Magazin ProCredit Bank Broj 3 - Januar/Sijeèanj 2011. svijet Drvna industrija strateška grana ekonomije BiH Krediti za rastereæenje ProCredit Bank Zakon o deviznom poslovanju FBiH Sretnu i uspješnu poslovnu 2011. zeli vam www.procreditbank.ba Dobrodošli u Poslovni svijet! Poštovani klijenti, Iza nas je teška godina koju je obilježila ekonomska kriza i brojni izazovi s kojima smo se suoèili. U novu godinu ulazimo sa više optimizma, te se nadamo da æe se ekonomska situacija poboljšati, te da æemo zajedno ostvariti napredak. U ovom broju magazina Poslovni svijet, donosimo brojne zanimljive teme. Ovaj put smo ugostili gðu. Šemsu Alimanoviæ, sekretara Grupacije šumarstva i drvne industrije u Privrednoj komori FBiH, koja nam je objasnila trenutnu situaciju u ovoj grani privrede, prepreke s kojima se domaæa preduzeæa suoèavaju, te predstavila planove Komore za 2011. godinu. Važnost izgradnje mostova izmeðu domaæih preduzeæa i meðunarodnih partnera izložila je Lejla Cviko Vandiæ, direktorica konsalting agencije koja radi na povezivanju domaæih sa renomiranim preduzeæima iz Holandije. Donosimo vam tumaèenje Zakona o deviznom poslovanju FBiH. Naime, od 1. oktobra, ove godine, plaæanje, naplaæivanje, prijenos i isplata u FBiH izmeðu rezidenata, izmeðu rezidenata i nerezidenata, i izmeðu nerizidenata vrši se u konvertibilnim markama. Saznajte više na koji naèin ovaj Zakon utièe na vaše poslovanje u èlanku koji smo pripremili za vas. sa preduzeæima Eæo Company d.o.o., Denicom d.o.o., EFEKT CD d.o.o iz Sarajeva i Limoplast d.o.o. iz Gradaèca. Ako želite da se u iduæem broju objavi èlanak o vašem preduzeæu, pozivamo vas nas kontaktirate. Važno je napomenuti da smo dostupni i online na web stranici banke www.procreditbank.ba. što predstavlja dodatnu promociju za vaše preduzeæe. Ako planirate pripremu prezentacije vaše kompanije ili nekih proizvoda, predlažemo vam da proèitate èlanak na temu „Kako kreirati uspješne poslovne prezentacije?“, koji donosi savjete o tome što svaka prezentacija treba da sadrži, kako uspješno prezentirati njen sadržaj, te pobijediti tremu. Nadalje, pripremili smo teme iz Marketinga i Odnosa s javnošæu koje æe vam pomoæi da unaprijedite vaš biznis. Nismo zaboravili ni poslovne tehnologije, te vam ovaj put donosimo brojne savjete o tome kako privuæi posjetioce na korporativnu Web stranicu preduzeæa i aktivno je promovirati. Uživajte i u ovom izdanju magazina Poslovni svijet! Želimo Vam sretne praznike i sve najbolje u predstojeæoj 2011. godini. Nakon predstavljanja naših klijenata Megadrvo d.o.o. iz Bijeljine i privrednog društva AS iz Jelaha, u ovom broju smo razgovarali Redakcija Vaši komentari su dobrodošli! Željeli bi da magazin „Poslovni svijet“ sadrži teme koje su Vama interesantne i korisne. Stoga, kako bi ga uèinili još kvalitetnijim, pozivamo Vas da prijedloge tema koje æemo obraditi u magazinu šaljete na e-mail: poslovnisvijet@procreditbank.ba ili nas kontaktirate na broj telefona: 033 253 994. Stojimo Vam na raspolaganju! Stavovi i mišljenja iznesena u ovoj publikaciji su mišljenja autora i ne mogu se smatrati zvaniènim stajalištima ProCredit Bank d.d. Sarajevo Izdvajamo iz Sadržaja Aktuelnosti iz ProCredit Bank 8 9 - 10 ProCredit Bank ponudila kredite za rastereænje Saradnja s Privrednom komorom FBiH Tema broja Drvna industrija - strateška grana ekonomije BiH 16 - 17 Zakonodavstvo Zakon o deviznom poslovanju FBiH 22 - 24 Savjeti za Vaš bolji biznis Istraživanje tržišta kao potpora uspješnijem poslovanju 27 - 28 Procredit Bank – Naš cilj je zadovoljan klijent 36 Posjetili smo sajmove u 2010... Kontaktirajte nas: Adresa ProCredit Bank Magazin „Poslovni svijet“ Emerika Bluma 8 71000 Sarajevo Tel: 033 254 994 Fax: 033 250 950, lokal 258 Izdavaè ProCredit Bank d.d. Sarajevo E-mail: poslovnisvijet@procreditbank.ba Web: www.procreditbank.ba 5 Aktuelnosti iz domaæe ekonomije Sažetak i glavni nalazi istraživanja o sprovedbi razvojnih politika u sektoru malih i srednjih preduzeæa (MSP) Centra za politike i upravljanje P rema posljednjim dostupnim podacima, ukupan procijenjeni broj preduzeæa u BiH bio je od 26 do 29 hiljada. Od tog broja, procjenjuje se da preko 97% preduzeæa spada u mikro, mala i srednja preduzeæa. MSP u BiH èine okosnicu ekonomije, stvarajuæi preko 60% bruto društvenog proizvoda (BDP) i glavninu novih radnih mjesta. Veæ ovi podaci, odnosno procjene, ukazuju na jednu od osnovnih prepreka za definisanje i sprovoðenje efikasne strategije i politika podsticanja MSP u BiH: nepostojanje pouzdanih statistièkih podataka o broju MSP, njihovim osnovnim karakteristikama i rezultatima (djelatnost, broj zaposlenih, prihod, profit), broju novoosnovanih i broju ugašenih MSP, itd. Zbog toga je nemoguæe napraviti pouzdanu ocjenu efekata bilo koje politike podsticanja razvoja ovog sektora, niti ocijeniti moguæe efekte bilo koje nove regulative na ovom podruèju. Ova èinjenica jasno pokazuje stvarnu nezainteresovanost i nespremnost vlada u BiH da kreiraju pravne i administrativne uslove podsticajne za razvoj MSP sektora, nasuprot deklarativnim izjavama o znaèaju sektora i spremnosti za podsticanje njegovog razvoja. Bitna slabost sistema podsticanja razvoja sektora MSP u BiH je nepostojanje neohodnog pravnog i institucionalnog okvira na nivou BiH, odnosno na državnom nivou. Taj okvir bi morao da ukljuèi slijedeæe: zakon o MSP, strategiju razvoja MSP, agenciju za MSP i fond za MSP. Od svih ovih komponenti, u BiH je u proteklom èetverogodišnjem periodu samo usvojena Strategija razvoja MSP - tek u 2009. godini, mada je prvi prijedlog strategije bio pripremljen još 2005. godine. Nije bez znaèaja ni nepostojanje zakona o državnoj pomoæi, koji treba da uredi cijelu oblast državnih podsticaja za preduzeæa. Zakon usklaðen s direktivama i zahtjevima EU bi rezultirao eliminisanjem niza vidova pomoæi javnim preduzeæima na svim nivoima i omoguæavanjem znaèajnog poveæanja sredstava raspoloživih za podsticanje MSP. Kao ilustracija, u 2008. godini je iz budžeta FBiH izdvojeno 101 milion KM za transfere javnim preduzeæima (6% ukupnog budžeta), a za transfere za podsticanje razvoja poduzetništva i obrta nešto manje od 10 miliona KM (0,6% ukupnog budžeta). Ipak, nepostojanje institucionalnog okvira na državnom nivou, ne može ni opravdati ni objasniti slabe efekte politika podsticanja MSP na nivou entiteta, posebno u FBiH. Prema istraživanju poslovnog okruženja koje provodi Svjetska banka, BiH se nalazi na 160. mjestu od 180 rangiranih ekonomija po pitanju poèinjanja biznisa i registracije preduzeæa. Poreðenja radi, nakon reformi, Makedonija je na 6. mjestu. U BiH su nakon provedenih reformi i uvoðenja novog Okvirnog zakona o registraciji preduzeæa i software-skog sistema za registraciju preduzeæa, zbog paralelnog voðenja „starog“ i „novog“ sistema registracije, uslovi za registraciju preduzeæa pogoršani, pa je vrijeme registracije produženo. Prema istom istraživanju u 2010. godini je proces registracije preduzeæa trajao u BiH 60 dana, u Makedoniji 4 dana, u Hrvatskoj 22 dana, a u Srbiji 13 dana. Troškovi registracije su iznosili 1.080 KM u BiH, 157 KM u Makedoniji, 1.730 KM u Hrvatskoj i 615 KM u Srbiji. Jedino unapreðenje ostvareno u BiH u protekle èetiri godine odnosi se na smanjenje visine minimalnog kapitala. Svi ostali uslovi su ostali isti ili su lošiji u 2010. nego u 2006. godini. Bosna i Hercegovina je u protekle èetiri godine ostvarila vrlo mali napredak u provoðenju politika u oblasti razvoja MSP. Prema ocjeni OECD-a, od deset oblasti koje su predmet istraživanja (obrazovanje za preduzetništvo, pokretanje biznisa, legislativa, radna snaga, IT, izvoz, porezi, tehnologije, e-business i reprezentativno predstavljanje), BiH nije ostvarila pomak ni u jednoj, a indikatori su ostali na nivou iz 2007. godine. Izvještaj za 2009. godinu posebno se kritièki osvræe na oblasti pokretanja biznisa, gdje je „BiH jedina zemlja Zapadnog Balkana koja nije napravila reformu ove oblasti“, i e-businessa i e-governance, „u kojem je BiH najslabija od svih zemalja koje su istraživane“. OECD-ov izvještaj takoðe identifikuje osnovne oblasti u kojima BiH mora ostvariti napredak: (1) zaokruživanje institucionalne mreže, strategije i legislative za MSP na državnom nivou; (2) poboljšanje procesa pokretanja biznisa; i (3) nastavak napora na izgradnji ljudskog kapitala. Poreska politika i administrativne procedure su jedan od najznaèajnijih zapreka za poslovanje MSP. Nakon uvoðenja poreza na dodatu vrijednost (PDV) koji je zamijenio mrežu komplikovanih poreza na promet i usluge, BiH je znaèajno poboljšala rang, iako je još uvijek nisko rangirana u ovoj oblasti, gdje je od 155 zemalja rangirana kao 129. ekonomija u 2010. godini. U poreðenju sa zemljama èlanicama OECD, svako preduzeæe u BiH na godišnjem nivou izvrši èetiri puta više plaæanja administraciji (51 u BiH naspram prosjeènih 12.8 puta u zemljama OECD) i potroši više od duplo radnih sati na poresku administraciju (422 sata u BiH naspram 194 sata u zemljama OECD). I u poreðenju s preduzeæima iz drugih zemalja regiona, preduzeæa u BiH gube mnogo više radnih sati na poresku administraciju od preduzeæa iz recimo Makedonije (75 sati), Hrvatske (196 sati) ili Srbije (279 sati). Niska likvidnost i dug proces naplate spornih potraživanja je jedna od najveæih slabosti BH ekonomije. U istraživanju Doing Business, BiH je rangirana kao 124. ekonomija u svijetu, te u posljednje èetiri godine nije bilo poboljšanja (u 2006. godini je BiH bila rangirana kao 119. od 178 ekonomija). Osnovna slabost BiH su veliki broj procedura (38 procedura naspram 31 procedura u zemljama èlanicama OECD), dugotrajnost procedura (595 dana naspram 462 u zemljama OECD), te visoki troškovi postupka (dva puta veæi troškovi - 38.4% od vrijednosti spora u BiH naspram 19.4% u zemljama OECD). I na ovom podruèju smo rangirani znatno lošije nego druge zemlje regiona. Dok troškovi postupka koje plaæaju preduzeæa iz BiH iznose 38% od vrijednosti spora, ti troškovi za preduzeæa iz Makedonije iznose 14%, iz Hrvatske 33% i iz Srbije 29%. Aktuelnosti iz domaæe ekonomije Izvještaji o napretku BiH u procesu evropskih integracija u periodu od 2007.-2009. godine bilježe male pomake u oblastima vezanim za razvoj MSP, a generalni napredak je ocijenjen kao slab. Pomaci su napravljeni usvajanjem Okvirnog zakona o registraciji preduzeæa u 2007. godini, ali je kasnije uraðeno malo na njegovom provoðenju. U 2008. godini su zabilježeni pomaci kroz „giljotinu propisa“ u RS i usvajanje propisa vezanih za steèaj, te poveæanu raspoloživost finansijskih sredstava za razvoj MSP kroz entiteske razvojne banke i privatni finansijski sektor. U 2009. godini je zabilježen napredak kroz usvajanje državne Strategije za MSP. Strategija predviða mjere uvoðenja Savjeta za preduzetništvo, ali ne i Agenciju za razvoj MSP i Fond za razvoj MSP na državnom nivou. Strategija ipak predviða samo niz mjera, bez konkretnih akcionih planova za implementaciju. Opšta ocjena o napretku BiH u provoðenju EU Povelje o MSP je loša. Mreža podrške razvoju MSP postoji, ali ne funkcioniše efikasno. Na državnom nivou ne postoje zakoni i ne postoji obaveza dvosmjerne vertikalne koordinacije sa nivoa BiH do nižih nivoa, te sa nižih nivoa ka BiH nivou. U FBiH nema te koordinacije sa nivoom kantona. RS ima elemente vertikalne koordinacije sa opštinskim nivoom, što dokazuje izvještavanje opština o podsticajima, ali po svemu sudeæi ova koordinacija nije dvosmjerna. Finansijski podsticaji za MSP na nivou FBiH obuhvataju grantove Ministarstva za razvoj, poduzetništvo i obrt u ukupnom iznosu od 23.55 miliona KM za èetverogodišnji period 2007.2010., grantove kao sufinansiranje 25% kredita odobrenih od strane RB FiH u ukupnom iznosu od 7.4 miliona KM za 2009. i 2010. godinu, te posebnu kreditnu liniju RB FBiH u ukupnom iznosu od 14.8 miliona KM za 2009. i 2010. godinu. Dakle, ukupni direktni finansijski podsticaji za MSP na nivou FBiH u proteklom èetverogodišnjem periodu su iznosili 45.75 miliona KM. Ako se ima u vidu èinjenica da RB FBiH upravlja sredstvima u visini od preko 200 miliona KM, jasno je da je postojao finansijski potencijal za daleko snažniju podršku sektoru MSP kroz povoljne kredite iz sredstava ove banke. Finansijski podsticaji za MSP na nivou RS se daju uglavnom kroz povoljne kredite koje IRB RS plasira putem komercijalnih banaka i mikrokreditnih organizacija. Prema informacijama prezentiranim na web stranici ove banke, od ukupno 443.7 miliona KM planiranih za tri kreditne linije relevantne za MSP za period 2008.- 2010. godine, u periodu od 2008. do avgusta 2010. godine, ukupno je odobreno kredita u iznosu od 319.8 miliona KM. 6 ministarstava i institucija nisu imala znaèajan pozitivan efekat na razvoj sektora MSP. Kao ilustrativni primjer možemo navesti konstrukciju tehnološkog parka - kada bi iz postojeæih sredstava podsticaja sa raznih nivoa godišnje napravili po jedan tehnološki park, koji je investicija od nekoliko desetina miliona KM, napravio bi se znaèajan pomak. Umjesto toga se desetine miliona KM usmjeravaju na veliki broj mikro intervencija bez efekta po pitanju konkurentnosti i kvalitetnog zapošljavanja. Za izvještaj u cijelini posjetite: www.cpu.org Bh.kupovna moã najniža u Evropi Prosjeèna kupovna moã stanovnika u BiH u ovoj godini iznosi 2.435 eura, odnosno oko 20 posto europskog prosjeka, što BiH svrstava na 37. mjesto meðu 42 europske zemlje. Prema rezultatima istraživanja njemaèke marketinške kompanije GfK, kupovna moã po stanovniku u Evropi iznosi 11.945 eura i predstavlja rast od 2,1 posto u odnosu na prošlu godinu, kada je bila 11.699 eura, prenijeli su hrvatski portali. Od zemalja u regionu, najbolje je plasirana Slovenija koja je sa kupovnom moãi od 10.045 eura po stanovniku ili 84 posto od europskog prosjeka, zauzela 20. mjesto od 42 posmatrane zemlje. Maðarska sa 5.048 eura po stanovniku svrstana je na 27. mjesto, Crna Gora sa 3.206 eura na 32., a Srbija sa 3.033 eura na 34. mjesto, navodi se u istraživanju GfK. Opšti stavovi javnosti su da obje razvojne banke u entitetima nisu transparentne i da se odobravanje kredita zasniva više na politièkim nego na ekonomskim kriterijima. Kritike su mnogo izraženije za Razvojnu banku FBiH nego za Investicionorazvojnu banku RS. Pošto se radi o javnim institucijama (100% u vlasništvu entiteta, odnosno finansirane iz budžeta), njihova odgovornost prema javnosti je velika. Kupovna moã Hrvata iznosi 4.808 eura, što èini 34 posto prosjeka u Evropi i svrstava je na 29. mjesto. Predsjednik Skupštine Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT Goran Raèiã kaže da je kupovna moã stanovnika od 2.435 eura realna slika stanja u BiH. Analiza podsticaja za razvoj MSP u BiH pokazuje da su postojeæa sredstva rascjepkana na mikro nivoe. Strategije i politike entiteskih i nižih nivoa se referiraju na kapitalne investicije, kao što su tehnološki parkovi, one-stop-shop-ovi, inovacije i informatièko društvo, što zahtijeva velike investicije i uvezivanje više institucija. Provoðenje ovih politika æe zahtijevati visok stepen koordinacije, koja danas ne postoji. U istraživanju GfK navodi se da novi podaci o kupovnoj moãi odgovaraju posljedicama ekonomske krize, koje su se razlièito odrazile na evropske ekonomije. Bogatije zemlje imale su tek neznatan pad kupovne moãi, sa izuzetkom Švedske, koja je imala zapažen rast. Portugalija, Italija, Irska, Grèka i Španija bilježe pad kupovne moãi, a Turska, s druge strane rast od èak deset posto, navodi se u istraživanju GfK, prenijeli su hrvatski portali. Ocjena efekata podsticaja ne postoji. Statistika ne obezbjeðuje podatke koji bi omoguæili kvantificiranje indikatora koji bi ukazali na ostvarene efekte kao što su: poveæanje broja zaposlenih, poveæan broj MSP, poveæanje proizvodnje, poveæanje izvoza ili udjela MSP u BDP-u. Svi ovi efekti su istaknuti kao ciljevi u strategijama razvoja MSP na svim nivoima. Kretanje agregatnih ekonomskih indikatora, posebno stope nezaposlenosti, opravdava zakljuèak da sva sredstva plasirana preko entiteskih razvojnih banka ili direktno od relevantnih Kupovna moã stanovnika (Purchasing Power Index) predstavlja zbir svih dostupnih novèanih sredstava po stanovniku (neto primanja graðana) i jedan je od najznaèajnijih indikatora potrošaèkog potencijala. Prodaja robe i usluga direktno zavisi od visine kupovne moãi, koja se izraèunava na osnovu makroekonomskih pokazatelja svake zemlje, podataka iz meðunarodnih institucija i dodatnih analiza u GfK. www.beta.ba 7 Aktuelnosti iz EU Meðunarodno aktivna mala i srednja preduzeæa imaju bolje rezultate Najrelevantniji rezultati ankete: 1. 