Magazin ProCredit Bank Broj 4 - Juni/Lipanj 2011.
svijet
ProCredit Bank ponuda za
PRIVATNI ZDRAVSTVENI I
FARMACEUTSKI SEKTOR
Važnost energetske efikasnosti / Eko krediti
Most izmeðu domaæih i njemaèkih privrednika
Krediti za
ENERGETSKU
EFIKASNOST
ProCredit Bank Vam nudi rješenje u obliku robnih i auto kredita za poboljšanje energetske efikasnosti.
Krediti su namijenjeni fizièkim licima koja imaju dokazive mjeseène prihode – plata, penzija (domaæa i inostrana), BIZ invalidnina i ostale
vrste legalnih prihoda.
Robni krediti za poboljšanje energetske efikasnosti Vam omoguæavaju da nabavite kuæanske aparate energetskog razreda A
(štednjak, frižider, klima-ureðaj, bojler, mašina za pranje suða, mašina za pranje veša i ostali kuæanski aparati).
Iznos kredita
Rok otplate
od 500 KM – 10.000 KM
do 48 mjeseci
KREDITI
DO
2.000 KM
BEZ
ŽIRANATA
!
Auto krediti za poboljšanje energetske efikasnosti Vam omoguæavaju kupovinu novih i polovnih automobila sa minimalnim eko
karakteristikama EURO 4 .
Iznos kredita
Rok otplate
u skladu sa platežnom sposobnošæu klijenta
do 60 mjeseci
Obezbjeðenje kredita
moguænost zaloga na pokretnu imovinu i hipoteke, novèani depoziti,
jemstvo fizièkog lica,
jemstvo pravnog lica,
kombinacija navedenih vrsta kolaterala
Štedimo energiju, štedimo novac!
www.procreditbank.ba
Dobrodošli u
Poslovni svijet!
Poštovani klijenti,
Sa zadovoljstvom vam predstavljamo èetvrti broj magazina
Poslovni svijet. U ovom broju vam donosimo zanimljivosti i
novosti koje su obilježile prethodnih nekoliko mjeseci. Nadamo
se da æe vam teme koje smo izabrali i obradili biti interesantne i
korisne.
Na poèetku vas pozivamo da se ne zaboravite prijaviti na izbor
100 najveæih malih i srednjih preduzeæa u Bosni i Hercegovini koji
tradicionalno organizira Privredna štampa i Poslovne novine.
ProCredit Bank æe i ove godine podržati ovaj projekat, èime još
jednom potvrðujemo našu posveæenost bih. privredi.
U fokusu našeg rada je sektorski pristup granama privrede. Tako
smo analizirajuæi potrebe privatnog zdravstvenog i
farmaceutskog sektora, kreirali ponudu kredita koju
predstavljamo u ovom broju. Takoðer vam donosimo
karakteristike kredita za refinansiranje potraživanja koji su
namjenjeni za kvalitetnije struktuiranje finansijskih obaveza i
omoguæavaju privrednicima da izmire svoje obaveze prema
dobavljaèima i institucijama u skladu sa dugoroènim planovima
svojih preduzeæa. Svakako, ne smijemo zaboraviti ni važnost
štednje za sigurniju buduænost svih nas, te se nadamo da æete
štedjeti s nama. S tim u vezi do kraja petog mjeseca, ProCredit
Bank je za sve štediše pripremila posebnu proljetnu ponudu
oroèene štednje po fiksnoj, kamatnoj stopi od 5% (EKS) na
period od dvije godine. Ovi uslovi nisu ogranièeni samo na visoke
sume oroèenih sredstava, nego na sve iznose depozita.
Osim robnih i auto eko kredita koji su namjenjeni za proizvode koji
štede energiju, proèitajte i o važnosti energetske efikasnosti koja
vam omoguæava da osim uštede energije i èuvanja okoline, štedite
i novac. Brojne naèine na koje možemo biti pažljiviji i obzirniji
prema našoj okolini, proèitajte u èlanku koji smo pripremili za vas!
Kako bi vaše poslovanje bilo još uspješnije donosimo savjete za
vaše bolje poslovanje. U ovom broju govorimo o elektronskoj
trgovini, procjeni radnog uèinka, uticaju pritužbi i reklama na rad
preduzeæa, blog promociji preduzeæa, itd. Upoznajte i naše klijente
Sconto prom d.o.o. iz Prijedora, te AM Prima d.o.o i Bellisimu d.o.o
iz Sarajeva. Takoðer, predstavljamo privatnu stomatološku
ordinaciju Sulejmanagiæ iz Sarajeva. Nadamo se da æemo u
nekom od iduæih brojeva moæi predstaviti i vaše poslovanje, te da
æete na ovaj naèin proširiti mrežu svojih poslovnih kontakata.
Na kraju, putem našeg magazina informišite se o sajmovima koji
nam predstoje u iduæim mjesecima! Otvoreni smo za saradnju, te
vas ovim putem pozivamo da nas kontaktirate kako bi kreirali još
bolji i kvalitetniji Poslovni svijet!
Redakcija
Vaši komentari su dobrodošli!
Željeli bi da magazin „Poslovni svijet“ sadrži teme koje su Vama
interesantne i korisne. Stoga, kako bi ga uèinili još kvalitetnijim,
pozivamo Vas da prijedloge tema koje æemo obraditi u magazinu
šaljete na e-mail:
poslovnisvijet@procreditbank.ba
ili nas kontaktirate na broj telefona:
033 253 994.
Stojimo Vam na raspolaganju!
Stavovi i mišljenja iznesena u ovoj publikaciji su
mišljenja autora i ne mogu se smatrati zvaniènim
stajalištima ProCredit Bank d.d. Sarajevo
Izdvajamo iz Sadržaja
Aktuelnosti iz ProCredit Bank
7
Krediti za refinansiranje tekuæih
obaveza
10 - 11
Tema broja
Visoko profesionalna i prijateljska usluga pacijentima
privatna stomatološka ordinacija Sulejmanagiæ
13 - 14
Business profil
AM Prima company d.o.o.
