1 GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Sarač Enes UREDNIK: Hodžić Sabina REDAKCIJSKI KOLEGIJ: Naslovna strana Fotografija: Kanjon rijeke Sutjeske Emir Hanić 2 Majstorović Željko Kupusović Esena Voloder Mediha Hadžismailović Ibrahim Voljevica Nedžad Karlović-Hanić Suzana Brlek Ivan Zulum Dženan Bakir Krajinović Enis Omerčić Enis Krečinić NASLOVNA STRANA: Karlović-Hanić Suzana DTP: Karlović-Hanić Suzana ZA ŠTAMPU: Mušović Majda Uvodna riječ 23. marta 1950. godine stupila je na snagu Konvencija kojom Svjetska meteorološka organizacija (WMO) postaje specijalizovana agencija Ujedinjenih nacija. Ovaj datum obilježava se kao Svjetski dan meteorologije. Bosna i Hercegovina je od juna 1994. godine postala punopravni član ove velike svjetske porodice koja je uvijek imala više članova nego Ujedinjene nacije. Njen značaj je planetarnih razmjera, pa se i sve aktivnosti u okviru iste provode u skladu sa ovim karakterom. Blagovremene informacije o vremenu, klimi, kvalitetu vode, zraka, zahvaljujući ovoj organizaciji postali su dostupni cjelokupnom čovječanstvu. Sve aktivnosti u svim zemljama odvijaju se po jedinstvenim standardima i u precizno određenim terminima. Radi se dnevno o milionima podataka koji se slijevaju na jedno mjesto. Uprkos ratnih dejstava iz nedavne prošlosti, koji nisu mimoišli ni meteorološke stanice, sačuvana je sva istorijska dokumentacija (od 1878. godine) koja predstavlja nenadoknadivo blago svjetskih razmjera. Bosna i Hercegovina i pored činjenice da postoje dva subjekta (dva Zavoda) prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji nastupa jedinstveno i sve svoje obaveze izvršava krajnje ažurno. Zbog ovih činjenica naša zemlja u Svjetskoj meteorološkoj organizaciji uživa privilegovan status. U prilog ovome ide i podatak da su našu zemlju posjetili predhodni i sadašnji Generalni sekretar WMO-e. 2012. godina povezuje dva jubileja u meteo službi Bosne i Hercegovine. Prije 20 godina, 1992. godine nezavisna država Bosna i Hercegovina je svojom odlukom službu imenovala u Državni meteorološki zavod, a prije 15 godina, 1997. godine konstituisan je Federalni hidrometeorološki zavod i bio je prva institucija koja je svojom mrežom stanica teritorijalno uvezala prostor Federacije. Vremenske nepogode koje su zahvatile našu zemlju u februaru ove godine, što je dovelo do proglašenja elementarne nepogode, bile su najbolji test za ocjenu osposobljenosti meteo službe Bosne i Hercegovine u tim okolnostima. Svi subjekti angažovani u uslovima vanrednih okolnosti, kao i najšira javnost, mogli su se uvjeriti da je meteo služba kroz redovne i vanredne biltene, upozorenja, analize i studije posljedica u potpunosti odgovorila datoj situaciji. Fokus daljih napora u jačanju kapaciteta je u prioritetnom uključenju u Evropski centar za srednjoročne prognoze – ECMWF i obezbjeđenju pokrivenosti teritorija meteorološkim radarom u cilju brzog i pouzdanog pristupa savremenim produktima i mogučnošću njihovog korištenja u skladu sa našim nacionalnim interesima i globalnim obavezama. Ulaganja u unapređenje meteo službe u čitavom svijetu smatraju se ulaganjem u budućnost a sva uložena sredstva mnogostruko se vraćaju. Nadamo se da će ovaj univerzalni stav biti prepoznat i u našoj zemlji, posebno vezano za podršku istraživanju obnovljivih izvora energije, koje je Zavod postavio kao svoj budući veliki zadatak. 3 Poruka Generalnog sekretara WMO-a, Michael Jarraud Jačanje naše buduĆnosti kroz informacije o vremenu, klimi i vodi Svake godine,23. marta, Svjetska meteorološka organizacija (WMO) i šira međunarodna zajednica proslavljaju Svjetski dan meteorologije, obilježavajući stupanje na snagu Konvencije Svjetske meteorološke organizacije (WMO) iz 1950. godine, kojom je WMO preuzela odgovornosti Internacionalne meteorološke organizacije (IMO), osnovane 1873. godine da potiče saradnju u meteorologiji u cilju zaštite ljudskih života i imovine. Svjetska meteorološka organizacija je postala specijalizovana agencija Ujedinjenih nacija 1951. godine,a do 1972.proširila je svoj prvobitni mandat u meteorologiji i hidrologiju na vode kao i na brojna okolišna pitanja. Svjetski dan meteorologije proslavlja se tradicionalno fokusirajući se svake godine na određenu temu.Tema koju je usvojio Izvršni savjet WMO za 2012. godinu glasi: “Jačanje naše budućnosti kroz informacije o vremenu, klimi i vodi” sa posebnim akcentom na benefite koje pružaju informacije o vremenu, klimi i vodi različitim društveno ekonomskim sektorima. Ova tema je posebno prikladna u ovoj godini obzirom da je XVI kongres WMO jednoglasno donio odluku da se u 2012.godini pokrene Globalni okvir za klimatske usluge (GFCS -Global Framework for Climate Services), kao odgovor na zaključke Treće Svjetske konferencije o klimi (WCC-3), koja se održala u ljeto 2009.,dok su se prve dvije historijske konferencije o klimi održale 1979 i 1990 godine. Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC),koji je kreirala WMO i koji se uspješno sufinansira od strane UNEP-a od 1988. godine, dobio je krajem 2007. prestižnu Nobelovu nagradu za mir i nedvojbeno je pokazao da određene ljudske aktivnosti doprinose zagrijavanju klimatskog sistema i imaju teške posljedice na naše prirodno okruženje kao što su: povećanje globalne srednje temperature zraka i okeana, topljenje snijega i leda, te povećanje globalne srednje razine mora. Ovo je pitanje Generalni sekretar UN-a okarakterisao kao “definisani izazov našeg doba”.U skladu sa tim, biti će veoma važno osigurati potpunu implementaciju GFCS, posebno sa ciljem doprinosa održivom razvoju, stoga trebamo uvijek 4 imati na umu potrebu da se smanji ispuštanje stakleničkih gasova u atmosferu. XVI Kongres Svjetske meteorološke organizacije (WMO) u maju 2011. je donio odluku da četiri inicijalna GFCS prioriteta budu: smanjivanje rizika od katastrofa, vode, zdravlje i sigurnost hrane.Prvi od ovih prioiteta - Smanjivanje rizika od katastrofa je već godinama, visoki prioritet WMO-a i nastavlja da bude, posebno od kada se ranjive zajednice širom svijeta bore u povećanju svoje efikasnosti u spriječavanju ili ublažavanju prirodnih nesreća, od kojih je skoro 90%, u posljednjih 50 godina, bilo povezano sa hazardima vezanim za vrijeme, klimu i vodu . Kao rezultat povećane urbanizacije, pomjeranja populacija u osjetljivije oblasti, kao što je obala, nizine, delte rijeka i plavne doline proširio se broj ranjivih zajednica posljednjih desetljeća. Ovo pitanje se nadovezuje na povećanje frekvencije i inteziteta broja ekstremnih događaja, koje je anticipirao IPCC u Četvrtom izvještaju. Shodno tome, donosioci odluka i oni koji upravljaju u vanrednim situacijama će morati da raspolažu sa preciznijim i boljim informacijama o vremenu, klimi i vodama, kako bi napravili odgovarajuće planove za nepredviđene situacije. Obezbjeđivanje informacija o vremenu, klimi i vodi su također potrebne i kao podrška brojnim vitalnim društveno-ekonomskim aktivnostima, kao što je poljoprivreda, zdravlje, transport, proizvodnja energije i upravljanje vodnim resursima, od kojih svi imaju potencijal da osiguraju značajne razvojne benefite kroz relativno umjerene investicije, posebno u jačanju kapaciteta. U toku skorašnje UNFCCC COP 17 sesije u Durbanu (Južna Afrika), WMO je još jednom naglasila da će poboljšana istraživanja, osmatranja, prognoze i razvoj kapaciteta, biti neophodni elementi u zaštiti života i imovine u najranjivijim zemljama, od kojih neke već imaju značajne teškoće u održavanju svojih hidrometeoroloških sistema, osmatračkih i telekomunikacionih mreža i trebat će im podrška u prevazilaženju naučnih i tehnoloških nedostataka u odnosu na razvijeni svijet. Osim toga, WMO je nastavila da ističe da najmanje razvijene zemlje i druge ranjive zemlje u razvoju, bi trebale da budu neprestano podsjećane da koriste rane sisteme upozoravanja u očuvanju svog krhog održivog razvoja, okoliša i globalne klime, za sadašnje i buduće generacije. Stoga, tema Svjetskog dana meteorologije 2012. godine je posebno prikladna da svim članicama WMO-a pruži ključnu mogućnost da ilustruju neke od najznačajnijih benefita, koji proizilaze iz praćenja i prognoze vremena, klime i vode, posebno iz perspektive klime kao resursa, i da omogući njihov održivi razvoj kroz GFCS. Ovi benefiti će biti od vitalnog značaja za sve oblasti i na svim nivoima. Mnogi projekti iz oblasti obnovljivih izvora energije, moraju nužno biti velikih razmjera, nekoliko “zelenih” tehnologija kao što su vjetar, solarna i hidroenergija su posebno pogodne za ruralne i udaljene oblasti, gdje su lokalni izvori energije često neophodni za ljudski razvoj. Milioni domaćinstava dobijaju struju putem malih solarnih sistema, dok se mikro-hidro sistemi, konfigurisani u malim razmjerama za sela ili okruge, mogu prvenstveno koristiti u određenim oblastima. Brane koje se koriste za proizvodnju hidro-energije, su dugo bile značajan elemenat u snabdijevanju energijom, a danas predstavljaju oko jedne petine ukupne globalne potrebe za energijom. Energija vjetra je također u ekspanziji, uprkos potrebi za značajnim infrastrukturnim investicijama. Prema kraju 2010.godine širom svijeta su instalirani generatori za vjetar, koji dostižu blizu 200 GW, što odgovora oko 2.5 % ukupne potrošnje energije. U određivanju izvodljivosti upotrebe energije vjetra ili solarne energije u određenoj oblasti, uvijek je neophodan pristup pouzdanim klimatskim podacima. Solarna energija, posebno može biti prihvatljivija za neke regione svijeta, u odnosu na druge. Dodatno, sve više ruralnih domaćinstava prihvataju sisteme za rasvjetu i kuhanje, koji se baziraju na lokalno proizvedenom biogasu. Proizvodnja biomase uključuje korištenje otpada ili čak usjeva, kao što su kukuruz, šećerna repa ili druga vegetacija, za proizvodnju bio-goriva ili kao direktni materijal za sagorijevanje. Međutim, moramo obratiti pažnju da ne ispuštamo još jače gasove staklene bašte u atmosferu, nego što su oni koje pokušavamo da izbjegnemo, kao i da kroz generisanje energije ne ugrozimo sigurnost hrane same populacije. Kroz izvještaj iz 2010. godine Energija za održivu budućnost, UN –ova Savjetodavna grupa za energiju i klimatske promjene je izvijestila da kroz postepeno uvođenje obnovljive energije i drugih nisko-emisionih tehnologija, biti će moguće obezbijediti univerzalni pristup modernom energetskom servisu da 2030. godine, bez značajnog povećanja emisije gasova staklene bašte. Prije nego što završim ovu Poruku, dozvolite mi da vas podsjetim da Izjava o stanju klime (2011.),koju je nedavno objavila WMO jasno naglašava stalne promjene u klimi. 