25% EU malih i srednjih poduzeæa izvozi ili su izvozili u nekom trenutku tokom posljednje 3 godine 2. Partnerske zemlje su uglavnom ostale zemlje EU - 76 % izvoza malih i srednjih preduzeæa okrenuto prema unutarnjem tržištu. 3. Postoji direktna veza izmeðu razine internacionalizacije i velièine firme. Što je veæe malo i srednje preduzeæe , to se više internacionalizira. 4. Postoji negativna korelacija izmeðu velièine populacije u domovini malog i srednjeg preduzeæa i njegovog nivoa meðunarodne aktivnosti. 5. Bolji rezultati za internacionalno aktivna mala i srednja preduzeæa Istraživanje provedeno u EU Meðunarodna MSP stvaraju više radnih mjesta. U EU, 25% malih i srednjih preduzeæa (MSP) izvoze ili su izvozili u nekom trenutku tokom posljednje 3 godine. Ovo je objavljeno u novoj studiji Europske komisije koja je dostupna i on-line. Meðunarodno aktivni MSP imaju rast zaposlenosti od 7% u odnosu na samo 1% za mala i srednja preduzeæa bez ikakve meðunarodne aktivnosti . M eðunrodno aktivni MSP pokazuju rast zaposlenosti od 7%, dok taj broj iznosi 1% za one bez ikakve meðunarodne aktivnosti. Tu je i jak odnos izmeðu internacionalizacije i inovacije. 26% malih i srednjih preduzeæa aktivnih u inostranstvu su predstavila proizvode ili usluge koji su novi za njihove sektore u njihovoj zemlji, za druge male firme broj je samo 8% . Meðutim, meðunarodne aktivnosti su uglavnom usmjerene prema drugim zemljama unutar unutarašnjeg tržišta EU, a samo oko 13 % malih i srednjih poduzeæa u EU su aktivni na tržištima izvan EU. Europske firme su više meðunarodno aktivne, u usporedbi sa amerièkim i japanskim MSP. Ovo su samo neki od rezultata studije "Internacionalizacija europskih malih i srednjih preduzeæa". Ona skicira razine internacionalizacije europskih malih i srednjih preduzeæa i identificira glavne prepreke i prednosti internacionalizacije. Ova studija analizira 26 posebnih sektora. Najveæi postotak internacionaliziranih MSP nalazi se u trgovini na veliko, rudarstvu, proizvodnji i prodaji motornih vozila . U sklopu usluga, bodovi su vrlo visoki. Sektori djelatnosti s najveæim udjelom izvoza malih i srednjih preduzeæa su rudarstvo (58%), proizvodnja (56 %) , trgovina na veliko (54 %) , istraživanje (54 %) , prodaja motornih vozila (53 %) , iznajmljivanje (39 %) i transport i komunikacije (39 %) . Postoji izravna veza izmeðu internacionalizacije malih i srednjih preduzeæa i poveæanja performansi. Cilj ovog istraživanja bio je pružiti ažuriran i sveobuhvatan pregled stepena internacionalizacije europskih malih i srednjih preduzeæa. Podaci i zakljuèci ovog istraživanja temelje se na ispitivanju 9.480 malih i srednjih preduzeæa u 33 europske zemlje. Istraživanje je provedeno u proljeæe 2009.godine. U studiji su analizirane sve aktivnosti koje stavljaju mala i srednja preduzeæa u bilo kakve znaèajnije poslovne odnose s inostranim partnerom : izvoz , uvoz, direktna strana ulaganja, meðunarodno podugovaranje i meðunarodna tehnièka suradnja. Rezultati omoguæuju dubinski pregled stanja po zemljama, po velièini: mikro, mala i srednja preduzeæa i po sektoru (analizirano je 26 odvojenih sektorskih grupa). Meðunarodni MSP su inovativni: 26% malih i srednjih preduzeæa aktivnih u inostranstvu su predstavili proizvode ili usluge koje su nove za svoje sektore u njihovim zemljama, dok druga mala i srednja preduzeæa samo 8 % . Uvoz je koraèni kamen za izvoz : MSP koje su imale i uvoz i izvoz , zapoèele su s uvozom dvostruko èešæe (39 %), nego izvozom (18 %). Javna potpora uveliko neprimjeæena: Samo 16 % malih i srednjih preduzeæa su svjesna programa javne potpore za internacionalizaciju i samo mali broj malih i srednjih preduzeæa koristi javne potpore. Europska mala i srednja preduzeæa su internacionalno aktivnija od amerièkih i japanskih malih i srednjih preduzeæa. Sveukupno, europske firme su više aktivne nego njihove kolege u Japanu ili SAD-u. Preporuke za politiku podrške MSP Svjesnost o postojanju i korištenje programa javne potpore trebaju biti unaprijeðeni . Lakši pristup mjerama podrške za mikro firme: oni su ti koji trebaju i koji æe imati više koristi od programa potpore. Inovacija i internacionalizacija su usko povezani. Ovo snažno sugerira koordinaciju mjera politike usmjerene na poticanje inovacija i internacionalizacije, ili èak spojiti agencije koje provode ove dvije vrste politika . Uvoz je koraèni kamen za izvoz. Javni programi potpore trebaju uzeti u obzir ovu èinjenicu . Više informacija potražite na: http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/marketaccess/i nternationalisation/index_en.htm Novosti iz ProCredit Bank 8 Podrška preduzeæima iz šumarstva i drvne industrije U Privrednoj/Gospodarskoj Komori FBIH (PKFBiH ) održan je radni sastanak predstavnika radne grupe Udruženja šumarstva i drvne industrije FBiH, sa predstavnicama ProCredit Bank. U cilju pružanja potpore preduzeæima iz oblasti šumarstva i drvne industrije, ProCredit Bank je predstavila bankarske proizvode i usluge kreirane prema zahtjevima ovog privrednog sektora. Prezentirana ponuda je obuhvatila: kredite za obrtni kapital, certificiranje, trajna obrtna sredstva, osnovna sredstva, kreditnu liniju za finansiranje izvoza, okvirni kredit i kredit za rastereæenje, te dokumentarno poslovanje i usluge platnog prometa. ProCredit Bank je izrazila spremnost za poslovnu saradnju sa firmama koje se u lancu šumarstva i drvoprerade pojavljuju u svojstvu dobavljaèa opreme, sirovina, certifikacijske kuæe i sl. Banka je u cilju informisanja i edukacije preduzeæa istakla moguænost organizovanja sastanaka i edukativnih radionica na temu novih tehnologija, repromaterijala, dizajnerskih rješenja, dokumentarnog poslovanja, finansijskog menadžmenta, itd.. ProCredit Bank privrednicima ponudila kredite za rastereæenje Jedan od izazova s kojima se privrednici suoèavaju je kako izmiriti sve obaveze na vrijeme i kako upravljati strukturom kreditnih obaveza u vrijeme smanjene prodaje i potražnje. S tim u vezi, ProCredit Bank je kreirala posebnu ponudu za mala i srednja preduzeæa u vidu Kredita za rastereæenje obaveza. Kredit za rastereæenje omoguæava klijentima da optimiziraju svoja zaduženja u otplati i smanje mjeseène obaveze. Takoðer, klijenti dobivaju odgovarajuæi period odložene otplate, te su u moguænosti da objedine otplatu više kredita u jednu ratu. „Upravljanje strukturom kreditnih obaveza je izazov za svakog privrednika i bitna pretpostavka za stabilnost i stvaranje predispozicije za nova ulaganja i rast. S tim u vezi, smatramo da su krediti za rastereæenje adekvatno rješenje za sve koji imaju kreditne i druge obaveze èija struktura i rok nisu prilagoðeni trenutnim uslovima“, izjavio je Edin Hrnjica, izvršni direktor ProCredit Bank. Privrednici mogu izabrati jedan od kredita ili kreirati kombinaciju u iznosu od preko 50.000 KM u skladu sa njihovim potrebama. U ponudi su: investicioni kredit sa rokom otplate do 120 mjeseci, kredit za trajna obrtna sredstva sa rokom otplate do 60 mjeseci, kredit za obrtna sredstva sa rokom otplate do 36 mjeseci i kredit po transakcijskom raèunu do 12 mjeseci sa jednogodišnjim poravnanjem. Klijenti ostvaruju posebne pogodnosti koje se odnose na ostale usluge banke, ukljuèujuæi i platni promet u zavisnosti od obima dogovorenog poslovanja. Brojne pogodnosti za korisnike paketa usluga ProCredit Bank ProCredit Bank je kreirala pakete usluga za klijente, koji obuhvataju set bankarskih usluga uz mnogo povoljniju cijenu u odnosu na pojedinaène cijene usluga van paketa. Shodno potrebama klijenata u ponudi su èetiri vrste paketa: ProClassic, ProExtra, ProMaxi i ProStudent paket. Svaki paket je pažljivo osmišljen i omoguæava bržu i kvalitetniju realizaciju zahtjeva klijenata koji koriste ove pakete. Paketi sadrže usluge kao što su: kredit po tekuæem raèunu, debitna kartica i kartica sa odgoðenim plaæanjem, limit na kartici sa odgoðenim plaæanjem, trajni nalog, internet bankarstvo itd. Ove usluge su dostupne klijentima nakon potpisivanja samo jednog Ugovora koji se odnosi na odabrani paket. Važno je napomenuti da klijenti ostvaruju znaèajne uštede prilikom korištenja paketa, tako je npr. održavanje raèuna i izdavanje kartice bez naknade unutar svakog od ponuðenih paketa. Korisnik paketa usluga ProCredit Bank može postati svako fizièko lice koje prima platu, penziju, BIZ ili neki drugi redovni mjeseèni prihod preko raèuna ProCredit Bank. Tema broja 9 Drvna industrija je strateška grana za razvoj naše zemlje, a šume bogatstvo koje trebamo èuvati Sektor drvne industrije je za Bosnu i Hercegovinu od posebnog strateškog znaèaja. Radi se o grani u kojoj BiH obiluje sirovinama i ima dugogodišnju tradiciju u obradi drveta. Kroz posebnost sirovina (bosanska bukva), BiH može steæi jedinstveno internacionalno obilježje, koje treba postati brand prepoznatljivosti naše zemlje. Brojne su pozitvne odlike ovog Sektora, ali u isto vrijeme šumarstvo i preduzeæa iz drvne industrije se suoèavaju sa brojnim preprekama koje koèe njigov rast i razvoj. S tim u vezi, razgovarali smo sa gðom Šemsom Alimanoviæ, sekretarom Grupacije šumarstva i drvne industrije Privredne komore FBiH. N a koji naèin Privredna komora pomaže preduzeæima iz FBiH da unaprijede svoje poslovanje? Alimanoviæ: Privredna komora FBiH je asocijacija koja je konstituirana novembra 1999. godine. Mi promoviramo i zastupamo privrednike na podruèju na kojem djelujemo. Svojim radom nastojimo da probleme s kojima se privrednici suoèavaju predstavimo Vladi, te damo prijedloge kako bi se iznašla najbolja rješenja i poboljšalo poslovanje privrednika u zemlji. Ulažemo dosta u edukaciju privrednika, predlažemo im posjete sajmovima na kojima mogu saznati koji su to noviteti u branšama kojima se bave kako bi mogli pratiti trendove, te biti konkurentni na tržištu. Organizujemo edukativne radionice i povezujemo ih sa partnerima, kao što je npr. ProCredit Bank, koja je nedavno predstavila usluge namjenjene preduzeæima iz sektora šumarstva i drvne industrije. Nadalje, pomažemo preduzeæima da pronaðu meðunarodne partnere kako bi s uspjehom izvozili svoje proizvode. Kakva je po vašem mišljenju trenutna situacija u BiH šumarstvu i drvnoj industriji? Alimanoviæ: Stanje u šumarstvu i drvnoj industriji, posebno u FBiH, je posebno t eško. Veliki problem predstavlja nepostojanje Zakona o šumama u FBiH. Trenutno je na snazi Uredba o šumama, a Federalno ministarstvo poljoprivrede i šumarstva je poslalo Prednacrt zakona o šumama FBiH na usvajanje Vladi FBiH, te se nadam da æemo uskoro imati kvalitetan zakonodavni okvir koji reguliše ovaj sektor privrede. Meðutim, zakonodavstvo nije jedina prepreka s kojima se suoèava drvna industrija. Još uvijek ne postoji Strategija za razvoj šumarstva u FBiH, nedostaju i Tema broja poticaji države ovom sektoru koji ima ogroman znaèaj za ekonomiju naše zemlje. Nadalje, drvna industrija nailazi na probleme sa certificiranjem. Naime, lanac certificiranja bi trebao postojati za procese od sjeèe drveta pa do kreiranja finalnog proizvoda, kako bi izvoznici svoje proizvode mogli uspješno plasirati na inotržišta. Tako npr. kupci u Londonu zasigurno neæe kupiti stol iz BiH ako ne posjeduje FSC certifikat. Meðutim, u BiH ne postoji još uvijek agencija za certficiranje pa su naše kompanije prisiljene koristiti usluge certifikacijskih kuæa u regiji ili èak inostrantvu što uveliko poveæava njihove troškove i optereæuje cijenu proizvoda koji samim tim nije konkurentan na ino-tržištima. Brojne su poteškoæe i kod raspodjele, isporuke i klasifikacije sirovine, te neujednaèenosti cijena sirovina. Nadalje, interesantno je napomenuti da je BiH u prošlosti bila veliki izvoznik šperploèa, dok sada uvozimo ovaj proizvod. A uvozimo još mnogo toga, tako reæi sve osim drveta: boju, lak, staklo, kožu, mebl štofove, tako da bi bilo nepohodno ovaj materijal osloboditi od carinjenja. Smatrate li da usprkos svim preprekama s kojima se susreæe drvna industrija, postoji potencijal za rast? Alimanoviæ: Vjerujem da bi drvna industrija trebala biti prioritet jer se radi o strateškoj grani za ekonomiju naše zemlje. 80% šumske površine pripada državi, a 20% je u privatnom posjedu. Važno je napomenuti da izrada, kao i trgovina, te izvoz proizvoda drvne industrije ne podliježu nikakvim ogranièenjima. Moram naglasiti da BiH ima jako kvalitetno drvo, bosanska bukva je posebna sirovina i trebala bi postati brand po kojem æe BiH biti prepoznatljiva. Nadalje, sirovine su u porastu, dostupne su na lokalnom nivou i relativno ih je jednostavno dobiti, štaviše prostor Balkana je priznat 10 kao internacionalni proizvoðaè namještaja od masivnog drveta, što nam na neki naèin garantuje prepoznatljivost na internacionalnom tržištu, a u relativnoj geografskoj blizini nalaze se najveæa svjetska potrošaèka tržišta namještaja i drvenih proizvoda u Njemaèkoj i Italiji. Potencijala ima, ali je potrebno još dosta rada i zalaganja. Potrebno je razvijati kadrove kako bi preduzeæa dosegla nivo na kojem se nalaze kompanije van naše zemlje. Naše kompanije trebaju biti konkurentne i dizajnom. Komora je radila na tome da poveže studente produkt dizajna za domaæim preduzeæima kako bi se kreirao proizvod koji je atraktivan i u trendu. To ej imalo efekta, jer ovi mladi dizajneri imaju razvijenu kreativnost i predlažu moderna rješenja. Meðutim, mnoge kompanije zbog finansijskih poteškoæa nemaju tehnologiju i mašine koje su nephodne da bi se ovakvi proizvodi serijski razvili, te da bi se uspješno konkuriralo na ino-tržištima. Kako preduzeæa mogu prebroditi finansijske poteškoæe u današnje vrijeme? Alimanoviæ: Ova godina je posebno teška zbog posljedica finansijske krize s kojima smo se svi suoèili. U ovakvoj situaciji država bi trebala raditi na poticajnim mjerama za subvencioniranje odreðene proizvodnje, te davanje poticaja izvoznim kompanijama. Mi nastojimo povezati privrednike s komercijalnim bankama koje razumiju potrebe ovog privrednog segmenta, kako bi se iznašla rješenja za finansiranje njihovog poslovanja, ulaganja u obrtna sredstva, itd. Razvili smo kvalitetnu saradnju s ProCredit Bank, te smo do sada imali nekoliko zajednièkih sastanaka sa predstavnicima preduzeæa drvne industrije kako bi ih informisali o moguænostima finansiranja, te im omoguæili dalju edukaciju i savjetovanje. Koliko je razvijena ekološka svijest kod graðana i da li su svjesni da ilegalnom sjeèom šume štete prirodnom okruženju BiH? Alimanoviæ: Ilegalna sjeèa šume koja je posebno bila naglašena ranije,a sada je prilièno zaustavljena, ima veliki uticaj na uništavanje prirodnog okruženja naše zemlje. Kada neplanski sjeèete šumu ona se ne može na pravi naèin obnavljati. Najveæi problem je što se iz zemlje vade panjevi i tako se stvara porozno tlo, koje s v r e m e n o m p o s t a j e k l i z i š t e . Tak o podzemne vode ne upija korijenje nego ona pokreæe poroznu zemlju i ujedno se zagaðuje. Sjeèom šuma se mijenja i klima, što se odražva i na godišnja doba koja se sve slabije manifestuju, te se èini da imamo 2 umjesto 4, kao što je bilo nekad. Meðutim, želim naglasiti da je sada ilegalna sjeèa šuma dosta smanjena. Ovo je postignuto rigoroznim