16 - 18
Savjeti za Vaš bolji biznis
Elektronska trgovina u funkciji Business to Business
26
Finansijska edukacija
Platne kartice
32
Najavljujemo predstojeæe sajmove
Kontaktirajte nas:
Adresa
ProCredit Bank
Magazin „Poslovni svijet“
Emerika Bluma 8
71000 Sarajevo
Tel: 033 253 994
Fax: 033 250 950, lokal 258
Izdavaè
ProCredit Bank d.d. Sarajevo
E-mail: poslovnisvijet@procreditbank.ba
Web: www.procreditbank.ba
Aktuelnosti iz domaæe ekonomije
5
Budite dio projekta kojem se vjeruje
ove godine najatraktivnije izdanje izdavaèke kuæe Privredne
štampe „Poslovne novine“ priprema izbor „100 najveæih u
BiH“, a ProCredit Bank je, kao i protekle dvije godine, odluèila
biti jedan od sponzora ovog projekta.
I
www.privrednastampa.biz. Uvrštavanje na rang-listu je
besplatno, a lista se objavljuje u izdanju “Poslovnih novina - 100
najveæih u BiH” koje izlazi u julu, kada æe se dodjeljivati i priznanja
najboljima na sveèanoj ceremoniji, uz medijsku pažnju.
Specijalno izdanje “Poslovnih novina” pod nazivom “100
najveæih u BiH” sredinom ove godine æe objaviti rang-liste
najuspješnijih velikih, srednjih i malih kompanija u BiH. Rangliste tradicionalno se prave prema ukupnom prihodu, neto dobiti,
izvozu i investicijama, to su kriteriji i za srednja i mala preduzeæa,
sve s ciljem da što više njih ima priliku da pokaže svoje rezultate.
Dugogodišnji partneri na projektu su: Asocijacija poslodavaca
Bosne i Hercegovine, Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska
komora BiH, Privredna/Gospodarska komora FBiH, te kantonalne
komore, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, a
oèekujemo i podršku Privredne komore RS, koja je bila partner i
proteklih godina.
Rijeè je o projektu koji je iz godine u godinu sve respektabilniji i
sve više jaèa poziciju važnog izvora informacija u bh. privredi.
Kao takav prepoznat je u BiH, pa ga citiraju mediji u državi i
regiji, kao i brojne domaæe i strane organizacije, ambasade,
revizorske kuæe i drugi. Brojne bh. kompanije koriste svoju
poziciju na rang-listi „100 najveæih u BiH“ kao znaèajnu
referencu.
Jedinstvene karakteristike Projekta „100 najveæih u BiH“ su
tradicija, kredibilitet, objektivnost - jer se rangiranje vrši na osnovu
jasno definisanih kriterija; transparentnost - jer se rang-liste sa
svim podacima objavljuju u specijalnom izdanju Poslovnih novina;
kao i dostupnost - jer se daju jednake šanse svim privrednim
subjektima da uèestvuju u izboru tako što svaka firma koja želi da
bude rangirana može popuniti anketni listiæ i dostaviti svoje
podatke Poslovnim novinama.
Kako se rang-lista pravi na osnovu podataka koje dostavljaju
firme, pozivamo Vas da i ove godine uèestvujete i pošaljete
ispunjen anketni list koji se može naæi na web stranici:
Sa svaèane ceremonije izbora „100 najveæih u BiH“ u julu 2010.
– dobitnici priznanja za postignute rezultate u 2009. godini
Aktuelnosti iz domaæe ekonomije
6
Glavni nalazi istraživanja o sprovedbi razvojnih
politika u energetskom sektoru
Centra za politike i upravljanje
Evropskog partnerstva iz 2008. godine. S druge strane, RS
je nedavno usvojila Energetsku strategiju RS-a, dok je FBiH
ranije izradila strateški plan za FBiH, ali taj plan još uvijek nije
usvojen. Pri izradi ovih dokumenata nije postojala koordinacija
meðu entitetima, niti je proces javnih konsultacija transparentno
organiziran.
Bosna i Hercegovina znaèajno kasni u ispunjavanju obaveza
preuzetih
kroz potpisivanja
meðunarodnih
ugovora
i
sporazuma. Sporazum o energetskoj zajednici (ratificiran
2000. godine) predviða kreiranje pravnog okvira za
uspostavljanje slobodnog energetskog tržišta, promociju
investicija u energetski sektor, te pomoæ energetskom sektoru
zemalja u tranziciji.
Sprovedba ovog sporazuma znaèajno je usporena, posebno
zbog nedostatka transparentnih
energetskih
politika,
nedovoljnih ulaganja u energetsku efikasnost, te spore
modernizacije zakonodavstva.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) takoðer
zahtijeva usvajanje evropskih direktiva i standarda vezanih za
energetiku. Takoðer se kasni sa sprovedbom veæine obaveza,
kao što su izrada baza podataka o potrošnji-upotrebi
energije,
liberalizacija
tarifa, priprema planova za
subvencioniranje ugroženih grupa, medernizacija
zakonodavstva, izrada efikasnih strategija za investicije u plinskoenergetski sektor, usklaðivanje plinovoda s potrebama, te izrada
zakonodavstva za zaštitu potrošaèa.
E
nergetski sektor u BiH ima enorman razvojni potencijal.
Bosna i Hercegovina jedina u regiji ima pozitivan bilans
izvoza elektriène energije, te je osma zemlja u Evropi s
aspekta hidropotencijala, koji trenutno koristi nešto preko
jedne treæine (37%). Takoðer, procjenjuje se da BiH ima
najveæe potencijale za proizvodnju energije iz obnovljivih
izvora (vjetar, solarna energija, energija iz biomase, te
geotermalna energija) na Balkanu, koji su ujedno i 30% veæi od
EU prosjeka. Pored toga, BiH ima i više od šest milijardi tona
rezervi uglja, lignita i treseta. BiH uvozi naftu i plin. Iako
postoje odreðeni kapaciteti za preradu nafte, BiH je skoro u
potpunosti ovisna o Srbiji, Hrvatskoj, Maðarskoj i Crnoj Gori, dok
se plin uvozi iz Rusije.
