Broj 52
Januar/Februar 2010
Čestitamo
Vam
1. Mart
Dan nezavisnosti
BOSNE I HERCEGOVINE
cijena jedna funta
Iz Networka
Velika Britanija
AMBASADORI TATHAM I NEGODIĆ POSJETILI „BOSANSKU KUĆU“
“Veoma sam impresioniran onim što sam vidio ovdje u ‘Bosanskoj kući’, imajući u vidu na koji način ste
došli u Veliku Britaniju. Prije svega, moram vam čestitati za sve ovo što radite za dobrobit obiju zemalja“.
Predstavnici SSDBiH upoznali su ambasadore s novim prijedlogom ustava republike Bosne i Hercegovine
Ambasadorima su uručeni prvi štampani primjerci, s molbom da ih proslijede do nadležnih ambasada u Sarajevu,
OHR-a i bh. državnih organa.
Krajem januara „Bosanska kuća“ u
Birminghamu bila je ponovno epicentar bosanskohercegovačke dijaspore na Ostrvu. Njeni gosti bili su
britanski ambasador u BiH Michael
Tatham, bh. ambasadorica u Velikoj
Britaniji Jadranka Negodić, šefica
konzularnog odjeljenja bh. ambasade Slavica Grozdanić, patron Bosnia UK Networka Jeny Stone Wing,
kao i članovi Bosnia UK Networka
i Svjetskog saveza dijaspore Bosne i
Hercegovine (SSDBiH).
ustav velika kočnica daljnjoj evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine.
jedlog ustava svojim diplomatskim
kanalima proslijediti do nadležnih i
pomoći da se kroz njega čuje kakvu
Tema druženja bila je trenutna situacija u Bosni i Hercegovini i njene
evropske perspektive.
Predstavnici lokalne bh. asocijacije,
Bosnia UK Networka i SSDBiHa goste su upoznali s aktivnostima
koje se provode u „Bosanskoj kući“
i s radom ovih krovnih organizacija na poboljšanju života svih bh.
državljana.
Ambasador Tatham predstavio je sve
ono što međunarodna zajednica radi
kako bi Bosna i Hercegovina jednog dana postala moderna evropska
zemlja. S druge strane, ambasadorica
Negodić je govorila o tome šta naši
državni organi rade kako bi svima
nama bilo bolje.
Tribina
Predstavnici SSdržavu Bosnu i HerceDBiH upoznali
govinu želi njena dijassu ambasadore s prijedlogom ustava pora.
republike Bosne i Hercegovine koji Nakon razgovora, u velikoj sali
su prošle sedmice završili članovi „Bosanske kuće“ gosti su održali
pravne komisije Desanka Delić i javnu tribinu s Bosancima i HerceFaruk Tičić.
govcima koji žive u Birminghamu i
Coventryju.
Ambasadorima
su
uručeni
prvi Bilo je zanimljivo čuti sva pitanja
štampani primjerci, s i odgovore o predstojećem popisu
molbom da ih prosli- stanovništva, novom ustavu BiH,
jede do nadležnih povratku izbjeglica, diskriminaciji u
ambasada, OHR-a i manjem bh. entitetu, oktobarskim izbh. državnih organa. borima i viznom režimu.
Prema riječima Faruka Tičića, rukovodioci SSDBiH svjesni
su da ovaj prijedlog
ne može svima odgovarati u cijelosti, ali
se iz njega, prilikom
pravljena
nekog
novog ustava naše
zemlje, mogu upotAmbasador Tatham i Faruk Tičić
rijebiti dijelovi koji
se odnose na statusna
U razgovoru je najčešće spominjan pitanja bh. dijaspore.
Ustav Bosne i Hercegovine.
Rečeno je da je postojeći Daytonski Ambasadori su obećali da će pri-
2
Ambasador Tatham je kazao da on
Bosnu i Hercegovinu vidi u Evropskoj uniji.
„Kada će to biti zavisi, prije svega,
od domaćih političara, koji se moraju
naučiti da samostalno donose odluke,
a ne da stalno gledaju u Bruxelles,
Washington ili u visokog predstavnika“, poručio je Tatham.
Ambasadorica Negodić je naše
građane pozvala da se uključe u
rješavanje političkih procesa u Bosni
i Hercegovini na taj način što će se
Iz Networka
registrirati i glasati za one za koje
misle da će Bosnu i Hercegovinu
dovesti u Evropsku uniju.
Nakon tribine, kulturnim programom
gostima su se predstavili članovi
folklorne sekcije „Mladost Bosne“
i pjesnici Semira, Meho i Nisad
Jakupović te Meliha Hadžović.
Imam Ahmed Gopo pozvao je pris-
počast svim poginulim u Bosni i Hercegovini.
Treba reći da su doprinos ovom skupu dali volonteri i vrijedne domaćice
lokalne
bosanskohercegovačke
asocijacije, koji su za sve prisutne
pripremili bosansku sofru i, kako
rekoše, na pravi način ugostili naše
ambasadore, aludirajući na činjenicu
da veliki broj bh. građana u Engleskoj ima i britansko
državljanstvo.
"Veoma sam impresioniran onim što sam
vidio ovdje u 'Bosanskoj kući', imajući
u vidu na koji način
ste došli u Veliku
Britaniju. Prije svega,
moram vam čestitati
za sve ovo što radite
za dobrobit obiju zemalja“, izjavio je za
„Haber“ ambasador
Michael Tatham po
završetku ove posjete.
Mladost Bosne sa gostima
utne da minutom šutnje, učenjem
Fatihe ili na svoj vjerski način odaju
Tatham je spomenuo da je u petak
imao sastanak s predstavnicima bh.
dijaspore iz Londona te da se uvjerio
kako su i u Londonu državljani BiH
odlično organizirani.
„Na današnjoj javnoj tribini i na
radnom sastanku mogao sam čuti o
svim problemima koji se tiču bh. dijaspore. Nastojat ću da ih predstavim
svojim kolegama ambasadorima u
Sarajevu", dodao je britanski ambasador.
Ambasadorica Negodić također je
izrazila zadovoljstvo kompletnim
programom i naglasila da je prvi put
u „Bosanskoj kući“.
„Vjerujte da sam oduševljena
načinom na koji čuvate tradiciju i
kulturu Bosne i Hercegovine. Kao i
dosad, bh. ambasada u Londonu će
biti otvorena za sve vaše potrebe.
Pitate me kako nam je bilo. Pa,
prelijepo, jer po protokolu je bilo
predviđeno da posjeta traje tri sata,
a mi smo se s vama zadržali duplo
duže. To samo za sebe govori“, riječi
su bh. ambasadorice u Londonu
Jadranke Negodić.
KAKO JE BH AMBADSADA U LONODNU OPISALA OVAJ DOGADJAJ
http://www.mfa.ba/aktuelnosti/iz_dkp_i_misija/default.aspx?id=14309&template_id=16&pageIndex=1
Ambasadorica
Bosne
i
Hercegovine u Londonu
Jadranka Negodić i ambasador Velike Britanije u Sarajevu Michael Tatham realizirali su zajedničke posjete
udruženjima građana BiH koji
žive u Velikoj Britaniji.
U sklopu ove zajedničke inicijative, ambasadori Negodić i
Tatham posjetili su Udruženje
"BH Community Advice
Centre" u Brentu kod Londona, koje kroz brojne sekcije, kulturno-umjetničke i
sportske događaje okuplja
bh. državljane, pružajući im
istovremeno
savjetodavne,
prevodilačke i druge usluge.
Također, u prostorijama Ambasade BiH u Londonu upriličeno je i
druženje ambasadora Negodić i Tathama sa 50-tak mladih bh. građana
koji su se školovali u UK, koji okupljeni u udruženju mladih profesionalaca na najbolji način promoviraju
BiH u novoj domovini.
Ambasadori Negodić i Tatham su,
također, razgovarali i sa predstavnicima "Islamic Reliefa", organizacije sa
sjedištem u Birmingemu koja pruža
pomoć zemljama pogođenim prirodnim i drugim katastrofama, bez obzira
na vjersku, nacionalnu ili političku
pripadnost. Projekti mikrokreditiranja koje u BiH provodi ova organizacija pokazali su se vrlo uspješnima.
Tokom boravka u Birmingemu,
ambasadori su se susreli i sa predstavnicima Svjetskog vijeća dijaspore BiH, koji su ih upoznali sa
svojim radom i iznijeli probleme
koji muče veći broj naših građana u
dijaspori.
3
Na tribini organiziranoj povodom posjete ambasadora BiH u
UK, građani koji žive i rade u Birmingemu su imali priliku iznijeti
životna iskustva i svoja viđenja situacije u BiH, pokazujući da su dobro
upućeni u sva politička i ekonomska
dešavanja u BiH.
U kulturno-umjetničkom djelu programa učestvovali su članovi dječje
folklorne sekcije.
Iz Networka
Intervju s ambasadorom Velike Britanije u Bosni i Hercegovini Michaelom Tathamom
TATHAM: BITI BRITANSKI AMBASADOR U BiH POSAO JE PUN IZAZOVA
Veoma volim živjeti u Bosni i Hercegovini. To je prelijepa zemlja, s bogatim i fascinantnim naslijeđem.
U mom dosadašnjem iskustvu Bosanci su skoro uvijek topli i gostoljubljiv
Vaša ekselencijo, na Vašem
blogu sam pročitao o Vašoj dosta zanimljivoj životnoj i diplomatskoj karijeri.
Zaključio sam da ste Vi jednostavno bili
predodređeni da postanete diplomata.
Ipak bih volio da Vi sami sebe predstavite čitaocima Habera i ukratko im
kažete ko je ustvari Michael Tatham,
ambasador Velike Britanije u Sarajevu.
Naravno. Ja sam 44-godišnji diplomata
koji je prethodno radio u Češkoj Republici i Bugarskoj. U Bosni i Hercegovini živim od novembra 2008. Volim
posmatrati i baviti se sportom. Imam
malu kćerku, s kojom provodim mnogo
vremena izvan posla. Volim skijanje i
planinarenje, pa mi Sarajevo izgleda kao
savršeno mjesto za život.
Gospodine Tatham, možete li
nam reći kako je biti ambasador tako
moćne države kakva je Velika Britanija
u jednoj maloj zemlji, opterećenoj nizom
ratnih, političkih i ekonomskih problema
kakva je Bosna i Hercegovina?
Biti britanski ambasador u Bosni i
Hercegovini posao je pun izazova, ali
ispunjava me zadovoljstvom. Velika
Britanija je veoma zainteresirana za
Bosnu i Hercegovinu - iz više perspektiva – kao članica NATO-a, Evropske
unije i Vijeća za implementaciju mira.
Mi smo također, kroz naše bilateralne i
razvojne programe, veoma uključeni u
pružanje podrške Bosni i Hercegovini
pri suočavanju s izazovima postkonfliktne i ekonomske tranzicije, tako da u
radu Ambasade uvijek imam osjećaj da
je on značajan i relevantan i volim misliti
da Velika Britanija ima pozitivan utjecaj
na razvoj Bosne i Hercegovine i njen
napredak na putu ka članstvu u Evropsku
uniju i NATO.
Dužnost svakog ambasadora je
prezentacija i promocija njegove zemlje
u privrednom, kuturnom, turističkom i
sportskom smislu. Koliko Vi radite na
promociji Velike Britanije u Bosni i Hercegovini i da li je to teško raditi u ovoj
zemlji s obzirom da se na sve Vaše aktivnosti gleda iz triju uglova?
Ambasada ima veoma aktivan odjel
za trgovinu i investicije, koji radi na
povećanju trgovinske razmjene između
Velike Britanije i Bosne i Hercegovine.
Ja im često pružam podršku u njihovom
radu. I pored globalne ekonomske krize
Određeni broj britanskih kompanija investirao je u Bosnu i Hercegovinu ili radi
s lokalnim partnerima, a postoji i aktivan
Britanski poslovni klub u Bosni i Hercegovini. Do danas su britanske kompanije investirale u širok spektar oblasti,
a značajne su investicije u proizvodnju
piva, organski uzgoj, proizvodnju čelika,
proizvodnju električne energije, izgradnju rezidencijalnih objekata i preradu
metala. U 2009. godini britanske firme
izvezle su u Bosnu i Hercegovinu robu
u vrijednosti oko 19,8 miliona britanskih funti. S napretkom reformi i stalnim poboljšavanjem ekonomske sredine
očekujem da će ova cifra rasti.
Ambasador Michael Tatham
u 2009. godini, sa zadovoljstvom mogu
konstatirati da je u prošloj godini porastao nivo britanskog investiranja na
bh. tržištu. Kroz Ured britanskog savjeta
(British Council) u Bosni i Hercegovini
promoviramo britansku kulturu i engleski jezik.
Bosna i Hercegovina zna biti kompleksna zemlja za rad, dijelom zbog njenih
složenih ustavnih struktura, dijelom
zbog toga što svaki od njenih triju konstitutivnih naroda ima različite stavove
o određenim pitanjima. Ipak mislim da
postoje mnoge oblasti koje mogu i treba
da ujedine cijelu zemlju, naročito ključni
strateški cilj - evropske integracije.
Druga stvar koju nalazim u radu u Bosni i Hercegovini jeste ta da i kada se u
nečemu ne slažete s ljudima to možete
učiniti na prijateljski i otvoren način.
To je zemlja u kojoj, izgleda, nikome ne
smeta direktan razgovor.
Možete li nam reći koliko Velika Britanija u materijalnom smislu
pomaže Bosni i Hercegovini i kolika su
dosadašnja ulaganja?
Britanska vlada je u posljednje tri godine Bosni i Hercegovini pružila pomoć
u iznosu većem od 20 miliona funti,
kroz programsku i razvojnu podršku.
Mi smo također obezbijedili i više od
stotinu stipendija mladim Bosancima.
Pružili smo ogroman doprinos sigurnosti
i stabilnosti kroz prisustvo britanskih
vojnika i policajaca u međunarodnim
misijama. Također, dajemo veliki doprinos programima Evropske unije za predprijemnu podršku Bosni i Hercegovini.
4
Kad je riječ o mogućnostima, postoji značajna potražnja za tehnološki
naprednim proizvodima u brojnim oblastima, naročito u oblasti informacionih tehnologija, infrastrukture (putevi i
željeznice), građevine, autoindustrije i
prerade metala. Bosna i Hercegovina
nagrađuje dobro pripremljene i uporne
izvoznike i investitore. Iz razgovora s
britanskim kompanijama ovdje znam koliko su za uspjeh njihovog poslovanja u
Bosni i Hercegovini značajni dobar savjet
i pouzdan poslovan partner. U Ambasadi
u Sarajevu radi Odjel za promociju trgovine i investicija Velike Britanije, koji
bi britanskim kompanijama i bosanskim
izvoznicima sa zadovoljstvom podijelio
svoje opširno iskustvo i poznavanje
tržišta. Više informacija o njihovom radu
vaši čitaoci mogu pronaći na web stranici www.uktradeinvest.gov.uk ili www.
ukinbih.fco.gov
Koliko građana Velike Britanije
živi u Bosni i Hercegovini i čime se oni
pretežno bave?
Teško je biti precizan, ali, po našim pretpostavkama, nekoliko stotina britanskih
državljana živi u Bosni i Hercegovini.
Neki od njih su ovdje pokrenuli poslove,
neki rade u međunarodnim organizacijama koje djeluju u Bosni i Hercegovini,
neki su stupili u brak s građanima ove
države i žive ovdje.
Da li državljani Bosne i Hercegovine koji imaju državljanstvo Velike
Britanije mogu računati na eventualnu
zaštitu britanske ambasade u Sarajevu
dok borave u Bosni i Hercegovini?
Ovo je veoma složena oblast
međunarodnog prava! Pozicija britanske
Iz Networka
vlade je najbolje objašnjena na web stranici Britanske granične službe (www.
ukba.homeoffice.gov.uk). Ukratko, Velika Britanija prihvata da međunarodno
pravo ograničava njene mogućnosti da
pruži punu konzularnu podršku osobama
s dvojnim državljanstvom u zemlji koja
je njihova druga država. Ali, na Velikoj Britaniji je da odluči kako da djeluje u svakom pojedinačnom slučaju.
Čak i u slučajevima priznatog dvojnog
državljanstva Velika Britanija bi obično
pristupila neformalnom zastupanju.
govaraju o nizu sporazuma s različitim
zemljama.
Znamo da svakodnevno srećete
bosanskohercegovačke
političare.
Nećemo Vas pitati šta mislite o njima.
Ovaj put nas interesira šta mislite o
običnim građanima Bosne i Hercegovine, kako njih doživljavate odnosno da
li vam se sviđa život u Bosni i Hercegovini. Da li znate naš jezik?
Uvjeren sam da će Bosna i Hercegovina
u određenom trenutku postati članica Evropske unije. Evropska unija želi da se to
desi i obavezala se na buduće članstvo zemalja zapadnog Balkana. Građani Bosne
i Hercegovine oduševljeno podržavaju
članstvo u Evropskoj uniji. To možda
djeluje kao dalek cilj, ali ja sam se lično
uvjerio, boraveći u Češkoj Republici i
Veoma volim živjeti u Bosni i Hercegovini. To je prelijepa zemlja, s bogatim i fascinantnim naslijeđem. U mom
dosadašnjem iskustvu Bosanci su skoro
uvijek topli i gostoljubljivi. Sarajevo je
grad u kome se vrlo brzo počneš osjećati
kao kod kuće. Ali ja uživam i u putovanjima širom zemlje. Čuvam lijepe uspomene na planinarenje po planinama
oko Sarajeva, rafting na Vrbasu i tople
ljetnje vikende u Hercegovini. Naučio
sam bosanski jezik malo prije preuzimanja dužnosti ovdje te mogu čitati i
razumjeti ga, ali ga ne govorim onoliko
dobro koliko bih htio.
Da li, po Vašem mišljenju, ima
neriješenih pitanja između Velike Britanije i Bosne i Hercegovine i, ako ima, na
koji način ih riješiti? Evo, spomenut ću
pitanje viza.
Srećom, naši bilateralni odnosi su veoma
prijateljski i ne postoje značajni problemi. Kad je riječ o vizama, Velika Britanija nije dio šengenskog sporazuma pa je i
naš vizni režim predmet odvojenog procesa državne revizije. Sljedeća revizija je
planirana za 2011. godinu.
Krajem 2012. godine istječe
uredba o dvojnom državljanstvu. Ako
se do tada ne promijeni zakon u Bosni
i Hercegovini, državljani ove zemlje
koji imaju britansko državljanstvo po
sili zakona morat će se odreći jednog
državljanstva. To bi se moglo izbjeći ako
Velika Britnija i Bosna i Hercegovina
potpišu bilateralni sporazum o dvojnom
državljanstvu. Možete li pomoći da se taj
sporazum konačno potpiše?
U britanskim zakonima nema nikakvih
restrikcija kada su u pitanju dvojna ili
višestruka državljanstva te je to pitanje
za bh. vlasti. Možda bi bilo logičnije da
nađu generalno rješenje, nego da pre-
S obzirom na cjelokupnu situaciju u Bosni i Hercegovini i na evidentne napore koji dolaze iz Evrope i
Sjedinjenih Američkih Država da se
Bosna i Hercegovina pridruži Evropskoj
uniji, možete li nam iskreno reći, ovaj
put bez diplomatske kurtoazije, da li će
se to ikada desiti. To Vas pitam jer mnogi
građani Bosne i Hercegovine sve manje
vjeruju u tu mogućnost.
Ambassador Tatham's
statement on the arrest of Dr Ejup Ganic
(02/03/2010)
British Ambassador to Bosnia and
Herzegovina Michael Tatham has
issued the following statement on
yesterday’s arrest of Dr Ejup Ganic in London:
“The Metropolitan Police has confirmed that Dr Ejup Ganic was arrested at Heathrow Airport yesterday afternoon. His arrest follows
a provisional extradition request
from the Republic of Serbia in respect of conspiracy to murder and
breach of the Geneva Convention.
Dr Ganic appeared at the City of
Westminster Magistrates Court
yesterday afternoon. The Serbian
authorities must now provide full
papers to support their extradition
request before a date can be fixed
for an extradition hearing. A judge
will then consider whether there
are any bars to extradition.
As the case is now before the
courts, it would be inappropriate
to comment further at this time.
This in no way represents any kind
of diplomatic or political statement by the British Government or
any view by HMG on past events.
It is the United Kingdom judicial
authorities following their legal
obligations under United Kingdom
law.”
5
Bugarskoj, kako je to moguće ostvariti
kroz ustrajan napredak u provedbi reformi. Dakle, ključni politički izazov u
Bosni i Hercegovini je ostvariti takav
napredak u provedbi reformi koji će
dovesti do napredovanja na putu ka Evropskoj uniji. Nadam se da će glasači
u Bosni i Hercegovini prenijeti svojim
političarima jasnu poruku da je to ono
što oni od njih očekuju.
Gospodine ambasadore, nedavno ste imali priliku da zajedno s ambasadoricom Jadrankom Negodić sretnete državljane Bosne i Hercegovine u
Londonu i Birminghamu. Kakav utisak
ste stekli na tim skupovima?
Nosim veoma pozitivne utiske iz mojih
posjeta bosanskim udruženjima u Londonu i Birmighamu. Bio sam veoma zahvalan na toplom i prijateljskom dočeku
i impresioniran radom ovih udruženja te
smionim načinom na koji su osigurali
sredstva Fonda lutrije i lokalne uprave.
Bilo je interesantno čuti mišljenja dobro upućenih članova ovih udruženja o
Bosni i Hercegovini. Bilo je dobro što
sam se lično mogao uvjeriti koliko brzo
se bosanska zajednica u Velikoj Britaniji
integrirala u britanski način života te vidjeti da mladi ljudi bh. porijekla postižu
uspjeh u britanskim školama i na univerzitetima. Radujem se sljedećoj posjeti!
Na sastanku u Birminghamu
uručen Vam je i Prijedlog Ustava RBiH
koji je pripremio Svjetski savez dijaspore Bosne i Hercegovine, s molbom da
ga uručite Vašim kolegama ambasadorima u Sarajevu i predstavnicima OHR-a.
Po Vašem mišljenju, da li će to imalo
pomoći u donošenju novog ustava Bosne
i Hercegovine, odnosno da li će ćuti i
glas bosanskohercegovačke dijaspore?
Smatram da su promjene Ustava važan
prioritet za Bosnu i Hercegovinu,
naročito nakon nedavne presude Evropskog suda za ljudska prava koja nalazi da
neki aspekti Ustava Bosne i Hercegovine
nisu u skladu s Evropskom konvencijom
o ljudskim pravima. Siguran sam da će
se zajednica bh. dijaspore oglasiti u debati o reformi Ustava. Ustavne promjene
zahtijevat će širok politički konsenzus,
a to znači da će postojati i potreba za
konstruktivnim dijalogom između svih
zajednica, a svaka zajednica će morati
pokazati razumijevanje za brige i strahove drugih. Mislim da je ključni izazov pronaći način na koji će se usavršiti
i ažurirati ustavne odredbe tako da više
odgovaraju izazovu integriranja u Evropsku uniju. To znači očuvanje balansa
i nekih od garanta Daytonskog mirovnog
sporazuma, ali u okviru koji omogućava
efikasnije donošenje odluka.
Iz Networka
Bosanska kuća – prehrambeni proizvodi – prodaja
STALNA PRODAJA BH PROIZVODA
U proteklom periodu naši građani iz
Birminghama i Coventryja jednom
mjesečno na prigodnim prodajama u
prostorijama „Bosanske kuće“ mogli su
nabaviti prehrambene proizvode s prostora bivše Jugoslavije.
Zahvaljujući poslovnosti kompanije
DNS Delicatessen iz Corbyja, kupci su
na jednom mjestu kupovali suhomesnate
proizvode, zimnicu Vegafruita, Klasove
kolače, Vegetu, goveđe gulaše, Argeta
paštete, smoki i još tridesetak proizvoda
koje smo mogli nabaviti u bivšoj državi.
Gospodin Malešević, vlasnik firme
DNS Delicatessen iz Corbyja, nedavno
je menadžmentu „Bosanske kuće“
predložio da u jednoj od prostorija otvori
stalnu prodaju i u to uključi jednog aktivistu iz „Bosanske kuće“. Dogovor je
brzo postignut. Posla se prihvatio poznati
humanista iz Birminghama Ramo Hanić,
koji kaže da će, zahvaljujući toj ideji,
NETWORKOV
INFORMACIONI CENTAR
građani iz Birminghama i Coventryja, pa
i ostalih gradova, koji navrate u „Bosansku kuću“ moći po povoljnim cijenama
kupiti proizvode iz bivše Jugoslavije.
Tel: 0121 772 3052,
Fax:0121 773 3861
- Proizvode ću prodavati svakodnevno
i oni će se moći nabavljati u popodnevnim satima, a cjelodnevnu prodaju
imat ćemo vikendom. Pored toga, svim
mojim mušterijama podijelio sam i moje
kontakt brojeve, tako da će kupovinu
moći zakazati i u vrijeme koje samo njima odgovara – izjavio je Malešević za
Haber.
