odvjetnik DAMIR JELUŠIĆ, dipl.iur. Odvjetničko društvo Vukić, Jelušić, Šulina, Stanković,Jurcan & Jabuka d.o.o. Rijeka, Nikole Tesle 9/V-VI. E-mail: immobilis@iskon.hr www.damir-jelusic.info SPORTSKO DIONIČKO DRUŠTVO 1. UVOD Pravne osobe u sustavu sporta, temeljem odredaba Zakona o sportu1, po pravnom obliku mogu biti sportske udruge, trgovačka društva, ustanove i školska sportska društva2. Posrijedi je, dakle, zakonski numerus clausus pravnih osoba u sustavu sporta. Sportsku djelatnost sudjelovanja u sportskom natjecanju, pak, po Zakonu, mogu obavljati fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost sudjelovanja u sportskom natjecanju i pravne osobe koje su za to posebno registrirane, sportski klubovi, koji mogu imati profesionalni i amaterski status3, i to sportske udruge za natjecanje i sportska dionička društva4. Drugim rijećima, argumentum a contrario, ustanove i školska sportska društva ne mogu obavljati sportsku djelatnost sudjelovanja u sportskom natjecanju. Trgovačko društvo kao pravnu osobu u sustavu sporta Zakon definira kao društvo registrirano za obavljanje sportskih djelatnosti propisanih njime, a ako isto obavlja sportsku djelatnost sudjelovanja u sportskim natjecanjima mora imati pravni oblik sportskog dioničkog društva, skraćeno s.d.d., na osnivanje kojeg se primjenjuju mjerodavne odredbe Zakona o trgovačkim društvima5, osim u dijelu koji drugačije određen Zakonom6. Cilj je ovog rada pravno prezentirati sportsko dioničko društvo kao relativno novi pravni oblik pravne osobe u sustavu sporta. 2. POJAM I NASTANAK SPORTSKOG DIONIČKOG DRUŠTVA Zakon sportsko dioničko društvo definira kao sportski klub koji se osniva, djeluje i prestaje prema ZTD-u i drugim propisima koji se primjenjuju na dionička društva, ako istim 1 Zakon o sportu (NN 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12 i 94/13), dalje ZoS ZoS, čl. 14. – 17. 3 ibid., čl. 23/14 ibid., čl. 19/1. alineje 1. i 2. 5 Zakon o trgovačkim društvima (NN 125/11 - pročišćeni tekst, 111/12 i 68/13), dalje ZTD, mjerodavne su odredbe čl. 173. – 210. 6 ZoS., čl. 15. 2 2 nije drugačije određeno, s tim da se na sportsko dioničko društvo ne primjenjuju odredbe Zakona o preuzimanju dioničkih društava7 o obveznoj ponudi za preuzimanje. Nadalje, propisano je da tvrtka sportskoga dioničkog društva mora sadržavati riječi sportsko dioničko društvo, a skraćena tvrtka oznaku s.d.d., te da isto obavlja sportsku djelatnost sudjelovanja u sportskim natjecanjima, a može obavljati i druge sportske djelatnosti i druge djelatnosti u skladu s zakonskim 8 odredbama . Primjerice, sukladno odredbi čl. 2. Statuta9, tvrtka nogometnog kluba Hajduk je Hrvatski nogometni klub Hajduk Split sportsko dioničko društvo za obavljanje sportskih djelatnosti, a skraćena tvrtka HNK Hajduk s.d.d., dok je temeljem iste odredbe Statuta tvrtka RNK Split Radnički nogometni klub Split sportsko dioničko društvo za obavljanje sportskih djelatnosti, a skraćena tvrtka RNK Split s.d.d. Nastavno, sportsko dioničko društvo može nastati na dva načina, putem osnivanja novog društva ili preoblikovanjem sportskog kluba – udruge za natjecanje u sportsko dioničko društvo, a potonje preoblikovanje može biti dragovoljno i obvezatno10. 