Nedostatak sveobuhvatne državne energetske strategije,
investicionih planova, te transparentnih procedura odabira
investitora veæ duže vrijeme predstavljaju prepreku znaèajnijim
ulaganjima u energetski sektor. Izrada sveobuhvatne
strategije razvoja energetskog sektora u BiH se najavljuje veæ
godinama, te predstavlja jedan od kratkoroènih
prioriteta
Ipak, ostvaren je odreðeni napredak donošenjem zakona o
elektriènoj energiji, te uspostavom novih institucija kao što su
DERK, NOS, Elektroprenos na nivou države, te FERK i
REERS. Proces uspostavljanja ovih institucija je bio izrazito
dug i težak, te su konaèna rješenja donesena uz znaèajne
intervencije OHR-a. Meðutim, uspostavljene institucije još
uvijek ne funkcioniraju u punom kapacitetu, a investicije
Elektroprenosa su blokirane više od godine, jer predstavnici RS-a
žele ovlasti ove kompanije prenijeti na entitete. Takoðer, ne
postoji dovoljna saradnja NOS-a i Elektroprenosa, odnosno ta
se saradnja treba znaèajno poboljšati.
Bitan aspekt u energetskom sektoru zauzima zaštita životne
sredine. Iako je BiH potpisala brojne meðunarodne sporazume,
te obaveze se ne sprovode adekvatno. U ovoj oblasti sporazum
o Evropskom partnerstvu zahtijeva donošenje zakona na
državnom nivou o zaštiti okoliša, kako bi se stvorio usklaðeni
pravni okvir za zaštitu životne
sredine, zatim daljnju
implementaciju zakonodavstva u ovoj oblasti, ratificiranje i
poèetak provoðenja meðunarodnih konvencija, ukljuèujuæi
Aarhus i Espoo konvencije, uspostavljanje državne agencije za
zaštitu okoliša i osiguranje njenog funkcioniranja, te jaèanje
administrativnih kapaciteta koji se odnose na zaštitu okoliša i
poboljšanje komunikacije i koordinacije izmeðu ovih institucija.
Više informacija na:
http://www.cpu.org.ba/files/Energetika%20sazetak.pdf
Aktuelnosti iz ProCredit Bank
7
Oroèena štednja u ProCredit Bank
sa fiksnom kamatom od 5%
P
roCredit Bank je za sve štediše pripremila posebnu proljetnu ponudu oroèene
štednje po fiksnoj, kamatnoj stopi od 5% (EKS) na period od dvije godine. Ovi uslovi
nisu ogranièeni samo na visoke sume oroèenih sredstava, nego na sve iznose
depozita. ProCredit Bank svojim poslovanjem nastoji graðanima ukazati na neophodnost
štednje i približiti im njenu važnost za sigurniju buduænost.
„Odabirom štednje u ProCredit Bank sigurnost novca je zagarantovana, što potvrðuje i
stalni rast broja klijenata koji štede upravo kod nas. Prikupljena sredstva na štednom raèunu
ublažavaju nepredviðene finansijske troškove i vode ka ostvarenju nekog od željenih
ciljeva“, naglasila je Biljana Hadžimustafiæ-Jevtiæ, direktorica Sektora za poslovanje sa
stanovništvom.
U ProCredit Bank graðani takoðer mogu izabrati štednju po viðenju, štednju za svoje
najmlaðe (ProKids) i Štedni plan. „Kako bi naše štedne usluge uèinili još fleksibilnijim,
štedišama je omoguæen prenos sredstava putem trajnog naloga u banci,“ dodala je
Hadžimustafiæ-Jevtiæ.
Krediti za refinansiranje tekuæih obaveza malih i srednjih preduzeæa
Fiksna kamatna stopa i moguænost izbora otplatnog plana
P
roCredit Bank malim i srednjim preduzeæima nudi kredite za
refinansiranje tekuæih obaveza uz fiksnu kamatnu stopu. Krediti su
namjenjeni za kvalitetnije struktuiranje finansijskih obaveza i
omoguæavaju privrednicima da izmire svoje obaveze prema dobavljaèima i
institucijama u skladu sa dugoroènim planovima svojih preduzeæa.
„Plaæanje obaveza na vrijeme je imperativ za mala i srednja preduzeæa èiji su
ciljevi dugoroèni poslovni odnosi i kvalitetna saradnja sa poslovnim
partnerima. Minimalan iznos kredita za refinansiranje tekuæih obaveza je
20.000 KM, a prednosti su fiksna kamatna stopa i moguænost izbora otplatnog
plana,“ izjavio je Edin Hrnjica, izvršni direktor ProCredit Bank.
ProCredit Bank podržala seminar za izvoznike „Naš cilj – vaš uspjeh“
U
organizaciji Predstavništva njemaèke privredne
komore u BiH, a u saradnji s ProCredit Bank,
održan je u Sarajevu seminar na kojem su
prisustvovale bih. kompanije izvoznice na njemaèko
tržište. Ovom prilikom prezentirana je ponuda malim i
srednjim preduzeæima koja je obuhvatila kredite za
refinansiranje, kredite za rastereæenje, kredite za
finansiranje potraživanja, usluge platnog prometa, itd., te
misija i poslovno usmjerenje banke. „Trenutno na tržištu
postoji veliki broj preduzeæa koji su orijentirani prema
izvozu i u skladu s tim, podrška banke im je jako
potrebna. ProCredit Bank ima dosta kreiranih proizvoda
koji se mogu prilagoditi izvoznim firmama, a trenutno su
najaktuelniji krediti za refinansiranje tekuæih obaveza,
naglasila je Alma Koriæ, Business Support Officer SME,
prilikom prezentacije prisutnima.
Predstavništvo njemaèke privredne komore u BiH, u
saradnji s bih. firmama, uradilo je brošuru o izvoznim
potencijalima BiH, koja je predstavljena u Sarajevu.
Brošura je uraðena za njemaèko tržište, a 45 firmi
predstavilo su svoje proizvode i usluge, te navele kakvog partnera traže u Njemaèkoj. „Prezentacija brošure i ovaj seminar trebaju tim
firmama dati dodatne informacije u pogledu moguænosti finansiranja izvoza, kao i da obrate pažnju na to o èemu treba voditi raèuna ukoliko
se radi o izvozu u Njemaèku“, kazala je šef predstavništva Njemaèke privredne komore u BiH Žana Gojaèiæ. Njemaèka privreda polako
izlazi iz krize i njihovi kapaciteti postaju optereæeni, što se primjeæuje po upitima koji stižu do nas. Sve više traže kooperante u BiH,
uglavnom u metalskom sektoru, naglasila je Gojaèiæ.