ADRESA:
BOSNIA i HERZEGOVINA
UK NETWORK,
Bosnia House
36 Medley Road,
Greet
Birmingham
B11 2NE
Poslovna suradnja „Bosanske kuće“ i
kompanije DNS Delicatessen iz Corbyja
nastavlja se tako što će ova firma i ove godine sponzorirati bosanskohercegovačku
ekipu iz Britanije koja će nastupiti u
Luxembourgu na 7. svjetskom prvenstvu
bh. dijaspore u malom nogometu.
Email:
uknetwork@btconnect.com
www.bhuknetwork.org
HABER
•
Izdavač: BiH UK Network,
Bosnia House
36 Medley Road, Greet
Birmingham B11 2NE
Tel: 0121 772 3052,
Fax:0121 773 3861
Email: uknetwork@btconnect.com
www.bhuknetwork.org
•
Glavni urednik: Namik
Alimajstorović
alimajstorovic@gmail.com
•
Redakcija: Anes Cerić, Idriz
Kadunić, Zaim Pašić, Zlatko
Vukmirović, Almina Halilović
•
Stalna saradnja: Spaho Bajrić,
Meho Baraković (Švedska), Zijad
Bećirević (SAD), Dr Zdenka
Besara, Ferid Kevrić, Haris
Halilović (Njemačka), Faruk Tičić,
Meho i Semira Jakupović, Senadin Selimić, Mišo Marić, Vesna
Ružička
•
Štamparija: Bosanska kuća, Birmingham
•
Copyright@2009 Bosnia & Herzegovina
UK Network
Ramo Hanić,
6
Iz Networka
Birmingham
BOSANSKA KUĆA –
UMJETNOST – PREDSTAVE
SOLAKOVIĆEVA
DRAMA
„THE BOY WHO SAID
NOTHING“
U BOSANSKOJ KUĆI
20. MARTA
Drama „The boy who said
nothing“ (Dječak koji ništa
nije rekao) autora Mirsada
Solakovića, magistra glume,
premijerno će biti izvedena u
subotu 20. marta u prostorijama „Bosanske kuće“ u Birminghamu.
- Ova drama govori o agresiji
na Bosnu i Hercegovinu. U
njoj je opisan život jednog
dječaka koji se, kroz svoje
djetinjstvo, susreće s ratom,
preživljavanjem i željom da
sačuva svoju familiju od neprijatelja. Na ovaj način želimo
ovdašnju publiku ponovno
podsjetiti na strahote agresije na našu zemlju – kazao je
Solaković za Haber.
Pored Solakovića u predstavi
glumi i njegov kolega Greg
Jones, koji je „podobro“ savladao bosanski jezik.
- Predstavu smo pripremili
dvojezično, tako da ćemo je
moći izvoditi i u Britaniji i
u Bosni i Hercegovini. Ova
dramatična priča već je zainteresirala ovdašnja pozorišta i
dogovorena su aprilska gostovanja u Old Wick Teatreu u
Birminghamu i ARC Arts Centreu u Londonu, a naljeto ćemo
predstavu izvesti u nekoliko
gradova Bosne i Hercegovine.
Inače, iskoristio bih priliku da
zahvalim menadžmentu Bosanske kuće koji nam je besplatno
ustupio veliku salu gdje smo
neometano vršili naše probe –
kazao je Solaković.
Ova premijerna predstava bit
će humanitarnog karaktera,
jer će sav prihod od prodatih
ulaznica biti uplaćen na račun
teško oboljele djevojčice Elme
Hodžić iz Bihaća.
Detalj sa probe
7
Iz Networka
Nakon najavljenog, a zbog otkazanog leta u Hamburgu neodržanog koncerta uz 8. mart,
Seid Memić Vajta je organizatorima izrazio istinsko žaljenje i zamolio da prenesemo tople
pozdrave porodici bh. dijaspore u Birminghamu. Do narednog susreta s Vajtom redakcija
“Habera” je odlučila da u ovaj broj uvrsti reportažu Miše Marića o bosanskom rokeru s
dušom sevdalije.
ODISEJ ISPOD VLAŠIĆA
- Gdje si, moj Vajta? - pitam.
- Evo me u Hamburgu, školujem se.
Kupio sam torbak, teke, olovke i gumicu. Sad se vratio s nastave. Imali
danas diktat. Samo sam šest grešaka
napravio. Učiteljica me plaho pohvalila pred čitavim razredom.
- Valja li ova ? – pita.
- Ne valja - velim. - Nikako ne valja.
- Jašta da ne valja - slaže se. - Ja sam
prije 30 godina pobjegao iz škole, a
sad me naši hajvani vratili u klupu.
(Pomenu im rodbinu).
Baš bi bila šteta za Travnik, a i za nas,
da je grad stao 1892. kada mu je tako
lijepo krenulo. Ta berićetna godina na
južnoslavenskim prostorima rodila je i
Ivu Andrića. Pod istom Vlašić planinom
1950. rodila je Seida Memića. Ivo je
okrenuo u svijet poezije, proze i diplomatije.., Seid u svijet muzike, zabave,
meraka. Ivo nam je bio vodič u prošlost
i mudrost; činio nas zamišljenima, često
tužnima. Vodio nas je, preko ćuprije, u
minule vijekove koji su proticali mutni i
krvavi. Seid nas je vodio u svijet pjesme;
činio nas bezbrižnim, veselim i sjetnim.
S Vajtom sam prvi put planinario Jahorinom. Znao sam Kolika je Jahorina
planina, a on mi je otkrio koliko je lijepa... Ivo je bio sve što se moglo biti.
Uznik, diplomata i nobelovac. Seid
nije stigao da bude sve što je mogao
biti. Mogao je biti naš Leonard Cohen
ili Charlie Chaplin. Odlučio je da bude
samo Vajta. On je sevdalinki skinuo zar,
pa je u raskošnoj njenoj ljepoti izveo u
Evropu. Ovjerio joj status evropske balade. U njegovom pjevanju je dert aga
Sarajlija, što vino piju, nane, i rezil za
mlađanim Omerom i Merimom. Te
pjesme padaju na dušu k’o ljetni akšami
na Travnik s mirisom kadulje, jasmina i
vruće materine pogače, ispod sača. U tim
pjesmama čujem saz, kasni ezan mujezina, zlatan zvon s crkvenog tornja i veselu ciku sirotinjske djece po mahalama.
Čujem teferič i merhamet, a na dnu svega naivnu, lijepu i tužnu dušu bosansku.
***
U krug predvečernjeg Rondoa u Mostaru
prije nekih 30 godina uplovi crn mercedes, k’o brod. Okrenu jedan krug, pa
okrenu drugi. U trećem otvara se prozor
i pojavljuje glava o kojoj brico dugo
nije radio. Ta se glava smije, a umjela se
smijati. Pa obrnu još pet-šest krugova.
Maše maršalski. Parkira pod platane, uz
stolove. Prvo se pojavljuju bose noge, a
onda vlasnik.
- Đe si Vajta? - upitani su Mostarci.
- Vozdra raja - odzdravlja na sve strane, a
pita me: Valja li ova?
-Valja - potvrdim.
Kod mene ćemo, na sjedeljku, ostaće i
na konaku. Priča kako je majci Ešrefi
od prvog honorara kupio veš-mašinu i
Februara ’97. zvoni telefon. Javlja mi se krajiški i TV drugar, Vehid
Gunić.
- Gdje si to, moj Vehide? - interesujem se.
- Sad ću pod La Manš, eto me iza
ponoći u London. Gledaj mi naći
kakav konak. Pitam je li sam. Veli da
je sa snimateljem, a da mi vozi gosta.
Daje mu telefon.
- Vozdra - čujem s one strane. - Evo
Vehid pošao, pa se i ja priselembetio,
da se vidimo. Valja li ova?
Veza se prekinu. Ne stigoh mu
odgovoriti da mi je ta k’o majci
Ešrefi šporet od prvog honorara.
Vajta
električni šporet... A kako je on jedini
poklon koji je mati ikad dobila za 8.
mart, rodila ga na taj dan. Mojoj Azri oči
pune suza, a on pita: Valja li ova?
-Valja - potvrdim.
Prije nekih 25 godina maksuz vodim
Milenu na novogodišnji dječiji vašar u
Skenderiji. Poželjela. Carska i kćerina se
ne poriču. Na sceni Vajta, Dino Merilin,
Troka; sve prva liga. U krcatoj dvorani
divan narod djece, s roditeljima. Opet
- sve prva liga. To što djeca urnebesno navijaju i uživaju, ne čudi me. Al’ i
roditelji podjetinjili... Kad se predstava
završi, eto ga u kostimu. Vodi mi kćer i
njeno društvance u garderobu da ih upozna s izvođačima. Kad ih sve ispredstavlja, rukoljub djevojčicama, pa dubok
reverans. Ona djeca hoće da polete, a on
me pita: Valja li ova?
-Valja - dirnut sam.
Prije nekih 12-13 godina zvoni telefon.
- Vozdra - javlja se.
8
Družili smo se u Londri, birvaktilski. Jadali i bećarili. Lentrali uz Tauer Bridž. U
Muzeju Madam Tiso uvalio se među
voštane Bitlse. Grupa Japanaca ih
fotografiše. Japancima ne smeta što ih je
pet. Meni godra što mi se drugar našao u
odgovarajućem društvu...
Za Bajram je spremio Azri čestitku.
Čestita i meni. Za Božić, zna da ne
slavim, ali spremio i meni čestitku.
Čestita i Azri. Tradicionalno, po engleski: “Christmas Šerif Mubarek Olsun”. A
onda mi je stigao i CD Od Kulina bana
do Vajtinih dana. Nije za prepričavati.
Bolje poslušati. Vajta je prvi kod nas sevdalinki ovjerio status evropske balade.
***
Čujemo se, od tad, redovno. Svašta mi
lijepog ispriča.
– Sve što kažem više bih volio otpjevat’
– govori, pa nastavi: - Dugo već ništa
nisam radio za svoju karijeru, radim humanitarno za IMIC. To ti znači Internacionalni Međureligijski Interkulturalni
Iz Networka
Vajta s pratećim plesnim parom
Centar... Vojka, jesam li ja ovo dobro
rekao? Nejse, u tom centru su mješoviti
brakovi, a i ja sam taj. Porodica moje
Vojke je srpska, Besarovići, imaju pet
stoljeća korijene u Sarajevu. Znaš kako
Marko (prof. dr. Oršolić, koji je osnovao
i vodi Centar) zove mješovite? Muško
plus Žensko. Tako ja s Markom hodam
okolo i skupljamo sredstva. I nekidan
smo jednoj našoj bosanskoj djevojčici
obezbijedili stipendiju. Kažem Marku da
ću nabaviti kostime i da ćemo se obući
k’o Robin Hud i fratar Tak. Jer uzimamo
od bogatih, a dijelimo sirotinji. Valja li
ova?
- Ta ti je k’o iz musafa, vozi dalje. - Kad
pomenuh vožnju, pade mi na um onaj
mercedes što si ga vozikao oko Rondoa.
Šta sad voziš?
- Vozim starog golfa - dvojku. Nije sad
fol da dođem u Travnik, u svoju mahalu,
s mercedesom. Postoje stvari koje ne
idu. Ja sam prije rata promijenio tri mercedesa. Ne mogu sad psovati, ali imbecilno je da neko, da ne kažem šta, u mercedesu, a komšija mu gladan. Nije to ni
čovjek ni vjernik. On je ništa... Znaš šta
znači skraćenica BMW? Znači: Bosansko Muslimansko Vozilo.
- Da se kanemo bosanskih vozila, a prihvatimo muzike. Jednom si rekao da si
snimio preko 130 pjesama. Pobijedio si
u umorenoj Jugi gdje god se nadmetalo
pjevanjem. Lijepo si nas predstavljao
i vani. S lijepom Lejlom na Evroviziji.
Osluškuješ li šta se sad dolje pjeva i kako
Amir Semanić, londonska folklorna nada
9
ti se čini?
- Pronašao sam 130, a koliko sam snimio, ne znam. Moje geslo je bilo: uradi
savršeno, precizno i na vrijeme, a ako
ne, uradi još bolje. To sada dolje ne važi.
To je mas-produkcija. U kojoj nema
više poezije. Vrte se dvije-tri riječi: bog,
otišla – došla. Ponekad se pojave vino
i more. A da nije bilo Mocarta, mi bi i
dalje gangali i guslali.
- Pa šta čekaš ?
- Sad ću prvi put javno izgovoriti:
pripremam album. Radni naslov je Odiseja jer se evo već deset godina vraćam
kući. Radim sa svim živim s kojim sam
se i rodio. S Gaborom Lenđelom, koji
je u Budimpešti, s Narcisom Vučinom,
koji je u Splitu i Danskoj, s Andrejem
Bašom u Rijeci, s Lazom Ristovskim
i Kornelijem Kovačem u Beogradu, s
Nikšom Bratošem u Zagrebu i Acom
Razbornikom u Ljubljani. Tamo mi je
i Vedo Hadžiavdić iz Teške industrije.
Njegov band Link preimenovao sam u
The music scandal orcehestra. Beli ću
nekog i zaboraviti. Imao sam namjeru s
Bodom Kovačevićem, a ode nam Bodo,
nemoj o tom... Producent je Claes Cornelius a realiziraću u Denka studiju, Kopnehagen, kod fine raje, Irfana Šehovića
i Denisa Efendića. Ponudiću jedan program za djecu Sarajevu, na kojem bih
radio s Mladenom Miličevićem. Doktorirao je i predaje recording na univerzitetu
u Los Anđelesu. I još da ti kažem: neće
na tom CD-u biti borbenih pokliča kojima neki dokazuju ljubav prema BiH.
Samo pjesma i ljubav prema zemlji iz
koje potičem i kojoj pripadam.
- Tebi je još ‘79. Zlatna ribica ispunila
platinastu želju. Kad bi sad upecao Zlatnu, pa ti ponudila ispunjenje tri želje, šta
bi poželio?
- Nepoštivanje različitosti dovelo je do
rata, silovanja, ubijanja… Jednostavno,
strašnih stvari. Evo sad Vojkina rodica,
Sanja, odlučila da se nađe s jaranicama
iz škole. Sastaće se u Budimpešti njih
sedam, sedam raznih pasoša... Zato bih
poželio da tri zlatne i slatke riječi zavladaju svijetom i postanu postulati. Moral
– Etika – Estetika… Ne trebaju meni ni
kuće ni zlato, meni treba moj i tuđi rahatluk.
Tako mi zbori prijatelj Seid Memić. I još
mi je svašta lijepog i pametnog rekao,
što nisam stigao zabilježiti. Valja nam
sabur do Odiseje, ma kad stigla. Tamo
će biti nastavak ovog kazivanja. Znam,
čim preslušam, pitaće: Valja li ova?
Odgovaram odgovorno, unaprijed: Valja, moj dobri Vajta. Svaka ti valja - bar
za zlatne.
Mišo Marić
Haberi iz Asocijacija
BHCAC
AMBASADORI NEGODIĆ I TATHAM U POSJETI NA BRENTU
Ambasador Tatham informirao je domaćine o problemima državnog i drugih ustrojstava u Bosni i Hercegovini. Interesirao se o životu i radu Bosanaca i Hercegovaca u Velikoj Britaniji
rad BHCAC-a i izrazila zaodovoljsto
što ta organizacija i Ambasada Bosne
i Hercegovine tijesno surađuju.
Na kraju ovog susreta volonterka
Fata Mujčinović pripremila je slanoslatku gozbu za goste, pa se u nekonvencionalnom razgovoru nastavilo
druženje na Brentu.
Ambasador Tatham je istaknuo da
se osobno osvjedočio kako Bosanci
mogu biti uspješni izvan granica
svoje države.
Zaim Pašić sa Ambasadorima Tatham i Negodić
Britanski ambasador u Bosni i Hercegovini Michael Tatham i ambasadorica Bosne i Hercegovine u
Ujedinjenom Kraljevstvu Jadranka
Negodić posjetili su 22. januara BHCAC (Bosnia & Herzegovina Community Advice Centre), gdje su im
članovi upravnog odbora i stručni
radnici predstavili desetogodišnja
dostignuća ove organizacije.
- Nakon jednog tegobnog perioda
prilagođavanja, smogli smo snage da
se organiziramo, da shvatimo prednosti i slasti volonterstva te da krenemo – kazao je predsjednik BHCACa Zaim Pašić.
Projekt menadžerica Sadžida Trožić
naglasila je da je BHCAC danas respektabilna i jaka organizacija koja
očekuje da u punoj mjeri bude prepoznata od sektora Vlade Velike
Britanije, jer je “ta organizacija osposobljena da profesionalno obavlja zadaću u vezi s bh. populacijom
novcem zemlje domaćina”.
Ambasador Tatham informirao je
domaćine o problemima državnog
i drugih ustrojstava u Bosni i Hercegovini. Interesirao se o životu i
radu Bosanaca i Hercegovaca u Velikoj Britaniji, posebno o njihovom
prilagođavanju u toj zemlji.
Ambasadorica Negodić pozdravila je
10
Haberi iz Asocijacija
Džemat Birmingham – rad i djelovanje
BAŽDAREVIĆ: DALJNJI PLANOVI NEMOGUĆI DOK SE NE
OTPLATI KREDIT ZA PROSTORIJU DŽEMATA
rada u renoviranje prostorija, kako onda
vidite izlazak iz ove čudne situacije?
Ovih dana navršavaju se
dvije godine otkako je
džemat Birmingham u industrijskoj zoni ovog grada
kupio manju tvorničku halu
i počeo je pretvarati u prostoriju za obavljanje vjerskih
aktivnosti.
Naravno da je to bio povod
da razgovaramo sa sekretarom džemata Muamerom
Baždarevićem, koji je za
Haber ukratko predstavio
organizaciju:
- Birminghamski džemat
egzistira od 1995. godine
i u njega je učlanjeno oko
70 posto bošnjačkih domaćinstava iz
Birminghama i okolnih gradova. Naš
džemat ima glavnu zadaću da okuplja
vjernike Bošnjake i organizuje vjerske
aktivnosti. Od osnivanja do sada na
službi u našem džematu bilo je desetak
imama, a u dva navrata odvodili smo i
bule da rade s našim ženama. Kruna rada
naše organizacije desila se prije dvije
godine kada je naš džemat kupio manju
industrijsku halu. Objekat smo platili
150.000 funti, od čega smo dali 60.000
u kešu, a za ostatak smo se zadužili kod
banke. Osim toga, za renoviranje objekta potrošili smo dodatnih 40.000 funti.
Većina ovog novca prikupljena je od dobrovoljnih priloga naših džematlija, na
čemu im najiskrenije zahvaljujem. Moram reći da bi ovaj iznos bio mnogo veći
da nije bilo radnih akcija. Zahvaljujući
tome, ušteđena su značajna sredstva,
a osposobljene su velika sala na spratu
za obavljanje vjerskih aktivnosti i dvije
kancelarije u prizemlju, dok je u toku izgradnja abdesthane.
Otkako su kupljene džematske prostorije, u džematu su se promijenila trojica
imama. Šta je razlog tome?
- Prioritet ovog džematskog odbora je
otplata kredita za prostoriju, jer, ako
ne budemo plaćali, objekat će preuzeti
garanti i banka i zbog toga ostaje manje novca za troškove imama. Tako se
imam Hazim Fazlić posvetio privatnom
biznisu, Azar Gazibegović studiranju, a
sadašnji imam, Elvir Huseinović, pristao
je uz redovni posao obavljati džum’u i
vjeronauku, što u ovakvoj situaciji odgovara svima. Nažalost, zbog toga ovaj
prelijepi objekat nije dovoljno iskorišten,
najpuniji je za Ramazan i Bajram, dok se
u ostalom periodu od redovnih aktivnosti
obavlja samo džum’a.
Pored ovih džematskih prostorija, u Birminghamu od ranije egzistira “Bosanska kuća”. Ima dosta onih koji smatraju
Islamska zajednica Bošnjaka u Velikoj
Britaniji ukinuta je prije nekoliko godina. Da li ima šanse da se ona ponovo
formira?
Muamer Baždarević
da su dva objekta ipak prevelik zalogaj
za nekih stotinjak porodica koje žive u
Birminghamu i da će zbog ove ekonomske krize doći vrijeme kada će biti teško
otplaćivati te kredite.
- Kada su se ovi objekti kupovali nije
bilo recesije. Nažalost, iz dana u dan se
vidi da nam možda nisu bila potrebna
dva objekta, već jedan koji bi, na neki
način, bio maksimalno iskorišten i koji
će biti mjesto ujedinjenja svih Bošnjaka
u Birminghamu. Sada je kasno o tome
razmišljati. Trebalo je o tome misliti prilikom kupovine džematskih prostorija.
S obzirom da ste sekretar džemata i
čovjek koji je uložio dosta svog novca i
11
- U Engleskoj djeluju tri džemata: u
Birminghamu, Derbyju i Londonu, koji
direktno sarađuju s centralom Islamske
zajednice u Sarajevu. Da bi se formirala islamska zajednica na ovim prostorima, potrebno je da egzistira najmanje sedam džemata. Nažalost, iako u
nekim sredinama ima uslova za formiranje organizacija, do toga ne dolazi jer
su neki imami okrenuti samo vlastitom
biznisu.
- Pa, prvo, moj bi prijedlog bio da
se prodaju oba objekta i kupi jedan
zajednički, veći, koji bi zadovoljio sve
potrebe džemata Birmingham, Networka i lokalne bosanskohercegovačke
asocijacije. Ako do toga ipak ne dođe,
velika mi je želja da zaposlimo imama
koji bi radio puno radno vrijeme i ovaj
mesdžid pretvorio u pravu džamiju. To
planiramo uraditi upošljavanjem profesionalaca koji bi nalazili novac od fondera. Naravno, prioritet svih prioriteta
je otplaćivanje kredita, jer bez redovne
otplate daljnji planovi su nemogući.
Haberi iz Asocijacija
GODIŠNJA SKUPŠTINA BHCAC-A
TIMSKI I OPROBANIM SNAGAMA
Članovi su: Sejad Hodžić, Dževad
Dizdarević (sekretar), Hajrudin
Sistek (potpredsjednik), Nedim
Mujčinović, Zlatan Kapetanović,
Fejzi Jahaj, Zlatko Bogdan i Ismeta
Velić.
- U BHCAC-u se radi timski i s
oprobanim snagama, već godinama, pa nije nimalo čudno da ova
organizacija predstavlja jednu od
najuspješnijih, ako ne i najuspješniju
organizaciju u Velikoj Britaniji riječi su Zaima Pašića.
Na prigodi kakva je Skupština BHCAC-a nakon “suhoparne priče” uvijek bude i bogat zabavni program.
Ovaj put, novim aranžmanima, predstavili su se naši najmlađi folkloraši,
čiji je novi koreograf Fata Lemeš.
finansijske
asU Londonu je 16.
Brentov folklor
pekte iz protekle
januara
održana
godine.
godišnja
Skupština
Bosanskohercegovačkog savjetodavnog centra (Bosnia & Herzegovina Iz obaju izlaganja moglo se zaključiti
Community Advice Centre) – BH- da je riječ o uspješnom vođenju ove
dobrotvorne organizacije, koja je
CAC.
izrasla u ozbiljnog partnera državnom
U prostoru atraktivnog Irskog centra sektoru u Ujedinjenom Kraljevstvu.
našlo se stotinjak članova BHCACa da sasluša izvještaje predsjednika Skupština je potvrdila izbor novog
Zaima Pašića i projekt menadžerice (starog) upravnog odbora na čijem
Sadžide Trožić, koji je sadržavao i čelu će i dalje biti Zaim Pašić.
Nisad Jakupović
Djeca su, tom prigodom, dobila
priznanje BHCAC-a za trogodišnje
“jačanje” folklorne sekcije.
Nastupio je i naš mješoviti Bosanski
hor, koji vodi Nijaz Alijustić. On je,
u nastavku večeri, goste zabavljao
svirajući orgulje. Ugođaju su doprinijeli i naši pjesnici - braća Meho
i Nisad Jakupović - knjigom “Himna
čovjeku u magli”.
Treba reći i to da je apel za pomoć
porodici Kirić iz Sanskog Mosta
naišao na veliki odaziv. Prikupljeno
Diplomate, oficiri, volonteri proveli ugodno veče
12
Haberi iz Asocijacija
Meho Jakupović
je 640 funti. Na listi su se našla im-
Humanitarci
ena sva tri konstioispovijest.
tutivna naroda u
Bosni i HercegoPriloge je, kao i uvijek,
vini, što reflektira naš rad i usluge za vrijedno sakupljao naš potpredsjedljude kojima su one i potrebne, bez nik Hajrudin Sistek.
obzira na njihovu nacionalnost i vjer-
DRUŽENJE
London
GENERAL FORIĆ GOST NA BRENTU
NOVI ČOLIN CD BIT ĆE
OBJAVLJEN 5. MARTA
Organizacija BHCAC ugostila je 6.
februara u Londonu generala Sakiba
Forića i njegovu suprugu Irmu.
General Forić boravi u Velikoj
Britaniji u sklopu višemjesečne specijalizacije.
Ovom prilikom je razgovarao s
članovima odbora i profesionalnim
radnicima BHCAC-a o djelovanju
te organizacije u Velikoj Britaniji i o
uspjesima u ustrojstvu Ministarstva
odbrane Bosne i Hercegovine.