kontrolama koje vrše nadzor nad lokacijama oznaèenim kao potencijalne mete šumokradicama, a šume su se poèele i redovno pošumljavati. Moramo graditi svijest kod naših graðana da su šume naše bogatstvo koje trebamo èuvati. Bez šuma nema opstanka. Koje sajmove bi preduzeæa iz drvenog sektora trebala posjetiti u predstojeæem periodu? Alimanoviæ: Ubrzo slijedi jako važan sajam namještaja u Kelnu gdje se predstavljaju noviteti i trendovi za predstojeæu godinu. Ovaj Sajam je idealna prilika za proizvoðaèe da se informišu o novitetima i ugrade ih u svoju ponudu. Takoðer, za proizvoðaèe je ovo prilika da na osnovu zainteresovanosti kupaca doðu do zakljuèka u koje proizvode da ulože još truda. I na kraju, da li ste zadovoljni brojem èlanova u Komori? Alimanoviæ: Zadovoljna sam brojem èlanova iz drvne industrije i saradnjom koju ostvarujemo. Pozvala bih preduzeæa koja nisu èlanovi Komore, da se pridruže kako bi zajedno unaprijedili njihovo poslovanje. Intervju 11 Inside by Eæo Company d.o.o.: Moderni, efikasni i profitabilni! Suad Eæo, direktor Eæo Company d.o.o. M ožete našim èitateljima dati više informacija o preduzeæu Eæo Company? Firma Eæo Company osnovana je 2002. godine i od tada se uspješno bavi proizvodnjom i prodajom namještaja, projektovanjem i ureðenjem svih vrsta enterijera. Veæ prilikom same proizvodnje koriste se iskljuèivo kvalitetni repromaterijali od priznatih svjetskih proizvoðaèa, èime se održava visok i stalan nivo kvalitete proizvoda. Moderna tehnologija proizvodnje omoguæuje izradu najkvalitetnijih proizvoda koji svojim dizajnom i kvalitetom mogu konkurirati i top modelima na svjetskom tržištu. Kod same proizvodnje veliku važnost pridajemo kontroli proizvoda tokom èitavog procesa proizvodnje, od same nabave repromaterijala, pa sve do samog pakiranja proizvoda, kako bi se izbjegle i najmanje eventualne greške u proizvodnji. Uz proizvodnju, Eæo Company posjeduje niz vlastitih salona namještaja specijaliziranih za prodaju programa iz vlastite proizvodnje namještaja. Osim vlastite maloprodaje, Eæo Company vrši distribuciju svojih proizvoda kod ovlaštenih veleprodajnih partnera kako na domaæem, tako i na inostranom tržištu. Od 2008. godine, firma Eæo Company potvrðuje garanciju svog kvalitetnog poslovanja uvoðenjem iso 9001/2008 TUV standarda. Intervju 12 danas susreæemo jeste nepostojanje poticaja domaæoj proizvodnji, slaba promocija domaæih proizvoðaèa na ino tržištu, nedostatak koordinacije tržišta rada, obrazovnog i nauènog sistema, tj. obrazovni sistem ne prati naše zahtjeve pogotovo kada je u pitanju kadar sa tehnièko-tehnološkom osnovicom, nedostatak kvalifikovane radne snage, skupa finansijska sredstava koja nam onemoguæavaju veæe investicije u tehnološki razvoj koji istovremeno onemoguæuje i veæi plasman naših proizvoda na tržište. www.inside.ba Po èemu je vaš namještaj posebno prepoznatljiv? Osnovne karakteristike po kojima je INSIDE nameštaj prepoznatljiv i ravnopravan svakoj konkurenciji jesu izuzetna estetika i dizajn, vrhunski kvalitet, maksimalna funkcionalnost i udobnost. Ono po èemu je naš namještaj posebno prepoznatljiv jesu i materijali odnosno tkanine koje koristimo pri izradi. Želim napomenuti da svake godine imamo nove kolekcije tkanina koje se biraju na najveæim svjetskim sajmovima. Želim naglasiti da je nova kolekcija 2011 stigla! Naše nove tkanine veæ smo djelomièno predstavili našim klijentima, a završna selekcija i odabir biæe na sajmu Heimtextil 2011, koji se održava od 12.01 - 15.01 u Frankfurtu. Naš menadžment zajedno sa našim dizajnerima biæe prisutan i sigurno donosimo puno noviteta i najnovih trendova kada su u pitanju tekstil i tkanine. Kod samih materijala u novoj kolekciji biæe predstavljene tkanine kao sto su: prirodna koža, umjetne kože,senili, mikro vlakna, lanene tkanin, flokovi, antilop. Želimo informisati naše klijente da su naše tkanine certificirane prema Öko-Tex Standard 100. Kao što sigurno znate ÖkoTex-Standard je neovisan sustav za testiranje i certificiranje tekstilnih proizvoda i širom svijeta najrasprostranjenija proizvodna etiketa za tekstile testirane na štetne tvari. Interesatno je naglasiti da Eæo Company ima svoj dizajn studio . Koje usluge ovaj studio nudi ? U okviru kompanije razvili smo i dizajn studio, koji se bavi projektovanjem nameštaja i enterijera. Za originalni stil, dobro i funkcionalno rješenje brine se dizajnerski i projektantski tim. Enterijerom se bave struènjaci dizajneri enterijera i arhitekti koji su se specijalizovali za unutrašnji prostor – enterijer. On obuhvata ureðenje unutrašnjosti prostorija korišæenjem boja, materijala, namještaja, izvora svjetlosti, pri tom poštujuæi osnovne èinioce dizajna: proporcije, kompoziciju, ritam itd. Da li izvozite namještaj koji proizvodite? U kojim zemljama ste zastupljeni? Ciljeve i planove koje je usvojio naš menadžment i koji su omoguæili da se INSIDE BY EÆO razvije u modernu, efikasnu i profitabilnu kompaniju pored ostalog jeste, svakako, izvozna usmjerenost. U toku 2010. godine u potpunosti smo ispunili planove tako da je naš namještaj prisutan na tržištu Holandije i Njemaèke. Statistièki rezultati pokazuju da je ukupan izvoz drvnog sektora na tržište Njemaèke 51 % od ukupnog izvoza koji ostvaruje drvni sektor, a da je to istovremeno 0,5 % ukupno uèešæe BiH od ukupnog uvoza na ovom tržištu. Ovakav pokazatelj jasno ukazuje da je potrebno uraditi dodatne napore i aktivnosti kako bi prisustvo na ovom tržištu bilo još veæe. Kako bi se ovaj cilj i postigao pokrenute su i neke konkretne aktivnosti kroz veæu prezenaciju i samo predstavljanje naših proizvoda i kompletne infrastrukture sa kojom raspolažemo. Meðu brojnim aktivnostima koje planiramo jeste i zajednièko pojavljivanje bh. proizvoðaèa na meðunarodnom sajmu namještaja. S tim u vezi, IMM Cologne predstavlja najveæu svjetsku izložbu industrije namještaja, na kojoj æe svoje proizvode u januaru pokazati preko 1.150 izlagaèa, a najavljuje se i dolazak preko 120.000 posjetilaca iz Njemaèke i inostranstva. U sklopu zajednièke postavke Bosne i Hercegovine, na Sajmu IMM æe izlagati šest renomiranih bh. proizvoðaèa namještaja, meðu kojima i naša kompanija. Odlazak u Keln dešava se u organizaciji Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH), Švicarskog programa za promociju uvoza (SIPPO), Agencije za promociju izvoza Bosne i Hercegovine (BHEPA), te uz podršku FIRMA konzorcija. Koje su najveæe prepreke s kojima se suoèavate u današnje vrijeme? Ono sto je najveæa prepreka sa kojima se Šta bi se trebalo unaprijediti kako bi se olakšalo preduzeæima iz drvne industrije? Izraditi strateške dokumente na nivou BiH (strategija razvoja i izvoza za sektor drvne industrije) . Dati veæi poticaj domaæoj proizvodnji. Definisati ciljne proizvode i tržišta, i obavezno dati veæu podršku izvozu. Unaprijediti kvalitet proizvoda i procesa proizvodnje i unaprijediti orginalan dizajn. Standardizacija – poveæati broj kompanija koje posjeduju certifikate ISO 9001 : 2008, 14000, 18000 Objezbediti povoljnija finansijska sredstva, olakšati dobivanje kredita za investicije, poveæati ulaganja u opremu. Omoguæiti brendiranje unikatnih proizvoda i proizvoðaèa. Uskladiti obrazovni sistem prema stvarnim potrebama privrede (uskladiti nastavne planove i programe). Koji su planovi preduzeæa u 2011? Do 2010. godine Eæo Company bilježi kontinuirani godišnji rast prihoda što nam je cilj i u narednom periodu. Planovi za razvoj poslovanja u narednim godinama su takoðe ambiciozni i oèekuje sa da se nastavi razvojni program kroz širenje proizvodnog asortimana i uspostavljanje novih tehnologija sa ciljem daljeg razvijanja kvaliteta vlastitih proizvoda i otvaranja svojih specijaliziranih salona u veæim gradovima u BiH, kao i jaèanje izvoza. Za one koji nisu upoznati, gdje se nalaze prodajna mjesta preduzeæa Eæo Company? Što se tièe prodajnih mjesta naša firma se nalazi u Sarajevu, ulica Pijaèna br.6, gdje se nalazi sjedište firme i veliki izložbeni salon namještaja u kojem su izloženi naši proizvodi. U okviru salona nalazi se i dizajn studio koji Vam stoji na raspolaganju sa savjetima i idejama kod kupovine namještaja ili ureðenja vašeg interijera . Business profil „ 14 Svakodnevno unaprijeðujemo kvalitet naših proizvoda „ O radu i planovima za buduænost preduzeæa EFEKT CD d.o.o. razgovarali smo s vlasnikom, gosp. Ademom Veliæom. Možete li našim èitateljima dati više informacija o tome èime se bavi EFEKT d.o.o.? Koje su najveæe prepreke za domaæa preduzeæa u današnje vrijeme? Veliæ: Efekt CD je sarajevska tvornica žaluzina, trakastih zavjesa i tendi. Pored proizvodnje, bavimo se montažom svih navedenih proizvoda, kao i prodajom repro materijala i dijelova iz proizvodnog programa tvornice. Saraðujemo sa brojnim kompanijama, a interesantno je napomenuti da smo aktivno uèestvovali u rekonstrukciji Doma Mladih, Skenderija, opremivši cijeli objekat sa vanjskim žaluzinama. Zahvaljujuæi profesionalizmu i kreativnosti tima Efekt CD-a, u veoma kratkom roku Domu Mladih vraæen je njegov stari sjaj. Veliæ: Usljed recesije i finansijske krize, opala je kupovna moæ stanovništva. S tim u vezi smanjena je potražnja i prodaja. Postoje mnogi problemi s kojima se mala i srednja preduzeæa susreæu danas. Ono što je meni od velike važnosti je da dobijem adekvatnu finansijsku podršku u pravo vrijeme kako bi moj posao napredovao. Do sada sam imao izvrsnu saradnju sa ProCredit Bank, te sam bio u moguænosti dobiti sredstva onda kada su mi bila najpotrebnija. Koji su planovi preduzeæa u periodu koji je pred nama? Na koji naèin ste rasli i razvijali se? Veliæ: Sa ovom vrstom posla smo se poèeli baviti prije 10 godina. Na poèetku smo u dijelu naše privatne kuæe obavljali poslove. Sada imamo izgraðen objekat u kojem se vrši proizvodnja, a gradnja drugog objekta je u toku. Jako sam zadovoljan kako se biznis razvijao, posebno što su vodeæe kompanije, kao i brojni graðani u BiH prepoznali kvalitet naših proizvoda. Trenutno zapošljavamo 15 radnika, a moja kæerka Armina, ekonomistica po struci, podržava naš porodièni posao radeæi na poziciji direktora kompanije. Kontinuirano razvijamo paletu naših proizvoda i unaprijeðujemo njihov kvalitet. Takoðer nam je važno da zadovoljimo potrebe naših kupaca i ostvarimo dugoroènu profesionalnu saradnju. Koji su proizvodi u ponudi? Veliæ: Paleta proizvoda je raznovrsna i obuhvata: iso žaluzine, drvene žaluzine, vanjske žaluzine, unutarnje roletne, trakaste zavjese, tende, garažna vrata, blinda vrata, velana zavjese, itd. Pozvao bih sve zaniteresirane da posjete našu Web stranicu : www.efektcd.com gdje mogu pronaæi više informacija o svakom proizvodu koji nudimo, te nas kontaktiraju kako bi ostvarili dalju saradnju. Veliæ: Imamo dosta planova za predstojeæi period. Plan nam je završiti drugi objekat u kojem æemo objediniti proizvodni proces. Takoðer, namjeravamo nastaviti inovirati proizvode i unaprijeðivati kvalitet postojeæih. Planiramo ulagati u novu opremu kako bi zadovoljili potrebe tržišta i ponudili im najbolja moguæa rješenja. Nadam se da æemo biti u prilici i zaposliti nove radnike jer naš posao stalno raste i razvija se. Predstavljamo 15 Agenciju Business Communication Consultancy (BCC) je predstavila Lejla Cviko Vandiæ, direktorica agencije Izgradnja mostova izmeðu bh. preduzeæa i holandskih biznis partnera Èime se bavi preduzeæe? Cviko Vandiæ: BCC je savjetodavna agencija za biznis i komunikacije. Mi našim klijentima nudimo širok spektar usluga za razvoj njihovog internacionalnog biznisa ili ulaska za novo tražište. Naš fokus je uspješna poslovna suradnja izmeðu preduzeæa iz Bosne i Hercegovine i Holandije. Koje usluge nudite? Naše usluge su: Traženje poslovnog partnera u Holandiji i udruživanje (Partner search & Matchmaking) Finansiranje putem grantova Poslovni razvoj Upravljanje projektima Marketing i edukacija Odkud ideja za pokretanje ovog biznisa? Cviko Vandiæ: Vidjeli smo da postoji potreba za nekom vrstom povezivanja i izgradnje mostova izmeðu naših firmi i firmi iz Evropske Unije. Sa našim velikim radnim iskustvom u razlièitim sektorima holandske industrije, te širokom mrežom u Holandiji i BiH odluèili smo se orijentisati na poslovnu suradnju izmeðu ove dvije zemlje. Inaèe imamo afinitet za dobro poslovanje i poslovne komunikacije, te volimo raditi sa ambicioznim poduzetnicima. Prioritet našeg rada je prenositi naša znanja i koristiti poznanstva kako bi druga preduzeæa mogla rasti i napredovati. kroz komunikacije, povezivanje, znanje i iskustvo. Naše firme imaju pomoæ od raznih razvojnih agencija , ali su im jako potrebne poslovne mreže u Holandiji i znanje kako doæi do grantova koja vlada Holandije nudi BiH. Takoðer je neophodna dobra i jasna komunikacija izmedu partnera kako bi suradnja mogla biti uspješna. Naše poznavanje holandskog i bosanskog jezika, kao i razumijevanje tradicija u poslovanju i naèin razmišljanja daje dodatnu vrijednost vašoj poslovnoj suradnji. BCC je taj koji vas povezuje na osnovi zajednièkih interesa u poslovnim prilikama i èini vašu suradnju sa stranom firmom uspješnom. Da li imate i neku meðunarodnu podršku? Cviko Vandiæ: Suraðujemo, kao prvo, sa holandskom vladom kao promotivni partner za Poslovno udruživanje tj. Matchmaking sa BiH. Holandija pokazuje dosta inicijative za internacionalno poslovanje i pruža finansijsku i tehnièku podršku holandskim i bosanskim firmama za ostavraivanje poslovne suradnje., npr. za tržišni sken i budžet za naše firme za traženje poslovnog partnera u Holandiji i povezivanje sa holandskim firmama. Takoðer, imamo jaku mrežu u poslovnom svijetu, kao što su banke i privredne komore u Holandiji. Kakva su vam iskustva do sada? Cviko Vandiæ: Imamo iskustvo u razlièitim sektorima kao na primjer turizam, drvna i metalna industrija. Nedavno smo organizovali poslovni sastanak izmedu holandske firme i nekoliko naših drvopreraðivaèkih firmi za proizvodnju namještaja. Spojili smo i jednu bh. firmu koja želi suraðivati u eskploataciji kamena sa holandskom firmom. Takoðer, u proljeæe 2011. planiramo posjetu holandskih turoperatora BiH sa ciljem povezivanja sa našim turistièkim agencijama i promociju bh. turizma. Ko su vam partneri u BiH? Cviko Vandiæ: U BiH naši partneri su privredne i vanjskotrgovinske komore, razvojne agencije širom BiH i strane firme i projekti za podršku bh. poduzetnicima. Holandska ambasada u Sarajevu je takoðer upoznata sa našim radom i podržava naše inicijative. Naše partnerstvo sa ovim firmama i institucijama ima cilj da ojaèa uticaj u internacionalnom biznisu za obje strane. Naravno, pružamo pomoæ našim poduzetnicima u njihovim poslovanju na internacionalnom tržištu Na koji naèin možete pomoæi izvozno orjentisanim preduzeæima? Cviko Vandiæ: Naša firma vas može povezati sa odgovarajuæom firmom u Holandiji i napraviti od vaše poslovne ideje biznis plan, te pružiti podršku podršku u implementaciji tog plana. Takoðer savjetujemo komapnije kako da se sa svojim asortimanom ili uslugama plasiraju na holandsko tržište. U sluèaju da imate biznis plan koji ukljuèuje nove tehnologije ili know-how u BiH možete nas takoðer kontaktirati za savjet u vezi finansiranja putem grantovnih sredstava vlade Holandije. Kako da vas kontaktiraju? Cviko Vandiæ: Zainteresovane firme nas mogu kontaktirati putem e-maila info@b-c-c.nl ili telefona 062-821-836. Možemo razgovarati informativno u vezi moguæe suradnje i biæe nam zadovoljstvo s bih firmama 'izgraditi most' do holandskog poslovnog partnera. Zakonodavstvo 16 Zakon o deviznom poslovanju FBiH Zakon o deviznom poslovanju FBiH je donesen 1998. godine. Kako se do danas dosta toga na deviznom tržištu promijenilo, ocjenjeno je da je ovakav Zakon štetan za BiH. S tim u vezi, smatra se da æe novi Zakon o deviznom poslovanju, koji je stupio na snagu 05.08. 