Nažalost, postoje i prepreke u uspostavljanju saradnje, kako u Njemaèkoj, tako i u BiH. Po njenim rijeèima prva prepreka za bih. firme je što
su nemaju dovoljno podrške u finansiranju izvoza, a druga je vezana za njemaèko tržište, gdje se traže uslovi koji su vezani za kvalitet
proizvoda, certificiranje, taènost isporuke, pojasnila je Gojaèiæ.
Aktuelnosti iz ProCredit Bank
8
Zašto je ProCredit Bank
važna energetska efikasnost?
Dio ProCredit Bank društvene odgovornosti jeste obaveza poštivanja unaprijed odreðenih društvenih, etièkih i okolišnih standarda.
Odgovorni stav prema okolini je važan dio razumijevanja onoga što jesmo. Energetska efikasnost postala je važno globalno pitanje koje
sve više dobija na važnosti zbog poveæanja cijena energije, velike ovisnosti o uvozu energije i problema vezanih za zaštitu okoliša.
Kako koristimo energiju?
Kod kuæe energiju koristimo za razlièite aktivnosti, uglavnom
grijanje, toplu vodu, osvjetljenje, kuhanje, pranje i rashlaðivanje.
Utrošak energije æe zavisiti od mnogih faktora, kao što je nivo
izolacije u našem domu, cijena vrste goriva koju koristimo za
zagrijavanje, ali i našeg ponašanja.
Pored toga što nam predstavlja trošak, korištenje razlièitih izvora
energije ima razlièite uticaje na okoliš. Sagorijevanje fosilnih
goriva kao što su ugalj, nafta i gas proizvodi karbon dioksid
(CO2), što doprinosi „efektu staklenika“ i promjeni klime,
poznatom kao zagrijavanje Zemlje.
Šta je energetska efikasnost?
Energetska efikasnost znaèi istu aktivnost – ili više od nje – (kao
na primjer grijanje ili osvjetljenje), ali manju kolièinu potrošene
energije – posredstvom efikasnije tehnologije ili procesa, kao i
promjenom ponašanja pojedinca.
Ulaganje u energetsku efikasnost može nam donijeti veliku
korist. Ona æe poboljšati udobnost življenja – izolacijom doma
odmah æete se osjeæati toplije i ugodnije. To æe dovesti do
direktne uštede troškova energije, jer se primjenom odreðenih
mjera mogu znaèajno smanjiti troškovi. I na kraju, ali podjednako
važno, time æe se smanjiti zagaðenje okoliša u kojem živimo mi i
naša djeca.
smanjiti kolièinu toplote koja se izgubi zimi za do 40%, što direktno
rezultira smanjenjem troškova grijanja.
Najvažnije komponente energetski efikasnih prozora jesu staklo i
okviri: dvostruka stakla koriste zrakom ili gasom punjeni prostor
izmeðu dva sloja stakla. To predstavlja mnogo bolju izolaciju od
jednog sloja. Takoðer postoji velika razlika meðu razlièitim
materijalima za okvire. Posavjetujte se sa svojim prodavaèem
prozora.
Osvjetljenje
Ulaganje u energetsku efikasnost u našem domu – šta
možemo uèiniti?
Poboljšanje izolacije
Energetski efikasnije osvjetljenje koristi do pet puta manje
energije. Štedne sijalice (kompaktne fluorescentne sijalice) mogu
zamijeniti vaše neefikasne sijalice (takozvane inkadescentne
sijalice, a mogu se koristiti za postojeæe ureðaje za koje su se
prethodno koristile inkadescentne sijalice.
Solarna energija i zagrijavanje vode
Izolacija zadržava toplotu u našem domu zimi, te hlaðenje ljeti, na
taj naèin smanjujuæi potrebe za energijom koja se koristi za
zagrijavanje ili hlaðenje.
Izolacijom, i to ne samo zidova, nego i krova i poda, omoguæava
se najznaèajnija ušteda na raèunu za grijanje.
Primjenom odgovarajuæe izolacije na zidovima, možemo
uštedjeti do 30'% troškova grijanja, a dodatnom izolacijom krova i
poda èak i do 50%.
Prozori
Kroz prozore se izgubi dosta toplote, neposredno kroz staklo i
kroz otvore kroz koje prolazi zrak. Energetski efikasni prozori æe
Solarna energija podrazumijeva korištenje energije sunca.
Toplinu sunca možemo koristiti za zagrijavanje vode koju
Aktuelnosti iz ProCredit Bank
9
svakodnevno koristimo, a ova je energija besplatna i èista, jer
ona ne emituje bilo kakve gasove koji izazivaju efekat staklenika.
efikasnosti ureðaja i opreme i stvaranju kvalitetnijih uslova za rad,
zdravije atmosfere i efikasnijeg rada uposlenih.
Solarni sistemi za zagrijavanje vode ukljuèuju kolektore sunèeve
energije koji se instaliraju na krov i rezervoar. Obzirom da
nemamo sunce svih 365 dana u godini, takoðer nam treba i
rezervno grijanje iz konvencionalnih izvora kao što je elektrièna
energija ili gorivo. Korištenjem solarne energije možemo smanjiti
troškove zagrijavanja vode do 20%.
Èuvajte okolinu – možete znaèajno smanjiti emisiju CO2 ukoliko
svoju firmu uèinite energetski efikasnijom!
Šta možete uraditi?
Poboljšanje sistema centralnog grijanja
Najveæi dio utroška energije u našem domu predstavlja grijanje
(više od polovine). U vrlo izolovanoj kuæi ove troškove možemo
smanjiti do 30% instaliranjem regulatora na bojlerima i na
svakom radijatoru.
Efikasni bojleri
EE adaptacija poslovnog prostora
Poboljšanje izolacije
Postavljanje novih prozora i vrata
Poboljšanje sistema grijanja (na primjer za regulisanje
sistema centralnog grijanja)
Poboljšanje efikasnosti transporta
Prelazak na gas za automobile
Više novih kamiona/automobila koji štede gorivo
Elektrièni aparati
visoko efikasni elektrièni motori
novi vazdušni kompresori
sistemi industrijske rasvjete
Sistem grijanja
Efikasniji bojleri mogu smanjiti troškove zagrijavanje vode za
20%. Kada kupite novi bojler, upitajte prodavaèa za nivo izolacije.
Dobro izolovano spremište znaèajno smanjuje gubitak toplote i
vaše godišnje troškove.