Čolić završetak albuma proslavio u studiju “Metropolis”
Pozivu za druženje odazvala se ambasadorica Bosne i Hercegovine
Jadranka Negodić sa suradnicima,
Jasminom Turajlić,
Mensurom
Jusićem i Draganom Kneževićem.
Razgovor, uz zakusku koju su
pripremili volonteri, trajao je do kasno u noć.
Zdravko Čolić je u čuvenom
studiju "Metropolis" u Londonu
upriličio malo slavlje povodom
završetka masteringa svog novog albuma. Mastering je radio Toni Kuzins
(Tony Cousins), jedan od vlasnika
i osnivača "Metropolis" kompleksa
studija, vrhunski stručnjak koji je,
između ostalog, sarađivao sa Eltonom
Džonom (John), Piterom Gebrijelom
(Peter Gabriel), Cukerom (Zucchero),
Robijem Vilijamsom (Robbie Williams), Džordžom Majklom (George
Michael), Eni Lenoks (Annie Lennox) i drugim svjetskim zvijezdama.
Zadovoljni urađenim poslom, Čola,
Nikša Bratoš, Voja Aralica, Zoran
Veselinović iz studija "Abbey Road",
kao i asistent u "Metropolisu" Havijer
(Havier) nazdravili su šampanjcem.
- Ostalo je još samo dan-dva posla u
studiju da se završi postprodukcija, i
onda album definitivno ide u štampu
- kaže Čolićev producent Adis Gojak.
Čolin trinaesti album sa trinaest novih
pjesama bit će objavljen 5. marta na
prostoru cijelog regiona. Omot će
dizajnirati Dragan Stefanović, dok
će Čolu za omot fotografirati čuveni
fotograf Brajan Rašić (Brian Rasic),
pred čijim objektivom su stajali i "The
Rolling Stones".
Bračni par Forić u društvu s Ambasadorkom Negodić
13
Haberi iz Asocijacija
DERBY:
OBILJEŽEN MEĐUNARODNI DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE
HOLOKAUSTA (HOLOCAUST MEMORIAL DAY 2010)
Poštovani uredniče i čitaoci Habera,
i ove godine Derby Bosnian Community,
u suradnji s City Concilom i njegovim
strukturama, uspješno je i blagovremeno
izvršio sve pripreme za obilježavanje 27.
januara – Međunarodnog dana sjećanja
na žrtve holokausta (Holocaust Memorial Day), tog značajnog datuma u svijetu.
Svijest i suosjećanje aktivista naše asocijacije prema nedužnim žrtvama ni
ovaj put nisu izostali, kao ni vrijednost
i značaj spomena na milione nedužnih
ljudi umrlih u dobro organiziranim "fabrikama za ubijanje“ poput onih u Auschwitzu, Srebrenici i drugim mjestima
širom svijeta.
Ovom prilikom u Bosanskohercegovački
centar u Derbyju pozvani su svi naši
građani i predstavnici institucija s kojima duže vrijeme surađujemo kada su
u pitanju važne i pažnje vrijedne manifestacije u Derbyju.
Nismo zaboravili pokazati dva dokumentarna filma: jedan je o prvim Bosancima
koji su stigli u Ujedinjeno Kraljevstvo,
a drugi je o tragediji Srebrenice.
Muhamed Siranović
Ovaj posljednji nikoga nije ostavio
ravnodušnim dok je gledao zločin nad
nedužnim bošnjačkim narodom. Zrak
prigušen teškim emocijama “razgalila”
je naša gošća Jasmina Turajlić, druga
sekretarica Ambasade Bosne i Hercegovine u Londonu. Nije se snebivala da
onako jednostavno, “narodeski” sjedne
ukrug sa svojim sunarodnjacima i s njima
podijeli ukus one jedine prave, bosanske
kahve. Sjeli smo sučelice i pričali, slušali
šta ko ima reći, razmijenili mišljenja…
Jasmina Turajlić razgovarala je i s našom
zato i treba postaviti
omladinom, u prisKatedrala Derby
ono pitanje: Da li smo
noj atmosferi koja je
svjesni koliko smo još
podsjećala na razgovor majke s djecom. Mogla se čuti tišina nesvjesni?
slušanja dok ona priča. A zatim su mladi U sklopu programa počast stravično
„otvorili svoje duše” i prepričali svoj mučenim i žrtvama ubijenim u periodu
od 1915. pa do Kenije 2008., odali su
život, svoje nade...
sveštenici svih religija.
Program je nastavljen u derbyjskoj katedrali (Derby Catedral, Church of Eng- Naš imam Ahmed Gopo i ovaj put je, kao
land). Domaćin tom dijelu programa bio i prije, svojim glasom prolomio nijemu
tišinu u katedrali učeći ezan za sve one
je City Concil, dok smo mi bili gosti.
koji su stradali i živote položili za nečije
Program je počeo u 18 sati.
interese.
Kao i obično, dočekali su nas kao
uvažene goste i otpratili do naših mjesta, Nakon toga, svi u katedrali dobili su po
dok je za našu
uvaženu gošću
Jasminu Turajlić
bilo osigurano
mjesto u prvom
redu.
Program su otvorili
historičari
„stravičnim“
podacima
o
nedužno
stradalim ljudima na
svim stranama
svijeta.
Nakon
toga
čovjek ne može
a da ne razmisli
o tome šta znači
broj “200 miliona” stradalnika
u cijelome svijetu u ovih nekoliko
decenija.
Naprosto niko
normalan
ne
može prihvatiti
spoznaju da sve
to čini čovjek
čovjeku.
Baš
Bosanskohercegovački centar u Derbyju
14
Haberi iz Asocijacija
je i u novootvorenom objektu
“Quad”, gdje je logorašica
pričala o tome šta je proživjela
u zloglasnom „logoru smrti“
u Auschwitzu kada je Hitler
okupirao Evropu. Trebalo je
biti jak, imati i snage i srca pa
slušati dok priča o golgoti koju
je kao 12-godišnja djevojčica
doživjela
u
stravičnim
mučenjima i planskim ubijanjima Jevreja i drugih naroda u
poznatom logoru u Poljskoj.
Jasmina Turajlić
dvije upaljene svijeće u čašama te, u
koloni, kroz noć krenuli poznatom gradskom ulicom Irongate do Market Placa,
u čijem centru ih je čekao nacrtan simbol
„zvijezda nade“ (A universal simbol of
hope). Učesnici kolone, jedan po jedan,
redali su upaljene svijeće na taj simbol
i tako formirali “goruću zvijezdu”. To je
bilo divno vidjeti.
Sjećanje na žrtve holokausta obilježeno
Birmingham
S obzirom da sam dvaput posjetio taj logor, 1982. i 1986.
godine, mogao sam vidjeti dio
onoga što je ostalo kao muzej
zla i shvatiti patnje ove žene.
Sada razmišljam kako ne bi
bilo loše organizirati posjetu
„Auschwitzu”, da oni koji
znaju ne bi zaboravili, oni
koji ne shvataju shvatili, a oni
koji ne znaju saznali. Jer broj
odazvanih na “Holocaust Memorial Day” pokazao nam je
koliko su naši ljudi zaboravili
na nedavna stradanja u Srebrenici, na stradanja u našoj
Bosni i Hercegovini.
Nadam se da će u našim ljudima preovladati zdrav razum, oživjeti
ljubav i umrijeti mržnja, zavladati dobro
a umrijeti svako zlo - ma gdje bilo....
Na kraju, treba reći i to da je uvaženim
gostima Menagment BiH Community,
u uskoj suradnji s našim omladinskim
aktivistima, predstavio sve ono što je
prikupljeno od naših građana u Derbyju
a može se nazvati bosanskom kulturnom
Ahmed ef. Gopo
vrijednošću: predmete za domaćinstvo,
ručne radove i umijeća bosanskih žena,
stare i nove fotografske zabilješke, tradicionalne vrste bosanske nošnje i obuće
te odjevne predmete – sve što jednom
strancu bez ikakvog objašnjavanja može
dočarati o kakvom se narodu i kulturi
radi.
Bilo je i onoga bez čega ne može proći nijedna naša manifestacija. Opet su se naše
vrijedne domaćice potrudile pripremiti
sve vrste tradicionalnih bosanskih jela i
napitaka, a onda ih dostaviti u naš centar.
Pozdrav čitaocima Habera
Muhamed Siranović
KONZULARNI DAN
Prilikom januarske posjete diplomatskih predstavnika naše zemlje Bosnskoj kući u Birminghamu
u kancelariji Networka održan je
konzularni dan na kojem je nekolicina naših građana iskoristila priliku da
Enisa Gološ i Slavica Grozdanić
15
dođe do prijeko potrebnih punomoći
i ovjerenih izjava. Nažalost i dalje
se u Londonu neće moći dobivati
bosanskohercegovački pasoši a kada
će precizan odgovor nije mogla da ni
Slavica Grozdanić šefica konzularnog odjela ambasade Bosne i Hercegovine u Londonu koja je za naš
list rekla: "Bosanskohercegovačka
ambasada u Londonu još uvijek
nije na listi naših diplomatskih
predstavništava koji su tehnički
opremljeni da mogu izdavati putne
isprave. Kada će se to desiti nažalost
mi nemamo definitivnu potvrdu za
nadati se da će to biti u toku ove godine. Takođe želim da naglasim da
stojimo na raspolaganju svim našim
klubovima za orgnizovanje konzularnih dana u njihovim sredinama"
Kako stvari stoje čitaocima Habera
i našim građanima u Velikoj Britaniji možemo jedino preporučiti da
vađenje novog biometrijskog pasoša
ostave za neka bolja vremena ili da
tu veliku fromalnost obave u Bosni i
Hercegovini.
Haberi iz Asocijacija
Velika Britanija – “Bosniaappeal” Birmingham – godišnjica
“BOSNIAAPPEAL” PROSLAVIO
15. ROĐENDAN
Sredinom februara humanitarna organizacija “Bosniaappeal” iz Birminghama obilježila je u prostorijama “Bosanske kuće” 15. godišnjicu
postojanja.
Na rođendan su došli svi oni koji su
u tom periodu doprinijeli u radu ove
humanitarne organizacije, jedne od
najstarijih bosanskohercegovačkih
na Ostrvu. S obzirom da je bio i Dan
zaljubljenih, domaćini su prisutnim
ženama i djevojkama podarili ruže.
U prijatnoj atmosferi slavljenici su se
prisjetili niza akcija koje je ovo humanitarno udruženje ostvarilo.
Sve je počelo zahvaljujući Grahamu
i Rosie Turner, koji su “Bosniaapealu” ustupili prostorije “Croosover
centra” te volontere uputili u način
prikupljanja pomoći. Tako su prvih
godina za našu zemlju, u saradnji s
“Workers Aidom” iz Manchestera,
otpremljeni konvoji razne humanitarne pomoći. Nakon toga je ostvarena odlična akcija s domovima
penzionera širom Birminghama, u
kojima je prikupljeno 15.000 deka i
otpremljeno u Bosnu i Hercegovinu.
Značajno mjesto u radu zauzima otpremanje komplet kuhinja za Centralni zatvor u Sarajevu kapaciteta
500 obroka koju je donirao zatvor u
Svansea.
Pored toga, s bolnicama širom regiona prikupljena je medicinska
istarstvo za
ljudska prava
i izbjeglice
BiH,
koje
je na svojoj
web stranici
prošle godine postavilo
online školu.
Uz to, “Bosniaappeal”
će
ostati
zapamćen i
po
efektnoj i jedinstvenoj akciji
podsjećanja
na
10.
Druženje prijatelja Bosniaappeala
godišnjicu
oprema i humanitarnim konvojima
genocida u
odvezena u Bosnu i Hercegovinu. Srebrenici kada je izdao set razgledU saradnji s “Merhametom” osam nica i postera s engleskim tekstom,
godina je vođena humanitarna akcija koji je te godine bio udarni materijal
"Kurbani za narodne kuhinje", gdje na skupovima gdje se obilježavala ta
su, zahvaljujući uplatama ovdašnjih tužna godišnjica.
vjernika, u našu zemlju odvezene
značajne količine zaleđenih kurbana “Bosniaappeal” će nastaviti svoju
za potrebe narodnih kuhinja. Osim humanu misiju. Trenutno putem svohumanitarnog aspekta “Bosniaap- je odlične interaktivne web stranice
peal” djeluje i edukativno. Već de- obezbjeđuje redovna sredstva te u
setak godina na svojoj web stranici Bosni i Hercegovini stipendira dva
ima online BiH dopunsku školu na studenta. Inače veliki doprinos ovom
bosanskom jeziku čiji cilj je eduko- jubileju humanitaraca “Bosniaapvati svu našu djecu u dijaspori koja peala” i obilježavanju Valentinova
nisu u mogućnosti pohađati redovne volonterskim nastupom dao je naš
dopunske škole.
lokalni muzičar Nermin Bogdanić
U “Bosniaappealu” su posebno ponos- Nerko, koji je sve prisutne zabavio
ni jer je njihov recept u komuniciran- odličnim repertoarom.
ju s djecom u dijaspori preuzelo Min-
Nermin Bogdanić-odličan repertoar
16
BiH dopunske škole
London
PRVA SEKRETARICA AMBASADE BOSNE I
HERCEGOVINE POSJETILA BH DOPUNSKU ŠKOLU
Bilo je riječi o statusu bh. dopunskog školovanja i odnosu državnih institucija prema njemu, gašenju pojedinih
škola, “gubljenju” mladih generacija i otuđivanju od vlastitog identiteta.
Prva sekretarica Ambasade Bosne i
Hercegovine u Velikoj Britaniji Jasmina Turajlić posjetila je 6. februara
bh. dopunsku školu u Londonu.
Jasmina Turajlić je osoba koja brine
o dopunskom školovanju u dijaspori
i osoba s dugogodišnjim iskustvom u
radu u prosvjeti.
U susretu s prosvjetnim radnicima
Mirsadom Handžarom i Semirom
Jakupović te članovima izvršnog
odbora, roditeljima i učenicima
Turajlić je razgovarala o problemu
dopunskog školovanja u dijaspori,
koje, rečeno je, svake godine ima sve
manji broj polaznika.
Naglašeno je da su problemi veliki,
često nerješivi ili se prebacuju s institucije na instituciju, što nažalost
može imati velike posljedice na
očuvanje bosanskog jezika te kulturnog i nacionalnog identiteta u
budućnosti.
Bilo je riječi o statusu bh. dopunskog školovanja i odnosu državnih
institucija prema njemu, gašenju
pojedinih škola, “gubljenju” mladih
generacija i otuđivanju od vlastitog
identiteta.
Razgovarano je i o nedostatku finansijskih sredstava za održavanje
škola, plaćanju zakupnine za prostorije, nedostatku savremenih nastavnih
pomagala i učila, plaćanju upisnine u
školama koje nemaju odgovarajuće
fondove ili su ti fondovi nedovoljni,
što možda dovodi i do pada broja
učenika.
Istaknuti su i problemi u vezi sa
slabom motivacijom učenika/roditelja, statusom nastavnika (nepriznat
nastavni staž, neplaćen ili nedovoljno plaćen rad i nedostatak razumijevanja sredine u kojoj nastavnik
djeluje itd.), nejedinstvenim nastavnim planom i programom (neadekvatnost, obimnost i teška primjenljivost
u dopunskim školama, adaptiranje i
prilagođavanje učenicima koji žive
u inostranstvu), zatim nedostatkom
udžbenika za učenike od 5. do 8.
razreda te adaptiranjem programa
prema individualnim i posebnim
potrebama učenika, uzimajući u
obzir multijezičnost i multikulturalnost.
Spomenut je i problem klasičnog metoda učenja u stilu predavanja u kojima je nastavnik predavač a učenik
slušalac, što je teško primjenljivo u
ovom sistemu.
Ambasade Bosne i Hercegovine i bh.
dopunske škole u Londonu još više
produbiti.
Rečeno je da je učenicima potrebno
više interakcije, muzike, plesa i likov-
U povodu 1. marta – Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, i 8. marta
PROSLAVA DANA NEZAVISNOSTI I DANA ŽENA U BH DOPUNSKOJ ŠKOLI U LONDONU
DAN BH DOPUNSKIH ŠKOLA
COVENTRY
5. JUNI 2010
nog stvaralaštva, koji ih neće dovoditi u poziciju pasivnog slušaoca.
Upozoreno je na to da je u poslednjih
nekoliko godina veliki broj dopunskih škola prestao raditi, a da je broj
učenika koji pohađa dopunske škole
u dijaspori oko jedan posto, prema
istraživanjima Ministarstva za izbjegla i raseljena lica Bosne i Hercegovine.
Škole
opstaju
zahvaljujući
nesebičnom volonterskom radu i
entuzijazmu nastavnika i roditelja,
rečeno je u razgovoru.
Prva sekretarica Ambasade Bosne i
Hercegovine u Velikoj Britaniji iskazala je veliko razumijevanje i želju
za daljnjom saradnjom i rješavanjem
problema, a u skladu sa svojom
nadležnošću.
Nakon razgovora, Turajlić je posjetila dva odjeljenja bh. dopunske škole, mlađu i stariju grupu, te
provela ugodne trenutke u razgovoru
s učenicima.
Gospođi Turajlić, jednoj od prvih
osoba koje su učestvovale u formiranju naše škole, zahvaljujemo na
vremenu koje je odvojila za nas i
nadamo se da će se saradnja između
17
– Dana žena, u bh. dopunskoj školi u
Londonu u subotu 6. marta održana
je skromna priredba.
Nakon intoniranja himne i svečanog
obraćanja predsjednice izvršnog odbora Vedrane Kovačević - Jalisi, prisutni su uživali u kraćem svečanom
programu, koji je obilovao različitim
sadržajima.
Za tu priliku učenici su pripremili
recitacije “Vrati se u svoju Bosnu”,
“Sloboda, “Moja mama”, “Najdraže
riječi”, “Neko kaže” i “Trideseta
pjesma pravdina”.
U muzičkm dijelu programa izvedene
su, među ostalim, pjesme “Zemljo
moja” i “Bosna, Bosna, Bosnia”.
U programu su učestvovali braća i
sestre Jalisi, Muhiba Delkić, Amar,
Muhamed i Belma Jakupović, Selma
Zengin, Sara Handžar - Maldonado
te Kristina i Antina Zelčeska.
Program je upotpunjen bogatom zakuskom koju su pripremili naši volonteri.
SEMIRA JAKUPOVIĆ
BiH dopunske škole
METODI RADA U DOPUNSKIM ŠKOLAMA, KAKO BI TREBALO DA IZGLEDA IDEALAN
ŠKOLSKI ČAS U NAŠIM DOPUNSKIM ŠKOLAMA
KAKO NAŠE UČIONICE UVESTI U 21. STOLJEĆE?
Sigurna sam da svaki prosvjetni radnik
u svojim mislima i pisanim pripremama
ima viziju idealnog časa. Svi vjerovatno daju maksimalan doprinos nastavi
i pokušavaju svoj nastavni čas obogatiti živom riječi i oskudnim nastavnim
pomagalima. Ali, da li je to dovoljno?
Često smo svjedoci nediscipline na nastavi, gubitka motivacije, čestih izostanaka, prekida školovanja itd. Za mnoge od
ovih problema uglavnom se navode isti
razlozi: premorenost djeteta u toku radne
sedmice, zauzetost raznim aktivnostima
vikendom, problemi s transportom, nedostatak vremena koje roditelji mogu
izdvojiti za dijete, nedovoljna zainteresovanost za maternji jezik i vlastitu
kulturu, asimilacija u britansko društvo,
ignorisanje tradicionalnih vrijednosti,
nepriznavanje uvjerenja od britanskog
školstva, nedostatak finansijskih sredstava…To su samo neki od razloga čija
je posljedica mali broj učenika u dopunskim školama.
Ipak, sigurna sam da uzroci leže i u drugim faktorima. Želim se u ovom tekstu
pozabaviti MOTIVACIJOM.
Zašto je motivacija tako slaba? Šta je
uzrokuje? Kako bi se taj problem mogao
prevazići? Kako nastavu približiti djeci i
napraviti je zabavnom?
Do sada su odluke o pohađanju nastave
na maternjem jeziku uglavnom bile na
roditeljima, na njihovoj savjesti i ogromnoj želji da svoj kulturni identitet prenesu na svoju djecu. Dok su djeca mala
poštuju roditeljske želje i za mnoge je to
još jedna dodatna obaveza. Odrastanjem,
prolaskom kroz različite životne faze,
posebno kroz pubertet, mnoga druga
interesovanja nalaze svoje mjesto i
bosanska škola postaje obaveza koja sve
teže pada, a završetak devetogodišnjeg
školovanja postaje put bez kraja.
Idemo od početka.
Udžbenici su uglavnom stari. Ovi koje
sada imamo za dopunsko vanredno
školovanje potječu iz 1997. godine.
Mnogi tekstovi u njima nisu primjereni
učeničkom predznanju niti djeci koja
žive izvan domovine. Uglavnom su teški,
prepuni arhaizama, tuđica i riječi koje dijete nema priliku čuti u svakodnevnom
govoru, tako da vrlo lahko i odustaje od
njihovog čitanja.
Kada ovo govorim, naravno da mislim na
našu djecu koja su rođena i žive ovdje, u
Velikoj Britaniji. U većini slučajeva njihov rječnik je oskudan i svodi se na riječi
kojima se izražavaju primarne ljudske
potrebe, razumijevaju familijarne relacije ili izražava potreba za sigurnošću, lju-
bavlju, željama i osjećanjima. Konkretne
riječi koje možemo zamijeniti slikama
ili zvukovima jednostavne su, ali riječi
apstraktnog značenja uglavnom su problem.
Ako se svemu ovome doda rad u
učionicama gdje se sva nastavna tehnologija uglavnom svodi na tablu, kredu
i živu riječ, onda je mogućnost za motivaciju još manja, posebno u kombinovanim odjeljenjima gdje su učenici
različitih uzrasta i gdje je gradivo ili
preteško - pa ga dijete ne može lahko
pratiti, ili jednostavno i repetitivno - pa
vodi u dosadu.
Uvjerena sam da dijete može izraziti svoju kreativnost, svoj afinitet u određenim
predmetima ako mu se da dovoljno podsticaja i vremena da istraje na tom putu.
Da bi u tome uspjeli, potrebno nam je
mnogo više od table i krede.
Iako pripadam generaciji koja je na taj
način školovana i obrazovana u sistemu
gdje je nastavnik bio veliki autoritet,
smatram da je taj metod rada odavno
prevaziđen. Ljudski faktor je itekako
važan; nastavnik koji u nastavu uvodi
inovacije, ideje, strpljivost, brigu o individualnim potrebama svakog djeteta, ali
i statusu škole kao cjeline nezamjenljiva
je karika u stimulisanju učenika. Veliko
je pitanje koliko je nastavnik ograničen
vremenom i koliko se može posvetiti
svakom djetetu.
Ako pođemo od činjenice da je školski
čas 45 minuta te da su u razredu često tričetiri različite grupe, svaki razred dobija
po 15 minuta, a pojedinac oko dvije-tri
minute. Nastava dobija na kvantitetu, ali
ne i na kvalitetu.
Živimo u 21. stoljeću, u dobu kompjutera,
interneta, interaktivnih tabli, projektora
i ko zna čega još. Većina ovih školskih
pomagala dostupna je i nastavnicima i
učenicima u engleskim školama. Metodi
rada više se ne svode samo na vizuelni
i auditivni način nastave ili jednostavna
predavanja. Djeca kroz različite igre, eksperimente i vježbe također uče. Sve više
se uvode metodi interaktivne nastave,
gdje dijete nije samo pasivni posmatrač
nego aktivni učesnik, u čemu se ogleda
nivo njegovog komuniciranja i s ostalom
djecom s kojom treba da radi u timu.
Za mnoge predmete više nije dovoljno
slušati samo instrukcije ili naučiti teoretski dio. Potrebno se i okušati u tome,
posvetiti vrijeme praktičnom dijelu nastave. Odlazak u park ponekad će mnogo
više značiti u obrazovnom smislu nego
sjedenje u učionici dok sunce napolju
sija.
Korelacija predmeta (kombinovanje jezika, muzičke i likovne kulture te historije
18
Semira Jakupović
i geografije) jedan je od načina da više
predmeta uradimo u jednoj nastavnoj
jedinici.
Šta reći na kraju?
Nastavni program je veoma važan, ali
vrlo često neprimjenljiv u potpunosti.
Nastavnik mora vršiti izmjene i dopune
u skladu s vremenom, brojem učenika i
raspoloživim nastavnim pomagalima.
Želim reći da škole nude samo minimum kroz 72 nastavna sata godišnje, a
da kuća igra veoma važnu ulogu u nastavnom procesu gdje bi dijete trebalo da
priča na maternjem jeziku, čita knjige,
upotrebljava geografsku kartu, učestvuje
na priredbama, posjećuje Bosnu i Hercegovinu i uči jezik na terenu.
Kao roditelj čije dijete pohađa dopunsku
školu znam da je teoretski sve moguće,
a praktički izvesti veoma teško. Pa ipak,
napredak “puževim koracima” bolji je
nego stajanje u mjestu.
