati da je nešto naučio i to je dobro
za njegovu motivaciju.
Snaga WPO-a
U svim situacijama WPO predstavlja snažan način razvoja ponašanja. Budući da trener na radnom mjestu
vidi zaposlenika cijeli dan može ga usmjeravati, poučavati i dati mu povratnu informaciju kada je to
potrebno. Dakle, bilo koji trenutak u kojem je zaposleniku potrebno određeno ponašanje može biti trenutak učenja. Prijenos je vrlo kratak i u pravom trenutku. Kontinuiranim usmjeravanjem pozornosti na
komponente koje zaposlenik želi naučiti, učenje će se odvijati vrlo brzo.
Pogledajmo, primjerice, komponentu "pridržavanje uputa". Treneri na radnom mjestu promatraju radi li
zaposlenik cijeli dan ono što treba raditi? Ili što čini u situaciji kad ne zna što bi trebao raditi? Trener na
radnom mjestu može pružiti obuku i povratne informacije. No, trener na radnom mjestu također treba
analizirati zašto zaposlenik neke stvari radi drukčije. Na primjer: Je li zaposlenik dobro shvatio posao?;
Ima li potrebno znanje da pravilno izvrši posao?; Usuđuje li se zaposlenik činiti nešto?; Ima li prostora i
može li napraviti pogreške?
70
Rezultati primjene WPO-a
Zaposlenik je naučio:
- samostalno razmišljati, svjesno, samostalno donositi odluke i inicijative itd, kroz što se događa promjena u ponašanju;
- vi dobivate boljeg radnika u organizaciji koji je, također, zapošljiv i u drugim tvrtkama; zbrinjavanje
viška radnika je optimizirano;
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
-
-
prilagođenost i fleksibilnost (trening u pravo vrijeme); u bilo kojem trenutku, započeti s pitanjem koje
je aktualno, što može skratiti vrijeme trajanja;
rezultati razvoja su objektivni i iskazuju se u portfelju;
troškovi osposobljavanja na radnom mjestu su niži u odnosu na obuku u školi; sudionike se obučava u
njihovom radnom okruženju, čime se štede troškovi putovanja i dnevnica, rad se može nastaviti, tako
da nema plaćenih dopusta, brži su rezultati učenja, zaposlenici su angažiraniji, učinkovitost raste, pogrešaka je manje, a samostalnih radnika više;
ima mnogo prostora za ponavljanje zadataka;
kratki transfer, učenje iz iskustva i u praksi;
izravne povratne informacije;
jedan jezik, svi znaju o čemu se priča.
20 standardnih komponenti WPO-a s po dvije teme
Komponenta 1
Konzultirajte i uključite druge
1.1 Zatražite savjet od drugih.
1.2 Spriječite kašnjenje uz pomoć drugih
Komponenta 2
Usklađivanje
2.1 Posavjetujte se s drugima kako napraviti posao.
2.2 Budite svjesni rada drugih.
Komponenta 3
Prilagodite se grupi
3.1 Pružite kolegi odgovarajuću pomoć.
3.2 Nosite se s društvenim pritiscima unutar grupe.
Komponenta 4
Otvorena i iskrena komunikacija
4.1 Opravdajte postupke.
4.2 Riječi s odgovarajućom tjelesnom podrškom.
Komponenta 5
Proaktivne informacije
5.1 Obavijestite voditelja o pravovremenom dovršetku posla.
5.2 Vratite se na odstupanja u (konačnom) proizvodu ili proizvodnom procesu.
Komponenta 6
Odgovarajuća briga za materijale i resurse
6.1 Održavajte materijale i alate.
6.2 Držite materijale i resurse čistima i na sigurnom.
Komponenta 7
Učinkovito korištenje materijala i resursa
7.1 Koristite materijale i resurse na pravila način.
7.2 Budite svjesni troškova i okoliša.
Komponenta 8
Poslovni plan
8.1 Postavite operacije logičkim redoslijedom.
8.2 Planirajte operacije.
Komponenta 9
Pridržavanje uputa
9.1 Postavite naredbu za djelovanje.
9.2 Učinite kako je dogovoreno.
Komponenta 10
Pridržavanje zdravstvenih i sigurnosnih zahtijeva za rad
10.1 Radite pridržavajući se zdravstvenih naputaka.
10.2 Reagirajte sukladno pravilima u opasnim situacijama.
Komponenta 11
Pokazivanje discipline/poslušnosti
11.1 Pridržavajte se kućnog reda.
11.2 Pridržavajte se zadanih ciljeva.
71
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Komponenta 12
Rad prema propisanim procedurama
12.1 Izvodite sve korake u procesu.
12.2 Provjerite slijede li se upute.
Komponenta 13
Prilagodba promjenjivim uvjetima
13.1 Uskladite, ako je potrebno, brzinu rada.
13.2 Uskladite, ako je potrebno, proces ili radne materijale.
Komponenta 14
Svijest o ljudskim osjećajima
14.1 Ponašajte se prema drugima s poštovanjem.
14.2 Ponašajte se u skladu s ulogom u organizaciji.
Komponenta 15
Pokazivanje interesa
15.1 Obratite pažnju na dobrobit drugih.
15.2 Pokazujte interes za proizvodnju i rezultate.
Komponenta 16
Pokazivanje specifičnih radnih vještina
16.1 Pokazujte specifične fizičke i manualne vještina.
16.2 Koristite odgovarajuće tehnike.
Komponenta 17
Povezivanje s potrebama i očekivanjima klijenata
17.1 Pristupite klijentu prijateljski.
17.2 Pomažite klijentu u skladu sa zadatkom.
Komponenta 18
Pozitivan stav
18.1 Počnite od mogućnosti umjesto ograničenja.
18.2 Sami sebe motivirajte nakon prepreke ili razočaranja
Komponenta 19
Prihvaćanje komplimenata i kritika
19.1 Prihvatite komplimente.
19.2 Prihvatite kritike.
Komponenta 20
Učenje iz pogrešaka i povratne informacije
20.1 Koristite prijedloge za poboljšanje.
20.2 Stvari obavljajte na drugi način nakon pogreške.
Vježbe na tri razine
Za svaki komponentu WPO-a i svaki predmet postoje vježbe na tri razine. Razina A je osnovna, razina
B je viša, a razina C je najviša razina ovog instrumenta. U Nizozemskoj ga zovemo razina pomoćnika,
što znači da zaposlenik može raditi kao pomoćnik stručnjaka.
Primjer različith vježbi za komponentu 9
Komponenta 9
72
Pridržavanje uputa
A
B
C
Zaposlenik
Zaposlenik
Zaposlenik
9.1 Postavite naredbu za
djelovanje.
Prihvaća naredbu.
Zna što učiniti nakon
naredbe.
Postavlja naredbu za
djelovanje.
9.2 Učini kako je
dogovoreno.
Objašnjava kakav je
dogovor.
Realno se obvezuje.
Čini kako je dogovoreno.
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Komponenta 9 Pridržavanje uputa
Ime:
Što ću naučiti?
Na kojoj razini?
Što je potrebno?
………………………………………………………………………………
Naredba je pretvorena u akciju.
C
Situacija gdje zaposlenih prima naredbu.
Vježba
Naredba je nešto što morate izvršiti. To znači da morate razumjeti naredbu. Također trebate reći vašem treneru na radnom
mjestu što ćete učiniti. To je ono što ste naučili do sada. No najvažnija stvar je da stvarno učinite ono što je naređeno.
Savjeti
Ponekad nemate odmah vremena da obavite posao.
Ako je tako, recite svom voditelju kada ćete obaviti/odraditi posao.
Pažnja! To nije moguće kod svake naredbe. Postoje naredbe koje morate odmah izvršiti.
Ako kažete da ćete obaviti posao, obavezno ga morate obaviti!
Pitanja
1.
Koje ste zadatke danas odradili? ......................................................................
2.
Je li vam se svidio današnji posao? Stavite križić u odgovarajuću kućicu.
Vrlo neugodan
3.
Vrlo lijep
Pročitajte opise situacija. Što biste vi učinili? Zaokružite točan odgovor.
Zauzeti ste sa zadatkom za voditelja. Za to će vam trebati najmanje još jedan sat. Zatim dolazi hitna naredba. Voditelj kaže da
morate odmah započeti.
a.
b.
c.
d.
Odmah započinjem s novim zadatkom.
Prvo izvršim staru naredbu.
Ne znam što trebam učiniti. Pitam voditelja.
Nešto drugo: ..........................................................................................................
Dobili ste naredbu da pomognete vašem kolegi. Zapravo, to vam se uopće ne sviđa. Sviđa vam se posao koji radite.
a.
b.
c.
d.
4.
Pitam kolege može li netko drugi pomoći.
Kažem da ću pomoći. Ali to ne učinim.
Naravno da pomognem svojim kolegama.
Nešto drugo: .........................................................................................................
Točno ili netočno? Naredba se uvijek mora odmah započeti.
Mislim da je to točno/netočno zato što .....................................................................................
5.
Što ćete učiniti? Donesite odluku.
Na pola svog zadatka ne znam što trebam učiniti.
?
?
Nastavim raditi.
Pitam.
Zapravo mi se ne da raditi.
?
?
Radit ću najbolje što mogu.
Radim jako sporo.
73
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
6.
Zašto je važno pravilno izvršavati naredbe?
a. To je bolje za tvrtku.
b. Moj voditelj će se naljutiti na mene.
c. Nešto drugo: .........................................................................................................
7.
Napišite naredbe koje ste danas dobili. Kako ste izvršili naredbe?
Naredba
8.
Što sam učinio?
Raspravite s voditeljem jeste li ispravno obavili svoj posao.
Završetak
Napravili ste vježbu na razini C. Možda trebate ponoviti ovu vježbu. Dok se C ne ocijeni pozitivno.
Potpis voditelja kod odgovarajućeg izvršenja....................................................
Očekivano potrebno vrijeme
Procijenjeno vrijeme trajanja za vježbu WPO-a za pojedinog zaposlenika
Vrijeme u minutama
Uvod u početak vježbe
15’
Upute tijekom vježbe WPO-a
10’
Pomoć sa razvijanjem ponašanja na radnom mjestu
15’
Razmišljanje o pitanjima vježbe i rasprava
20’
Ukupno po osobi
74
60’
WORKPLACE TRAINING
Guus Scholten,
The Netherlands
Adviser human development
Hameland, Aalten
Summary
Workplace training
In Hameland we use Werkplekopleiden ( WPO) which is mean on English “Workplace training”.
Hameland is an organization which provides the job for the people with a distance to the labour market.
Our primary task is to develop possibilities of those people, so they can find a job at the labour market after
some time of working and training in Hameland. To developed this WPO instrument we had a help of the
people with a knowledge of pedagogic and didactics fields. The instrument WPO is special developed for
people with low IQ or other category of intellectual disability. It is based on the 'SHL Universal
Competency Framework'.
Definition WPO
WPO is a structured and focused format for the development of workplace skills (attitude and behaviour),
whereby learning is combined with running the daily work in their own work environment. Through
assignments and intervention, development is regulated and the results are monitored.
This definition expressed three main aspects:
1. Combination of working and learning
2. Didactic interventions
3. Work organizational interventions.
By the WPO learning and working are simultaneously in the same time. The student learns by working. To
achieve learning objectives in the workplace, it is necessary to structure the learning process and to take
actions at the workplace that make learning possible (didactic interventions, and work organizational
interventions). Learning within the workplace training becomes not left to chance. This is a purposeful
learning method besides the ever occurring incidental learning.
Conditions:
Training on the job sets certain demands of the workplace (work organization interventions). This is
divided into two parts:
1. Work situation or work environment
- Stimulates the work professional learning?
- Gives the work situation enough space for initiative?
- Which resources are available?
- Can employees learn from each other?
2. The guidance and support
- Does the supervisor gives enough space for initiative to the employee?
- Does the supervisor gives enough support for employee?
- Gives the supervisor direction?
75
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Conditions of workplace trainer:
The success of workplace training is also dependent on the qualities and skills of the facilitator, the
workplace trainer. The workplace trainer has the following roles, he must be the:
- Facilitator
- Trainer
- Evaluator
- Organizer
The program consists of five steps:
1. Start moment
2. Observation period
3. Learn-work period
4. Evaluation moment
5. Closing moment
Results:
The employee will learn:
- Thinking by himself, awareness, take independent decisions and initiative, etc. Through what
(behavioural) behavioural change occurs.
- You do not get better workers for the organization only, they are also more employable for other
companies. Outplacements are optimized.
- It is customized and flexible (just-in-time training). At any time, start with the issue that is current and
duration can be short.
- Results of the development are objective and become recorded in a portfolio.
- The costs of workplace training are lower compared to the training school. There will be trained within
their work, thus saving travel and subsistence, work can continue, so no paid leave, faster result of
learning, more engaged employees, more efficiently, less errors and more independent workers.
- There is much space for repetition.
- Short transfer, learning from and in practice.
- Direct feedback.
- One language, everyone knows about what we are talking
Introduction
In the Netherlands we have organizations which provide a job for people with a distance to the labour
market. The primary task is to develop possibilities of those people, so they can find a job at the labour
market after some time of working and training in this organization. About ten years ago we started with
an experiment for training these employees on the work floor because we thought that training on the
work floor has a better transfer than training on a school. We started with a market research to employers
with the main question "What you want an employee to know when he comes to work with you" Interesting
was that not the technical knowledge was important, but the employees competencies are very important.
We asked help of organisations with knowledge of pedagogic and didactic fields. Then we made a new
methodology and called it Werkplekopleiden (WPO), meaning in English “Workplace training”. Of course
our own experience with training employees at their workplace was an important part of this development.
The instrument WPO has been especially developed for people with low IQ or an other category of
intellectual disability. It is based on the 'SHL Universal Competency Framework'. WPO includes 20
behavioural characteristics. For working with WPO 120 exercises have been developed.
76
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Definition WPO
WPO is a structured and focused format for the development of workplace skills (attitude and behaviour),
whereby learning is combined with running the daily work in their own work environment. Through
assignments and intervention, development is regulated and the results are monitored.
This definition expresses three main aspects:
4. Combination of working and learning
5. Didactic interventions
6. Work organizational interventions.
The WPO learning and working are simultaneously. The student learns by working. To achieve learning
objectives in the workplace, it is necessary to structure the learning process and to take actions at the
workplace that make learning possible (didactic interventions, and work organizational interventions).
Learning within the workplace training is not left to chance. This is a purposeful learning method besides
the ever occurring incidental learning.
Conditions:
Training on the job sets certain demands of the workplace (work organization interventions). This is
divided into two parts:
1. Work situation or work environment
- Does the work stimulate professional learning?
- Does the work situation give enough space for initiative?
- Which resources are available?
- Can employees learn from each other?
2. The guidance and support
- Does the workplace trainer give enough space for initiative to the employee?
- Does the workplace trainer give enough support for the employee?
- Does the workplace trainer give the direction?
Conditions of workplace trainer:
The success of workplace training is also dependent on the qualities and skills of the facilitator, the
workplace trainer. The workplace trainer has the following roles, he must be the:
- Facilitator
- Trainer
- Evaluator
- Organizer
The workplace trainer must also:
- give the focus on the development of the employee
- give a good example
- observe and analyse what he sees and
- give coaching and feedback to the employee.
How to work with WPO exercises
There are two possibilities.
1. The emphasis of the practical guidance is on the workplace. The workplace trainer helps employees in
their development and he used WPO exercises when he finds it is necessary. In this way the route is not
in control of the trainer and maybe needs a long time.
2. The WPO exercises are used for giving more structure. The workplace trainer makes a plan for which
components he wants develop. They can also help to give a moment of reflection on the work
behaviour. In this case you have a program that consists of five steps, these are:
77
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
1) Start moment: Start with a festive moment, for the employees this is important because they are
starting with an important development process, maybe they have never done this before. Invite
also other employees and managers, in this way you show that it is serious. Important in this start
moment is the introduction of the program and to make clear what is expected of the employee
and what he can expect from the workplace trainer.
2) Observation period: About three weeks are necessary for the workplace trainer to observe his
employee on the basis of clear behavioural indicators. After this period the workplace trainers
have a talk with the employee about the results and the behavioural components which that need
attention.
3) Learn-work period: Every period needs six till eight weeks. Before the employee starts with his
usual work, he gets an exercise that is focused on the behaviour that must be developed. The
workplace trainer makes clear what is intended and what he expects of the employee during the
day. At the end of the day they have an evaluation / educational dialogue. This is very important
because on this moment the employee has to tell what he has done, why he has done it in the way he
did it and if there are other ways for acting in such situations.
4) Evaluation moment: After every period of six till eight weeks there is an evaluation time. The
purpose of this time to reflect on progress and make a new learning plan.
5) Closing moment: At certain times, for example twice a year, a festive ceremony certificate issue.
This is important because the employee can show that he has learned something and that is good
for his motivation.
The power of WPO
In all situations WPO is a powerful way of behaviour development. Because the workplace trainer sees the
employee the whole day he can guide, coach or give feedback when it is necessary. So any time if the
employee needs certain behaviour, it can be a learning moment. The transfer is very short and at the right
moment. By giving continuing attention to the component that the employee wants to learn, he will learn
this quickly.
For example the component „Following instructions". The workplace trainers watch if the employee does
all day what he has to do? Or what does he do if he doesn't know what he has to do? The workplace trainer
can give coaching and feedback. But the workplace trainer should also analyze why the employee is doing
things differently. For example: Has the employee understood the job well? Does he have the knowledge to
properly fulfil the job? Does the employee dare to do things? Does he have the space and may he make
mistakes?
78
Results with WPO
The employee has learned:
- Thinking by his own, awareness, taking independent decisions and initiatives, etc. Through what
behavioural change occurs.
- You do not get better workers for the organization only; they are also more employable for other
companies. Outplacements are optimized.
- It is customized and flexible (right-on-time training). At any time, start with the issue that is current
and duration can be short.
- Results of the development are objective and are recorded in a portfolio.
- The costs of workplace training are lower compared to the training school. They will be trained in their
work situation, thus saving travel and subsistence, work can continue, so no paid leave, faster result of
learning, more engaged employees, more efficiently, less errors and more independent workers.
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
-
There is much space for repetition of the tasks.
Short transfer, learning from and in practice.
Direct feedback.
One language, everyone knows what we are talking about.
The 20 WPO standard components with each two subjects
Component 1
Consult and involve others
1.1 Ask advice to others.
1.2 Prevent delay with efforts help of others
Component 2
Tuning
2.1 Take counsel to others of how to do the work.
2.2 Be aware of work of others.
Component 3
Adapt to the group
3.1 Give to a colleague appropriate help.
3.2 Handle social pressures in the group.
Component 4
Open and sincerely communication
4.1 Justify his actions.
4.2 Words with adequate body support.
Component 5
Proactive information
5.1 Inform the manager of the timely completion of the job.
5.2 Return deviations in the (final) product or production process.
Component 6
Good caring for materials and resources
6.1 Maintain materials and tools
6.2 Store materials and resources safe and clean.
Component 7
Efficient use of materials and resources
7.1 Use materials and resources as it should.
7.2 Do the environment and cost conscious.
Component 8
Business plan
8.1 Set operations in a logical order.
8.2 Plant operations.
Component 9
Following instructions
9.1 Set a command to action.
9.2 Do what has been agreed.
Component 10
Working conform health and safety requirements
10.1 Works follow the health rules.
10.2 Responds to result in dangerous situations.
Component 11
Showing discipline
11.1 Adherence to house rules.
11.2 Adherence to its goals.
Component 12
Working under prescribed procedures
12.1 Perform all procedural steps.
12.2 Check whether the instructions are followed.
Component 13
Adaptation to changing conditions
13.1 Adjust if appropriate adjust work speed.
13.2 Adjust if appropriate adjust the process or work materials.
79
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Component 14
Awareness of people's feelings
14.1 Treat others with respect.
14.2 Behave according to the role in the organization.
Component 15
Showing interest
15.1 Give attention to the welfare of others.
15.2 Show interest in the production and the result.
Component 16
Showing job specific skills
16.1 Show job specific physical and manual skills.
16.2 Use appropriate techniques.
Component 17
Connecting to customer needs and expectations
17.1 Approaches customer friendly.
17.2 Assists customers according to the task.
Component 18.
Keeping a positive view
18.1 Start from possibilities instead of limitations.
18.2 Motivates himself after setback or disappointment
Component 19
Handling with compliments and criticism
19.1 Receives compliments.
19.2 Accepts criticism.
Component 20
Learning from errors and feedback
20.1 Experiments with suggestions for improvement.
20.2 Does actions on a other way after an error.
Exercises on three levels
For every WPO component and each subject there are exercises on three levels. Level A is very basic, level B is a step
higher and level C is the highest level of this instrument. In Holland we call it the assistant level, which means that the
employee can work as an assistant of a professional.
