Jedra Boke MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE KOTOR Februar 2012. KNJIGA POEZIJE PREDRAGA PREĐA VUŠOVIĆA PROMOVISANA U NAŠEM POMORSKOM MUZEJU Slušaj srce glumca pjesnika sklopu obilježavanja 60-te godišnjice odškrinula vrata Pređove intime, njesopstvenog postojanja i rada Pomorski govih emocija, zaigranosti, potraga, muzej Crne Gore Kotor je u saradnji sa iskričavih stihova i promišljanja“, rekla Maticom Hrvatskom – ogranak Dubrovnik je u ime izdavača – Matice Hrvatske, – 8. februara u lijepoj palati Grgurina predsjednica dubrovačkog ogranka organizovao promociju knjige poezije Ivana Burđelez. Slušaj srce pjesnika i glumca Neke od pjesama Predraga Predraga Pređa Vušovića. Ova Pređa Vušovića muzički je čudesna mala crna knjiga iz obradio glumčev prijatelj i štampe je izašla posebnim poznati kompozitor Đelo trudom Luke Paljetka i Jusić koji je, nakon kratkog Pređove sestre Jasne obraćanja, Kotoranima Vušović. predstavio pjesmu Mali U njegovom rodnom porat. „Vjerovali ili ne, Kotoru, zbirku pjesama svakog dana ga sretnem predstavili su akademika u gradu i idemo skupa Luko Paljetak, predsjednipopit po bićerin, tako ca dubrovačkog ogranka da i dalje živimo skupa“ Matice hrvatske Ivana – rekao je Jusić. Burđelez, te Jasna Luko Paljetak, jedan Vušović, a stihove je kaziod urednika izdanja vao glumac Slobodan poezije Pređa Vušovića,i Marunović. sam pjesnik, razumijevao Zbirka Slušaj srce sadrži je umjetničke potrebe pjesme iz rukopisne ostavšsvog prijatelja. „Bilo je tine Predraga Vušovića. prirodno očekivati da će Njegova sestra Jasna rekla Predrag Vušović Pređo, da je nakon bratovljeve smrti glumac koji je na tolikim pronalazila njegove zapise na pozornicama govorio tuđe novinama, tiketima sportske riječi, htjeti progovoriti i svoje prognoze i na drugim neobičnim riječi svojim riječima. I jeste promjestima. govorio – u ovoj knjizi. Kao Predrag Vušović Pređo (1960 - 2011) „Knjiga je izašla u izdanju mnoštvo naplavina s raznih Matice Hrvatske ogranak tamnih i svijetlih strana Dubrovnik, te je njena promocija okupila pozornice Vušovićeva intenzivna života autorove bliske prijatelje i poštovaoce iz stigle su na bjelinu ovih stranica. Dubrovnika i Kotora, što je potvrda da Iznuždene su i uvjerljivo su ušle u ove kultura nema granica“, istakla je mr stihove koji, razbacani po papirićima, Mileva Pejaković Vujošević, direktorica napisane u žurbi, u utakmici s mišlju koju Pomorskog muzeja Crne Gore. žele prestići... Ni sami nisu bili svjesni „Matica se pridružila onim svoje poetske vrijednosti sve dok nisu Dubrovčanima i Kotoranima, prijateljistigli do na kraj puta čekajući presu“ – ma i kolegama, koji su Pređa cijenili i rekao je Paljetak. voljeli, a koje je on zauvijek zadužio U muzičkom dijelu programa svojim maestralnim glumačkim interučestvovala je i mlada flautistkinja pretacijama. Knjiga je ta koja nam je Angela Mijušković. ve godine Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru slavi veliki jubilej, 60 godina postojanja. Muzej je nastao iz zbirke bratovštine Bokeljske mornarice1880. g. U pravi muzej prerastao je 1952. g. kada je u palati Grgurina, dobio svoje mjesto. Za svoje pregalaštvo Muzej je dobio više priznanja, a poslijednji je Nagrada 44. Međunarodnog sajma turizma u Novom Sadu kao najbolja kulturna institucija u pružanju turističke usluge u Crnoj Gori. Želimo da jubilej dostojno obilježimo. Programi koje smo osmislili za svaki mjesec, podijeljeni u tri segmenta. Prvi segment su međunarodne izložbe kojima želimo da ugostimo drage saradnike i prijatelje sa prostora bivše Jugoslavije. Drugi segmet