Promjena goriva
Potražite alternativne naèine za zagrijavanje prostora i vode – u
zavisnosti od vrste goriva to æe smanjiti troškove alternativnog
goriva, a može predstavljati i alternativu povoljniju za okoliš.
Korisni savjeti za energetsku efikasnost u
preduzeæima:
Energetska efikasnost oznaèava smanjenje potrošnje energije,
ali oèuvanje ili poboljšanje uslova rada, kvalitete usluge ili
procesa proizvodnje u Vašoj firmi.
Smanjite svoje mjeseène troškove – niži troškovi energije
znaèe niže troškove poslovanja.
Postanite konkurentniji – smanjenjem svojih troškova
poslovanja automatski poboljšavate konkurentnost svojih
proizvoda i usluga.
Poveæajte produktivnost – Vaša ulaganja doprinose veæoj
Poboljšanje grijanja/hlaðenja prostora
Izolacija cijevi za toplu vodu/paru
Rekuperacija otpadne toplote
Nove mašine za proizvodnju
Primjeri uštede energije u firmi
Zamjenom sistema zagrijavanja elektriènom energijom
efikasnijim sistemom koji koristi naftu, troškovi zagrijavanja
poslovnog prostora mogu se manjiti i do 25 %.
Zamjenom starog vazdušnog kompresora (0,5 kW/ [l/s])
efikasnijim (0,4 kW/[l/s]) utrošak energije za ovu stavku se
smanjuje za 20%.
Nova oprema za proizvodnju æe koristiti barem 20% manje
energije od polovnih mašina.
Zamjenom elektriènog motora od 7,5 kW èija je efikasnost 84% sa
visoko efikasnim motorom (90%) smanjuje utrošak energije za
6%.
Visoko efikasni sistemi industrijske rasvjete trošiti æe do 50%
manje energije od konvencionalne rasvjete.
Tema broja
10
Stomatološka ordinacija Sulejmanagiæ
Visoko profesionalna i
prijateljska usluga pacijentima
Za naš magazin govori Nedim Sulejmanagiæ, doktor stomatologije i specijalista Oralne hirurgije
Možete našim èitateljima dati više informacija o ordinaciji:
odkad poslujete, da li se radi o porodiènoj tradiciji?
Po èemu ste specifièni? Možete nam navesti neke od usluga
koje se iskljuèivo mogu dobiti kod vas?
Naša praksa je utemeljena davne 1930. god. od strane gosp.
Hajrudina Ismailoviæa poznatog sarajevskog višeg zubara i oca
prim dr. Ajše Ismailoviæ-Sulejmanagiæ, moje majke. 1934 god.
gosp. Ismailoviæ je položio ispit sa pravom obavljanja
zubotehnièke prakse na prostoru cijele BiH pred Komisijom
Kraljevine Jugoslavije u Beogradu. Godine 1948. zvanièno
polaže ispit za obavljanje zubno-ljekarske prakse za podruèje
grada Sarajeva koju uspješno obavlja sve do kraja 1962. godine
kada je ovaj vid privatne prakse zakonom definitivno ukinut.
Naša ordinacija pruža sveobuhvatne stomatološke usluge
pacijentima, a akcenat stavljamo na kvalitetu usluge i
profesionalnost. Ovo su usluge koje nudimo našim pacijentima:
Ideja i želja gospodina Ismailoviæa za nastavljanjem porodiène
tradicije u stomatološkoj struci realizovana je ponovnim
otvaranjem ove ordinacije 1991. godine na istoj adresi na kojoj je
praksu obavljao upravo gospodin Hajrudin Ismailoviæ. Porodiènu
tradiciju nastavila je moja majka dr Ajša Ismailoviæ Sulejmanagiæ,
moj otac, a zatim sestra i ja.
Moja sestra, dr. Naida Hadžiabdiæ, trenutno je je u zvanju višeg
Univerzitetskog asistenta na Katedri za oralnu hirurgiju kao
magistar stomatoloških nauka i specijalista iz Oralne hirurgije, a
ja aktivno radim od 2006. godine kada sam diplomirao
stomatološki fakultet, a od 2010. godine i kao specijalista Oralni
hirurg.
U porodiènoj ordinaciji radi i moj otac, prof. dr sci. Halid
Sulejmanagiæ, koji je diplomirao na Medicinskom fakultetuodsjek stomatologija u Sarajevu 1967. god. Specijalista je
oralne hirurgije od 1976 god., magistar stomatoloških nauka od
1979.; doktorirao je 1982. godine na Stomatološkom fakultetu
Univerziteta u Sarajevu iz nauène oblasti Dentalna
implantologija - prvi na prostorima bivše Jugoslavije.
Usavršavao se u mnogim centrima Evrope i Amerike, èlan FDIsvjetske stomatološke federacije, ERO - evropske regionalne,
BaSS-balkanskog saveza stomatologa, asocijacije stomatologa
BiH te èlan svjetske internacionalne lige humanista. Dobitnik je
više priznanja a meðu njima je 1991 god. Povelja YU
humanizma, Zlatna plaketa Stomatološkog fakulteta
Univerziteta u Sarajevu, i druge.
Preventivna stomatologija - Radimo na prevenciji zubnog karijesa
i oboljenja mekih tkiva usne šupljine. Bavimo se edukacijom
pacijenata u održavanju oralne higijene. Preventivna
stomatologija ukljuèuje zaštitu zuba preparatima fluora,
preventivno zalijevanje fisurnog sistema, te prevenciju
ortodontskih anomalija. Imamo odliènu saradnju sa specijalistima
ortodoncije.
Djeèija stomatologija - U našoj ordinaciji lijeèimo, plombiramo i
vadimo mlijeène zube kod pacijenata predškolskog i školskog
uzrasta. Posebnu pažnju posveæujemo njezi zuba kod trudnica i
porodilja. Prim. Dr Ajša Ismailoviæ Sulejmanagiæ kao specijalista
djeèije i preventivne stomatologije radi veæ gotovo 40 godina i ima
ogromno iskustvo u radu sa djecom.
Dentalna patologija - Lijeèenje i plombiranje zuba kod odraslih
pacijenata uz primjenu savremenih metoda, te najkvalitetnijih
materijala koji se koriste u lijeèenju i trajnom punjenju korjenskih
kanala, te specijalnih kompozitnih materijala za trajne ispune koji
ispunjavaju i najstrožije kriterije u kvaliteti i estetici.