An example of the different exercises for component 9
Component 9
80
Follow instructions
A
B
C
The employee
The employee
The employee
9.1 Sets a command to
action.
Accepts a command.
Can tell what to do after a
command.
Sets a command to
action.
9.2 Does what has been
agreed.
Explains what an
appointment is.
Makes realistic
commitments.
Does what has been
agreed.
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
An example of a WPO exercises
Component 9 Follow instructions
Name:
What will I learn?
At what level?
What is needed?
………………………………………………………………………………
A command is converted to an action.
C
A situation where the employee receives commands.
Exercise
A command is something you must do. This me ans you must understand the command. You
also tell to you workplace trainer what you are going to do. That's what you have learned so far. But the most
important thing is that you really do what is the command.
Tips:
- Sometimes you do not immediately have time to do a job.
- If it is so, tell your leader when you will do the job.
- Attention! This is not possible with every command. There are also commands that you have to do
immediately.
- If you say you're going to do that job, you must definitely do it!
Questions
9.
What tasks did you do today? .................................................................................
10. Did you like the work today? Put a cross in the appropriate box.
Very annoying
Very nice
11. Read the stories. What would you do? Put a circle around the correct answer.
You're busy with an assignment for the work leader. That will cost you at least another hour. Then a speed order
comes. The work leader says you have to start immediately.
a.
b.
c.
d.
I'm starting immediately with the new assignment.
First I finish the old order.
I do not know what to do next. I ask the work leader.
Something else: ..........................................................................................................
You get the command to help your colleague. Actual ly, you do not like that. You like the job you do.
a.
b.
c.
d.
I ask my colleagues if anyone else can help.
I say I'm going to help. But I do not do it.
Of course I help my colleagues.
Something else: .........................................................................................................
12. True or false? An assignment should always start immediately.
I think this is true / false, because .....................................................................................
81
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
13. What will you do? Take a decision.
Halfway through my job I don't know
what I should do.
?
?
I just keep going.
I ask.
I actually do not feel like working
?
?
I'll do my best.
I work very slowly.
14. Why is it important to properly execute commands?
a. It is better for the company.
b. My work leader will become mad at me.
c. Something else: .........................................................................................................
15. Write the commands you have received today. What have you done the commands?
Command
What did I do?
16. Discuss with your manager if you have performed your work correctly.
Finishing
You have done an exercise on level C. Maybe you have to do this exercise again. Until C is tested positively .
Signature work leader when it is adequately made. .............................................
Expected time you need
Estimated average duration for a WPO exercise for a individual employee
Time in minutes
82
Introduction for the start of the exercise
15’
Instruction during the WPO exercise
10’
Assistance with the development of behaviour in the workplace
15’
Reflection of the questions of the exercise and discussion
20’
Total per person
60’
REHABILITACIJSKA TEHNOLOGIJA
U BBRZ-u U LINZU
Gerhard Kneidinger,
Austrija, BBRZ, Linz
Pregled
BBRZ
? stručno osposobljavanje/ prekvalifikacija
? posebne mjere
? zaštitni rad
BFI
? obrazovanje odraslih
(u cijeloj Austriji ima ukupno oko 2.000 zaposlenih)
BBRZ-ovi korisnici (klijenti)
? invaliditet (2/3 bolesti vezanih za kralješnicu ...)
? u dobi od 18 godina
? nezaposleni
oko 600 korisnika godišnje u Gornjoj Austriji
Usluge pružanja podrške
? medicina
? psihologija
? socijalni rad
? rehabilitacija (rehabilitacijska tehnologija)
Rehabilitacijska tehnologija
? nabavka pomagala
? projektiranje i gradnja bez prepreka
? Ergos
Osiguranje pomagala
? odabir
? nabava
? financiranje
Odabir pomagala
? baza podataka o pomagalima: www.hilfsmittelinfo.gv.at
? znanje o tržištu
? iskustvo
83
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
"Manje je više"
Nabavka pomagala
? internet
? ortopedski tehničar
? specijalizirane tvrtke
? vlastita izrada
? adaptacija
? posudba
Financiranje pomagala
? Savezni ured za socijalnu skrb
? Zavod za mirovinsko osiguranje
? Ustanova za opće osiguranje od nezgoda (AUVA)
? Vlade Saveznih pokrajina
Najčešće tražena pomagala
Ograničena snaga i pokretljivost ruku i prstiju
Pomagala za pisanje, senzori, posebni miševi, posebne tipkovnice,
pomagala za ključeve, ručke, pomagala za podizanje, trokut za jednoruke osobe, tipkovnica za jednu ruku,
sustav s pet prstiju, uređaj za lemljenje za jednoruke, kućanska pomagala, protuklizna folija…
Oštećenja kralješnice
Ergonomsko radno mjesto,
artrodetska stolica, jastuci za sjedenje,
invalidska kolica, stajaći stol, reguliranje pauza…
Najčešće tražena pomagala
Oštećenja vida, sljepilo
Povećala, čitač, rasvjeta, povećanje teksta,
pismo za slijepe, Brailleovo pismo, podatak o jeziku,
govorni sat, kalkulator, vaga…
Projektiranje i gradnja bez prepreka
Savjetovanje, stručnost (ÖNORM B1600, Pravilnik o gradnji)
Glavne prepreke (za invalidska kolica)
? visinski prijelazi
? širine vrata i hodnika
? male i sanitarne prostorije
Visinski prijelazi
rampa, lift, teretna platforma, stubišni lift za osobe s invaliditetom ...
Širine vrata i hodnika
80/90 cm, sustav za pokretanje vrata, prostor za kretanje
84
Male i sanitarne prostorije
Krug okretanja za invalidska kolica, rukohvati, podesiva stanogradnja, ...
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
ERGOS
3x u Austriji
Uređaj za ispitivanje fizičkih sposobnosti
Odjel za rehabilitacijsku tehnologiju, koja je jedna od službi podrške u BBRZ-u, pokriva prvenstveno tri
glavna područja aktivnosti:
1. nabavku pomagala
2. projektiranje i gradnja bez prepreka za osobe s invaliditetom
3. ERGOS
U sklopu nabavke pomagala klijenti i klijentice dobivaju rehabilitacijsko-tehničku pratnju za vrijeme
boravka u BBRZ-u i mogu se, po potrebi, u bilo kojem trenutku obratiti toj pratećoj stručnoj službi.
Prvi kontakt se obično uspostavlja za vrijeme dijagnostičkog tjedna ili tijekom mjere za profesionalnu
orijentaciju u okviru standardizirane dijagnostičke procjene potreba.
Zbog različitih vrsta invaliditeta klijenata i klijentica, koji je obično rezultat više komponenti, traži se
široka paleta rehabilitacijsko-tehničke podrške i skrbi. Cilj je ponovna profesionalna integracija uz
sveobuhvatnu samostalnost, a time i neovisnost ljudi u pitanju.
Neke od najčešćih posljedica invaliditeta i mogućnosti utjecanja na njih:
Ograničena snaga i pokretljivost ruku ili prstiju:
Pomagala za pisanje, senzori, posebni miševi, posebni softver,
specijalna tipkovnica, pomagala za ključeve, produženje kvake na
vratima, stalak za papir, ručke, oprema za dizanje, ...
Paraliza jedne ruke:
Trokut za jednoruke osobe, tipkovnica za jednu ruku, sustav s pet prstiju, uređaj za lemljenje za
jednoruke, kućanska pomagala,
protuklizne površine, ...
Poteškoće s kralješnicom i sjedenjem:
Ergonomske prilagodbe na radnom mjestu, posebne stolice, jastuci za sjedenje, stajaći stol,
kretanje tijekom radnog vremena, reguliranje pauza, ...
Oštećenja vida, sljepilo:
Povećalo, čitač, posebne naočale, monokular, rasvjeta, povećanje teksta,
ulazni podaci na Brailleovom pismu, izlazni podaci na Brailleovom pismu, ulazni jezični podaci,
izlazni jezični podaci, skener, uređaj za identifikaciju boja, uređaj za provjeru novčanica, ...
U većini slučajeva nije dovoljno samo klijentima nabaviti pomagalo i staviti ga u ruke. Obično je nakon
riješenog financiranja i isporuke potrebno dati upute ili obuku za primjenu.
U sklopu praktične nastave u BBRZ-u klijenti moraju obaviti stažiranje u tvrtkama. I ovdje je neophodno imati pomagala na raspolaganju.
Ako su klijenti završili obuku, Odjel za rehabilitacijsku tehnologiju može biti konzultiran čak i pri
opremanju radnog mjesta.
Kroz dugogodišnje iskustvo u radu s osobama s invaliditetom, često se tražila stručna pomoć raznih
institucija i zainteresiranih strana u obliku stručnih savjeta.
Tako se 1991. okupila skupina stručnjaka i osnovala savjetovalište za "projektiranje i gradnju bez
prepreka", kojem pomaže Odjel za rehabilitacijsku tehnologiju.
85
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Projektiranje i gradnju bez prepreka treba shvatiti prvenstveno u smislu savjetovanja.
Uz sve veći broj pogođenih osoba i strože propise iz Pravilnika o gradnji i ÖNORM-a, potrebno je
stručno znanje.
Nije dovoljno samo graditi objekte da budu pristupačni za invalidska kolica. Ljudi koji se ne uklapaju u
"standard" tako još jednom bivaju zanemareni. Opasnost leži u tome da posve slobodoumni projektanti
konstruiraju „normalnu osobu s invaliditetom“ i integriraju je u svoj rad. Pri tome ostaje postrance maštovita prilagodba višestrukim zahtjevima.
Pristup bez prepreka je u konačnici koristan za sve ljude: djecu, starije osobe, osobe s otežanim kretanjem, osobe u invalidskim kolicima, osobe s dječjim kolicima i sredstvima za prijevoz, kao i za osobe s
osjetilnim oštećenjima.
Osim toga, slijepi i osobe s oštećenjem vida također trebaju sustave navođenja radi orijentacije i pristup računalu bez prepreka.
Glavne prepreke kod osoba s umanjenom mobilnošću:
- Visinski prijelazi - rampa, lift, teretna platforma, stubišni lift za osobe s invaliditetom, ...
- Širine vrata i hodnika - najmanje 80 cm
- Male i sanitarne prostorije – prostor za kretanje, rukohvati, ...
ERGOS
(provodi se samo u Linzu u Odjelu za rehabilitacijsku tehnologiju)
Mogućnost pretrage pomoću ERGOS sustava za simulaciju radnog mjesta dostupna je u Linzu, Beču i
Kapfenbergu u sklopu profesionalne dijagnostike u Austriji.
Na taj se način posebno mogu utvrditi fizički zahtjevi koje nosi određeno radno mjesto u odnosu na
učinkovitost.
Nakon kratkog liječničkog pregleda, počinje niz testova koji traju otprilike 4-5 sati, tijekom kojih se
provode razne aktivnosti i vježbe radi utvrđivanja sposobnosti podnošenja opterećenja, spretnosti, okretnosti, fleksibilnosti, snage, brzine rada i izdržljivosti.
U Ergos sustavu je pohranjena baza podataka pomoću koje se, u idealnom slučaju, može utvrditi
fizička sposobnost za određeno zanimanje.
Stručna služba za rehabilitacijsku tehnologiju u BBRZ-z tijesno surađuje s drugim ustanovama za
rehabilitaciju i istraživačkim centrima, kako bi pružila optimalnu potporu pogođenim osobama.
I Vama ova ustanova rado stoji na raspolaganju za informacije i poticaje, te ju možete kontaktirati na
sljedeći način:
BBRZ AUSTRIJA
PROFESIONALNA DIJAGNOSTIKA AUSTRIJA
Rehabilitacijska tehnologija - ing. Gerhard Kneidinger
Grillparzerstraße 50
4020 LINZ
Tel.: 0732/6922-5868
Fax.: 0732/6922-5878
e-mail: gerhard.kneidinger@bbrz.at
86
REHATECHNOLOGIE
IM BBRZ LINZ
Gerhard Kneidinger,
Österreich, BBRZ
Overview
BBRZ
? Vocational training/ retraining
? Special measures
? Sheltered work
BFI
? Adult Education
(the total of approximately 2,000 employees in whole Austria)
BBRZ clients
? disability (2/3 spinal diseases ...)
? above the age of 18
? unemployed
around 600 participants per year in Upper Austria
Supporting Services
? Medicine
? Psychology
? Social work
? Rehabilitation Technology
Rehabilitation
? Procurement of aids
? Barrier-free planning and building
? Ergos
Procurement of aids
? Selection
? Procurement
? Financing
Selection of aids
? databases of aids and appliances www.hilfsmittelinfo.gv.at
? market knowledge
? experience
87
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
"Less is more"
Procurement of aids
? Internet
? orthopaedic technician
? specialized companies
? own designing
? adaptation
? rental
Financing of aids
? Federal Social Services Department
? Pension insurance
? General accident insurance institute
? Governments of federal states
Most commonly supplied aids
Reduced strength and mobility of hands and fingers
Writing aids, sensors, special mice, special keyboards,
key accessories, grab handles, lifting aids, triangle for one-handed people,
keyboard for one-handed people, 5-finger system, soldering station for one-handed people,
helpers around the house, anti-slip mats ...
Spinal damages
An ergonomic workplace,
arthrotic chair, seat cushions,
wheelchair, standing table, regulation of breaks ...
Most commonly supplied aids
Visual impairment, blindness
Magnifying glasses, reading device, lighting,
text magnification, Braille alphabet, Braille line,
language specification, talking clock, calculator,
scales, ...
Barrier-free planning and building
Counselling, expertise (ÖNORM B1600, Building Ordinance)
Main barriers (wheelchair)
? Level differences
? Door and corridor widths
? Small and sanitary facilities
88
?
Level differences
Ramp, lift, lifting platform, stair crawler...
?
Door and corridor widths:
80/90 cm, door opening mechanism, maneuvering space...
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
?
Small and sanitary facilities
A turning space for wheelchairs, handholds, adjustable housing, ...
ERGOS
3x in Austria
A testing device used to
determine physical abilities
Die Abteilung Rehatechnologie, die zu den unterstützenden Diensten des BBRZ gehört, beschäftigt sich
vorwiegend mit drei wesentlichen Aufgabengebieten:
1. Hilfsmittelversorgung
2. Barrierefreies Planen und Bauen
3. ERGOS
Im Rahmen der Hilfsmittelversorgung werden die Klientinnen und Klienten während des
Aufenthaltes im BBRZ rehatechnisch begleitet und sie können bei Bedarf jederzeit diesen unterstützenden
Fachdienst in Anspruch nehmen.
Der erste Kontakt erfolgt meist während einer Diagnosewoche oder Berufsfindungsmaßnahme im
Zuge einer standardisierten diagnostischen Bedarfserhebung.
Aufgrund der unterschiedlichsten Behinderungsarten der Klientinnen und Klienten, die meist aus
mehreren Komponenten resultieren, ist eine große Bandbreite der rehatechnischen Betreuung und
Versorgung gefragt. Ziel ist die berufliche Wiedereingliederung mit weitgehender Selbständigkeit und
damit Unabhängigkeit der Betroffenen.
Einige der häufigsten Behinderungsauswirkungen und deren Versorgungsmöglichkeiten:
Kraft- und Bewegungseinschränkung der Hände oder Finger:
Schreibhilfen, Sensoren, Spezialmäuse, Sondersoftware,
Spezialtastaturen, Schlüsselhilfen, Türgriffverlängerung, Konzepthalter,
Haltegriffe, Hebegeräte,...
Lähmung einer Hand:
Einhänderdreieck, Einhandtastatur, 5-Fingersystem, Einhänderlötstation, Haushaltshilfen,
Antirutschbelag,...
Wirbelsäulen- und Sitzbeschwerden:
Ergonomische Einstellung des Arbeitsplatzes, Spezialsessel, Sitzkissen, Stehtisch,
Durchbewegen, Pausenregelung,…
Sehschädigung, Blindheit:
Lupe, Lesegerät, Spezialbrille, Monokular, Beleuchtung, Textvergrößerung,
Brailleeingabe, Brailleausgabe, Spracheingabe, Sprachausgabe, Scanner,
Farberkennungsgerät, Cashtest,...
In den meisten Fällen genügt es nicht, den Klienten das Hilfsmittel zu besorgen und in die Hand zu
drücken. Üblicherweise ist nach Klärung der Finanzierung und Lieferung eine Einweisung oder
Einschulung notwendig.
Im Zuge der praxisorientierten Ausbildung im BBRZ haben die Klienten Betriebspraktika zu
absolvieren. Auch hier ist es notwendig, daß die Hilfsmittel zur Verfügung stehen.
89
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Sind die Klienten mit der Ausbildung fertig, so kann auch bei der Arbeitsplatzausstattung die Abt.
Rehatechnologie zu Rate gezogen werden.
Durch die jahrelange Erfahrung in der Arbeit mit Behinderten wird das Expertenwissen von
verschiedenen Institutionen und Interessenten häufig in Form von Gutachten abgefragt.
So hat sich 1991 eine Expertengruppe zusammengefunden und hat die Beratungsstelle für
"Barrierefreies Planen und Bauen" gegründet, die von der Abt. Rehatechnologie betreut wird.
Das barrierefreie Planen und Bauen ist vorwiegend in Form von Beratung zu verstehen.
Durch die ständig wachsende Anzahl Betroffener und die verschärften Vorschriften in der
Bauordnung und ÖNORM ist kompetentes Wissen gefragt.
Es genügt nicht, nur rollstuhlgerecht zu bauen. Menschen, die nicht der "Norm" entsprechen, fallen
damit einmal mehr durch den Rost. Die Gefahr liegt darin, daß durchaus aufgeschlossene Planer einen
"Normalbehinderten" konstruieren und in ihre Arbeit integrieren. Die phantasievolle Anpassung an
vielfältige Anforderungen bleibt auf der Strecke.
Barrierefreiheit kommt schließlich allen Menschen zugute. Kindern, alten Menschen,
Gehbehinderten, Rollstuhlfahrern, Menschen mit Kinderwagen und Transportgeräten sowie
Sinnesbehinderten.
Blinde sowie Menschen mit Sehbeeinträchtigung benötigen darüber hinaus Leisysteme für die
Orientierung und einen barrierefreien EDV- Zugang.
Die wichtigsten Barrieren für Mobilitätsbehinderte:
- Niveauunterschiede – Rampe, Lift, Hebebühne, Treppenraupe,…
- Tür- und Gangbreiten – mindestens 80cm
- Klein- und Santärräume – Bewegungsraum, Haltegriffe,…
ERGOS
(Wird nur in Linz von der Abt. Rehatechnologie durchgeführt)
Die Untersuchungsmöglichkeit mit dem Arbeitsplatzsimulationssystem ERGOS wird in Linz, Wien und
Kapfenberg im Rahmen der Berufsdiagnostik Austria angeboten.
Damit können besonders die körperlichen Anforderungen, die ein Arbeitsplatz an die Leistungsfähigkeit
stellt, festgestellt werden.
Nach einer kurzen ärztlichen Untersuchung beginnt eine etwa 4 - 5 Stunden dauernde Testreihe, bei der
verschiedene Tätigkeiten und Übungen ausgeführt werden, die Aufschluss auf Belastbarkeit,
Geschicklichkeit, Beweglichkeit, Flexibilität, Kraft, Arbeitsgeschwindikeit und Ausdauer gibt.
Dem Ergossystem ist eine Berufsdatenbank hinterlegt mit der im Idealfall die körperliche Eignung für
einen ganz bestimmten Beruf festgestellt werden kann.
Der Fachdienst Rehatechnologie des BBRZ arbeitet eng mit anderen REHA-Einrichtungen und
Forschungsstätten zusammen, um den Betroffenen optimal unterstützen zu können.
Auch Ihnen steht diese Einrichtung für Auskünfte und Anregungen gerne zur Verfügung:
90
BBRZ ÖSTERREICH
BERUFSDIAGNOSTIK AUSTRIA
Rehatechnologie - Ing. Gerhard Kneidinger
Grillparzerstraße 50
4020 LINZ
Tel.: 0732/6922-5868
Fax.: 0732/6922-5878
e-mail: gerhard.kneidinger@bbrz.at
„PROFESIONALNA REHABILITACIJA
KAO METODA INTEGRACIJE OSOBA
S INVALIDITETOM NA HRVATSKO
TRŽIŠTE RADA“ U SURADNJI S
WIFI-JEM HRVATSKA
Anton Sabo,
Austrija, Ured za međunarodne
veze BBRZ, Linz
Kontekst:
U okviru napora Republike Hrvatske oko pristupanja Europskoj uniji i s tim povezanim usklađenjem
sa socijalnim standardima EU-a, Fond za profesionalnu rehabilitaciju kontaktirao je BBRZ iz Austrije.