2.1. Obvezatno preoblikovanje sportskog kluba - udruge za natjecanje u sportsko dioničko društvo Sukladno kogentnopravnoj zakonskoj odredbi sportski klub udruga za natjecanje mora se obvezatno preoblikovati u sportsko dioničko društvo ako su in cumulo ispunjena dva zakonska (pred)uvjeta – da je posrijedi profesionalni sportski klub11 u nogometu, košarci i rukometu i da je izdano rješenje o njegovom upisu u Registar profesionalnih sportskih klubova (dalje: Registar), te da na temelju revizijskog nalaza proizlazi da su se kod sportskog kluba - udruge za natjecanje stekli uvjeti za pokretanje stečajnog postupka prema posebnim propisima12, a on nije pokrenut, odnosno da se postojanje navedenih uvjeta može utvrditi i na temelju dokumenata koje je ista obvezna slati Povjerenstvu za profesionalne sportske 7 Zakon o preuzimanju dioničkih društava (NN 109/07, 36/09, 108/12, 90/13 – Odluka Ustavnog suda, 99/13 – Odluka Ustavnog suda i 148/13) 8 ZoS, čl. 28. 9 Statuti HNK Hajduk s.d.d. i RNK Split s.d.d. mogu se pronaći na poveznici www.nogometplus.net 10 ZoS, čl. 29/1. i 2. 11 Profesionalni status, sukladno odredbi čl. 24. Zakona, ima onaj sportski klub koji je osnovan radi obavljanja sportske djelatnosti sudjelovanja u sportskom natjecanju u kojem više od 50% registriranih sportaša u seniorskoj konkurenciji ima status profesionalnih igrača u odnosu na broj prijavljenih sportaša za natjecateljsku godinu na listi koju vodi odgovarajući nacionalni sportski savez ili ako ispunjava uvjete za stjecanje profesionalnog statusa sukladno pravilima odgovarajućega nacionalnoga sportskog saveza u kojem slučaju se obvezno upisuje u Registar profesionalnih sportskih klubova koji vodi mjerodavno ministarstvo, trenutno Ministarstvo znanosti obrazovanja, znanosti i sporta, www.mzos.hr, a sukladno Pravilniku o registru profesionalnih sportskih klubova (NN 11/07) 12 Stečajni zakon (NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03, 187/04, 82/06, 116/10, 25/12 i 133/12), čl. 4. 3 klubove13(dalje: Povjerenstvo), ili da se na temelju godišnjeg financijskog izvješća i godišnjega revizorskog izvješća utvrdi da postoje uvjeti za pokretanje stečajnog postupka, a on ne bude pokrenut ni u roku od 30 dana od dana kada su ti uvjeti ostvareni14. Nadalje, Zakon normira da mjerodavni ministar, u roku od mjesec dana od dana dostave revizorskog izvješća, uz prethodnu suglasnost Povjerenstva, rješenjem utvrđuje da su ispunjeni (pred)uvjeti za obvezno preoblikovanje, a potom je Povjerenstvo u roku od 15 dana od dana primitka revizorskog izvješća ili druge dokumentacije dužno dati suglasnost za preoblikovanje. Navedeno je rješenje konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor. Naposljetku, Zakon propisuje da mjerodavni ministar, na prijedlog Povjerenstva, može donijeti odluku o obveznom preoblikovanju udruge za natjecanje u sportsko dioničko društvo i u nekom drugom sportu osim nogometa, košarke i rukometa15. U kontekstu navedenog, prvo, smatramo da bi se svi profesionalni sportski klubovi de lege ferenda morali ex lege preoblikovati u sportska dionička društva. Ne vidimo, naime, nijedan objektivan, opravdan i/ili razuman razlog zbog kojeg bi, po svim obilježjima, bjelodano i evidentno profesionalni sportski klubovi s godišnjim prihodima i proračunima izraženima u milijunima, desecima milijuna ili čak stotinama milijuna kuna djelovali i egzistirali u pravnom obliku udruga kao per definitionem neprofitnih pravnih osoba16 za razliku od profesionalnih sportskih klubova koji po naravi streme i inkliniraju ostvarivanju čim većeg profita i dobiti. Drugo, odredbu po kojoj se, ako kumulativno ispunjavanju oba zakonska uvjeta, obvezno preoblikovati mogu samo nogometni, košarkaški i rukometni profesionalni sportski klubovi smatramo diskriminatornom i ustavnopravno neprihvatljivom jer je u koliziji i diskrepanciji kako s dvjema temeljnim vrednotama našeg ustavnopravnog poretka, vrednotama jednakosti i vladavine prava kao temelja za tumačenje Ustava Republike Hrvatske17, tako i s načelima ustavnosti i jednakosti sviju pred zakonom18. Treće, a u