2010 godine, otkloniti prepeke razvoju finansijskog tržišta, tržišta kapitala, te obavljanju platnog prometa s inostranstvom. N ovim Zakonom se ureðuje: a) poslovanje izmeðu rezidenata i nerezidenata u stranim sredstvima plaæanja i u konvertibilnim markama, b) poslovanje izmeðu rezidenata u stranim sredstvima plaæanja, c) jednostrani prijenosi imovine iz Federacije Bosne i Hercegovine u inostranstvo i iz inostranstva u Federaciju, koji nemaju obilježja izvršenja posla izmeðu rezidenata i nerezidenata. Pod pojmom „poslovanje“ podrazumijeva sklapanje tekuæih i kapitalnih poslova, te njihovo izvršavanje plaæanjima, naplatama ili prijenosima. Rezidenti su: pravna lica sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, osim predstavništava ovih lica koja se nalaze izvan Bosne i Hercegovine, predstavništva, podružnice i drugi organizacioni dijelovi stranih pravnih lica upisanih u registar nadležnog organa u Bosni i Hercegovini, poduzetnici (obrtnici i trgovci), koji samostalno obavljaju djelatnost radi sticanja dohotka i registrovani su kod nadležnog organa (u daljnjem tekstu: poduzetnici), fizièka lica s prebivalištem u Bosni i Hercegovini, osim fizièkih lica èiji privremeni boravak u inostranstvu traje duže od jedne godine, fizièka lica - strani državljani koji u Bosni i Hercegovini borave na osnovu dozvole za boravak, odnosno radne vize, duže od 183 dana, osim diplomatskih i konzularnih predstavnika stranih zemalja te èlanova njihovih porodica, diplomatska, konzularna i druga predstavništva iz Bosne i Hercegovine u inostranstvu koja se finansiraju iz budžeta te državljani Bosne i Hercegovine zaposleni u tim predstavništvima i èlanovi njihovih porodica. Tekuæi poslovi su poslovi zakljuèeni izmeðu rezidenata i nerezidenata èija namjera nije prijenos kapitala. Kapitalni poslovi su: direktne investicije, ulaganja u nekretnine, poslovi s vrijednosnim papirima, poslovi sa udjelima u investicijskim fondovima, kreditni poslovi, depozitni poslovi, poslovi plaæanja na osnovu ugovora o osiguranju, u skladu sa propisima koji ureðuju poslove osiguranja, jednostrani prijenosi imovine koji mogu biti: lièni i fizièki. Za izvoznike Rezident pravno lice i poduzetnik dužan je naplatiti i unijeti u Federaciju sredstva plaæanja po osnovu izvoza robe ili usluge inostranstvu u roku od šest mjeseci od dana izvoznog carinjenja, odnosno od dana izvršenja usluge. Plaæanje, naplaæivanje, prijenos i isplata u Federaciji izmeðu rezidenata, izmeðu rezidenata i nerezidenata i izmeðu nerezidenata vrši se u konvertibilnim markama. Posao izvoza robe ili usluge sa ugovorenim rokom naplate dužim od šest mjeseci od dana izvoznog carinjenja robe, odnosno dana izvršenja usluge, kao i posao izvoza robe ili usluge koji nije naplaæen u roku šest mjeseci od dana izvoznog carinjenja, odnosno od dana izvršenja usluge, smatra se kreditnim poslom sa inostranstvom. Izuzetno, naplaæivanje i prijenos može se vršiti u devizama i stranoj gotovini i to po osnovu: a) deviznog kreditiranja u Federaciji u skladu sa odredbama Zakona o deviznom poslovanju, b) otplate deviznog kredita u Federaciji, c) naplaæivanje premije osiguranja i isplati štete u poslovima osiguranja sa nerezidentima, kao i sa rezidentima koji izvode investicijske radove i obavljaju privrednu djelatnost u inostranstvu, d) prodaja i kupovina robe sa konsignacionih skladišta, u slobodnim zonama i u slobodnim carinskim prodavnicama, e) kupovina i prodaja vrijednosnih papira koji glase na stranu valutu, f) isplate strane gotovine sa devizne štedne knjižice i deviznog raèuna, kao i prijenosa deviza sa jedne devizne štednje knjižice na drugu deviznu štednu knjižicu, odnosno sa jednog deviznog raèuna na drugi devizni raèun istog lica, g) kupovine i prodaje, odnosno plaæanja i naplate potraživanja i dugovanja nastalih po vanjskotrgovinskim poslovima rezidenata - pravnih lica i poduzetnika h) uplate depozita kao sredstva osiguranja, i) Stranu gotovinu, ostvarenu u skladu sa ovim Zakonom, rezident pravno lice i poduzetnik dužan je položiti na svoj devizni raèun u banci, najkasnije narednog radnog dana. Sredstva plaæanja ostvarena po osnovu prodaje plaæene robe koja se nalazi u inostranstvu i neposredno isporuèuju inostranstvu, rezident je dužan unijeti u Federaciju u roku od šest mjeseci od dana izvršenog plaæanja. Rezident, pravno lice, dužan je dobit ostvarenu po osnovu izvoðenja investicijskih radova u inostranstvu kao i devize koje je, u skladu sa garantnim rokovima za ispravnost izvršenih radova naruèilac investicijskih radova zadržao kao garanciju za dobro izvršenje posla, kao i sva preostala sredstva na raèunu unijeti u Federaciju u roku od osam radnih dana od dana završetka investicijskih radova, odnosno od isteka garantnog perioda. Za uvoznike Rezident pravno lice i poduzetnik dužan je da unaprijed plaæenu robu ili usluge uveze u Federaciju u roku od šest mjeseci od dana izvršenog plaæanja robe ili usluge. Rezident koji ne uveze robu ili uslugu u roku od šest mjeseci od dana izvršenog plaæanja robe ili usluge dužan je da vrati unaprijed plaæeni iznos u roku od osam dana od dana isteka tog roka. Posao uvoza unaprijed plaæene robe ili usluge sa ugovorenim rokom dužim od šest mjeseci od dana izvršenog plaæanja smatra se kreditnim poslom sa inostranstvom. Kreditni poslovi sa inostranstvom Rezidenti su obavezni pri odobravanju kredita te izdavanju garancija i jemstava u korist nerezidenata pribaviti one instrumente osiguranja naplate kojima se postiže sigurnost kreditnog posla, kao i garancije koja se izdaje, odnosno jemstva koji se daje. Zakonodavstvo 17 Novèanom kaznom od 10.000 KM do 15.000 KM kaznit æe se za prekršaj banka, rezident - pravno lice i nerezident - pravno lice: a) ako dobit ostvarenu po osnovu obavljanja privredne djelatnosti u inostranstvu ne unese u Federaciju u skladu sa ovim Zakonom (èlan 12.), b) ako za robu ili uslugu koje nisu uvezene u roku od šest mjeseci od dana izvršenog plaæanja ne izvrši vraæanje unaprijed plaæenog iznosa u roku od osam dana od dana isteka roka od šest mjeseci (èlan 14. stav 2.) Novèanom kaznom od 10.000 KM do 15.000 KM kaznit æe se za prekršaj banka, rezident - pravno lice i nerezident pravno lice: a) ako devize koriste suprotno ovom Zakonu (èlan 3. stav 1.), Zabranjeno je odobravanje nerezidentima finansijskih kredita s rokom dospijeæa kraæim od jedne godine, osim odobravanja kredita od banaka i kredita koje rezidenti odobravaju radi uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa. Sticanje vlasništva nad nekretninama Rezident može doznaèiti sredstva u inostranstvo radi sticanja vlasništva nad nekretninama u inostranstvu ako je podmirio obaveze po osnovu poreza i doprinosa uz predoèenje banci uvjerenja o izmirenju poreza i doprinosa Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine kao i uvjerenja Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, osim ako posebnim zakonom ili meðunarodnim ugovorom nije drugaèije propisano. Nerezident može vršiti plaæanje radi sticanja vlasništva nad nekretninama u Federaciji, osim ako posebnim zakonom ili meðunarodnim ugovorom nije drugaèije propisano. Podzakonski akti Zakon o deviznom poslovanju FBiH je na više mjesta upuæivao da æe nadležno ministarstvo finansija donijeti provedbene, pozakonske akte kojim æe detaljnije biti regulisana neka od pitanja koja se tièu primjene zakona. S tim u vezi donešeni su slijedeæi podzakonski akti: Pravilnik o postupku otvaranja i voðenja deviznih raèuna i deviznih štednih uloga rezidenata u banci (Sl.novine FBiH br. 56/10) Pravilnik o uslovima i naèinu otvaranja, voðenja i zatvaranja raèuna nerezidenata u banci (Sl.novine FBiH br. 56/10) Odluka o naèinu i uslovima pod kojima rezidenti u poslovanju s nerezidentima mogu primiti naplatu ili izvršiti plaæanje u stranoj gotovini i gotovini u konvertibilnim markama (Sl.novine FBiH br.58/10) Odluka o iznošenju strane gotovine i èekova (Sl.novine FBiH br.58/10) Odluka o plaæanju, naplati i prenosu u devizama i stranoj gotovini (Sl.novine FBiH br.58/10) Odluka o uslovima za izdavanje odobrenja za otvaranje deviznog raèuna u inostranstvu (Sl.novine FBiH br.58/10) Odluka o uslovima i naèinu obavljanja mjenjaèkih poslova (Sl.novine FBiH br.58/10) Prekršajne odredbe Neke od najznaèajnih prekršaja i kaznenih mjera koje Zakon propisuje: Novèanom kaznom od 10.000 KM do 15.000 KM kaznit æe se za prekršaj rezident - pravno lice i nerezident - pravno lice ako plaæa ili izdaje nalog za plaæanje prema inostranstvu na osnovu simuliranog ugovora ili druge nevjerodostojne dokumentacije, odnosno zakljuèuje ugovor u kojem nije navedena stvarna vrijednost Novèanom kaznom od 5.000 KM do 10.000 KM kaznit æe se za prekršaj rezident ako pri odobravanju kredita, te izdavanju garancije i jamstva u korist nerezidenta ne ugovori i od nerezidenta ne pribavi instrumente osiguranja naplate kojima se postiže sigurnost kreditnog posla, kao i garancije koja se izdaje i jamstva koje se daje b) ako stranu gotovinu koristi suprotno propisima Vlade Federacije (èlan 3. stav 2.), c) ako plaæanje, naplaæivanje, prijenos i isplatu u Federaciji vrši suprotno odredbama ovog Zakona (èlan 4. stav 1.), d) ako ne položi stranu gotovinu na svoj devizni raèun kod banke (èlan 4. stav 3.), e) ako plaæanje i naplaæivanje po tekuæim i kapitalnim poslovima ne vrši preko banke (èlan 7. stav 1.), Novèanom kaznom od 1.500 KM do 12.000 KM kaznit æe se za prekršaj rezident: a) ako sredstva plaæanja po osnovu izvoza robe ili usluge inostranstvu ne unese u Federaciju u roku od šest mjeseci od dana izvoznog carinjenja robe, odnosno od dana izvršenja usluge (èlan 10. stav 1.) b) ako sredstva plaæanja ostvarena po osnovu prodaje plaæene robe koja se nalazi u inostranstvu i neposredno isporuèuje u inostranstvo ne unese u Federaciju u roku od šest mjeseci od dana izvršenog plaæanja (èlan 10. stav 3.), c) ako unaprijed plaæenu robu ili uslugu ne uveze u Federaciju u roku od šest mjeseci od dana izvršenog plaæanja robe ili usluge (èlan 14. stav 1.), d) ako ne izvještava Ministarstvo o kreditnim poslovima u smislu ovog Zakona (èlan 25. stav 1.) Razgovor 18 Denicom d.o.o. „Želimo se fokusirati na izvoz naših proizvoda...“ F irma Denicom osnovana je u martu 2005. godine, a bavi se prodajom okova za ploèasti namještaj. Na svojim poèecima, u Denicom-u su radila dva uposlenika, a danas nakon pet godina uspješnog poslovanja, Denicom upošljava 20 ljudi. Denicom je vremenom postao poznat po izuzetnom kvalitetu proizvoda koje nudi, te su trenutno zastupnici i distributeri renomiranih i poznatih firmi iz svijeta okova za namještaj i to: Julius Blum iz Austrije (proizvoðaè broj jedan okova za namještaj u Evropi), Rujz Design iz Slovenije (sve vrste ruèkica za namještaj, pvc i alu nogice i prateæi ovjesni pribor), Volpato Industrie iz Italije (prateæi pvc i alu pribor za kuhinje i ploèasti namještaj), te Pyramis iz Grèke (vodeæi proizvoðaè sudopera i prateæe opreme). Iako se na svojim poèecima nisu namjeravali baviti proizvodnjom, prije dvije godine Ismet Huskiæ, direktor preduzeæa, je zajedno sa partnerima pokrenuo proizvodni proces, što se po njegovim rijeèima pokazalo kao prava odluka. „Cilj nam bio je odgovoriti na potrebe klijenata, te zadovoljiti zahtjeve naruèioca. S tim u vezi, asortiman naših proizvoda kontinuirano raste i razvija se. Kako bi smo ispunili oèekivanja, znaèajno ulažemo u obuku osoblja, kvalitetan repromaterijal koji uvozimo, te modernu opremu i mehanizaciju, naglašava gosp. Huskiæ. Pored prodaje kuhinja iz svog asortimana, Denicom vrši usluge rezanja i sklapanja aluminijskih profila odnosno fronti za kuhinje, komode i sl. Uz pomoæ profesionalnog osoblja, kupci mogu odabrati moderna rješenja fronti, pvc stolne i kuhinjske nogice, PCV umetke za ladice, završne kuhinjske lajsne, profile za radne ploèe, itd. Poseban akcenat stavljen je na sklapanje i rezanje al. profila za klizna vrata (amerièkih plakara). U današnje vrijeme izazov je klijentima ponuditi moderan dizajn po pristupaènim cijenama. Renomirani, svjetski proizvoðaèi èiji se brandovi takoðer mogu naæi u Bosni i Hercegovini nude inovativnost i rješenja koja su cijenom ipak nepristupaèna veæini graðana naše zemlje. Meðutim, domaæe komanije kao što je Denicom svojim dizajnom i kvalitetom mogu parirati svjetskim brandovima. Kvalitet Denicom proizvoda su prepoznale brojne kompanije i državne institucije u BiH sa kojima su imali prilike saraðivati. S tim u vezi gosp. Huskiæ objašnjava: Govereæi o krizi èije posljedice su još uvijek vidljive, gosp. Huskiæ naglašava da kriza ipak nije imala prevelik uticaj na poslovanje njegovog preduzeæa. Po njegovim rijeèima klijenti, fizièka lica, koji naruèe proizvode, kao npr. kuhinje ili amerièke plakare ne kasne sa plaæanjem. Problemi su izraženiji kod kompanija s kojima saraðuju, a koje kasne s plaæanjem zbog odreðenih problema u njihovom poslovanju. Meðutim, ovakvi problemi se rješavaju dogovorima. „Trudimo se našim poslovnim partnerima izaæi u susret koliko je to moguæe u cilju iznalaženja najboljih rješenja“. „Veliku pažnju posveæujemo dizajnu naših proizvoda, te pratimo svjetske trendove produkt dizajna u ovoj oblasti. Trudim se da svake godine posjetim sajmove namještaja kako u regiji, tako i svjetski poznate sajmove u Kelnu i Milanu. Cilj nam je da našim kupcima ponudimo ono što je trenutno aktuelno i van granica naše zemlje, ali po cijenama koje odgovaraju našem tržištu. Trenutno nam prioritet predstavlja i izvoz proizvoda u zemlje EU, prvenstveno u Njemaèku, Sloveniju i Švicarsku“. Planovi za iduæu godinu ukljuèuju unaprijeðenje poslovanja i kvalitete proizvoda. „U godini koja je pred nama, želimo održati kvalitet postojeæih proizvoda i proširiti paletu proizvoda u skladu sa potrebama naših klijenata. Plan je kupiti nove mašine koje æe nam pomoæi da na brz i efikasan naèin kreiramo proizvode po mjeri kupaca. Iskreno se nadam da æemo u ovome uspjeti, a siguran sam da æe nam na ovom putu stajati na raspolaganju i ProCredit Bank s kojom smo do sada uspješno saraðivali.