Kroz nekoliko razgovora, u koje je bio uključen ataše za socijalna pitanja Republike Austrije, bio je
predstavljen model BBRZ-a - Austrija za integraciju osoba s invaliditetom na tržište rada. Iz toga je
proizašao veliki interes da se ovaj model detaljno i pobliže upozna u Hrvatskoj u okviru projekta i da ga se
prilagodi Republici Hrvatskoj.
Cilj projekta:
Izrada modela profesionalne rehabilitacije za Hrvatsku, uzimajući u obzir individualnu medicinsku,
socijalnu i psihološku dijagnozu i ekonomske potrebe osoba s invaliditetom, radi poboljšanja, odnosno
omogućavanja pristupa tržištu rada
Detaljni ciljevi projekta:
?
Uspostava zajedničkog shvaćanja cilja i sadržaja profesionalne rehabilitacije
?
Upoznavanje s aktualnim sustavima profesionalne rehabilitacije u Austriji i u Hrvatskoj
?
Zajedničko definiranje postupka izrade mjera profesionalne rehabilitacije prikladnog za Republiku
Hrvatsku.
?
Prijenos informacija o pravnoj i strukturnoj pozadini u Austriji i Hrvatskoj
?
Moderniziranje sustava i metodike profesionalne rehabilitacije u Hrvatskoj
?
Koncipiranje učinkovitog sustava koordinacije i suradnje između relevantnih dionika u profesionalnoj rehabilitaciji u Hrvatskoj
?
Prijenos informacija o internim strukturama i tijekovima u nekoj nevladinoj ustanovi za pružanje
usluga profesionalne rehabilitacije
?
Poboljšanje izgleda za zaposlenje osoba s invaliditetom u Hrvatskoj
?
Prenošenje sadržajnih temelja primarnog procesa dijagnostičkog tjedna u obliku radionice „obučimo
trenere„
?
Provedba pilot-mjere profesionalne rehabilitacije, pilot dijagnostičkog tjedna
91
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Aktivnosti:
Aktivnost
-
Sadržaj
-
Kick Off sastanak
-
studeni 2010.
-
Zagreb
-
Radionica I “Sustav
profesionalne
rehabilitacije u Austriji“
na primjeru BBRZ-a
Austrija
-
Siječanj 2011.
-
Linz
Radionica II za poučnu
razmjenu podataka o
sustavima profesionalne
rehabilitacije
specifičnima za zemlje
-
ožujak 2011.
-
Zagreb
Uvod u dijagnostički
tjedan za tim trener(ic)a
-
Zagreb
92
pravi i strukturni okvirni uvjeti
profesionalne rehabilitacije u Austriji i
Hrvatskoj
predstavljanje BBRZ-a kao modela
ustanove za profesionalnu
rehabilitaciju
stručne službe
psihologija, kontakti s tvrtkama,
medicina
Detaljno predstavljanje primarnog
procesa, „dijagnostičkog tjedna“
proces upućivanja od strane Zavoda za
zapošljavanje, Zavoda za mirovinsko
osiguranje
-
-
potrebne kompetencije
potrebni materijali
-
-
Rezultat: Vremenski raspored projekta je
dogovoren u detalje
-
-
Detaljno predstavljanje primarnog
procesa profesionalne rehabilitacije
Izrada perspektiva
Detaljno predstavljanje sekundarnog
procesa profesionalne rehabilitacije
Nastavni plan iz područja ekonomskih
i tehničkih zanimanja
Tražene kvalifikacije za zaposlene u
profesionalnoj rehabilitaciji na
primjeru izobrazbe za certificirane
stručnjake za rehabilitaciju
Poučna razmjena i prijenos informacija
između odgovornih na austr. i
hrvatskoj strani
Osnaživanje: Identificiranje fokusa i
jačanje nemjerljivih, neformalnih
sposobnosti
Medicinski status
Socijalna anamneza
Profesionalna anamneza
Inicijalni pregled putem psihološkog
testa
Utvrđivanje kognitivnih radnih
sposobnosti
Identificiranje nemjerljivih,
neformalnih sposobnosti
Razgovor o rezultatima u timu
Metodika/didaktika
veljača 2011.
Usuglašavanje s hrvatskim partnerima
Definiranje hrvatskih ustanova s
kojima će se surađivati
Planiranje i dogovaranje ključnih
događaja
Predstavljanje WIFI-ja Hrvatska
Ciljevi/rezultati
Upoznavanje partnera
Kratko predstavljanje ciljeva projekta i
projektnih aktivnosti
Detaljnije planiranje projekta s hrvatskim
partnerima
Dogovaranje indikativnog vremenskog
rasporeda aktivnosti
Postizanje zajedničkog shvaćanja ciljeva i
sadržaja profesionalne rehabilitacije
Upoznavanje s aktualnim paradigmama i
osnovama profesionalne rehabilitacije u
Hrvatskoj
Prijenos informacija o pravnoj i strukturnoj
pozadini u Aust. i Hrvatskoj
Rezultat: Dokumentacija
Koncipiranje učinkovite sistematike
koordinacije i suradnje između relevantnih
dionika u profesionalnoj rehabilitaciji u
Hrvatskoj
Poučno predstavljanje procesa „izrade
perspektiva“ i „stjecanja kvalifikacije”
Rezultat: Dokumentacija
do 6 trener(ic)a
Spol: 50/50
Rezultat: Dokumentacija s događaja
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
-
Provedba dijagnostičkog tjedna s
najviše 6 sudionika
Medicinski status
Socijalna anamneza
Profesionalna anamneza
Inicijalni pregled putem psihološkog
testa
Utvrđivanje kognitivnih sposobnosti
Identificiranje nemjerljivih,
neformalnih sposobnosti
Osnaživanje: jačanje sposobnosti
Provedba pilot
„dijagnostičkog tjedna”
travanj 2011.
Zagreb
Radionica III
travanj 2011.
Zagreb
Završni sastanak/
konferencija projekta
svibanj 2011.
-
Predstavljanje prijašnjih rezultata i
razmjena iskustava s istima
Izvještaji o iskustvima s dijagnostičkog
tjedna
Aktivnosti za provedbu BBRZ-ovog
modela u Hrvatskoj
-
-
Sveobuhvatno predstavljanje rezultata
Što smo naučili
Razvojni potencijali
Zaključak i izgledi
Zagreb
Interpretacija evaluacije,
dovršenje
dokumentacije i završni
obračun projekta
do 6 trener(ic)a
spol: 50/50
Rezultat: izvještaj o iskustvima, dijagnostički
izvještaji
-
Osvrt na dosadašnja iskustva i rezultate
Zajednički zaključci o postupku izrade
mjera profesionalne rehabilitacije
prikladnom za Hrvatsku
Rezultat: Dokumentacija
-
Razmatranje stečenih iskustava i
postignutih rezultata
Prezentacija rezultata
Rezultat: Dokumentacija
-
Rezultat:
Podnošenje izvještaja
Završni obračun projekta
lipanj 2011., Linz
Podaci o projektu:
Trajanje projekta
Od prosinca 2010. do lipnja 2011.
Projektni tim
Fond za profesionalnu
rehabilitaciju
Damira Benc
Jasenka Sučec
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Marijana Senjak
Ministarstvo gospodarstva, rada i
poduzetništva
Marija Knežević-Kajari
URIHO - Zagreb
Visnja Majsec Sobota
Ivana Bašić
DES –Split
Jadranka Brlečić
Cetaroprema – Rijeka
Ivana Lulić
WIFI Hrvatska
Hrvoje Njeuović
BBRZ Austrija
Konrad Mager
Ruth Gruber
Anton Sabo
93
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Financiranje
Austrijsko savezno ministarstvo rada, socijalnih pitanja i zaštite
potrošača
Fond za profesionalnu rehabilitaciju Hrvatska
BBRZ Austrija
Ukupni trošak
94
47.800,00 €
„BERUFLICHE REHABILITATION ALS
METHODE ZUR INTEGRATION VON
MENSCHEN MIT BEEINTRÄCHTIGUNGEN
IN DEN ARBEITSMARKT KROATIENS“ IN
KOOPERATION MIT DEM WIFI KROATIEN
Anton Sabo,
Österreich, BBRZ, Linz
Hintergrund :
Im Rahmen der Betrittsbestrebungen der Republik Kroatien zur Europäischen Union und der damit
verbunden Annäherung an die Sozialstandards der EU wurde das BBRZ Österreich vom Fond für
Berufliche Rehabilitation kontaktiert. In mehreren Gesprächen unter Einbeziehung des Sozialattaches der
Republik Österreich wurde das Modell des BBRZ – Österreich zur Integration von Menschen mit
Beeinträchtigungen in den Arbeitsmarkt vorgestellt. Daraus entwickelte sich das große Interesse dieses
Modell in Kroatien im Rahmen eines Projektes im Detail näher kennenzulernen und für die Republik
Kroatien zu adaptieren.
Projektziel:
Entwicklung eines Modells der Beruflichen Rehabilitation für Kroatien unter Berücksichtigung der
individuellen medizinischen, sozialen, psychologischen Diagnose und ökonomischen Erfordernisse von
Menschen mit Beeinträchtigungen, um den Zugang zum Arbeitsmarkt zu verbessern, bzw. zu
ermöglichen.
Detail - Projektziele:
?
Herstellen eines gemeinsamen Verständnisses über Ziel und Inhalt von Beruflicher Rehabilitation
?
Kennenlernen des aktuellen Systems der Beruflichen Rehabilitation in Österreich und in Kroatien
?
Gemeinsame Definition eines für die Republik Kroatien tauglichen Verfahrens für die Abwicklung
Beruflicher Rehabilitationsmaßnahmen.
?
Informationstransfer zu rechtlichem wie strukturellem Hintergrund in Österreich und Kroatien
?
Modernisierung des Systems und der Methodik der Beruflichen Rehabilitation in Kroatien
?
Konzipierung einer effizienten Systematik von Koordination und Kooperation zwischen den
relevanten Akteuren der Beruflichen Rehabilitation in Kroatien
?
Informations-Transfer zu internen Strukturen und Abläufen einer „non- governmental“ ServiceEinrichtung für Berufliche Rehabilitation
?
Verbesserung der Beschäftigungschancen für Menschen mit Behinderungen in Kroatien
?
Vermittlung der inhaltlichen Grundlagen des Primär Prozesses Diagnosewoche in Form eines Train
the Trainer Workshops
?
Durchführung einer Pilot Maßnahme der Beruflichen Rehabilitation Pilot Diagnosewoche
95
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Aktivitäten:
Aktivität
Kick Off Meeting
-
Inhalt
-
Abstimmung mit den kroatischen
Partnern
Definition der kooperierenden
kroatischen Einrichtungen
Planung und Vereinbarung der
Milestones
Präsentation WIFI Kroatien
November 2010
Zagreb
-
Workshop I “ Das
System der
beruflichen
Rehabilitation in
Österreich” am
Beispiel des BBRZ
Österreich
-
Jänner 2011
-
Linz
Workshop II zum
vertiefenden
Austausch bzgl der
länderspezifischen
Beruflichen RehaSysteme
-
Ziele/Ergebnisse
Kennenlernen der Partner
Kurzdarstellung der Projektziele und
Projektaktivitäten
Feinplanung des Projektes mit den
kroatischen Partnern
Vereinbarung eines indikativen
Aktivitätszeitplans
Ergebnis: Der Projektzeitplan ist im
Detail vereinbart
rechtliche und strukturelle
Rahmenbedingungen der
Beruflichen Rehabilitation in
Österreich und Kroatien
Vorstellung des BBRZ als
Modelleinrichtung für Berufliche
Rehabilitation
Fachdienste
Psycholgie, Betriebskontakte,
Medizin
Detaillierte Darstellung des primär
Prozesses „Diagnosewoche“
Zuweisungsprozeß AMS,
Pensionsversicherung
-
Detaillierte Darstellung des
Primärprozesses der beruflichen
Reha
- Perspektivenentwicklung
-
-
Detaillierte Darstellung des
Sekundärprozesses der beruflichen
Reha
- Curricullum aus dem
kaufmännischen und technischen
-
Herstellen eines gemeinsamen
Verständnisses über Ziele und Inhalte
von Beruflicher Rehabilitation
Kennenlernen aktueller Paradigmen
und Grundsätze der beruflichen
Rehabilitation in Kroatien
Informationstransfer zu rechtlichem
wie strukturellem Hintergrund in Ö
und Kroatien
Ergebnis: Dokumentation
Konzipierung einer effizienten
Systematik von Koordination und
Kooperation zwischen den relevanten
Akteuren der beruflichen Rehabilitation
in Kroatien
Vertiefende Darstellung der Prozesse
„Perspekktivenentwicklung“ und
„Qualifizierung“
Bereich
März 2011
-
Zagreb
Qualifikationserfordernisse für
Beschäftigte in der beruflichen
Reahbilitation am Beispiel
derAusbildung zur zertifizierten
Reha-Fachkraft
vertiefender Austausch und
Informationstransfer zw. österr.
und kroatischen Verantwortlichen
Empowerment: Fokus
Identifizierung und Stärkung von
nicht meßbaren, informellen
Fähigkeiten
Ergebnis: Dokumentation
96
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Einführung in die
Diagnosewoche für
TrainerInnen Team
-
Februar 2011
-
Zagreb
Durchführung einer
Pilot
„Diagnosewoche“
April 2011
-
Zagreb
-
Workshop III
-
April 2011
-
Zagreb
ProjektabschlussSitzung/Konferenz
Mai 2011
Zagreb
Auswertung von
Evaluation, Abschluss
von Dokumentation
und Endabrechnung
und Endabrechnung
des Projekts
Juni 2011, Linz
Medizinischer Status
Sozialanamnese
Berufsanamnese
Testpsychologische
Erstuntersuchung
Abklärung der kognitiven
Leistungsfähigkeit
Identifizierung von nicht
messbaren, informellen
Fähigkeiten
Ergebnisbesprechung im Team
Methodik/Didaktik
Erforderliche Kompetenzen
Erforderliche Materialien
Durchführung der Diagnosewoche
mit bis zu 6 TeilnehmerInnen
Medizinischer Status
Sozialanamnese
Berufsanamnese
Testpsychologische
Erstuntersuchung
Abklärung der kognitiven
Leistungsfähigkeit
Identifizierung von nicht
messbaren, informellen
Fähigkeiten
Empowerment: Stärkung von
Fähigkeiten
Darstellung von und Austausch zu
den bisherigen Ergebnissen
Bericht zu den Erfahrungen der
Diagnosewoche
Aktivitäten zur Umsetzung des
BBRZ-Modells in Kroatien
bis zu 6 TrainerInnen
Gender: 50/50
Ergebnis: Dokumentation der
Veranstaltung
bis zu 6 KlientInnen
Gender: 50/50
Ergebnis: Erfahrungsbericht,
Diagnoseberichte
-
- Zusammenfassende Darstellung der
Ergebnisse
- Lessons learned
- Entwicklungspotenziale
- Resume und Ausblick
Reflexion der bisher erzielten
Erfahrungen und Ergebnisse
Gemeinsame Schlussfolgerungen
eines für Kroatien tauglichen
Verfahrens für die Abwicklung
Beruflicher Rehabilitationsmaßnahmen
Ergebnis: Dokumentation
Reflexion der erzielten Erfahrungen
und Ergebnisse
- Präsentation der Ergebnisse
Ergebnis: Dokumentation
-
Ergebnis:
Berichtslegung
Endabrechnung des Projekts
97
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Projektdaten:
Projektdauer
Dezember 2010 bis Juni 2011
Fond für Berufliche Rehabilitation
Arbeitsmarktservice Kroatien
Ministerium für Arbeit, Wirtschaft
und Unternehmertum
URIHO - Zagreb
Projektteam
DES –Split
Cetaroprema – Rijeka
Finanzierung
Damira Benc
Jasenka Sucec
Marijana Senjak
Marija Knezevic-Kajari
Visnja Majsec Sobota
Ivana Basic
Jadranka Brlecic
Ivana Lulic
WIFI Kroatien
Hrvoje Njeuovic
BBRZ Österreich
Konrad Mager
Ruth Gruber
Anton Sabo
Bundesministerium für Arbeit,Soziales und Konsumentenschutz
Österreich
Fond für Berufliche Rehabilitation Kroatien
BBRZ-Österreich
Gesamtkosten
98
€ 47.800,00
REHABILITACIJSKI KOLEDŽ
OSPOSOBLJAVANJE ZA STRUČNJAKE
ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU
Konrad Mager, Ruth Gruber,
Austrija, BBRZ, Linz
Pred onoga tko kao stručnjak i nositelj znanja i iskustva drugima nudi profesionalne usluge iz socijalnog područja ili zdravstva stavljaju se sve veći zahtjevi.
Društveni i ekonomski značaj profesionalne rehabilitacije u Austriji definiran je složenim i visokokvalificiranim procesima koji, polazeći od invaliditetom uvjetovanih učinaka, iz pojedinačnog promatranja
pogođene osobe i mogućeg poticanja i podrške omogućavaju vrlo uspješne profesionalne izglede.
Ovi zahtjevi definiraju visoko-kvalificirano i stručno osoblje, koje se odlikuje osobnim zalaganjem i
visokom socijalnom kompetencijom. Ta potrebna kompleksna znanja ne nude se ni u okviru školskog ili
sveučilišnog obrazovanja, niti u obrazovanju odraslih.
Važnost profesionalne rehabilitacije u Austriji oblikovana je dugom tradicijom BBRZ-a. Po nalogu
javnih nositelja troškova, kao što su Zavod za zapošljavanje (AMS), Društvo za opće osiguranje od nezgoda (AUVA) i nositelji socijalnog osiguranja uspjelo se učvrstiti položaj BBRZ-a kao sastavnog dijela socijalne sigurnosti i integracije osoba s invaliditetom.
Za ovu mrežu bitna je sposobnost zaposlenika. Zbog toga je BBRZ po prvi put u Austriji uveo kvalifikaciju, odnosno usavršavanje i doškolovavanje za osoblje u sklopu profesionalne rehabilitacije. Ciljna
skupina za ovu kvalifikaciju su zaposlenici čiji je posao sudjelovanje u mjerama rehabilitacije.
BBRZ kao vodeći nositelj mjera za profesionalnu rehabilitaciju treba shvatiti kao inicijatora i mjesto
obrazovanja za sve slične ustanove i nositelje troška koji sudjeluju u društvenoj mreži profesionalne rehabilitacije u zemlji i inozemstvu.
Početak osposobljavanja stručnjaka za profesionalnu rehabilitaciju bila je 2006. godina, a do restrukturiranja s velikim tehničkim i organizacijskim širenjem došlo je 2008. godine pod vodstvom regionalnog
rukovoditelja, Konrada Magera. Zadaća se sastoji u tome da se zaposlenicima različitih nositelja mjera u
okviru profesionalne rehabilitacije prenesu osnovna i specijalizirana znanja, kako bi zaposlenici, ali i
nositelji stekli sigurnost da uspješno obavljaju svoje zadatke.
Program obuke obuhvaća jedan osnovni tečaj i četiri specijalizacijska usmjerenja. Kod različitih obrazovnih usmjerenja radi se o certificiranju kompetencija, što se potvrđuje uspješno položenim ispitom –
stručnim predavanjem uz predstavljanje projektnog rada.
Osposobljavanje za specijaliste za rehabilitaciju treba omogućiti zaposlenicima različitih (institucionalnih) "dionika" na području profesionalne rehabilitacije stjecanje osnovnih znanja i specijalizacije. Cilj
tečaja je ponuditi sigurnost zaposlenicima na njihovom profesionalnom polju, ali i nositeljima (organizacijama, institucijama) da uspješno obavljaju svoje zadatke.
99
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Pri tome treba u prvom redu postići:
•
•
•
stjecanje sigurnosti u korištenju specifične stručne terminologije
stjecanje metodoloških vještina koje, između ostaloga, potiču sposobnost rješavanja problema
planiranje, uvođenje i poticanje inovativnih procesa
Tečajeve koji donose certifikat stručnjaka za profesionalnu rehabilitaciju, od njihova uvođenja 2006.
godine, uglavnom je završavalo osoblje BBRZ-a. Od 2010./2011. pojačano ih se nudi i vanjskim subjektima: zaposlenicima organizacija koje su nositelji troška rehabilitacije (AMS, AUVA, PV – Zavod za mirovinsko osiguranje), ali i osobama koje se već bave profesionalnom rehabilitacijom kao glavnim ili dodatnim poslom, ili koje će se njome baviti i koje žele proširiti vlastite sposobnosti, odnosno steći potrebna
znanja.