Ni mi kao nastavnici nismo srećni kada
nam dijete kaže da mu je u školi dosadno
ili kada po izrazu njegovog lica vidimo
da se dosađuje i školu doživljava kao
pritisak. Željeli bi uspjeti u poslu koji
radimo, nesvjesni da svako vrijeme nosi
svoje breme i da nove generacije očekuju
novi pristup učenju.
Svaki pokušaj i promjena nabolje vrijedni su truda, pogotovo u ova vremena kada
škole posjećuje mali broj učenika, koje
treba dodatno stimulisati i školovanje na
maternjem jeziku učiniti im zabavom, a
ne dosadom.
Naš jezik možda nije “svjetski”, ali je
naš i jednako vrijedan kao jezici ostalih
zemalja.
Voljela bih čuti i svoje kolege nastavnike, jer nemamo često priliku da se
sastanemo i razmijenimo mišljenja, koja
su itekako važna.
S. Jakupović
Kultura
ALEKSA ŠANTIĆ
Aleksa Šantić (27. maj 1868.
- 2. februar 1924.) je bio
bosanskohercegovački pjesnik srpskog porijekla i jedan od najpoznatijih predstavnika novije lirike u BiH.
Najveći dio svog života je proveo
u rodnom Mostaru. Nakon što mu
je otac umro, staranje je preuzeo
strogi stric. Imao je dva brata, Peru
i Jakova, te sestru Radojku, koja se
udala za njegovog prijatelja Svetozara Ćorovića. Živio je u trgovačkoj
porodici u kojoj nisu imali razumijevanja za njegov talenat. Poslije
završetka trgovačke škole u Trstu i
Ljubljani vratio se u rodni Mostar.
Bio je i jedan od osnivača kulturnog
lista „Zora“ kao i predsjednik Srpskog pjevačkog društva „Gusle“ u
Mostaru. Tu je upoznao i družio se
sa poznatim pjesnicima tog doba:
Svetozarom Ćorovićem, Jovanom
Dučićem, Osmanom Đikićem i drugima.
Njegov život je poslužio kao osnova
za romantiziranu filmsku biografiju
„Moj brat Aleksa“, u kojoj je glavnu
ulogu tumačio beogradski glumac
Branislav Lečić. Muziku za film
komponovao je sarajevski dirigent i
EMINA
Sinoć, kad se vratih iz topla hamama,
Prođoh pokraj bašte staroga imama;
Kad tamo, u bašti, u hladu jasmina,
S ibrikom u ruci stajaše Emina.
Ja kakva je, pusta! Tako mi imana,
Stid je ne bi bilo da je kod sultana!
Pa još kada šeće i plećima kreće...
- Ni hodžin mi zapis više pomoć
neće!
Ja joj nazvah selam al' moga mi dina
Ne šće ni da čuje lijepa Emina,
No u srebren ibrik zahitila vode
Pa po bašti džule zalivati ode;
S grana vjetar duhnu pa niz pleći
puste
Rasplete joj one pletenice guste,
Zamirisa kosa ko zumbuli plavi,
A meni se krenu bururet u glavi!
Malo ne posrnuh, mojega mi dina,
No meni ne dođe lijepa Emina.
Samo me je jednom pogledala mrko,
Niti haje, alčak, što za njom crko'!...
OSTAJTE OVDJE
kompozitor Ranko Rihtman, a pjesme je otpjevao Dragan Stojnić, dijelom uz podršku okteta „Collegium
Artisticum“ iz Sarajeva.
Stvaralaštvo
U njegovom pjesničkom stasavanju
najviše udjela su imali pjesnici Vojislav Ilić i Jovan Jovanović-Zmaj,
a od stranih pjesnika najvažniji uticaj je imao Heinrich Heine, koga
je i prevodio s njemačkog jezika.
Svoju najveću pjesničku zrelost
Šantić dostiže između 1905. i 1910.
godine kada su i nastale njegove
najljepše pjesme. To je vrijeme
burnih društvenih promjena u Bosni i
Hercegovini, u kojima Šantić aktivno
učestvuje.
Šantićeva poezija puna je snažnih
emocija i ljubavne tuge. Ona pokazuju pjesnika snažne emocije,
elegičnog tona i melodičnog izraza,
koji je ostvario niz pjesama duboke
inspiracije i doživljenog tona. Ljubavna poezija Alekse Šantića razvila se pod jakim uticajem bošnjačke
ljubavne pjesme, sevdalinke, tako
da otud dolazi i ambijent njegovih
ljubavnih pjesama, koji je smješten
u bosanske bašte pune behara, hamama, šadrvana. Ženski likovi koji se
pojavljuju u Šantićevim pjesmama
okićeni su đerdanima i izazovne
su, ali ipak skrivene ljepote. Takva
je i pjesma „Emina“, koja je ušla u
narod i pjeva se kao sevdalinka. U
ljubavnim pjesmama najčešći motiv je čežnja. Šantićeveva poezija je
bazirana na vjerodostojnom iskusutvu u stvarnom životu. Šantić se
vrlo mlad zaljubljuje najprije u Slavonku Anku Tomlinović, kćerku
siromašnog fotografa, došljaka, koju
na kraju ostavlja pod pritiskom svoje
pravoslavne porodice. Nešto kasnije
pomalo rezignirani Šantić upoznaje i Zorku Šolinu, mladu i bogatu
19
Ostajte ovdje!... Sunce tuđeg neba
Neće vas grijat ko što ovo grije;
Grki su tamo zalogaji hljeba
Gdje svoga nema i gdje brata nije.
Od svoje majke ko će naći bolju?!
A majka vaša zemlja vam je ova;
Bacite pogled po kršu i polju,
Svuda su groblja vaših pradjedova.
Za ovu zemlju oni behu divi,
Uzori svijetli, što je branit znaše,
U ovoj zemlji ostanite i vi,
I za nju dajte vrelo krvi vaše.
Ko pusta grana, kad jesenja krila
Trgnu joj lisje i pokose ledom,
Bez vas bi majka domovina bila;
A majka plače za svojijem čedom.
Ne dajte suzi da joj s oka leti,
Vrat'te se njojzi u naručja sveta;
Živite zato da možete mrijeti
Na nijemom polju gdje vas slava
sreta!
Ovde vas svako poznaje i voli,
A tamo niko poznati vas neće;
Bolji su svoji krševi i goli
No cvijetna polja kud se tuđin kreće.
Ovdje vam svako bratski ruku steže U tuđem svijetu za vas pelen cvjeta;
Za ove krše sve vas, sve vas veže:
Ime i jezik, bratstvo, i krv sveta.
Ostajte ovdje!... Sunce tuđeg neba
Neće vas grijat ko što ovo grije, Grki su tamo zalogaji hljeba
Gdje svoga nema i gdje brata nije...
Aleksa Šantić
Mostarku, koja zbog interesa svoje
pragmatične porodice napušta pjesnika, ostavljajući mu još jednu ranu
na srcu.
Druga pjesnička tema imala je rodoljubni karakter. U nekim od svojih najpotresnijih pjesama Šantić
pjeva o patnji onih koji zauvijek
napuštaju domovinu i odlaze u tuđi
svijet („Ostajte ovdje“, „Hljeb“), dok
u drugim pjesmama naglašava patnju
kao važan historijski moment („Mi
znamo sudbu“).
Izabrane pjesme
Reklame
Poštovani,
Bosnia UK Network poziva vas da budete sponzor
bosanskohercegovačke ekipe iz Velike Britanije
koja će učestvovati na 7. svjetskom prvenstvu bh.
dijaspore u malom nogometu u Luxembourgu od
23. do 25. aprila 2010. godine.
Naša selekcija izabrana je 6. marta na turniru koji je
organiziran u Birminghamu.
Peer to
Peer
Igrači koje je odabrao selektor Šemsudin Kalabić
jesu: Dino Mulabdić (Leeds), Arnes Pobrić, Ognjen Đokanović i Zafir Mujanović (Derby), Šemso
Kalabićac i Demir Kurtović (Dewsbury), Zerin
Alimajstorović (Birmingham), Isak Bademaj i Amir
Pajić (London).
Vašim prilozima pokrit ćemo troškove treninga,
opreme i odlaska ekipe u Luxembourg.
ACTION
AGAINST
BURGLARY
Vaše dobrovoljne priloge možete poslati čekom
(naznačiti Bosnia UK Network - adresa Bosnia
House, 36 Medley Road, Birmingham b11 2NE) i
imena svih donatora bit će objavljena u sljedećem
broju „Habera“. Također koristimo priliku da pozovemo naše biznismene da sponzoriraju našu reprezentaciju, a zauzvrat nudimo reklamni prostor u
magazinu „Haber“ i na Networkovoj web stranici.
Za sve vaše upite otvoreni smo za daljnju suradnju.
Age Concern England (charity number 261794) has merged with Help the Aged (charity number 272786) to form Age UK, a charitable company limited by guarantee and registered in England: registered office address 207 - 221 Pentonville Road,
London, N1 9UZ, company number 6825798, registered charity number 1128267. Age Concern and Help the Aged are brands of Age UK. The three national Age Concerns in Scotland, Northern Ireland and Wales have also merged with Help the
Aged in these nations to form three registered charities: Age Scotland Age NI Age Cymru ID8629 10/09 Printed on FSC-certified paper using wood and mixed products from well-managed forests and other controlled sources
POŠTOVANI
ČITAOCI LISTA HABER I
POTENCIJALNI
KORISNICI USLUGA
BOSANSKE KUĆE
izuzetno nam je zadovoljstvo i
čast obavijestiti vas da je sa izgradnjom pokretnih pregrada
i prikladne kuhinje velika
sala Bosanske kuće spremna
za višenamjenske aktivnosti.
Ukoliko imate potrebu da vaše
dijete proslavi rođendan, te da
održite poslovni sastanak, seminar, otvorenu tribinu, školu,
sportsku aktivnost ili jednostavno da ugostite svoje prijatelje, menadžment Bosanske
kuće stoji vam na raspolaganju.
Pozovite nas da se dogovorimo
i predočimo vam cjenovnik
naših usluga. Naravno koris-
timo prilku da sve posjetioce
Bosanske kuće posjetimo da
je u skladu sa Zakonom u njoj
strogo zabranjeno pušenje i
konzumiranje alkohola.
Takodje koristimo priliku da
svim zainteresiranim možemo
ponuditi usluge naše štamparije
i fotkopira po veoma pristupacnim cijenama.
20
Uz to u cilju poboljšanja kvaliteta naših novina za koje su
neophodna financiska sredstva,
pozivamo čitaoce da se pretplate na Haber.
Pored toga, koristimo priliku
da pozovemo biznismene da
se reklamiraju u našem listu i
na taj način pomognu izlaženje
našeg magazina.
Reklame
21
Bosankohercegovačka dijaspora
IZMIR DOMAĆIN NAREDNOG SAMITA BIH DIJASPORE
Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine
Poštovani,
U povodu 01. marta, Dana
nezavisnosti Bosne i Hercegovine, historijskog datuma
koji potvrđuje i svjedoči o
viševjekovnom
identitetu
bosanskohercegovačke države,
svim Bosancima i Hercegovcima širom svijeta upucujemo
iskrene čestitke.
Posebne čestitke upućujemo
Bosancima i Hercegovcima,
koji su na referendumu 29.
februara i 1. marta 1992. godine imali snagu, odlučnost i
političku viziju I svoj glas dali
za nezavisnu Bosnu I Hercegovinu.
Zbog ovoga Dana, imamo pravo da sami odlučujemo o svojoj
sudbini, što je najviša vrijednost današnjeg demokratskog
svijeta.
S poštovanjem
Nesib Karišik
Potpredsjednik
USA
Illinois: 11. juli proglašen Danom
sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici
Članovi Administrativne komisije
američke države Illinois jednoglasno
su usvojili Rezoluciju HR712 kojom
se 11. juli proglašava Danom sjećanja
na žrtve genocida u Srebrenici i ta nedjelja - Nedjelja BiH države Illinois,
saopćio je Bosansko-američki istitut za
istraživanja genocida i edukaciju.
Kako se navodi, Rezolucijom su,
također, pozvani svi građani države Illinois da se zajednički zalažu da se zaustavi ciklus nasilja i promoviše miran
suživot među svim ljudima na Zemlji.
Sponzori Rezolucije su državni predstavnici Greg Harris i Harry Osterman.
Usvajanje Rezolucije pred državnim
organima podržali su i član Upravnog
odbora Bosansko-američkog instituta za istraživanje genocida i edukaciju Ferid Sefer, sekretar Kongresa
Bošnjaka Sjeverne Amerike i urednik
elekronskog časopisa "Chicagoraja"
Ivica Jurišić, predsjednik Bh. Kluba
Samija Hajdarević Diab, koja je sa dva
sina protjerana iz BiH, te učenik 8.
razreda "Taft" škole Emin DrnovšekSeferović.
želimo vas obavijestiti da će u Izmiru u
Turskoj od 25. do 30. marta 2010. godine biti održan redovni sastanak Glavnog odbora Svjetskog saveza dijaspore
Bosne i Hercegovine (GO SSDBiH),
na kojem se očekuje da predstavnici
bosanskohercegovačke dijaspore iz 15
zemalja donesu odluku o sazivanju narednog, 5. kongresa bosanskohercegovačke
dijaspore u Sarajevu.
Osim toga, GO SSDBiH razmatrat će dosadašnje aktivnosti u vezi s
održavanjem 7. svjetskog prvenstva
bosanskohercegovačke dijaspore u malom fudbalu/nogometu, koje će biti
održano u Luxembourgu od 23. do 25.
aprila.
Dnevnim redom je predviđena i diskusija
o radu članova GO-a i izabranih komisija.
Domaćin skupa je Federacija udruženja
kulture Bosne i Hercegovine u Turskoj.
Članovi GO SSDBiH sastat će se s guvernerom i gradonačelnikom Izmira,
razgovarati s poslovnim ljudima u Industrijskoj komori egejske oblasti u Izmiru
te posjetiti Trgovačku komoru Izmira
i međunarodni sajam mermera, koji će
u Izmiru biti održan u vrijeme sastanka
GO-a.
Bit će upriličeni: prijem kod počasnog
konzula Bosne i Hercegovine u Izmiru Ahmeta Kemala Baysaka, posjeta
poznatim turističkim mjestima Alacatı i
Cesme, razgovor s tamošnjim turističkim
agentima, obilazak antičkog grada Efes i
bošnjačkog sela Halilbey te kulturnozabavno veče uz bogat program lokalnih
bh. udruženja.
Među uvaženim gostima na ovom
dosad najvećem ovogodišnjem skupu bh. iseljeništva bit će predsjednik
Predsjedništva Bosne i Hercegovine
Željko Komšić, državni ministar za
raseljene osobe i izbjeglice Safet Halilović,
pomoćnica ministra za raseljene osobe i
izbjeglice BiH Ruzmira Tihić – Kadrić,
sekretar Ministarstva vanjskih poslova
BiH Adnan Hadžikapetanović, ambasador BiH u Turskoj Dragoljub Ljepoja,
generalni konzul BiH u Istanbulu Brane
Pećanac, saradnica u Agenciji za promociju stranih ulaganja (FIPA) Maida
Bećirović, ministar za boračka pitanja
FBiH Zahid Crnkić, generalni konzul
BiH u Štutgartu Hariz Halilović, počasni
konzul BiH u Izmiru Ahmet Kemal Baysak, počasni konzul BiH u Italiji Medaga
Hodžić, dogradonačelnik Linza u Austriji Klaus Luger, predsjednik Upravnog
odbora Federacije udruženja kulture
BiH u Turskoj Cemal (Džemal) Senel i
predsjednica Udruženja Bosna-Sandžak
Senay Bicer.
Dodatne infomacije možete dobiti u
sjedištu SSDBiH i na telefone (+90 232
3281890, Počasni konzulat BiH u Izmiru,
+90 532 25668862 Hasan Šehović.
Nesib Karišik
potpredsjednik
PISMO ZAHVALE AMBASADORU JAKOBU FINCIJU
Poštovani gospodine Finci,
ovim pismom želimo da iskažemo sve
naše čestitke na vašoj istrajnosti da
dokažete da svi građani u Bosni i Hercegovini imaju osnovno ljudsko pravo, da
biraju i da budu birani.
Vašom tužbom i tužbom predstavnika
Roma gospodina Derve Sejdića ste
pokrenuli jednu akciju dokazivanja da
u Bosni i Hercegovini pravo biranja, a
posebno na takozvane visoke položaje,
nije rezervisano samo za pripadnike tri
konstitutivna naroda.
Takva diskriminatorska odluka je udar na
prava ostalih naroda, nacionalnih manjina ili pojedinaca da mogu biti birani na
te takozvane zagarantovane položaje.
Vi ste, nakon diskriminatorskih odredbi
Ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, a kao predstavnik Jevreja
bili onemogućeni da se kandidujete
za člana Predsjedništva BiH, a gospodin Sejdić kao predstavnik Roma bio je
onemogućen da se kandiduje za delegata
u Domu naroda u parlamentu BiH, morali da svoja pravo potražite na Evropskom
sudu za ljudska prava u Strazburu.
Naša država je među rijetkim državama
u svijetu, od vremena aparthejda u Južnoj
Africi, gdje se na jedan diskriminatorski
način krši protokol 12 Evropske konvencije o ljudskim pravima, a čiji je potpisnik i Bosna i Hercegovina, a koji je na
snazi od 2005 godine.
Evropska konvencija ima veći status od
22
Ustava BiH i ova sudska odluka trebala
bi i morala da pokrene proces promjene
Ustava i Izbornog zakona BiH za dobrobit svih.
Na kršenju osnovnih ljudskih prava
govorila je i upozoravala i Venecijanska
komisija kao vodeća pravna institucija, a
i kao prijatelj ove visoke sudske institucije u Strazburu!
Gospodine Finci, moramo da istaknemo da je SSD BiH odavno tražio
da se promjeni postojoći Ustav BiH kao
najvećeg kočničara u procesu stvaranja
jedne normalne države koja bi funkcionisala u interesu svih njenih građana.
SSD BiH je u direktnim kontaktima s
predstavnicima vlasti države BiH, na
svojim kongresima, putem pismenih
zahtjeva koji su bili upućivani Visokim
predstavnicima OHR-a i najvišim institucijama BiH, Izbornoj komisiji BiH
tražili promjenu Ustava i Izbornog zakona BiH, iz istih i drugih razloga zbog
kojih ste Vi tražili zaštitu svog osnovnog
ljudskog prava pred sudom.
Ovo nije politička odluka, ona je pravna
i kao takva ona je iznad svega ostalog,
a što nama uliva nadu da vjerujemo da
će se ona shvatiti pozitivno i da s drugim promjenama u Ustavu BiH i svim
zakonima koji proizlaze iz istog, i time
započeti proces ka cjelokupnom pros-
peritetu BiH.
S, poštovanjem
Faruk Tičić i Desanka Delić
Bosankohercegovačka dijaspora
OSMO SVJETSKO ČUDO, Sarajlija koji je dizajnirao Dubai metro
BORAN AGOŠTON, SARAJLIJA KOJI JE ZADIVIO SVIJET
Dubai, čudo od grada sa najvećim i
najvišim hotelom na svijetu, Burj AlArabom, jedinim sa sedam zvjezdica,
poluotokom u obliku palme, nestvarnim podvodnim hotelom, trgovačkim
megacentrima, dobio je i najveću stanicu metroa na svijetu. Prije nekoliko
mjeseci, predstavljajući jedinstven
metro sistem, Dubai je ponovo sve
ostavio bez daha - tada je, naime,
ovdje otvorena dionica podzemne
željeznice (inače, prve u nekoj zemlji Perzijskog zaljeva) sa najdužim
vozom bez vozača na svijetu. Puštena
je u promet na simboličan datum (9.
9. 2009), u trenutku kada je divovski
sat otkucao 9 sati i 9 minuta na stanici
uz jedan od najvećih trgovačkih centara u Dubaiju. Kod nas je, međutim,
ostalo potpuno nepoznato da je Sarajlija Boran Agašton dizajn direktor
ovog impresivnog projekta.
IZ SARAJEVA SAM OTIŠAO
„REGULARNO“
Agošton posljednjih osam godina
radi za drugu svjetsku arhitektonsku
kompaniju Adeas koja nudi konsultantske usluge arhitekture, enterijera,
masterplaninga i urbanog dizajna u
Aziji, Bliskom Istoku, Evropi i Americi. Sa četrdeset jednim uredom u
svijetu, prisutni su na svim kontinentima osim u Australiji. „Otišao sam
prije rata iz Sarajeva, 1990. godine.
Uvijek sam želio da odem iz bivše
Jugoslavije tako da sam emigrirao na
'regularan' način, otišao u ambasadu,
dobio papire i iselio se...“, kaže u
razgovoru za „SB“.
Danas iza sebe ima devetnaest godina međunarodnog iskustva. Njegov
je put iz Sarajeva išao preko Australije do Azije. „Nakon što sam prije
dvadeset godina emigrirao u Australiju, gdje sam boravio dvije i po
godine, preselio sam se u Singapur i
tamo ostao osam i po godina. Potom
sam otišao za Indiju na godinu dana,
pa iz Indije u Hong Kong tri i po godine, zatim ponovo u Singapur, odakle
sam i stigao u Dubai,“ kaze Agašton.
Dubai, nekada samo grad ribe
i školjki, počeo je rasti kada su
otkrivena ogromna nalazišta nafte, a
od 1990. u njemu se grade čudesni
arhitektonski oblici, umjetni otoci,
neboderi s rotirajućim stanovima,
blještavi trgovački centri...
Zahtjevi u vezi sa dizajnom podzemne
željeznice kakvu do sada svijet nije
vidio svodili su se na slijedeće: njen
je oblik trebao odražavati povijest i
kulturu grada, a uz to da bude funkcionalan i siguran. Nakon stotine
skica i četiri godine izgradnje, niklo
je novo svjetsko arhitektonsko čudo,
idejni projekat četiri kompanije koje
predvodi Mitsubishi Heavy Industries.
„Od početka sam bio dizajn direktor projekta i bio sam u potpunosti
uključen u dizajn na terenu, kao i
dizajn podzemnih stanica. Vodio
sam tim od 35 ljudi,“ objašnjava
Agašton. On je organizirao i koordinirao jezgro tima, sa sjedištem u
Hong Kongu, a kasnije nadzirao dizajnerski tim iz Singapura, gdje su
i razvijene ključne ideje za Dubai
metro projekat. „Jedan od najvećih
izazova rada na tako velikom projektu jeste kordinirati geografski
raspršen dizajnerski tim. Ali, to je
priroda međunarodne arhitektonske
prakse - vi ste stručnjaci u različitim
sektorima u uredima širom svijeta,
i morate znati objediniti, okupiti na
jednom mjestu njihov rad“, dodaje
Agošton.
ČUDO U DUBAIJU
Metro ima dvije glavne linije, pored
prve puštene u promet - crvene, ima
i zelenu, koja će biti puštena u rad
tokom ove godine. Deset od 29 stanica prve linije duge 52 kilometra
otvoreno je prije nekoliko mjeseci za
saobraćaj.
Crvena linija nove željeznice u Dubaiju, duga pedesetak kilometara, ima
posebne odjeljke za žene i djecu, sa
zlatnom klasom za gospodu i srebrnom klasom za običan svijet, sa dizajniranim podovima i brzinom kojom
će se cijela kilometraža moći preći
za samo jedan sat, s kapacitetom prijevoza 32.000 putnika na sat.
“San je postao realnost. Mislim
da je pokretanje metroa specijalan
događaj. To je kao kada je prvi avion
Emirata poletio i kada je prvi kontejner stigao u luku Rashid“, ovako je
šeik Mohamad u luksuznom vagonu
kojim je iz trgovinskog centra otišao
do aerodroma opisao otvaranje prvog
dijela metroa u Dubaiju.
Šeik Rashid bin Saed al-Maktum,
prvi počasni putnik novog voza,
poništio je voznu kartu koja mu je
poslužena na srebrenom pladnju i zatim je s uglednim zvanicama krenuo
u prvu vožnju. Na stanici Al-Ittihad
23
u središtu grada šeik je u kapsulu
„pohranio tajnu poruku“ za buduće
naraštaje, koja će biti otvorena poslije 37 godina.
Pored najdužeg voza na svijetu kojim ne upravlja mašinovođa, sa
vagonima prve klase, vagonima
rezervisane za žene i djecu, te stanicom sa mnoštvom luksuznih butika
i radnji, Dubai je poznat po tome
što ima najveću kulu na svijetu,
najveća vještačka ostrva, te najveće
trgovačke centre na Srednjem istoku.
Planovi Borana Agoštona
ZA SADA NEMA ZANIMLJIVIH
PROJEKATA U SARAJEVU
Više nego zadovoljan rezultatima
rada na projektu Metro Dubai,
Agošton se ubrzo uhvatio u koštac sa
novim izazovima - Hard Rock hotel
u Abu Dabiju koji ima 36 spratova,
još dva objekta u Dubaiju, koja su
trenutno na čekanju, te jedna stanica
metroa u Torontu. Njegova kompanija Adeas je u međuvremenu otvorila
prvi ured i na prostoru nekadašnje
Jugoslavije. „U uredu u Beogradu
sada imamo angažiranih osam ljudi.
Za sada je to dovoljno. U principu,
ako bude nekih projekata u Sarajevu,
ko zna, možda i tu otvorimo ured,“
dodaje on.