se sastoji od organizovanja izložbi iz našeg i fundusa srodnih institucija. Izdvajamo izložbu koju ćemo organizovati na dan našeg rođendana 10. septembra, Zavjetni darovi kotorske Biskupije od XVI do XXI vijeka. Naša misija je da promovišemo sve ono što je vezano za Muzej i ljude koji su od pera i znanja i zato je koncept trećeg segmenta pisana riječ. Prvi put u istoriji muzeologije biće potpisana i povelja o bratimljenju dva muzeja, riječkog i kotorskog muzeja. O Foto: Ž eljko 60 GODINA Tutnjev ić U Jedra Boke MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE Jedra Boke je mjesečna publikacija Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru Februar 2012. godine Direktor Pomorskog muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević Prijatelji i saradnici Prof. dr Anton Sbutega Prof. dr Gracijela Čulić Prof. dr Milja Radulović mr Stevan Kordić Don Anton Belan Prof. dr Milenko Pasinović Antun Tomić Milan Sbutega Zoran Radimiri Željko Brguljan Petar Palavršić Radojka Janićijević Jelena Karadžić Slavko Dabinović Milica Vujović Smiljka Strunjaš Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar NOVA SJEDNICA SAVJETA MUZEJA usvojeni Izvještaj o rada i godišnji racun za 2011. avjet Pomorskog muzeja Crne Gore sastao se 24. februara na svojoj trećoj sjednici. Glavni predmet pažnje članova Savjeta na ovoj sjednici bili su Izvještaj o rada Pomorskog muzeja za 2011. godinu i Godišnji račun naše muzejske institucije za prošlu godinu. Oba dokumenta su usvojena jednoglasno. Od odluka koje se odnose na tekuće aktivnosti Savjet je, između ostalog usvojio i prijedlog direktorice Muzeja mr Mileve Pejaković Vujošević da se finansijskim planovima predvide sredstva za finansiranje izdavanja muzejske mjesečne publikacije (newsletter) Jedra Boke u S Sa druge sjednice Savjeta Pomorskog muzeja naredne četiri godine. Savjet je zasjedao u svom stalnom sastavu: akademik dr Radoslav Rotković (predsjednik), prof. Dr Marija Radulović (član), Ljiljana Zeković (član), istoričarka umjetnosti savjetnica u Narodnom muzeju Crne Gore, Tanja Vujović (član), savjetnik konzervator i Slavko Dabinović (zamjenik predsjednika), bibliotekar u Pomorskom muzeju. KRAJEM FEBRURA U POMORSKOM MUZEJU OBAVLJENI MOLERSKI I FARBARSKI RADOVI Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastao je postepenim razvitkom prvobitne zbirke Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemeljene oko 1880. godine, koja je od 1900. godine otvorena za javnost, a 1938. godine preuređena i otvorena na prvom spratu sadašnje muzejske zgrade, barokne palate plemićke porodice Grgurina iz početka XVIII vijeka, koja je od 19491952. godine kompletno restaurirana i adaptirana za potrebe Muzeja. Misija Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru je da čuva sjećanje naše zajednice na bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske, njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz prikupljanje, čuvanje i predstavljanje naše bogate pomorske tradicije i kulturne baštine. Pomorstvo je u Kotoru počelo da se razvija za vrijeme srednjeg vijeka. Pomorski muzej sa dužnim poštovanjem čuva uspomene na te davne dane, na uspjehe slavnih kotorskih moreplovaca, umjetnika, brodograditelja, zanatlija, državnika i diplomata, posrednika između istoka i zapada. Pomorski muzej je institucija kulture Republike Crne Gore. 2 Jedra Boke - februar/2012. uljepšavanje palate grgurina U posljednjoj nedelji februara u Pomorskom muzeju Crne Gore okrečeno je nekoliko muzejskih prostorija a uz to su obavljeni i određeni farbarski radovi. Radovi su počeli su 