Cilj je prenošenje složenog znanja i iskustva, kako bi se osigurao najveći mogući poticaj i podrška
korisni-cima/klijentima, s njihovim individualnim zdravstvenim problemima i utjecajem istih na rad i
poslovno okruženje.
Obrazovni program koji je certificiran u skladu s normom ISO 17024 uključuje osnovni modul u
trajanju od devet dana i specijalizacije u različitim područjima struke u trajanju od deset dana.
Raspon specijalizacija uključuje:
Case Management (upravljanje slučajevima)
Dijagnostiku zanimanja
Inovativne metode poučavanja i učenja u socijalnoj i radnoj dijagnostici
Znanost o zanimanjima i savjetodavne usluge za otpuštene zaposlenike
Pregled i redoslijed tečajeva za stručnjake za rehabilitaciju:
100
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Tim predavača sastoji se od domaćih i stranih stručnjaka s odgovarajućim kvalifikacijama i bogatim
praktičnim iskustvom.
Po završetku 19-dnevnog tečaja i stručnog predstavljanja, koje uključuje prezentaciju projektnog rada,
sudionici dobivaju certifikat koji potvrđuje specijalizaciju za rehabilitaciju, s posebnim naglaskom na nekom području (upravljanje slučajevima...) za razdoblje od tri godine, a izdaje ga tijelo za certifikaciju.
Da bi obnovili svoj certifikat, stručnjaci za rehabilitaciju trebaju proći stručno usavršavanje u trajanju
od najmanje 20 nastavnih cjelina i dokazati da se bave profesionalnom rehabilitacijom.
101
REHA COLLEGE
AUSBILDUNG ZUR BERUFLICHEN
REHABILITATIONS FACHKRAFT
Konrad Mager, Ruth Gruber,
Österreich, BBRZ, Linz
Wer als Fachkraft bzw. Know-How-TrägerIn im Sozial- oder Gesundheitsbereich anderen professionell
Leistungen anbietet, ist vor zunehmend höhere Anforderungen gestellt.
Der gesellschaftliche und wirtschaftliche Stellenwert der Beruflichen Rehabilitation in Österreich
definiert sich durch komplexe und hoch qualifizierte Prozesse, die ausgehend von behinderungsbedingten
Auswirkungen aus der einzelnen Betrachtung der Betroffenen und der möglichen Förderung bzw.
Unterstützung eine höchst erfolgreiche berufliche Perspektive ermöglichen.
Diese Anforderungen definieren hoch qualifiziert ausgebildete MitarbeiterInnen,
die sich durch persönliches Engagement und hohe soziale Kompetenz auszeichnen. Die erforderlichen
komplexen Kenntnisse werden weder im Rahmen schulischer bzw. universitärer Ausbildungen noch in der
Erwachsenenbildung angeboten.
Der Stellenwert der Beruflichen Rehabilitation ist in Österreich durch die langjährige Tradition des
BBRZ geprägt. Im Auftrag öffentlicher KostenträgerInnen wie AMS, AUVA und der
SozialversicherungsträgerInnen ist es gelungen, das BBRZ als festen Bestandteil der
sozialen Sicherheit und Integration von Menschen mit Beeinträchtigung zu verankern.
Wesentlich für dieses Netzwerk ist die Kompetenz der MitarbeiterInnen. Daher hat das BBRZ erstmalig
in Österreich eine Qualifizierung bzw. eine Fort- und Weiterbildung für MitarbeiterInnen im Rahmen der
beruflichen Rehabilitation etabliert. Zielgruppe der Qualifizierung sind MitarbeiterInnen, deren Aufgabe es
ist, an Rehabilitationsmaßnahmen mitzuwirken.
Das BBRZ als führender Träger von Maßnahmen der beruflichen
Rehabilitation versteht sich also als Initiator und Ausbildungsstätte für alle ähnlichen Einrichtungen und
KostenträgerInnen, die sich im sozialen Netzwerk der beruflichen Rehabilitation im In- und Ausland
beteiligen.
Der Beginn der Qualifizierung zur Beruflichen Rehabilitationsfachkraft war 2006,
Neugründung mit großer fachlicher und organisatorischer Erweiterung unter Regionalleiter Konrad
Mager 2008. Aufgabe ist es, den MitarbeiterInnen unterschiedlicher MaßnahmenträgerInnen im Rahmen
der beruflichen Rehabilitation Basis- und Spezialkenntnisse vermittelt werden, um den MitarbeiterInnen
aber auch den TrägerInnen, die Sicherheit zu geben, ihre Aufgaben erfolgreich zu erfüllen.
102
Im Ausbildungsangebot stehen ein Grundlagenlehrgang und 4
Spezialisierungslehrgänge. Bei den diversen Ausbildungslehrgängen handelt es sich um
Kompetenzzertifizierungen, die durch die erfolgreich absolvierte Prüfung, - ein Fachgespräch mit
Präsentation der Projektarbeit, bestätigt werden.
Die Qualifizierung zur Reha-Fachkraft soll den MitarbeiterInnen unterschiedlicher
(institutioneller) „AkteurInnen“ der beruflichen Rehabilitation Grundlagenwissen und Spezialisierung
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
ermöglichen. Ziel der Lehrgänge ist es, den Beschäftigten in ihrem Berufsfeld, aber auch den TrägerInnen
(Organisationen, Institutionen) die Sicherheit zu geben, ihre Aufgaben erfolgreich zu erfüllen.
?
?
?
Erreicht werden soll dabei vor allem:
Erlangen von Sicherheit im Umgang mit berufsspezifischen Begrifflichkeiten
Erwerb von Methodenkompetenz, die u.a. die Problemlösungsfähigkeit fördert
Planung, Einführung, Vorantreiben von innovativen Prozessen
Die Ausbildungslehrgänge für die Zertifizierung zur Reha-Fachkraft werden seit der Implementierung
2006 vorwiegend von MitarbeiterInnen des BBRZ absolviert. Ab 2010/2011 werden sie verstärkt auch nach
außen hin angeboten werden: für MitarbeiterInnen von kostentragenden Organisationen (AMS, AUVA, PV)
als auch für Personen, die bereits haupt- oder nebenberuflich im Rahmen der beruflichen Rehabilitation tätig
sind oder sein werden und die eigenen Kompetenzen erweitern bzw. sich das erforderliche Know-How
aneignen wollen.
Ziel ist die Vermittlung von komplexem Know how, um größtmögliche Förderung und Unterstützung
von KundInnen /KlientInnen mit ihren individuellen gesundheitlichen Fragestellungen und Auswirkungen
auf Beruf und Arbeitswelt zu gewährleisten.
Der nach ISO 17024 zertifizierte Lehrgang umfasst ein Grundlagenmodul über 9 Tage und
Spezialisierungen in unterschiedlichen fachspezifischen Bereichen im Ausmaß von 10 Tagen.
Das Angebot der Spezialisierungen umfasst:
Casemanagement,
Berufsdiagnostik
Innovative Lehr – und Lernmethoden in der Sozial und Berufsdiagnostik
Berufskunde und Outplacement
Überblick und Ablauf des Lehrganges REHAFachkraft:
103
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Das ReferentInnenteam besteht aus nationalen und internationalen
einschlägiger Qualifikation und hohem Praxisbezug.
FachexpertInnen mit
Nach Absolvierung des 19 tägigen Lehrganges und des Fachgespräches inklusiver Präsentation der
Projektarbeit erwerben die TeilnehmerInnen das Zertifikat REHA Fachkraft mit dem jeweiligen
Schwerpunkt (CaseMangement…) mit einer Gültigkeitsdauer von 3 Jahren, ausgestellt durch die
Zertifizierungsstelle.
Für die Rezertifizierung benötigen die RehaFachkräfte eine fachspezifische Weiterbildung im
Ausmaß von mindestens 20 Unterrichtseinheiten und den Nachweis ihrer Tätigkeit in der Beruflichen
Rehabilitation.
Erstellt: Ruth Gruber, April 2011
104
RAZVOJ SUSTAVA PODRŠKE
ZAPOŠLJAVANJU OSOBA S INVALIDITETOM
U HRVATSKOME ZAVODU ZA ZAPOŠLJAVANJE
Mirjana Zećirević
Marijana Senjak
Tajana Križanec
Hrvatska, Hrvatski zavod za zapošljavanje,
Središnja služba
Sažetak
Djelovanje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje u radu s osobama s invaliditetom definirano je postojećim nacionalnim zakonodavstvom u području zapošljavanja i profesionalne rehabilitacije, a sukladno je
usvojenim nacionalnim i EU smjernicama, preporukama i programima. Rad Zavoda temelji se na planiranju, provedbi i praćenju mjera i aktivnosti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, na partnerskom
pristupu koji uključuje razvoj usluga prema utvrđenim potrebama korisnika. Sustav upravljanja kvalitetom Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje podržava institucionalni razvoj, koherentnu organizacijsku kulturu, razvoj standarda kvalitete usluga, utvrđivanje potreba tržišta rada, utvrđivanje potreba korisnika te
utvrđivanje i razvoj potrebnih kompetencija zaposlenika. Navode se primjeri mjera za razvoj podrške zapošljavanju osoba s invaliditetom, uključujući mjere i aktivnosti provedene kroz brojne partnerske projekte u kojima je Zavod sudjelovao.
UVOD
Hrvatski Zavod za zapošljavanje svoje aktivnosti planira i obavlja sukladno smjernicama i ciljevima
definiranim u Strateškom planu Zavoda za razdoblje od 2008. do 2011. godine:
1. Razviti usluge Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje radi povećanja konkurentnosti radne snage i zadovoljenja potreba na tržištu rada;
2. Razviti ljudske potencijale i administrativni kapacitet Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje;
3. Ostvariti vodeću poziciju Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje na tržištu rada uspostavljanjem partnerskih odnosa i jačanjem utjecaja na donošenje i provedbu javnih politika.
Ovako definirani strateški ciljevi imaju trajnije obilježje i predstavljaju temelj za kontinuirani razvoj
usluga, za ulaganja u razvoj ljudskih potencijala, za stalnu prilagodbu poslovnih procesa potrebama
korisnika i partnera uz unapređenje administrativnih kapaciteta i kvalitete usluga.
U svrhu praćenja ostvarenja postavljenih ciljeva, mjera i aktivnosti postavljaju se standardi kvalitete i
definiraju potrebne kompetencije savjetnika Zavoda u svim ključnim i potpornim procesima. Također su
utvrđeni i analiziraju se pokazatelji uspješnosti ključnih poslovnih procesa.
Tijekom 2011. planira se donošenje Strateškog plana Zavoda za naredno razdoblje koji će uključiti
europske smjernice sadržane u glavnim strateškim dokumentima. U Europskoj strategiji za pametan, održiv i uključiv razvoj – Europa 2020 postavljeno je pet mjerivih EU ciljeva do 2020. koji postaju nacionalni
ciljevi: za zapošljavanje, istraživanje i inovacije, za klimatske promjene i energetiku, za obrazovanje i za
105
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
borbu protiv siromaštva. Dokument Europske komisije i Vijeća Europe „Nove vještine za nove poslove
(engl. New skills for new jobs) naglašava kako je jedan od osnovnih preduvjeta za ostvarenje ciljeva EU
2020. nužnost iznalaženja novih načina za stvaranje novih radnih mjesta, pri čemu je od temeljne važnosti
identificirati kompetencije koje će biti potrebne Europi do 2020. godine, te razvijati politike usklađivanja i
predviđanja vještina i poslova potrebnih na tržištu rada.
Razvoj usluga Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje prema različitim skupinama korisnika, pa tako i
nezaposlenim osobama s invaliditetom temelji se na primjeni zakonskih propisa u području posredovanja
pri zapošljavanju, profesionalne rehabilitacije, obrazovanja i dr. te primjeni svih zakonskih akata kojima se
definira ustroj i rad Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, uključujući Standarda kvalitete usluga profesionalnog usmjeravanja i selekcije u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje.
Sustav upravljanja kvalitetom podržava institucionalni razvoj Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje,
koherentnu organizacijsku kulturu, kvalitetu usluga i metoda te utvrđivanje i unapređenje potrebnih kompetencija zaposlenika. Ovako postavljen sustav omogućava standardizaciju kvaliteta usluga Hrvatskoga
zavoda za zapošljavanje s jedinstvenim pristupom uz uvažavanje regionalnih različitosti i lokalnih potreba
u pružanju usluga što čini usluge Zavoda dostupnim i transparentnim korisnicima i javnosti. Sustav omogućava prilagodbu usluga potrebama tržišta rada i potrebama i potencijalima korisnika. Zbog toga važan
dio upravljanja kvalitetom čine ispitivanja potreba i potencijala korisnika.
Sustavni pristup Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u području rehabilitacije i zapošljavanja osoba s
invaliditetom ostvaruje se na nacionalnoj, regionalnim i lokalnim razinama kroz djelovanje Odsjeka za
profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje i rad savjetnika posebno osposobljenih za rad u ovom području, pri čemu se naglasak stavlja na individualni pristup nezaposlenoj osobi. U suradnji sa savjetnicima
za profesionalno usmjeravanje obavlja se utvrđivanje psihofizičkih mogućnosti nezaposlene osobe s invaliditetom koja uključuje i psihološko – medicinsku obradu, čija je svrha upućivanje u adekvatne oblike
profesionalne rehabilitacije.
Pored procjene mogućnosti nezaposlenih osoba s invaliditetom u svrhu utvrđivanja profesionalnih
planova za unapređenje stručnih znanja i vještina potrebnih na tržištu rada, veliki se značaj pridaje unapređenju tzv. „mekih ili prenosivih vještina“, uključujući kompetencija potrebne za upravljanje profesionalnim razvojem (tzv. career management skills) kako je to definirano Rezolucijama Europske komisije o
cjeloživotnom profesionalnom usmjeravanju (2004., 2008.). Nezaposlenim osobama s invaliditetom omogućeno je sudjelovanje u različitim oblicima grupnog savjetovanja prilagođenim s obzirom na vrstu invalidnosti, čija je svrha osposobljavanje za aktivan pristup traženju posla uz ostvarivanje socijalne i psihološke potpore. Tako se, primjerice, u područnim službama Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje provode
aktivnosti grupnog profesionalnog informiranja i savjetovanja za osobe s oštećenjima sluha uz prevođenje
na znakovni jezik u suradnji s Hrvatskim društvom tumača i prevoditelja znakovnog jezika gluhih.
Profesionalno usmjeravanje osoba s invaliditetom i ostalim faktorima
otežane zapošljivosti i učenika s teškoćama
Tijekom 2010. godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje kontinuirano se provodila identifikacija
osoba s invaliditetom i ostalim faktorima otežane zapošljivosti koje imaju potrebu za profesionalnim
usmjeravanjem. Tako je tijekom 2010. godine u aktivnosti profesionalnog savjetovanja bilo uključeno 876
osoba s invaliditetom, od čega je 418 osoba savjetovano individualno, a 458 osoba je savjetovane grupno, tj.
putem radionica. Ukupno je provedeno 48 radionica prilagođenih potrebama osobama s invaliditetom.
106
Posebna pozornost u Zavodu se pridaje profesionalnom usmjeravanju učenika s teškoćama u razvoju.
Sukladno Odluci o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole Ministarstva zna-
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
nosti, obrazovanja i športa, učenici s teškoćama u razvoju imaju pravo na izravan upis u srednju školu
temeljem mišljenja o profesionalnom usmjeravanju koje donosi stručni tim Zavoda. Tijekom 2010. godine
savjetnici za profesionalno usmjeravanje u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje ukupno su savjetovali
4.973 učenika osnovne škole s teškoćama u razvoju, uključujući učenike s različitim zdravstvenim smetnjama, teškoćama učenja, poremećajima u ponašanju i sl.
Pozitivni učinci usluga profesionalnoga usmjeravanja učenika završnih razreda, osobito učenika s
teškoćama koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje prepoznaju se u izvješćima Europske zaklade za
izobrazbu i Europskog centra za razvoj strukovnog obrazovanja (engl. skr. ETF i CEDEFOP) kao važni
primjeri dobre prakse u području ranih intervencija i prevencije kasnije (dugotrajne) nezaposlenosti.
O važnosti razvoja sustava cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje govori i podatak da je od 1. siječnja 2011. godine Republika Hrvatska postala članicom Europske
mreže politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja (engl. European Lifelong Guidance Policy Network – skr. ELGPN). Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i Ministarstvo znanosti, obrazovanja
i športa imenovali su Hrvatski zavod za zapošljavanje nacionalnim predstavnikom i operativnim partnerom u radu Mreže. Time je Hrvatski zavod za zapošljavanje još jednom prepoznat kao „glavni dionik cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i sustavnog organiziranog pružanja usluga korisnicima (nezaposlenim, poslodavcima, zaposlenim, učenicima i studentima) u Republici Hrvatskoj“. Članstvo u ELGPN-u
za Hrvatsku znači mogućnost daljnjeg unapređenja sustava profesionalnog usmjeravanja sukladno važećim smjernicama Europske Unije u cilju usklađivanja obrazovnih ishoda s potrebama tržišta rada, te povećanja zapošljivosti i socijalne uključenosti građana Republike Hrvatske.
Razvoj profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom –
suradnja s drugim dionicima tržišta rada
Hrvatski zavod za zapošljavanje intenzivno surađuje sa svim relevantnim dionicima na području
profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom, a posebno s Fondom za profesionalnu rehabilitaciju i
zapošljavanje osoba s invaliditetom, organizacijama i udrugama koje skrbe o osobama s invaliditetom.
Udruge osoba s invaliditetom i udruge koje skrbe o osobama s invaliditetom snažni su pokretači inicijativa
za jačanje mogućnosti osoba s invaliditetom. Hrvatski zavod za zapošljavanje aktivno podržava programe
udruga kojima je cilj socijalna integracija i podizanje razine kvalitete življenja osoba s invaliditetom.
U 2010. godini Hrvatski zavod za zapošljavanje sudjelovao je u radu Međuresorne radne skupine za
izradu prijedloga jedinstvene liste oštećenja i jedinstvene liste funkcionalnih sposobnosti za sve kategorije
osoba s invaliditetom. Zaključkom Vlade Republike Hrvatske iz rujna 2010.godine Prijedlog jedinstvene
liste oštećenja i jedinstvene liste funkcionalnih sposobnosti upućen je na jednogodišnju probnu primjenu
u cilju njihove evaluacije i stvaranja temelja za uspostavu jedinstvenoga tijela vještačenja. Predstavnici četiri područne službe Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje uključeni su u edukaciju i probnu primjenu
Prijedloga jedinstvene liste funkcionalnih sposobnosti izrađenog temeljem Međunarodne klasifikacije
funkcioniranja, invaliditeta i zdravlja (MKF - ICF, WHO, 2001.) što osigurava temelje za uspostavu društveno medicinskog modela invaliditeta koji uz tjelesno oštećenje vještačenjem obuhvaća i procjenu
funkcioniranja osobe s invaliditetom u međudjelovanju s faktorima njenog okruženja.
Od 2009. godine Hrvatski zavod za zapošljavanje u suradnji s URIHO-m (Ustanovom za rehabilitaciju
hendikepiranih osoba profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem), Gradom Zagrebom i Fondom za
profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom surađuje u realizaciji novog modela profesionalne rehabilitacije - „Radnog centra“ u Zagrebu.
Skupine nezaposlenih osoba s invaliditetom tijekom 2009. i 2010. godine bile su uključene u šestomjesečni postupak profesionalne rehabilitacije u Radnom centru. Temeljem praćenja procesa rehabilitacije
107
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
tijekom kojega se provodi unapređenje stručnih vještina kao i razvoj „mekih, prenosivih ili životnih vještina“ kroz grupni rad i druge oblike radno socijalnih aktivnosti, izvršena je procjena zapošljivosti korisnika Centra za koje je nakon završetka programa profesionalne rehabilitacije Hrvatski zavod za zapošljavanje posredovao pri zapošljavanju. Zavod provodi odabir korisnika profesionalne rehabilitacije temeljem
postupaka profesionalne selekcije i uključen je u proces praćenja napredovanja korisnika, evaluaciju programa, isplaćuje novčanu naknadu korisnicima, trošak prijevoza i osiguranja i zajedno s drugim partnerima radi na unapređenju ovog oblika profesionalne rehabilitacije. S obzirom na dosadašnja dobra iskustva, planira se daljnje učešće Zavoda u sličnim projektima rehabilitacije nezaposlenih osoba.
Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Zagreb i Grad Zagreb partneri su s URIHO-m i u
provedbi programa darovnice „Uvođenje modela virtualne radionice za dugotrajno nezaposlene osobe s
invaliditetom s ciljem povećanja njihove zapošljivosti“ za koji su bespovratna sredstva dodijeljena u okviru
IPA projekta „Poticanje intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada“.
Cilj projekta je uspostaviti virtualnu radionicu za dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom osposobljene za administrativna, komercijalna ili računovodstveno - financijska zanimanja. U virtualnoj radionici simuliraju se radne situacije, čime se korisnicima omogućuje usavršavanje znanja i vještina potrebnih za efikasno uključivanje u radnu sredinu. Navedenim modelom se uvježbavaju i „meke ili životne
vještine“ kao što su: timski rad, donošenje odluka, komunikacijske vještine, suočavanje sa stresom, kreativno i kritičko mišljenje i dr. Korisnici u virtualnoj radionici stječu radno iskustvo putem najsuvremenijih
informatičkih tehnologija i umrežavanja.
Osim različitih modela unapređenja profesionalne rehabilitacije prema Nacionalnoj strategiji izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine Hrvatski zavod za zapošljavanje
sudjeluje i u unapređenju prava s osnove invaliditeta, te predlaže donošenje odgovarajućih propisa.
Nezaposlenost i zapošljavanje osoba s invaliditetom – brojčani pokazatelji
Osobe s invaliditetom jedna su od skupina koje karakterizira otežan pristup tržištu rada. Provedena
istraživanja potvrđuju zajedničko djelovanje više različitih čimbenika, kao razlog za otežani pristup na
otvoreno tržište rada – nedostatnu informiranost i senzibiliziranost poslodavaca i društva u cjelini, neadekvatnu obrazovnu strukturu osoba s invaliditetom, nedostatak radnog iskustva, posljedice dugotrajne
nezaposlenosti i sl.
Tijekom 2010. godine temeljem prikupljenih odgovora savjetnika za osobe s invaliditetom iz 22 područne službe Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje mogući razlozi otežanog zapošljavanja osoba s invaliditetom mogu se razvrstati u sljedeće skupine:
ČINITELJI VEZANI UZ POSLODAVCA:
?
?
?
?
?
?
?
108
Predrasude poslodavaca
Neinformiranost i nesenzibiliziranost poslodavaca (nedostatak empatije)
Bojazan poslodavaca da osobe s invaliditetom neće postići isti radni učinak kao ostali
Poslodavac želi zaposliti fleksibilnu osobu koja može obavljati poslove na više različitih mjesta
Poslodavac ima očekivanje da će osoba s invaliditetom češće izostajati s radnog mjesta
Poslodavac iskazuje bojazan da će osoba s invaliditetom imati problem u komunikaciji sa ostalim
zaposlenicima
Poslodavac ne žele prolaziti komplicirane postupke ostvarivanja prava na poticaje pri zapošljavanju
osoba s invaliditetom
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
?
Poslodavac ne želi na sebe preuzeti rizik u slučaju nezgode na radu
ČINITELJI VEZANI UZ OSOBU S INVALIDITETOM:
?
?
?
?
?
?
?
?
?
?
?
?
?
Nedostatak radnog iskustva
Nedostatak znanja i vještina za otvoreno tržište rada
Osobe sa invaliditetom nemaju dovoljno informatičkih znanja koja su nužna za zapošljavanje
Osobe s invaliditetom su obrazovane za zvanja koja se ne traže na tržištu rada i za koja nisu nužno
motivirani (uglavnom za pomoćna zanimanja)
Osobe s invaliditetom iskazuju negativan stav prema traženju posla (ako „zdrave“ osobe jedva pronalaze posao, tko će zaposliti osobu s invaliditetom)
Predrasude i pretjerana kritičnost prema socijalnom okruženju
Nisko samopoštovanje i samopouzdanje osoba s invaliditetom, osobe s invaliditetom razvijaju stav da
nisu sposobni za rad uopće te da ne mogu zadovoljiti zahtjevima posla i poslodavaca
Nedostatak socijalnih i komunikacijskih vještina u traženju posla i predstavljanju poslodavcu;
Nedovoljna (samo)informiranost o mogućnostima obrazovanja/zapošljavanja osoba s invaliditetom.
Zdravstvene teškoće koje ih ograničavaju u radu
Potreba za pomoći pri uvođenju u posao ali i tijekom rada
Strah od gubitka prava iz sustava socijalne skrbi
Zaštitnički stav roditelja osoba s invaliditetom (smatraju da osoba s invaliditetom ne može raditi i da
će biti izložena radnoj eksploataciji)
ČINITELJI VEZANI UZ UVJETE RADNE I SOCIJALNE OKOLINE:
?
?
?
?
?
?
?
?
?
?
?
?
Nemogućnost rada na pola radnog vremena i rada kod kuće
Arhitektonske barijere
Neprilagođena radna mjesta
Poteškoće pri dolasku na radno mjesto
Nedostatak radnih mjesta, visoka konkurencija na tržištu rada
Nedostatak radnih mjesta na kojima bi osobe s invaliditetom mogle uspješno raditi
Nedostatak dodatne pomoći, praćenja i podrške tijekom prvih mjeseci prilagodbe radnom mjestu
Obrazovni programi (redovni i programi obrazovanja odraslih) nisu u skladu s interesima i sposobnostima osoba sa invaliditetom, kao ni s potrebama tržišta rada
Poticaji za zapošljavanje koji se nude preko Zavoda za zapošljavanje i Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, nisu dovoljno stimulirajući da bi ih poslodavci koristili u zapošljavanju osoba sa invaliditetom
Nedostatak prilika u kojima bi osobe s invaliditetom pokazale svoje mogućnosti i svoje radne potencijale poslodavcu
Diskriminacija, tj. nejednaka šansa za zapošljavanje na otvorenom tržištu rada
Premalo zaštitnih radionica
U evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje na dan 31. ožujka 2011. bilo je registrirano ukupno
6.212 nezaposlenih osoba s invaliditetom; dana 31. prosinca 2010. bilo 6.255 osoba s invaliditetom ( 2,0 %
populacije nezaposlenih osoba u prijavljenih u evidenciji Zavoda). Na dan 31. prosinca 2009. godine bilo
je registrirano 6.215 nezaposlenih osoba s invaliditetom (2.13% ukupne populacije nezaposlenih), dok je
31. prosinca 2008. godine bilo registrirano 5.579 nezaposlenih osoba s invaliditetom (2.36% ukupne populacije nezaposlenih osoba). Prema navedenim podacima od 2008. do 2010. godine broj nezaposlenih osoba s invaliditetom u evidenciji Zavoda se povećao, no njihov udio u ukupnoj nezaposlenosti je u padu što je
sukladno većoj nezaposlenosti u posljednjim godinama ekonomske krize.
109
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Uzimajući u obzir ukupan broj nezaposlenih osoba s invaliditetom koje su se zaposlile u razdoblju od
2005. do 2010. godine, može se utvrditi kako je u razdoblju od 2005. do 2007. godine postojao pozitivan rastući trend u zapošljavanju ciljne skupine. Tijekom 2008., 2009. i 2010. godine dolazi do pada broja novozaposlenih osoba s invaliditetom iz evidencije Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje - u 2008. godini je zaposleno 1.267, u 2009. ukupno 1.028, a u 2010. godini 1.080 osoba s invaliditetom iz čega je vidljiva tendencija
smanjenja zapošljavanja u usporedbi s 2007. godinom kada su zaposlene 1.423 osobe s invaliditetom iz
evidencije Zavoda. Takav pad odražava kretanje ukupnog zapošljavanja u razdoblju od 2008. do 2010. godine koje je također bilo u padu. Ohrabrujuća je činjenica da je tijekom 2010. ukupan broj novozaposlenih
osoba s invaliditetom iz evidencije nezaposlenih čak povećan u odnosu na 2009., što govori o pojačanom
ulaganju napora savjetnika Hrvatskoga zavoda u zapošljavanju i svih ostalih dionika na tržištu rada u
zapošljavanju ove ciljne skupine unatoč otežanim uvjetima na tržištu rada.
Važno je također napomenuti da je u 2010. godini mjerama aktivne politike koje provodi Hrvatski
zavod za zapošljavanje (sufinanciranje i financiranje obrazovanja i zapošljavanja) obuhvaćeno 349 osoba s
invaliditetom dok je tijekom 2009. godine znatno manje osoba s invaliditetom (146) koristilo navedene
poticaje. Navedeno je rezultat provedbe mjere 7.1. iz Plana gospodarskog oporavka Vlade Republike Hrvatske kojom se stavlja težište politike tržišta rada na usavršavanje, obrazovanje, prekvalifikacije i usvajanje ključnih kompetencija naročito za nezaposlene i neaktivne kategorije radno sposobnog stanovništva.
Projekti u području poticanja uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada
U okviru IV Komponente IPA programa Razvoj ljudskih potencijala Hrvatski zavod za zapošljavanje u
razdoblju od siječnja 2010. do ožujka 2011. godine provodio je projekt „Poticanje intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada“. Opći cilj projekta bio je promicanje socijalne uključenosti
osoba s invaliditetom i njihova integracija na tržište rada. U sklopu projekta je izrađena studija „Položaj i
potrebe osoba s invaliditetom na tržištu rada“ čiji su zaključci i preporuke dali smjernice za izradu
akcijskih planova za zapošljavanje osoba s invaliditetom u odabranim županijama.
110
U osam odabranih županija (Bjelovarsko-bilogorskoj, Krapinsko-zagorskoj, Primorsko-goranskoj,
Osječko-baranjskoj, Sisačko-moslavačkoj, Splitsko-dalmatinskoj, Varaždinskoj, te Gradu Zagrebu) formirane su radne skupine sastavljene od relevantnih lokalnih dionika (predstavnika javnog, privatnog i
civilnog sektora) za izradu akcijskih planova za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Članovi radnih skupina su tijekom rujna i listopada 2010. godine prošli obuku o izradi akcijskih planova koja je uključivala
informacije o metodologiju izrade i sadržaju akcijskih planova kao i o ulogama koje određene institucije
imaju pri izradi akcijskih planova, odnosno u procesu strateškog planiranja i programiranja na lokalnoj i
nacionalnoj razini. Sudionici su bili upoznati s primjerima dobre prakse iz zemalja EU i Hrvatske, te dobili
informacije o mogućnostima financiranja u sklopu europskih pretpristupnih i strukturnih fondova, praćenju i evaluaciji. Tijekom obuke sudionici su također definirali postojeće probleme u lokalnoj zajednici
vezane za zapošljavanje osoba s invaliditetom, ciljeve te prijedloge konkretnih mjera i aktivnosti. U svih
osam županija na obuci je sudjelovala ukupno 141 osoba. Tijekom tromjesečnoga razdoblja članovi radnih skupina su uz podršku i mentorstvo lokalnih stručnjaka izradili osam akcijskih planova za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Akcijski planovi su predstavljeni široj javnosti te relevantnim dionicima, uključujući Lokalna partnerstva za zapošljavanje koji su akacijske planove usvojili kao priloge Strategija razvoja
ljudskih potencijala u navedenim županijama.
U sklopu Projekta je provedena edukacija 89 savjetnika - posrednika na tržištu rada (od čega 65 savjetnika Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje) o zakonodavnom okviru u području zapošljavanja osoba s
invaliditetom i učinkovitom radu s poslodavcima. Dovršena je izrada tri priručnika: priručnika za savjetnike na tržištu rada o metodama i tehnikama primjenjivim u radu s osobama s invaliditetom, priručnika
namijenjenog poslodavcima za selekciju, zapošljavanje, prilagodbu radnog mjesta i adekvatno praćenje
osoba s invaliditetom, te priručnika namijenjenog osobama s invaliditetom za aktivno traženje posla. U
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
sklopu treće komponente projekta, koju je provodio Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje
osoba s invaliditetom dovršena je izrada jedinstvenog web portala („sve na jednom mjestu“) namijenjenog
osobama s invaliditetom, poslodavcima i široj javnosti te je provedena javna kampanja s ciljem podizanja
svijesti javnosti o potrebi i prednostima zapošljavanja osoba s invaliditetom. Tako je 21. siječnja 2011. godine u sklopu dodjele Nagrade poslodavac godine za osobe s invaliditetom promoviran priručnik za
poslodavce i priručnik za osobe s invaliditetom kao i jedinstveni web portal za osobe s invaliditetom.
U veljači 2011. godine organizirano je predstavljanje Foruma poslodavaca za osobe s invaliditetom
(engl. Employer's Forum on Disability) iz Velike Britanije i njihova iskustva u radu s poslodavcima, javnim i
civilnim sektorom (Program za razvoj Ujedinjenih nacija – UNDP) uz učešće Fonda za profesionalnu
rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
U okviru IPA projekta „Poticanje intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada“, čiji
je nositelj Hrvatski zavod za zapošljavanje potpisano je 14 ugovora o dodjeli bespovratna sredstva u sveukupnom iznosu od 2,0 milijuna eura.
Program dodjele bespovratnih sredstava je osmišljen kako bi se podržali projekti koji pridonose povećanju zapošljivosti osoba s invaliditetom i njihovoj integraciji na tržište rada kroz razvoj i provođenje
aktivnih mjera za zapošljavanje na regionalnoj razini, putem aktivnosti usmjerenih na obrazovanje i osposobljavanje, stjecanje radnog iskustva kroz socijalno poduzetništvo, poboljšanje vještina i znanja osoba s
invaliditetom, itd.
Među projektima kojima su dodijeljena bespovratna sredstva su i dvije darovnice čiji su nositelji provedbe područne službe Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. Područna služba Kutina nositelj je projekta
„Razvojem umjetničkih vještina do svijeta rada“, dok je Područna služba Osijek nositelj projekta „Rad i
obrazovanje za osobe s invaliditetom“.
Kroz projekt „Razvojem umjetnički vještina do svijeta rada“, unaprjeđenje razine postojećih znanja i
vještina nezaposlenih osoba s invaliditetom s područja Sisačko-moslavačke županije postizat će se provođenjem novog obrazovnog programa za keramičara – samostalnog izrađivača ukrasnih predmeta od
gline. Svladavanjem tog programa osobe s invaliditetom bit će osposobljene za izradu keramičkih predmeta, pri čemu će im pomoći asistenti za rad s osobama s invaliditetom. Dugotrajno nezaposlene osobe će
se osposobiti za njegovatelje/njegovateljice koji će pomoći osobama s invaliditetom u izvršavanju aktivnosti za vrijeme projekta, kao i ubuduće u uključivanju u svijet rada. Ovim projektom će se također omogućiti zapošljavanje dviju osoba s invaliditetom na izradi keramičkih proizvoda u okviru socijalnog poduzetništva.
Specifični cilj projekta „Rad i obrazovanje za osobe s invaliditetom“ je povećanje zapošljivosti osoba s
invaliditetom s područja Osječko-baranjske županije kroz edukaciju i stvaranje boljih mogućnosti za
zapošljavanje. Tijekom projekta provest će se motivirajuće radionice i edukacija osoba s invaliditetom za
krojača/krojačicu i cvjećara/cvjećarku te promotivna kampanja za senzibilizaciju poslodavci o mogućnostima zapošljavanja osoba s invaliditetom. Promotivna kampanja uključuje provedbu konferencija, okruglih stolova, izradu brošura i letaka te podjelu tih materijala poslodavcima. Za lokalne dionike tržišta rada
planiran je studijski posjet u zaštitnu radionicu koja predstavlja primjer dobre prakse u zapošljavanju
osoba s invaliditetom.
Područne službe Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje parteri su u provedbi sljedećih darovnica iz
programa IPA „Poticanje intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada“ : „Model funkcioniranja regionalnog centra za rehabilitaciju“, „Šalter prvih poslova“, „Omogućavanje jednakih mogućnosti zapošljavanja za osobe s invaliditetom uzrokovanih psihičkim poremećajem“ i „Centar za zapošljavanje osoba s invaliditetom“.
Nositelj projekta „Model funkcioniranja regionalnog centra za rehabilitaciju“ je Centaroprema RE&
ZIN, dok je Područna služba Rijeka jedan od partnera u provedbi projekta. Cilj navedenog projekta je
111
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
izrada modela funkcioniranja regionalnog centra za profesionalnu rehabilitaciju na području Primorsko –
goranske županije. Model se temelji na informiranju i osnaživanju poslodavaca za zapošljavanje osoba s
invaliditetom te na osnaživanju samih osoba s invaliditetom za ulazak na tržište rada kroz aktivnosti utvrđivanja njihove radne sposobnosti, pružanja obrazovanja koje je usklađeno sa zahtjevima tržišta rada te s
otvaranjem mogućnosti za stjecanjem radnog iskustva.
U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji također se inicira uspostava Centra za zapošljavanje osoba s invaliditetom i provedba efikasnog radno-rehabilitacijskog obrazovnog programa. Navedeno se provodi kroz
realizaciju projekta „Centar za zapošljavanje osoba s invaliditetom“, koji provodi Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom „Suvenir Nova“, a u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Područna služba Bjelovar.
Projekt „Šalter prvih poslova“ provodi Hrvatski institut za lokalnu samoupravu u suradnji s Udrugom
za promicanje prava, interesa i mogućnosti mladih s invaliditetom u Slavoniji i Baranji „PREOKRET“ i
Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Područna služba Vukovar. Specifični cilj projekta je povećati zapošljivost neaktivnih i nezaposlenih mladih osoba s tjelesnim invaliditetom bez radnog iskustva između 14 i
35 godina starosti u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji.
U Gradu Zagrebu Udruga za zaštitu i promociju mentalnog zdravlja „Svitanje“ provodi projekt „Omogućavanje jednakih mogućnosti zapošljavanja za osobe s invaliditetom uzrokovanih psihičkim poremećajem“, a partner u provedbi projekta je Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Zagreb. Navedeni projekt će učiniti značajan iskorak u rješavanju problema zapošljavanja, socijalnog uključivanja i
smanjenja predrasuda i diskriminacije osoba s invaliditetom uzrokovanim psihičkim oboljenjima.
Hrvatski zavod za zapošljavanje sudjeluje i u radu radnih skupina drugih projekata unutar programa
IPA 2007.-2009., Komponenta IV kao što je npr. projekt „Uključivanje učenika s teškoćama u obrazovanje
za zapošljavanje“ čiji je nositelj Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, te projekt „Uspostava podrške
u socijalnom uključivanju i zapošljavanju socijalno ugroženih i marginaliziranih skupina“ čiji je nositelj
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Tijekom 2010. godine u okviru projekta „Uključivanje učenika s
teškoćama u obrazovanje za zapošljavanje“ Hrvatski zavod za zapošljavanje sudjelovao je u provedbi informativnih radionica o financijskim i drugim oblicima potpore za poslodavce koji provode naukovanje,
praktičnu nastavu i/ili zapošljavaju osobe s invaliditetom te su predstavnici Zavoda sudjelovali u radu
radne skupine za harmonizaciju nacionalnog zakonodavstva s onim Europske unije u području obrazovanja učenika s teškoćama.
Tijekom 2010. i proteklom razdoblju 2011. godine u sklopu IPA projekta „Uspostava podrške u socijalnom uključivanju i zapošljavanju socijalno ugroženih i marginaliziranih skupina“ predstavnici Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje sudjelovali su u radu radnih skupina za razvoj modela socijalnog mentorstva i definiranja učinkovitijih oblika suradnje između Centara za socijalnu skrb i Područnih službi Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje na pripremi i poticanju zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih korisnika
socijalne skrbi.
Hrvatski zavod za zapošljavanje kao jedan od partnera sudjeluje u provedbi projekta „Profesionalna
rehabilitacija kao metoda integracije osoba s invaliditetom na hrvatsko tržište rada“. U cilju razvoja učinkovitijeg modela profesionalne rehabilitacije projekt provode Ustanova za rehabilitaciju hendikepiranih
osoba profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem (URIHO) i Fond za profesionalnu rehabilitaciju i
zapošljavanje osoba s invaliditetom u suradnji s Centrom za profesionalnu rehabilitaciju BBRZ iz Linza.