Astronomske cifre
METRO DUBAI KOŠTAO JE
FANTASTIČNIH 7,6 MILIJARDI
DOLARA!!!
Metro Dubai je najduži potpuno automatizirani željeznički sistem na
svijetu sa 47 stanica, uključujući i
8 podzemnih. Vlasti se nadaju da
će upotreba metroa smanjiti gustinu saobraćaja u gradu gdje je više
od milion vozila saobraćalo krajem
2008. godine, što je jedno vozilo
na dva stanovnika. Početna cijena
podzemne željeznice bila je 4,4 milijarde dolara kada je projekt krenuo
2005., a s vremenom je premašila 7,6
milijardi. Samo proizvodnja luksuznih vozova koštat će 456,2 miliona
američkih dolara, a cijeli pogon (koji
uključuje Zelenu, Ljubičastu, Modru
i Žutu liniju i koji će u cijelosti biti
dovršen 2020. godine) prevozit će 1,2
miliona putnika dnevno i koštat će
oko 125 miliona dolara godišnje. Sve
linije zajedno, kada budu dovršene,
pokrivat će preko četiri stotine kilometara pruge.
Bosankohercegovačka dijaspora
200 delegata, predstavnika različitih
udruženja i asocijacija iz 23 zemlje u
kojima djeluje bh. dijaspora.
PISMO UPUCENO BH AMBASADAMA I KONZULARNIM
PREDSTAVNISTVIMA SIROM
SVIJETA
Poštovani,
Obraćamo Vam se sa molbom da nam
pomognete da uspostavimo saradnju
sa bh savezima i udruženjima širom
svijeta.
Svjetski savez dijaspore Bosne i Hercegovine osnovan je na PRVOM
KONGRESU BIH DIJASPORE
održanom u Sarajevu 2002. godine
sa ciljem uvezivanja i koordiniranja
rada
bosanskohercegovačkih
udruženja koja djeluju širom svijeta.
Na kongresu učestvovalo je više od
Zadaci Saveza proizilaze iz našeg
Statuta i Deklaracije, a izdvajamo
povezivanje BiH iseljeništva u svijetu koje će omogućiti efikasnije
uključivanje i prisutnost iseljeništva
u rješavanju pitanja od interesa za
BiH dijasporu i državu BiH. Kao zadatak naglašena je potreba razmjene
informacija i ideja od interesa za
iseljeništvo, koordiniranje i jedinstven
nastup pri rješavanju pitanja od interesa za dijasporu pred organima vlasti
i institucijama u Bosni i Hercegovini
i inozemstvu i njegovanje te saradnje,
stvaranje uvjeta za njegovanje i razvijanje bosanskohercegovačke kulture
i tradicije u dijaspori i prenošenje na
mlade generacije kao i razvijanje humanitarnih, obrazovnih, privrednih
i drugih vidova saradnje sa matičom
domovinom (www.bihdijaspora.com).
Udruživanje bosanskohercegovačke
dijaspore na ovakvom nivou ima velike prednosti kako da se nađe efika-
sna forma odnosa prema političkim
i drugim vlastima u državama gdje
egzistiraju, a isto tako i prema
bosanskohercegovačkim institucijama.
Glavni odbor SSDBiH ima obavezu
da radi na proširenju SSD BiH i da
tamo gdje postoje Savezi udruženja
BH građana pozovem iste da se učlane
u SSD BiH. Takođe, ako ne postoje
formirani Savezi udruženja BH-a
građana, molimo da nas uputite na
postojeća udruženja s kojim bi mi
uspostavili kontakte i bili spremni da
damo savjete ili druge vidove pomoći
u našim mogućnostima s krajnjim
ciljem da se pridruže SSD BiH.
Vjerujemo da će ovo pismo naići na
razumjevanje kod Vas i da će te nam
pomoći da uspostavimo kontakte sa
bh savezima i udruženjima u državi
gdje vi trenutno radite.
S poštovanjem,
Anes Cerić
Sekretar
USA
SEDMI GODIŠNJI BOSANSKOHERCEGOVAČKI FILMSKI FESTIVAL
Dragi prijatelji,
Nadamo se da ste novu godinu započeli u
dobrom duhu! Mi se upravo pripremamo
za sedmi godišnji Bosanskohercegovački
Filmski Festival (BHFF(tm)), koji će se
održati u New Yorku u Tribeca Cinemas
14. i 15. maja 2010.
Po običaju, i ove godine objavljujemo otvaranje zvaničnog konkursa
za prijavu filmova, koji je otvoren do
15. marta. Uzećemo u razmatranje
igrane i kratke filmove, dokumentarne,
kratke dokumentarne i animirane filmove bosanskohercegovačkih reditelja,
bosanskohercegovačke produkcije ili
filmova čija tema je Bosna i Hercegovina. Za dodatne informacije i prijave za
BHFF(tm) posjetite http://www.bhffnyc.
org.
Od osnivanja 2003. godine, privukli
smo značajnu pažnju javnosti kroz
međunarodno priznate filmove, stekavši
ugled izlaganjem bosanskohercegovačke
kinematografije. Ovaj jedinstveni kulturni događaj koji je organizovan od
strane dvije neprofitne organizacije u
Njujorku, Radio Glas Bosne i Hercegovine i Akademija Bosne i Hercegovine,
predstavlja nove talente moderne evropske kinematografije, ujedno pružajući
jedinstvenu priliku američkoj publici da
se upozna sa filmom i kulturom Bosne i
Hercegovine.
Iskreno se zahvaljujemo našim prijašnjim
sponzorima, bez čije velikodušne pomoći
BHFF ne bi mogao biti održan. Za sve
one koji bi željeli podržati sedmi filmski
festival kroz sponzorstvo ili ličnu
donaciju, možete se obratiti Almir
Luceviću.
Seventh
Annual
BosnianHerzegovinian Film Festival
Proširivanje vijesti o BHFF-u je takođe
jako važno. Novinari, urednici i potencijalni medijski parnteri se za vise informacija mogu obratiti Amri Turalić.
Festival je u potpunosti zasnovan na
volunterskoj bazi i uvijek smo u potrazi
za mladim entuzijastima. Kontaktirajte nas ako se želite pridružiti našem
dinamičnom timu.
Dear friends,
We are gearing up for our seventh annual
Bosnian-Herzegovinian Film Festival
(BHFF(tm)), which will take place May
14 - 15, 2010 at Tribeca Cinemas in New
York City.
Iskreno se zahvaljujemo na podršci i unaprijed se radujemo vašoj posjeti festivalu u maju ove godine.
Srdačno,
BHFFTM Team
Bosanskohercegovački Filmski Festival (BHFF(tm)) je godišnja manifestacija koju organizuju Radio Glas Bosne i
Hercegovine i Akademija Bosne i Hercegovine, a koja ima za cilj promociju
bosanskohercegovačke kinematografije na području Sjedinjenih Američkih
Država, te upoznavanje šire javnosti
sa novim djelima istaknutih i mladih
bosanskohercegovačkih reditelja ili filmova na temu Bosne i Hercegovine. Za
dodatne informacije, posjetite web-stranicu http://www.bhffnyc.org/.
Radio Glas Bosne i Hercegovine je
neprofitna
organizacija
posvećena
očuvanju
i
jačanju
svijesti
o
bosanskohercegovačkoj kulturi u New
24
As was done in years past, we have announced a call for entries with the official deadline of March 15. For more information about the submissions process
and to download our entry form, go to
http://www.bhffnyc.org/.
York-u i šire. Radio Glas Bosne i Hercegovine emituje sedmični radio program
na bosanskom jeziku, a istovremeno je
i organizator mnogobrojnih kulturnodruštvenih manifestacija za imigrante iz
Bosne i Hercegovine. Za dodatne informacije, posjetite web-stranicu
http://www.voiceofbh.org/.
Akademija Bosne i Hercegovine je neprofitna organizacija sa sjedištem u New
York-u, koja ima za cilj povezivanje
mladih iz Bosne i Hercegovine koji žive
na prostorima Sjedinjenih Američkih
Država i širom svijeta, unutar svojih profesionalnih interesa. Za dodatne informacije, posjetite web-stranicu
http://www.academybh.org/.
Humanitarne aktivnosti
Donacije za
porodicu Kilić iz
Sanskog Mosta
Po £20 donirali su
Lejla Golos
Jamin Besic
Ibrahim Ceric
Himzo Mekic
Familija Durmisevic
Fahira Hasedzic
Po £10 izdvojili su
Elvis Music
Zijad Karic
Irma Foric
Enisa Golos
Ediba Merdanovic
Ramiz Hajdarevic
Jasmin Muherina
Bekir Bektic
Emir Bolic
Majda Viteskic
Dzenana Burazerovic
Mehmed solakovic
Fedzra Kahriman
Selim Zlomuzica
Rasim Dautovic
Enes Durmisevic
Ulfeta Catibusic
Po £5
Jusuf Sacic
Hava Music
Ukupno je prikupljeno £300 i novac
je predala gospodjica Sadzida Trozic.
Nagrade mostarskog Centra za mir
Saneli Dženkins i Bonu Voksu
Sanela Dženkins je inače poznata kao lobistkinja koja spaja BiH sa svjetskim džet-setom
Sarajka Sanela Dajana Dženkins (Diana Jenkins) je, pored pjevača grupe
U2 Bona Voksa (Vox), dobitnik
ovogodišnje nagrade za mir “Mostar peace connection”, koju uručuje
Centar za mir u Mostaru.
Kako je rečeno u obrazloženju Centra za mir, Sanela je nekoliko godina
angažirana na pomaganju Bosni i
Hercegovini kroz svoju Fondaciju
“Sanela Dajana Dženkins za Bosnu i Hercegovinu (u sjećanju na
Irnisa Ćatića)”. Putem Fondacije
obezbjeđivani su potrebni aparati za
bolnice u Sarajevu, Mostaru, Konjicu, Goraždu, a uručivana je i pomoć
povratnicima, bolesnima, djeci i
starcima.
U obrazloženju se ističe kako
Bono Voks svojim ličnim
i
angažmanom
svjetski
poznatih prijatelja, značajno
doprinosi realizaciji ideje o
BiH u kojoj će se svi narodi
i građani osjećati slobodno i
ravnopravno.
Sanela Dženkins je inače
poznata kao lobistkinja koja
spaja BiH sa svjetskim džetsetom. Najzaslužnija je osoba
za dolazak pjevača Džejmsa
Blanta (James Blunt) i kreatora Roberta Kavalija (Cavalli)
u Sarajevo prošle godine.
25
Kako pomoći sebi
Gastritis
STIŽE PROLJEĆE, STIŽE i GASTRITIS
Bol u gornjem dijelu trbuha, štucanje i podrigivanje, gubitak apetita, mučnina, povraćanje i tamna stolica
simptomi su gastritisa.
Većinu ljudi proljeće veseli. No,
romantičnu sliku buđenja prirode
nažalost često kvari i još jedno
buđenje, a to su gastroenterološke
smetnje. Zašto se u proljeće povećava
broj onih koje "muči želudac",
posebno gastritis?
Gastritis je upala sluznice želuca, koja
do kraja nije naučno dokazana. Riječ
gastritis koristi se u svakidašnjem
govoru, ali gastroenterolozi kažu
da se radi o jednoj od najnejasnije
definiranih pojava u tom području
medicine. U širem smislu, gastritis označava sve upalne promjene
sluznice želuca, uključujući erozivni gastritis, uzrokovan nekim
nadražujućim sredstvima; refluksni
gastritis, koji nastaje zbog izlaganja
sluznice želuca jakim probavnim
sokovima iz žuči i gušterače, i gastritis uzrokovan krvarenjem - infekcijski gastritis.
Oboljevaju žene i muškarci
Broj proljećnih sezonskih bolesnika
iz godine u godinu raste, a stručnjaci
kažu da je vrlo mali postotak ljudi
koji nemaju problem s gastritisom.
Bolničke statistike govore da broj
liječenih bolesnika od upale želučane
sluznice i upale dvanaestopalačnika
u posljednjih deset godina je porastao za gotovo 50 posto. Mnogi
to pripisuju stresnom načinu života.
Najviše je oboljelih među ženama
i muškarcima između 50. i 60. godine života, podjednako kod obaju
spolova. Ipak, to ne znači da se upala
sluznice ne može pojaviti kod mladih.
Uzroka za popuštanje odbrambenih mehanizama sluznice ima mnogo. Različite virusne, bakterijske i
gljivične infekcije mogu uzrokovati
takvu upalu, tačnije - zloglasna bakterija helicobacter pylori (h. pylori)
izaziva 50 posto svih slučajeva upala
želučane sluznice. Tu su i alergijske
reakcije na hranu, previše alkohola,
stres, povrat žuči u želudac itd…..
Vrlo česta je perniciozna anemija,
oblik anemije kod koje tijelo ne može
normalno apsorbirati i probaviti vitamin B12, zbog patoloških promjena
na sluznici.
Bol u gornjem dijelu trbuha, štucanje
i podrigivanje, gubitak apetita,
mučnina, povraćanje i tamna stolica simptomi su gastritisa. Iako iste
simptome gastritis dijeli s mnogo
opasnijim čirem na želucu, utješno je
znati da ne vodi svaki gastritis čiru.
Češći oblik bolesti akutni gastritis
javlja se kod manjeg broja osoba, a
nastaje zbog čestog konzumiranja
alkohola te pretjeranog uzimanja
nesteroidnih protuupalnih lijekova i
štetnih popratnih pojava drugih terapijskih sredstava. Akutni erozivni
gastritis uzrok je četvrtine od svih krvarenja iz gornjeg dijela probavnog
sistema, ali razlog njegova nastanka
ipak često ostaje nerazjašnjen.
Kod akutnog gastritisa napadi
bolesti traju kratko i s jakim simptomima. Kod kroničnog oblika simtomi su slični, nekada nešto blaži,
ali obavezno je praćeno mučninom,
gubitkom apetita, bolovima u gornjem dijelu trbuha, povraćanjem i
slabokrvnosti. Ponekad te simptome
prati i gubitak težine.
Kronični gastritisi najjednostavnije
se mogu podijeliti na one uzrokovane bakterijom helicobacter pylori i ostale, iako je stručna podjela
složenija. Kako je h. pylori dokazani
sudionik nastanka raka, vrlo je važno
liječiti kronični gastritis. Rendgenskim pregledom se kao kontrast koristi barijeva kaša - otkriće oštećenja
želuca, a biopsijom se otkriva uzrok.
Kada se odrede tačan uzrok i vrsta gastritisa, liječnik će preporučiti
adekvatnu terapiju.
Bez kafe i čokolade
26
Liječenje kroničnog gastritisa ovisi
o podvrsti bolesti. Ako je uzročnik
h. pylori, uz lijekove za smanjenje
lučenja želučane kiseline primjenjuju
se i različiti antibiotici.
Promjene u jelovniku mogu donijeti
olakšanje. Iz svakodnevne prehrane
treba izbaciti napitke - poput crne
kafe, čaja, kakaa i cola napitaka, a
alkohol svesti na najmanju moguću
mjeru. Što se tiče hrane, treba zaboraviti čokoladu, masno prženu hranu,
citrusno voće te proizvode od paradajza. Prednost treba dati voću i povrću,
žitaricama i njihovim prerađevinama,
uz izbjegavanje većih količina mesa,
naročito suhomesnatih proizvoda.
Dobro je piti dosta tekućine, najbolje
blagi čaj od kamilice ili vodu, te do
četiri čaše mlijeka dnevno.
Posljednih se godina preporučuje
uzimanje vitaminsko- mineralnih
preparata - vitamina A i B12, cinka i željeza, dodatnog vitamina C,
naročito kada je u pitanju gastritis
izazvan bakterijom h. pylori.
dr. Zdenka Besara
- pedijatar -
Pisana riječ
E, moj Stari….
DOŽIVJETI STOTU…
PAŠO DELKIĆ PROSLAVIO STO GODINA ŽIVOTA,
ČESTITALA MU I KRALJICA ELIZABETA II
E, moj Stari, tako stoje stvari,
jedni psuju a drugi te pljuju.
Ovi moji u zvijezde te kuju,
a svi skupa ono vrijeme snuju.
Zlobni vele da si bio Joža,
vlastodržac, diktator, velmoža.
Živio sam u drugome svijetu,
nosio ti cvijeće i štafetu.
Dva puta smo drugarski se sreli,
stajao sam ispred Plavog voza.
Prvo dječak, potom čovjek zreli,
još se hvalim: Vidio sam Broza!
Vrijeme tvoje kao svjedok osta,
ovo novo samo tugu nosi.
Svima malo, nikom nije dosta,
istinski smo i gladni i bosi.
E, moj Stari, tako stoje stvari,
ovi novi kao psi se glođu.
Mnogi budu, i dođu i prođu,
niko nije dorast’o za vođu…..
Meho Jakupović
Pašo Delkić doživio stotu
U životu sam upoznao mnoge
Delkiće.., u ranoj mladosti, kroz
školovanje, kasnije opet radeći na
željeznici. Što reći nego samo riječi
hvale, najljepše što se može reći i o
pojedincima i o cijeloj porodici.
Ovu porodicu krase sve one dobre
ljudske osobine: poštenje, radinost,
privrženost vjeri, familijarnost i
stručnost. Sudbina je htjela da upoznam i ovdje na Ostrvu neke iz te
porodice.
Na sve ove vrline Delkićevih
možemo dodati dugovječnost, kao
Božje davanje.
Pašo (Derviš) Delkić rođen je 5. februara 1910. godine u Gornjoj Puharskoj. Vrlo mlad je ostao bez roditelja,
živeći sa starijom braćom. Život ga
nije mazio, od samog početka. Dugo
se bavio poljoprivredom, a radio je
duže od decenije na ciglani. U Veliku Britaniju je došao u septembru
1993. godine i tu živi i danas.
Pašo je na svoj 100. rođendan primio
telegram/čestitku od najmoćnije žene
na svijetu, Njenog veličanstva Elizabete II. Tako je to u uređenoj državi.
Ne bi me čudilo da ljudi ovdje normalno žive kao naš Pašo. Međutim,
za ljude iz našeg podneblja, poslije
svih ratova, buna, ustanaka te sušnih
i gladnih godina, ovo je zaista rijedak
primjer.
Nije mi poznato da na Ostrvu postoji
iko stariji od Bosanaca. Na kraju još
da kažem i to da Pašo ima sedmoro
djece, 21 unuče, 28-oro praunučadi i
jedno čukununuče, u narodu poznatije kao “bijela pčela”.
Sretan rođendan i od naše bosanske
zajednice. Važna je, važna stvar u
životu - doživjeti stotu.
Meho Jakupović
27
Bosanskohercegovački gradovi
Mjesto zločina: Kozarac, općina Prijedor
LJUBAV NAŠA JE NEPRESUŠNA
Nikad ni prema jednom mjestu nije
iskazana veća mržnja, ali ni ljubav s druge strane. Svi koji poznaju Kozarac znaju da je to područje između
Prijedora i Omarske te da je na ovom
prostoru historija uvijek pisana krvlju. A pamti se od dolaska Rimljana.
Nažalost, posljednja dešavanja su
ono što se ni u snu ne sniva.
Ovo prvo naseljeno mjesto, što
dobi ime po planini Kozari, bilo je
uvijek strateški važno. Dolazile su
i odlazile vojske i carevine.., bio je
Kozarac i sjediste župe, i proglašen
kraljevskim gradom. Iznjedrio je kapetane u nekom davnom vaktu, heroje i generale u posljednjoj agresiji
na Bosnu i Hercegovinu, ali i prvog
zločinca osuđenog za ratne zločine,
koji se na čudan način zahvaljivao
rodnom gradu. Ostat će zapisano u
službenom izvještaju visokog predstavnika UN-a Tadeusza Mazowieckog, bivšeg predsjednika Poljske, da
su ljudi na ovom području ubijani na
56 načina. Svijetu tad nije bilo stalo
do istine. Poslije ovoga, Mazowiecki
odlazi netragom s ovih prostora i za
njega se više ne čuje. Nažalost, nakon nekoliko godina istina izlazi na
vidjelo sa svim iskopanim posmrtnim ostacima. Masovna grobnica u
Starim Kevljanima s 456 posmrtnih
ostataka najveća je u Bosanskoj krajini, ali ne i jedina.
Općina Prijedor je lokalitet s najviše
masovnih grobnica a isto tako i
procesuiranih ratnih zločinaca (podjednak broj kretena i intelektualaca)
u BiH.
Decenijama
je
muslimansko
stanovništvo razjedinjavano raznim smicalicama.
Hadži-Mektići,
današnji Petrov Gaj, naseljava se
kmetima, a šire područje Trnopolja
(željeznička stanica Kozarac) nakon
Drugog svjetskog rata naseljava se
svim probisvjetima iz istočne Evrope.
Poslije toga na tako malom prostoru
obitava 21 nacionalnost. Izgradnjom
ribnjaka “Saničani” na muslimanskoj zemlji dolazi do razdvajanja
Kozarca i Ćele, dvaju najnaseljenijih
28
muslimanskih mjesta. Malo je bilo
i to. Trebalo je ići do kraja. U svojoj dugoj historiji Kozarac je dvaput
spaljivan: prvi put, aprila 1851., Kozarac je osvojio a zatim i zapalio legendarni Omer-paša Latas. Međutim,
svaki put se stanovništvo vraćalo, pa
i sada. Izgradili su svoj “najveći mali
grad na svijetu”, ponovno. Obistinila
se legenda o Feniksu.
Na kraju dođe i vrijeme da se
odužimo i onima najvrijednijima
među nama koji živote ugradiše u
temelje jedine nam domovine. Da im
poklonimo više i pažnje i poštovanja,
da ih nikad ne zaboravimo, da im
izgradimo spomen-obilježje srazmjerno njihovoj hrabrosti. Dugo
je čekano na dozvolu općinskih
vlasti, vjerovatno zbog centralnog
mjesta za spomen-obilježje. Nekako
lakše se dobijaju dozvole na manje
vidljivim lokacijama, ali mi želimo
da obilježimo sva stratišta. Već sada
treba da razmišljamo o “Keratermu”,
“Omarskoj”, “Trnopolju”…
Oni su pokazali svu svoju mržnju,
ljubav naša je nepresušna.
Meho Jakupović
Bosanskohercegovački gradovi
Kozarac
KOZARČANI OBNAVLJAJU “MEHMEDOVU CRKVU
Priča počinje još s kraja 19. i
početkom 20 stoljeća, u Kozarcu,
malom bosanskom gradiću kod
Prijedora, u vrijeme kada je Bosna
i Hercegovina bila pod upravom
Austro-Ugarske monarhije. Nešto
od pojačanih stranih investicija i
kapitala u bh. privredu stiglo je i u
ovaj kraj kada je austrijski poduzetnik Carl Schmutzer otvorio Staru
pilanu u podnožju Kozare. Bio je to
prvi industrijski pogon u podkozarskom kraju koji je zaposlio stotinjak
Kozarčana i bio važan izvor prihoda
za taj, uglavnom poljoprivredni kraj.
Jedna od najpoznatijih kozaračkih
legendi vezana je upravo za Staru
pilanu i bogatu porodicu austrijskog
investitora. Kažu da se među mnogobrojnim uposlenicima izdvajao predradnik Mehmed Kulašić. Izgledom, pjesmom i svirkom uz gitaru
mlado momče puno života, uzbudilo
je mnoga djevojačka srca. Takav
nije promakao ni naočitoj kćerki
austrijskoga poduzetnika, koja je s
roditeljima živjela u “Bijeloj kući”
bavarskoga stila, uz planinsku ljepoticu Starenicu. Nije prošlo puno
zaiskrila je ljubav između mladoga
Mehmeda i tada već odrasle austrijske ljepotice. Nemoguća i “zabranjena ljubav” bogate Austrijanke
i siromašnoga Kozarčanina, iako
osuđena na propast, vješto je nalazila
skrovita mjesta i rasplamsala sevdah
dvoje mladih ljudi. Iz tajne ljubavi
rodilo se i dijete, nažalost nesretnoga
usuda kao i ljubav onih čijom strašću
je začeto.
Midhet Fazlić
ljubav u legendi o “Mehmedovoj
crkvi”, kako su malu kapelu prozvali
njegovi Kozarčani.
Romantična priča oživjela je nedavno među volonterima kozaračkih
udruženja Sedra i NGI u Holandiji,
te u samom Kozarcu, s inicijativom
o obnovi kapele koja je, kao i skoro
kompletna inftrastruktura gradića,
uništena u srpskoj agresiji na ovaj
kraj. Potvrdio nam je to i Midhet
Fazlić, volonter udruženja Sedra,
bivši kozarački rezervni policajac,
logoraš sa “stažom” u Omarskoj,
Keratermu i Manjači i jedan od najnezgodnijih svjedoka na suđenju
gospodarima smrti u srpskim koncentracionim logorima među kojima
i Dušku Tadiću.
Midho, kako ga zovu njegovi
Kozarčani, s oduševljenjem priča
o dobrom raspoloženju zemljaka iz
zavičaja nakon predstavljanja ideje.