vezi s drugim, odredba temeljem koje mjerodavni ministar može donijeti odluku o obveznom preoblikovanju i nekog profesionalnog sportskog kluba iz drugih sportova otvara golemi prostor za arbitrarnost i samovolju u aplikaciji iste u praksi čemu se uvijek načelno protivimo kod bilo kojeg normiranja. Konačno, četvrto, stilizaciju da se radi o profesionalnom sportskom klubu u smislu članka 24. ovoga Zakona u nogometu, košarci i rukometu 13 Povjerenstvo za profesionalne sportske klubove osniva se kao stručno tijelo radi praćenja obavljanja djelatnosti profesionalnih sportskih klubova, te ima 7 članova koji se imenuju na mandat od 4 godine, čl. 26. ZoS-a 14 ZoS, čl. 41/1. t. 1. i 2. 15 ibid., čl. 41/2. – 5. 16 Zakon o udrugama (NN 74/14), čl. 4. 17 Ustav Republike Hrvatske (NN 85/10 – pročišćeni tekst i 05/14), dalje Ustav 18 Ustav, čl. 5. i 14. 4 trebalo bi restilizirati u stilizaciju da se radi o nogometnom, košarkaškom ili rukometnom profesionalnom sportskom klubu u smislu članka 24. ovoga Zakona… 2.2. Dragovoljno preoblikovanje sportsko dioničko društvo udruge za natjecanje u Temeljem zakonskih odredaba, prvo, dragovoljno se može preoblikovati svaki sportski klub - udruga za natjecanje, bez obzira na to ima li profesionalni ili amaterski status i bez obzira na sport u kojem se natječe. Drugo, na dragovoljno se preoblikovanje sportskih klubova - udruga za natjecanje mutatis mutandis primjenjuju gorenavedene zakonske odredbe o obveznom preoblikovanju19. Jedini je sportski klub koji se dragovoljno preoblikovao RNK Split s.d.d.20 2.3. Trenutan broj Republici Hrvatskoj sportskih dioničkih društava u Prema podacima iz Registra profesionalnih sportskih klubova21 u Republici Hrvatskoj trenutno postoji 16 profesionalnih sportskih klubova, 11 nogometnih, 4 košarkaška i 1 rukometni. Od toga ih samo 7 djeluje u pravnom obliku sportskog dioničkog društva, i to KK Zadar s.d.d. i KK Split s.d.d. u košarci, te HNK Hajduk s.d.d., HNK Rijeka s.d.d., HNK Cibalia s.d.d., NK Istra 1961 s.d.d. i NK Osijek s.d.d. u nogometu. Iz Registra su, pak, od nogometnih klubova izbrisani NK Varaždin, NK Karlovac, NK Marsonia, NK Međimurje, NK Kamen ingrad i NK Croatia Sesvete, a od košarkaških KK Šibenik i KK Zagreb. Ergo, drugim riječima, iako je ZoS na snagu stupio još 2006., zasad je samo 7 sportskih klubova preoblikovano u sportska dionička društva, a glavni razlog tog, po našem mišljenju veoma malog broja preoblikovanih klubova, primarno detektiramo i lociramo u gorespomenutom nenormiranju obveznog preoblikovanja za sve profesionalne sportske klubove. U ovom kontekstu, zaključno, smatramo potrebnim primijetiti kako sadržaj Registra profesionalnih sportskih klubova ne odgovara stvarnom stanju jer mnogi profesionalni sportski klubovi koji to de facto jesu, de jure nisu. Primjerice, osim brojnih nogometnih i košarkaških klubova, u te klubove svakako spadaju VK Primorje Erste banka i VK Jug Croatia osiguranje od vaterpolskih, te RK Zagreb Croatia osiguranje od rukometnih jer sasvim sigurno, čak notorno, ispunjavaju zakonske uvjete za stjecanje tog statusa u smislu odredbe čl. 24/1. u vezi s odredbom čl. 8/1. Zakona. 