13 najtoplijih godina su se dogodile od 1997.godine i globalne temeperature u 2011. su bile visočije nego one u predhodnoj “La Niña” godini, događaju koji obično ima uticaj rashlađivanja. Koncentracija gasova staklene bašte u atmosferi je nastavila da se povećava nesmanjenom snagom, dostižući najveće vrijednosti u 2011.godini, dok je stepen pokrivenosti ledom Artičkog mora prošlog ljeta, bilo drugo najmanje mjerenje, a ukupni obim pokrivenosti mora ledom, najvjerovatnije je najmanji ikad registrovan. Vrijeme, klima i vode su pokretači našeg društveno-ekonomskog razvoja tokom niza godina i oni će povećano doprinositi suočavanju sa izazovima u budućnosti, posebno u kontekstu Globalnog okvira, za koji će WMO i Nacionalni Hidrometeorološki servisi - njenih 189 članica, nastaviti da obezbjeđuju osnovu u smislu naučnog znanja; pravovremenih podataka i produkata o vremenu i klimi; i od sada pa nadalje, klimatskih usluga za dobrobit svih društveno ekonomskih sektora. 5 2011: Jedanaesta najtoplija godina Rekordno najtoplija godina uzrokovana La Niña fenomenom, druga najniža površina Arktičkog leda Prema podacima koje je objavio Nacionalni centar za klimatske podatke (NCDC) u sklopu Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA) na globalnom nivou, 2011 godina je jedanaesta najtoplija. Globalne temperature u 2011. godini nisu bile veće od rekordnih vrijednosti koje su zabilježene u 2010 godini, ali je 2011. najtoplija od prethodnih godina koje su bile pod utjecajem La Niña fenomena. Globalna kombinirana temperatura zraka iznad morske i kopnene površine za 2011 (januar—oktobar) je 0,51°C (0,92° C ± 0,20 °C) iznad višegodišnjeg prosjeka za razdoblje 1961.-1990., koji iznosi 13,9. 0°C/57.2°F 2011. godina je među 13 najtoplijih godina koje su se dogodile u posljednjih 15 godina između 1997 - 2011. godine. Da napomenemo da je 2010 zajedno sa 2005 godinom bila najtoplija zabilježena godina od kad postoje mjerenja sa 0,64°C (1.15°F) iznad prosjeka. Globalna temperatura kopna u 2011. godini je bila za 0,8 0C viša od prosjeka za 20. stoljeće koje iznosi 8,5 0C. Globalna temperartura morske površine je za 0,4 0C viša od prosječne koja iznosi 16,1 0C. Graf 1. Globalna kombinovana temp. zraka iznad kopna i vode za 2011. 6 Graf 2. Globalne anomalije temperatura Globalna klima u 2011. godini bila je pod snažnim uticajem La Nina događaja koji se razvio u tropskom Pacifiku u drugoj polovini 2010. i trajao do maja 2011.godine. To je bio jedan od najjačih događaja u posljednjih 60 godina i bio je usko povezan sa mnogim klimatskim događajima kao što su teške suše u istočnoj Africi, centralnom ekvatorijalnom Pacifiku i na jugu SAD, te poplave na jugu Afrike, istočne Australije i južne Azije. koji je uzrokovao veliki broj žrtava tokom aprila u srednjoj i jugoistočnoj Americi, uragana Irene, koji je pogodio istočnu obalu u augustu i izazvao veliku poplavu i teške suše u Teksasu. Koncentracija gasova staklene bašte u atmosferi je nastavila da se povećava nesmanjenom snagom, dostižući najveće vrijednosti u 2011.godini. Sjedinjene Američke Države (SAD) bilježe veliki broj ekstremnih vremenskih događaja poput teške snježne oluje u Chicagu u januaru, tornada Opseg arktičkog leda bio je ispod normalnog u 2011. godini 9.septembra iznosio je 4,33 miliona km2 što je 35% ispod prosjeka za period 19792000. Slika 1. - temperaturne anomalije Slika 2. - anomalije padavina 7 Najveće prirodne katastrofe u 2011. godini Tokom 2011. godine milioni ljudi su pogođeni poplavama, olujama, sušom, klizištima i ostalim katastrofama vezanim za vrijeme , klimu i vodu. 8 Svake godine se javljuju prirodne katastrofe i unazađuju privredni napredak u regijama i zemljama svijeta.Stotine manjih događaja ostanu nezabilježeni ,a oni također ugrožavaju živote, uništavaju imovinu, usjeve i dovode do ekonomskih gubitaka. Mi možemo i moramo poduzeti korake kako bi prevenirali i ublažili prirodne opasnosti. Pravovremenom i pouzdanom meteorološkom i hidrološkom informacijom, u uslovima sve češće pojave vremenskih ekstrema koji su vezani za klimatske promjene ukazuje se na važnost i ključnu ulogu hidrometeoroloških službi u fazi ranog upozoravanja i prevencije od prirodnih nesreća. 9 ANALIZA KLIME ZA 2011. GODINU Srednje godišnje temperature 2011. godine u Bosni i Hercegovini bile su veće od prosječnih. U Bosni su temperature bile niže a u većem dijelu Hercegovine više u odnosu na prethodne godine. Najveća pozitivna odstupanja registrovana su u septembru, kada je na pojedinim stanicama srednja mjesečna temperatura bila viša i za 4,9 oC, koliko je registrovano u Gradačcu. Najveća negativna odstupanja zabilježena su u novembru. Srednja temperatura tokom novembra za Gradačac je bila za 3,1oC niža od srednje mjesečne temperature. U istom periodu, na MS Bihać i Sanski Most srednje temperature su bile niže za 2,9oC u odnosu na višegodišnji niz 1961-1990. Ukupne količine padavina tokom 2011. bile su znatno manje od prosječnih. U Hercegovini i u sjeverozapadnoj Bosni registrovane količine padavine iznosile su oko 60% od prosječnih. Najviše padavina izmjereno je u julu. Najmanja količina padavina registrovana je u novembru i augustu. Srednje temperature u 2011. godini bile su više od standardne normalne vrijednosti (period 19611990.) na čitavom promatranom prostoru i kretale su se u rasponu od 2,1oC na Bjelašnici i 8,1oC na Ivan Sedlu do 15,6oC u Stocu i 16,2oC u Mostaru. Temperaturna odstupanja kretala su se od 0,8oC u Bihaću do 1,6oC u Mostaru. Temperaturne prilike, svrstavamo u klasu vrlo toplo i ekstremno toplo. STANICE Bihać Bjelašnica Bugojno Drvar Gradačac Ivan Sedlo TEMPERATURA percentil1 odstupanje (oC) 0,8 93 0,9 99 1,3 100 1,0 100 1,5 100 0,9 98 STANICE Livno Mostar Sarajevo Sanski Most Stolac Tuzla Zenica TEMPERATURA odstupanje (oC) percentil 1,4 100 1,6 100 1,0 100 0,9 100 1,5 98 1,0 100 1,2 100 Ukupne količine padavina u 2011. godini kretale su se od 477,1 l/m2 u Gradačcu do 1041,1 na Ivan Sedlu. Odstupanja od srednje količine padavina kretala su se od 54,6 % u Gradačcu do 87,2 % na Bjelašnici. Prema raspodjeli percentila količine padavina svrstavamo u klase ekstremno sušno, vrlo sušno i normalno. 10 STANICE PADAVINE odstupanje ( % ) percentil 67,8 87,2 63,1 68,8 54,6 70,9 0 37 1 0 0 3 Bihać Bjelašnica Bugojno Drvar Gradačac Ivan Sedlo Na području Hercegovine, 2011. godina spada među najtoplije i najsušnije u cijelom raspoloživom nizu, od početka službenih mjerenja na ovim prostorima. Na MS Mostar registrovana je treća najsušnija i šesta najtoplija godina. Manja količina STANICE PADAVINE odstupanje ( % ) percentil 70,3 57,6 74,3 59,2 68,2 63,3 66,7 1 4 6 0 2 0 0 Livno Mostar Sarajevo Sanski Most Stolac Tuzla Zenica padavina u Mostaru zadnji put registrovana je 1989. godine. Srednja godišnja temperatura u Mostaru jednaka je sa srednjom temperaturom tokom 1994. godine. Veća srednja godišnja temperatura zadnji put registrovan je 1950. godine. Ekstremne klimatske anomalije (< 2 i > 98 percentila) po mjesecima i godišnjim dobima. Pregled po mjesecima Ekstremno toplo: Juni (Bugojno, Gradačac, Livno, Mostar i Zenica) August (Bihać, Bjelašnica, Bugojno, Gradačac, Sarajevo, Sanski Most, Stolac, Tuzla i Zenica) Septembar (Drvar, Gradačac, Livno, Mostar, Sarajevo, Stolac, Tuzla i Zenica) Ekstremno hladni mjesec nije registrovan. Ekstremno sušno: Februar (Jajce) April (Gradačac i Mostar) Juni (Sanski Most) August (Bugojno, Drvar, Ivan Sedlo, Sarajevo, Stolac, Tuzla i Zenica) Novembar (Bihać, Bjelašnica, Drvar, Gradačac, Ivan Sedlo, Livno, Sarajevo, Sanski Most, Tuzla i Zenica) Ekstremno kišni mjeseci nisu registrovani. 11 Pregled po godišnjim dobima Ekstremno toplo: Proljeće (Mostar) Ljeto (Bihać, Bjelašnica, Bugojno, Drvar, Gradačac, Livno, Mostar, Sarajevo, Sanski Most, Stolac, Tuzla i Zenica) Ekstremno hladna godišnja doba nisu registrovana. Ekstremno sušno: Proljeće (Gradačac i Sanski Most) Jesen (Bihać, Bugojno, Drvar, Gradačac, Ivan Sedlo, Livno, Mostar, Sanski Most, Tuzla i Zenica) Ekstremno kišna godišnja doba nisu registrovana. ZIMA Srednje temperature vazduha tokom zime (decembar 2010. i januar i februar 2011. godine) bile su veće od normalne vrijednosti koja se odnosi na period 1961-1990. U decembru srednje mjesečne temperature bila su veće od višegodišnje temperature za isti period, osim na MS Bjelašnica, Jajce i Sanski Most. Temperature tokom januara bile su više na svim MS, dok su u februaru srednje temperature bile niže od srednjih temperatura osim u Hercegovini i na Bjelašnici. Ukupne količine padavina tokom zime bile su ispod višegodišnjeg 12 prosjeka osim na Bjelašnici, Ivan Sedlu i Stocu. Količine padavina koje su izmjerene tokom decembra bile su znatno iznad višegodišnjeg prosjeka. U januaru i februaru količine padavina bile su ispod prosječnih. Sušan period bio je u prvoj dekadi januara i prvoj polovici februara. U tom periodu padavine nisu registrovane na većini stanica. Najveća količina padavina izmjerena je u decembru. Ekstremno kišno bilo je u decembru na području Bjelašnice. Ekstremno sušno zabilježeno je na MS Jajce u februaru. PROLJEĆE Tokom proljeća (mart, april i maj 2011. godine) srednje temperature bile su veće na čitavom promatranom prostoru Temperaturna odstupanja od prosjeka kretala su se od 0,2oC na Bjelašnici do 1,5oC u Mostaru. Prvi proljetni mjesec mart je bio topliji na svim stanicama osim na Bjelašnici. April je bio topliji na svima stanicama a najmanje odstupanje od prosjeka registrovano je na Bjelašnici od 1,10C. U maju su, u Sarajevu i na Ivan Sedlu, srednje mjesečne temperature bile ispod srednjih mjesečnih temperatura, na drugim LJETO Temperature tokom ljetnog perioda (juni, juli i august) bile su veće od prosječnih i do 2,5oC. Iako se ljeto 2011. godine vodi na većem dijelu kao ekstremno topao period u cijelom raspoloživom nizu registrovana su i toplija ljeta. Najveća odstupanja registrovana su tokom augusta. Izmjerene količine padavina tokom ljeta bile su niže od prosječnih. Ukupne količine padavina koje su izmjerene u junu bile su ispod višegodišnjeg prosjeka na svim stanicama. Ekstremno sušno je registrovano na područjima temperaturna odstupanja bila su pozitivna. Padavine za vrijeme proljeća bile su manje u odnosu na prosječne sume. Izuzetak čini područje Bjelašnice gdje je izmjereno nešto veća suma padavina od prosječne. Količine padavina u martu bile su ispod višegodišnjeg prosjeka, jedino je, u Drvaru, izmjerena količina padavina prelazila prosječnu sumu za mart mjesec. U aprilu, količina padavina je bila ispod prosječnih, a na MS Mostar prema kvalifikaciji količine padavina svrstavamo u ekstremno sušno. U mjesecu maju, u zavisnosti koji dio Bosne i Hercegovine posmatramo, izmjerene količine padavina bile su iznad, odnosno ispod prosjeka. području Stoca tokom juna. Treća dekada juna na MS Bihać, Livno i Sanski Most protekla je bez padavina. U julu na svim stanicama osim u Bihaću izmjerene količine padavina bile su iznad prosjeka. Količina padavina tokom treće dekade jula bile su najveće tokom ljetnog perioda 2011. godine. Treći ljetni mjesec august okarakterisao je dug sušni period. Najviše dana (četiri) u augustu sa padavinama ≥1,0 l/m2 zabilježeno je u Bihaću. Ukupne količine padavina koje su izmjerene tokom augusta registrovane su u prvoj dekadi mjeseca. 