22. februara. Okrečene su sljedeće prostorije: centralna sala prvog i drugog sprata, odjeljenje za hendikepirane i stepenišni prostor. Molerske radove izveo je majstor Peđa Krivokapić. Za farbarske radove bio je angažovan Andrija Ramadanović. Ofarbana su škura prema pjaci, balkonska vrata u centralnoj sali i prvom spratu i zamjenjena pojedina stakla na vratima. Ove radove smo preduzeli da bi smo spoljnu stolariju bolje zaštitili od vremenskih uticaja ali da bi palata Grgurina u kojoj je smješten Muzej zablistao punim sjajem u godini u kojoj obilježavamo i slavimo 60 godina plodnog rada naše muzejske institucije. Nadamo se da je postavljeni cilj ostvaren. Fotografije: Danijela Nikčević Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru Trg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000 Telefon: +382 (0) 32 304 720 Fax: +382 (0) 32 325 883 Website: www.museummaritimum.com e-mail: pom.muzej.dir@t-com.me promocIje Slušaj srce glumca pjesnika Jasna Vušović Diraj ljude tamo gdje su najbolji Pređovom kompjuteru zatekla sam 37 pjesama koje je pisao posljednjih par mjeseci svoga života. Neke od njih mi je čitao preko telefona, kada sam shvatila da se razvija u zrelog pjesnika. Ostali dio građe sam čuvala (neke od njih i 40 godina). Najveći dio sam pronašla među njegovim papirima, tekstovima, na poleđinama računa, kovertama, blokovima Sportske kladionice, džepovima... Pređo nije mario za arhiviranje ni rukopisa, ni kritika iz štampe, ničega što se odnosilo na njegov život...Ostavio nam je svoje stihove, mislim da nisam pogriješila što sam odlučila da se objave. Tu se otkriva njegova intima; ostavio je da je čitamo, pružio mogućnost da zavirimo malo u njegovo srce. Od Pređa sam puno naučila, on je bio skoro dvanaest godina mlađi od mene, ali je bio jača ličnost. Ako ikada budem napisala knjigu o nama dvoma ona će se zvati Kako sam postala Pređova sestra. To je bila takva energija i gde god bi smo se pojavili i kad su me ljudi od ranije znali, ja bih posle Pređa postala Pređova sestra. Drugo, on je bio sjajna ličnost , naravno seke to uvijek kažu ali vjerujem da djelite moje mišljenje. Neću vam o tome puno pričati, ali reći ću samo jednu stvar za koju mislim da mi je onako najjača. Kada bih se na nekoga naljutila malo bih ja počela nešto, on kaže: „Ma nemoj seko, nemoj svako od nas ima nešto što ne valja. Niko ti nije savršen. Nemoj, diraj ljude tamo gdje su najbolji“. Tako je on meni govorio i mislim da je to najljepše što sam od njega naučila. Mislim i da je on inače svakog od nas dirao tamo gdje smo najbolji i da je ostavio traga ljubavi iza sebe. I meni je to najljepše i zahvalna sam bogu što sam imala Pređa kao brata, što mi je bio blizak, što je bio takav. Bogu sam zahvalna što je to trajalo makar samo godina. I eto dragi prijatelji, ne bih dalje, ne bih se možda ni snašla. U svakom slučaju, mislim da je najljepše što je Pređo ostavio, ne samo svoje uloge, pa ni ove pjesme, ostavio je trag ljubavi. Mr Mileva Pejaković Vujošević, direktorica Pomorskog muzeja Dolores Fabian, konferansije, otvara prezentaciju knjige Vušovićevih pjesama Foto: Radio Dux Jasna Vušović Foto: Radio Dux U Biografija PREDRAG VUŠOVIĆ PREĐO, poznati hrvatski glumac, rođen je 1960. godine u Kotoru a preminuo je 17. februara prošle godine u 51. godini života od posljedica jakog moždanog udara. Iako rođen u Crnoj Gori, o Predragu Vušoviću se uvijek govorilo kao o dubrovačkom glumcu. Vušović je u Dubrovniku završio osnovnu i srednju školu, te je s 12 godina imao glumački debi u pozorištu Mali Marin Držić s ulogom Toma Sojera. Vušović je Akademiju dramske umjetnosti završio u Zagrebu, da bi se nakon toga vratio u Dubrovnik, gdje je dobio angažman u Kazalištu Marin Držić. 