19 ZoS, čl. 29/3. i 4. Izvor: Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta 21 Registar se nalazi na poveznici http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3225 20 5 3. TEMELJNI KAPITAL SPORTSKOG DIONIČKOG DRUŠTVA I PRAVO ČLANSTVA U ISTOM Minimalan temeljni kapital sportskog dioničkog društva iznosi 500.000,00 HRK, te Zakon propisuje da ako se temeljni kapital uplaćuje dijelom u novcu, a dijelom u stvarima ili pravima, navedeni se minimalni iznos temeljnog kapitala mora u potpunosti uplatiti u novcu prije upisa društva u sudski registar. Nadalje, temeljni kapital sportskog dioničkog društva koje nastaje obveznim ili dragovoljnim preoblikovanjem u skladu s Zakonom utvrđuje Povjerenstvo po posebnom postupku, a sportsko dioničko društvo može izdati samo redovne dionice na ime s nominalnim iznosom22. Osnovati ga i njegovim članovima mogu biti domaći i strani pravni subjekti, uz ograničenje po kojem jedna osoba ne može imati dionice u više sportskih dioničkih društava istoga sporta u iznosu višem od 1% ukupnoga temeljnog kapitala u bilo kojem od tih društava, i uz opasku da se navedeno ograničenje ne odnosi na Republiku Hrvatsku i jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave, uključivo i Grad Zagreb23. Nadalje, sljedeće se normativno ograničenje odnosi na činjenicu da dionice u sportskom dioničkom društvu, izravno, neizravno ili preko povezanih osoba, ne mogu imati osobe čiji poslovi i djelatnosti mogu neposredno utjecati na sustav natjecanja u odgovarajućem sportu, a osobito sportaši, sportski suci, menadžeri u sportu i osobe koje su članovi pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja sportskih kladionica. Naposljetku, dionice u sportskom dioničkom društvu, opet izravno, neizravno ili preko povezanih osoba, ne može imati ni u sportsko dioničko društvo koje obavlja djelatnost sudjelovanja u sportskim natjecanjima istoga sporta24. U kontekstu povišeg, prvonavedeno ograničenje također smatramo ustavnopravno dvojbenim i dubioznom jer u privilegiran pravni položaj na zakonskoj razini, bez opravdanog, objektivnog i/ili razumnog razloga, stavlja državu i jedinice lokalne i regionalne samouprave odnosno općine, gradove i županije. Neposredna posljedica ovakvog normativnog rješenja je da su mnogi gradovi nakon preoblikovanja i prijenosa državnih potraživanja prema klubovima na iste postali većinski vlasnici profesionalnih sportskih klubova sa svim obvezama proizlazećima iz većinskog vlasništva što je iste dovelo u neprirodan i neprihvatljiv vlasničkopravni položaj jer poslovi upravljanja profesionalnim sportskim klubom nisu poslovi lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana25 u smislu mjerodavnog Zakona koji regulira poslove gradova niti je gradovima kao javnopravnim 22 ZoS, čl. 30. ibid., čl. 31/1. – 3. 24 ibid., čl. 31/4. i 5. 25 Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13), dalje ZLPRS, čl. 19., dalje ZLPRS 23 6 osobama imanentno vođenje i financiranje profesionalnih sportskih klubova. Primjer su takvih gradova, recimo, Split i Osijek koji su većinski vlasnici HNK Hajduk s.d.d. i NK Osijek s.d.d. Drugo, sintagme ne može imati dionice i ne mogu imati dionice trebalo bi supstituirati sintagmama ne može/mogu stjecati dionice. Daljnje ograničenje propisano je u formi zakonske stilizacije po kojoj jedna osoba može izravno, neizravno ili preko povezanih osoba imati dionice na koje otpada više od 25% temeljnoga kapitala samo uz suglasnost Povjerenstva, a potonje je pri davanju suglasnosti obvezno osobito voditi računa o interesima društva, sporta, sustava natjecanja u tome sportu i posljedicama koje bi mogle nastati ako suglasnost ne bude dana26. Čitavu navedenu odredbu, a posebice njen drugi dio koji ima prijeteći prizvuk, smatramo posve suvišnom i nepotrebnom, te se zalažemo za njenu normativnu eliminaciju jer ne vidimo nijedan objektivan i opravdan razlog zbog čega bi kod stjecanja paketa dionica većeg od 25% bila potrebna prethodna suglasnost Povjerenstva s obzirom na činjenicu da sportska dionička društva zasigurno nisu trgovačka društva od strateškog nacionalnog interesa. Zaključno u ovom kontekstu, Zakon normira