- Javili su se mnogi koji žele pomoći
premda obnova same kapelice ima
više simbolički značaj, jer u Kozarcu
Jednoga dana, kaže legenda, pred
Mutničkom džamijom, slučajni
prolaznik je pronašao mrtvo
novorođenče, umotano u novine na
njemačkom jeziku! Priča se brzo
raširila i stigla do kuće gazde Schmutzera, najbogatijeg Kozarčanina.
Zarad časti, iako duboko potreseni
skandalom, Carl vraća kćerku nazad
u Austriju istovremeno naloživši
gradnju male katoličke kapele, kako
bi se, prema predanju, “iskupio za
svoje i grijehe svoje mezimice”.
Junak ove priče, Mehmed Kulašić,
kozarački ljepotan i zavodnik, ostao
je po strani, zagrljen sjetom i melanholijom do kraja života u svom Kozarcu. Kao mala utjeha od njegove
ali i potonjih generacija, ostao je
čvrst spomen na jednu nesretnu
29
je ostala nekolicina Hrvata
od 35, koliko ih je prema
popisu iz 1991. živjelo u tom
mjestu.
S obnovom “Mehmedove
crkve”, skoro u potpunosti
bi se kompletirala restauracija ne malog broja kulturnohistorijskih spomenika, prije
svih iz osmanskog i austrougarskog perioda na koji su
povratnici u to mjesto ponosni, a što su pokazali i njihovom obnovom. Vrijedne
ruke Kozarčana, od kojih najveći
broj živi u iseljeništvu, obnovile su
fortifikacijski kompleks Kozaračke
tvrđave s Kapetanovom kulom,
Mutničku džamiju s Kapetanovim
mezarjem, Staru pravoslavnu crkvu,
Ukrajinsku crkvu u narodu poznatu
kao Šarena. Jedini objekat od općeg
značaja koji još čeka na obnovu
je Asker džamija, govore vjerni
kozarački hroničari, koji i daleko
od rodne grude, svakodnevno rade i
brinu o kraju kojem se bar dva puta
godišnje vraćaju i provode odmore.
Početak radova na obnovi kapele
trebalo je da započne ove sedmice,
ali je zbog kiše i nevremena odgođen
za nekoliko dana. Nniko u Kozarcu
ne sumnja da će i “Mehmedova crkva” ponovo biti uspravljena kao i toliko drugih simbola toga gradića, na
ponos i radost Kozarčana u domovini
i svijetu
Alosman Huseinović
Moj stav
BOSNA I HERCEGOVINA U OČIMA NOVINARA
Čitajući vijesti koje se odnose na Bosnu
i Hercegovinu, upali su mi u oči pojedini
naslovi koji govore sami za sebe, a na
koje mi obični građani nemamo odgovora.
Postavlja se pitanje kako je ikako u
ovakvoj preraspodjeli političkih snaga
moguće planirati, a kamoli održati regularne izbore.
Pogledajte i sami ove naslove:
JEREMIĆ DIREKTNO POVEZAO BIH
I KOSOVO: NE MOŽE CENTRALIZOVANA BIH I SECESIJA KOSOVA!
00:23 / 01.03.2010.
ČOVIĆ: HRVATI MORAJU IMATI
SVOJU FEDERALNU JEDINICU U
BiH
13:22 / 20.02.2010.
DODIK: BiH JE ZA RS MORANJE
18:14 / 01.03.2010.
DODIK PUTUJE U RUSIJU NA
OTVARANJE
PREDSTAVNIŠTVA
RS
EJUP GANIĆ UHAPŠEN U LONDONU
Ovo su samo neki od naslova koji se vrte
na stranicama bosanskohercegovačkih
medija. Za nevjerovati je kako su svi ovi
naslovi različitog karaktera, ali svi imaju
jedan cilj: da na bilo koji način oskrnave
postojanje države Bosne i Hercegovine.
Nažalost, još jednom se potvrdilo i kroz
sva ova događanja da funkcionalna
država Bosna i Hercegovina ne postoji,
jer kako drukčije objasniti sve ovakve i
slične navode.
JEREMIĆ
DIREKTNO POVEZAO
BIH I KOSOVO: NE MOŽE CENTRALIZOVANA BIH I SECESIJA KOSOVA:
Ministar vanjskih poslova nama susjedne
države, Srbije, na svom gostovanju po
Americi opet je, po zna koji put, pokazao dvoličnu politiku te države. Zbog
nemogućnosti da riješe pitanje Kosova
na način koji njima odgovara, on još više
zakuhava situaciju, miješajući državu
Bosnu i Hercegovinu i njenu suverenost.
Jeremić ide tako daleko u svojim izjavama da država Bosna i Hercegovina može
da bude centralizovana, dok se na drugoj
strani dozvoljava otcjepljenje Kosova.
Srbijanski visoki zvaničnici uvijek ističu
da su za daytonsku državu Bosnu i Hercegovinu i za njen kontinuitet, ali isto
tako i za postojanje Republike Srpske.
Samo je pitanje kako Jeremić i oni vide
Republiku Srpsku: ili kao dio Bosne i
Hercegovine ili kao samostalnu državnu
tvorevinu stvorenu u zračnoj bazi Day-
ton?
Međutim, mene ne brine što Jeremić
svojim izjavama nastoji promijeniti
američku politiku na zapadnom Balkanu. Naprotiv, zabrinjava me što niko
od državnih zvaničnika Bosne i Hercegovine ne istupi svojom zvaničnom izjavom kojom bi se zaštitila ova država.
Ili je to možda protiv protokola?!
Pošto mi obični građani u Bosni i Hercegovini ne bolujemo od nekakvih protokola, možemo slobodno izjaviti da
je Kosovo nekad bilo dio Srbije - kao
autonomna pokrajina, ali je pod poznatim okolnostima steklo nezavisnost i
priznanje Ujedinjenih naroda.
Svi problemi koji se odnose na Kosovo i
Srbiju nalaze se tamo, a nikako u Bosni
i Hercegovini!
Nama nije jasno zašto država Bosna i
Hercegovina ne prizna nezavisnost Kosova. Vjerovatno je to zbog Republike
Srpske. Ali, postavlja se i pitanje: Koji je
veći interes, državni ili entitetski?
Jeremiću i kompaniji bismo poručili
kako im je bolje da rješavaju probleme
u svojoj avliji, nikako u Bosni i Hercegovini!
Ne treba da se pokrivate nekakvom
demokratijom, pa vaše nepriznavanje
Rezolucije o Srebrenici i genocida u Srebrenici dokaz je vaše dvoličnosti!
ČOVIĆ: HRVATI MORAJU IMATI
SVOJU FEDERALNU JEDINICU U
BiH
13:22 / 20.02.2010.
Opet ista priča kako su Hrvati najviše
izgubili Daytonskim mirovnim sporazumom ili takozvanim daytonskim ustavom. Ostali su bez svog entiteta.
Izborna kampanja je počela i u budućoj
preraspodjeli snaga Hrvati žele da
ponovo apeluju i rade na stvaranju svog
entiteta.
Istina je da oni nikad nisu odustajali od
postojanja tog entiteta.
Naprotiv, ako on i nije zvanično postojao, postojao je u njihovim glavama!
Sve što je usmjereno u pravcu jačanja
države Bosne i Hercegovine ovdje je
nailazilo na otpor.
Sjetimo se samo koliko je trebalo vremena da se izabere gradonačelnik Mostara. Zašto se osporavaju svi projekti za
obnovu istočnog Mostara? Uzgred, ako
je sve uredu, zašto postoje dva Mostara,
istočni i zapadni!?
Velike turske kompanije željele su da
ulože u obnovu i izgradnju kompleksa
hotela i drugih objekata. Isto tako i druge
30
kompanije iz okruženja, i šire, željele su
da investiraju u obnovu privrednih objekata, ali je neko to uvijek osporavao.
Danas, Mostar je podijeljen grad, priznali to mi ili ne. Tako je!
Grad svijetle kulture i tradicije danas
nema niti kina niti pozorišta.
E, za to je potreban treći entitet ili, kako
gospodin Čović to izjavljuje, on se zalaže
za Bosnu i Hercegovinu s četiri entiteta:
dva bošnjačka - sarajevski i tuzlanski;
hrvatski - s Mostarom i entitet Republika
Srpska. E, to je tako!
On i oni ne vide Bosnu i Hercegovinu
kao funkcionalnu, građansku državu!
DODIK: BiH JE ZA RS MORANjE
U političkom smislu Bosna i Hercegovina je za Republiku Srpsku moranje i
mi to moranje poštujemo. Tako je kazao
premijer tog entiteta Milorad Dodik.
To nije ništa novo. Samo se pitam koliko je puta Dodik to ponovio. On jeste
za Bosnu i Hercegovinu, i to daytonsku,
jer u takvoj daytonskoj Bosni i Hercegovini zagarantovano je postojanje njegove
države – Republike Srpske.
On nije za bilo kakve promjene koje be
vodile stvaranju funkcionalne države
Bosne i Hercegovine. Ne, on je samo za
Republiku Srpsku. On osporava sve ono
što bi „oskrnavilo“ postojanje njegove
države. On za genocid u Srebrenici kaže
da je „samo nekakav lokalni genocid u
kojem nisu učestvovale institucije Republike Srpske ili države Srbije“. On osporava čak diverziju koju su izveli srpski
agresori na nedužne civile Sarajeva, na
genocidno ubijanje na Markalama.
Kada se pojam „genocid“ prevede, onda
on znači „namjerno ubijanje ljudi zbog
njihove pripadnosti nekoj rasi, vjeri, naciji, političkoj stranci ili drugoj društvenoj
grupi. Pa zar oni to nisu i radili?
Nažalost, sve ovo što Dodik radi i govori
nailazi na razumijevanje ne samo u Republici Srpskoj nego i kod odgovarajućih
snaga u Evropi i svijetu, jer kako drukčije
objasniti da oni ne reaguju na način koji
bi bio odgovarajući!
DODIK PUTUJE U RUSIJU NA OTVARANJE PREDSTAVNIŠTVA RS
18:14 / 01.03.2010.
Ovo nije obično putovanje. Otvara se
predstavništvo jednog eniteta u drugoj
državi. Delegacija je formirana od
stručnjaka za pojedine resurse iz Republike Srpske, ali pada u oči da u toj delegaciji nema nikog iz državnih institucija
Bosne i Hercegovine.
Kada bi neko iz državnih institucija
bio u toj delegaciji, onda bi to potvrdilo Dodikovu raniju izjavu da su oni za
zajedničku državu, daytonsku BiH. Ali,
Moj stav
u ovom slučaju uvijek postoji sumnja da
li oni idu kao delegacija entiteta Republika Srpska ili delegacija „države Republika Srpska“.
01.03.2010. u 17:50
EJUP GANIĆ UHAPŠEN U LONDONU
Ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović
potvrdio je novinarima da je danas u
Londonu uhapšen nekadašnji član ratnog
Predsjedništva BiH Ejup Ganić.
"Ganić nije uhapšen na osnovu Intrepolove potjernice, dakle ni crvene niti difuzne, nego se vjerovatno radi o zahtjevu
Tužilaštva za ratne zločine Srbije", rekao
je Ahmetović.
Poslije nekoliko kontradiktornih izjava
o hapšenju Ejupa Ganića, danas je svijet
obišla vijest da je na londonskom aerodromu Hitrou uhapšen Ejup Ganić. Prilikom ulaska u Veliku Britaniju gospodin
Ganić je bio zadržan, ali je pušten. On se
nalazio u radnoj posjeti Londonu.
O tom prvom hapšenju dolazile su
različite informacije, zavisno od izvora.
Srbijanski izvori su tvrdili da je Ganić
bio zadržan i da je nakon toga pušten, iz
logističkih razloga. Isto tako oni su iz-
javljivali da se gospodin Ganić morao
javljati svakih šest sati u određenu policijsku stanicu.
Informacije iz Bosne i Hercegovine bile
su sasvim različite. Izjavljivano je da je
Ganić bio zadržan zbog prtljaga, da nije
bio uhapšen i da će se slobodno vratiti u
Bosnu i hercegovinu.
Međutim od svega toga ništa.
Gledam TV i vidim zvaničnu vijest
da je večeras Ejup Ganić uhapšen od
britanskih službi sigurnosti po optužbi
srbijanske strane za ratni zločin nad pripadnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici u
Sarajevu na početku rata.
Samo prije nekoliko dana pravosudne
institucije Bosne i Hercegovine i Srbije
potpisale su sporazum o saradnji, a ovo
je praktičan primjer te saradnje!
Nevjerovatna koincidencija - danas 1.
marta se slavi Dan nezavisnosti ili dan
obnove državnosti Bosne i Hercegovine,
dan kad je počelo suđenje Radovanu
Karadžiću za ratni zločin nad tom
državom, ali to je i dan kad je uhapšen
bivši potpredsjednik te iste države koji
je branio tu državu od takvih kao što su
Radovan i njemu slični.
Opet je ta jadna Bosna i Hercegovina
udarna novost. Opet se po koji put želi
izjednačiti agresor i branilac, opet se
daje prostor svima onima koji ne žele da
vide Bosnu i Hercegovinu kao jednu normalnu državu.
Postavlja se pitanje kako ovakva država
može da funkcioniše. Postavlja se pitanje
kakve su informacije imale pravosudne
organizacije Bosne i Hercegovine o
tužbi protiv Ejupa Ganića, a koju su srbijanski zvaničnici podigli poodavno.
Kako je moguće da su takve institucije
bile pogrešno informisane i dozvolile
da gospodin Ganić putuje. Postavlja se
pitanje: Šta dalje?
Da li se ovim hapšenjem šalje signal
svim
bosanskohercegovačkim
političarima i građanima ove države koji
su je branili od srbijanskog agresora da
će biti uhapšeni od tog istog agresora.
Pa ako neko treba nekog da hapsi, tu su
institucije naše države. Ali nažalost nije
tako, nego se na jedan vrlo prizeman
način hapse državljani Bosne i Hercegovine, po nalogu institucija srbijanske
države, koje istovremeno štite najvećeg
ratnog zločinca Ratka Mladića. Zaista
nevjerovatno!
Faruk Tičić
RAZMIŠLJANJA O ..........VJERI
U taksiju na putu za aerodrom
volim prekratiti vrijeme pričajući s
vozačem o politici, svakodnevnici i
mnogim drugim temama, među kojima se nađe i vjera.
Na jednom od putovanja povede se
tako razgovor o ovoj posljednjoj.
Moj taksista zdušno ustvrdio kako
ima samo jedan Bog, i to baš taj
njegov.
"Pa dobro", rekoh ja, "ali ako ne
prihvaćaš da se druge vjere zaklinju
u svoga, kako možeš dokazati da je
samo tvoj onaj pravi?"
"Ja znam da je to tako, tako mora
biti", odgovori on, bez argumenta.
Moji komšije, Jehovini svjedoci,
inače dragi ljudi koje često zovnem
na čaj, slijepo vjeruju u svaku riječ
iz Svete knjige, čekaju raj na zemlji
u kome će ostati da žive samo oni
koji su oduvijek vjerovali u Jehovu.
A taj raj je, po njima, evo iza ugla; ne
priznaju ni oni druge vjere ni druge
bogove, ne kite bor za Božić, iako
su kršćani, ne šalju čestitke nit' daju
poklone, a, što je još važnije, odbijaju transfuziju krvi po cijenu života,
jer tako im vjera nalaže.
U mojoj kući često zapodjenemo
žučne rasprave o svim ovim pitanjima. Ja sam, naime, bila i ostala skeptik koji vjeruje da je sve moguće, ali
da ništa nije izvjesno i zato sve uvijek
stavim pod znak pitanja. Najveće od
svih je: šta je to vjera, ko je istinski
vjernik i kako se vjera može najbolje
prakticirati?
Kroz povijest su se strašne stvari
dešavale pod plaštom vjere, ratovi
uništavali bogomolje, gradove, istrebljivali narode, a ništa se nije
naučilo. Francuski filozof Ruso davno je rekao onu poznatu da „čovjek
čovjeku je vuk“, što i danas vrijedi.
I sami smo prošli kroz taj jad nedavno: pod krinkom različitih vjera
velikim dijelom nam se uništila zemlja i brojni životi.
Osnovna teza vjere jeste, ili bi trebalo da bude, ljubav. Nažalost, u praksi
ona prečesto iz teze rađa antitezu
- mržnju. I to smo iskusili. I tu nije
kraj izvrtanju i iskrivljavanju vjere
i obmanjivanju istinskih vjernika:
licemjerje često počinje s vrha vjerske hijerarhije. Papa i Katolička crkva povijesno štite vlastito sveštenstvo
od kazne za počinjene bludi i seksualno zlostavljanje povjerene im
31
djece. Kako vjera smije biti iznad i
izvan ljudskih normi, moralnih i pravosudnih zakona? Kako se vjerom
smije opravdati obespravljivanje i
ugnjetavanje jednog spola od drugog
namjerno pogrešnim iščitavanjem
Kur'ana? Je li vjera doista opijum
narodnih masa - kako su nas učili
Marks i Engels? Koliko ljudima
uopće treba vjera?
Na ovo posljednje pitanje odgovor je
jasan: Ljudima je vjera neophodna,
bez obzira na materijalne dokaze da
na nebu nema ničeg drugog osim
oblaka i zvijezda. Čovjekova percepcija o bogu je duhovno traganje
za onim izvan dokučivoga i to mu
se ne smije niti može uskratiti. No,
ne bismo li onda najčišću, najizravniju komunikaciju sa „svevišnjim“
trebalo da tražimo i nađemo u sebi,
obuhvatajući i uvažavajući najbolje i najljepše u svim vjerama, a
prakticirajući vlastitu, i tako dosegnuti duhovnost kao protutezu materijalizmu koji poput zloćudnog tumora
nagriza naše životno tkivo? Ili će
ljudski rod srljati, kako predskazanja
govore, u vlastitu propast....
Vesna Ružička - Šehović
Iz štampe
EJUPU GANIĆU ODREĐEN PRITVOR DO 29. MARTA
Ponedjeljak, 01 Mart 2010 | 18:52
Ratni član Predsjedništva RBiH Ejup
Ganić ponovno je zadržan u londonskom
aerodromu te je i izveden pred suca na
saslušanje, uz prisustvo ambasadorice
BiH u Velikoj Britaniji Jadranke Negotić.
Ministar sigrnosti Bosne i Hercegovine
Bariša Čolak potvrdio je za BHT 1 da
je Ejupu Ganiću određen pritvor u Londonu do 29. marta.
Pritvor mu je određen nakon saslušanja
pred sucem u Londonu, trajat će do 29.
marta i može izaći uz jamčevinu od
200.000 funti, prenosi FTV.
Povodom Ganićevog hapšenja oglasio se
ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović
koji je zaključio kako do hapšenja nije
došlo na osnovu potjernice.
"Ganić nije uhapšen na osnovu Intrepolove potjernice, dakle ni crvene niti difuzne, nego se vjerovatno radi o zahtjevu
Tužilaštva za ratne zločine Srbije", rekao
je Ahmetović.
On je podsjetio da BiH i Srbija imaju
potpisan ugovor prema kome, ako postoji sumnja o počinjenom ratnom zločinu
i iako takav poredmet vodi Tužilaštvo
BiH, nadležna je BiH.
U utorak zahtjev Srbije za izručenje
Ministarstvo pravde Srbije u utorak će
nadležnim organima Velike Britanije uputiti molbu za Ganićevu ekstradiciju, izjavila je ministar pravde Srbije Snežana
Malović, javila je Srna.
Ona je za Srnu izjavila da je Ganić
uhapšen na na osnovu potjernice
koju je za njim izdao beogradski Interpol. Ministar unutrašnjih poslova
Srbije Ivica Dačić također je kazao
da je Ganić uhapšen na temelju srbijanske potjernice.
Malovićeva je precizirala da je
londonski Interpol o Ganićevom
hapšenju obavijestio Interpol Srbije.
Tatham: Hapšenje Ganića ispunjavanje pravnih obaveza
SAOPĆENJE SSDBIH POVO-
I Britanska policija je potvrdila da
je uhapšen bivši član Predsjedništva
BiH Ejup Ganić, izjavio je ambasador Velike Britanije u BiH Michael
Tatham.
GANIĆA, ČLANA RATNOG
"Njegovo hapšenje rezultat je inicijalnog zahtjeva Srbije o izručenju",
rekao je Tatham, prenosi Srna.
Britanski ambasador u Sarajevu naglasio je da ne bi bilo odgovarajuće
da daje više komentara o tom pitanju.
"Želim da naglasim da ovaj korak na
bilo koji način ne predstavlja diplomatsku ili političku izjavu britanske
Vlade, niti bilo koji stav Vlade u
vezi sa prošlošću. Ovaj korak je ispunjavanje pravnih obaveza vlasti u
Ujedinjenom Kraljevstvu u skladu sa
zakonima", dodao je Tatham.
Ministar unutrašnjih poslova Srbije
Ivica Dačić potvrdio je da je Ganić
u petak, 26. februara, bio zadržan
na aerodromu u Londonu, ali i da je
ubrzo pušten.
Ganić je demantovao tvrdnje da je
zadržan po Interpolovoj potjernici iz
Srbije, navodeći da je na aerodromu
čekao prtljag.
Ministarstvo unutrašnjih poslova
Srbije raspisalo je početkom 2009.
godine, po nalogu istražnog sudije,
potjernice za 19 osoba iz BiH, među
kojima su ratni članovi Predsjedništva
BiH Ejup Ganić i Stjepan Kljuić, a
prema kojoj se terete za napade na
kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici
u Sarajevu.
DOM HAPŠENJA DR EJUPA
PREDSJEDNIŠTVA BIH
Hapšenje Dr. Ejupa Ganića, člana
ratnog Predsjedništva BiH koje je
vodilo odbranu države Bosne i Hercegovine protiv napada agresora, je
ponovni atak na našu domovinu i na
svakog njenog građanina. Srbija i
njeni saveznici žele da ostvare ciljeve
u miru koje nisu uspjeli agresijom na
nezavisnu BiH i ovim suđenjem ODBRANI Bosne i Hercegovine žele
izjednačiti žrtvu i agresora.
Sramotno je ponašanje Evrope i cijelog svijeta koji omogućuju Srbiji i
saveznicima da i dalje provode bespravni teror nad građanima i nosiocima odbrane Bosne i Hercegovine,
ugrožavajući njihova ljudska prava i
slobode.
Zahtijevamo od nadležnih državnih
institucija BiH da čim prije izgrade
pravni sistem i državu koja će štititi
svoje državljane i omogućiti normalno kretanje u svijetu u skladu sa
propisima i civilizacijskim normama.
Zahtijevamo od nadležnih organa Velike Britanije da odmah puste na slobodu Dr. Ejupa Ganica i da više nikada ne uhapse niti jednog građanina
i branitelja BiH radi fašističkih interesa pojedinih zemalja i nastavka
agresije u miru.
SSDBiH
SILEDŽIJSKI ODNOS SRBIJE PREMA BIH – ŽELJKO KOMŠIĆ O HAPŠENJU GANIĆA
Predsjedavajući Predsjedništva BiH
Željko Komšić rekao je da hapšenje
ratnog člana Predsjedništva BiH
Ejupa Ganića ima političku pozadinu
kojom se pokazuje “siledžijski
odnos Srbije prema BiH”.
“Taman kada smo se potrudili da
popravimo odnose sa Beogradom i
progutamo mnoge gorke pilule na
tom putu, onda Beograd načini takav
potez da se odnosi vrate daleko unazad”, rekao je Komšić gostujući na
Federalnoj TV.
On je istakao da Beograd na ovaj
način pokazuje svoj odnos prema
BiH, a da slučaj Ganića podsjeća na
slučaj Ilije Jurišića. Jurišić je u Beogradu osuđen zbog napada na konvoj JNA u Tuzli maja 1992. godine
kada je ubijen najmanje 51 vojnik,
dok je najmanje 50 ranjeno.
Silajdžić je napomenuo da je ekipa
stručnjaka iz njegovog kabineta
otišla u London kao bi pomogla Ejupu Ganiću.
Član Predsjedništva BiH Haris
Silajdžić rekao je da je predmet
“Dobrovoljačka ulica” u nadležnosti
BiH, te da Srbija nema nikakve veze
sa tim predmetom.
U međuvremenu, Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Bariša Čolak
potvrdio je za BHT 1 da je Ejupu
Ganiću određen pritvor u Londonu
do 29. marta.
On je podsjetio da su u petak, 26.
februara, Srbija i BiH potpisale izmijenjeni ugovor o međusobnom
izvršenju sudskih odluka u krivičnim
stvarima i da je Bih nadležna za
predmet “Dobrovoljačka ulica”.
Ganić je saslušan pred sucem Osnovnog suda koji će odlučiti o daljnjem postupku.
32
Iz štampe
EVROPSKI ULTIMATUM BIH, Reforma ustava, ili potpuna izolacija
USTAV BIH JE DISKRIMINATORSKI
Tomas Markert, v.d. tajnika Venecijanske
komisije Evropske komisije, u razgovoru za “SB” objašnjava šta Bosna i Hercegovina mora uraditi kako bi uspješno
provela nedavnu presudu Evropskog
suda za ljudska prava koja od vlasti u
našoj zemlji traži da ukine dijelove Ustava BiH koji su diskriminatorski prema
pripadnicima nekonstitutivnih naroda i
nacionalnih manjina
BiH ne treba tročlano Predsjedništvo,
nego predsjednika koji ima povjerenje
svih naroda i građana, a koji će imati
skromna ovlaštenja!