1996. godine se vraća u Zagreb i započinje glumiti u Gavelli, pozorištu koje je mu je postalo i ostalo ‘domom’ sve do trenutka njegove smrti. Prvu televizijsku ulogu Vušović je imao u seriji Putovanje u Vučjak 1986. godine, a širem gledalištu postao poznat nakon uspjeha filma Kako je počeo rat na mom otoku Vinka Brešana, s kojim je kasnije snimio i Maršala. U Dubrovniku je redovno otvarao Dubrovačke ljetne igre, glumio je u mnogim predstavama i u 34 filma, a gledaocima je najpoznatiji po ulogama u televizijskim serijama, od kojih je zadnja bila ona u Periferija Cityju Nove TV. Predrag Vušović sahranjen je u Risnu gdje je živjeo u ranom djetinjstvu. Jedra Boke - februar/2012. 3 promocIje Slušaj srce glumca pjesnika Luko Pateljak Čovjek buntovan, prkosan i nesalomljiv ilo je prirodno očekivati da će Predrag Vušović Pređo, glumac koji je na mnogim pozornicama govorio tolike tuđe riječi, htjeti progovoriti i svoje riječi, svojim riječima. I jest - progovorio, je. Te njegove riječi u ovoj su knjizi. Kao mnoštvo naplavina s raznih, tamnih i svijetlih strana pozornice Vušovićeva intenzivnog života stigle su na bjelinu ovih stranica. Iznuždene su i upravo zato uvjerljivo su ušle u ove stihove koji, onako porazbacani po papirićima, napisani u žurbi, u utakmici s mišlju koju žele prestići, i sami nisu bili svjesni svoje poetske vrijednosti sve dok nisu stigli do nakraj puta čekajući presudu. Ali: Tko je tako moćan /da presudi emociji? / Nitko. /Besmrtna je, /kakva takva,/ nečija je. (Presuda). U ovom slučaju Pređova je – potpuno. Život je česma iz koje Vušović pije te stihove sa sviješću da nije: pričopisac, /ni dramoser /ni romanopisac, /esejist i novelist/ još i manje (Poeta), ali pjesnik jest po neotklonjivoj potrebi s ljudima podijeliti /intimu i sanje (Poeta). Čitavim Vušovićevim intimnim poetskim prostorom vladaju stoga tri ključna imperativa: diši, slušaj srce i otvori srce, s važnom dodatnom pripomenom: Ne daj da ti drugi srce krèče! Zato je sav njegov svijet obojen crvenom bojom srca, onakvom kakva je boja i Kraljice Herca koju je, često je izvlačeći iz špila karata, nastojao naći u životu, tražeći je kao jednorog – ono izmaštano biće što beskrajno žudi za nevinošću i djevičanskom čistoćom i zna je prepoznati i ondje gdje je naizgled nikako nema i ne može biti - tražeći je i kao unikatni konj. Ako tim opće važećim imperativima, na kojim se gradi sva emocionalna Knjiga Pređovih pjesama 4 Jedra Boke - februar/2012. Foto: Radio Dux B Luko Paljetak govori o Pređovim pjesmama inteligencija ovih stihova, pridodamo i naputke Kako umrijeti dostojanstveno ili kako produžiti život, dobit ćemo pravilnik po kojem je život vladao Predragom Vušovićem, shvatiti raster u koji su se smjestili njegovi dani i njegove noći, kao mješavina realnog apsurda i snova. Otkrit će nam se samovit i sanovit pisac koji osjeća da neke stvari ne smiješ samo da sniš / moraćeš to sebi da objasniš. Ova knjiga jest i knjiga koja objašnjava. Piše, je čovjek buntovan, prkosan i nesalomljiv – slomite me ako možete - baš zato što predobro poznaje svoju krhkost. Štiti se zato oklopom mangupske, vijonovske ironičnosti i autopodrugljivosti, zaklanja njarnjasovskom maskom i negromantskim plaštom Marina Držića, u mnogim trenucima ne znajući tko iz koga govori, poistovjećujući se s njim po zakonima najuže srodnosti, kao hombre i hombre, kako se to vidi iz amblematske pjesme Dragi Marine. Osjeća, kao i Marin, razliku između onih nazbilj i onih nahvao koje