obvezu da o svakom stjecanju dionica koje se zajedno s dionicama koje ta osoba već ima, izravno, neizravno ili preko povezanih osoba, odnose na najmanje 5% temeljnoga kapitala društva stjecatelj mora bezodgodno, a najkasnije u roku od osam dana od dana sklapanja pravnog posla koji je osnova stjecanja, obavijestiti Povjerenstvo, kao i o svakom daljnjem stjecanju dionica koje se odnose na najmanje 5% temeljnoga kapitala društva27. Posljedično našem poviše apostrofiranom stavu, i ovu zakonsku odredbu moramo okarakterizirati kao posvema suvišnu i nepotrebnu. 4. POVEZANE DIONICA OSOBE I POSLJEDICE PROTUPRAVNOG STJECANJA U formi je pravne predmnjeve propisano da su osobe koje stječu dionice sportskog dioničkog društva povezane ako su ugovorile da usklađeno djeluju u vezi sa stjecanjem dionica izdavatelja ili u vezi s ostvarivanjem prava glasa prema izdavatelju, ako jedna od njih drži dionice za račun druge ili ako jedna od njih izravno ili neizravno kontrolira drugu ili druge pravne osobe. Nadalje, temeljem druge pravne predmnjeve smatra se da fizička ili pravna osoba kontrolira pravnu osobu ako ima izravan ili neizravan većinski udio u temeljnom kapitalu te osobe, ako ima izravnu ili neizravnu većinu glasačkih prava u toj osobi, potom ako ima pravo imenovati ili opozvati većinu članova uprave ili nadzornog odbora odnosno 26 27 ZoS, čl. 32. ibid., čl. 33. 7 drugog tijela koje upravlja ili vodi poslovanje te osobe ili, konačno, ako na neki drugi način ima prevladavajući utjecaj na tu osobu. Trećom je, pak, pravnom predmnjevom normirano da se smatra da fizičke osobe djeluju zajednički ako su u krvnom srodstvu, dakle preci i potomci, braća i sestre i njihovi potomci, ako su bračni ili izvanbračni drugovi, te ako su u odnosu posvojitelja i posvojenika28. Pravne su posljedice postupanja protivno gorenavedenim odredbama regulirane na način da je normirana obveza stjecatelja dionica da bezodgodno iste otuđi, a dok to ne učini ne može ostvarivati nikakva prava ni iz jedne dionice niti u jednom sportskom dioničkom društvu u kojem drži dionice. Nadalje, Zakon propisuje da prava iz tih dionica ostvaruje povjerenik kojega imenuje Povjerenstvo, a isti ne može biti osoba na koju se odnose zakonska ograničenja i zabrane u pogledu stjecanja dionica niti s tom osobom povezane osobe, niti osoba koja je dioničar tog društva pa bi kroz ostvarivanje prava iz tih dionica, zajedno s dionicama koje ima kao dioničar, bila obuhvaćena obvezom dobivanja suglasnosti za stjecanje paketa dionica većeg od 25%. Nadalje, svaka osoba koja to sazna na bilo koji način mora obavijest o tome da je neka osoba protupravno stekla dionice bezodgodno u pisanom obliku dostaviti Povjerenstvu koje će o tome izvijestiti društvo, a isto je dužno bezodgodno obavijestiti Povjerenstvo o sazivanju svake glavne skupštine u vrijeme dok prava iz dionica u društvu ostvaruje povjerenik. Povjerenik, nastavno, mora sudjelovati u radu glavne skupštine, te se na njegov zahtjev u zapisnik s glavne skupštine mora unijeti napomena da glasuje osoba koja na to nema pravo jer je protupravno stekla dionice29. Zaključno u ovom kontekstu, ukoliko neka osoba ne ispuni svoju obvezu obavještavanja Povjerenstva o stjecanju značajnog sudjelovanja u temeljnom kapitalu društva u toj se pravnoj situaciji na odgovarajući način primjenjuju gorenavedene posljedice protupravnog stjecanja dionica glede ostvarivanja prava u društvu, imenovanja povjerenika i odvijanja glavne skupštine društva30. 