“ Meðutim, dobiti posao na nešem tržištu, po rijeèima gosp. Huskiæa, mnogo puta uslovaljavaju brojni faktori. „Kao što smo vjerujem svi svjesni, ponekad nam kvalitet, cijena ili to što smo domaæa kompanija neæe puno pomoæi u dobivanju odreðenog posla. Nažalost, korupcija je prisutna u našoj zemlji, te su potrebne veze da bi se uspjelo. U ovakvom okruženju je ponekad teško i frustrirajuæe raditi. Moram naglasiti i to da u pet godina poslovanja nikad nismo bili kontaktirani od bilo koje državne ili nevladine institucije koja bi ponudila odreðenu tehnièku pomoæ ili dala bilo kakav poticaj našem poslovanju. Upravo ovakav odnos države prema domaæim preduzeæima predstavlja veliki problem u ostavarivanju znaèajnijeg napredka“. Svi koji su zainteresovani da posjete izložbeni i prodajni salon preduzeæa Denicom, mogu to uèiniti na adresi Tvornièka 6, na Ilidži, u sklopu sjedišta firme u Sarajevu. Osim toga Denicom izložbeni salon se nalazi i u Sanskom Mostu, kako bi klijenti iz ove regije imali pristup njihovim proizvodima. Takoðer, Denicom paleta proizvoda se može naæi i putem prodajnih salona namještaja i kuhinja u BiH. Više informacija o Denicom ponudi pronaðite na www.denicom.ba ili nazovite na telefon 033 762 335. Savjeti za Vaš bolji biznis 19 Kako kreirati poslovne prezentacije? Vještine prezentiranja su jedan od najosnovnijih elemenata poslovne pismenosti. Dobra prezentacija ideje uèinit æe je poželjnom. S druge strane, loša prezentacija æe zasigurno zasjeniti dobar i kvalitetan sadržaj! P rilikom kreiranja poslovne prezentacije, vjerovatno smo svi svjesni da nam znanje korištenja Power point-a neæe puno pomoæi , ako ne posvetimo pažnju sadržaju, dizajnu i prezentacijskim vještinama. U nastavku teksta opisaæemo sve tri komponente koje zajedno èine uspješnu prezentaciju. Sadržaj Kada pišete sadržaj za prezentaciju, odluèite se za dvije ili tri glavne taèke na koje æe se oslanjati ostatak teksta. Sadržaj mora da bude jednostavan, jasan i logièan. Najbolje je da ispitate šta je ono što publiku najviše zanima i kreirate sadržaj vodeæi se time. Imajte na umu koji su vaši ciljevi? Kako želite da publika reaguje? Ako razmislite o ovim stvarima,osigurat æete da vaša prezentacija ostvari svoj cilj. Prije nego što poènete sa kreiranjem prezentacije saznajte o publici što više možete. Kada stavite sve ideje na papir, organizujte ih po tematskim kategorijama. Postoji li povezanost? Postoji li logièan slijed koji æe biti lako pratiti? Kako slušaoci èesto jako brzo gube interes za sadržaj koji prezentirate, a njihova pažnja se u prosjeku zadržava od 6-8 minuta na onome o èemu govorite, koristite sljedeæe "zaèine" kako bi ste pojaèali zanimljivost prezentacije i zadržali pažnju publike, a ujedno je i zabavili: prièe, pitanja, slike, crteži, videozapisi,audiozapise, ankete, vježbe sudjelovanjem publike, citate, primjere, statistike , itd. Svaki slajd treba da prenese samo jednu glavnu ideju. Uskladite rijeèi, grafike i ostale elemente prezentacije potrebama i obrazovnom nivou publike, kao i cilju koji želite da postignete. Svaka prezentacija treba da ima slajd sa naslovom koji se odnosi na temu prezentacije. Nemojte da upotrebljavate razlièita formatiranja za tekstove na slajdovima. Dizajn mora da bude postojan kroz prezentaciju. Na jedan slajd nemojte da postavite više od šest stavki bulitovanog teksta. Tako æe biti mnogo èitkiji i razumljiviji. Kada kreirate grafikone, neka oni budu jednostavni i pregledni. Poslednji slajd u prezentaciji bi trebao da sadrži rezime naslova slajdova u prezentaciji u sluèaju dodatnih pitanja. Dizajn Dizajn mora da bude jasan i u skladu sa sadržajem. Nemojte pretrpavati slajdove tekstom, jer inaèe neæe biti èitljivi i jasni. Kontrast izmeðu boje teksta i boje pozadine mora da bude velik kako bi se s lakoæom moglo èitati sa svakog od slajdova. Slike su tu da potvrde sadržaj. Birajte slike koje æe privuæi pažnju i s preceznošæu ilustrovati o èemu se govori. Vještine prezentiranja Vještine prezentiranja su jedan od najosnovnijih elemenata poslovne pismenosti. Dobra prezentacija ideje, uèinit æe tu ideju poželjnom. Loša prezentacija ideje zasjenit æe dobar sadržaj. Edukacija bez kvalitetnog predavaèa koji nije sposoban strukturirano i efektivno prenijeti svoje znanje ne može biti kvalitetna. Kako prezentirati proizvod na naèin da ga ciljana grupa prihvati? Ako želite uspjeti u komunikaciji, nužno je Savjeti za Vaš bolji biznis 20 Tremu psiholozi objašnjavaju kao strah od sramoæenja. Bojimo se da æe naši nedostaci izaæi na vidjelo i da æemo izlaskom pred publiku, tj. mnoštvo okupljenih ljudi, na kocku stavljamo imidž koji smo o sebi stvorili. Razmislite koji su vaši ciljevi zbog kojih trebate javno nastupiti, ali isto tako i što može krenuti po zlu. Što možete izgubiti ako nešto ne ispadne onako kako ste zamislili. Morate pristati na gubitak radi dobitka. Strah æete umanjiti ako se privikavate na ovakve situacije. Da biste smanjili tremu i neprijatnost prezentiranja pred publikom, razgovarajte sa publikom prije samog prezentiranja da biste uspostavili prijateljski odnos. prihvatiti ideju da je na vama odgovornost da kroz naèin na koji komunicirate upravljate percepcijom drugih ljudi, njihovom percepcijom vas i onog što vi radite. Kvalitetna komunikacija nažalost nije nešto što nam je uroðeno, ona je vještina koju uèimo cijeli život. Svakog dana komuniciramo s okolinom i pomoæu komunikacije preživljavamo. Slika o sebi koju stvaramo u svojoj okolini èesto je izravna refleksija našeg javnog nastupa. Egzistencija mnogih od nas ovisi o tome koliko dobro možemo okolini predstaviti svoje znanje, svoje misli, svoje osjeæaje, ono što zastupamo ili ono što jesmo. Prezenter mora da bude dobro upoznat sa sadržajem prezentacije da bi mogao da je prikaže na najbolji moguæi naèin i da odgovori na razlièita pitanja publike. U mnogim sluèajevima, prezentaciju ne pravi samo jedan èovjek. Zato svi koji su radili na njoj moraju da budu u kontaktu, da bi na primjer, pisac sadržaja mogao razumjeti i kasnije objasniti s lakoæom sve segmente prezentacije. Intonacija vašeg glasa i jezik vašeg tijela je nešto što može uèiniti prezentaciju zanimljivom, ili što je može uništiti. Budite samouvjereni, a to æete postiæi na naèin da prezentiranje vježbate pred publikom koja æe vam nakon toga dati konkretne komentare u pogledu kvalitete prezentacije, njene jasnoæe,tako i komentare o vašim vještinama prezentiranja. Mnogi se suoèavaju sa tremom pred javni nastup. Strah od javnog nastupa normalan je i prirodan osjeæaj. Tremu imaju svi, glumci pred predstave, pjevaèi pred koncerte, profesori pred predavanja, pa i politièari pred javne govore. Takvog straha teško je i gotovo da se i ne može u potpunosti osloboditi, ali se može i to u znaèajnoj mjeri ublažiti - do te mjere da neæe biti nikakva prepreka istupanju. Ostali savjeti za prezentiranje Prenesite svu opremu na mjesto gde æete prikazivati prezentaciju i isprobajte je na licu mesta. Važno je da isprobate i mjesto na kojem æete stajati u toku prikazivanja, osvetljenje i druge stvari. Kada ste na prezentaciji pred publikom, uspostavite kontakt sa njom i zabavite ih. Nemojte samo da èitate prezentaciju, veæ je upotrebite kao ispomoæ u jednom širem i dubljem prezentiranju. Uvijek poštujte pitanja osoba iz publike i odgovorite na njih najbolje što možete. Osnove prezentacijskih vještina 3 stvari koje svaki prezenter treba znati! Koristite vizualna pomoæna sredstva, kada god i gdje god možete! Vježbajte, vježbajte, vježbajte!!! Publika æe samo zapamtiti tri glavne poruke iz vaše prezentacije Razmislite koje su to! % 7 d o VeC 7,58%) (EKS BIZNIS KREDITI ZA RASTEREÆENJE ProCredit Bank kroz kredite za rastereæenje pruža moguænosti privrednicima da optimiziraju svoja zaduženja u otplati, da dobiju odgovarajuæi period odložene otplate, objedine otplatu više rata kredita u jednu ratu i što je èesto najvažnije znaèajno smanje svoje mjeseène obaveze radi stvaranja kapaciteta za daljnji razvoj. Izaberite jedan od kredita ili kreirajte kombinaciju u iznosu preko 50.000 KM koja Vam odgovara: Investicioni kredit sa rokom otplate do 120 mjeseci Kredit za trajna obrtna sredstva sa rokom otplate do 60 mjeseci Kredit za obrtna sredstva sa rokom otplate do 36 mjeseci Za više informacija pozovite 033/250-955, ili posjetite najbližu poslovnicu ProCredit Bank! EKS obraèunat za kredit na period od 120 mjeseci te proviziju za obradu od 1%. Savjeti za Vaš bolji biznis 22 Istraživanje tržišta kao potpora uspješnijem poslovanju „Polovina novca kojeg sam potrošio na oglašavanje je uzalud potrošena; problem je u tome što ne znam koja je to polovina.“ John Wanamaker U vremenima brzih promjena potrošaèkih preferencija i dinamiène tržišne konkurencije, istraživanje tržišta važan je preduvjet kvalitetnog poslovnog upravljanja i dugoroènog ostvarivanja dobiti. Poslovne se odluke moraju temeljiti na pouzdanim rezultatima istraživanja tržišta. Glavni smisao istraživanja tržišta je prikupljanje valjanih i pouzdanih informacija koje pomažu prilikom odluèivanja u tržišnom poslovanju, planiranju aktivnosti, rješavanju konkretnih teškoæa ili kontroli uspješnosti poslovanja. Prema jednostavnoj definiciji, istraživanje tržišta je unaprijed osmišljeni (planirani) proces prikupljanja i analiziranja podataka, u svrhu pružanja informacija bitnih za donošenje marketinških odluka o upravljanju marketingom. Istraživanje tržišta je sistemsko planiranje, prikupljanje, analiziranje i informisanje o podacima i nalazima relevantnim za specifiènu marketing situaciju s kojom se preduzeæe susreæe. Najèešæe svrhe istraživanja su: utvrðivanje karakteristika tržišta, mjerenje potencijala tržišta, analiza tržišnog udjela, analiza prodaje, studije o trendovima poslovanja, konkurentnim proizvodima, kratkoroèno i dugoroèno predviðanje, prihvaæanje i potencijal novog proizvoda, studije o formiranju cijena, istraživanje zadovoljstva kupaca, istraživanja za potrebe segmentacije tržišta, istraživanja za potrebe oglašavanja itd. Istraživanja mogu biti kvalitativna i kvantitativna. Kvalitativna istraživanja su istraživanja koja se ne rade na velikim uzorcima i ne rezultiraju èvrstim brojkama koje su statistièki reprezentativne u odnosu na populaciju koja se istražuje. Njihov cilj je dublje i temeljitije uæi u istraživanu problematiku generirajuæi što više ideja i koncepata. Ponekad kvalitativna istraživanja mogu poslužiti kao pretest za opsežnije kvantitativno istraživanje. Najèešæe korištene kvalitativne metode su dubinski intervjui i skupni intervjui (fokus grupe). Kvantitativna istraživanja su istraživanja koja, oslanjajuæi se na teoriju vjerojatnosti i statistiku, rezultate dobivene na uzoku ispitanika ekstrapoliraju na cjelokupnu populaciju. Cilj istraživanja može biti deskripcija stanja ili ustanovljavanje uzroèno-posljediènih odnosa izmeðu pojedinih varijabli. U ovu skupinu istraživanja spadaju eksperimenti, kao i terenske, telefonske i poštanske ankete. Faze istraživanja Istraživanje tržišta kod preduzeæa koja poèinju poslovanje je široko usmjereno, jer je preduzeæu neophodno što veæi broj informacija, od opštih do usko orijentisanih. Za razliku od ovih preduzeæa, firme koje veæ posluju ne trebaju tako sveobuhvatno istraživanje i kod njih se istraživanje obavlja u sljedeæa èetiri osnovna koraka: definisanje problema, prikupljanje podataka, analiza podataka i donošenje odluka. Definisanje problema je prvi i najvažniji korak u procesu istraživanja, ono je neophodno da bi se mogle sagledati informacije koje su neophodne da se prikupe. Definisanje problema obuhvata ciljeve koji se žele ostvariti prikupljanjem, Savjeti za Vaš bolji biznisl 23 ogranièenja koja su obièno u vidu novca i vremena, pretpostavke o faktorima i situacijama koje æe pojednostaviti problem, te mjere uspjeha koje predstavljaju kriterije ili standarde korištene za ocjenu prijedloga rješenja problema. Prilikom definisanja potrebno je izvršiti razvoj pitanja na koje se trebaju dobiti odgovori. Pitanja se obièno formulišu kao hipoteze koje predstavljaju odgovor na problem istraživanja. Prikupljanje podataka se može rasporediti u dva tipa podataka i to primarne i sekundarne. Sekundarni podaci su informacije koje se dobiju iz nekog drugog izvora (unutrašnjeg ili spoljnog). Unutrašnji izvori su zapisi, datoteke i razni izvještaji, a spoljnji su biblioteke, organi uprave, privredne komore, banke, statistike, itd. Prednosti sekundarnih podataka su ti što je neko drugi umjesto vas prikupio podatke i uštedio vam vrijeme, novac i napor prikupljanja podataka. Nedostaci su što su takvi podaci èesto zastarjeli. Za prikupljanje primarnih podaka u osnovi postoje dva metoda i to: Posmatranje ljudi - koje se može vršiti mehanièki ili od strane osoblja. Ljudi ili mašine zapisuju podatke kao što je npr. broj ljudi koji kupuje u jednoj prodavnici. Postavljanje pitanja ljudima – predstavlja instrument koji se koristi da se prikupe podaci od ljudi liènim kontaktom, telefonskim putem ili putem pošte. Obièno se za ovu svrhu koriste pripremljeni upitnici. Pored ova dva osnovna imamo još i panele kod kojih se prikupljaju informacije od potrošaèa u redovnim vremenskim intervalima ili po potrebi i eksperimente koji predstavljaju dobijanje podataka putem manipuliranja faktora u èvrsto kontrolisanim uslovima da se ispitaju uzroci i efekti. Analiza podataka se tipièno vrši kvalitativno i kvantitativno. Kvalitativna analiza treba da da odgovor na pitanje ko su kupci (kategorije). Jedna od kvalitativnih tehnika je intervju fokusne grupe, koja ukljuèuje intervju 6 do 10 ljudi kao neformalne grupe u vremenskom periodu od 30 minuta do jednog sata. Ispitivaèi mogu pokazati grupi razlièite proizvode, pakovanja, reklame, te ih zamoliti da ih probaju, zatim se postavljaju odreðena pitanja da bi im stimulisali razmišljanja i dobili neposrednu interakciju izmeðu èlanova grupe. Subjektivne ocjene grupe se koriste u donošenju odluka. Negativna strana ovog metoda je ocjena neophodna da se donese odluka. Ova metoda je pogodna kada se ispituje veæi broj ljudi. Kvantitativna analiza treba da odgovori o kolièini proizvoda koje je tržište spremno da prihvati, koji su to tržišni segmenti i vremenski period realizacije proizvoda. Primjer kvantitativne tehnike možemo objasniti kao broj odgovora dobijenih od razlièitih ljudi koji su ispitani, svrstavajuæi ih u odreðene kategorije naspram ukupnog broja tih ljudi. Npr. ako se ljudi na ulici ispituju nekim pitanjem koje ima više odgovora (recimo da, ne, možda, neznam), dobijeni odgovori se svrstaju u kategorije (da, ne, možda, neznam) te se takva kategorija stavlja u odnos prema ukupnom broju ispitanika da bi se dobio procenat reakcija po svakoj kategoriji. Donošenje odluke kao zadnji korak u procesu istraživanja. Nema èvrstih pravila za tumaèenje prikupljenih podataka. Odluka je neophodna za interpretaciju rezultata. Odluka zavisi od kompleksnosti problema koji se istražuje, kvalitete prikupljenih informacija (taènosti informacija, objektivnosti istraživaèa, obuhvatnosti podruèja istraživanja) i ciljeva koji se žele postiæi istraživanjem. Naèin komuniciranja sa izvorima podataka pri prikupljanju primarnih podataka. U suštini postoje dva naèina kojim se može doæi do primarnih podataka, a to su: ispitivanje i posmatranje (opservacija). Bez obzira radi li se o metodi ispitivanja ili posmatranja, neohodno je odgovoriti na dva bazièna metodološka pitanja: na koji naèin komunicirati sa izvorima podataka i pomoæu kojih sredstava prikupiti podatke? Metoda ispitivanja najèešæe se primjenjuje u istraživanjima prilikom prikupljanja primarnih podataka, te nadalje kratko se osvrnuti na moguæe naèine komuniciranja sa izvorima podataka prilikom metode ispitivanja. Postoje više naèina pomoæu kojih je moguæe komunicirati sa ljudima da bi dobili željene informacije. A u suštini se svode na tri moguæa rješenja: Lièno komuniciranje izmeðu ispitivaèa i ispitanika, Komuniciranje dopisnim putem, Komuniciranje putem telefona. Lièno komuniciranje karakteriše fizièko prisustvo ispitivaèa u toku èitavog procesa prikupljanja primanih podataka od ispitanika za razliku od dopisnog i telefonskog kontakta. Prednosti ovog naèina su da je najfleksibilniji metod pošto ispitivaè ima široke moguænosti da u toku razgovora dobije dopunske podatke, uradi ispravke, pojasni pitanje, stimuliše na saradnju, može duže trajati i time prikupiti više podataka. Nadalje, liènim komuniciranjem se smanjuje procenat ispitanika do kojih ne možemo doæi se smanjuje ako ga uporedimo sa dopisnim i telefonskim naèinom, moguænost da se ocjeni ozbiljnost/iskrenost ispitanika i time poboljša kvalitet podataka te liènim komuniciranjem lakše je zadovoljiti planirane principe uzorka, a samim tim ne ugrožava se reprezentativnost uzorka. Potencijalne slabosti ovog naèina su da je teže planirati, vrijeme organizacije i kontrole je mnogo teže nego kao kod drugih naèina, troškovi su veæi, ispitivaèi ako nisu dobro obuèeni i vièni poslu mogu nanjeti štetu straživanju. Komuniciranje dopisnim putem karakteriše da ispitanik sam popunjava upitnik bez ispitivaèa.Dobre osobine su da je ovaj naèin ekonomièan, moguæa je široka geografska distribucija, eleminišu se greške ispitivaèa, odreðene grupe ispitanika je lakše pronaæi, a loše strane su da zahtjeva dug vremenski period, opasnost od greške uzorka, upitnik mora biti relativno kratak, pitanja moraju biti jednostavna i razumljiva, otvorena pitanja nisu efikasna, ne zna se da li je osoba kojoj smo poslali upitnik odgovorila na pitanja ili Savjeti za Vaš bolji biznis 24 je to za nju uèinio neko drugi, potreba za pozivima osobama kojima smo poslali upitnik da isti dostave itd. Komuniciranje putem telefona karakteriše da je on jedan od najbržih naèina da doðemo do odreðenih podataka, daljina ispitanika nije problem, veliki