smješta, i šalje, u Karašnjihov. Predrag Vušović vidi relativnost svega, pa i strana svijeta: Istok je zapadno zapad je istočno - jedina, je konstanta jug: na jugu je toplina, na jugu je srce koje se ne da krečiti, zna da ljudi te varaju / ljudi te lažu / samo si im hrana (Živim sa živinama), zna da nitko nije posve čist, da: Svako biće miriše osobnim govnom. Sebi. (Govna), nastoji razbiti krug u kojem se vrtimo (Krug) čvrsto vjerujući da će nas svakako / pomoći zvijezde, da nam je cilj biti: U snu / u javi / među oblacima i zvijezdama / bez riječi / sretni / zauvijek / slobodni i javni. (Želja). Zato pridodaje još nekoliko imperativa s obavezom svakodnevnog izvršavanja: Pometimo prepreke / pomazimo prigode / progledajmo. (Poklon) Pisac ovih pjesama moćno živi ljubav i potrebu za njom. Kao pripremni teren podastire joj odmalena urođenu nježnost, kako se to vidi iz mladenačkih pjesama napisanih sestri Jasni, ne boli ga kada mu ljubav na srce, na vrat / ovdje i tamo udari pečat, ona ga potvrđuje, ona je putovanje –do srca naših (Putovanje), baš kao što je i život putovanje, ali i lutanje, s otkrićem da: U patnji se pronalazimo / i opet zajedno / činimo isto / volimo se... (Lutanje) Predrag Vušović Pređo bio je uspješan u svemu što je radio na obje strane vage, ponajviše na onoj gdje je uteg bio najveći i najteži, a njemu najlakši — na onoj glumačkoj. Samo u jednoj stvari nije uspio - nije uspio ostariti. Zato i pripada onima koji ne znajući da su već stari / stare i dalje u mladosti vječnoj (Starenje). I o tome govori ova knjiga. Nije je napisao pričopisac / ni dramoser /ni romanopisac, nego čovjekglumac Predrag Vušović, od milja zvani Pređo. Čitajući je treba slušati srce, živo crveno neokrečeno srce, sa sviješću da uvijek nešto fali, fali i gotovo, Pređo večeras ponajviše. promocIje Ivana Burđelez Iskričavi stihovi i promišljanja oštovane gospođe i gospodo, dobra vam večer i hvala vam što ste došli na večerašnju promociju, Svesrdnim marom Luka Paljetka, Jasne Vušović i Davora Mojaša iz tiska je izašla čudesna mala crna knjiga. Knjiga poezije Predraga Vušovića - Pređa pod nazivom Slušaj srce. Matica hrvatskaogranak Dubrovnik pridružila se tako onim dubrovčanima i kotoranima, prijateljima i kolegama koji su Pređa cijenili i voljeli a koje je on zauvijek zadužio svojim maestralnim glumačkim interpretacijama. Knjiga je to koja nam je odškrinula vrata Pređove intime, njegovih emocija, zaigranosti i potraga, iskričavih stihova i promišljanja. Ukratko Pređo kakvog smo znali ili kakvog nismo znali sada je ponovo pred vama. Sinoć smo pred prepunom dvoranom održali predstavljanje knjige u Dubrovniku a večeras smo došli u Pređov rodni grad da mu zajedno s vama odamo poštovanje i da u mislima s njim obilježimo godišnjicu njegovog konačnog odlaska. Ipak teškoj sudbini unatoč, Pređo nam je kao zalog ostavio ovu knjigu koja će P Nastup flautistkinje Angele Mijušković trajno čuvati uspomenu na njega. I za kraj evo jedne osobne poruke Pređu ma gdje da se nalazio. Pređo, na jugu se ne broje ure! Jedina naša mjera je možda Sv. Vlaho ali on zapravo otkucava, broji, stoljeća...pa čak i tisućljeća. I tko zna koliko žive golubice, one njegove, bijele, iz težačke košare puštene, što iskati slobodu žele? Sanjaju li one poput nas dubrovačku Ikariju, vide li sada već imaginarni, arhetipski Stradun, klizište naših duša, klanac naših glasovnih poruka, izložbu naših prvih ljubavi što na izlozima stoje? Lete ti nad morem kojim si toliko puta Đelo Jusić Koktel posle promocije brodio s ribarima i zlaćan ulov vadio? Ometaju li golubice tvoje predstave, one