112
U cilju daljnje izgradnje kapaciteta savjetnika Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje za promicanje zapošljavanja osoba s invaliditetom u sklopu natječaja MATRA - flex Programme sačinjen je projektni
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
prijedlog „“Jačanje kapaciteta Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje u promicanju zapošljavanja osoba s
invaliditetom i ostalim faktorima otežane zapošljivosti“ kao podrška stvaranju uvjeta za povećanje stope
zapošljivosti osoba s invaliditetom i ostalim faktorima otežane zapošljivosti kroz unapređenje postupaka
posredovanja, profesionalnog usmjeravanja i profesionalne rehabilitacije. Aktivnosti projekta usmjerene
su na analizu postojećih praksi utvrđivanja preostale radne sposobnosti, izradu instrumentarija za usklađivanje zahtjeva posla sa procjenom funkcionalnih sposobnost osobe s invaliditetom, probnu primjenu
instrumentarija izrađenog temeljem Međunarodne klasifikacije funkcioniranja, invaliditeta i zdravlja
(MKF - ICF, WHO, 2001.) te edukaciju savjetnika Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje u primjeni ispitanog instrumentarija.
113
DEVELOPMENT OF THE SUPPORT SYSTEM
IN THE CROATIAN EMPLOYMENT SERVICE
FOR EMPLOYING PERSONS WITH DISABILITIES
Summary
Mirjana Zećirević
Marijana Senjak
Tajana Križanec
Croatia,Croatian Employment Service,
Headquarter
Activities of the Croatian Employment Service related to the people with disabilities are regulated by
the existing national legislation pertaining to employment and professional rehabilitation, and is aligned
with the adopted national and EU guidelines, recommendations and programs. The Service's work is
based on the planning, implementation and monitoring of measures and activities at the national, regional
and local level, the partnership approach which involves development of services adapted to the identified
needs of beneficiaries. Quality Management System of the Croatian Employment Service supports
institutional development, a coherent organizational culture, developing quality standards for the
services, identification of labour market needs, identifying client needs, and identifying and developing
the necessary competencies of employees. There are cited examples of measures aimed at developing
support to the employment of people with disabilities, including the measures and activities implemented
through a number of partnership projects in which the Service participated.
INTRODUCTION
Croatian Employment Service plans and carries out its activities in accordance with the guidelines and
goals defined in the Strategic Plan of CES for the period 2008- 2011:
1. Develop services of the Croatian Employment Service in order to increase the competitiveness of
workforce and meet the labour market demands;
2. Develop human resources and administrative capacity of the Croatian Employment Service;
3. Attain the leading position of the Croatian Employment Service in the labour market by establishing
partnerships and strengthening influence on the adoption and implementation of public policies.
Thus defined strategic goals have a more permanent nature and represent the foundation for
continuous development of services, investment into the human resources development, a constant
adjustment of business process to the clients' and partners' needs, accompanied by the improvement of
administrative capacity and service quality.
In order to monitor the achievement of set goals, measures and activities, quality standards have been
set up and necessary competencies of CES counsellors in all key and supporting processes have been
defined. Performance indicators have also been identified and analyzed for key business processes.
114
In 2011 it is planned to adopt the Strategic Plan of the Service for the coming period that will include
European guidelines contained in major strategic documents. In the European strategy for smart,
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
sustainable and inclusive growth - Europe 2020 there are five measurable targets set for the period until 2020
which will be translated into national targets: employment, research, development and innovation, climate
change and energy, education and poverty eradication. A document of the European Commission and the
Council of Europe called "New skills for new jobs" emphasizes that one of the main prerequisites for the
achievement of EU 2020 targets is the necessity of finding new ways to create new jobs, in which context it
is of utmost importance to identify competencies that will be required in Europe until 2020, and to develop
policies for adjustment and prediction of skills and jobs that will be in demand on the labour market.
Development of services by the Croatian Employment Service for different groups of beneficiaries,
including the unemployed persons with disabilities, is based on the application of legislation in the field of
placement, vocational rehabilitation, education etc. and on the implementation of all legal acts defining
the structure and operations of the Croatian Employment Service, including the Quality Standards for the
Services of Vocational Guidance and Selection in the Croatian Employment Service.
Quality Management System supports the institutional development of the Croatian Employment
Service, coherent organizational culture, the quality of services and methods, and identification and
improvement of the necessary competencies of employees. Such a system allows the standardization of
service quality of the departments within the Croatian Employment Service with a unique approach, by
taking into account regional differences and local needs in service provision, which makes CES services
available and transparent to beneficiaries and the public. The system allows the customization of services
to labour market needs, and the needs and potentials of beneficiaries. This is why testing of beneficiaries'
needs and potential are an important part of quality management.
Systematic approach to the Croatian Employment Service in the field of rehabilitation and employment of persons with disabilities is achieved at the national, regional and local levels through the activities
of the Department for Vocational Rehabilitation and Employment and the work of counsellors specifically
trained to work in this field, while the emphasis is put on individual approach to an unemployed person. In
collaboration with professional guidance counsellors, psychophysical abilities of an unemployed person
with disabilities are determined, including a psychological and medical treatment, the purpose of which is
to refer the person to appropriate forms of vocational rehabilitation.
In addition to estimating the possibilities of unemployed persons with disabilities in order to design
professional plans to improve their professional knowledge and skills needed in the labour market, much
attention is paid to the improvement of so-called "soft or transferable skills", including the competencies
required to manage the professional development (so-called career management skills), as defined in the
resolutions of the European Commission on lifelong vocational guidance (2004, 2008). Unemployed
people with disabilities are given the opportunity to participate in various forms of group counselling
tailored according to the type of disability, with the purpose of training for active job seeking, accompanied
by social and psychological support. Thus, for example, the regional offices of the Croatian Employment
Service carry out the activities of professional informing in groups and counselling for people with hearing
impairments, with translation into sign language, in cooperation with the Croatian Sign Language Interpreters and Translators Society.
Vocational guidance of persons with disabilities and other factors of
lesser employability and of students with disabilities
During the year 2010, the Croatian Employment Service continuously identified persons with disabilities and other factors of lesser employability who need professional guidance. Thus, 876 people with
disabilities were involved in the activities of professional counselling, out of whom 418 persons were
115
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
counselled individually and 458 people were consulted in groups, i.e. through workshops. The total of 48
workshops adapted to the needs of persons with disabilities took place.
Special attention is given by the Service to the vocational guidance of students with disabilities.
According to the Decision on the Elements and Criteria for Selection of Candidates for Admission to
Secondary Schools adopted by the Ministry of Science, Education and Sports, students with developmental difficulties are entitled to a direct admission to secondary school based on the opinion on
professional guidance issued by the Service's professional team. During the year 2010, counsellors for
career guidance at the Croatian Employment Service advised the total of 4,973 primary school pupils with
developmental difficulties, including pupils with various health problems, learning disabilities,
behavioural disorders, etc.
The positive effects of vocational guidance services of the pupils of final years, especially students with
disabilities, which are conducted by the Croatian Employment Service, have been acknowledged in the
reports of the European Training Foundation and European Centre for the Development of Vocational
Training (ETF and CEDEFOP) as significant examples of good practice in the field of early intervention
and prevention of later (long-term) unemployment.
The importance of developing a system of lifelong career guidance at the Croatian Employment
Service is confirmed by the fact that the Republic of Croatia became a member of the European Lifelong
Guidance Policy Network (ELGPN) as of 1 January 2011. The Ministry of Economy, Labour and
Entrepreneurship and the Ministry of Science, Education and Sports appointed the Croatian Employment
Service a national representative and operating partner in the work of Network. This way the Croatian
Employment Service was recognized once again as a "major stakeholder in lifelong career guidance and
systematic organized provision of services to beneficiaries (the unemployed, employers, employees, pupils
and students) in the Republic of Croatia". ELGPN membership represents a possibility for Croatia to
further improve the system of vocational guidance in accordance with the applicable guidelines of the
European Union, in order to match the educational outcomes to the labour market needs, and to increase
employability and social inclusion of Croatian citizens.
The development of vocational rehabilitation of persons with disabilities cooperation with other stakeholders in the labour market
Croatian Employment Service cooperates intensively with all relevant stakeholders in the field of
vocational rehabilitation of persons with disabilities, especially with the Fund for
Professional Rehabilitation and Employment of People with Disabilities, organizations and
associations caring for persons with disabilities. Associations of persons with disabilities and associations
caring for persons with disabilities are powerful drivers of initiatives to strengthen opportunities for
persons with disabilities. Croatian Employment Service actively supports programs of associations aimed
at social integration and enhancement of the quality of living for persons with disabilities.
116
In 2010, the Croatian Employment Service participated in the work of the Interdepartmental Working
Group drafting a proposal of the Uniform List of Impairments and a Uniform List of Functional Abilities
for all categories of persons with disabilities. Based on the conclusion of the Croatian Government dated
September 2010, the proposed uniform list of impairments and a uniform list of functional abilities were
sent to a one-year trial application for the purpose of their evaluation and creation of foundations for the
establishment of a single expert evaluation body. Representatives of four regional offices of the Croatian
Employment Service are involved in the training and trial application of proposed uniform list of
functional abilities, drafted pursuant to the International Classification of Functioning, Disability and
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Health (ICF, WHO, 2001). This provides the foundations for the establishment of a social and medical
model of disability that includes, in addition to the physical impairment determined by expertise,
assessment of the functioning of a person with disabilities in interaction with the factors from one's
environment.
Since 2009, the Croatian Employment Service has been cooperating with URIHO (Institution for
Rehabilitation of Disabled Persons by Vocational Rehabilitation and Employment), the City of Zagreb and
the Fund for Professional Rehabilitation and Employment of People with Disabilities on the
implementation of a new model of vocational rehabilitation - "Work Centre" in Zagreb.
Groups of unemployed persons with disabilities were included in a six-month process of vocational
rehabilitation in the Work Centre throughout 2009 and 2010. Based on the monitoring of rehabilitation
process, during which professional skills are improved and the "soft, transferable or life skills" are
developed through group work and other forms of work-related and social activities, employability of the
Centre beneficiaries has been evaluated, in whose placement the Croatian Employment Service mediated
after the completed program of vocational rehabilitation. CES selects beneficiaries of vocational
rehabilitation pursuant to the procedures of professional selection and is involved in the process of
monitoring the beneficiaries' progress, program evaluation; it pays out allowance to beneficiaries, the
transportation and insurance costs, and works on the improvement of this form of vocational
rehabilitation along with other partners. Considering the prior positive experience, the Service plans to
continue participating in similar projects of rehabilitation of unemployed persons.
Croatian Employment Service, the Regional Office of Zagreb and the City of Zagreb are URIHO's
partners for the implementation of grant scheme "Introduction of the model of the virtual workshop for
the long-term unemployed persons with disabilities with the aim of increasing their employability" for
which funds were awarded under the IPA project of "Fostering Effective Inclusion of Persons with
Disabilities into the Labour Market".
The aim of project is to establish a virtual workshop for long-term unemployed people with disabilities
trained for administrative, commercial, accounting and financial professions. Working situations are
simulated in the virtual workshop, enabling beneficiaries to expand their knowledge and skills necessary
for effective integration into the working environment. The above model practises "soft or life skills" such
as: teamwork, decision making, communication skills, stress management, creative and critical thinking
etc. Beneficiaries of the virtual workshop gather work experience via the latest information technologies
and networking.
In addition to various models of improving vocational rehabilitation according to the National
Strategy for Equalization of Opportunities for Persons with Disabilities in the period 2007 – 2015, the
Croatian Employment Service also participates in the promotion of the disability-based rights and
proposes the adoption of appropriate regulations.
Unemployment and placement of persons with disabilities - figures
Persons with disabilities are one of the groups characterized by an aggravated access to the labour market.
The conducted research confirms a combined impact of several diverse factors as a reason of aggravated
access to the open labour market – lack of information and insufficient awareness of employers and the
society in general, inadequate educational structure of people with disabilities, lack of work experience,
the consequences of long-term unemployment, etc.
117
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
During the year 2010, according to the collected responses of counsellors for people with disabilities from
22 regional offices of the Croatian Employment Service, possible reasons of lesser employability of persons
with disabilities can be classified into the following groups:
EMPLOYER-RELATED FACTORS:
?
?
?
?
?
?
?
?
Prejudice of employers
Lack of information and no awareness of employers (lack of empathy)
Employers' fear that people with disabilities will not have the same performance as other workers
An employer wants to hire a flexible person who can work at several different places
An employer expects a person with disabilities often not to attend the workplace
An employer expressed concern that a person with disabilities will experience problems in
communication with other employees
The employer does not want to go through complicated procedures for exercising the right to
incentives for employment of persons with disabilities
The employer does not want to accept the risk in the event of an accident at work
FACTORS RELATED TO A PERSON WITH DISABILITIES:
?
?
?
?
?
?
?
?
?
?
?
?
?
Lack of experience
Lack of knowledge and skills for the open labour market
People with disabilities do not possess sufficient IT skills necessary for employment
People with disabilities have been educated for profession not in demand on the labour market and for
which they are not necessarily motivated (mostly auxiliary professions)
People with disabilities show a negative attitude toward the job search (if "healthy" people can hardly
find a job, who would hire a person with disabilities)
Prejudice and excessive criticism of the social environment
Low self-esteem and confidence of persons with disabilities; people with disabilities develop the
attitude that they are not able to work at all and that they cannot meet the requirements of the job and
employers
Lack of social and communication skills in job seeking and presentation to the employer;
Insufficient gathering of information (by oneself) about the educational/employment opportunities
for persons with disabilities.
Health problems limiting them at work
A need for assistance during the job orientation, but also during work
Fear of loss of rights arising from the social welfare system
Patronizing attitude of parents of persons with disabilities (who believe that a person with disabilities
cannot work and that one would be exposed to exploitation at work)
FACTORS RELATED TO WORKING CONDITIONS AND SOCIAL ENVIRONMENT:
?
?
?
?
?
?
?
118
Inability to work part-time and work at home
Architectural barriers
Non-adapted workplaces
Difficulties with arriving to the workplace
Lack of jobs, high competition in the labour market
Lack of jobs which people with disabilities could successfully perform
Lack of additional assistance, monitoring and support during the first months of adjustment to the
workplace
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
?
?
?
?
?
Educational programs (regular and adult education programs) are not compatible with the interests
and abilities of persons with disabilities, or with the labour market demands
Employment Incentives that are offered via the Employment Service and the Fund for Professional
Rehabilitation and Employment of People with Disabilities are not stimulating enough to be used by
employers to hire persons with disabilities
Lack of opportunities in which people with disabilities could demonstrate their capabilities and their
working potential to an employer
Discrimination, i.e. unequal opportunity for employment on the open labour market
Too few sheltered workshops
In the records of the Croatian Employment Service there was a total of 6,212 registered unemployed
persons with disabilities as at 31 March 2011; there were 6,255 persons with disabilities (2.0% of the
population of unemployed persons registered at CES) as at 31 December 2010. As at 31 December 2009
there were 6,215 registered unemployed persons with disabilities (2.13% of the total unemployed
population), while on 31 December 2008 there were 5,579 registered unemployed persons with disabilities
(2.36% of the total unemployed population). According to the data from 2008 until 2010, the number of
unemployed persons with disabilities in the CES records increased, but their share in total unemployment
is declining, which corresponds to a higher unemployment rate in the recent years of economic crisis.
Taking into account the total number of unemployed persons with disabilities who got employed in
the period from 2005 until 2010, a positive growth trend in the employment of the target group can be
established in the period from 2005 until 2007. During the years 2008, 2009 and 2010 there was a decline in
the number of newly employed persons with disabilities registered at the Croatian Employment Service in 2008 1,267 of them found a job, in 2009 the total was 1,028 and in 2010 it amounted to 1,080 persons with
disabilities. This illustrates a downward trend of employment in comparison to the year 2007, when 1,423
persons with disabilities from the CES records were employed. Such a decline reflects the total
employment trend in the period from 2008 until 2010, which was also downward. It is an encouraging fact
that during the year 2010, the total number of employed disabled persons registered as unemployed was
even increased when compared to 2009, reflecting the intensified efforts of counsellors of the Croatian
Employment Service and all other stakeholders in the labour market regarding the employment of this
target groups, despite the harsh conditions in the labour market.
It is also important to note that in 2010, measures of active policy implemented by the Croatian
Employment Service (co-financing and financing of education and employment) included 349 persons
with disabilities, whereas a much smaller number of people with disabilities (146) used these subsidies in
2009. This achievement is the result of implementing measure 7.1 of the Economic Recovery Plan of the
Croatian Government, which puts the focus of labour market policy on training, education, retraining,
and adoption of key competencies, particularly for unemployed and inactive categories of working-age
population.
Projects fostering inclusion of persons with disabilities in the
labour market
Within the Component IV of IPA program of Human Resources Development, the Croatian
Employment Service conducted the project "Fostering Effective Inclusion of Persons with Disabilities into
the Labour Market" in the period from January 2010 until March 2011. The overall aim of project was to
promote social inclusion of persons with disabilities and their integration into the labour market. A study
"Situation and Needs of Persons with Disabilities on the Labour Market" was created within the framework
of project, the conclusions and recommendations of which provided guidelines to develop employment
action plans for persons with disabilities in selected counties.
119
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
In the eight selected counties (Bjelovar-Bilogora, Krapina-Zagorje, Primorje-Gorski Kotar, OsijekBaranja, Sisak-Moslavina, Split-Dalmatia and Varaždin County, and in the City of Zagreb), working
groups were formed from relevant local stakeholders (representatives of public, private and civil society
sector) in order to create action plans for employment of persons with disabilities. In September and
October 2010, members of the working groups finished a training on how to draw up action plans,
including information on the methodology of drafting and content of action plans, as well as the roles of
specific institutions in the preparation of action plans, i.e. in the process of strategic planning and
programming at the local and national level. Participants were presented examples of good practice from
the EU member states and Croatia, and got information on funding opportunities within the EU preaccession and structural funds, monitoring and evaluation. During the training, the participants also
defined the existing problems in the local community regarding the employment of disabled persons,
targets and proposals for concrete measures and activities. The total of 141 people from all eight counties
participated in the training. During the three-month period, members of working groups developed eight
action plans for employment of persons with disabilities, with support and mentoring of local experts. The
action plans were presented to the general public and relevant stakeholders, including the Local
Partnerships for Employment, which adopted action plans as annexes to the Human Resources
Development Strategies in these counties.
Within the scope of project 89 consultants – agents on the labour market (65 out of which were
counsellors of the Croatian Employment Service) received training on the legislative framework regarding
the employment of persons with disabilities and effective cooperation with employers. Three manuals
were completed: a manual for counsellors on the labour market on the methods and techniques applied in
work with people with disabilities; a manual intended for employers covering the topics of selection,
recruitment, workplace adjustment, and adequate monitoring of persons with disabilities; and a manual
on active job search intended for persons with disabilities. In the third component of the project,
implemented by the Fund for Professional Rehabilitation and Employment of People with Disabilities,
designing of a single web portal ("one-stop-shop") was completed, intended for people with disabilities,
employers and the wider public, and a public campaign of raising public awareness about the need for and
advantages of employing persons with disabilities was conducted. On 21 January 2011, the award
ceremony for the Employer of the Year for Persons with Disabilities, hosted the promotion of a manual for
employers, a manual for people with disabilities, and the single web portal for people with disabilities.
In February 2011, Employer's Forum on Disability was organized, where Great Britain shared its
experience with working with employers, public and civil sector (the United Nations Development
Programme - UNDP), in which the Fund for Professional Rehabilitation and Employment of Persons with
Disabilities also took part.
There were 14 agreements on the allocation of grants in the total amount of 2.0 million euros signed
within the scope of IPA project "Fostering Effective Inclusion of Persons with Disabilities into the Labour
Market", the holder of which is the Croatian Employment Service.
The grant scheme was designed in order to support projects contributing to the increase of
employability of people with disabilities and their integration into the labour market through the
development and implementation of active employment measures at the regional level, through activities
aimed at education and training, gaining of work experience in social enterprises, improvement of the
skills and knowledge of persons with disabilities, etc.
120
The projects that were awarded grants included two grants, the implementers of which are regional
offices of the Croatian Employment Service. The Kutina office is the holder of project called "Development
of artistic skills as a gateway to the world of work", while the Regional Office of Osijek is the holder of
project called "Work and Education for People with Disabilities."
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Through the project "Development of artistic skills as a gateway to the world of work", improvement of
the level of existing knowledge and skills of unemployed persons with disabilities from the ​​SisakMoslavina County will be achieved by a new educational program for a ceramicist – an independent
craftsman shaping decorative items from clay. Upon completion of this program, persons with disabilities
will be skilled to make pottery, in which process they will be helped by job coaches for people with
disabilities. Long-term unemployed persons will be trained as care-givers to help people with disabilities
to carry out project activities, and in future to get included into the world of work. The project will also
create room for employment of two persons with disabilities in the manufacture of pottery in the social
enterprises.