Oralna hirurgija - Izvodimo sve operativne zahvate iz domena
Oralne hirurgije od rutinskog vaðenja zuba, zalomljenih zubnih
korjenova, impaktiranih zuba, viliènih cista, resekcije zubnih
korjenova-hirurško lijeèenje gangrene zuba i patoloških procesa u
predjelu vrha zubnog korjena-apikotomija-sve hirurške korekcije
na mekim tkivima usne šupljine radi izrade kvalitetnijih i
komfornijih protetskih radova. Odstranjujemo sve vrste benignih
tumora u usnoj šupljini. Rješavamo sve komplikacije u Oralnoj
hirurgiji koje se mogu desiti u opštim stomatološkim praksama.
Dentalna implantologija - U podruèju gornje i donje vilice
ugraðujemo dentalne implantate. Pacijentu pružamo kompletnu
stomatološku rehabilitaciju od hirurške intervencije do protetskog
zbrinjavanja. Imamo najduže iskustvo u BiH. Na èelu tima za
11
Tema broja
dentalnu implantologiju je profesor Halid Sulejmanagiæ
specijalista oralne hirurgije od 1974. godine, a odbranio je
doktorsku disertaciju pod naslovom Biološki i Funkcionalni
Aspekt Biokeramièkih Implantata u Oralnoj hirurgiji, prvi na
prostorima bivše Jugoslavije. Cijenjen je u ovoj
stomatološkoj disciplini i smatra se pionirom
Jugoslovenske implantologije.
Protetika - Zahvaljujuæi dugogodišnjem iskustvu u opæoj
stomatološkoj praksi, oralnoj hirurgiji, dentalnoj
implantologiji, te najdužoj porodiènoj tradiciji u BiH (od
1930.) izvodimo sve vrste protetskih radova, krunice i
mostove, totalne i parcijalne proteze, kombinovane radove
te sve radove na dentalnim implantatima u saradnji sa
najboljim zubotehnièkim laboratorijima.
Èemu posebno posveæujete pažnju u radu s
pacijentima?
Mi prije svega želimo da postanemo prijatelji sa našim
pacijentima i trudimo se da taj naš odnos ne bude striktno
poslovan, nego i prijateljski. Trudimo se da steknemo
povjerenje i želimo da svaki pacijent osjeæa da im mi zaista
želimo pružiti našu pomoæ. To potvrðuje i naša volja da smo
svakom pacijentu u bilo koje doba dana ili noæi spremni
pružiti adekvatnu pomoæ.
Šta bi država trebala uèiniti da olakša rad privatnih
zdravstvenih ustanova u BiH?
Prije svega država bi trebala dovesti na isti nivo državni i
privatni sektor i tako omoguæiti svim pacijentima slobodan
izbor doktora stomatologije, ali i doktora medicine i to ne
samo u državnom sektoru kao što se to èini sada nego i u
privatnom. Jedan interesantan podatak je da vi veæ sada
imate više zaposlenih doktora stomatologije u privatnom
sektoru nego u državnom u Kantonu Sarajevo, tako da
veliki broj pacijenata upravo koristi usluge kod privatnih
stomatologa i tu uslugu nažalost plaæa 100%. U privatnim
stomatološkim ordinacijama se zaista koriste
najsavremeniji stomatološki materijali, najsavremenija
stomatološka oprema dok to nije sluèaj u domovima
zdravlja ili ambulantama koje spadaju pod državni sektor.
Nadalje, u privatnim ordinacijama svi pacijenti dolaze u
zakazani termin tako da se na taj naèin gužve izbjegavaju.
S obzirom da svi pacijenti plaæaju obavezno zdravstveno
osiguranje bilo bi najbolje kada bi država potpisala ugovore
sa stomatološkim ordinacijama koje ispunjavaju uslove za
to i dio tih sredstava priznala. Mišljenja sam da æe se neko
rješenje veæ naæi, a sve za dobrobit pacijenata.
Gdje vas pacijenti mogu pronaæi?
Stomatološka ordinacija Sulejmanagiæ se nalazi u starom
dijelu grada u ulici Avdage Šahinagiæa na broju 11 u novo
sagraðenoj porodiènoj kuæi. U neposrednoj smo blizini
stare gradske vijeænice. U blizini ordinacije nalazi se veliki
parking na kojem se tradicionalno svake godine održavaju
Bašèaršijske noæi. U našu praksu možete doæi vlastitim
automobilom (parking obezbijeðen) kao i gradskim
prevozom-tramvajem. Radno vrijeme Stomatološke
ordinacije Sulejmanagiæ je: ponedjeljak, srijeda i petak od
12h-20h; utorak i èetvrtak od 10h-18h; svaka druga subota
u mjesecu od 10h-18h.
Eksponat stare zubarske stolice iz 1886. godine znak je dugogodišnje
porodiène tradicije
Tema broja: Kreirana bankarska ponuda za
privatni zdravstveni i farmaceutski sektor
Razgovor sa: Frieder Woehrmann, direktor ProCredit Bank
kredite po tekuæem raèunu za podršku tekuæoj likvidnosti sa rokom
otplate do12 mjeseci i sve usluge platnog prometa uz jednokratno,
mjeseèno plaæanje provizija.
Spominjete biznis centre; možete pojasniti šta je biznis
centar i koje su njegove prednosti?
U Biznis centrima mala i srednja preduzeæa imaju pristup
sveobuhvatnim bankarskim uslugama prilagoðenim ovom
privrednom segmentu. Osim što naši klijenti imaju pristup svim
bankarskim uslugama na jednom mjestu, Biznis centri
omoguæavaju da se svakom klijentu obezbjedi individulan tretman
i pruži potrebno finansijsko savjetovanje. Klijenti sa našim
uposlenicima mogu razgovarati o planovima njihovih preduzeæa,
te na taj naèin iznalaziti najbolja rješenja za njihovo poslovanje.
Važno je napomenuti da smo na ovaj naèin omoguæili klijentima da
svoje svakodnevno poslovanje s bankom završavaju u ugodnom
ambijentu, bez nepotrebnog èekanja.
Smatrate li da su banke preoštre ako govorimo o uslovima
kreditiranja i da nedovoljno podržavaju privredu?