5. UPORABA DOBITI SPORTSKOG DIONIČKOG DRUŠTVA, ČLANSTVO U NJEGOVIM TIJELIMA, TE ZAKONSKE OBVEZE OBAVJEŠĆIVANJA POVJERENSTVA I PROVOĐENJA REVIZIJE POSLOVANJA Prvo, u kontekstu uporabe dobiti, Zakon propisuje da se na upotrebu neto dobiti društva primjenjuju odredbe ZTD-a ako nije određeno drukčije. Drugo, zakonskim se rezervama društva smatraju i posebne zakonske rezerve u koje se mora unositi dio neto dobiti pored iznosa koji se unose u zakonske rezerve 28 ibid., čl. 34. ibid., čl. 35. 30 ibid., čl. 36. 29 8 određene općim propisima. Treće, u posebne zakonske rezerve društva moraju se unositi iznosi u visini najmanje polovice neto dobiti koja preostane nakon što se, sukladno odredbama ZTD-a, podmire gubici iz ranijih godina, te zakonske rezerve, a posebne se zakonske rezerve smiju koristiti samo za obavljanje i unapređenje sportske djelatnosti sportske pripreme djece31. U kontekstu, pak, članstva u tijelima društva, Zakon prvo propisuje da ista fizička osoba može biti član uprave ili nadzornog odbora samo u jednom sportskom dioničkom društvu istoga sporta. Drugo, normirano je pravilo koje sve osobe, uz osobe koje ne mogu biti članovi uprave ili nadzornog odbora dioničkog društva prema odredbama ZTD-a i Zakona o sprečavanju sukoba interesa32, ne mogu biti članovi uprave i nadzornog odbora društva33. U slučaju dvojbe, mišljenje o tome jesu li ispunjeni razlozi zbog kojih neka osoba ne može biti članom uprave ili nadzornog odbora društva, a osobito o tome bi li zbog svojeg djelovanja mogla neposredno utjecati na sustav natjecanja u odgovarajućem sportu, daje Povjerenstvo na vlastitu inicijativu ili prijedlog zainteresirane osobe34. Konačno, normirana je obveza društva da Povjerenstvu i pripadajućem nacionalnom sportskom savezu redovito, bez odgađanja, mora slati obavijesti o svim važnijim poslovnim događajima, a osobito o ugovorima koje društvo sklapa sa članovima uprave i nadzornog odbora, osim ugovora o obavljanju poslova članova uprave odnosno nadzornog odbora, ugovorima koje društvo sklapa s stockholderima koji drže najmanje 5% dionica, te ugovorima koje društvo sklapa s drugim osobama čije djelovanje može imati utjecaj na obavljanje djelatnosti istog35. Jednom godišnje, pak, društvo Povjerenstvu mora podnijeti račun dobiti i gubitka, izvješće o registriranim sportašima seniorske momčadi, godišnje financijsko izvješće, plan poslovanja u idućoj poslovnoj godini i revizorsko izvješće36. Zaključno, u kontekstu zakonske obveze provođenja revizije poslovanja, profesionalni sportski 31 ibid., čl. 37. Zakon o sprečavanju sukoba interesa (NN 48/13 – pročišćeni tekst) 33 ZoS, čl. 38/2., alineje 1. – 9. Posrijedi su osobe koje su u posljednje tri godine pravomoćno kažnjene za kaznena djela ili prekršaje u sportu i u vezi sa sportom, kao i osobe iz članka 13. Zakona, koje su članovi sportskih klubova - udruga za natjecanje istoga sporta, koje su dioničari sportskog dioničkog društva istoga sporta, koje su članovi tijela, osobe ovlaštene za zastupanje, te osobe ovlaštene za vođenje poslova po odluci ovlaštenog tijela ili na temelju općih akta sportskog kluba – udruge za natjecanje istoga sporta, koje su članovi tijela sportskog dioničkog društva istoga sporta, koje svojim djelovanjem mogu neposredno utjecati na sustav natjecanja u odgovarajućem sportu, a osobito sportaši, menadžeri u sportu, kao i osobe koje su to bile u razdoblju posljednjih godinu dana, članovi pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja sportskih kladionica, kao i osobe koje su to bile posljednje tri godine, članovi tijela pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja sportskih kladionica, kao i osobe koje su to bile posljednje tri godine, te osobe koje s menadžerima u sportu i članovima pravnih osoba te članovima tijela pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranja sportskih kladionica djeluju zajednički u smislu članka 34/3. Zakona. 