broj ispitanika je moguæe kontaktirati u jednom danu, niži troškovi, lakša kontrola ispitivaèa, ispitanici se lagodnije osjeæaju kada daju odgovore putem telefona, baza podataka je lako dostupna (telefonski imenik), te lako se može primjeniti metod uzorka na bazi vjerovatnoæe prema ciljnim skupinama za istraživanje. Telefonsko anketiranje ima svakako i ozbiljnih nedostataka, a to su: da se ne može svugdje primjeniti (npr. ispitivanje boje proizvoda, ukusa itd.), èak i u najrazvijenijm zemljama posjedovanje telefona je u uskoj vezi sa nivoom dohotka i socijalnim statusom, te ova èinjenica može negativno uticati na reprezetativnost uzorka. Nadalje, ovaj naèin može dovesti pred neke metodološke i organizacione probleme, prije svega do sastavljanja upitnika koji mora da bude što kraæi. Otvorena pitanja treba izbjegavati iz razumljivih razloga, takoðer - niste nikada sigurni da li razgovarate sa pravom osobom. Bez obzira na negativne faktore koji mogu uticati na kvalitet podataka, telefonsko komuniciranje ima svijetlu buduænost uzimajuæi u obzir razvoj novih tehnologija i sve lakšeg pristupa fiksnim i mobilnim telefonima, te interent komunikaciji. U zadnje vrijeme istraživanja putem interenta su u porastu, te primjena kompjuterskih rješenja u ispitivanjima putem telefona (CATI tehnologija) zauzima znaèajno mjesto u naèinu komunikacije sa izvorima podataka. Telefonski intervju uz podršku kompjutera - CATI Sistemi koji koriste podršku kompjutera pri vršenju telefonskog anketiranja, dobili su zajednièko ime: Computer Assisted Telephone Interviewing–CATI. Zajednièka osobina je da se intervjuisanje obavlja pomoæu kompjuterskih terminala. Intervjui se kontrolišu na bazi unaprijed programirane procedure, te ispitanik odgovara kompjuteru (pomoæu anketara koji unosi podatke). CATI usmjerava tok intervjua sa taèno odreðenim pitanjima i redosljedom. Programirane instrukcije kontrolišu da li ispitanik odgovara na dato pitanje i da li je odgovor konzistentan sa prethodnim. Ako se bilo šta pogriješi, odmah se na ekranu pojavljuje poruka koja na to upozorava i ispravka se odmah obavlja. Kada je dat pravilan odgovor, program odreðuje sljedeæe pitanje. Pitanje se neæe pojaviti na ekranu dok odgovor predhodno nije lociran na pravo mjesto u upitniku. Na kraju intervjua svi odgovori se automatski unose u memoriju kompjutera. Iz ovih ukratko navedenih koraka CATI procesa, vidimo da ovaj system ima znaèajnih prednosti kao što su moguænost efikasne i brze kontrole, brzina obavljanja intervjua, velike moguænosti procesiranja podataka, kao i moguænost kreiranja baze podataka odjednom i u zadovoljavajuæem vremenskom periodu. Softwareska rješenja za ove sisteme su danas u svijetu u širokoj upotrebi, te su lako dostupni i pristupaèni. Istraživanja su od velike važnosti za uspjeh svakog poslovanja Ima kompanija koje shvaæaju važnost istraživanja tržišta i koje svoje najvažnije strateške odluke donose na osnovu tih informacija. Nažalost, te su kompanije malobrojne. Osnovni problem je u tome što se istraživanja provode samo za strateške odluke ili kada kompanije zaista zapadnu u neke probleme. Meðunarodne kompanije naruèuju prilièan broj istraživanja, te na sistemski naèin pristupaju svom poslovanju i tržištima na kojima djeluju. Domaæe kompanije bi mogle mnogo nauèiti od njih. Postoje tzv. "menadžeri starog kova" koji potpuno ignorišu važnost istraživanja jer misle da sve znaju, da u potpunosti poznaju tržište i da je sve ionako stvar sreæe. Ima i onih koji misle da sprovoðenje istraživanja znaèi rješavanje svih problema izbjegavanje svih opasnosti, zaboravljajuæi pritom da je uloga istraživanja pružanje informacija na temelju kojih se osmišljavaju marketinške aktivnosti. Uspješni menadžeri znaju da je istraživanje tržišta, zapravo, informacijska potpora u donošenju poslovnih odluka. Glavna smisao i potreba istraživanja tržišta je prikupljanje korisnih i pouzdanih informacija koje pomažu prilikom odluèivanja u tržišnom poslovanju, planiranju aktivnosti, rješavanju konkretnih teškoæa ili kontroli uspješnosti poslovanja. Poslovne odluke moraju biti utemeljene na pouzdanim rezultatima tržišnih istraživanja. Mnogi menadžeri shvaæaju kako je poslovni uspjeh moguæ jedino ako imaju spoznaju o tržišnom udjelu svoje kompanije u odnosu na konkurenciju, ako mjere uspješnost svojih reklamnih kampanja, ako dobivaju povratne informacije i mišljenje potrošaèa o svojem proizvodu, ako prije pokretanja svojih akcija na tržištu imaju uopšte sliku o znaèaju, potencijalima, potrebama i moguæim teškoæama osvajanja tržišnog segmenta na kojeg ciljaju. Bez obzira da li je istraživanje tržišta potrebno radi sprovoðenja promotivne kampanje, segmentacije tržišta, prodaje, razvoja proizvoda, unapreðenja kvalitete ili bilo kojeg drugog razloga, istraživanja omoguæavaju da se dobiju vrijedne, autentiène, stvarne i pouzdane informacije koje mogu pomoæi u donošenju kritiènih odluka. Strateške odluke se uglavnom donose na osnovu temeljitog istraživanja tržišta. Èinjenica je da problemi tržišta postaju svugdje sve kompleksniji. U takvoj situaciji istraživanje tržišta postaje vrlo važan instrument bez kojeg organizacije neæe više moæi pratiti promjene. Istraživanje tržišta ne mora garantovati ostvarenje uspjeha za odluke koje su na osnovu njega donesene, meðutim, sigurno je da istraživanje tržišta može smanjiti rizike tržišnog nastupa. Savjeti za Vaš bolji biznis 25 Kako napisati Saopštenje za javnost? Saopštenje za javnost je jednostavno napisana izjava za medije. Sa saopštenjima obavještavamo o planiranim dogaðanjima, promocijama, nagradama, novim proizvodima i uslugama, postignutim rezultatima, itd. Takoðer, saopštenja se koriste kako bi mediji iz vijesti kreirali opširniju prièu na temu koja je od vašeg interesa. Novinari æe se lakše odluèiti da pišu o odreðenoj temi ako dobiju saopštenje za javnost. Saopštenje je jedan od osnovih i najkorištenijih alata za odnose s javnošæu! K oraci za pisanje saopštenja Pisanje naslova: Naslov bi trebao biti kratak i jasan: naslov je ultra sažeta verzija kljuène vijesti iz saopštenja! Naslovi bi trebali ugrabiti pažnju novinara, kao što i naslov novinarskih èlanaka treba da privlaèi pažnju èitatelja, npr. „ XVZ Co. sklopio strateško partnerstvo s HXO iz Amerike“. Naslov se piše „bold“ fontom i obièno se koristi veæi font kako bi se naslov istakao. Najlakši naèin za kreiranje naslova je da koristite kljuène rijeèi vašeg saopštenja. Na ovaj naèin vašim èitateljima æe odmah biti jasno o èemu se radi u vašem saopštenju. Pisanje teksta: Saopštenje bi trebalo biti napisano na naèin na koji vi želite da bude i objavljeno u medijima. U vrijeme kada su novine i mediji zatrpani informacijama moramo se pobrinuti da poèetak saopštenja bude zanimljiv ako želimo da se saopštenje objavi. Pišite o èinjenicama – dogaðajima, proizvodima, uslugama, ljudima, ciljevima, planovima, projektima... Zapoènite sa datumom i mjestom u kojem se radnja saopštenja dešava. Prva, vodeæa reèenica bi trebala da zainteresira èitatelja i ukratko objasni temu saopštenja. Slijedeæe dvije reèenice æe dodatno objasniti vodeæu reèenicu. Tijelo saopštenja za javnost bi trebalo biti kompaktno. Izbjegavajte korištenje dugih reèenica i opširnih paragrafa. Izbjegavajte ponavljanja i korištenje nerazumljivog jezika i žargona. U sluèaju da koristite struènu terminologiju, potrudite se da u saopštenju definišete o èemu se radi, kako bi èitatelji razumjeli tekst. Ne zaboravite da komunicirate 5 W i H (who – ko, what –šta, when-kada, where – gdje, why- zašto i how – kako!) Dužina saopštenja za javnost ne bi trebala biti duža od 1 A4 stranice. Na kraju ukljuèite informacije o vašoj komaniji kako bi novinari upoznali misiju i viziju vaše kompanije. Takoðer, obavezno ukljuèite informacije o vašoj web stranici, te napišite kontakt podatke osobe koja može dati više informacija o temi o kojoj ste pisali u saopštenju. Na kraju saoštenja ukljuèite simbol ### koji indicira kraj vijesti. Ovo je novinarski standard. Ne trošite vrijeme na pisanje naslova prije završetka saopštenja. Ako je saopštenje za hitnu objavu napišite „MOLIMO OBJAVITI HITNO“ iznad naslova. U sluèaju da ne želite da se vaše saopštenje objavi prije odreðenog roka, napišite „MOLIMO NE OBJAVLJIVATI PRIJE (datum)“. Ako saoštenje ne sadrži nikakve upute, novinari æe pretpostaviti da ga trebaju objaviti odmah. Saopštenje o odreðenoj vijesti šaljete kada je ta vijest aktualna. Poziv novinarima da vas kontaktiraju u sluèaju da žele proširiti prièu je obavezan. Novinari moraju imati pristup dodatnim informacijama u sluèaju njihovog interesa. Ukljuèite citate odgovornih osoba kako bi saopštenje bilo zanimljivije i živopisnije. Šaljite saopštenje e-mailom ili faxom. Najbolje je da saopštenje bude u tijelu emaila. Izbjegavajte attachment-e. Naslov saopštenja stavite u „Subject“ e-mail-a upuæenog novinarima. Neki korisni savjeti: Ukljuèiti ime kompanije u naslov i u prvi paragraf kako bi ste obazbijedili vidljivost u printanim medijima, te u sluèaju da naziv vaše komapnije zainteresovani potraže preko interneta. Ako saopštenje šaljete faxom pobrinite se da saopštenje bude poslano na memorandumu koji sadrži vaš logotip. Posjetite webstranice raznih komapnija i proèitajte njihova saopštenja kako bi ste dobili jasniju sliku kako jedno saopštenje treba da izgleda i šta svako saopštenje treba da sadrži. Finansijska edukacija 26 Dokumentarno poslovanje Bankarska garancija B ankarska garancija je instrument osiguranja urednog izvršenja obaveza iz ugovornog odnosa, odnosno zaštita od rizika neizvršenja tih obaveza. U cilju obezbjeðenja plaæanja i izvršenja ugovorenih obaveza, Banka æe na zahtjev klijenta izdati odreðenu vrstu garancije, kojom preuzima neopozivu obavezu da plati odreðeni iznos novca korisniku garancije, ukoliko klijent ne izvrši ugovorenu obavezu. Na taj naèin Banka svoje klijente èini sigurnim i konkurentnim na tržištu. Namijenjena je: Pravnim licima bez obzira na tip registracije, koji imaju otvoren raèun u banci. Fizièkim licima koja ispunjavaju slijedeæe uslove: da su državljani BiH, sa stalnim boravkom u BiH da imaju stabilne prihode najmanje 3 mjeseca prije podnošenja zahtjeva za bankarsku garanciju da osiguraju bankarsku garanciju sa depozitom 100% Namijenjen je pravnim licima bez obzira na tip registracije, koja se bave uvozno-izvoznim aktivnostima, kao i ostalim preduzeæima i licima koja imaju potrebu za ovim instrumentom plaæanja, te koji imaju otvoren raèun u banci. Dokumentarni akreditiv kao instrument plaæanja pruža sigurnost svim stranama u poslovima meðunarodnog platnog prometa: Kupac je siguran da æe plaæanje iz dokumentarnog akreditiva biti izvršeno samo u sluèaju ako prodavac, unutar predviðenih rokova, podnese sva uslovljena akreditivna dokumenta. Prodavac je siguran da æe podnošenjem urednih otpremnih i robnih dokumenata navedenih u akreditivu, pod predpostavkom da je ispunio sve uslove iz akreditiva, moæi da naplati protuvrijednost izvezene robe, odnosno izvršene usluge, jer mu za plaæanje garantuje banka koja je otvorila akreditiv i/ili konfirmirala akreditiv. Prije izdavanja dokumentarnog akreditiva potrebno je da kupac i prodavac dogovore: Vrste bankarskih garancija: Plative garancije – garancije za osiguranje plaæanja Avansne garancije Carinske garancije Tenderske garancije Garancije za dobro izvršenje posla Garancije za garantni rok Dokumentarni akreditiv D okumentarni akreditiv predstavlja obavezu banke da na zahtjev i po nalogu klijenta (uvoznika) isplati korisniku akreditiva odreðeni novèani iznos, pod uslovom da joj budu podneseni ugovoreni dokumenti i prema uslovima utvrðenim u akreditivu. uslove plaæanja dokumentarnog akreditiva, te transportnu klauzulu vrstu dokumentarnog akreditiva kao i dokumente za prezentaciju (faktura, lista pakovanja, transportni dokument, certifikat o porijeklu i drugi) datum izdavanja i isteka dokumentarnog akreditiva Vrste dokumentanog akreditiva: Neopozivi dokumentarni akreditiv Neprenosivi dokumentarni akreditiv Nekonfirmirani dokumentarni akreditiv Konfirmirani dokumentarni akreditiv Dokumentarni akreditiv plativ po viðenju Dokumentarni akreditiv sa odgodom plaæanja i drugi. Finansijska edukacija 27 Naš cilj je zadovoljan klijent! Potražite ProCredit Bank letak: Prijedlozi, Primjedbe, Pohvale i iznesite svoje mišljenje! P roCredit Bank polaže dosta brige o kvalitetu usluge i želi svakom klijentu pružiti jednako kvalitetnu i profesionalnu uslugu na razumljiv naèin. Radeæi transparentno i odgovorno, cilj nam je pokazati našim klijentima da smo mi institucija od povjerenja kojoj je cilj ostvariti dugoroènu saradnju. Izrazito cijenimo mišljenja naših klijenata i želimo im omoguæiti da se u našoj Banci osjeæaju dobrodošli, te želimo znati da su pravilno usluženi. Stoga u našoj banci potražite letke pod nazivom: Prijedlozi, primjedbe, pohvale. Cilj letka je da klijenti iznesu svoje mišljenje i na taj naèin doprinesu kvalitetnijem poslovanju naše banke. Koristimo i ovu priliku da naše klijente potaknemo da potraže ovaj letak i upute nam bilo kritiku ili pohvalu - svaki komentar je dobrodošao! Uz vašu pomoæ, nadamo se da æemo dodatno unaprijediti uslugu u našim poslovnicama. Banka takoðer redovno sprovodi „Mistery shoping“ kako bi dobila nezavisno mišljenje o kvaliteti usluge koju pružamo. Ako ste se pitali na koji naèin posluje odgovorna banka i koji su to kriteriji na koje bi ste trebali obratiti pažnju, donosimo vam nešto više o osnovnim karakteristikama na koje bi ste trebali obratiti pažnju: Banka od povjerenja Povjerenje se gradi brigom o klijentima. Banka koja ima za cilj da izgradi kvalitetnu, dugoroènu vezu sa svojim klijentima, kroz pružanje usluga koje su prilagoðene upravo njima, jeste banka od povjerenja. Ljubazni zaposlenici banke koji Vam uvijek stoje na raspolaganju za sve nejasnoæe i pitanja klijenata koji se žele informisati o uslugama banke, odaju utisak sigurnosti i povjerenja. Kljuènu ulogu u izgradnji povjerenja na relaciji klijent – banka imaju upravo zaposlenici banke. Dostupnost Dostupnost se može posmatrati sa dva aspekta: fizièka dostupnost i dostupnost informacija. U zavisnosti od Vaših potreba, tj. od toga da li svakodnevno posjeæujete banku, èinjenica da Vam je banka u susjedstvu, može biti od presudnog znaèaja da se odluèite baš za nju. Ukoliko je Vaša posjeta banci sporadièna, tada planirate vrijeme za posjetu i uzimate u obzir da ista bude izvršena uz minimalan napor. Stoga je bitno da prilaz i ulaz u banku bude pristupaèan. Da li je banka dostupna direktno sa ulice ili je ona u okviru nekog drugog objekta? Da li banka ima osiguran parking za klijente? Da li se nalazi u centru grada, u prometnoj zoni ili na periferiji grada? Da li je prepoznatljiva, tj. da li se lako može pronaæi? Na Vama je da ocijenite sami šta Vam odgovara. Pored fizièke dostupnosti, veoma važan faktor je i dostupnost informacija, koja podrazumijeva dolazak do potrebnih informacija bez poteškoæa i dugotrajnog èekanja. Upamtite: Vaše je pravo da lièno u svakom trenutku i u bilo kojoj poslovnoj jedinici banke dobijete željenu informaciju u vezi sa raèunom, kreditom ili bilo kojom drugom uslugom koju koristite ili želite da koristite. Savjeti za Vaš bolji biznis 28 proizvod mogu uèiniti boljim: cijena, brzina procesa, posebne pogodnosti koje usluga nudi ili posebne pogodnosti koje se mogu dobiti ako koristite odreðenu uslugu. Pored toga, kao veoma važan, istièe se kriterij prilagoðenosti usluge. Ukoliko ona ne odgovara Vašim zahtjevima i potrebama, ukoliko je nefleksibilna i generalizovana, ukoliko se usluga primjenjuje automatski na sve, onda ona nije kvalitetna. Svaka banka koja nudi kvalitetnu uslugu mora voditi raèuna da ona bude prilagoðena pojedinaènim potrebama klijenata u mjeri koliko je to moguæe. Ljubaznost zaposlenih Brzina Prema veæini istraživanja, jedan