13 JESEN Temperaturna odstupanja tokom jeseni od normalne vrijednosti koja se odnosi na period (1961-1990) bila su pozitivna. Izuzetak čini područje sjeverozapadne Bosne, gdje su srednje temperature bile niže od prosječnih za promatrani period. Septembar je bio topliji dok su oktobar i 14 novembar bili hladniji od višegodišnjeg prosjeka. Najveća odstupanja registrovana su u septembru i do 4,9oC više od prosjeka. Ukupne količine padavina tokom sva tri mjeseca (septembar, oktobar i novembar) bile su ispod višegodišnjeg prosjeka na svim stanicama. Najmanje padavina izmjereno je u novembru. Ekstremno sušno tokom novembra nije bilo samo na MS Mostar i Stolac. KRATAK PREGLED VREMENA U 2011. JANUAR - snijeg pao u trećoj dekadi, padavine ispod prosjeka FEBRUAR- prva polovica mjeseca sušna, u trećoj dekadi snijeg MART – hladno s snijegom, druga dekada toplija; čitav mjesec sa malo padavina APRIL – 12 . - veoma topao dan, 13. - snijeg mjesec topliji i sušniji od prosjeka MAJ – prva dekada hladna na planinama snijeg, padavine više od prosjeka JUNI – prva dekada toplija do tri stepena JULI – toplo i sušno; druga dekada toplija i do 6 stepeni, najtoplija od početka službenih mjerenja, kiše u trećoj dekadi nadmašile prosjeke mjeseca AUGUST – suho i veoma toplo; naročito toplo bilo je u trećoj dekadi SEPT. – prva dekada suha i veoma topla, čitav mjesec suh i topao, na nekim mjestima i najtopliji u historiji. OKTOBAR – prva polovica mjeseca hladnija od prosjeka, s malo padavina NOV. – hladniji od prosjeka i veoma sušan (jedan od najsušnijih) DEC. – padavine u većem dijelu iznad prosjeka; snijeg u centralnim i istočnim područjima. Najveća srednja mjesečna temperatura od 27,20C registrovana je u augustu na MS Mostar, a najhladnija srednja mjesečna temperatura od -6,7oC registrovana je u januaru na MS Bjelašnica. Minimalna temperatura tokom godine od -17,6 izmjerena je na MS Drvar (21.12.), a maksimalna temperatura od 40,4oC izmjerana je na MS Mostar (25.08.). Najveća mjesečna suma padavina od 190,1 l/m2 izmerena je u decembru na MS Ivan Sedlo, a na MS Stolac tokom augusta nisu registrovane padavine. Mjesečne srednje temperature, količine padavine i anomalije 15 16 Graf 3. Temperaturne i anomalije mjesečnih suma padavina u 2011. godini U Sarajevu je srednja godišnja temperatura bila 10,5 oC i za 1,0oC bila je viša od standardne normalne temperature. Prema raspodjeli percentila 2011. godinu svstavamo u klasu ekstremno toplo. Količine padavina bila je znatno niža od prosječne i iznosila je 692,0 l/m2. Padavine prema raspodjeli percentila svrstavamo u kategoriju vrlo sušno. Srednja godišnja temperatura u Mostaru iznosila je 16,2oC i za 1,6oC bila je viša od srednje godišnje temperature. Prema raspodjeli percentila temperaturnu vrijednost svrstavamo u klasu ekstremno toplo. Ukupna količina padavina iznosila je 872,5 l/m2. Godina 2011. je treća najsušnija od početka službenih mjerenja. Prema raspodjeli percentila padavine svrstavamo u klasu vrlo sušno. Graf 4. Šematski prikaz osam najsušniji godina u Mostaru i Sarajevu 17 Analiza agrometeoroloških uslova tokom proizvodne 2010/2011 godinu Vremenski uslovi tokom proizvodne 2011. godine imali su određena odstupanja u odnosu na uobičajene, sa naglašenim nedostatkom padavina i vode u tlu u fazi cvjetanja, oplodnje, i nalijevanja zrna, posebno tokom druge i treće dekade juna, prve dekade jula, te tokom avgusta mjeseca što se svakako odrazilo na ukupne prinose. Jesen 2010. godina (sept. – nov.) Jesen 2010. godine obilježena je čestim i obilnim padavinama.Zbog česte pojave kiše i raskvašenog zemljišta jesenja sjetva je bila produžena i van optimalnih rokova, pa su usjevi u zimski period ušli različito razvijeni od faze klijanja i nicanja do intenzivnog bokorenja. Zalihe produktivne vlage u tlu znatno su popravljene padavinama koje su zabilježene tokom oktobra mjeseca. formiran je snježni pokrivač koji je štitio usjeve od pojave jakih prizemnih mrazeva intenziteta i do -18 stepeni. Zahvaljujući snježnom pokrivaču, temperature zemljišta na dubini korjenovog sistema se nisu spuštale ispod -20C što nije ugrožavalo biljke. Tokom decembra 2010. i januara 2011. godine zabilježena su velika temperaturna kolebanja. Srednje temperature zraka tokom druge dekade januara su prešle prag aktivne vegetacije od (5 0 C) što je predstavljalo prijetnju poljoprivrednim kulturama za pokretanje vegetacije. Na sreću, toplo vrijeme nije dugo potrajalo, pa su ozime kulture nastavile zimsko mirovanje . Prezimljavanje ozimih ratarskih kultura tokom perioda jesen-zima 2010/2011. se odvijalo se u povoljnim toplotnim uslovima.Za razliku od oktobra mjeseca koji je bio hladniji od prosjeka, novembar je bio natprosječno topao mjesec, pa su usjevi iz kasnijih rokova sjetve uspjeli nadoknaditi rast i razvoj neophodan za prezimljavanje. Zima 2010/2011. (dec.– feb.) Decembar su karakterisali prosječni toplotni uslovi sa suficitom padavina na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine, naročito u prvih 10 dana. Krajem decembra i tokom januara mjeseca 18 Slika3. Pšenica pod snijegom Što se tiče uslova vlažnosti zemljišta, tokom decembra i januara zabilježen je veliki suficit padavina, osobito u južnim, jugozapadnim i jugoistočnim dijelovima zemlje. Velike količine padavina uzrokovale su povečanje vodostaja rijeka i plavljenje poljoprivrednih površina tako da je u područjima koja su bila pogođena poplavama u decembru mjesecu ostala prava pustoš na poljoprivrednim površinama i nasadima. intenziteta do -8 stepeni ali bez negativnih posljedica na biljke. Februar 2011. Februar su karakterisala značajna temperaturna kolebanja. Hladnije od prosjeka bilo je početkom i krajem mjeseca kada su zabilježena značajna negativna odstupanja. Glavno obilježje padavinskog režima u FBIH u februaru 2011. godine je manjak padavina u usporedbi s višegodišnjim prosjekom (1961.-1990.). Prema raspodjeli percentila količine padavina svrstavaju se u kategorije (ekstremno sušno i vrlo sušno), dok se centralni dio nalazi u kategoriji normalno. Periodi sa zatopljenjima i zahlađenjima nisu dugo trajali pa prema tome nisu ni ugrožavali mirovanje vegetacije. Mart 2011. Prva dekada marta mjeseca obilježena je velikim negativnim odstupanjima temperature zraka. Sa početkom druge dekade marta temperature zraka su prešle prag aktivne vegetacije >5 stepeni, pa su se stvorili uslovi za kretanje vegetacije. Srednje temperature zemljišta u sjetvenom sloju su se kretale u rasponu od 3 do 10 stepeni što je uz optimalnu vlažnost predstavljalo idealne uslove za početak rane proljetne sjetve . Sa povečanjem temperatura zraka iznad 10 stepeni došlo je do intenziviranja procesa bokorenja i rasta kod ozimih ratarskih usjeva. Padavine su bile neravnomjerno raspoređene. Ukupne sume padavina kretale su se od 13,8l/m2 u Tuzli do 144,5 l/m2 u Mostaru. Prema raspodjeli percentila količine padavina svrstavamo u kategorije vrlo sušno, sušno i normalno. Slika 4. Prevrtljivi april ( pojava snijega 14.04.) Od sredine mjeseca temperature zraka su bile u porastu što je intenziviralo rast i razvoj svih poljoprivrednih kultura. Fenološke faze cvjetanja nastupile su ranije nego što je uobičajeno zahvaljujući temperaturama tokom aprila (Slike 5. i 6.). Nedostatak padavina osobito tokom treće dekade aprila dovelo je do isušivanja zemljišta što je nagovijestilo sušno proljeće. Povoljne vremenske prilike u drugom djelu mjeseca ratari su iskoristili za obavljanje sjetve proljetnih poljoprivrednih kultura. Ukupne sume padavina kretale su se od 25,6 l/m2 u Gradačcu do 68,9 l/m2 na Ivan Sedlu. Odstupanja od prosječne sume padavina kretala su se od 24,7 % u Mostaru do 67,8 % u Bugojnu. Prema raspodjeli percentila količine padavina svrstavamo u kategorije ekstremno sušno, vrlo sušno i sušno. April 2011 April mjesec su karakterisale dosta promjenjive vremenske prilike sa čestom smjenom toplih i hladnijih perioda. Srednje temperature u prvoj i trećoj dekadi bile su više u odnosu na prosječne za isti promatrani period. Tokom druge dekade aprila bilo je pojave slabih do umjerenih mrazeva Slika5. Fenološka faza punog cvjetanja višnje 22.04. 19 Maj 2011. Promjenjive vremenske prilike obilježile su maj mjesec. Temperature zraka u prvoj polovini mjeseca imale su negativna a u drugoj polovini mjeseca pozitivna odstupanja i do 3,8OC koliko je registrovano u Mostaru.Najveće negativno odstupanje od -2,7oC registrovano je u Tuzli. Tokom prve dekade mjeseca bilo je pojave slabih do umjerenih mrazeva koji su napravili štetu na tek poniklim proljetnim kulturama.Padavine koje su registrovane početkom mjeseca osjetno su povečale zalihe vlage u tlu. Zbog lokalnog karaktera i prostorne i količinske neujednačenosti postoje velike razlike u prispjelim padavinama na teritoriji FBiH. Uprkos neujednačenim padavina cvjetanje i oplodnja ozimih kultura proticali su u relativno povoljnim agrometeorološkim uvjetima. Odstupanja od prosječne sume padavina kretala su se od 47,3 % u Gradačcu do 209,9 % na Bjelašnici Ukupne količine padavina u junu bile su ispod prosječne višegodišnje sume za isti period i kretale su se od 30,6 l/m2 u Mostaru do 90,0 l/m2 u Drvaru. Kiša koja je pala početkom treće dekade juna, dobro je došla proljetnim usjevima osobito kukuruzu koji se nalazio u fazi završetka oplodnje i početka perioda nalijevanja zrna kada su im padavine najpotrebnije.Visoke temperature početkom treće dekade i suša su dovele do sušenja lišća na biljkama.Kod ozimih ratarskih kultura ubrzale su procese zrenja usljed temperatura koje su prelazile 33 stepena. Juli 2011. Juli mjesec započeo je sa kratkotrajnim zahlađenjem, i padavinama nakon čega je uslijedio period veoma toplog vremena sa temperaturama iznad 30 stepeni. Suho vrijeme omogućilo je obavljanje žetve ozimih kultura . . Slika 6. Fenološka faza punog cvjetanja divljeg kestena(13.05.) Juni 2011. Srednje mjesečne temperature zraka u junu kretale su se od 8,3oC na Bjelašnici i 15,6oC na Ivan Sedlu do 23,6oC u Stocu i 24,7oC u Mostaru. Tokom sve tri dekade u junu srednje dekadne temperature bile su više od prosječnih temperatura za isti period. Najveća odstupanja od prosječnih zabilježena su u prvoj dekadi a najmanja u trećoj dekadi mjeseca. 