zemaljske i one nebeske što s Dum Marinom sad slažeš? Jesu li njihova bijela pera mekana poput pramenja kose tvoje drage? Piju li one s izvorišta naše Dubrave ili zlaćane kapi ištu što zaborav nose? Osluškuju li šušur jutra neprospavanih sanja? Ćute li miris njen, i tvoj, poje li se prema tvojoj recepturi? Osjećaju li samoću, tvoju, moju? Sudbinom osuđeni, slavimo beskonačnost juga. Stavi svoje crne očale i priđi Pređo, ne, ili nemoj, poleti, golubice naša. Publika na promociji Foto: Radio Dux Publika na promociji Ivana Burđelez govori na promociji Jedra Boke - februar/2012. 5 tradIcIja 2012 KOTORSKE KARNEVALSKE FEŠTE vogodišnje tradicionalne zimske kotorske karnevalske fešte svečano su otvorene 10. februara u dvorani kotorskog Kulturnog centra, kada je proglašena nova kraljica kotorskog karnevala, a to je Ljiljana Gojković. U režiji Dolores Fabian grupa kotorskih entuzijasta i feštađuna originalnim nastupom, scenom, jezikom, muzikom, kostimografijom izvela je predstavu Ja sam od mota i oduševila kotorsku publiku. Glumci su na autentični način prikazali život starog i novog Kotora kroz ćakule, i život koji se odvijao u njemu nekada i danas. Kapo kotorskog karnevala Luka Knezović, na otvaranju je domaćima i fureštima poručio: Da što ne falim odma na početak, jer su mediji tun, pa će reći i ono što nijesam reko. Bilo je predviđeno da fešte traju do 19. februara, ali su zbog lošeg vremena i uvođenja vanrednog stanja u zemlji produžene u mart. U Domu kulture u Dobroti istoga dana održan je Bal pod maskama. U dobrom raspoloženju uz muziku i ples brojne maske podigle su raspoloženje pa se feštovalo do jutarnjih sati. Brojnim maskama gostima i O Novi broj Karampane KAO dio propratnog programa karnevala iz štampe je 27. februara izašao novi broj humorističko satiričnog lista Karampana. U novoj Karampani može se između ostalog pročitati Muljanske škerce, Dobrojske cukunade, Vrtovima Tabačini okolo kokolo, Opačine iz Sinda i okoline, Suđenje kotorskom i prčanjskom Krnevalu, Ćakule šoto voće, Mudrolije ispod batoća i mnoge druge sadržaje. Karampanu je počelo da izdaje Srpsko pjevačko društvo Jedinstvo još 1926. godine. Počasni građanin (Ćitadino D`Onore) prije i tokom spaljivanja feštađunima predstavila se nova kraljica Kotorskog karnevala. U prčanjskom Domu kulture popodne je priređen Dječji maskenbal. U nedjelju 12. februara popodne u diskoteci Maksimus održan je drugi Dječji maskenbal. Dvorana kotorskog Kulturnog centra u ponedjeljak 13. februara bila je mjesto održavanja koncerta art-grupe Montenegro, a u utorak 14. februara u Kulturnom centru je priređen Dječji hepening. U petak 17. februara u Kulturnom centru je održan program pod nazivom Mažoretke Fešta šou, dok je u Domu kulture u Škaljarima organizovana Škaljarska večera. U subotu 18. februara u 20.30 održan je Tradicionalni kotorski maskenbal u diskoteci Maksimus. Goste su zabavljali Montenegrosingersi, Nina Petković i Vesko Belada, a voditeljka programa bila je Dubravka Jovanović. Istog dana u Donjoj Lastvi je održan tradicionalni donjolastovski karneval koji je krenuo iz VII kvarta ispod smokve. Sunce i lijepo vrijeme izmamilo je veliki broj maski i gostiju koji su učestvovali u povorci duž jadranske magistrale i rive. Domaćini iz sedmog Karneval u Donjoj Lastvi kvarta poslužili su razne delicije a gosti su bili posebno oduševljeni domaćim vinom čuvenih vinarija Nikolić i Luković, kontroliranog porijekla sa donjolastovskih padina, autohtonih sorti Infuzija, Transfuzija i Proglašenje Ljiljane Gojković za kraljicu karnevala 2012. 