Provođenje presude Evropskog suda za
ljudska prava, prema kojoj se diskriminatorske odredbe Ustava BiH za “Ostale” kada su u pitanju izbor članova
Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH moraju izmijeniti, nedavno usvojenom rezolucijom
o BiH Parlamentarne skupštine Vijeća
Evrope postalo je važna obaveza za bh.
vlasti koju bi do održavanja ovogodišnjih
parlamentarnih izbora morale ispuniti.
Tomas Markert, v.d. tajnika Venecijanske komisije Evropske komisije, u
razgovoru za naš list govori o najboljim
načinima da bi se provela ova odluka, ustavnoj reformi u BiH, sugestijama koje
je u vezi sa tim Venecijanska komisija
uputila Bosni i Hercegovini.
Nedavno usvojena Rezolucija Parlamentarne Skupštine Vijeća Evrope (PACE)
poziva predstavnike vlasti u BiH da
u potpunosti učestvuju “u smislenom
i konstruktivnom dijalogu o amandmanima na Ustav, u skladu sa preporukama Venecijanske komisije, a prije
održavanja parlamentarnih izbora 2010.
godine.” Na koji se način najbolje mogu
ukloniti nekompatibilnosti između Ustava Bosne i Evropske konvencije o ljudskim pravima?
Najbolji način na koji bi se provela odluka Suda ne izgleda kao realistična
opcija u ovom trenutku. U slučaju
Predsjedništva BiH on bi se sastojao
u tome da se njegova sadašnja tri člana
zamijene za jednog predsjednika koji
bi se birao posredno, na način kojim se
osigurava da on ili ona ima podršku ne
samo sva tri konstitutivna naroda nego i
drugih. Većina ovlašćenja Predsjedništva
BiH bi u tom slučaju bila prenijeta na
Vijeće ministara BiH.
“APRILSKI PAKET” BIO JE DOBRA
OSNOVA ZA REFORMU USTAVA
Dom naroda bi mogao biti ukinut s obzirom da bi interesi konstitutivnih naroda
i entiteta mogli biti dovoljno uzeti u
obzir posebnim aranžmanima glasanja
u Predstavničkom domu. Ali, u ovom
trenutku kao cilj koji bi se mogao ispuniti izgleda realnije indirektno biranje tri
člana Predsjedništva sličnom tome kako
to predviđa aprilski paket i prijedlog
izložen u Butmiru. Sastav Doma naroda
mogao bi se definisati tako da se osigura
prisutnost predstavnika iz oba entiteta
i sva tri konstitutivna naroda i iz reda
Ostalih. Ono što je najbitnije jeste da
provedba odluke ne dovede do još težeg
procesa odlučivanja uvođenjem dodatnih veta i mehanizama blokade nego,
upravo suprotno, da se ona iskoristi kao
mogućnost da proces odlučivanja učini
jednostavnijim.
Parlamentarna skupština Vijeća Evrope
vjeruje da je u posljednjem trenutku
ugovor o ustavnoj reformi još uvijek
moguć. Pregovori koji bi trebali biti
vođeni moraju se fokusirati na sveobuhvatan skup reformskih predloga, usvojen od strane Venecijanske komisije i u
skladu sa standardima Evropske konvencije o ljudskim pravima. Šta su sugestije
Venecijanske komisije?
na jedinstven način. Da li ste mislili na
uspostavljanje vrhovnog suda BiH?
BiH i venecijanska komisija
VEĆ OSAM GODINA VLASTI
NISU U STANJU POPUNITI
DVA MJESTA REZERVIRANA
ZA BIH U VENECIJANSKOJ
KOMISIJI
Iako je Vijeće Evrope u više navrata upozoravalo da BiH nema svoje
predstavnike u njenim tijelima,
BiH još uvijek nema svog člana
Venecijanske komisije. Kakav je
Vaš komentar na to?
BiH treba imenovati člana i
zamjenika Venecijanske komisije
još od 2002. godine, a to nije bila
u stanju uraditi zbog unutrašnjih
nesuglasica. Ako država nije u
stanju da u roku od osam godina
donese takvu jednu odluku, to zaista pokazuje da su njene institucije u potpunosti nefunkcionalne.
PRVI KORACI U REFORMI USTAVA
indirektno biranje tri člana
Predsjednštva slično onome kako
to predviđa aprilski paket i prijedlog izložen u Butmiru.
sastav Doma naroda mogao bi se
definirati tako da se osigura prisutnost predstavnika iz oba entiteta
i sva tri konstitutivna naroda i iz
reda Ostalih.
IZMJENE KOJE TREBA UNIJETI U USTAV
osigurati državi da bude odgovorna za zaključivanje svih potrebnih
sporazuma u okviru EU.
- osigurati poštovanje svih obaveza u ovom kontekstu.
- usvojiti potrebne zakone i uspostaviti potrebne institucije.
OSLABITI
PREDSJEDNIŠTVO,
OJAČATI VIJEĆE MINISTARA BiH
Ustavna reforma u BiH se ne bi trebala
ograničiti na provođenje presude suda.
Njome bi se također trebalo obezbijediti
da država dobije dodatna ovlaštenja
potrebna da učestvuje u evropskim integracijama, a koja bi omogućila da organi
države budu više funkcionalni. Reforma
će morati biti dugotrajan proces i neće
biti moguće da se postigne sve što je
potrebno u sadašnjoj fazi. Aprilski paket i prijedlozi izloženi na pregovorima
u Butmiru, u oktobru 2009. godine, osiguravaju korisnu osnovu za razgovore.
Reforma Ustava Federacije je takođe
jako važna.
Šta treba uraditi kako bi država dobila
više nadležnosti, naročito u odnosu na
EU, ta da državne institucije postanu
funkcionalnije?
Općte odredbe koje bi trebalo uvesti
u Ustav trebaju osigurati državi da
bude odgovorna za zaključivanje svih
potrebnih sporazuma u okviru EU-a,
da osigura poštovanje svih obaveza u
ovom kontekstu, da usvoje potrebne
zakone i uspostavi potrebne institucije.
Što se tiče institucija, dosta toga je još
potrebno uraditi. Ovlaštenja Vijeća
ministara BiH i premijera trebaju biti
ojačana, ovlaštenja Predsjedništva treba
ograničiti, većinu funkcija bi trebao
da izvršava predsjedavajući, a samo
neka pitanja bi zahtijevala konsenzus unutar Predsjedništva. I ovlaštenja
Predstavničkog doma treba proširiti.
KAKO POBOLJŠATI RAD INSTITUCIJA
ojačati ovlaštenja Vijeća ministara
i premijera.
ograničiti
ovlaštenja
Predsjedništva BiH.
proširiti ovlaštenja Predstavničkog
doma.
Nedavno ste kazali da će u BiH na srednje ili duže staze biti potrebno da se uspostavi sud na državnom nivou koja će
imati zadatak da osigura da se državni
zakoni provode na cijeloj teritoriji BiH,
Nije važno da li bi se sud zvao vrhovni,
ili nekako drugačije. Važno je da postoji
sud koji može osigurati da se zakoni koji
su usvojeni na nivou države tumače na
33
Iz štampe
jedinstven način u cijeloj BiH. Međutim,
moramo biti svjesni činjenice da je u
BiH veliki dio zakona usvojen na entitetskom nivou. Tumačenje ovih zakona
bi moglo ostati u entitetskim sudovima,
tako da bi na državnom nivou sud imao
ograničeniju ulogu nego što je to slučaj
sa vrhovnim sudom u centraliziranim
državama.
ENTITETSKO GLASANJE TREBA
DUGOROČNO RJEŠAVATI
Venecijanska komisija smatra da entitetsko glasanje treba da bude ograničeno
na pitanja od posebnog interesa.Da li
mislite da je entitetsko glasanje najveći
kamen spoticanja u procesu ustavnih
reformi? Mislite li da je moguće postići
sporazum o entitetskom glasanju u BiH?
Ne bi bilo realno očekivati dogovor o
entitetskom glasanju u sadašnjoj fazi
ustavne reforme. Na srednji ili duži rok
zaista postoji vjerovatnoća da će to biti
najveći kamen spoticanja.
Kakve će biti posljedice neprovođenja
odluka Evropskog suda?
Nije do Venecijanske komisije da definira ove posljedice. Provođenje odluka
Evropskog suda za ljudska prava koji zahtijevaju ustavne i zakonske amandmane
može potrajati neko vrijeme. U ovom
slučaju postoji posebna hitnost jer odluka dovodi u pitanje legitimitet institucija.
Stoga će vlasti morati da preduzmu vrlo
brzo istinske napore za provođenje odluka. Što je više odluka koje se ne primjenjuju, veći će biti pritisak na BiH.
Čehajić: Novi angažman
BATKO OSNIVA STRANKU KOKUZA
Bio sam iznenađen idejom o formiranju političke stranke, kaže Čehajić
Glavnim gradom BiH posljednjih dana
kruži priča da voditelj popularne radio-televizijske emisije „Udri muški“
Almir Čehajić Batko ulazi u politiku.
Naime, virtuelna Stranka kokuza
uskoro bi mogla biti registrirana kao
politička partija i boriti se za glasove
građana BiH na predstojećim općim
izborima.
U BiH je počelo prikupljanje potpisa
građana i navodno bi vijest o osnivanju stranke trebala biti objelodanjena u
emisiji „Udri muški“ u ponedjeljak u
8.30 sati na Radiju Kameleon i OBN-u.
- Još sam samo predsjednik virtuelne
Stranke kokuza. Znam da su se posljednjih dvadesetak dana, tokom pauze u
emitiranju emisije „Udri muški“, ljudi
samoorganizirali izrazivši želju da
stranka, koja živi kroz emisiju već nekoliko godina, postane važan faktor na
političkoj sceni BiH - rekao nam je jučer
Batko.
Uvjerava nas da je bio potpuno iznenađen
Almir Čehajić Batko
idejom o formiranju političke stanke, jer,
kako kaže, nije mogao ni sanjati da će do
ovoga doći. Ipak, smatra da bi nova, „ozbiljna“ Stranka kokuza, mogla napraviti
pravi bum na izborima.
- Stranka kokuza nema velike političke
ambicije. Kokuze zanimaju socijalna
pitanja, zdrava komunikacija među ljudima, humanost i posao. Mene su samo
pitali da li sam s njima, rekao sam da
jesam, a u kojem svojstvu to uopće nije
bitno - dodao je Čehajić.
Građani Bosne i Hercegovine koji su planirali uvesti automobil stariji od sedam godina morat će
pričekati još neko vrijeme
NEUSKLAĐENOST SA EVROPSKOM UNIJOM
Odluka koju je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa BiH, a kojom je predviđeno
da se automobili mogu uvoziti bez
obzira na godinu proizvodnje, ali
pod uvjetom da ispunjavaju minimalnu normu ispušnih plinova „euro
3“, bila je stavljena na dnevni red
prethodne sjednice Vijeća ministara,
ali je skinuta.
Kako je za „Avaz“ potvrdio sekretar Vijeća Zvonimir Kutleša, razlog
za to je što je na ovaj prijedlog bilo
dosta primjedbi različitih institucija.
Prigovore na predloženi tekst imala
je, između ostalih, Direkcija za evropske integracije. Direktorica ove
institucija Nevenka Savić potvrdila
nam je da je Direkcija uputila nekoliko primjedbi. Radi se o tome da se
u ovoj odluci „direktno referira na
evropske direktive“, što nije običaj.
- Pravilo je da se evropske direktive
prevedu i ugrade u naše zakonodavstvo, a ne da se direktno na njih
pozivamo, jer je teško očekivati od
onoga ko bude implementirao tu odluku da može uzeti izvornu direktivu
iz evropskog zakonodavstva i direktno je primjenjivati - kazala je Savić
za naš list.
Dodala je da upitno da li je naše zakonodavstvo usklađeno s tim direktivama. Zbog toga je, prema njenim
riječima, upitno i da li je ova odluka
provediva.
Bez odgovora
Iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH ranije su uputili ne-
34
koliko primjedbi na prvu
verziju ovog dokumenta, ali
nikada nisu obaviješteni jesu
li te primjedbe ugrađene u
konačni tekst.
- Mi nismo dobili konačni
prijedlog
s
ugrađenim
primjedbama. Mislim da bi
bilo logično da nam Ministarstvo još jedanput pošalje
tu odluku, jer smo mi institucija koja će je primjenjivati i morali bismo u punom kapacitetu biti uključeni u njenu pripremu
- kazao je za „Avaz“ portparol UIO
Ratko Kovačević.
Osnovna zamjerka UIO bila je, pojednostavljeno rečeno, da ne može
carinik odlučivati o tome ispunjava
li neki automobil potrebni standard,
već da mora postojati neko tijelo
zaduženo za takve provjere.
Autor:G.MRKIĆ
Izvor/Source:'Avaz
Iz štampe
KO TO KAŽE, KO SE SLAŽE?
Napeto je ovih dana kao u kvizu "Tko želi biti milijunaš", natjecatelj Milorad Dodik došao je do posljednje prepreke,
publika je bez daha, nervoza u zraku može se rezati nožem.
Pitanje za milijun konvertibilnih maraka,
majka svih pitanja, nije međutim - "Jeste
li za to da Republika Srpska, kao suverena i samostalna država, koja garantuje kulturnu autonomiju i sva građanska
prava Bošnjacima, Hrvatima i pripadnicima drugih nacionalnosti u RS, može
stupiti u savez suverenih država s drugim
državama?" Ne - umjesto toga, pitanje
za milijun maraka glasi: "Kako će glasiti
referendumsko pitanje?"
Već mjesecima lomi svoje mozgove oko
tog milijunskog i milenijskog pitanja
cijeli Dodikov trust mozgova. Svi su
tu, na okupu, popile su se već cisterne
kafe, kisele vode i domaće šljivovice, a
rješenje se ne nazire.
- Imam ja ideju za referendumsko pitanje
- podigne odjednom sa stola svoju tešku
glavu episkop zahumsko-hercegovački
vladika Grigorije. - "Ko to kaže, ko to
laže, Srbija je mala?"
- Ne može, mora da bude na "da" ili "ne"
.
- E jebiga.
Društvo opet utonulo u muk. Čuje se
samo nervozno lupkanje nečije kemijske
olovke o stol.
- A baš mora sa "da" ili "ne"?
- Mora.
- Može li onda "Da li laže ko to kaže,
Srbija je mala?"
- Ne može.
Episkop zahumsko-hercegovački vratio
umornu glavu na stol, a dvoranom opet
zavladala tišina. Samo ona kemijska
olovka ritmički udara o stol i Dodikov
mozak.
- Ne razumijem, što ne može jednostavno: Jeste li za to da se Republika Srpska odcijepi od Bosne i Hercegovine?
- pita najzad predsjednik Skupštine Igor
Radojičić.
- Ne može, to je previše lako - šeretski
se smije ministar uprave Zoran Lipovac.
- Zoki, ne zajebavaj - odsječno će Dodik.
- Nije vrijeme za zajebanciju.
- Ne, stvarno - upadne predsjednik Srpske Rajko Kuzmanović. - Što ne bi moglo "Jeste li ili niste za nezavisnu Srpsku"? Prosto, da ili ne?
- Jebiga, ne može, pitao sam pravnike odgovori umornim glasom Dodik. - Kao,
nije u duhu Dejtona.
- Jebo ih duh Dejtona - procijedi direktor
televizije Dragan Davidović.
- Ja.
- Ne znam koje ste pravnike pitali, ali
strogo pravno gledajući - upadne dekan
banjalučkog Pravnog fakulteta Vito-
mir Popović - referendumsko pitanje
"Slažete li se s odcjepljenjem Republike
Srpske?" nije nužno u suprotnosti s Dejtonskim sporazumom i cjelovitom BiH.
- Kako nije, jebo ga ti?! - iznenadi se šef.
- To čak ni ja ne mogu da kažem.
- Lijepo. Na listiću bi za zaokruživanje
bile ponuđene opcije "Slažem se" i "Ne
slažem se". Čisto tehnički, Dejtonski
sporazum je pokriven odgovorom "Ne
slažem se".
- Dobro kaže profesor - razgalila se potpredsjednica Vlade Jasna Brkić. - Svaka
mu ka' u Njegoša.
- Čekaj, čekaj - prekine ih Dodik. - Ne
bi valjda bio ponuđen i odgovor "Ne
slažem se"?!?
- Jebiga, šefe, mora.
- Nisu meni tako objasnili koncept referenduma - popizdio je Dodik. - Po vama,
znači, referendum teoretski može biti i
neizglasan?
- Pa... - bojažljivo će profesor Popović teoretski, može.
Konferencijska dvorana opet je utonula
u gustu, ljepljivu tišinu. Svi su gledali u
predsjednika Vlade, a ovaj je strijeljao
očima i nešto nerazumljivo siktao sebi u
bradu.
- A odgovor... baš mora da bude "Slažem
se" ili "Ne slažem se"? - iznenada opet
podigne svoju tešku glavu vladika Grigorije.
- Aha.
- Može onda "Ko se slaže, ko ne slaže,
Srbija je mala?"
- Ne može!
- Mora da bude Republika Srpska u
pitanju, a ne Srbija - pojasni profesor
Popović.
- Shvatam. Znači, moglo bi...
- Ne bi moglo!
Pala episkopska glava natrag na stol i
težak muk opet ispunio konferencijsku
dvoranu u zgradi Vlade. Ministar poljoprivrede i šumarstva Radivoje Bratić zapiljio se u onog dvoglavog orla na zidu,
sve se čini ministru da ptičurina vrti glavom, pa vrti i on za njom, ne bi li joj uhvatio pogled.
- Stani malo - trgne se iznenada Milorad
Dodik. - Rekao si treba da bude Republika Srpska u pitanju?
- Naravno.
- E pa ne može - pobjesni premijer. - Ne
može Republiku Srpsku niko da dovede
u pitanje! Srpska nije u pitanju!!!
- Ali...
- Ne dolazi u obzir!
35
U dvorani opet muk. Kao u grobu.
Zapravo, kao u masovnoj grobnici. Tek
s vremena na vrijeme iznenada podigne
glavu vladika Grigorije.
- Ne može! - odgovore tada ostale glave
uglas, a episkop zahumsko-hercegovački
opet potone u duboku kontemplaciju.
Trajalo to tako satima, domišljale umne
glave kako da sastave referendumsko
pitanje za nezavisnost Republike Srpske
a da Republika Srpska ne bude u pitanju,
sve dok se naposljetku nije javila visoka
premijerova savjetnica Biljana Plavšić.
- Sjetila sam se: treba u pitanju da bude
Dejtonski sporazum.
- Da dovedemo u pitanje Dejton?
- Da, ali tako da ispadne da je nama Dejton neupitan. Pazi ovo: "Podržavate li
Dejtonski sporazum?". Ha? Jednostavno.
- Ne shvatam - zbunio se Dodik. - Kakve
sad to veze ima?
- Svakakve. To je trik pitanje.
- To je šta?
- Trik pitanje - razvezala se Biljana. Ako narod podrži Dejtonski sporazum,
to znači da podržava državnopravni
okvir nezavisne Republike Srpske. Ako
ne podrži, to znači da ne podržava cjelovitu BiH, i da je za nezavisnost Republike Srpske. Mi pobjeđujemo u svakom
slučaju.
- Jebote, stvarno - ote se zadivljeno Rajku Kuzmanoviću.
- Ukratko, Dejton nije pod pitanjem, ali
jeste. Dok nezavisnost Srpske ne dolazi
u pitanje, ali dolazi u obzir.
- Sjajno, bravo! - ustane Dodik od stola,
pa bijesnim pogledom zaokruži stol. Vidite kako se razmišlja? Zašto ja vas
plaćam?!?
- Jebiga, nisam znao da može pitanje o
mirovnom sporazumu - branio se direktor televizije Dragan Davidović.
- Šta, može mirovni sporazum? - trgnuo
se iz meditacije episkop zahumskohercegovački.
- Može?!? Mora!
- Odlično. Može li onda pitanje "Ko to
kaže, ko to laže, Srbija je mala"?
- Ne može, rekli smo ti - podivljao je
Dodik. - I gdje je tu uopšte mirovni sporazum?!
- U ponuđenim odgovorima - odgovorio
je vladika Grigorije. - "Nije mala", "Nije
mala" i "Triput potpisala".
Autor: Boris Dežulović
Sport
DOMOVINA SE I SPORTOM BRANILA!
Kako na prethodnim, tako i na posljednjem proglašenju koje nosi naziv "Sportista godine u BiH" i na
kojem se nagrađuju i oni koji su dali
doprinos u razvoju sporta i promociji zemlje u svijetu, nebi niti riječi
o sportistima i sportskim radnicima
koji su u najtežim vremenima za
BiH, istu branili pod zastavom sa
zlatnožutim ljiljanima, a takvih je
zaista bilo u svim sportovima.
No, uz dužna uvažavanja svih, ovdje
želim, one koji odlučuju o nagradama, upoznati sa radnicima i sportistima iz sporta kojeg svrstavaju u one
"male", a koji u toku rada postade
veći i od onih koje svrstavaju u "velike sportove".
Stranac, a patriota
Naravno, riječ je o stonom tenisu,
sportu čiji Savez prvi među BiH
sportovima dobi status člana svjetske i evropske stonoteniske asocijacije i na taj način prvi reče svijetu da
je BiH bilo, da je ima i da će je biti. Zasluge za takav čin, bez sumnje,
pripadaju gospodinu Đuri Žifku i gospodinu Stjepanu Kljujiću. Gospodin
Kljujić je u to vrijeme bio predsjednik OK i STS BiH, dok je gospodin
Đuro Žifko, u nemogućnosti da normalno funkcioniše STS BiH, obavljao sve poslove u ime tog Saveza.
Tačnije, kancelarija STS BiH je bila
u Luxemburgu gdje je gospodin Žifko živio i iz te zemlje djelovao veoma uspješno. Danas se gospodina
Stjepana Kljujića i sjete, ali gospodin Đuro Žifko, kojeg su članovi,
reprezentacije u šali zvali "Stonoteniski Savez", je jednostavno nestao
iz sjećanja ili bolje rečeno iz istorije
stonoteniskog sporta BiH. Sramota!
Iako nije bio državljanin BiH, istoj
je dao više nego mnogi koji su već
dobili priznanja. Spomenut ću samo
dio onoga što je gospodin Đuro Žifko dao u odbrani BiH. Pored administrativnih poslova, okupio je mušku stonotenisku reprezentaciju i sa
istom na najljepši način prestavljao
najmlađu članicu UN-a širom svijeta. Mnogo je klubova i pojedinaca
koje je gospodin Đuro u toku agresije na našu zemlju, obradovao. I ono
najbitnije na svim kongresima koji
su se održavali prilikom svjetskih i
evropskih prvenstava posebno 1993.
i 1994 (Švedska i Engleska) bio je
delegat BiH na istima. Tom prilikom,
nije propustio da svijetu kaže da se u
BiH nevodi vjerski rat, nego da je to
(o)smišlje(a)na agresija na jednu suverenu državu.
Trebalo bi zaista mnogo prostora da
bi se kazalo sve ono šta je stonoteniski sport dao u toku agresije na našu
zemlju. Zato ću samo nabrojati nekoliko najvažnijih takmičenja i imena
onih koji su BiH prestavljali na tim
takmičenjima.
- Evropsko prvenstvo za juniore i juniorke i pionire i pionirke Topolčani
- 1992. godina. Na ovom prvenstvu
smo imali samo jednu predstavnicu u
ženskoj konkurenciji; Lindu Mešan,
juniorsku šampionku BiH i trenera
Fadila Mešana. Mušku reprezentaciju su činili: Ivanek, Alagić, Smajić,
Hadžić i trener Fikret Fazlić.
Kemo se ne smije zaboraviti!
Na tom prvenstvu je prvi put svijetu
predstavljena zastava sa zlatnožutim
ljiljanima najmlađe članice UN-a.
Ponos koji osjećaju oni koji su tada
predstavljali BiH, je nemjerljiv.
- Međunarodno prvenstvo Čehoslovačke - Bratislava 1993. godina.
Žensku reprezentaciju su činile sestre Adela i Linda Mešan sa trenerom
Fadilom Mešanom.
- Svjetsko prvenstvo - Gotheborg Švedska 1993. godina
- Evropsko prvenstvo Birmingham Engleska - 1994. godina.
36
Dovoljno je reći, da su naši predstavnici bili stalna meta medija koji su
mnogo prostora svakim danom, davali upravo njima i njihovim izjavama. To je bilo važnije od samog
nastupa. Kada se govori o ratu, treba
spomenuti da su članovi STS BiH i
njegovi takmičari među prvima stupili u odbranu zemlje. Mnogi su ranjeni, a neki su i živote ugradili u
njene temelje. Jedan od njih je Kemal Fazlić Kemo, najboji stonoteniser STK "Željezničar" Sarajevo i jedan od najboljih koje je BiH imala.
Ovo je samo mali dio onoga što je zaboravljeno, a što su dali članovi STS
i njegovi takmičari.
Ako ništa drugo, nadam se da ćete
na sljedećem proglašenju barem spomenuti one, koji su u najtežim vremenima za BiH, istu sportom branili
- napisao je u svom pismu priznati i
poznati sportski radnik Fadil Mešan.