20 Slika 7. Žetva pšenice Izvor: www.tanjug.rs Prve dvije dekade mjeseca bile su toplije od prosječnih za isti period. Toplije od prosjeka zabilježeno je u drugoj dekadi, gdje je u Livnu registrovano odstupanje od 5,9oC. Druga dekada u Sarajevu, Tuzli, Bihaću i na Bjelašnici bila je najtoplija od počeka službenih mjerenja na ovim prostorima. Niže temperature od prosječnih bile su u trećoj dekadi. Padavine koje su zabilježene u julu, osobito njenoj posljednjoj dekadi donijele su predah od vrućina i djelimično ublažile sušu koja traje još od početka godine. Prema podacima iz mreže meteoroloških stanica FBiH, u prvih sedam mjeseci na većini stanica palo je manje od 50 % prosječne količine padavina, najmanje na sjeveru, sjeverozapadu i jugu zemlje,gdje je zabilježeno između 32 i 38 % od prosječne količine. Septembar 2011. Sušni period se nastavio i u septembru mjesecu. Ukupne količine padavina tokom septembra 2011. godine bile su ispod prosječnih i zabilježene su krajem druge i početkom treće dekade septembra. Slabe padavine koje su zabilježene tokom mjeseca nisu popravile stanje zemljišne vlage usljed čega su bili otežani radovi (vađenje šečerne repe itd.), ali je situacija bila popravljena krajem septembra. Žetva jarih žita je počela ranije zahvaljujući visokim temperaturama koje su ubrzale procese zrenja. Septembar 2011. na MS Bihać, Gradačac, Livno, Mostar i Tuzla bio je najtopliji od kada postoje službena mjerenja u Bosni i Hercegovini. Ukupne količine padavina tokom septembra 2011. godine bile su ispod prosječnih i zabilježene su krajem druge i početkom treće dekade septembra. Jesen 2011. Jesenja sjetva u 2011. godini obavljena je pod veoma nepovoljnim agrometeorološkim uslovima. Izvor: Slika 8. Suša August 2011. Prva polovina avgusta imala je nešto povoljnije vremenske prilike za jare kulture. Od sredine mjeseca uslijedio je period sa izrazito visokim temperaturama što se nepovoljno odrazilo na sve poljoprivredne kulture.Maksimalne temperature su se kretale od 33 do 40 stepeni. Nedostatak vlage pogađao je sve poljoprivredne kulture, ne samo žitarice. Obzirom da su svi poljoprivredni usjevi bili ugroženi višednevnim visokim temperaturama koje su ubrzale prosece zrenja, žetva i berba je bila obavljena i 15 tak dana ranije. Suša se produžila na septembar, oktobar i novembar usljed čega oranice nisu na vrijeme izorane, izostala je dobra priprema dubokog oranja i prihranjivanja mineralnim gnojivom a izostale su i kasnije potrebne padavine. Zalihe produktivne vlage do 1 metra dubine su bile na minimumu. Tek je u decembru zabilježena značajnija količina padavina koja je donekle popravila stanje vlažnosti zemljišta. Očekuje se da će padavine koje su zabilježene tokom zimskih mjeseci (jan.feb.) pozitivno uticati na zalihe vlage u zemljištu. Visok snježni pokrivač koji je pao početkom februara 2012. godine štitio je usjeve od vrlo niskih temperatura, a povećat će zalihe vlage što će biti od posebnog značaja za razviće ozimih, a naročito jarih usjeva u proleće. 21 Slika 9. Temperaturne sume >10 0C za period april-sept.2011 Slika 10. Sume padavina za period oktobar 2010 - septembar 2011 22 Agroklimatološke karakteristike na početku trećeg milenija Tražeći odgovarajuću temu za ovaj bilten, odlučili smo se za kratku analizu vegetacijskih perioda, te početka i završetka pojedinih temperaturnih pragova. Datumi pojedinih temperaturnih pragova pomjereni su i prema početku i prema kraju godine, shodno tome i dužine vegetacijskih perioda, početkom ovog 3. milenija, znatno su iznad uobičajenog višegodišnjeg prosjeka. Proljeće, prema prezentiranom, nastupa ranije, a jeseni su nešto blaže i sa dužim periodima temperatura iznad 10oC, nego je uobičajeno za prosječno stanje. Graf 5. - Temperaturni pragovi prvi dan Graf 6. - Temperaturni pragovi posljednji dan Graf 7. - Dužina vegetacionih perioda Analizom grafikona br.5 može se uočiti da je prosječni početak vegetacionog perioda, datum kada se temperatura ustali na 5oC, u periodu 2001-2011. godina, pomjeren za 6 dana, u odnosu na referentni period 19611990. godina. Za period 1961-1990. godina ovaj datum je u prosjeku nastupao 71. dana u godini, odnosno 12.marta/ožujka, dok je za period 2001-2011. godina prosječni datum za početak vegetacionog perioda 65.dan u godini, odnosno 6.mart/ožujak. Iz grafikona br.6 je također vidljivo da su i datumi završetka pojedinih temperaturnih pragova također pomjereni prema kraju godine i to za temperaturni prag od 5oC za 5 dana (sa 321.dana, 17.novembra/studenog na 326.dan 22. novembar/studeni, odnosno za temperaturni prag od 10oC za 3 dana, (sa 291.dana 18.oktobra/listopada na 294. dan 21.oktobar/listopad), dok je za prag od 15oC, krajnji dan ostao u prosjeku isti. Shodno navedenom može se zaključiti da su vegetacioni periodi za sva tri temperaturna praga, prvih godina ovog milenijuma, (2001 – 2011. godina) u prosjeku duži u odnosu na referentni period 1961-1990. godina, što je i vidljivo iz grafikona br.7 i to za temperaturni prag od 5oC za 11 dana, za temperaturni prag od 10oC za 12 dana, a za temperaturni prag od 15oC za 8 dana. 23 Hladni talas u Evropi tokom (jan-feb) 2012. Februar 2012.godine za pamćenje Nakon natprosječno toplog vremena u Evropi u decembru 2011. i početkom januara 2012., sredina januara donijela je izraženiju promjenu . Hladni polarni zrak sa sjevera Rusije uzrokovao je ekstremno niske temperature i značajne snježne padavine u najvećem dijelu Evropskog kontinenta. Visoki pritisak sibirske anticiklone onemogućavao je blagim temperaturama da se pomjere iz područja Atlantika prema istoku na evropski kontinent. To područje hladnog zraka bilo je vrlo stabilno, te je uzrokovalo neprekidni dotok hladnog zraka u 24 Evropu. Slično područje visokog pritiska koje je služilo kao “blokadni” sistem bilo je odgovorno i za hladnu zimu 2009./2010. kad su hladni uvjeti počeli sredinom decembra i nastavili se u januaru i februaru. U Bosni i Hercegovini ,mjesec februar 2012. godine sigurno će ući u meteorološku povijest po rekordnim visinama snijega. Istok Evrope bio je pod uticajem ekstremno hladnog zraka vezanog uz ogranak Sibirske anticiklone. Hladan kontinentalni zrak premještao se prema srednjoj i zapadnoj Europe, a kada je stigao do Sredozemlja, gdje je bilo znatno toplije, nad Italijom se formirala ciklona kao reakcija na dolazak hladne zračne mase. Obilan snijeg , snježni nanosi i polarna hladnoća paralisali su čitavu zemlju i doveli do prekida u normalnom funkcionisanju.Stanje elementarne nepogode proglašeno je u više općina u Bosni i Hercegovini.Naročito je bilo dramatično na jugu zemlje gdje su zabilježene rekordne visine snijega. Maksimalne visine snijega u gradovima Bosne i Hercegovine od 1951. godine do februarskih padavina 2012. godine kretale su se od 37 cm u Mostaru izmjerene 1971. godine do 112 cm u Gradačcu izmjerene 1963. godine (Tabela 1) Meteorološka stanica Godina Snježno nevrijeme koje je zahvatilo Bosnu i Hercegovinu 3. februara, kada je snijeg počeo intenzivno da pada prouzrokovao je nove rekordne visine snijega za Sarajevo i Mostar. Područja koja su bila naviše pogođena ovim nevremenom bila su centralna Bosna i veliki dio Hercegovine. Izmjerene vrijednosti visine novog snijega za 4. februara u 07:00 sati kretale su se od 77 cm u Sarajevu do 17 cm u Tuzli. Tog 4. februara izmjereni su novi rekordi za visinu snijega u Sarajevu (101 cm) i Mostaru (52 cm). Međutim, snijeg je nastavio padati nešto slabijim intenzitetom i 4. februara tako da su već narednog dana izmjerene nove rekordne visine Maksimalna visina snijega (1951-2011.) u cm Maksimalna visina snijega u februar 2012. godine u cm Gradačac 1963 112 62 Bihać 2005 110 54 Tuzla 1984 97 42 Drvar 1956 97 55 Sanski Most 1970 95 42 Sarajevo 1999 90 107 Livno 2002 89 56 Bugojno 1956 85 66 Zenica 1999 63 42 Mostar 1971 37 85 Tabela 1.: Maksimalna visina snijega u gradovima BiH za period 1951-2011 i februar 2012. godine 25 snijega za Sarajevo (107 cm) i Mostar (85 cm). Ovaj prvi val snježnih padavina prouzrokovao je kolaps saobraćaja u većem dijelu BiH. što je donekle omogućilo stabilizaciju vremenskih prilika. Maksimalna masa snijega izmjerena je 21. februara i iznosila je 166 kg/m2 u Sarajevu. Treba napomenuti da je maksimalna masa snijega bila 1999. godine i kretala se u prosjeku oko 190 kg/ m2. Visok i težak snijeg ostavio je nesagledive posljedice. Slika 11. Sarajevske ulice 3. februara 2012. godine Slika 13. Urušeni krov ledene dvorane 12. februara 2012. godine Drugi val obilnih snježnih padavina uslijedio je već 10. februara, iako slabiji po intenzitetu od prvog vala, ali je stvorio veće probleme. Već rekordno visok snijeg, čija je težina prije drugog vala iznosila oko 100 kg/m2, sa dodatnih 10 cm novog snijega u Sarajevu i 11 cm u Mostaru prouzrokovala je velike probleme i po prvi put zabilježene su ljudske žrtve usljed vremenskih neprilika u BiH. Na kraju recimo da će ovogodišnji februar mjesec ostati zapamćen po neprekidnom nizu ekstremno hladnih i ledenih dana kao i ekstremnim visinama snijega koji su u pojedinim područjima nadmašile historijske rekorde i napravile ogromne materijalne štete u poljoprivredi,posebno u plasteničkoj i animalnoj proizvodnji,građevinarstvu itd. Slika 12. Srušeni dalekovodi u Mostaru Slika 14. Uništeni plastenici (Čapljina) Izmjerena masa snijega 12. februara iznosila je 146 kg/m2, dok je 13. februara iznosila 165 kg/m2. Do kraja mjeseca snježne padavine su smanjene, 26 UTICAJ FEBRUARSKIH SNIJEŽNIH PADAVINA NA KVALITET ZRAKA U SARAJEVU Rekordne sniježne padavine su imale veliki utjecaj na ljudske aktivnosti i pokretljivost što je uticalo i na kvalitet zraka. Poznato je da intenzivne padavine ispiraju prašinu i druge štetne supstance iz zraka, međutim najveći efekat na kvalitet zraka u Sarajevu februarski snijeg je imao na taj način što je doslovno paralizirao saobraćaj na kraće vrijeme i reducirao isti za izvjestan period. dnevna koncentracija iznosila je 40 µg/m³, a 23. januara 380 µg/m³ ). U petak 3. februara počele su intenzivne sniježne padavine koje su u nekoliko narednih dana ograničile upotrebu motornih vozila u gradu. U izvjesnoj mjeri su opale i koncentracije čestične materije promjera ispod 10 mikrometara (PM10) i sumpordioksida(SO2). U narednim danima, kako su se saobraćajnice i automobili Graf 8. Srednje dnevne koncentracije pojedinih zagađujućih supstanci 10.01.-20.02.2012. , automatska stanica „Alipašina“ Na grafikonu koji pokazuje srednje dnevne koncentracije pojedinih zagađujućih supstanci u datom periodu može se uočiti značajan pad koncentracija ukupnih azotnih oksida (NOx) od 3. februara, a čiji su glavni izvor motori sa unutrašnjim sagorijevanjem (4.februara srednja zarobljeni snijegom postepeno „oslobađali“ od nanosa snijega tako su i koncentracije azotnih oksida rasle. Treba uzeti u obzir da su naredni dani bili izuzetno hladni i praćeni blagom temperaturnom inverzijom 27 što pogoduje akumuliranju zagađujućih supstanci u zraku. Kućna ložišta i gradske toplane radile su „punom parom“. Stoga su koncentracije ovih supstanci ostale relativno visoke ali bi zasigurno bile mnogo više da je saobraćaj u Sarajevu mogao funkcionisati kao i inače. U prilog tome govore podaci o stanju kvaliteta zraka u Sarajevu za neke od prethodnih dana ( npr. period između 16.i 24. januara jasno uočljiv na grafikonu ) u kojima se ostvarivala slična atmosferska situacija sa temperaturnom inverzijom. U epizodi narušenog kvaliteta zraka u januaru vrijednosti koncentracija čvrstih čestica (PM10) su bile izuzetno visoke uporedo sa visokim koncentracijama azotnih oksida , dok u epizodi iz sredine februara to nije slučaj. Naime, uslijed veće potrošnje čvrstih goriva po domaćinstvima u ovom periodu je izražen porast koncentracija sumpordioksida (14.februara 328 µg/m³ ). Graf 9. Srednje dnevne koncentracije pojedinih zagađujućih supstanci 20.01.