34 ibid, čl. 38/3. 35 ibid., čl. 39/1. alineje 1. – 3. 36 ibid., čl. 39/2. alineje 1. – 5. 32 9 klubovi su dužni u roku od dva mjeseca od dana dostave rješenja o upisu u Registar obaviti reviziju koja se provodi u skladu s odredbama Zakona o reviziji37, prethodno su obvezni zatražiti suglasnost Povjerenstva na izbor revizora, a odmah nakon obavljene revizije dužni su dostaviti revizorsko izvješće mjerodavnom Ministarstvu i Povjerenstvu38. 6. ZAKLJUČAK Sportsko dioničko društvo, kao pravna osoba u sustavu sporta, je sui generis trgovačko društvo koje obavlja sportsku djelatnost sudjelovanja u sportskim natjecanjima, a može obavljati i druge sportske djelatnosti i druge djelatnosti u skladu s zakonskim odredbama. Tvrtka sportskoga dioničkog društva mora sadržavati riječi sportsko dioničko društvo, a skraćena tvrtka oznaku s.d.d. Sportsko dioničko društvo može nastati na dva načina, putem osnivanja novog društva ili preoblikovanjem sportskog kluba – udruge za natjecanje u sportsko dioničko društvo, a potonje preoblikovanje može biti dragovoljno i obvezatno. Sportski se klub - udruga za natjecanje obvezatno mora preoblikovati u sportsko dioničko društvo ako su kumulativno ispunjena dva zakonska (pred)uvjeta, a dragovoljno se može preoblikovati svaki sportski klub - udruga za natjecanje, bez obzira na to ima li profesionalni ili amaterski status i bez obzira na sport u kojem se natječe, s tim da se na dragovoljno preoblikovanje mutatis mutandis primjenjuju zakonske odredbe o obveznom preoblikovanju. U Republici Hrvatskoj trenutno postoji 16 profesionalnih sportskih klubova upisanih u Registar profesionalnih sportskih klubova kojeg vodi mjerodavno Ministarstvo, 11 nogometnih, 4 košarkaška i 1 rukometni, a od toga ih samo 7 djeluje u pravnom obliku sportskog dioničkog društva. Porazno malen broj sportskih dioničkih društava produkt je više faktora, među inim i višegodišnje dugotrajne recesije, ali kao glavni razlog detektiramo i individualiziramo zakonsko nenormiranje obvezatnog preoblikovanja svih profesionalnih sportskih klubova u sportska dionička društva. Krajnje je, naime, vrijeme da se adekvatnim normativnim promjenama potakne i započne proces jasnog razlučivanja i distingviranja profesionalnih sportskih klubova, koji bi po nama morali egzistirati isključivo u pravnom obliku sportskog dioničkog društva, i to nipošto u većinskom vlasništvu javnopravnih osoba, i amaterskih sportskih klubova, koji bi trebali djelovati u pravnom obliku sportske udruge za natjecanje. Odnosno, drugim riječima, svi sportski klubovi koji nemaju infrastrukturne, financijske, kadrovske i ine uvjete i mogućnosti djelovati kao 37 38 Zakon o reviziji (NN 145/05, 139/08 i 144/12) ZoS., čl. 40. 10 profesionalni, u pravnom obliku sportskog dioničkog društva, trebali bi se u potpunosti amaterizirati. Nije, naime, posrijedi nikakvo otkrivanje tople vode jer su takva normativna rješenja u zemljama s najjačim sportskim ligama, primjerice Italiji, Engleskoj i Španjolskoj, donijeta još početkom 80-ih godina prošlog stoljeća. U tom (sve)općem sivilu (ne)preoblikovanja kao svijetli primjer izdvajamo preoblikovanje HNK Rijeka s.d.d. čiji je većinski vlasnik, ulaganjem 54 milijuna kuna, postao talijanski investitor koji je u tom ulaganju prepoznao svoj poduzetnički interes, a čiji bi primjer trebali slijediti domaći poduzetnici, posebice oni veliki, jer su sport i poduzetništvo u sportski razvijenim zemljama već dugo vremena sijamski blizanci iz obostranog interesa pa su u pitanju win-win situacije odnosno interesne simbioze.
© Copyright 2024 Paperzz