6 Jedra Boke - februar/2012. Smokva. Povorka sa maskama mažoretkama i gradskim muzikama Đenovića i Tivta obišla je cijelo mjesto a nakon optužnice i izricanja presude na mulu ispred crkve Svetog Roka spaljen je krivac za sve nedaće, Cittadino Onorario olitiga Počasni građanin. Nakon što je 19. februara objavljeno da je karneval zbog nevremena odložen, tada za sljedeću nedjelju, Karnevalska grupa Oriđinali na bini ispred ulaza u Stari grad nastupila je u svojoj režiji, ukazavši na borbu protiv kolektivne amnezije, posebno kada je riječ o uzrocima propasti pomorske kompanije Jugooceanija. U četvrtak 23. februara u Starom gradu je priređen tradicionalni Abrum u kojem je učestvovala Gradska muzika i mažoretke. U izvornom značenju abrum je stari naziv za udicu, koji koriste bokeški ribari, a u doba karnevala abrum je vrsta reklame, poziv, mamac za maškare. Sveštenstvo Kotorske biskupije i Pravoslavne crkvene opštine smatra da ova paganska tradicija treba da se održava u skladu sa tradicijom poštovanja početka posta koji Prčanjski karneval: Korupko Pokvarenjaković Oktopodus, krivac za sve loše u 2011.g. podrazumijeva uzdržavanje od svih poroka, tišinu i molitvu Nastavljena je i tradicije održavanja starog Prčanjskog karnevala, koja je obnovljena 1976 godine. Vesela karnevalska povorka 25. februara je prodefilovala prčanjskom rivom. Na čelu povorke bio je kako to tradicija i nalaže Kapo od karnevala, uz Gradsku muziku Kotora, mažoretke, brojne maske i naravno krivac za sve loše u protekloj godini – Korupko Pokvarenjaković-Oktopodus – koji je, Spaljivanje Korupka Pokvarenjakovića oktopodusa Fotografije: Radio Dux tradIcIja nakon suđenja na rivi spaljen. Istog dana u šoping centru Kamelija održan Veliki dječji maskenbal. Među maskama su bili: gusari, vile, štrumfovi, ratnici, pčele, zečevi,miševi te kraljica noći, a prvonagrađena nosi naziv Princeza i princ. Organizatori zimskih karnevalskih svečanosti su Opština Kotor, Turistička organizacija i Kulturni centar Nikola Đurković, a pokrovitelj Ministarstvo turizma i održivog razvoja. Vrijednost manifestacije je 30 hiljada eura. POČETKOM FEBRUARA PROSLAVLJEN tripundan po 1203. put Tripundansko kolo Bokeljske mornarice stva St.Trifone Adelfia - Montrone iz Barija. U pratnji Bokeljske mornarice i Gradske muzike Kotor, procesija je, u skladu sa tradicijom, prošla ispred pravoslavnog hrama Svetog Nikole, gdje su mošti sveca pozdravili paroh kotorski Momčilo Krivokapić i članovi Srpske pravoslavne crkvene opštine kotorske. U okviru svetkovine Sv. Tripuna 4. februara u bečićkom hotelu Splendid održano je tradicionalno Tripundansko veče. U programu su učestvovali Slatka tajna iz Metkovića i trio Ad libidum iz Dubrovnika. Manifestacija Tripundanskih svečanosti okončana je puštanjem zastave Sv.Tripuna sa katedrale u nedjelju 12. februara tačno u podne. Procesija sa moštima sv. Tripuna Izlazak iz katedrale Svetog Tripuna Fotografije: Radio Dux U našem lijepom gradu 5. februara je po 1203. put u kontinuitetu obilježen blagdan sv. Tripuna. Nakon svečane pontifikalne mise, koju je u katedrali služio biskup kotorski monsinjor Ilija Janjić, u okviru vanjskih svečanosti povodom Tripundana u procesiji ulicama Kotora su učestvovali brojni vjernici - katolici i pravoslavni. Ove godine bilo je kao i toliko prethodnih. Čitav Grad je na poseban način osjećao Svečevu prisutnost, koji više od milenija bdije nad njim. Mošti sveca iz vremena nepodijeljenog hrišćanstva pozdravili su i zvaničnici, među kojima i ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Petar Turčinović i gradonačelnica Kotora Marija Ćatović, kao i gosti brat- Jedra Boke - februar/2012. 