-20.02.2012. , automatska stanica „Bjelave“ Nešto manje izražen je pad koncentracija azotnih oksida (NOx) na stanici Bjelave, ali je ipak jasno uočljiv i ovdje svoj minimum dostiže tek 08. februara (40 µg/m³) . Na oba grafikona jasno se da uočiti porast koncentracija svih posmatranih supstanci u ponedjeljak 13. februara. Uslijed sporog kretanja automobilski motori su emitovali mnogo veće količine štetnih supstanci u zrak nego inače, što je u kombinaciji sa višednevnim intenzivnim loženjem u domaćinstvima imalo negativne posljedice po kvalitet zraka. 28 Na prvi pogled možda se ne primijeti koliki je bio uticaj februarskog snijega na kvalitet zraka u Sarajevu , no da su kojim slučajem saobraćajnice bile pravovremeno očišćene od snijega te da su automobili bili dostupni (a ne „zatrpani“ na parkinzima) period poslije 3. februara bi bio mnogo negativniji po pitanju kvaliteta zraka, u prvom redu zbog niskih temperatura i pojave atmosferske temperaturne inverzije. 1. PRAĆENJE KVALITETA ZRAKA SARAJEVO - BJELAVE U prvim decenijama od kako se vrše mjerenja na ovoj stanici, prosječne godišnje vrijednosti dobivene analizom 24-satnih uzoraka su ukazivale na znatno veći stepen zagađenosti u odnosu na posljednjih 17 godina, što se može objasniti smanjenjem industrijskih aktivnosti početkom ratnih sukoba, ali i gasifikacijom sarajevskih toplana nakon rata. Analize 24-satnih uzoraka pokazuju da ponovo dolazi do postepenog rasta koncentracija sumpor dioksida i dima u atmosferi grada Sarajeva, u periodu 1995 – 2011. godine. Izuzetak je 2001. u kojoj je zabilježen pad koncentracija sumpor dioksida i dima, što se može vidjeti na priloženom grafikonu, (Graf 10). Nešto niže vrijednosti ovih zagađujućih supstanci mogu se objasniti povoljnim meteorološkim uslovima. U zimskom periodu 2001. god. nije bilo dugih perioda sa temperaturnim inverzijama, a temperature su bile u prosjeku veće tako da se sigurno trošilo manje energije za zagrijavanje, a samim tim je i emisija zagađujućih materija u atmosferu bila manja. Upoređujući statističke pokazatelje za sumpordioksid i dim sa graničnim vrijednostima kvaliteta zraka (GV) član 9. Pravilnika o graničnim vrijednostima kvaliteta zraka, koncentracije dima (Graf 11.) prelaze GV za visoke vrijednosti, 98-i percentil. Graf 10. 29 Graf 11. Automatska stanica za praćenje kvaliteta zraka počela je sa radom 2003. godine i mjeri trenutne koncentracije pet parametara zagadjenosti zraka (Graf 11). U 2006. godini ovoj stanici je dodan još i monitor za mjerenje ozona. Ova stanica je postavljena na meteorološkoj stanici Bjelave u Sarajevu. Njeni podaci će upotpuniti sliku stanja kvaliteta zraka u Sarajevu. Analizom dobivenih rezultata sa ove stanice uvrđeno je da statistički parametri koncentracija SO2, NO, NO2, NOx, CO i O3 nisu prelazili granične vrijednosti utvđene Pravilnikom. Graf 12.. 30 NAPOMENA: 2011. godine nije bilo kontinuiranog mjerenja tokom cijele godine zbog tehničkih problema. Upoređivanjem rezultata prosječnih godišnjih koncentracija zagađujućih materija dobivenih sa stanice hidrometeorološkog zavoda na Bjelavama i automatske stanice u Alipašinoj ulici u centru Sarajeva (stanica Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo) došlo se do očekivanih zaključaka obzirom da je stanica Bjelave smještena oko 100 metara iznad centra grada. (Graf 13. i 14.) Najuočljivije razlike se odnose na koncentracije azotnih oksida u zraku. Koncentracije NO, NO2 i NOx izmjerene na stanici u Alipašinoj ulici su višestruko veće od onih koje su izmjerene na Bjelavama što je u prvom redu posljedica emisije iz saobraćaja (stanica u Alipašinoj ulici se nalazi na jednoj od najfrekventnijih gradskih raskrsnica). S druge strane, izmjerene koncentracije ozona na Bjelavama su veće u odnosu na one u centru grada. Rezultati mjerenja sumpordioksida pokazuju nešto veću koncentraciju u centru grada. Graf 13. Graf 14. 31 TUZLA Praćenje koncentracija sumpor dioksida i dima u zraku grada Tuzle, na meteorološkoj stanici, ponovo je počelo 2002. godine. Upoređujući rezultate mjerenja, 24-satnih uzoraka, u periodu od 2002. do 2011. godine sa mjerenjima 1990 1991. godine, da se zaključiti da su koncentracije sumpor dioksida nešto niže dok su koncentracije dima veće, i prelaze GV za visoke vrijednosti, 98-i percentil, (Graf 15. i 16.). Graf 15. Graf 16. 32 2. KISELOST PADAVINA Sektor životne sredine redovito vrši analize kiselosti padavina. Nakon što je nekoliko godina za redom broj i učestalost kiselih padavina rastao od 2006. godine bilježi se značajan pad tog broja. Međutim od 2009. godine je opet došlo do porasta broja kiselih u ukupnom broju padavina. Ilustrativno je to prikazano na grafikonu 17, koji pokazuje učestalost pojava kiselih padavina. Kisele padavine (Graf 18.) se pojavljuju tokom cijele godine. U ljetnom periodu registrovano je 4% do 8% od ukupnog godišnjeg broja kiselih padavina, a mjeseci sa najučestalijim pojavama kiselih padavina su januar, februar i decembar (od 12-14%), kako se da uočiti na slici. zapadne i centralne Evrope. Usporedbom pojava kiselih padavina sa dominantnim pravcima vjetra zaključilo se da je najveća učestalost ove pojave (više od 70 %) prisutna pri dolasku zračnih masa iz pravca sjeverozapad i zapad-sjeverozapad (Graf 19.). Ovo potvrđuje činjenicu da lokalno zagađenje atmosfere na području BiH bitno ne utiče na učestalost pojave kiselih padavina. Najveći broj pojava kiselih padavina, objašnjava se daljinskim transportom frontalnih zračnih masa koje su u najvećoj mjeri zagađivane krećući se preko Graf 17. 33 Graf 18.. Graf 19.. 34 3. RADIOAKTIVNOST ATMOSFERE Federalni hidrometeorološki zavod kao institucija od interesa za Federaciju i Bosnu i Hercegovinu svakodnevno mjeri absorbovane doze jonizirajućeg zračenja. Prema podacima kontinuiranih višegodišnjih mjerenja i testnih mjerenja na području centralne Bosne i području Hercegovine, obradom godišnjih doza, absorbovana doza jonizirajućeg zračenja iznosi 0.8 do 1.1 milisiverta godišnje (mSv/y),. Svakako da iz ovog podatka građani ne mogu ocjeniti veličinu radijacije i zato ćemo pokušati na popularan način objasniti neke pojmove i norme jonizirajućeg zračenja (Graf 20.). Graf 20.. Prema svjetskim istraživanjima i standardima prirodna radijacija zemlje iznosi 1.2 mSv/y, a prirodna kosmička radijacija iznosi 0.3 mSv/y. Tako da ukupna prirodna radijacija iznosi 1.5 mSv/y. Iz navedenog se može uočiti da su izmjerene vrijednosti absorbovane doze kod nas ispod standardnih svjetskih normativa. 35 4. UV ZRAČENJE 5. MEĐUNARODNE OBAVEZE I IZVJEŠTAVANJE Ultraljubičasto zračenje ne predstavlja komponentu zagađenosti zraka, međutim medij kroz koji ovo zračenje dolazi do površine Zemlje te ljudi i drugih živih organizama je atmosfera. Na meteorološkoj stanici Bjelave-Sarajevo mjerenje ovog parametra se vrši redovno i kontinuirano od 2006. godine. Svakodnevna mjerenja intenziteta UV zračenja se vrše u periodu od aprila do oktobra i to u satnim terminima od 9 do 15 sati. U skladu sa evropskim konvencijama Sektor je primjenom Evropskog softwarea DEM (softverski paket za imisiju), koji je instaliran kod nas, izvršio obradu statističkih vrijednosti stanja zagadjenosti i podatke direktno preko interneta poslao na: ftp://info.rivm.nl/pub/llo/pub /upload/ etcaq/dem, kao i ostale evropske zemlje. Ti se podaci mogu pronaći u AIRBASE na EIONET portalu EEA ( Evropska agencija za okoliš ). Metode mjerenja i obavještavanje građanstva su u skladu sa zajedničkom preporukom Svjetske meteorološke i Svjetske zdravstvene organizacije (WMO i WHO) te programa UN-a za okoliš (UNEP). Zaposlenici Sektora prave prognozu UV zračenja za prostor Bosne i Hercegovine u cilju obavještavanja građanstva o očekivanim vrijednostima i eventualnim mjerama zaštite. Rezultati dobiveni mjerenjima ukazuju da su vrijednosti indeksa UV zračenja u Sarajevu u skladu sa astronomskim položajem Sarajeva. U skladu s tim i najviše vrijednosti ovog parametra se bilježe u ljetnim mjesecima te u terminima kada sunčeve zrake padaju na tlo pod najvećim uglom tj. između 10 i 15 sati. Treba napomenuti da je opasnost od UV zračenja u direktnoj vezi sa tipom i osjetljivošću kože individue. Vrlo visoke vrijednosti UV indeksa su zabilježene u izuzetno rijetkim slučajevima. Ekstremne, izuzetno opasne vrijednosti UV indeksa nisu zabilježene. 36 Ovdje moramo istaći da Bosna i Hercegovina sa aspekta razmjene podataka o kvalitetu zraka sa EEA izvršava svoje obaveze u skladu sa zakonima iz ove oblasti u našoj zemlji, kao i u skladu sa direktivama EU iz oblasti praćenja i analize kvaliteta zraka . Proračun emisije štetnih materija u zrak na području Bosne i Hercegovine Zavod vrši već duži niz godina. Primjenom evropskih konvencija smo dužni dostavljati ove podatke, kao i sve ostale zemlje Evrope. Za ove potrebe, kao i za potrebe kompatibilnosti emisionih podataka, Evropska zajednica je usvojila kompjuterske software pakete, pomoću koih vrši kompletan proračun svih komponenti koji zagadjuju zrak na jednom področju. Ovi paketi i sam pristup obrade podataka je poznat pod nazivom CORINAIR meteodologija Tu se posebno radi o slijedećim software paketima: Collecter - kompletna obrada emisionih izvora zagadjivanja zraka, Reporter - komplet tabelarnih prikaza saznanja zagadjivanja u skladu sa konvencijama, Importer - paket za povezivanje sa drugim software, Copert - kompletna obrada zagadjivanja atmosfere od vozila. Obzirom da se radi o veoma kompleksnim software to se ovi paketi već duže analiziraju i proučavaju u ovom Sektoru. Ostvarivana je i medjunarodna saradnja u vezi ovih software-a preko Evropskog centra ETC/AE koji radi u sklopu Evropske agencije za okoliš (EEA). Sada je Sektor u mogućnosti da vrši proračune emisije od vozila, kao i emisije od velikih izvora zagadjivanja zraka. OSNOVNE HIDROLOŠKE KARAKTERISTIKE 2011. GODINE NA VODOTOCIMA U FBIH Analizirani su srednji mjesečni proticaji rijeka u 2011. godini, na vodomjernim stanicama (VS): Una (VS Kralje), Sana (VS Sanski Most), Vrbas (VS Daljan), Bosna (VS Maglaj), Sarajevo (VS Miljacka), Lašva (VS Merdani), Neretva (VS Žitomislići), Tabela 3. Mjesec Qsr.mj (m3/s) Qsr.mj./ Qsr god. I II III 85,1 1,72 63,3 1,28 82,8 1,67 Mjesec