od najvažnijih uslova pri korištenju usluga neke banke je brzina. Brzina omoguæuje klijentima da uštede na neèemu što im je veoma važno – vremenu. A èekanje na šalterima, koje je izgleda potpuno iskorijenjeno, štedi klijentima još nešto: živce! Brzina usluge u bankama ima i svoj finansijski aspekt. Što se duže neki proces odvija i što je potrebno više vremena da se neki posao završi, to æe on biti skuplji. Tako je ne samo klijentima, veæ i bankama, u interesu da procesi budu brzi i efikasni. Brzina je, uz cijenu usluga i proizvoda, jedan od presudnih kriterija pri odabiru banke. Cijena Svakoj banci je od presudnog znaèaja da naðe idealan balans izmeðu cijene i zadovoljstva klijenta. Naknade za usluge i proizvode koje banke nude svojim klijentima imaju odreðenu cijenu. Ona se odreðuje na osnovu nekoliko kriterija, a najvažniji su: rizik, cijena utrošenih resursa, brzina i kvalitet usluge. Naknade koje plaæate u banci odnose se na kredite (prije svega kamata, potom provizija za odobrenje kredita i druge provizije koje su zajedno zaraèunate u okviru efektivne kamatne stope), zatim su tu provizije za voðenje tekuæih raèuna, provizije za mjenjaèke poslove, provizije za novèane transfere, za platne kartice i dr. Cijena ne bi trebalo da bude presudan faktor pri odluèivanju sa kojom æete bankom saraðivati. Ipak, budite sumnjièavi prema nerealno niskim cijenama bankarskih usluga i proizvoda, naroèito za kredite, jer se iza toga skoro uvijek kriju neki drugi dodatni troškovi. Shodno navedenom, potrebno je da budete svjesni koliko æe Vas odreðena usluga ili proizvod koštati. Transparentnost Odgovorna banka uvijek ima tendenciju da na svaki moguæi naèin objasni svoje usluge i uèini ih razumljivim, izbjegavajuæi pritom nerealne poruke. Cjelokupno poslovanje banke bi trebalo da bude potpuno transparentno, a to znaèi da u svakom trenutku možete u potpunosti biti informisani o svemu što Vas zanima. U tom smislu, transparentnost znaèi da su Vam informacije dostupne u svakom trenutku, odnosno tendenciju banke da svoje informacije uèini maksimalno dostupnim. Vr l o v a ž n a k a r a k t e r i s t i k a o p š t e transparentnosti banke je i njena unutrašnja transparentnost. Meðusobno povjerenje i uvažavanje kolega je princip koji se primjenjuje i prema klijentima. Informacije bi trebalo uvijek da budu dostupne i unutar sistema, jer to omoguæava nesmetanu komunikaciju meðu kolegama, što na kraju dovodi i do efikasnije usluge. Profesionalizam i kvaliteta usluge Profesionalizam i kvaliteta usluge su usko povezani i imperativi su poslovanja. Neæete uæi ni u jednu banku ukoliko samo pretpostavite da su njeni zaposlenici neprofesionalni ili ako je kvaliteta usluge loša. A šta zapravo znaèi biti profesionalan? Profesionalnost se prije svega odnosi na struènost. Profesionalni su oni službenici koji Vam u svakom trenutku mogu brzo dati odgovor na Vaše pitanje i da pritom prilagoðenu uslugu ili proizvod ponude na ljubazan naèin, koji ulijeva povjerenje i sigurnost. Svaka ozbiljna banka mnogo ulaže u znanje svojih zaposlenih kako bi se vodilo raèuna da oni znaju svoj posao i da uvijek budu u toku sa kretanjima u njihovoj oblasti. Kada govorimo o kvalitetu usluge, onda se misli na skup kriterija koji uslugu ili Bankarski službenik koji je i pored pritiska, kolièine i intenziteta posla vedar i nasmijan, pri èemu sa klijentima razgovara strpljivo i aktivno ih sluša, i koji ne izgleda kao da samo želi da što prije završi posao, može se smatrati ljubaznim. Ljubaznost ne znaèi samo biti nasmijan, uvijek imati istu intonaciju, klimati glavom, èak i kada ne treba. Ljubaznost, prije svega, znaèi razumjeti klijenta, podrazumijeva strpljenje i spremnost da se klijentu pomogne ulaganjem dodatnog napora. Ljubaznost znaèi da bankarski službenik ne odustane pri prvom problemu ili prepreci u razgovoru sa klijentom. Ljubaznost je u odreðenoj mjeri i stvar kuænog vaspitanja, ali je u velikoj mjeri i odraz kulture koja se definiše i njeguje u banci i koja se ogleda u komunikaciji meðu zaposlenima. Razumljivost usluga i proizvoda Privukla Vas je nova reklama banke za štednju i Vi ste došli da se raspitate o posebnim uvjetima. Pošto reklama, naravno, ne može da sadrži sve podatke, naroèito jer nije prilagoðena Vašim zahtjevima i potrebama, potrebne su Vam dodatne informacije koje æe Vas na kraju privuæi da svoj teško zaraðeni novac povjerite odreðenoj banci. Bankarski službenik na Vaša pitanja odgovara jednostavno, a Vi u nevjerici slušate, oèekujuæi komplikovane i nerazumljive bankarske termine. Zaèuðeni ste i zamalo da pomislite kako je to sve ustvari jednostavno i razumljivo. I jeste! Bankarsko poslovanje je kompleksno i ponekad komplikovano. Ipak, odgovorna banka i njeni ljubazni i profesionalni službenici trebali bi se truditi da usluge i proizvode, ma koliko oni bili komplikovani, objasne klijentima na jednostavan i razumljiv naèin i da se uvjere da su klijenti razumjeli ono što im je reèeno. Sve se može objasniti i uèiniti pristupaènim, potrebno je uložiti samo malo dodatnog napora. Business profil 29 “Želimo biti prepoznatljivi po kvaliteti!” Za Poslovni svijet: Šemun Peziroviæ, vlasnik Limoplast d.o.o, Gradaèac Možete nam reæi više o vašem preduzeæu? okolnostima nismo otpuštali radnike. Svi zajedno se trudimo da radom i trudom prevaziðemo novonastale prilike. L imoplast d.o.o osnovan je 1998. godine sa sjedištem u Gradaècu. Zahvaljujuæi definisanoj viziji da budemo prepoznatljivi po kvalitetu naših proizvoda postali smo lideri na BiH tržištu u izvoðenju limarijskih radova, te proizvodnji aluminijumske i plastiène stolarije. Odabrana strategija je obezbijedila uspjeh sa izrazitim rastom preduzeæa.Trenutno zapošljavamo 62 kvalifikovana radnika. Potrebama i željama kupaca u svakom trenutku izlazimo u susret zadovoljavajuæi postavljene zahtjeve. Kakve mjere je potrebno uvesti da bi se olakšalo malim i srednjim preduzeæima u zemlji ? Na koji naèin se izdvajte od konkurencije? Smatram da se izdvajamo visokom kavlitetom i raznovrsnošæu naših proizvoda koji ukljuèuju: alu stolariju, pvc stolariju, sekcijska i klizna vrata, ograde, galanteriju i bravariju. Nadalje radimo krovne konstrukcije, konstrukcije za hale i pogone, fasade od lima, itd. Ono što bih želio naglasiti je da konstantno unaprijeðujemo kvalitet naših radova, kako bi naši kupci bili zadovoljni. Na brz naèin rješavamo ugovorene poslove, što dodatno jaèa povjerenje kod naših kupaca. Po èemu je vaše preduzeæe posebno prepoznatljivo? Institucije države bi trebale pomoæi firmama u nedaæama poslovanja i vremenu koje slijedi na naèin da se unaprijedi zakonodavsto, te omoguæi pristup finansijskim sredstvima za podršku malim i srednjim preduzeæima. Poreska politika i administrativne procedure su jedan od najznaèajnijih zapreka za poslovanje malih i srednjih preduzeæa, te bi se ista morala znaèajno unaprijediti kako bi se stvorili uslovi za dalji napredak. Da li je kriza imala uticaja na vaše poslovanje? Svi smo osjetili posljedice finasijske krize. Prodaja i potražnja su znaèajno smanjene, a tržište je dosta suženo. Mi smo kao firma sa velikim brojem zaposlenih osjetili posljedice, ali u ovim teškim U okolnostima u kojima radimo dobavljaèima je od velike važnosti da budu uredno plaæeni, te smo mi prepoznatljivi po tome da naše obaveze izvršavamo u skaldu sa dogovorom i na vrijeme. S druge strane oèiti su problemi sa naplatom od kupaca. Limoplast d.o.o. želi biti prepoznatljiv po profesionalnosti i efikasnosti u implementaciji zadanog. Želimo da nas naši klijenti vide kao partnera koji razumije njihove potrebe, i na te potrebe odgvara kvalitetnom ponudom proizvoda. Koji su vam planovi u 2010? Opstati na tržištu i naprijed gledati - pozitivno! O radu preduzeæa Limoplast d.o.o. koje se bavi izvoðenjem limarijskih radova za Poslovni svijet govori Šemun Peziroviæ, vlasnik preduzeæa. ZA MALA I SREDNJA PREDUZE]A Biznis je za nas partnerstvo, a na{ cilj je prepoznati potrebe na{ih dugogodi{njih partnera. ProBiznis paket usluga za mala i srednja preduze}a, uz profesionalnu i Vama prilago|enu uslugu, sadr`i sve {to Va{ biznis treba! Savjeti za Vaš bolji biznis 31 Menadžerske vještine M enadžerske vještine su postale vrlo znaèajne u današnje vrijeme globalno konkurentnog tržišta. Svakom menadžeru su potrebne razlièite vještine koje moraju biti sastavni dio osobnosti pojedinca, na menadžerskoj razini. poslu pobjeðivati, od onog koji æe ostvarivati loše rezultate je znanje. Dobar menadžer je ukljuèen u sve aspekte poslovanja, kako bi strateški pristupao voðenju svoga preduzeæa. Dobar menadžer je glavni um preduzeæa koji planira, pokreæe i osigurava implementaciju koja vodi ka rastu i uspjehu. Što su menadžerske vještine? Delegiranje odgovornosti Menadžerske vještine su skup kvaliteta i atributa koje su sastavni dio osobnosti menadžera, a koje æe im omoguæiti da uèinkovito upravljaju radom kompanije. Kvalitetne menadžerske vještine mogu stvoriti ogromne razlike u uèinkovitosti i performansama preduzeæa. U nastavku ovog èlanka donosimo neke od najvažnijih vještina upravljanja koje su potrebne današnjim menadžerima. Dobar menadžer poznaje svoje uposlenike, te njihov potencijal, i u potpunosti je siguran kome može delegirati odreðene aktivnosti. Koristeæi prednosti zaposlenika i svijest o svojim slabostima, menadžer kreira ekipu uposlenika koje se meðusobno nadopunjuje i èine funkcionalan tim. Na ovaj naèin se potièe i timski duh kod uposlenika, jer svaki uposlenik osjeæa da doprinosi zajednièkom cilju i da mu se vjeruje. Motiviranje zaposlenih Koje su osobine dobrog menadžera? Dobar menadžer je onaj koji ima pregršt povjerenja u svoje sposobnosti i posjeduje odlike kao što su: vodstvo, sposobnost odluèivanja, multitasking i nevjerojatan dar za motiviranje zaposlenika. Upravljanje je slièno držanju goluba u ruci. Ako ga držite previše èvrsto možete ga ubiti, ali ako ga držite previše labavo, možete ga izgubiti. Ovdje ima dosta istine ako govorimo o upravljanju zaposlenicima. Dobar menadžer mora imati visok stupanj emocionalne inteligencije i znati kako motivirati zaposlenike. Stoga motivacija uposlenika èini jezgru menadžerskih vještina. Kvalitete vodstva Vodstvo i menadžment su neodvojivo isprepleteni. Dobar menadžer mora biti voða, jer on mora voditi tim ljudi prema zajednièkim ciljevima a zato je osim menadžerskih vještina, važna i jaka osobnost koja je neophodna za vodstvo. Komunikacija Osnovne vještine upravljanja zahtijevaju odliène pismene i usmene komunikacijske vještine koje su od iznimne važnosti za menadžera kako bi on bio u stanju prenijeti kljuène poruke svojim èlanovima tima. Znanja Osnovna karakteristika koja razlikuje menadžera koji æe u svom Osobine dobrog menadžera: Suosjeæanje. Mudrost. Staloženost. Sposobnost odluèivanja. Vizionarstvo. Motivacija. Poniznost. Inteligencija. Poštenje. Integritet. Pouzdanost. Požrtvovanost. Iskrenost. Sposobnost delegiranja. Vjerodostojnost. Vrednovanje dobro uraðenog posla. Kritièko razmišljanje. Uèinkovito upravljanje vremenom. Uèinkovito donošenje odluka. Uèinkovito slušanje. Rješavanje problema. Nepokolebljivost. Otvorenost izazovima... Tema broja 32 "Slaba tehnološka ulaganja i nedostatak sirovine: mogu li lokalne pilane opstati?” za Poslovni svijet piše Šemsa Alimanoviæ, Privredna Komora FBiH U oktobru 2010 održan je 1. Kongres pilanara jugoistoène Evrope u Slavonskom Brodu, na kome je prisustvovalo više od 300 predstavnika pilanske industrije iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Grne Gore, Hrvatske i Slovenije te struènjaci iz Evropske Unije. Uèešæe na ovom kongresu uzeli su Privredna/Gospodarska komora FBiH, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Privredna komora RS kao i 10 predstavnika pilana iz BiH. Važno je naglasti da su predstavnici iz BiH aktivno uèestvovali i dali veliki doprinos u radu kongresa, na plenarnim sesijama vezano za nabavku sirovine i upotreba novih tehnologija u pilanarstvu. Svi su se složili da je u regiji problem broj 1. nabavka i cijena sirovine. Na kongresu je izlagao i Filip de Jaeger, predsjednik Evropskog udruženja pilana (EOS) i Evropske konfederacije drvopreraðivaèke (CEI BOIS). Suorganizator kongresa je Institut - visoka škola za preradu drva (LHK) iz Rosenheima, dok je glavni partner tvrtka EWD-The SawLine Company iz Njemaèke. Na kongresu su svoje novitete predstavile kompanije: Weinig, Kohlbach, Vollmer, AKE, Turboden, Holtec, Mühlböck, Hasslacher i Messe Klagenfurt, dok je austrijska kampanja ProHolz prezentirala rezultate poveæane upotrebe drveta i aktivnosti u zemljama Regije. Kongres se održao pod naslovom "Slaba tehnološka ulaganja i nedostatak sirovine: mogu li lokalne pilane opstati?" Veæina pilana u ovom dijelu Evrope danas se nalazi pred velikim izazovima uzrokovanim sirovinskim problemima i zastarjelim tehnologijama. Dodatne teškoæe proizlaze iz tržišta, buduæi da cijene bukove piljene graðe, koja dominira, proteklih godina èesto osciliraju, a opskrba sirovinom nije redovna i pouzdana tokom cijele godine. Ukupni sjeèivi etat preko 20 miliona m3 drva na ovim prostorima može osigurati dobru Tema broja 33 buduænost za šumarstvo, ali i za lokalne pilane kojima je danas namijenjeno oko 7 miliona kubika pilanske oblovine. Pilane se sve èešæe nalaze na udaru energetskog lobija koji na krilima izdašnih evropskih energetskih potpora pretendira prenamijeniti dio tehnièkog drva iz Regije za energetske potrebe pa se posljednjih godina osjeæa sve veæa nestašica sirovine. Veæ decenijama drvo i šuma pokreæu i osiguravaju razvoj u mnogim ruralnim podruèjima zemalja Regije pa stoga možemo reæi da se radi o strateškoj grani privrede. Proteklog desetljeæa, od uvoðenja tržišne ekonomije u ovim zemljam, primarna prerada drva je naglo porasla otvaranjem manjih pilana jer su mnogi novi poduzetnici doživjeli upravo pilanarstvo kao unosan i isplativ business, što se s obzirom na trenutnu situaciju i uticaj krize ipak pokazalo netaènim. Istovremeno, velika pilanska postrojenja u sastavu bivših državnih kombinata rade promjenjivim i najèešæe smanjenim kapacitetom pa možemo reæi da je pilanska prerada u zemljama jugoistoène Europe u strukturnoj i tržišnoj krizi, a preko 30% manjih obiteljski pilana je zatvoreno tokom prošle godine. Lokalne pilane osjeæaju posljedice nerestrukturiranih šumarskih poduzeæa u državnom vlasništvu koja su u 2/3 sluèajeva glavni dobavljaèi sirovine buduæi da iz privatnih šuma zbog slabe mobilizacije dolazi samo manji dio trupaca. Problematika varira od zemlje do zemlje, no zajednièko je svima da pilana postaje sve nepopularnija djelatnost jer se državnim strategijama favorizira proizvodnja složenih finalnih proizvoda od drva, a iste dobivaju snažniju poticaj državnih tijela iako se ne vode taène statistike o tome ko i koliko izvozi sirovinu, a ko je zapravo u potpunosti finalizira. Nažalost, teme unaprjeðivanja primarne prerade nisu u fokusu službenih razvojnih dokumenata zemalja Regije pa vlasnici pilana èesto samostalno pronalaze naèine za osiguravanje investicijskih sredstava kojima moraju držati prikljuèak sa svjetskom pilanskom elitom jer je danas cjenska konkurentnost preduvjet opstanka na sve globaliziranijem tržištu piljene graðe. Organizatori kongresa, Drvni klaster Hrvatske i èasopis Drvo & Namještaj Foto: AFP/File smatraju da dobra perspektiva za pilanarstvo u zemljama Regije još uvijek postoji, unatoè svim spomenutim problemima. O tome, su uz pilanare raspravljali i univerzitetski profesori, makroekonomisti, ali i lokani politièari jer upravo ovaj prvi Kongres treba utvrditi pravo stanje stvari i odrediti smjernice razvoja primarne prerade drveta u zemljama Regije, a sve u skladu s razvojem pilanarstva u EU. Bilo je rijeèi i o primjeni EU normi te prilagoðavanju EU standardima zaštite okoliša. ZAKLJUÈENO JE SLIJEDEÆE: Nedostaju razvojne strategije Nema integracije u