The specific objective of the project "Work and Education for People with Disabilities" is to increase
employability of people with disabilities in the Osijek-Baranja County through education and creating of
better employment opportunities. During the project, motivational workshops and training of persons
with disabilities for tailors and florists will be held, as well as a promotional campaign of raising awareness
among employers about the possibilities of employing persons with disabilities. The promotional
campaign includes conferences, round tables, printing of brochures and flyers, and the distribution of
these materials to employers. There is a study visit to a sheltered workshop planned for the local
stakeholders of the labour market, which workshop is an example of good practice regarding the
employment of people with disabilities.
Regional offices of the Croatian Employment Service are partners for the implementation of the
following grant schemes under IPA project "Fostering Effective Inclusion of Persons with Disabilities into
the Labour Market ": "Functioning Model of the Regional Rehabilitation Centre", "First jobs counter",
"Giving equal employment opportunities to people with disabilities caused by mental disorders" and "The
Centre for Employment of Persons with Disabilities".
Holder of the project "Functioning Model of the Regional Rehabilitation Centre" is Centaroprema
RE&ZIN, while the Regional Office of Rijeka is one of the partners in the project implementation. The aim
of this project is to develop a model of functioning of the regional centre for vocational rehabilitation in the
Primorje - Gorski Kotar County. The model is based on providing information and empowering of
employers to hire persons with disabilities, and on empowering of persons with disabilities to enter the
labour market based on activities of determining their capacity to work, education aligned with the labour
market demands, and creating opportunities to gain work experience.
In Bjelovar-Bilogora County there is also an initiative to establish the Centre for Employment of
Persons with Disabilities and to implement an efficient working and rehabilitation educational program.
The above will be achieved under the project "Centre for Employment of Persons with Disabilities,
conducted by the Institution for Vocational Rehabilitation of Persons with Disabilities "Suvenir Nova"
(New Souvenir), in cooperation with the Croatian Employment Service, the Regional Office of Bjelovar.
The "First jobs counter" project is implemented by the Croatian Institute for Local Government, in
collaboration with the Association Promoting the Rights, Interests and Opportunities of Young People
with Disabilities in Slavonia and Baranja "Preokret" (Turnaround) and the Croatian Employment Service,
the Regional Office of Vukovar. The specific objective of the project is to increase employability of inactive
and unemployed young people with physical disabilities with no work experience, between the ages of 14
and 35, in the Vukovar-Sirmium and Osijek-Baranja County.
In the City of Zagreb, the Association for the Protection and Promotion of Mental Health "Svitanje"
(Daybreak) is implementing the project of "Giving equal employment opportunities to people with
disabilities caused by mental disorders" and a partner in the project implementation is the Croatian
121
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Employment Service, the Regional Office of Zagreb. The said project will make a significant breakthrough
in solving the problems of employment, social inclusion and diminishing prejudice and discrimination
against people with disabilities caused by mental disorders.
The Croatian Employment Service also participates in the activities of working groups on other
projects within IPA 2007-2009, Component IV, such as the project of "Inclusion of Students with
Disabilities into the Education for Employment" with the holder being the Ministry of Science, Education
and Sports, and the project of "Establishment of Support with Social Inclusion and Employment of
Disadvantaged and Marginalized Groups," with the holder being the Ministry of Health and Welfare.
During the year 2010, within the project of "Inclusion of Students with Disabilities into the Education for
Employment", the Croatian Employment Service participated in the implementation of informative
workshops on financial and other forms of support for employers hosting apprenticeship, practical
training and/or employment of people with disabilities, while the Service's representatives participated in
the activities of the working group for harmonization of national legislation with the EU legislation
pertaining to education of students with disabilities.
During the year 2010 and in early 2011, within the IPA project "Establishment of Support with Social
Inclusion and Employment of Disadvantaged and Marginalized Groups", representatives of the Croatian
Employment Service participated in the activities of the working groups developing a model of social
mentoring and defining of more effective forms of cooperation between the Social Welfare Centres and
regional offices of Croatian Employment Service during the preparation and promotion of employment of
the long-term unemployed beneficiaries of social assistance.
The Croatian Employment Service participates, as one of the partners, in the implementation of the
project "Vocational Rehabilitation as a Method of Integration of Persons with Disabilities into the Croatian
Labour Market." With the aim of developing a more efficient model of vocational rehabilitation, the
project is implemented by the Institutions for Rehabilitation of Disabled Persons by Professional
Rehabilitation and Employment (URIHO) and the Fund for Vocational Rehabilitation and Employment
of Persons with Disabilities, in collaboration with the Centre for Vocational Rehabilitation - BBRZ from
Linz.
In order to further build the capacity of counsellors of the Croatian Employment Service to promote
employment of disabled persons within the tender MATRA - flex Programme, a project proposal
"Capacity Building of the Croatian Employment Service for Promotion of Employment of Persons with
Disabilities and Other Factors of Lesser Employability" has been prepared as support to creation of
conditions for employability increase for people with disabilities and other factors of lesser employability,
by improving the process of placement, vocational guidance and vocational rehabilitation. Project
activities are focused on the analysis of existing practices of determining the remaining work capacity,
preparation of instruments for the harmonization of job requirements with the assessment of functional
abilities of a person with disabilities, trial application of instruments designed pursuant to the
International Classification of Functioning, Disability and Health (ICF, WHO, 2001), and training of the
Croatian Employment Service counsellors to apply the tested instruments
122
UTVRĐIVANJA RADNIH SPOSOBNOSTI
INSTRUMENTOM MELBA/IDA
Olgica Jukić, prof.mentor edukacijski rehabilitator
Tatjana Kovačić, prof.mentor defektolog
Hrvatska, Centar za odgoj i obrazovanje Rijeka
SAŽETAK:
Tijekom školovanja učenika s teškoćama u Republici Hrvatskoj provode se brojna testiranja i procjene
sposobnosti učenika te se uglavnom definiraju njihova„ograničenja" i u skladu s time oblici potpore. Utvrđivanje bio-psiho-socijalnog statusa učenika uglavnom se provodi kako bi dijete ostvarilo prava na raznovrsne oblike podrške tijekom školovanja. Isti postupci omogućuju i roditeljima djeteta s teškoćama ostvarivanje određenih prava u sustavu socijalne skrbi. Tijekom osnovne škole učenik s teškoćama, u pravilu,
treba proći profesionalnu orijentaciju pri Zavodu za zapošljavanje. Svjedoci smo, da se nerjetko roditelji ne
odazivaju pozivu ili učenici svoje srednjoškolsko obrazovanje ne nastavljaju prema preporuci tima za
profesionalnu orijentaciju. Nikada nije kasno provesti procjenu radnih sposobnosti osoba s invaliditetom i
na taj način im omogućiti konkurentniji položaj na tržištu rada. Također se procjena i praćenje učenika i
njegovih sposobnosti može provoditi tijekom cijelog školovanja od samog uključivanja u odgojno-obrazovni proces. Upravo takav pristup omogućuje nam instrumentarij Melba/Ida. Melba/Ida nisu psihometrijski testovi stoga su široko primjenjivi no zahtijevaju da osoba za njihovu provedbu bude kvalificirana i
licencirana. Primjenjivost i učinkovitost instrumentarija Melba/Ida dokazana je dugogodišnjom primjenom u mnogim europskim zemljama.
Ključne riječi: djeca s teškoćama, osobe s invaliditetom, procjena radnih sposobnosti
Uvodno
Školovanje djece s teškoćama u Republici Hrvatskoj nije regulirano nikakvim posebnim aktom, ali je
ono sastavni dio Zakona o odgoju i obrazovanu u osnovnoj i srednjoj školi. Propisima se utvrđuje odgovarajuća razina školovanja prema stupnju teškoća djece i to može biti u redovnoj školi (potpuna integracija
ili djelomična integracija), posebnoj odgojno-obrazovnoj ustanovi, rehabilitacijskoj ili zdravstvenoj ustanovi i nastavom u kući. Vrste programa koje se nude učenicima s teškoćama su: individualizirani odgojnoobrazovni programi (IOOP) i posebni program. Svako dijete je posebno na svoj način i svako bi dijete u
odgojno-obrazovnom sustavu zahtijevalo program prilagođen svojim individualnim potrebama. Poticanje individualnih potencijala podrazumijeva poznavanje osobnosti učenika te otkrivanje preostalih
sposobnosti koje pojedinac posjeduje.
Prema podacima specijaliziranih agencija (Svjetska zdravstvena organizacija, UNESCO, UNICEF i
sl.) oko 10% svih osoba (djeca, mladež, odrasli) čini populacija koja ima veća ili manja odstupanja, oštećenja, teškoće u psihofizičkom razvoju i kojoj je, sukladno individualnim sposobnostima i mogućnostima,
nužno osigurati specifičnu pomoć
Zakonom je regulirana i obveza testiranja djece s ciljem utvrđivanja psihofizičkog statusa djeteta prije
početka osnovnoškolskog obrazovanja i primjenjuje se na svu djecu. Psihofizičko stanje djeteta utvrđuje
stručno povjerenstvo. U dosadašnjoj praksi hrvatskog školstva vrsta i stupanj oštećenja djeteta bili su
osnovni kriteriji za utvrđivanje primjerena programa. Procjena djetetovih sposobnosti i utvrđivanje teškoća provodi se i preko centara socijalne skrbi, a u svrhu ostvarivanja prava djece i roditelja na određenu
vrstu podrške. Tijekom cijelog razvojnog perioda djeteta provode se određeni dijagnostički postupci,
123
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
124
testiranja i procjene sa različitom svrhom i namjenom, a jedna od opsežnijih procjena provodi se u sklopu
Zavoda za zapošljavanje tijekom profesionalne orijentacije učenika. Tim stručnjaka tijekom profesionalne
orijentacije procjenjuje djetetove sposobnosti i interese kako bi ih se usmjerilo na tržište rada. Tom prilikom trebalo bi voditi se računa i o potrebama lokalne zajednice za osposobljavanjem određenih kadrova.
Proces profesionalne orijentacije u obvezi je sve djece koja se školuju po individualiziranom odgojnoobrazovnom programu, no, nerijetko smo svjedoci da roditelji ne šalju djecu na profesionalno usmjeravanje već prema osobnoj procjeni upisuju svoje dijete u srednju školu ili ako i odu ne postupe prema
preporukama tima za profesionalnu orijentaciju.
Ono što smatramo potrebitim jest sustavno praćenje učenika tijekom odgojno-obrazovnog procesa
kada je u pitanju profesionalno usmjeravanje. Mišljenja smo da taj proces usmjeravanja treba započeti već
samim ulaskom djeteta u školu.
Kada je u pitanju osnovna škola imamo niz aktivnosti i stručnjaka koji prate razvoj djeteta s teškoćama, no, u srednjoškolskom obrazovanju to nije praksa. Naime, sustavnog praćenja mladeži s teškoćama
u srednjim školama jednostavno nema. Situacija je nešto drugačija u Centrima/školama koje rade srednjoškolsko obrazovanje učenika s teškoćama po posebnom programu. Uglavnom se u tim programima (niža
stručna sprema-pomoćni poslovi, TES) školuju učenici koji su u tim Centrima završili i osnovnu školu i
sustavno praćenje se nastavlja tijekom srednje škole.
Na nedostatke praćenja upozorava nas podatak da je u 2011. godini u svrhu Akcijskog plana zapošljavanja osoba s invaliditetom za područje Primorsko goranske županije, kao dio IPA komponente IV
razvoja ljudskih potencijala, Programa EU za Hrvatsku, provedeno istraživanje koje je trebalo dati uvid u
stanje srednjoškolskog obrazovanja mladeži s teškoćama. Podaci su iznenađujući, u negativnom smislu,
jer školske 2009./2010. osnovno školovanje završio je 142 učenika s teškoćama, njih 124 polazilo je profesionalno usmjeravanje dok je svega 40 učenika upisano u skladu s preporukom Zavoda za zapošljavanje.
Nažalost, nismo uspjeli doznati gdje su 82 učenika s teškoćama? Ne znamo u kojem zanimanju su se
odlučili školovati, niti jesu li uopće upisali srednju školu. Isto tako nismo upjeli dobiti službeni broj mladeži s teškoćama koji se školuje u srednjim školama naše županije, pa i samim time koji broj završenih
učenika se može očekivati na prijavi Zavoda za zapošljavanje. Ono što još ostaje zbunjujuće za roditelje, ali
često i djelatnike škola je pitanje profesionalne i radne sposobnosti. Naime, djeca i mladež s teškoćama u
razvoju imaju mogućnost ostvarivanja prava na osobnu invalidninu prema Zakonu o socijalnoj skrbi.
Osobna invalidnina podrazumijeva lišenost poslovne sposobnosti koju roditelji zamjenjuju s radnom sposobnosti koja je jasno definirana u Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Krivim zaključivanjem, nakon što ostvare djetetovo pravo na osobnu invalidninu, najčešće smatraju da nema potrebe za daljnjim školovanjem te uopće ne razmatraju mogućnost zapošljavanja njihovog
djeteta u bilo kojem obliku zapošljavanja ( također propisanog u istom Zakonu).
Centar za odgoj i obrazovanje Rijeka kroz pedeset godina rada s djecom i mladeži s teškoćama nastoji
kroz odgojno-obrazovni proces provoditi sustavno praćenje učenika te njihovo usmjeravanje u svijet rada
u skladu s njihovim spsobnostima, interesima, ali i potrebama tržišta rada. Jasno razlikujemo poslovnu i
radnu sposobnost i o tome informiramo roditelje. Kroz posebne programe za učenike i mladež s lakim
intelektualnim teškoćama i utjecajnijim teškoćama te umjerenim i težim intelektualnim teškoćama i kroz
habilitacijske i rehabilitacijske programe jasno nastojimo ocjeniti radne sposobnosti pojedinog učenika.
Za učenike s većim intelektualnim teškoćama izvodimo program radne izobrazbe kroz osposobljavanje za
pojedine radne zadatke, dok za učenike s lakšim intelektualnim teškoćama provodimo poseban program
niže stručne spreme, TES program u raznim strukovnim programima.
Upravo s namjerom da naučimo što više i budemo što stručniji u procjeni radnih sposobnosti te samim time i radnoj izobrazbi naših učenika kroz natječaj cjeloživotnog obrazovanja Leonardo da Vinci krajem 2008.godine prijavili smo projekt stručnog usavršavanja u zaštitnoj radionici „Hameland" u Nizozemskoj, a koji nam je početkom 2009. i odobren. S koorinatorom projekta gosp. Guusom Scholtenom dogovorili smo program tjednog boravka u njihovoj radionici. Nije potrebno isticati da smo naučile puno s područja same organizacije rada „Hamelanda", načinu funkcioniranja podrške zapošljavanja osoba s invali-
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
ditetom, te načinu provođenja procjene radnih sposobnosti u Nizozemskoj. Tom prilikom smo se prvi put
susrele s instrumentarijem Melba/Ida na temelju kojeg oni zasnivaju procjenu radnih sposobnosti osoba s
invaliditetom i njihov daljnji rad u Hamelandu ili otvorenoj privredi.
Edukaciju ispitivača instrumentarijem Melba/Ida provodi Institut u Siegenu, Republika Njemačka. U
Institutu na upit i poticaj Ministarstva rada i socijalne skrbi Republike Njemačke osmislili su instrumentarij koji i nadalje razvijaju i usavršavaju već više od 15 godina. Instrument je namijenjen procjeni radnih
sposobnosti djece s teškoćama i osoba s invaliditetom, no primjenjiv je i kod mlađe djece kao check- lista.
Pouzdano i učinkovito korištenje instrumentarija zahtijeva kvalifikaciju što se dokumentira licencom.
Uz pomoć donacija uspjele smo u veljači 2010. sakupiti financijska sredstva te otići na jednotjednu edukaciju u Siegen.
Melba/Ida
Melba/Ida imaju široku mogućnost primjene,a za njihovu primjenu potrebno je poštivati određene
uvjete. Ispitivanje nije vremenski ograničeno, ispitna situacija mora biti ugodna i opuštena s mogućim
pauzama i dakako klijentu se treba objasniti što se radi. Nakon razgovora s klijentom i njegovom obitelji
analiziraju se dobiveni rezultati i donose zaključci. MELBA - Merkmalprofile, Eingliederung, Leistunasgewandelter, Behinderter, Arbait - u neslužbenom prijevodu bi značilo « profil integracije ljudi s promjenjenim sposobnostima za rad».
Melbu možemo koristiti kao samostalni instrument i služi za dokumentiranje stanja tj. razine sposobnosti koje osoba posjeduje. Druga mogućnost korištenja je za komparaciju klijentove samoprocjene i
profesionalne procjene. Ima tri dijela: profil spsobnosti, profil zahtjeva i usporedni profil. Ovisno o našim potrebama mogu se provoditi sva tri profila, ali i samo jedan. Instrument ne daje rješenja, već je vodič u
odnosu na osobu i radne uvjete te iz Melbe kao vodiča izvodimo zaključke, npr. hoću li trenirati osobu u
nekim sposobnostima ili ću probati organizirati posao na dugačiji način. Melbom procjenjujemo 29 ključnih kompetencija osobe koje u različitom stupnju posjeduju svi ljudi. Nisu sve kompetencije ključne za
svaki posao pa u tom smislu procjenjujemo potrebe nekog posla. Instrument ne ispituje motivaciju (to
rade drugi testovi) već samo ključne kompetencije.
Tko može testirati Melbom? Svi koji to nauče neovisno o profesiji kojom se bave, primjerice testove
može provesti osoba s iskustvom i znanjem potrebnim za određeno radno mjesto. Dakako, važno je osobu
koju testiramo upoznati i kroz druge izvore informacija o njoj (opservacija, psihometrijski testovi, liste
procjene, intervju i sl.).
Ključna kvalifikacija MELBE jest univerzalna valjanost za sve vrste poslova i za svaku osobu.
Tabelarni prikaz ključnih kompetencija ( neslužbeni prijevod ):
PROFILI PROCJENE
MELBA
1
2
3
4
5
KOGNITIVNE OSOBINE
2
Plan posla
3
Percepcija/Opažanje
4
Pažnja
10
Koncentracija
14
Pamćenje naučenog
18
Rješavanje problema
125
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
27
Adaptacija
29
Apstraktno mišljenje
SOCIJALNE OSOBINE
6
Dokazivanje sebe (samopotvrđivanje)
8
Vodstvo
9
Interpersonalni kontakti
11
Sposobnost kritike/ Sposobnost kritičnosti
13
Sposobnost primiti kritiku
26
Timski rad
5
OSOBINE U ODNOSU NA IZVOĐENJE
POSLA
Izdržljivost
12
Kontrola kritiziranja
16
Tolerancija na pogrešku
17
Dosljednost
19
Funkcionalnost
23
Autonomija
24
Temeljitost
28
Odgovornost
PSIHOMOTORNE OSOBINE
126
1
Poticaj
7
Motorička aktivnost
20
Brzina reakcije
15
BAZIČNE EDUKACIJSKE
SPOSOBNOSTI/KOMUNIKACIJA
Čitanje
21
Matematika
22
Pisanje
25
Artikulacija/ Govor
IDA - Instrument Diagnostic Arbait, u neslužbenom prijevodu: « instrument radne dijagnostike».
Alati posloženi u plastičnom koferu služe dijagnosticiranju, procjeni ključnih kompetencija osobe.
Ida je dijagnostički alat sinkroniziran MELBOM. Rad s Idom temelji se na postavljenim pitanjima: Što je
problem - vidljiv iz podataka dobivenih Melbom, odabir zadataka - odlučujemo se samo one koji nam
trebaju za određenog klijenta, redoslijed ispitivanja - odlučimo ovisno koji je najbolji za klijenta.
Planiramo prostor i vrijeme za provođenje instrumenta, utvrdimo i dokumentiramo rezultate te s klijentom zajedno analiziramo, upoznamo klijenta i njegovu obitelj s dobivenim rezultatima. Ispitivanje cjelokupnim alatom Ide u prosjeku traje 2 sata i 30 minuta, no, ako je moguće ispitivanje provesti što bolje u
što kraćem vremenu.
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
Sadržaj i materijal kofera podijeljen je na zadatke: Ablemo, planiranje, odgovornost, kontrola kritiziranja, Prepoznavanje nedovršenih sličica, apstraktno mišljenje, Izrada žičanog oblika motorika, kritičko razmišljanje, brižljivost, vrijeme izrade, Crtanje promatranih oblika vizualna memorija, oblik, položaj i boja, Slaganje kartica u kutiji, strategija, stamina, motorika, koncentracija samokritika na uradak,
Rad na tekstu, pismenost, koncentracija, Linear (ravnalo od 50 cm) brzina reakcije, koncentracija, Luria,
čita se 10 riječi na 5 različitih redoslijeda istom , jačinom, brzinom i tonom glasa; slušna memorija, Plutena
podloga, motorika i upornost, 10 500 Berlin, telefonski imenik, pismenost i snalažljivost, Piramida, slaganje piramide u prostoru vrijeme, upornost, motorika, Matematički zadatci, matematička pismenost,
znanje Stadtplan, karta grada, organiziranje vremena, plan rada, Tornillo, motorika, rješavanje problema, manipulacija alatom.