Qsr.mj. (m3/s) Qsr.mj./ Qsr god. I 47,3 1,57 II 42,2 1,40 III 57,7 1,92 Mjesec Qsr.mj. (m3/s) Qsr.mj./ Qsr god. I 16,5 1,65 II 10,9 1,09 III 13,8 1,39 Mjesec Qsr.mj. (m3/s) Qsr.mj./ Qsr god. I 87,0 1,38 II 74,0 1,17 III 129 2,05 Mjesec Qsr.mj. (m3/s) Qsr.mj./ Qsr god. I 2,79 1,07 II 2,81 1,08 III 4,83 1,85 Mjesec Qsr.mj. (m3/s) Qsr.mj./ Qsr god. I 14,4 1,51 II 10,6 1,12 III 17,4 1,82 Mjesec Qsr.mj. (m3/s) Qsr.mj./ Qsr god. I 334 1,99 II 217 1,29 III 267 1,59 IV Rijeka Una, VS Kralje V VI VII VIII 65,4 48,7 43,7 31,5 27,6 1,32 0,98 0,88 0,64 0,56 Rijeka Sana, VS Sanski Most IV V VI VII VIII 46,7 43,4 33,6 14,1 10,9 1,55 1,44 1,12 0,47 0,36 Rijeka Vrbas, VS Daljan IV V VI VII VIII 14,4 17,8 12,4 7,1 6,19 1,45 1,78 1,25 0,72 0,62 Rijeka Bosna, VS Maglaj IV V VI VII VIII 85,7 128 71,4 41,0 30,8 1,36 2,03 1,13 0,65 0,49 Rijeka Miljacka, VS Sarajevo IV V VI VII VIII 3,39 5,78 3,39 1,66 1,30 1,30 2,22 1,30 0,64 0,50 Rijeka Lašva, VS Merdani IV V VI VII VIII 13,4 17,4 12,1 7,56 4,96 1,40 1,82 1,27 0,79 0,52 Rijeka Neretva, VS Žitomislići IV V VI VII VIII 225 151 93,0 97,5 87,0 1,34 0,90 0,56 0,58 0,52 IX X XI XII Qsr god. 23,8 0,48 25,1 0,51 20,6 0,42 77,3 1,56 49,6 1,00 IX 7,09 0,24 X 10,7 0,36 XI 7,45 0,25 XII 39,7 1,32 Qsr god. 30,0 1,00 IX 4,83 0,48 X 5,17 0,52 XI 4,7 0,48 XII 5,7 0,58 Qsr god. 10,0 1,00 IX 22,3 0,35 X 25,7 0,41 XI 22,6 0,36 XII 40,3 0,64 Qsr god. 63,3 1,00 IX 1,07 0,41 X 1,13 0,43 XI 1,0 0,37 XII 2,10 0,81 Qsr god. 2,60 1,00 IX 3,71 0,39 X 4,14 0,43 XI 3,65 0,38 XII 4,76 0,50 Qsr god. 9,52 1,00 IX 89,4 0,53 X 116 0,69 XI 115 0,68 XII 219 1,31 Qsr god. 168 1,00 Tabela 3. Srednje vrijednosti proticaja na vodotocima u FBiH, 2011. godina 37 Za opću ocjenu vodnosti, rađena su poređenja sa karakterističnim vrijednostima hidroloških nizova na istim vodomjernim stanicama za periode zaključno sa 1990. godinom, Tabela 4. Rijeka Una Sana Vrbas Bosna Miljacka Lašva Neretva Vodomjerna stanica Kralje Sanski Most Daljan Maglaj Sarajevo Merdani Žitomislići Niz 1961-1990. 1964-1989. 1972-1990. 1961-1990. 1961-1990. 1961-1990. 1964-1990. Tabela 4. Hidrološki nizovi korišteni za poređenje Prema rezultatima preliminarne obrade podataka iz prošle godine, na svim stanicama zabilježeni su značajno manji prosječni godišnji proticaji u 2011. godini u odnosu na višegodišnji prosjek. Odstupanja se kreću od oko 33 % na VS Žitomislići (rijeka Neretva), do preko 50 % na VS Sanski Most (rijeka Sana) i VS Sarajevo (rijeka Miljacka), Graf 21. 300 0 -15 250 -30 -45 200 Q m3/s 150 -75 -90 100 -105 -120 50 -135 0 Kralje S.Most Daljan Maglaj Saraje Merda Žitomi vo ni slići srednji proticaj 2011. (m3/s) 49,6 30,0 9,97 63,3 2,60 9,52 168 srednji višegodišnji proticaj (m3/s) 97,6 66,7 16,4 123 5,62 16,8 253 Prebačaj -49,20 -54,98 -39,27 -48,57 -53,66 -43,27 -33,78 Graf 21. Prosječni proticaji u 2011. godini i za višegodišnji niz 38 -150 prebačaj (%) -60 Urađena je procjena (klasifikacija) vodnosti 2011. godine za srednje godišnje proticaje (Qsr.g.) za sve vodomjerne stanice koje su tretirane u ovom izvještaju i to na osnovu modifikovane Conrad – Chapman metode, koja na temelju 30-godišnjeg niza 1961. – 1990. godina daje slijedeću klasifikaciju: ¨Godina 2011. na slivovima rijeka u FBiH je bila – Ekstremno sušna¨ VS Vodotok MAGLAJ MERDANI SARAJEVO KRALJE SANSKI M. DALJAN ŽITOMISLIĆI Bosna Lašva Miljacka Una Sana Vrbas Neretva sliv Bosne Une Vrbasa J. mora Qsr.g. (m3/s) Qsr.g. (m3/s) 2011 g. 1961-1991 63,3 9,52 2,6 49,6 30 10 168 123 16,8 5,62 97,6 66,7 16,4 253 min.Qsr.g. (m3/s) 1961-1990 2001-2008 61,9 (1990 g.) 8,54 (1990 g.) 3,03 (1990 g.) 66,8 (1990 g.) 40,6 (1990 g.) 9,89 (1990 g.) 162 (1989 g.) Tabela 5. Vrijednosti srednjih godišnjih proticaja Napomena: Na slivu rijeke Save, najsušnija godina, ikada registrirana, je 1990 godina, dok je na slivu Jadranskog mora to bila 1989 godina. Zaključak: Sliv rijeke Une Na slivu rijeke Une, od kako se vrše sistemska hidrološka osmatranja vodostaja i mjerenja proticaja nikada nije registrirana sušnija godina Sliv rijeke Vrbas Na slivu rijeke Vrbas, od kako se vrše sistemska hidrološka osmatranja vodostaja i mjerenja proticaja samo je još 1990 godine registrirana ovakva suša. Sliv rijeke Bosne Na slivu rijeke Bosne, od kako se vrše sistemska hidrološka osmatranja vodostaja i mjerenja proticaja samo je 1990 godina bila sušnija godina - ali ne značajno. Sliv rijeke Neretve Na slivu rijeke Neretve, od kako se vrše sistemska hidrološka osmatranja vodostaja i mjerenja proticaja samo je 1989 godina bila sušnija godina - ali ne značajno. Na Grafu 22. Prikazani su hidrogrami srednjih dnevnih proticaja u 2011. godini za odabrane sranice u slivu Une, Sane, Vrbasa, Bosne i Neretve. 39 Rijeka Una, VS Kralje 250 Proticaj Q (m3/s) 200 150 100 50 0 0 30 60 90 120 150 180 210 240 270 300 330 360 dani 180 Rijeka Sana, VS Sanski Most 160 Proticaj Q (m3/s) 140 120 100 80 60 40 20 0 0 30 60 90 120 150 180 210 240 270 300 330 360 dani 35 Rijeka Vrbas, VS Daljan Proticaj Q (m3/s) 30 25 20 15 10 5 0 0 30 60 90 120 150 180 210 240 270 300 330 360 dani 40 400 Rijeka Bosna, VS Maglaj Proticaj Q (m3/s) 350 300 250 200 150 100 50 0 0 30 60 90 120 150 180 210 240 270 300 330 360 dani 20 Rijeka Miljacka, VS Sarajevo 18 Proticaj Q (m3/s) 16 14 12 10 8 6 4 2 0 0 30 60 90 120 150 180 210 240 270 300 330 360 dani 40 Rijeka Lašva, VS Merdani Proticaj Q (m3/s) 35 30 25 20 15 10 5 0 0 30 60 90 120 150 180 210 240 270 300 330 360 dani 41 700 Rijeka Neretva, VS Žitomislići Proticaj Q (m3/s) 600 500 400 300 200 100 0 0 30 60 90 120 150 180 210 240 270 300 330 360 dani Graf 22. Hidrogrami srednjih dnevnih proticaja u 2011. godini Rijeka Vodomjerna stanica Una Sana Vrbas Bosna Miljacka Lašva Neretva Kralje Sanski Most Daljan Maglaj Sarajevo Merdani Žitomislići Maksimalni srednji dnevni proticaj Qmax Datum (m3/s) 235 18.decembar 169 18.mart 29,9 18.mart 365 17.maj 17,8 17.maj 36,8 17.mart 612 18.mart Minimalni srednji dnevni proticaj Qmin Datum (m3/s) 16,0 5.decembar 5,55 3.decembar 4,55 28.novembar 19,2 16.septembar 0,73 13.novembar 3,41 29.septembar 77,0 27.august Tabela 6. Ekstremni proticaji u 2011. godini Analizirana je unutargodišnja neravnomjernost, kao odnos srednjeg mjesečnog i srednjeg godišnjeg proticaja (Qsr. mj/ Qsr.god),Tabela 6, Slika 15. VS I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Kralje 1,72 1,28 1,67 1,32 0,98 0,88 0,64 0,56 0,48 0,51 0,42 1,56 S Most 1,57 1,40 1,92 1,55 1,44 1,12 0,47 0,36 0,24 0,36 0,25 1,32 Daljan 1,65 1,09 1,39 1,45 1,78 1,25 0,72 0,62 0,48 0,52 0,48 0,58 Sarajevo 1,07 1,08 1,85 1,30 2,22 1,30 0,64 0,50 0,41 0,43 0,37 0,81 Maglaj 1,38 1,17 2,05 1,36 2,03 1,13 0,65 0,49 0,35 0,41 0,36 0,64 Merdani 1,51 1,12 1,82 1,40 1,82 1,27 0,79 0,52 0,39 0,43 0,38 0,50 Žitomislići 1,99 1,29 1,59 1,34 0,90 0,56 0,58 0,52 0,53 0,69 0,68 1,31 Tabela 7. Količnik srednjeg mjesečnog i srednjeg godišnjeg proticaja (Qsr. mj / Qsr.god), 2011. godina 42 Slika 15. Vodomjerna stanica, Vrelo Bosne, 19 septembar 2011. Slika 17. Rijeka Bosna 250 m nizvodno od Plandišta, 19 septembar 2011 Slika 16. Rijeka Bosna kod Rimskog mosta, 19 septembar 2011. Slika 18. Rijeka Bosna nizvodno od ušća Željeznice, 19 septembar 2011. 43 OVE GODINE NA SVJETSKI DAN VODA..... “Voda i sigurnost prehrane” Na planeti danas već živi sedam milijardi ljudi, a očekuje se da nam se do 2050. godine pridruže još dvije milijarde... Statistike kažu da svatko od nas popije od 2 do 4 litra vode svaki dan, međutim, većina vode ugrađena je u hrani koju jedemo: na primjer, za proizvodnju jednog kilograma govedine troši se 15.000 litara vode, dok jedan kilogram pšenice „popije“ 1.500 litara vode... Dok u svijetu milijarda ljudi živi u hroničnoj oskudici sa hranom i vodom, ne možemo se pretvarati da je problem ‘negdje drugdje’. . U situaciji kad se suočavamo sa rastom populacije i nastojanjem da se osigura zadovoljavajuća ishrana za sve, svako je pozvan na niz akcija kojim možemo pomoći, ako: konzumiramo proizvode koji zahtijevaju manje vode; smanjimo skandalozno rasipanje hrane: 30% hrane proizvedene u svijetu ne pojede se i voda korištena za njenu proizvodnju definitivno je izgubljena! prozvodimo manje hrane, boljeg kvaliteta, sa 44 manje vode; obezbijedimo zdraviju ishranu. U svim fazama lanca opskrbe, od proizvođača do potrošača, akcije se mogu poduzeti kako štedjeti vodu i osigurati hranu za sve. A vi? Znate li koliko vode zapravo konzumirate svaki dan? Kako možete promijeniti svoju prehranu i smanjiti potrošnju vode? Pridružite se kampanji Svjetskog dana voda 2012 : “Voda i prehrambena sigurnost” i saznajte više! Ove godine kampanja obuhvata više od 160 on-line događaja u cijelom svijetu, službeni logo je već dostupan na 18 jezika, uz nove animacije i novu sekciju na web stranici, s odgovorima na mnoga pitanja o ovogodišnjoj temi o sigurnosti vode i hrane. Sekretar Svjetske meteorološke organizacije, g. Michel Jarraud i g. Albert Diphoorn, Kordinator UN Habitat Urban Podružnice, na položaju su predsjedatelja i zamjenika predsjedatelja UN – Voda za mandat od dvije godine. Izazovi, uključujući rast stanovništva, urbanizaciju, obezbjeđenje sigurne prehrane, te degradacija okoliša, znači da UN sistem - sada više nego ikada prije treba unaprijediti ulogu vode na međunarodnoj dnevnom redu i pojačati napore za očuvanje i upravljanje ovim dragocjenim prirodnim resursom, fundamentalnim za život na našoj planeti. Utjecaj klimatskih promjena na raspoređenost vode i i na njenu dostupnost, dodaju izazovu novu dimenziju. Humanitarna katastrofa u Africi i prošlogodišnje poplave u Tajlandu samo su najnoviji primjer utjecaja vremenskih uvjete kao što su suša i poplava na ljudske živote i ekonomiju. Prilagođavanje promjeni klime će zahtijevati bolje upravljanje vodama i veću razmjenu informacija i podataka o vodnim resursima “, kaže gospodin Jarraud. “Moramo se nositi s tim izazovima osobito u kontekstu brze i neodržive urbanizacije i planirati za današnje, ali i buduće generacije”, dodaje gospodin Diphoorn. O UN - Voda (UN-Water): UN - Voda je inter-agencijski mehanizam koji je formalno osnovan 2003. godine. Trenutno ima 28 agencija i organizacija kao članova i 25 drugih međunarodnih organizacija kao partnera. UN – Voda osigurava učinkovit, koherentan i proaktivan mehanizam za koordinaciju rada sistema UN agencija i programa koji se odnose na vodne resurse, snabdijevanje vodom i sanitarna pitanja. UN - Voda nadopunjuje i povećava vrijednost postojećih programa i projekata olakšavajući sinergije i zajedničke napore među agencijama. Na taj način, UN - Voda nastoji: a) poboljšati povezanosti u sistemu UN,u aktivnostima na svim razinama, a posebno na razini država; b) pridonositi raspravama o pitanjima globalne politike vezano za vode, kroz aktivno sudjelovanje u forumima globalne politike i događajima, i izradi potrebnih procjena i izvještaja; c) doprinijeti