U trenutnom ekonomskom okruženju i okolnostima koje ne
možemo zanemariti, smatram da su banke minimalno pooštrile
uslove i da se više radi o poveæanom oprezu prilikom odobravanja
kredita zbog moguænosti da se pojedini klijenti suoèe s
finansijskim problemima i stoga ne mogu izvršavati svoje obaveze
na vrijemeU ovom kontekstu bilo bi kljuèno da privrednici ne
oklijevaju sa novim investicijama, tim više jer se postojeæa
situacija može iskoristiti imajuæi u vidu brzi razvoj tržišta, te su
nove investicije potrebne kako bi se oèuvala ili ostvarila
konkurentna prednost.
Koji su ciljevi ProCredit Bank u predstojeæem periodu?
ProCredit Bank nastoji da ponudu kreditnih proizvoda prilagodi
malim i srednjim preduzeæima, te u skladu s njihovim potrebama
nudi niz novih usluga po povoljnim uslovima. Radi se o ponudi i
namjenjenoj farmaceutskom i zdravstvenom sektoru, kreditima
za rastereæenje, kreditima za refinansiranje, kreditima za
finansiranje potraživanja, itd. Ovakav proaktivan pristup za
rezultat ima kontinuirani rast kreditnog portfolija banke u
segmentu malih i srednjih preduzeæa. Vjerujuæi da mala i
srednja preduzeæa imaju najveæi kapacitet da kreiraju radna
mjesta u zemlji i podrže napredak ekonomije, ProCredit Bank æe
nastaviti sa ponudom usluga u skladu s potrebama privrednih
sektora, pri èemu struènjaci banke analiziraju stanje u sektoru i
iznalaze prilagoðena bankarska rješenja.
Cilj nam je biti vodeæa banka za privrednike. S tim u vezi, plan je
podržati mala i srednja preduzeæa, te nastaviti razvijati
prepoznatljivost banke u tom segmentu. Osnova poslovne
saradnje i dalje ostaje dugoroèno partnerstvo zasnovano na
interesima obje strane. Takoðer, ne smijemo zaboraviti važnost
štednje, te æe naše aktivnosti i dalje biti usmjerene na podsticanje
štednje u zemlji. Osim toga, kao i do sada radiæemo na promicanju
transparentnosti i važnosti finansijske informisanosti kako naših
klijenata, tako i graðana BiH.
Kakvu ste ponudu pripremili zdravstvenom i
farmaceutskom privatnom sektoru?
Smatramo da preduzeæa iz privatnog zdravstvenog i
farmaceutskog sektora znaèajno doprinose razvoju ekonomije i
zapošaljavanju u zemlji, a naša misija je podržati upravo takva
preduzeæa. Svjesni smo da poslovanje ovih preduzeæa zahtijeva
poseban bankarski pristup, koji im može olakšati dostupnost
finansijskim sredstvima, te unaprijediti svakodnevni posao.
Kreditne linije namjenjene specijalistièkim djelatnostima
omoguæavaju im da brzo i jednostavno obezbijede sredstva uz
povoljnu kamatnu stopu, te objedine sve usluge voðenja raèuna
u jednokratnom fiksnom iznosu provizije. Ova ponuda ukljuèuje:
investicijske kredite sa rokom otplate do 120 mjeseci, kredite za
finansiranje obrtnog kapitala sa rokom otplate do 36 mjeseci;
Business centar ProCredit Bank u Tuzli
Business profil
13
„
Cilj nam je napraviti
kafu s kojom æe
zapoèinjati svaki dan
„
O radu i planovima za buduænost preduzeæa AM Prima company
razgovarali smo s vlasnikom, gosp. Mirsadom Omiæem.
Ideja o osnivanju AM Prima Company datira još od prije 20-ak
godina, taènije od 1992. godine. Te godine, zajedno sa svojim
prijateljem Amirom Šukalo, otvorio sam pržionicu kafe koja je
radila samo mjesec dana, a rad je prekinut silom prilika zbog
svima poznatih dešavanja u tom periodu. Na ideju smo došli vrlo
jednostavno, uzimajuæi u obzir èinjenicu da naš narod konzumira
velike kolièine kafe i da pri tom zna prepoznati kvalitetnu kafu. U
to vrijeme nismo znali taèno kolika je potrošnja kafe u našoj
državi. Pretpostavljali smo da je to kolièina od nekoliko kilograma
po glavi stanovnika na godišnjem nivou. Danas znamo da se u
BiH na godišnjem nivou potroši preko 20 miliona kilograma kafe,
odnosno 20.000 tona.
Kada je sve poèelo i kako se poslovanje razvijalo?
Odmah nakon potpisivanja mirovnog sporazuma i uspostavljanja
naše države, poèetkom 1996. god. osnovali smo samostalnu
zajednièku zanatsku radnju za proizvodnju (preradu),
veleprodaju i maloprodaju kafe, koja je poèetkom 1998. god.
prerasla u firmu AM Prima Company d.o.o. sa istom djelatnošæu.
Cilj nam je bio napraviti kafu s kojom æe zapoèinjati svaki dan.
Dostiæi ovakav cilj, u okruženju koje dobro zna šta je kafa, u
poèetku je izgledalo nestvarno daleko, a što je uz veliki trud ipak
postalo stvarno. Osnivanjem nove firme poèeli smo sa direktnim
uvozom sirovina za našu proizvodnju i uspostavljati poslovne
partnerske odnose sa renomiranim svjetskim imenima iz ove
branše. Danas je AM Prima Company veliko ime u svijetu kafe na
ovim prostorima. Samo u Sarajevu, svaki dan se popije preko
80.000 šoljica kafe Prima.
Po kojim proizvodima ste trenutno prepoznatljivi? Gdje se
sve mogu kupiti vaši proizvodi?
To su mljevena kafa Prima i Prima Plus za domaæinstvo u
pakovanjima od 100, 200 i 500 grama, i espresso kafa Prima i
Prima Plus namijenjene uglavnom za ugostiteljstvo u pakovanju
od 1.000 grama. Mljevena kafa je mješavina probranih vrsta kafa,
preraðenih po vlastitoj recepturi i tehnološkom postupku prženja i
mljevenja. Pripremljena na tradicionalni bosanski naèin, kafa
Prima pruža užitak u bogatstvu mirisa i okusa.