Zadane zadatke moguće je prilagoditi sposobnostima klijenta. Tijekom edukacije za ispitivača ovim
instrumentom, polaznik sistemom „na svojoj koži" isprobava rješavati zadane zadatke.
Osim zadataka u Ida koferu u svojim košuljicama nalaze se: uzorci za kopiranje, evaluacijski formulari
i upute, karakteristike Ide i štoperica. Ne moramo izvesti sve testove i ne izvodimo ih izričitim slijedom.
Postupak ispitivanja Melba/Ida: prvo obavimo Melbu zatim Idu, usporedimo Melbu i Idu, prepišemo
Melbu u tablicu po skupinama, diskusija i zaključak– na koja područja se treba usredotočiti? Te razgovor s
kijentom. Na kraju, pretvoriti rezultate u akciju; trenirati osobu u nekim sposobnostima (ako je to moguće
i izvedivo) ili promijeniti radne uvjete s osnovnim ciljem - zapošljavanje osobe na adekvatnom radnom
mjestu u skladu sa njenim sposobnostima i interesima.
I umjesto zaključka....
Uvođenjem novih dijagnostičkih instrumenata u svrhu procjene radnih sposobnosti osoba s invaliditetom i procjena radnih mjesta omogućujemo osobi izbor zanimanja u skladu s njegovim sposobnostima. Time je osoba s invaliditetom konkurentnija na tržištu rada, a njegova kvaliteta života je bolja. Uz to
osjećaj korisnosti i zadovoljstva svojim mogućnostima neprocjenjiva je za samu osobu.
Sebi, kao stručnjacima, pružamo profesionalno zadovoljstvo u činjenici da smo tijekom školovanja
naših učenika s teškoćama te njihovim zapošljavanjem poduzeli sve kako bismo ih radno osamostalili i
omogućili im kvalitetno življenje u svijetu rada.
Instrument Melba/Ida u Hrvatsku je došao na mala vrata Centra za odgoj i obrazovanje u Rijeci, nadamo se da će dobiti svoje mjesto na širem području Hrvatske.
Krećemo od početka, a to je službeni prijevod Melbe na hrvatski jezik te predavanje stručnjaka s Instituta iz Siegena na seminaru za stjecanje licence u našem gradu, Rijeci.
127
ASSESSMENT OF WORKING CAPACITY
BY MELBA/ IDA INSTRUMENT
Olgica Jukić, special educator, rehabilitator and mentor
Tatjana Kovačić, special education teacher and mentor,
Croatia, Centre for Education in Rijeka
SUMMARY
Numerous tests and ability assessments are made during the education of students with disabilities in
the Republic of Croatia, mainly defining their "limitations" and accordingly the forms of support provided
to them. Identification of bio-psycho-social status of pupils is mainly undertaken in order for a child to
exercise entitlements to various forms of support during their schooling. The same procedures also allow
parents of children with disabilities to exercise certain rights within the welfare system. During the
elementary school, a pupil with disabilities should, in general, get vocational guidance at the Croatian
Employment Service. We are witnesses that parents often do not respond to the invitation or that pupils do
not continue their high school education in accordance with the recommendation of the team for
vocational guidance. It is never too late to assess the working capacity of persons with disabilities and thus
give them a more competitive position in the labour market. Also, pupils and their abilities can be assessed
and monitored throughout the schooling period, from the very inclusion in the educational process. Such
an approach is possible thanks to the instrument Melba/Ida. Melba/Ida tests are not psychometric tests and
are therefore widely applicable, but there is a requirement for a person applying them to be qualified and
licensed. The applicability and effectiveness of Melba/Ida instruments has been proven throughout the
years of application in many European countries.
Key words: children with disability, persons with disabilities, evaluation of working ability
Introduction
128
Schooling of children with disabilities in the Republic of Croatia is not regulated by any special act, but
it is an integral part of the Act on Education in Elementary and Secondary Schools. Regulations lay down
an appropriate level of schooling based on a severity of child's disability and this can be a regular school
(full integration or partial integration), special education institution, rehabilitation or medical facility, and
learning at home. Types of programs offered to students with disabilities are: individualized educational
programs and a special program. Every child is special in its own way and each child in the educational
system would require a program tailored to his/her individual needs. Encouraging of individual potentials
implies awareness of the student's personality and assessment of the remaining ability possessed by an
individual.
According to data of specialized agencies (World Health Organization, UNESCO, UNICEF, etc.),
around 10% of all persons (children, adolescents, adults) is the population with major or minor deviations,
damages, disorders in the psycho-physical development, who need to be provided specific assistance
according to their individual abilities and skills.
The law also regulates the obligation of testing children to determine the psycho-physical condition of
the child before the primary school education and it applies to all children. Psycho-physical condition of
the child is determined by an expert committee. In the practice of Croatian education up to now, the type
and degree of child's damage were the main criteria for determining on an appropriate program. An
assessment of the child's ability and detection of disabilities is also carried out in social welfare centres, for
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
the purpose of exercising the entitlements to a particular type of support by children and parents. Certain
diagnostic procedures, testing and evaluations with a different purpose and intent are carried out
throughout the child development period and one of the more comprehensive assessments is performed in
the Croatian Employment Service during the vocational guidance of students. During the vocational
guidance, a team of experts assesses the child's abilities and interests in order to channel one to the labour
market. On that occasion, account should be taken of the needs of local communities for certain
professions. The vocational guidance process is obligatory for all children attending an individualized
educational program, but we often witness that parents do not send their children to vocational guidance,
but enrol their child to a high school based on their personal assessment, or if they attend the vocational
guidance, they do not act according to the recommendations of the team for vocational guidance.
What we find necessary is a systematic monitoring of students during the educational process, when it
comes to career guidance. We believe that the guidance process should begin as soon as a child starts going
to school.
When speaking of elementary schools, there is a range of activities and experts who follow the
development of a child with disabilities, but in secondary education this is not the practice. Namely, there is
simply no systematic monitoring of youth with disabilities in secondary schools. The situation is
somewhat different in centres/schools offering high-school education to students with disabilities
according to a special program. Participants of these programs (high-school level – auxiliary professions,
TES) are students who completed primary education in these centres and the systematic monitoring
continues throughout high school.
A warning about the shortcomings of monitoring is datum that a research was conducted in 2011 to
provide insight into the status of secondary education of youth with disabilities, for the purpose of the
Action Plan for Employment of Persons with Disabilities in the Primorje-Gorski Kotar County, as part of
IPA Component IV, Human Resources Development, an EU Programme for Croatia. The data are
astonishing in a negative sense, because 142 students with disabilities finished primary education in the
school year 2009/2010, 124 of them attended career guidance, but only 40 students were enrolled in high
schools in accordance with the Employment Service recommendation. Unfortunately, we could not find
out where 82 students with disabilities are? We do not know which profession they choose to study, or
whether they enrolled into a high school. We also failed to obtain the official number of young people with
disabilities trained at secondary schools in our county, and consequently the number of students with
completed education that can be expected to register with the Employment Service. Another bewildering
aspect for parents, but often also for the school staff is the issue of occupational and working capacity.
Namely, children and youth with developmental disabilities are entitled to a disability allowance under the
Social Welfare Act. Disability allowance entails deprivation of the earning capacity which parents confuse
with a working capacity which is clearly defined in the Act on Vocational Rehabilitation and Employment
of Persons with Disabilities. By the false analogy, once they use the child's right to disability allowance, they
often think that there is no need for further education and do not even consider the possibility for their
child to get employed in any form (also laid down in the same Act).
Centre for Education Rijeka, throughout its fifty years of work with children and young people with
disabilities, has been trying to systematically monitor students in the educational process and direct them
to the world of work in accordance with their abilities, interests and needs of the labour market. There is a
clear distinction between earning and working capacity and we inform parents about that. Through
special programs for students and youth with mild intellectual disabilities and more influential disabilities,
moderate and severe intellectual disabilities, and through habilitation and rehabilitation programs, we
clearly try to assess the working capacity of an individual student. For students with severe intellectual
disabilities we have a qualification for work program and training for specific tasks, while for students with
mild intellectual disabilities there is a special 2-year secondary program, TES program within various
vocational programs.
129
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
With the intention to learn as much as possible and to acquire expertise in the assessment of working
capacity and consequently the education of our students for work, we applied the project of professional
development in the sheltered workshop "Hameland" in the Netherlands at the competition of lifelong
education Leonardo da Vinci at the end of 2008, which was approved in early 2009. With the project
coordinator, Mr. Guus Scholten, we arranged a one-week stay in their workshop. It need not be emphasized
that we learned a lot about the organization of work at "Hameland", how the support for employment of
persons with disabilities functions and how the working ability is assessed in the Netherlands. On that
occasion, we encountered the Melba/Ida instrument for the first time, as the basis for evaluation of
working capacity of persons with disabilities and their further work in Hameland or on the open market.
Training of testers who use Melba/Ida instrument takes place at the Institute of Siegen, the Republic of
Germany. On request and encouragement of the Ministry of Labour and Social Welfare of the Republic of
Germany, the Institute designed the instrument that they have continued to develop and improve for over
15 years. The instrument is designed for the assessment of working abilities of children with disabilities
and people with disabilities, but it is also applicable to younger children as a check-list.
A reliable and efficient use of instrument requires a qualification, which is documented by license.
Thanks to donations, we succeeded to raise funds in February 2010 and go to one-week training in Siegen.
Melba/Ida
Melba/Ida can be used extensively and certain conditions must be complied with in their application.
Testing is not timely limited, a testing situation must be comfortable and relaxed, possibly with breaks and,
of course, the client needs to be explained what is done. After an interview with the client and his/her
family, the obtained results are analyzed and conclusions are drawn. MELBA - Merkmalprofile,
Eingliederung, Leistungsgewandelter, Behinderter, Arbeit - the unofficial translation would be "a profile
of integrating people with changeable abilities into work."
Melba can be used as a standalone instrument and is utilized to document the condition, i.e. level of
skills that a person possesses. Another possible use is to compare the client's self-assessment and
professional assessment. There are three parts: profile of abilities, profile of requirement, and a
comparable profile. Depending on our needs, all three profiles can be implemented or just one. The
instrument does not provide any solutions, but serves as a guide regarding the person and working
conditions. You can draw conclusions from Melba, as a guide, for example, whether I should train some of
person's abilities or whether to try to organize work differently. Melba is used to assess 29 key
competencies of an individual, possessed by all people to a different extent. Not all competencies are
crucial for each job and, in that sense, we assess the requirements of a certain job. The instrument does not
examine motivation (other tests are used for that), but only key competences.
Who can test applying Melba? All those who learn how to do it regardless of their profession. For
example, tests can be conducted by a person with experience and knowledge necessary for a specific job. Of
course, it is important to get to know the person we are testing through other sources of information about
him/her (observation, psychometric tests, assessment lists, interview, etc.).
The key qualification of MELBA is the universal validity for all types of jobs and for each person.
Tabular overview of key competencies (unofficial translation):
130
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
ASSESSMENT PROFILES
MELBA
1
2
3
4
5
COGNITIVE SKILLS
2
Work plan
3
Perception/Observation
4
Attention
10
Concentration
14
Memorizing of the learned
18
Problem solving
27
Adaptation
29
Abstract thinking
SOCIAL CHARACTERISTIC
6
Self affirmation
8
Leadership
9
Interpersonal contacts
11
Ability to criticize/ show criticism
13
Ability to take criticism
26
Team work
5
PERFORMANCE RELATED
CHARACTERISTICS
Endurance
12
Control of criticism
16
Fault tolerance
17
Consistency
19
Functionality
23
Autonomy
24
Thoroughness
28
Responsibility
PSYCHOMOTOR CHARACTERISTICS
1
Stimulus
7
Motor activity
20
Speed of reaction
15
BASIC EDUCATIONAL ABILITIES
/COMMUNICATION
Reading
21
Mathematics
22
Writing
25
Articulation/ Speaking
131
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
IDA - Instrument Diagnostic Arbeit can be unofficially translated as « instrument of working
diagnostics».
Tools arranged in a plastic suitcase are used to diagnose, assess the key competences of person. Ida is a
diagnostic tool aligned with MELBA. Working with Ida is based on questions: What is the problem evident from the data obtained by Melba, selection of tasks - we choose only those we need for a particular
client, the sequence of tests – we choose the most suitable ones for the client.
We can plan the space and time of application of the instrument, we determine and document the
results and analyze them together with the client, we present the results obtained to the client and his/her
family. Testing with the entire Ida tool takes 2 hours and 30 minutes on the average, but if it is possible, the
test should be completed in the shortest possible time.
The content and materials in the suitcase are divided into tasks: Ablem, planning, responsibility,
control of criticism, Recognition of incomplete pictures, abstract thinking, Shaping a wire, motor skills,
critical thinking, care, time of designing, Drawing of the observed shapes, visual memory, shape, position
and colour, Matching the cards in a box, strategy, stamina, motor skills, concentration, self-criticism
regarding the work, Textual work, literacy, concentration, Linear (a 50 cm ruler) speed of reaction,
concentration, Luria, you read 10 words in 5 different sequences, with the same intensity, speed and tone
of voice; auditory memory, Cork base, motor skills and persistence, 10 500 Berlin, phone book, literacy
and resourcefulness, Pyramid, the pyramid stacking in space and time, persistence, motor skills,
Mathematical tasks, mathematical literacy, knowledge, Stadplan, a city map, time organization, work
plan, Tornillo, motor skills, problem solving, handling the tools.
Given tasks can be adapted to the client's capabilities. During the training for examiners using this
instrument, a participant tries to solve the mentioned tasks on the principle "try it on your skin".
In addition to the tasks, Ida suitcase also contains the following items, kept in their sheets: templates
for copying, evaluation forms and instructions, Ida characteristics, and a stopwatch. We do not have to do
all tests or perform them in any specific order.
Melba/Ida test procedure: first you do the Melba test, then Ida, then we compare Melba and Ida, copy
Melba into the table by groups, a discussion and conclusion - which areas to focus on? This is followed by a
discussion with the client. Finally, you should transform the results into action, train some of person's
capabilities (if possible and feasible) or change working conditions, where the primary goal is employment
of person at an appropriate job in accordance with his/her abilities and interests.
And instead of the conclusion ...
By introducing new diagnostic instruments, the purpose of which is assessment of working abilities of
persons with disabilities and job evaluation, we give a person an opportunity to choose occupation in
accordance with his/her abilities. This will make a person with disabilities more competitive in the labour
market and improve one's quality of living. In addition, a sense of usefulness and satisfaction with one's
opportunities is very valuable for the person in question.
We will get the satisfaction, as professionals, that we have done everything we could during the
education of our students with disabilities and their employment, to allow them to work independently
and to live a good life in the world of work.
Melba/Ida instrument came to Croatia through the back door, to the Centre for Education in Rijeka,
but we hope it will find its place in the wider Croatian territory.
We will start from the beginning, with the official translation of Melba into Croatian and a lecture of
experts from the Institute of Siegen at a seminar for the acquisition of licenses in our city, Rijeka.
132
ČLANICE UDRUGE OSVIT
1. DES, Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju
i zapošljavanje osoba s invaliditetom,
Split, Boktuljin put bb
Telefon: 021/430555 ,
Telefon: 021/367922
Fax: 021/367922
E-mail: info@des.hr
2. SUVENIR ARBOR VITAE, Zaštitna
radionica za osobe s invaiditetom,
Sirač, Stjepana Radića 74
telefon: 043/322 130, 043/322 131
telefax: 043/322 126
E-mail: ustanova.suvenir.nova@bj.t-com.hr
suvenir.komercijala@gmail.com
web: http://www.suvenir-arbor-vitae.hr
3. ARITHERA DUE – privatna poliklinika za
fiz. medicinu i rehabilitaciju,
Zagreb, Petrova 128
TEL 01 / 23 04 074
E-mail: aritheracomfort@gmail.com
web: http://www.arithera.hr
4. Dramski studij slijepih i slabovidnih
"Novi život,"
Zagreb, Šenoina 32
Tel: + 385 1 48 12 066
Fax: + 385 1 48 40 091
E-mail: teatar-slijepih@zg.t-com.hr
web: http://www.novizivot.hr/
7. TURBORAM d.o.o.
Zaprešić, V. Prišćana 8
telefon: +385 1 33 57 340
fax +385 1 33 57 318
E-mail: turboram@turboram.hr
web: http://www.turboram.hr
8. CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE
"VINKO BEK",
Zagreb, Kušlanova 59a
tel:01 2305 054
E-mail: vinkobek@vinko-bek.hr
web: http://www.vinko.vinko-bek.hr/
9. BELIŠĆE d.d.,
Belišće, Trg A. Starčevića 1
tel: + 385 31 516 516
fax: + 385 31 516 240
E-mail: uprava@belisce.hr
web: http://www.belisce.hr
10. SREDNJA STRUKOVNA ŠKOLA
Varaždin, Božene Plazzeriano 4
Telefon: 042/332 033 , 042/492 255
Fax: 042/330 260
E–mail adresa škole sss-varazdin@vz.t-com.hr
web: http://www.ss-strukovna-vz.skole.hr
11. BILOKALNIK IPA d.d.,
Koprivnica, Dravska bb
tel:+ 385 48 647 555
fax:+ 385 48 647 439
E-mail: marketing@bilokalnik.hr
web: http://www.bilokalnik.hr
5. Hrvatski savez slijepih Zagreb,
Draškovićeva 80
Tel: 48 12 501, Fax: 48 12 507
E-mail: hrvatski-savez-slijepih@zg.htnet.hr
web: http://www.savez-slijepih.hr/
12. UNIJAPAPIR d.d.
Zagreb, Radnička c. 22
tel: 01/ 61 84 729
fax 01/ 61 84 725
E-mail: ured.direktora@unijapapir.hr
web: http://www.unijapapir.hr
6. ITC – Industrijski tokarski centar d.d.,
Varaždin, P. Miškine 59a
Tel: +385 (0)42 350 862
Fax:+385 (0)42 350 889
E-mail: itc-vz@vz.t-com.hr
web: http://www.itc.hr
13. LADA
Zagreb, Badalićeva 23a
Telefon: +385 (1) 3638 419,
+385 (1) 3638 421, +385 (1) 3638 423
Fax: +385 (1) 3690 414
E-mail: lada@lada.hr
web: http://www.lada.hr
133
7. Međunarodni stručni skup, NA POSAO!
Uloga pružatelja usluga u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom – europska i hrvatska iskustva
14. TEKOP NOVA
Pula, Flanatička 29
tel/fax: 052/500598
E-mail: tekop.nova@pu.t-com.hr
15. URIHO Ustanova za rehabilitaciju
hendikepiranih osoba profesionalnom
rehabilitacijom i zapošljavanjem
Zagreb, Av. M. Držića 1
tel: 01/6184200, faks: 01/6184 204
E-mail: uriho@uriho.hr
web: http://www.uriho.hr
16. CENTAROPREMA
51000 Rijeka, Lošinjska 16
tel: 051/228 818, faks: 051/691 374
E-mail: centaroprema@inet.hr
web: http://www.centaroprema.hr
17. Centar za odgoj i obrazovanje Velika Gorica
Ravnatelj: Jadranka Bačurin (Mob.: 098-252102)
tel: 01/6221 433, 01/6252 515, faks: 01/6252 515
E-mail: czoo-vg@gmail.com
web: http://www.czoo-velikagorica.hr
18. Centar za rehabilitaciju Zagreb
Orlovac 2, 10000 Zagreb
tel: 01 4673 255, faks: 01 6640 167
E-mail: cr.zagreb@zg.htnet.hr
134
BILJEŠKE / NOTES
BILJEŠKE / NOTES

IMAM INFORMACIJU - VLADAM SITUACIJOM!

Plan rada za 2014 - Društvo distrofičara invalida cerebralne i dječje

P-69/14 - Institucija ombudsmena/ombudsmana za ljudska prava

Izvještaj rada društva 2013 -2014 - Društvo distrofičara invalida

ovdje

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju invalida

UPR hrvatski 2014 2014

G-HUPT 12

Zasto Studirati - Studirajmo Zajedno!

Brošura Zapošljavanje bez predrasuda