povećanju znanja o pitanjima vezanim za vode putem odgovarajućeg praćenje i izvješćivanje o sistemima, i služiti kao polazna točka za pokazatelje o vodama, podatke i informacije; d) utvrditi narastajuća pitanja u vezi s globalnim izazovima vode i pružiti platformu za UN sistem strateškog raspravljanja o tome kako se pripremiti i učinkovitije se nositi s njima i; e) povećati kapacitete sudionika pružajući relevantne informacije i savjete o razvijanju politike, kroz dostupna iskustva među članovima i partnerima UN – Voda. 45 UN-VODA usklađuje i jača rad 29 agencija Ujedinjenih naroda i tijela o svim pitanjima koja se odnose na slatke vode. Osnovana je 2003. godine, radi borbe sa globalnim izazovima vezanim za vodu i maksimiziranja mogućnosti putem koordinacije i integracije rada familije UN organizacija, i na taj način je učinila mnogo na promicanju, ujedinjenju vizije i djelovanja UN. Izjava UN-Voda za UN Konferenciju o održivom razvoju 2012. Ključne poruke UN-Voda: 1. Uspjeh „zelene ekonomije“ ovisi o održivom upravljanju vodnim resursima i na siguran i održiv osiguravanje opskrbe vodom i adekvatnih sanitarnih usluga. Rast stanovništva, širenje gradova i ubrzavanje gospodarske aktivnosti povećavaju potražnju za energijom i hranom, te stvaraju dodatne pritiske na naše ograničene vodne i zemljišne resurse, kao i prateće ekosustave. Neintegriranost vode u razvojni program i minimalna ulaganja u vode, predstavljaju ozbiljnu kočnicu za društveni i gospodarski razvoj u zemljama u razvoju, a negativno utječe na najugroženije slojeve društva i na okoliš. Ova stavlja vodu, a time i energiju i sigurnost hrane u opasnost, povećava javne zdravstvene troškove, ograničava gospodarski razvoj, usporava iskorjenjivanje siromaštva, a moglo bi dovesti do društvenih i geopolitičkih napetosti, pritom uzrokujući nepovratne štete za okoliš. 2. Integrirani pristup upravljanju vodnim resursima, kao što je definirano u Agendi 21, ostaje relevantan i mora biti središnje mjesto u strategijama prema „zelenoj ekonomiji“. U nedavnom globalnom istraživanju koje provodi UN-Voda kao doprinos samita u Rio de Janeiru, 80% zemalja je izvijestio da su krenuli na put ka reformama kako bi se poboljšao poticaj okruženja za upravljanje vodnim resursima, koji se temelji na primjeni integriranih pristupa. To je već dovelo do bolje prakse u upravljanju vodenim resursima i pokazalo važne društvene i ekonomske koristi. 46 Da bi se bolje informirali o relevantnim politikama i donošenju odluka od strane vlada i vanjskih podupirućih agencija, trebalo bi na globalnom nivou uspostaviti mehanizam redovitog informiranja o upravljanju vodnim resursima, za ocjenu napredka i širenje informacija. 3. Najveća prednost se mora dati ‘milijard ljudi na dnu’, za rješavanje problema nejednakosti u pristupu vodi, usko vezano za energetsku sigurnost, kao i sigurnost hrane. Ti ljudi žive u slamovima i siromašnim ruralnim područjima bez pristupa sigurnoj opskrbi pitkom vodom, bez adekvatnih sanitarnih usluga, hrane i energije. Obraćanje njima i pomaganje, moraju dobiti najviši prioritet, kao i pokretanje akcije na svim razinama za uspješnu „zelenu ekonomiju“. To je važno sa humanitarnog stajališta te za promicanje gospodarskog rasta i stabilnosti. 4. Učinkovito upravljanje varijabilitetom voda, promjenama ekosustava i rezultujućim utjecajima na sredstva za život u scenariju klimatskih promjena, čine središte „zelene ekonomije“ prilagođene klimi. Vodeni ciklus je prvenstveno ubrzan klimatskim promjenama, čime je povećan broj ekstremnih vremenskih događaja, a što je rezultiralo sa više poplava i suša. Mjere prilagodbe koje uključuju učinkovito i robusno upravljanje vodama, može ojačati pristupe „zelene ekonomije“ i smanjiti utjecaj na egzistenciju. 5. Univerzalna pokrivenost opskrbe vodom i uslugama odvodnje moraju biti središnji razvojni cilj nakon 2015. godine. UN-Voda poziva nacionalne vlade da postave realne srednjeročne ciljeve. Okvir za postizanje krajnjih ciljeva će morati sadržavati i razvojne ciljeve i ciljeve ljudskih prava na svim razinama, u skladu s pojmom pristupa vodi i sanitarnim uslugama kao ljudskom pravu, što je navedeno Rezolucijom 64/292 UN Generalne skupštine. Nastavak procjena i analiza okruženja (političkog okvira, institucionalnih aranžmana, baze humanih resursa, te financijskh tokova) će omogućiti identificiranje kritičnih uskih grla. 6. Također mora biti obveza graditi temelj za učinkovito upravljanje vodnim resursima „zelene ekonomije“. Više od 70% slatkovodnih resursa koristi se za poljoprivrednu proizvodnju. Stoga, moramo pomoći poljoprivrednicima povećati učinkovitost vode u poljoprivredi – dobiti više hrane po jedinici vode. Slično tome, svi zainteresirani su pozvani da smanje gubitke vode i otpada odbačene hrane, od polja do tanjura, čime će se povećava ukupnu učinkovitost hrane. Nacionalne vlade također bi trebalo obvezati na povećanje učinkovitosti vode u proizvodnji energije - više kilovata po jedinici vode. obrazovna stanovišta koja uzomaju u obzir vodu i zaštitu okoliša. Time će se podupirati “zelena društva” koja promiču kulturu održivosti, zajedno s promjenom ponašanja i načina života, što će dovesti do održive potrošnje i proizvodnje. 7. Postoji potreba za povećanjem otpornosti i održivosti gradova u odnosu na vodu, imajući u vidu globalne izazove i urbanizacijske trendove. Po prvi put u ljudskoj povijesti više ljudi živi u gradovima nego u ruralnim područjima - trend koji će se nastaviti nesmanjenim intenzitetom tijekom ovoga stoljeća. Izraženi, neplanirani urbani rast se održava u peri-urbanim područjima te u sirotinjskim četvrtima, gdje nedostatak odgovarajuće opskrbe vodom i usluga odvodnje ugrožava kvalitetu života svojih stanovnika. 10. UN-Voda može ponuditi javne preporuke o vodnoj politici i snažna rješenja za praćenje napretka do ključnih razvojnih ciljeva. Naš tekući rad dodatno je usmjeren na identificiranje načina za skaliranje pristupa „zelene ekonomije“, pod različitim izazovima razvoja i geografskih konteksta. 8. Izazovi sa vodom su globalni problem i međunarodne aktivnosti i suradnje na svim razinama su potrebni da bi se prepoznali u „zelenoj ekonomiji“. Kao što je prepoznato od strane Generalne skupštine Ujedinjenih naroda rezolucijom 65/154 o 2013.godini kao o Međunarodnoj godini suradnju vezano za vode, postoji hitna potreba da se razviju odgovarajući okviri za upravljanje vodama i mreža za razmjenu znanja. 9. „Zelena ekonomija“ može se postići samo ako je podržava „zeleno društvo“. Postizanje održivog razvoja poziva na uspostavljanje politike koja omogućava da se uzimaju u obzir ne samo ekonomska stanovišta, nego i naučna, socijalna, Ključne aktivnosti UN-Voda: 11. U prilog „zelenoj ekonomiji“, UN-Voda će nastaviti s inicijativama za razvoj kapaciteta - uključujući unaprijeđenje znanja generacije, olakšavanja prijenosa odgovarajućih tehnologija i jačanje suradnje između nacionalnih vlada. 12. UN-Voda je učinkovit medij za konsolidiranje i zagovaranje poruka „zelene ekonomije“ vezano za vode i pružanje komunikacijskih puteva za njihovo širenje. O ovoj izjavi: Ova izjava odražava kolektivno mišljenje članova UN-Voda i sadrži preporuke sudionika UNCSD 2012 kao i popis mogućih radnji u potpori pristupima „zelene ekonomije“. UN-Water World Water Assessment Programme Global Analysis and Assessment of Sanitation and Drinking Water Joint Monitoring Programme for Water Supply and Sanitation ŠTA JE TO „ZELENA EKONOMIJA“ Za potrebe inicijative „zelene ekonomije“, UNEP je razvio radnu definiciju „zelene ekonomije (gospodarstva)“: Zelena ekonomija se definiše kao ona koja emituje malo ugljenika, efikasno koristi prirodne resurse i koja je socijalno inkluzivna. Zelena ekonomija stvara velike šanse za održivi razvoj, što podrazumijeva povećanje dohotka, smanjenje siromaštva i unapređenje kvaliteta života. Zelena ekonomija, posebno obnovljiva energija je od ključnog značaja i za smanjenje siromaštva, posebno značajnog problema zemalja u razvoju. 47 SVJETSKA SEIZMIČNOST seizmološke pojave, kako u svijetu tako i posebno na teritoriji BiH. Početak modernog seizmološkog istraživanja, pojavom seizmoloških instrumenata, ne seže u daleku prošlost. Karajem 19. vijeka počinju sa radom seizmološke opservatorije u Evropi. Prvog januara 1905. godine u Sarajevu, za vrijeme Austro-Ugarske okupacije, na brdu Grdonj, u posebno pripremljenom objektu koji egzistira i danas, postavljen je i počeo je da radi prvi mehanički seizmograf (vertikalna komponenta) u ovom dijelu Evrope.. U narednim godinama postavljena su još dva seizmografa (horizontalne komponente), te je početkom 20. vijeka Sarajevo imalo najmoderniju seizmološku službu u Evropi za to doba. Početkom 21. vijeka u BiH je postavljeno više modernih digitalnih seizmoloških stanica koje rade kontinuirano i registruju sve važnije Na osnovu podataka za 2011. godinu možemo reći da je broj i jačina zemljotresa u prosjeku sa prethodnim periodima kako na teritoriji BiH tako i na svjetskom nivou. Epicentri tih registrovanih zemljotresa su locirani duž poznatih seizmotektonskih rasjeda i u tom smislu ne predstavljaju iznenađenje ili izuzetak. Jedini izuzetak je pojava izuzetno snažnog zemljotresa na području Japana za kojim je slijedio niz veoma jakih zemljotresa te je u tom smislu oslobođena znantno veća seizmička energija. God. Mj. Dan Sat 2011 1 5 16 2011 1 9 10 2011 1 18 20 2011 2 1 7 2011 2 4 13 48 Min 32 3 23 11 53 Sec. 24.2 44.2 23.4 26.0 46.2 2011 2011 2011 2 2 2 11 17 21 20 22 23 5 47 51 30.7 21.5 42.3 2011 3 3 15 12 1.4.0 2011 2011 2011 2011 2011 3 3 3 3 3 9 10 11 11 11 2 4 5 6 6 45 58 46 15 25 20.3 16.0 24.1 40.2 50.3 U slijedećoj tabeli je dat hronološki pregled značajnijih zemljotresa koji su se desili u toku 2011. godine. Podaci su prikupljeni i kompilirani koristeći svjetske i domaće seizmološke ragistracije i izvještaje. Područje IRAN: FARS VANUATU OTOCI PAKISTAN KINA: YUNNAN MYANMAR (BURMA) CHILE COLORADO NOVI ZELAND: CHRISTCHURCH FILIPINI: MINDANAO JAPAN: HONSHU KINA: YUNNAN JAPAN: HONSHU JAPAN: HONSHU JAPAN: HONSHU Lat. 30.16 -19.15 28.77 24.69 Long. 51.62 168.31 63.951 97.94 h 24 24 68 31 M 4.5 6.5 7.2 4.8 Pog. 24.61 94.68 85 6.3 1 -36.47 38.94 -73.12 28 -107.49 1 6.8 3.1 -43.58 172.68 6 6.1 9.45 125.93 50 5.5 38.43 24.71 38.29 36.28 38.05 142.84 97.96 142.37 141.11 144.59 32 26 29 43 19 7.5 5.5 9.1 7.9 7.6 3 Povr. 16 1 363 1500 25 15647 250 3006 God. Mj. Dan Sat Min 2011 3 24 13 55 2011 2011 2011 2011 4 4 5 5 7 11 11 19 14 8 16 21 32 16 47 12 2011 6 24 3 9 2011 7 6 19 3 2011 2011 2011 2011 7 7 8 8 10 19 20 20 0 19 16 18 57 35 55 19 2011 9 2 10 55 2011 9 5 17 55 2011 9 18 12 40 Sec. Područje MYANMAR 12 (BURMA) 41.0 JAPAN: HONSHU 13.0 JAPAN: HONSHU 25.7 ŠPANIJA: LORCA 51.0 TURSKA: SIMAV ALASKA: FOX 39.0 ISLANDS NOVI ZELAND: 16.0 KERMADEC 12.0 JAPAN: HONSHU 43.0 UZBEKISTAN 2.0 VANUATU OTOCI 24.0 VANUATU OTOCI ALASKA: FOX 54.0 ISLANDS INDONEZIJA: 13.0 SUMATRA 48.0 INDIA: SIKKIM Lat. Long. h M Pog. Povr. 20.68 99.82 8 6.8 75 123 38.25 37.00 37.70 39.12 141.64 140.47 -1.67 29.04 49 10 1 7 7.1 6.6 5.1 4.4 3 6 10 2 140 125 52.07 -171.83 52 7.2 -29.31 176.20 20 7.6 38.04 40.15 -18.26 -18.28 143.28 71.42 168.06 168.13 23 16 41 29 7.0 6.1 7.1 7.0 13 86 52.18 -171.68 36 6.8 2.97 97.99 110 6.6 2 27.72 88.06 68 63 6.9 100 49 Astronomski kalendar za 2012. 