7 dan muzeja grada perasta uzej grada Perasta 28. februara je proslavio 75 godina rada i postojanja. Povodom obilježavanja dana Muzeja istog dana uveče u prostoru Muzeja u palati Bujović promovisan je roman Četvrta dimenzija autorke Olivere Doklestić iz Herceg Novog. Knjigu je izdala beogradska kuća Ars libri jula prošle godine, a na književnoj večeri u peraškom muzeju govorili su istoričar i teoretičar drame i pozorišta prof. dr Siniša Jelušić, književnik Miraš Martinović i turizmolog prof. dr Milenko Pasinović. Muzej grada Perasta osnovao je 28. februara 1937. godine Opštinsko vijeće Perasta. Radio je u kontinuitetu čak i u vrijeme Drugog svjetskog rata, a jedini kraći prekid bio je nakon razornog zemljotresa 1979. g. kada je zgrada bila obnavljana. U njemu se čuva istorija, ne samo Perasta nego i Boke, vrijedna arhiva od sredine 15. vijeka, eksponati od 15. do 20 vijeka. Muzej prikazuje istoriju mjesta malog po gabaritima, ali izuzetno velikog po značaju i istorijskom i kulturnom nasljeđu. DON NIKO LUKOVIĆ – GODIŠNJICA: 15. februara se navršilo 42 godine od smrti poznatog naučnog i kulturnog radnika don Nika Lukovića, kanonika kotorske Biskupije. U toku svog šezdesetogodišnjeg službovanja u crkvi, kao čovjek široke kulture, avangardnih pogleda shvatanja i poteza, neumorno je propovjedao bratstvo među narodima, a izrazito se zalagao za razvoj i afirmaciju Boke Kotorske kao turističke destinacije i promocije njene bogate kulturno istorijske baštine. TRIPO KOKOLJA – SJEĆANJE: 28. februara 1661. godine u Perastu je rođen znameniti bokeljski barokni slikar Tripo Kokolja. Školovan je u Veneciji, najveći dio života proveo je u rodnom gradu odakle pred kraj života odlazi na Korčulu. Najveći umjetnički domet ostvario je u religioznom stvaralaštvu. Uradio je veliki broj pala i oltarskih slika, a njegovo najznačajnije djelo je unutrašnja dekoracija crkve Gospa od Škrpjela na istoimenom ostrvu pred Perastom. M RSTVO O M PO Riječnik pomorskih pojmova HRVATSKI TRGOVAČKI JEDRENJAK 12-13 VIJEKA imao je tri latinska jedra, bio je dugačak 28 m, širok 8,4 m, visine boka do palube 4,4 m i maksimalnim gazom vjerovatno između 2 i 3 metra. Bokovi broda su bili obli kao i dno koje je prema pramcu poprimalo jajolik oblik. Krma mu je završavala u obliku klina (klinasta kruna), a duž obiju strana palube protezala se ograda. Na kraju krme nalazio se krst (vjerovatno je tu bio umjesto pulene na pramcu broda). Pramac je bio povinut prema unutrašnjoj strani broda. Na krmenom dijelu (kasur) bila je izgrađena nastamba za posadu, koja je istovrijemeno služila i kao kormilarnica (kormilo sa krmenim veslom, po jednim sa svake strane broda). Na pramčanom dijelu nalazio se uređaj za podizanje sidra (ručno vitlo). Na pramcu su bile i bitve za privez. Snast (jarbolje i jedrilje) je konstruktivno doprinosila ukupnoj stabilnosti broda. Pramčani jarbol je bio nagnut naprijed kako bi se moglo koristiti najveće jedro. Bio je osiguran sa pet pripona što su čvrsto vezivale i davače sigurnost prilikom jačih udara vjetra. Pri vrhu jarbola nalazio se prsten za prihvat stepenica što su vodile na koš na jarbolu. Srednji i krmeni jarbol bili su na palubi postavljeni pod uglom od 90 stepeni, a ležišta su im, kao i kod pramčanog, bila čvrsto fiksiran u palubi i potpalublju. Zbog nedostatka klasičnog kormila i zbog skraćene krmene statve njime se nešto teže održavao smjer plovidbe. Bio je poglavito namijenjen trgovini ali se uz male preinake mogao koristiti i u ratne svrhe. Prikaz ovakvog broda nalazi se na grafitu crkvice sv. Jurja na ostrvu Krku. Slike starih jedrenjaka