evropska udruženja Na tržištu djeluje previše pilana s razlièitim i rascjepkanim interesima Trenutno se koristi tek 60% preraðivaèkog kapaciteta, a tržište slobodne sirovine se smanjuje iz godine u godinu Uoèava se nedostatak najnovijih tržišnih i tehnoloških informacija Ne postoji brend regionalnog drveta na svjetskom tržištu Primjenjuju se zastarjele i neproduktivne tehnologije Potrebno je bolje iskoristiti drvnu biomasu, ali ne pretjerivati s izgradnjom velikih energetskih pogona pod svaku cijenu jer nema raspoložive sirovine Sirovina je preskupa i nekvalitetno eksploatirana pa se šumska bogatstva zemalja regije ne koriste dovoljno Potrebno je slijediti primjer Austrije koja izdvaja 0,22 EUR po svakom prodanom kubiku drva za potrebe provoðenja kampanje za promociju upotrebe drva Obrazovanje struènih kadrova je nedovoljno i potrebno je organizirati edukacijske cikluse za primjenu novih numerièki upravljanih tehnologija Ne postoji povoljna ulagaèka klima koja bi poticala ulaganje u ovaj sektor jer neki novoizgraðeni pogoni ne rade zbog nedostatka sirovine Slijedeæi sastanak æe se održati 2011 u 10. mjesecu ponovo u Slavonskom Brodu Na prostoru jugoistoène Evrope posluje više od 2.500 pilana razlièite velièine i tehnološkog stepena prerade. Primarna prerada zajedno sa šumarstvom zapošljava više od 130.000 radnika i preradi 7 miliona kubika pilanske oblovine. U zemljama Regije se godišnje posijeèe više od 20 miliona m3 drveta pa stoga drvo može biti dobra osnova za razvoj regionalne privrede, što je bio sluèaj u prošlosti. Prema predviðanjima EOS-a (Evropska organizacija pilanske industrije) i ETTF-a (Evropska federacija trgovaca drvetom), predviða se oporavak od krize pa æe u Evropi do 2011. godine proizvodnja piljene graðe mekog drveta ostvariti rast u odnosu na prošlu godinu (102 mil. M3 u 2008. / 90,5 mil. U 2009. / 97,2 mil. U 2010. / 100,4 mil. U 2011.). Poslovna tehnologija 34 Kako promovirati Web stranicu vašeg preduzeæa? Mnogi ljudi vjeruju da kada objave Web stranicu koja predstavlja njihove kompanije, klijenti sami pronalaze put do njih. Meðutim, u praksi je to mnogo drugaèijei teže! Ono što je potrebno uraditi je navesti klijente da posjete vašu Web stranicu, a to zahtijeva rad, upornost i što je najvažnije PLAN. N eovisno da li æete unajmiti struène kompanije da promoviraju vašu Web stranicu ili æete to uraditi sami, imajte na umu slijedeæe: Istaknite svoj link na najznaèajnijim Web tražilicama. Ovdje je najvažnije pozicionirati kljuènu rijeè, bilo da se radi o nazivu vaše kompanije ili proizvoda koji u tom trenutku nudite. Ako na Google-u ukucate kljuènu rijeè, on æe najvjerovatnije ponuditi više od 70.000 linkova koji upuæuju na tu rijeè, a vi sigurno ne želite biti na dnu. Stoga se pobrinite da vaša Web stranica bude na vrhu! Krerajte e-mail pozivnice - tzv. Opt-in e-mailove, koje æete slati vašim buduæim korisnicima. „Opt-in“ liste sadrže ljude iskljuèivo koji su izrazili zainteresiranost da primaju e-mailove vezane za rad vaše kompanije. Pobrinite se da se linkovi koji vode na vašu web stranicu nalaze na Web stranicama koje vaši korisnici posjeæuju. Razmislite koje su to! Vremenom ove Web stranice mogu biti odlièan izvor posjetilaca. Ponekad æe vam odreðene stranice omoguæiti postavljanje linka ako ih lijepo zamolite. Zauzvrat mogu tražiti da se njihov link naðe na vašoj stranici. Stoga pokušajte prvo na ovaj naèin. Ako su odeðene stranice od velike važnosti vašim buduæim klijentima, možete tražiti da platite objavu linka na njihovoj Web stranici. Promovirajte vašu Web stranicu gdje god je to moguæe: na vašim promotivnim štampanim materijalma, TV reklamama, radio reklamama, majicama, autobusima, billborad-ima, svjetleæim reklama, itd. Stavite je takoðer na vaš memorandum, vizit kartice, službene dokumente, potpis na e-mailu. Kada po prvi put prezentirate vašu Web stranicu pobrinite se da objavite saopštenje za javnost u kojem æete naglasiti da vas klijenti od sada mogu posjeæivati i on-line. Organizirajte nagradne igre preko vaše Web stranice i uèinite da vas buduæi klijenti zapamte i na taj naèin. Zakupite banere koji vode na vašu Web stranicu. Iako to može biti skupo, preporuèujemo da ovaj vid zakupa u vrijeme odreðenih kampanja, kada želite da kupci obavezno posjete vaš Web i kada æe vam to donijeti konkretne rezultate. Pažljivo promovirajte vašu stranicu na forumima i blogovima. Na forumima se trudite odgovoriti na pitanja koja postavljaju zainteresovani za vaš proizvod ili preduzeæe, ali nemojte nikada agresivno prodavati vaše proizvode. Forumi i blogovi su mjesto za konstruktivne diskusije, a ne prodaju. Imajte na umu da forumi mogu biti i dvosjekli maè, jer možete dobiti mnoga neugodna pitanja, te oèekujete da æe se javiti i brojni nezadovoljni korisnici ili vaša konkurencija koja želi naštetiti imidžu vaše kompanije. Na kraju je važno napomenuti da ne zatrpavate vaše korisnike ili buduæe korisnike e-mailovima koji mogu djelovati iritirajuæe posebno ako sami nisu naznaèili da žele primati informacije od vas! Sretno sa promocijom vaše internet stranice! Microsoft: Piratski softveri ugrožavaju korisnike M icrosoft je objavio rezultate opsežnog istraživanja agencije TNS provedenog meðu više od 38.000 korisnika iz 20 zemalja svijeta o njihovoj percepciji o problemima koje sa sobom nosi piratski softver. Ti rezultati nude jasne dokaze o svjesnosti korisnika o opasnostima kojima se izlažu ukoliko koriste piratski softver. Njih 3:1 se slaže da piratski softver nije siguran, a 82 posto ispitanika preporuèuje korištenje originalnog softvera svojim prijateljima. "Korisnici nam jasno daju do znanja da ih piratski softver ugrožava", rekao je generalni savjetnik za antipiratstvo Microsofta. www. sarajevo-x.com. 35 Poslovni stil Ureðivanje poslovnog prostora Ureðivanje poslovnog prostora može biti zahtijevan zadatak. Ako želite da vaš poslovni prostor bude ugodan i opušten kako za uposlenike tako i posjetioce, a s druge strane da svojim ureðenjem ostavi profesionalan dojam, proèitajte brojne savjete koje vam donosimo! Obojite svoj svijet – Kada bojite zidove svojih kancelarija, potrudite se da boja bude u duhu vašeg biznisa. Ako je vaše poslovanje konzervatvnije odluèite se za neutralne i ozbiljnije boje. Ako se bavite kreativnim radom, imate više moguænosti da se poigrate bojama. Što god se odluèili, pobrinite se da koristite kvalitetne boje koje æe se na vašim zidovima zadržati duže vrijeme. Zidovi – prazni zidovi ureda mogu izgledati dosadno i bezlièno, a takva energija može uticati na raspoloženje vašeg osoblja. Obogatite radni prostor dodavanjem nekih ukusno uokvirenih radnih fotografija, grafika, slika, itd. Jedna od kreativnih ideja koja može ostaviti dobar dojam je pozvati lokalne umjetnike da pokažu svoja djela. Biljke - Dodavanjem nekoliko biljaka u vaš ured uèinit æe da se vaši zaposlenici osjeæaju manje odsjeèeni od vanjskog svijeta, posebno u uredima koji se nalaze u vrlo urbanim podruèjima. . Namještaj - Uredski namještaj igra veliku ulogu u tome kako uredski prostor izgleda i kakav dojam ostavlja. Kako opremanje velikog prostora može biti vrlo skupo, veæina tvrtki imaju tendenciju da zakupi uredski namještaj. Neadkvatni ili pak nejadnaki stolovi i stolice mogu uèiniti da prostor izgleda neprofesionalno i jeftino. Kao i kod boje zida, pokušajte prilagoditi namještaj viziji i profesionalnom usmjerenju vaše kompanije. Urednost – Imajte na umu da urednost prostora upuæuje na jasan um i profesionalnost. Feng Shui: antièka praksa za moderno doba Feng Shui je tradicionalna kineska praksa skladnog organiziranja i ureðenja prostora. Njegovi koncepti sve više se koriste i u poslovnom svijetu u posljednjih nekoliko godina, te vam donosimo neke osnovne smjernice: Nikada nemojte sjediti okrenuti leðima prema vratima. Postavite vaš stol tako da gleda u vrata, te pošaljite poruku moæi i snage. Osvjetlite svoj prostor. Izbjegavajte fluorescentna svjetla u uredu, umjesto njih koristite lampe i prirodno svjetlo kada god je to moguæe. Stvorite osjeæaj otvorenosti. Izbjegavajte pretrpan prostor postavljanjem samo nužnog namještaja (svoj stol i neke stolice) u sredini sobe. Sajmovi 36 Okonèan Sajam "EKOBIS 2010" Predstavljeno više od 250 izlagaèa U organizaciji Privredne komore USK i pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Bihaæ je bio domaæin 8. po redu Meðunarodnog ekološkog sajma "EKOBIS 2010". Ovogodišnji EKOBIS u cijelosti je bio posveæen turizmu što, ne treba èuditi s obzirom da je odnedavno podruèje rijeke Une i službeno proglašeno Nacionalnim parkom èime je otvorena moguænost da se kroz razvoj turizma privredno pokrene ne samo ovo podruèje nego i šire. Stoga æe se u sklopu ovoga sajma održati i meðunarodna konferencija na temu "Nacionalni parkovi u funkciji turizma". Ove godine je na Sajmu uèestvovala i ProCredit Bank koja je prezentirala svoju usmjerenost na razvoj malih i srednjih preduzeæa u zemlji i ponudila proizvode zainteresovanim preduzeæima. Održan Sajam šljive u Gradaècu Ovom prilikom se, na oko 13.000 èetvornih metara zatvorenog i otvorenog prostora, predstavilo 250 preraðivaèa voæa i povræa, mesa, mlijeka, bezalkoholnih i alkoholnih piæa. Na sajmu su uèestvovali proizvoðaèi sjemenskog i sadnog materijala, alata i mehanizacije, mineralnih gnojiva i zaštitnih sredstava. ProCredit Bank je ovom prilikom predstavila usluge namjenjene privrednicima i poljoprivrednim proizvoðaèima. Održana 3. Sajamska manifestacija Hercegovaèki plodovi mediterana ProCredit Bank je i ove godine sudjelovala na 3. Sajamskoj manifestaciji Hercegovaèki plodovi mediterana, Stolac 2010. Tom prilikom se predstavilo oko 100 proizvoðaèa meda, voæa i povæa, ljekovitog bilja i biljnih pripravaka, bezalkoholnih i alkoholnih piæa. Na sajmu su sudjelovali i proizvoðaèi maslionovih ulja iz susjednih država. Imperativ je stavljen na autohtone vrste smokve, šipka-nara i masline i njihovoj stimuliranoj proizvodnji i potrošnji. Napomena: U ovom broju magazina nismo u moguænosti objaviti sajmove u predstojeæoj 2011. godini, jer plan sajmova još uvijek nije dostupan. Izdvajamo 37 ProCredit Bank uèestvovala na sastanku grupacije šumarstva i drvne industrije privredne komore FBiH T ema sastanka Grupacije je bila moguænost povoljnijeg finansiranja tekuæeg poslovanja, finansiranje i unaprjeðenje tehnologija i obrazovanja u šumarstvu i drvnoj industriji. S tim u vezi, ProCredit Bank je prezentirala bankarske usluge drvnom sektoru. Jago Lasiæ, predsjednik P/GK FBiH, je naglasio da je ekonomija BiH izašla iz recesije, ali je i dalje u krizi. Kriza æe se dodatno odraziti u narednom periodu nakon što se poènu vraæati krediti MMF-a. Da bi to prebrodili potrebna je veæa proizvodnja finalnih proizvoda, a ne sirovina i polufabrikata, što æe ujedno uticati i na bolju snadbjevenost domaæeg tržišta. „Ovaj sektor je jako bitan za razvoj privrede FBiH i BiH i spada meðu pet najveæih izvoznika. Svi potencijali ovog sektora nisu iskorišteni u mjeri koja bi drvopreraðivaèima omoguæila poveæanje izvoza i zato se trebamo okrenuti na proizvodnju sa dodanom vrijednošæu, ali i da vlast otvara nova predstavništva privrednih komora u podruèjima u svijetu u kojima se najviše gradi, naglasio je Lasiæ. Jedan od najveæih problema u šumarstvu je nepostojanje Zakona o šumama pošto je Zakon proglašen neustavnim, a od Vlade FBiH donešena je Uredba o šumama koja je takoðer proglašena neustavnom, tako da je cijeli sektor doveden u nezavidan položaj. Cilj ovog sastanka je bio definisanje prijedloga mjera za poboljšanje stanja u ovim strateškim važnim oblastima, a koje se planiraju predoèiti novom federalnom premijeru i resornim ministrima nakon što bude formirana nova vlast. Želimo sa vlasti što prije uæi u dijalog o kreiranju novog ambijenta za uspješniji rad šumarstva i drvne industrije. Posjetite Biznis centre ProCredit Bank u Sarajevu, Ilidži, Banja Luci, Mostaru i Tuzli! Banja Luka Business Center Ilidža Business Center Mostar Business Center Sarajevo Business Center Tuzla Business Center Kralja Petra I Karaðorðeviãa 91 Hrasnièka cesta 4 Biskupa Èule bb Topal Osman paše 32 Bulevar 15. maja bb Tel. +387 33 771 130 Fax +387 33 771 131 Tel. +387 36 449 720 Fax +387 36 449 729 Tel. +387 33 721 130 Fax +387 33 721-149 Tel. +397 35 319 800 Fax +397 35 319 801 Tel. +387 51 229 340 Fax +387 51 229 373 Svijet poslovne knjige! 38 Preporucujemo: FUNKY BUSINESS Autori: Kjell A. Nordström i Jonas Ridderstråle O knjizi: Knjigom Funky Business dvojica autora, Kjell A. Nordström i Jonas Ridderstråle, predoèili su istinski manifest novog poslovnog doba, gramatiku i popis recepata uspjeðnosti, u medijima veã epski opjevane, nove ekonomije. Razlièitost tvrtkama pruža konkurentnost. Danas su uspješne kompanije takve upravo zato što nadahnjuju i potièu darovitost, podupiru vještinu slobodnog razmišljanja i drukèije naèine rada. Ne možemo se više baviti biznisom kao što smo se do sada bavili. Treba nam drukèiji biznis. Inovativan! BUDUÆNOST MENADŽMENTA Autor: Gary Hamel O knjizi: Hamel, poznati poslovni mislilac i autor, donosi nam struèni pregled savremenih statiènih korporativnih sustava upravljanja i predlaže nove smjernice za moderni menadžment. Kako bi pomogao menadžerima i liderima u ovoj misiji, Hamel donosi sluèajeve i provjerene analize inovatora u menadžmentu te popis lekcija koje se iz takvih sluèajeva mogu nauèiti. Korisne Web stranice: Privredna Komora Federacije BiH http://www.kfbih.com Privredna komora RS http://www.komorars.ba Poslovni portal www.beta.ba Beta.ba je bosanskohercegovaèki poslovno - finansijski internet portal koji objavljuje poslovne, finansijske, tehnološke i najaktuelnije politièke vijesti iz Bosne i Hercegovine, regiona i svijeta. Portal Beta.ba nastao je na osnovama svojih prethodnika, internet stranica Biznis.co.ba i potom Investitor.ba, te je samim tim jedna od najstarijih poslovnih internet stranica u Bosni i Hercegovini. Sektorski pristup ProCredit Bank PODRŠKA DRVNOM SEKTORU U ZEMLJI ProCredit Bank nastoji biti partner banka malim i srednjim preduzeæima u zemlji. Trudimo se razumjeti vaše poslovanje i potrebe, pružajuæi vam prilagoðene i kvalitetne usluge. Smatramo da svaki sektor privrede zahtijeva individualan pristup. S tim u vezi, kreiramo ponude koje u cijelosti odgovaraju potrebema privrednih grana sa kojima ProCredit Bank saraðuje. Naši bankarski službenici vam stoje na raspolaganju da odgovore na sva vaša pitanja kako bi smo odabrali prava rješenja za svako poslovanje! DRVNI SEKTOR Drvni sektor je za Bosnu i Hercegovinu (BiH) od posebnog strateškog znaèaja. Drvna industrija je jedina privredna grana u BiH gdje je izvoz veæi od uvoza. Ova grana je vrlo perspektivna i zapošljava veliki broj ljudi u BiH. S tim u vezi, cilj nam je podržati preduzeæa iz drvnog sektora pružanjem posebno kreiranih i odabranih bankarskih usluga. Iskusno osoblje u ProCredit Bank filijalama i Biznis centrima æe vam pružiti potrebno savjetovanje, te vas obavijestiti o moguænostima dodatne edukacije, kako bi zajedno unaprijedili: Kod pilana: proizvodnju opremu kapacitete daljnje obrade radni kapital marketinšku strategiju vašeg preduzeæa broj stalnih kupaca kvalitet proizvodnje, itd. Kod proizvoðaèa namještaja: sopstveni dizajn razvoj i obim proizvodnje kvalitetnije iskorištavanje mašina radni kapital, itd. Naša ponuda Drvnom sektoru obuhvata: KREDITI Krediti za obrtna sredstva Kredit po transakcijskom raèunu Kredit za FSC CoC/ISO 9001 certificiranje i CE znak Kredit za obrtna sredstva Kredit za trajna obrtna sredstva Krediti za investicije u osnovna sredstva (mašine, vozila, objekti) Krediti za izvoznike Kreditna linija za finansiranje izvoza Okvirni kredit Kredit za rastereæenje DOKUMENTARNO POSLOVANJE Bankarske garancije Dokumentarni akreditivi EDUKACIONE RADIONICE POSLOVNA SARADNJA SA SUBJEKTIMA ZNAÈAJNIM ZA SEKTOR
© Copyright 2024 Paperzz