Prvenstva u Švedskoj i Engleskoj
- Na ovim prvenstvima našu zemlju
su predstavljali: Vanja Šantić, Elvira Mehić, Adela Mešan, Linda Mešan i trener Fadil Mešan, te u muškoj
konkurenciji: Nenad Stevanović, Samir Mulabdić, Muhamed Mehmedović, Tarik Hodžić, Boris Pranjković,
Remhad Hasanović i trener Đuro Žifko - podsjetio je Mešan.
HABER
Sport
Pred 7. Svjetsko prvenstvo dijaspore u malom fudbalu
BH FANATICOSI U LUKSEMBURGU
Djelimičnu utjehu zbog odsustva BiH
na 19. Svjetskom fudbalskom prvenstvu
u Južnoj Africi od 11. juna do 11. jula ove
godine, bh dijaspora Velike Britanije
pokušava naći u 7. Svjetskom prvenstvu
dijaspore u malom fudbalu koje će se odigrati u Luksemburgu od 23. do 25. aprila.
Podsjećanja radi: domaćini prethodnih
SPD bili su Savezi bh građana Austrije
(tri puta), Velike Britanije, Belgiije i
Njemačke. Ono što je selekcija Brazila
na “planetarnom terenu” to je selekcija
naših zemljaka u Belgiji koja je 4 puta
osvojala pobjednički pehar. Ko će predstavljati ostrvsku dijasporu u Luksemburgu odlučeno je na nedavno održanom
izbornom turniru u Birminghamu. U
konkurenciji 5 ekipa: Leeds, Coventry,
North London, Bosanski sportski klub
Birmingham i BH Fanaticos, kartu za
Luksemburg su vizirali BH Fanaticos
čije boje brane igrači iz cijele Engleske.
Na drugo i treće mjesto su se plasirale
ekipe Leeds-a i Sjevernog Londona.
Mladoj ekipi Coventry-a pripao je Fair
play pehar, za igrača turnira proglašen
Arnes Pobrić a za najboljeg golmana
Isa Badgmaj. Nezvanično, najponosniji
učesnik je Brčak Bane Mulavdić, vet-
Pobjednička ekipa BH Fanaticos, s lijeva: selektor Anes Cerić, Ognjen
Đokanović, Arnes Pobrić, Šemso Kalabić, čuče: Zarif Mujanović i Demir Kurtović
sam zadovoljan pobjedom u sva četiri
susreta, a podjednako odzivom publike
i organizacijom turnira koji je obavila
Zajednica bh udruženja u Velikoj Britaniji - BH UK Network. Mada je potpredsjednica Networka, Dr Zdenka Besara
pobjednički pehar uručila mojoj ekipi u
North London, drugoplasirana ekipa, sa potpredsjednicom UK Networka,
Dr Zdenkom Besara i Muhamedom Širanovićem.
eran Leed-sa s kojim su na teren prvi put
istrčali sinovi Dino i Damir. Po završenoj
svečanosti proglašenja pobjednika i
uručenja priznanja, menadžer prvoplasirane ekipe Anes Cerić je izjavio:
-Kao selektor BH Fanaticosa veoma
Luksemburg ćemo putovati pojačani najboljim igračima ostalih. Dakle, konačnu
listu čine: Šemso Kalabić, Demir
Kurtović, Ognjen Đokanović, Zarif
Mujanović, Arnes Pobrić, Isak Badgmaj,
Zerin Alimajstorović, Dino Mulavdić i
37
Amir Pajić. Pripremu ekipe će obaviti
kapiten Šemso Kalabić.
Do nastajanja ovog raporta domaćinu
7. SPD u malom fudbalu - Savezu
udruženja bh građana Luksemburga
učešće su potvrdile reprezentacije
Švedske, Holandije, Njemačke, Austrije,
Belgije, Češke, USA, Kanade, Luksemburga i Engleske a nakon kvalifikacionih
turnira očekuju se potvrde Norveške,
Danske, Francuske, Italije, Švajcarske,
Slovačke, Slovenije, Hrvatske i Australije. Ukupno: 19 državnih selekcija s
3 konitenenta. Uz predstavnike pokrovitelja, Ministarstva za ljudska prava i
izbjeglice BiH u Luksemburg će doputovati delegacija Fudbalskog Saveza BiH i,
kao prethodnih godina, brojni navijači iz
susjednih država.
Neophodno je napomenuti da se amaterima dijaspore kao pokrovitelj Luksemburga priključio
reprezentativac
BiH i član francuskog “Liona”, Miralem
Pjanić. Nakon velemajstorskog eleminisanja Real Madrida iz Kupa šampiona
sportski komentatori sva tri medija i vrhunski eksperti u “kolijevci fudbala” usaglasili su se u ocijeni da je nad “fudbal
planetom” zasjala “bosanska zvijezda”
koju bi u svom sazvijezđu rado vidjeli
najelitniji evropski i ovdašnji klubovi.
A iz stručnog štaba engleske selekcije
bh dijaspore saznajemo za mogućnost
da golman bh reprezentacije i engleskog
prvoligaša Stoke City-a, Asmir Begović
i Saša Papac iz Glasgow Rangersa budu
pokrovitelji takmičenja.. Potom 7. Svjetsko prvenstvo dijaspore može da počne.
Mišo Marić
Sport
Begović: Na web portalu Avaza sam vidio da je Sušić pozvao mene i Hasagića
ČEKAM SVOJU ŠANSU
"Poželio sam se drugova iz reprenzentacije, jedva čekam da upoznam novog selektora", kazao je Begović
Trener Stoke Cityja, Tony Pulis, nakon dramatične kup utakmice odigrane u srijedu protiv Manchester
Cityja i sutrašnje protiv Arsenala,
svoje momke doveo je na dvodnevni odmor u ekskluzivni hotel "The
Belfry" na periferiji Birminghama
koji je poznat po održavanju veoma
prestižnog, u svjetskim okvirima
poznatog golf turnira.
Naravno, priliku da sretnemo našeg
reprenzentativnog golmana Asmira Begovića nismo propustili i u
večernjim satima u prijatnoj atmosferi razgovarali smo o reprenzentaciji Bosne i Hercegovine i njegovom
novom klubu:
"Poželio sam se drugova iz reprenzentacije, jedva čekam da se vidim s
njima i da upoznam novog selektora
Safeta Sušića, a ovo okupljanje gledam kao novi početak. U ponedjeljak
letom iz Manchestera preko Minhena stižem u Sarajevo, a moja nana
koja živi na Dobrinji dočekaće me
sa mojim omiljenim specijalitetom
pitom. Zahvaljujući navijačima i
novinarima debitovao sam u Talinu
ali sada iskreno rečeno u novom ciklusu očekujem da više branim. Na
web portalu Avaza sam vidio da je
selektor Safet Sušić pozvao mene i
Hasagića i vjerovatno ću na Koševu
upisati i svoj drugi nastup, a svjestan
sam da se jedino mogu nametnuti
svojim dobrim odbranama."
Kako si se snašao u novoj sredini?
"Ma sada sam u fazi preseljenja,
uselio sam u novu kuću, prebacio
namještaj iz Portsmoutha i sve to
nije lahko uraditi uz ove moje fudbalske obaveze i kćerkicu Taylor
koja također traži punu pažnju. Nedavno u prijateljskoj utakmici po
prvi put sam nastupio za svoj novi
tim, vrijedno treniram i čekam svoju
šansu. Danac Sorensen je trenutno u
odličnoj formi i od njega se ima šta
naučiti".
Prilikom prelaska u Stoke trener
Tony Pulis je izjavio da je više nego
zadovoljan što je potpisao najboljeg
mladog golmana u Engleskoj i dodatno ojačao svoju momčad, kakva
je ekipa u kojoj sada igraš?
"Stoke City je veoma stabilan
premijerligaš, iz Kupa smo izbacili
Arsenal i Manchester City, naredni
protivnik je Chelsea i ako tu prepreku pređemo vjerujem da ćemo
igrati u finalu Kupa. U ovoj godini
nismo još osjetili poraz, tim odlično
igra, a poseban kvalitet mu daju
odlične odbrane mog konkurenta
Sorensena, njemačkog reprezentativca Hutha, turskog internacionalca
Tuncaya, centarfora Ricarda Fullera.
Naravno, tu je i izvanredna politika
kluba koji kupuje samo igrače koji su
mu potrebni."
To se naravno ne može reći za tvoj
bivši klub Portsmouth koji bi danas
definitivno trebao proglasiti bankrot:
38
"Nisam stručnjak za finansije, ali
ako nerezonski kupujete i prodajete
igrače, onda vam takva trgovina brzo
dođe glave. Portsmouth je imao blizu
50 profesionalnih igrača koji su imali
jake ugovore i to ne mogu da izdrže
ni mnogo bogatiji timovi. Šteta zbog
navijača koji istinski vole taj klub."
Na kraju druženja Begoviću smo
poklonili magazin Haber da prekrati
još jednu noć u hotelu jer stroga klupska disciplina ne dopušta niti jednom
fudbaleru da napusti kompleks ovog
prelijepog hotela. Svi se moraju dobro odmoriti za sutrašnji debi protiv
Arsenala...
Sport
Velika Britanija – košarkaški asovi iz Bosne i Hercegovine
HOĆE LI FAHRO ALIHODŽIĆ ZAIGRATI
U NAJDRAŽEM DRESU?
U više navrata na stranicama
“Habera” pisali smo o sada već
20-godišnjem mladiću Fahrudinu
Alihodžiću – Fazu, porijeklom iz
Vlasenice, koji je postao omladinski
košarkaški reprezentativac Velike
Britanije i o njegovoj želji da jednog dana zaigra u najjačoj američkoj
ice i Bosne, ali i to da sam i član selekcije Velike Britanije do 20 godina.
Moja želja je da igram za zemlju
rođenja, međutim u nekim susretima
s košarkašima s našeg područja rekli
su mi da to više nije moguće. Opet,
po uzoru na fudbalere sigurno postoji
neka mogućnost da zaigram za moju
Košarka
BiH igra protiv
Mađarske, Makedonije,
Ukrajine i Velike Britanije
Košarkaši BiH prvi meč
kvalifikacija odigrat će 5.
augusta protiv Ukrajine
Muška košarkaška reprezentacija
Bosne i Hercegovine nastupit će u
B-grupi kvalifikacija za EP 2011.
u Litvaniji s ekipama Mađarske,
Makedonije, Ukrajine i Velike
Britanije, odlučeno je žrijebom u
Freisingu (Njemačka).
Košarkaši BiH prvi meč kvalifikacija odigrat će 5. augusta protiv Ukrajine.
Svi mečevi kvalifikacija, inače, bit
će odigrani u augustu, a pobjednici
triju grupa i dvije najbolje drugoplasirane reprezentacije izborit će
plasman na EP. Ostale ekipe igrat
će u baražu, odakle će najbolja
reprezentacija popuniti preostalo,
16. mjesto na Eurobasketu.
Direktan plasman na EP izborile su selekcije: Španije, Srbije,
Grčke, Slovenije, Hrvatske, Francuske, Turske, Rusije, Njemačke i
domaćina Litvanije.
košarkaškoj ligi.
Bosnu i Hercegovinu.
Ta želja se našem Fahri i ostvarila.
Od prije dvije godine igra za Sjedinjene Države, prvo za ekipu Toledo
koledža iz države Ohio, a od septembra nastupa za tim Fordham univeristeta iz New Yorka, gdje u prosjeku po
utakmici daje 15 koševa.
Rukovodeći
se
novinarskom
radoznalošću, informaciju smo
potražili od košarkaškog stručnjaka
Dine Konakovića, bivšeg direktora
KK Bosna, koji nam je rekao da u
košarci nije kao u fudbalu (slučaj
Begović i Medunjanin), već da za
prelazak u drugu selekciju odobrenje
mora dati reprezentacija za koju je do
sada nastupao.
Naravno, odlične igre našeg krilnog centra (215 cm) nisu ostavile
ravnodušnim lovce na talente u Velikoj Britaniji, tako da Fahro već tri
godine igra za omladinske selekcije
ove zemlje. Ipak, kako sazrijeva kao
igrač i kao čovjek, sve više u Fahri
raste želja da u seniorskoj konkurenciji igra za svoju Bosnu i Hercegovinu.
- Na oficijelnoj stranici mog kluba
http://www.fordhamsports.com/
sports/m-baskbl/mtt/alihodzic_
fahro00.html piše da sam iz Vlasen-
U ovom slučaju talentovani Fahro
Alihodžić moći će zaigrati za reprezentaciju Bosne i Hercegovine
jedino ako se s time slože čelnici nacionalnog tima Velike Britanije.
Poznavajući situaciju s ovdašnjom
košarkom, teško je očekivati da će
se Britanci lahko odreći nadolazećeg
asa.
39
Pregled
grupa:
svih
kvalifikacijskih
A-grupa: Finska, Italija, Latvija,
Crna Gora i Izrael.
B-grupa: BiH, Mađarska, Makedonija, Ukrajina, Velika Britanija
C-grupa: Belgija, Portugal, Poljska, Gruzija i Bugarska.
Ženska košarkaška reprezentacija
BiH nastupit će u B-diviziji EP-a,
u grupi B sa selekcijama Estonije,
Luksemburga, Švicarske i Albanije. Prvi meč košarkašice BiH odigrat će 4. augusta protiv Švicarske.
Autor: FENA
Sport
SPORTISTI KOJI NEĆE BITI UPAMĆENI PO REZULTATIMA
Njih sigurno niko neće pamtiti po nekom
velikom rezultatu. Neki će, čak, reći da
su ludi, ali oni su se prepustili pravoj
avanturi i oprobali svoje granice.
Skijaš iz Gane Kvomi Nkruma
Ačempong, poznatiji i kao Snježni
Leopard, na dobrom je putu da postane
pravi hit u Vankuveru nakon što će ovog
mjeseca postati prvi skijaš u istoriji svoje
zemlje koji se pojavio na ZOI.
"Iz znatiželje sam počeo malo da skijam
i svidjelo mi se", kaže Ačempong.
Snježni leopard ima samo jednu želju u
Vankuveru: "Doći do cilja. To je za mene
ravno pobjedi".
Ulazak u cilj bio je jedina misija i Erika
Musambanija, plivača iz Ekvatorijalne
Gvineje, koji je nastupio na Olimpijskim
igrama u Sidneju 2000. godine. U trci na
100 metara slobodnim stilom jedva je
stigao do cilja.
"Posljednjih 15 metara bilo je najteže.
Mislio sam da ću se ugušiti", rekao je
Erik, koji je dobio nadimak Jegulja.
Njegova bitka s hvatanjem daha u ba-
DOMACIN SEDMOG
SVJETSKOG PRVENSTVA
DIJASPORE BIH U MALOM
FUDBALU/NOGOMETU LUKSEMBURG
zenu inspirisala je "Spido", proizvođača
plivačke opreme, čiji je Musambani postao maneken. U britanskom
"Timesu" prozvali su ga herojem, uz
bok Džoniju Vajsmileru i Džesiju Ovensu. Status heroja Zimskih olimpijskih
igara u Kalgariju 1988. godine stekli su
predstavnici još jedne tropske zemlje u
zimskom sportu - Jamajke. Nakon što su
se, nekoliko metara prije cilja, prevrnuli,
izašli su iz boba i ušli u cilj noseći ga. Pet
godina kasnije po ovoj avanturi snimljen
je i film "Ledena staza". Reprezentacija
Jamajke i pored velikih napora nije uspjela da obezbijedi plasman na ZOI u
Vankuveru. Organizatori Igara juče su
saopštili imena učesnika takmičenja u
bobu, a na toj listi nema reprezentacije
Jamajke.
Ni Piter Bakli nije stekao slavu dobrim
rezultatima. Riječ je o bokseru koji je čak
256 puta nokautiran. Nakon što se povukao, često je gostovao u TV emisijama,
o njemu je pisalo mnogo kolumnista, a
glumio je i u nekoliko televizijskih serija. I igrač bilijara Bil Verbenjuk imao je
čudan recept za slavu. Prije svakog svog
meča pio je, kako je rekao, između šest
i osam flaša piva. Rezultat? Po njemu
"Bilo me strah jer sam za svaki skok
mislio da mi može biti posljednji",
rekao je Edi Edvards, zvani Orao, nakon
završetka karijere.
Kao prvi Britanac u skijaškim skokovima Edi se pojavio na ZOI u Kalgariju
1988. i bio ubjedljivo posljednji. Imao je
82 kilograma, a najteži takmičar, osim
njega, imao je 72. Čelni ljudi saveza
smatrali su da sramoti tu disciplinu. Nakon karijere Edi je pristojno živio od
reklama, bio je maskota avio-kompanije
"Eagle Airlines" i čest gost u mnogim zabavnim emisijama.
Autor: N.N.
MIRALEM PJANIĆ POMAŽE BH DIJASPORU
na težini je dobilo
Svjetsko
prvenstvo dijaspore.
Naredno, 7. svjetsko prvenstvo
bosanskohercegovačke dijaspore
u malom fudbalu/nogometu, u organizaciji Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine, bit će
održano u Luksemburgu od 23. do
25. aprila 2010.
Domaćin takmičenja je Zajednica
bh. klubova Luksemburga.
Na ovom eminentnom takmičenju
očekuje se učešće reprezentacija
Bosanaca i Hercegovaca iz SAD-a,
Austrije, Belgije, Češke, Danske,
Engleske, Francuske, Nizozemske, Italije, Kanade, Luksemburga,
Njemačke, Norveške, Švedske,
Švicarske, Slovenije...
Nakon austrijskog Linza, koji je
bio tri puta izvanredan domaćin
ovog takmičenja, belgijskog Antwerpena, njemačkog Münchena i
britanskog Birminghama, čast da
bude domaćin ovog sedmog prvenstva pripala je našim zemljacima u
Luksemburgu.
ga neće pamtiti. Kenijac Filip Boit nije
imao nikakvo skijaško iskustvo. U februaru 1996. u Finskoj je počeo da trenira nordijsko trčanje, a cilj su mu bile
Olimpijske igre u Naganu, dvije godine
poslije. U trci na 10 kilometara Boit
je završio posljednji, 92. Proglašenje
pobjednika i dodjela medalja bili su
odgođeni, jer je pobjednik Bjorn Dehli u
ciljnoj ravnini čekao Boita da ga zagrli.
U znak zahvalnosti Boit je sina nazvao
Bjorn Dehli. Nakon Olimpijskih igara
Kenijac je postao zvijezda, a "Nike" ga
je angažovao u svojim reklamama.
Miralem Pjanić, bh reprezentativac i
zvijezda Liona, pomoći će organizaciju
Svjetskog prvenstva dijaspore koje se u
aprilu održava u Luksemburgu. Pjanić je
fudbalsku abecedu naučio u Luksemburgu, prošao sve mlađe selekcije, a onda
izabrao bh reprezentaciju. Kako naša
reprezentacija prvu utakmicu kvalifikacija za EP upravo igra sa Luksemburgom,
40
Miralem
je
izrazio želju da
pomogne organizaciju prvenstva
dijaspore. Pokazao
je da osim igračkih
«Mire» posjeduje
i ljudske osobine. Vjerovali ili
ne kada naša reprezentacija bude
igrala sa Luksemburgom, zbog
Mireta će mnogi
Luksemburžani
navijati za BiH. On
je zadužio i nas, jer
je naš najbolji ambasador. Drago nam je što je Sušić, za
razliku od Miroslava Blaževića, vidio
kakav je kapitalac Pjanić. Ćiro ga je bespotrebno držao na klupi - izjavio je za
«San» Safet Suljkanović, domaćin i organizator prvenstva u Luksemburgu, Miralemov tetak i nekad vrsni nogometaš,
britka sablja kalesijskog Jedinstva.
Sport
Sušić:
OSTVARILI SMO CILJ, KREĆEMO S POBJEDOM U LUKSEMBURGU
U Luksemburgu je jučer održan sastanak
predstavnika reprezentacija Grupe D,
kvalifikacija za Euro 2012 u Poljskoj i
Ukrajini, na kojem su dogovoreni termini odigravanja kvalifikacionih utakmica
za Evropsko prvenstvo 2012.
Nakon razgovora koji su trajali skoro pet
sati, postignut je dogovor o terminima
odigravanja kvalifikacionih mečeva. Selektor BiH Safet Sušić, zadovoljan je u
konačnici rasporedom utakmica.
Kvalifikacije ćemo otvoriti gostujućom
utakmicom protiv Luksemburga, nakon
čega nam u goste dolazi prvi favorit i
Bosna i Hercegovina
3. 9. 2010.
Luksemburg - BiH
7. 9. 2010.
BiH - Francuska
8. 10 2010. Albanija - BiH
25. 3. 2011. BiH - Rumunija
3. 6. 2011.
Rumunija - BiH
7. 6. 2011.
BiH - Albanija
2. 9. 2011.
Bjelorusija - BiH
6. 9. 2011.
BiH - Bjelorusija
7. 10. 2011.
BiH - Luksemburg
11. 10. 2011. Francuska - BiH
najjača reprezentacija u grupi, Francuska.
- Ostvarili smo cilj koji smo postavili
prije odlaska na razgovore. Želio sam da
igramo upravo prvu protiv Luksemburga
u gostima, pa da imamo Francusku kod
kuće. Jedino gdje smo napravili kompromis, a u cilju postizanja konačnog
sporazuma, jeste četvrto kolo u kojem
smo slobodni, iako smo tražili da igramo
protiv Bjelorusije. Ipak, mislim da to
nije problem. Kvalifikacije ćemo završiti
ponovo sa Luksemburgom kod kuće i
Francuskom u Parizu. Mislim da smo
napravili dobar posao - rekao je Sušić.
Prve reakcije naših igrača bile su pozitivne.
- Mislim da je odlično što ćemo kvalifikacije otvoriti sa Luksemburgom, a
onda dočekati Francusku. Smatram da
ćemo pobjediti u prvoj utakmici, a onda
sa Francuzima na sve ili ništa na našem
terenu. Zadovoljan sam - rekao je Edin
Džeko.
- Mislim da je dobro da kvalifikacije
otvorimo lakšom utakmicom, što je
svakako meč sa Luksemburgom. Onda
će biti koliko toliko ugodnije igrati sa
Francuzima, iako je jasno da će nam
utakmica s njima biti od velike važnosti
- dodao je Sanel Jahić, igrač grčkog
AEK-a.
Sastanak u Luksemburgu je iskorišten da
postigne dogovor o smještaju reprezentacija na bazi reciprociteta.
- Potpisali smo sporazum o reciprocitetu
sa Francuskom i Albanijom - rekao je
v.d. generalnog sekretara NS BiH, Jasmin Baković.
41
Raspored rivala
Preostale uutakmice u našoj grupi igraju
se u sljedećim terminima: (3. septembar
2010.) Rumunija - Albanija, Francuska
- Bjelorusija; (7. septembar) Albanija Luksemburg, Bjelorusija - Rumunija,
(8.oktobar) Luksemburg - Bjelorusija;
(9.oktobar) Francuska - Rumunija, (12.
oktobar) Francuska - Luksemburg,
Bjelorusija - Albanija; (25.mart 2011.)
Luksemburg - Francuska, (26.mart) Albanija - Bjelorusija; (29.mart) Rumunija - Luksemburg; (3.juni) Bjelorusija
- Francuska; (7.juni) Bjelorusija - Luksemburg; (2.septembar) Luksemburg
- Rumunija, Albanija - Francuska;
(6.septembar) Rumunija - Francuska,
Luksemburg - Albanija; (7.oktobar) Rumunija - Bjelorusija, Francuska - Albanija; (11.oktobar) Albanija - Rumunija.
Lučesku (ne)zadovoljan
Albanija, Bjelorusija i Francuska su protivnici Rumuna u prva tri kola.
- Teško se deklarisati jeste li zadovoljni
ili nezadovoljani. Svaki raspored utakmica i ima prednosti i nedostatke. Jedino
o čemu sada razmišljamo jeste da se što
bolje pripremimo i krenemo u ostvarivanje našeg cilja, a to je plasman na
Euro u Poljsku i Ukrajinu. Sada kada
znamo kada i protiv koga ćemo igrati,
možemo početi pripremati strategiju.
Sve je u našim rukama - izjavio je nakon
sastanka u Luksemburgu selektor Rumuna Razvan Lučesku, reprezentacija koju
uz BiH stavljaju u glavne konkurente za
drugu poziciju u grupi.
E. Delić

Predsjednik Udruženja geografa u Bosni i Hercegovini

Mjesta u BiH koja su vrijedna za vidjeti – turističke atrakcije

Program 2010.-2014. (sažetak)

REZOLUCIJA O POLITIČKIM OPREDJELJENJIMA SDP BiH

“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine” br. 62/11

Dragi građani Bosne i Hercegovine, Poštovani

BOSANSKOHERCEGOVAČKA DIJASPORA I MIGRACIJE Njihov

KULTURNI TURIZAM Bosna i Hercegovina baštini bogato kulturno

dalje - Bosnia and Herzegovina UK Network

dalje - Bosnia and Herzegovina UK Network

KORAK 08.indb - Udruženje za zaštitu tekovina borbe za Bosnu i

DIS UO - Status