3. i 4. j anuar - Kvadrantidi Meteorski pljusak. (Meteorski pljusak je nebeska pojava pri kojoj se veliki broj meteora može vidjeti u kratkom vremenskom periodu - tipično nekoliko sati do par dana.) slika 19 konjukcija i elongacija unutrašnih planeta slika 20. konjukcija Venere i Jupitera Kvadrantidi su prosječan meteorski pljusak, jer se u njihovom maksimumu prosječno može vidjeti oko 40ak meteora u satu. Maksimum je obično u noći između 3. i 4. januara, ali se pojedini meteori mogu vidjeti od 1. – 5. januara. Meteore treba gledati u sazvježđu Volara poslije ponoći. 20. februar - 12. mart Najbolji period da se posmatra Merkur Planeta Merkur će biti dovoljno daleko od sjaja Sunca i biće vidljiva ubrzo nakon zalaska Sunca. Merkur će dostići najveću elongaciju od Sunca 5. marta, dostignuvši relativnu magnitudu od oko -1. To će biti najbolja prilika, ove godine, da se vidi Merkur. 3. mart - Mars u opoziciji slika 21. Saturn u opoziciji 50 Crveni planet će biti najbliži Zemlji, na udaljenosti od 100,78 mil km (0,6740 AU) i njegova površina će biti potpuno osvijetljena sunčevim zrakama. To je najbolje vrijeme za posmatranje i fotografisanje Marsa. Mars će se vidjeti u sazviježđu Lava. 14. mart – konjukcija Venere i Jupitera. Na večernjem nebu, dvije sjajne planete će biti jedna od druge u opsegu 3 stepena. 20. mart - proljetna ravnodnevnica U utorak 20. marta u Bosnu i Hercegovinu, kao i cijelu sjevernu hemisferu, dolazi proljeće. Proljeće nam dolazi tačno u 06 sati i 11 minuta i trajat će 92,75 dana. Tada će Sunce u svom prividnom kretanju po nebu presjeći liniju nebeskog ekvatora i početi da se penje sve više i više. 20 mart je dan proljetnog ekvinocija, izjednačenja svjetlosti i tame , a nakon tog datuma imat ćemo sve više i više toplote i svjetlosti. 15. april - Saturn u Opoziciji Saturn će biti najbliži Zemlji i bit će u potpunosti obasjan Suncem. Ovo je najbolje vreme za gledanje i fotografisanje Saturna i njegovih meseca. 21. i 22. april - Liridi Meteorski pljusak. Liridi su jedan prosječan meteorski pljusak i obično produkuju oko dvadesetak meteora na sat u njihovom maksimumu. 28. april - Astronomski dan - prvi dio Astronomski dan je godišnji događaj, čiji je cilj da obezbedi interakciju između javnosti i različitih astronomskih entuzijasta, grupa i stručnjaka. Tema dana astronomije je “Dati astronomiju narodu”, a na taj dan astronomi, klubovi i druge organizacije širom svijeta će planirati posmatranje posebnih nebeskih događaja, koji su vidljivi nad njihovim nebom. 5. i 6. maj - Eta Akvaridi meteorski pljusak Eta Akvaridi su meteorski pljusak koji karakteriše oko desetak meteora u satu u njihovom maksimumu. Ove godine pun Mjesec će vjerovatno pokvariti doživljaj ove godine. 20 maj - prstenasto pomračenje Sunca Pomračenje počinje u južnoj Kini, krećući se preko južnog Japana i sjevernog Tihog oceana i na kraju završava u zapadnim Sjedinjenim Američkim Državama. 4. juni - Djelomično pomračenje Mjeseca Pomračenje će biti vidljivo u većem dijelu Azije, u Australiji, Tihom oceanu i američkim kontinentima. 5. i 6. juni - Prolazak Venere ispred Sunca Ovaj iznimno rijedak događaj, će u potpunosti biti vidljiv u većem dijelu istočne Azije, istočne Australije, i Aljaske. Djelomičan tranzit se može vidjeti kod izlaska Sunca u cijeloj Europi, zapadnoj Aziji i istočnoj Africi. Djelomičan tranzit se može vidjeti u zalasku Sunca u većem dijelu Sjeverne Amerike, Srednje Amerike i zapadne Južne Amerike. Sljedeći tranzit se neće dogoditi sve do godine 2117. Tranzit Venere preko Sunca odvija se kada planeta Venera prolazi izravno između Sunca i Zemlje, skrivajući mali dio Sunčevog diska. Tijekom tranzita, Venera se može vidjeti sa Zemlje kao mali crni disk koji se kreće po licu Sunca. Tranziti Venere su među najrijeđim od predvidljivih astronomskih pojava. Oni se pojavljuju u uzorku koji se ponavlja svakih 243 godina, s parom tranzita u razmaku od osam godina. PAROVI TRANZITA (NASA Map and Eclipse Information http://eclipse.gsfc.nasa.gov/OH/ OHfigures/OH2012-Fig01.pdf) slika 22. shematski prikaz putanje pomračenja PAROVI TRANZITA 26. V 1518. 23. V 1526. 08. VI 2004. 06. VI 2012. 07. XII 1631. 04. XII 1639. 11. XII 2117. 08. XII 2125. 06. VI 1761. 03. VI 1769. 11. VI 2247. 09. VI 2255. 09. XII 1874. 06. XII 1882 . Tranzit Venere se može sigurno posmatrati, samo ako se preduzmu iste mjere opreza koje se koriste pri posmatranju djelomičnog pomračenja Sunca. Gledanje u Sunce s nezaštićenim očima, može uzrokovati ozbiljna i često trajna oštećenja očiju. slika 23. shematski prikaz polozaja Venere u odnosu na Sunce 21. juni - Ljetnji solsticij (01:05) Sjeverni pol Zemlje se naginje prema Suncu, Sunce dostiže svoju najveću ugaonu udaljenost u odnosu na ekvator, odnosno, trenutak kada Sunce dostiže najsjeverniju odnosno najjužniju tačku na Zemlji. To je prvi dan ljeta (ljetni solsticij) na sjevernoj hemisferi i prvi dan zime (zimski solsticij) u južnoj hemisferi. Fotograf: Jan Herold Status licence: GNU FDL slika 24. tranzit Venere 8.VI 2004. 28, 29. juli - Meteorski Roj Južni Delta Akvaridi Delta Akvaridi imaju frekvenciju oko 20 meteora u satu u njihovom maksimumu. Maksimum obično pada u noći između 28. i 29. jula, ali se mogu vidjeti između 18.jula i 18. augusta. Tačka gledanja za ovaj roj će biti u sazviježđu Vodolije. Najbolje vrijeme gledanja je obično odmah iza ponoći. 51 6. august - rover Curiosity na Marsu NASA-in Marsov naučni laboratorij (MSL) je predviđen za slijetanje na crvenom planetu između 6. augusta i 20. augusta 2012. Službeno ime mu je Curiosity - Znatiželja. To je samostalan rover sličan roverima koji su prethodno posjetili Mars. Mnogo je veći i nosit će mnogo više instrumenata i izvršit više testiranja nego prethodni roveri. Curiosity-ove kamere visoke rezolucije će fotografisati površinu Marsa, a instrumenati će analizirati uzorke tla, zraka i tražiti organske spojeve. 13. i 14. august - meteorski roj Perseidi slika 25. rover Curiosity - Znatiželja Perseidi su jedan od meteorskih rojeva koje je najbolje posmatrati, jer im je frekvencija do 60 meteora u satu u njihovom maksimumu. Ove godine maksimum će biti u noći između 13. i 14., ali se mogu vidjeti od 23. jula od 22. augusta. Radijant će biti u sazviježđu Perzeja. Mjesec koji će biti u fazi zadnje četvrtine, će osvijetljavati noćno nebo, ali to ne bi trebao biti veći problem za posmatranje.Najbolje vrijeme gledanja je, sjeveroistočno nebo, odmah iza ponoći. 24. august - Neptun u opoziciji. Plava planeta će biti najbliža Zemlji i to je najbolje vrijeme da se vidi Neptun, iako će se vidjeti kao mala plava tačka, osim u velikim teleskopima. 22. septembar - jesenja ravnodnevnica slika 26. sazviježđe Perzej Sunce će sjati direktno na ekvator tako da će dan i noć biti jednaki u cijelom svijetu. To je ujedno i prvi dan jeseni (jesenji ekvinocij) u sjevernoj hemisferi i prvi dan proljeća (proljetni ekvinocij) u južnoj hemisferi. 29. septembar - Uran u opoziciji Plavo-zelena planeta će biti najbliža Zemlji, kada je najbolje posmatrati Uran, iako će se on vidjeti samo kao sitna plavozelena tačka. 20. oktobar - Astronomski dan - drugi dio 21. i 22. oktobar - meteorski roj Orionidi slika 27. konjukcija i opozicija 52 Orionidi su prosječan meteorski roj, koji produkuje oko 20ak meteora u njihovom maksimumu. Dobar doživljaj meteora se može očekivati u jutro od 20. do 24. oktobra, iako se neki meteori mogu vidjeti u bilo koje vrijeme od 17. do 25. Mjesec u fazi prve četvrtine će zaći oko ponoći, ostavljajući tamno nebo. 13 november - Potpuno pomračenje Sunca Putanja totaliteta će biti vidljiva samo u dijelu sjeverne Australije i južnog Tihog oceana. Parcijalno pomračenje će biti vidljivo u većem dijelu istočne Australije i Novog Zelanda. 17. i 18. november - Leonidi Meteorski plusak Leonidi su jedan od boljih meteorskih pljuskova koji produkuju oko 40 meteora u satu u periodu njihovog maksimuma. Leonidi, u ciklusu od 33 godine, imaju maksimum kada se stotine meteora mogu vidjeti u jednom satu. Zadnji, takav, maksimum se desio 2001. godine. Meteori se mogu pomatrati u periodu od 13. do 20. novembra, s tim da im je maksimum u periodu između 17. i 18. novembra. Polumjesec će zaći vrlo rano, ostavljajući tamno nebo za izvrstan doživljaj. Posmatrati centr pljusaka, poslije ponoći, u sazviježđu Lava. (NASA Map and Eclipse Information http://eclipse.gsfc.nasa.gov/OH/OHfigures/OH2012-Fig04.pdf) slika 28. shema putanje totalnog pomračenja Sunca 27. november - Konjukcija Venere i Saturna. Dvije svijetle planete će biti oko 1stepen jedna od druge na jutarnjem nebu. Posmatrati na istoku oko izlaska Sunca. 28. november - Pomračenje Mjeseca. Pomračrenje Mjeseca Zemljinom sjenkom će biti vidljivo u Europi, istočnoj Africi, Aziji, australiji, Tihom oceanu i sjevernoj Americi. 3. december - Jupiter u opoziciji Gigantska planeta će biti najbliža Zemlji i cijela će biti obasjana Suncem. Ovo ja najbolji period za posmaranje i fotografisanje Jupitera i njegovih mjeseca. 13. i 14. decembar - Geminidi Meteorski roj. Mnogi smatraju da je to najbolji meteorski roj na nebu, poznat po frekvenciji i do 60 raznobojnih meteora na sat u njihovom maksimumu. Maksimum je obično oko 13. i 14. decembra i ako bi neki meteori trebali biti vidljivi od 6. - 19. decembra. Tačka radijanta ovog roja će biti u sazviježđu Blizanaca. Ove godine mladi mjesec će garantovati tamno nebo za ono što bi trebao biti veličanstven prizor. Najbolje vrijeme gledanja je poslije ponoći, sa tamne lokacije. (NASA Map and Eclipse Information http://eclipse.gsfc.nasa.gov/OH/OHfigures/OH2012-Fig06.pdf) slika 29. vidljivost mjesečevog pomračenja u svijetu 21. decembar - Zimska kratkodnevnica. Zimski solsticij nastupa u 11:12 UTC. Južni pol Zemlje će se naginje prema Suncu, koji će postići svoj cilj najjužniji položaj na nebu, te će biti izravno preko Jarčeva obratnica u 23.44 stupnjeva južne zemljopisne širine. To je prvi dan zime (zimski solsticij) na sjevernoj hemisferi i prvi dan ljeta (ljetni solsticij) u južnoj hemisferi. slika 30. Imenovane paralele (latitude) 53 Za više informacija, molimo kontaktirajte: FEDERALNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD tel: + 387 33 276 700 fax: + 387 33 276 701 E-mail: meteobih@bih.net.ba Bardakčije 12, Sarajevo, Bosna i Hercegovina www.fhmzbih.gov.ba 54
© Copyright 2024 Paperzz