Espresso kafa Prima plasirana je na tržište krajem 2002. god. Uz
vrhunski kvalitet, treba istaæi i da je rijeè o prvoj espresso kafi
proizvedenoj u Sarajevu. I mljevena i espresso kafa se pakuju u
ekološku ambalažu vrhunske kvalitete i privlaènog dizajna, koja
dugo održava kafu svježom i aromatiènom.
Naši proizvodi se mogu kupiti u svim veæim trgovaèkim lancima i
centrima kao što su: Mercator, DP Marketi, Konzum, Amko
Komerc – TD Marketi, Interex, Robot GT, Tuš, Oniprom, Hoše
Komerc, Merkur i drugi, kao i u velikom broju manjih trgovaèkih
radnji. Naravno, našu kafu prodajemo i u caffe shopu Prima, u
ulici Envera Šehoviæa u Sarajevu.
Koja je vaša ocjena stanja u BiH privredi?
Svi smo jako dobro svjesni trenutnog stanja u BH privredi i krize u
kojoj se nalazimo, tako da o istom ne bih previše komentarisao.
Nadam se kao i svi drugi uostalom, da æe sve ovo uskoro proæi i da
æemo imati poslovno okruženje u kojem æe biti moguæe normalno
poslovati.
Business profil
S kojim preprekama se suoèavate u svom poslovanju?
Prepreke su brojne i svakodnevno pokušavamo izaæi na kraj s
njima. Kao najvažnije bih izdvojio nestabilno tržišno okruženje i
cijene sirovine na svjetskom tržištu, koje su jako podložne svim
promjenama, od vremenskih neprilika u zemljama izvoznicama
kafe do fluktuacije kursa valute u kojoj se sirovina prodaje.
Naravno, tu su i brojne prepreke i otežavajuæe okolnosti vezane
za lokalnu zakonsku regulativu, obzirom da se radi o
visokotarifnoj robi. Da ne spominjem probleme sa kojima se
susreæemo svi koji proizvodimo bilo šta, a što se zove naplata
potraživanja u ovim vremenima.
Kakve mjere je potrebno uvesti da bi se olakšalo malim i
srednjim preduzeæima u zemlji?
Bilo kakve, samo da se uvedu. Mala i srednja preduzeæa su po
mome mišljenju u jako nepovoljnom položaju u svakom smislu,
od države koja se ne trudi da olakša, do banaka koje su jako
stroge prema njima. Ima tu dosta toga što bi moglo da se uradi,
ako postoji zaista briga i dobra volja onih koji mogu utjecati na to.
Da li ste zadovoljni ostvarenim rezultatima u protekloj
godini?
14
agresivno ušli u jednom momentu na naše tržište. Fudbalskim
jezikom: kao da Vrbanjuša igra protiv Manchestera, Barcelone i
ostalih velikih imena. Izdvajamo se po tome što imamo puno
hrabrosti da uopšte igramo. Džoker nam je kvalitet koji
konstantno održavamo i koji ne smije doæi u pitanje po cijenu bilo
èega drugog. Naši kupci to znaju i tu smo gdje smo zahvaljujuæi
njima, kupujuæi našu kafu daju nam uvijek podršku i veliki aplauz s
tribina. Svima koji æe ovo èitati, a koji su konzumenti naših
proizvoda ja se od srca zahvaljujem. Nažalost, nismo u
moguænosti organizovati velike i spektakularne nagradne igre da
se našim kupcima i na taj naèin zahvalimo, ali jesmo i uvijek æemo
imati za cilj održati kvalitet naše kafe u kojem æete uvijek moæi
istinski uživati.
Koji su vaši planovi u ovoj godini?
Zadržati tržišno uèešæe u regiji Sarajeva uz poveæanje na ostalim
regijama, sa akcentom na poveæanju prodaje espresso kafe.
Planiramo uraditi sve da se ne dovedemo u situaciju da moramo
smanjiti trenutni broj uposlenika. Takoðer, u fazi smo
implementacije i certifikacije HACCP sistema, što nam je jako
bitno u ovom momentu u pogledu zdravstvene sigurnosti naših
proizvoda.
Kakva je vaša dosadašnja saradnja s ProCredit Bank?
Obzirom na globalnu krizu, mi smo više nego zadovoljni da smo
uspjeli opstati na ovom tržištu i ispoštovati sve svoje obaveze na
vrijeme, kako prema državi, tako i prema bankama, dobavljaèima
i svojim uposlenicima i da nam raèuni u poslovnim bankama nisu
bili blokirani. To zaista smatram velikim uspjehom.
Po èemu se izdvajate od konkurencije?
Konkurencija u našoj branši je izuzetno jaka i igramo tržišnu
utakmicu sa velikim igraèima, koji su na velika vrata i jako
Izuzetno uspješna. Generalno, za ProCredit banku imam samo
rijeèi pohvale. Svim našim zahtjevima sa strane ove banke je bilo
udovoljeno na veoma efikasan i profesionalan naèin. Iskoristiæu
priliku i od srca vam se zahvaliti na tome. Nadam se nastavku
naše saradnje i ubuduæe, na obostrano zadovoljstvo.
Predstavljamo
15
Predstavništvo njemaèke privredne komore u Bosni i Hercegovini
Most izmeðu domaæih i njemaèkih privrednika
nacionalnih privrednih komora (IHK) na privrednim forumima i
konferencijama u Njemaèkoj informisati o poslovnim šansama i
potencijalima u BiH.
Koje su prednosti za èlanove Udruženja za unaprijeðenje
njemaèko-bosanskohercegovaèkih privrednih odnosa?
Udruženje je platforma za razmjenu informacija i iskustava
njemaèkih firmi prisutnih u BiH i bosanskohercegovaèkih firmi
zainteresovanih za njemaèko tržište, što je ujedno i najbitnija
prednost èlanstva. Èlanovi Udruženja stièu povlastice pri
korištenju naših usluga, imaju priliku prisustvovati dogaðajima
koji su u organizaciji Predstavništva njemaèke privrede u BiH i
Udruženja za unapreðenja njemaèko-bosanskohercegovaèkih
privrednih odnosa, a uz to, 4x godišnje besplatno primaju i naš
komorski èasopis „aktuell“ koji izdajemo zajedno sa Njemaèkohrvatskom industrijskom i trgovinskom komorom.
Da li ste zastupnici nekog od njemaèkih sajmova i kojih?
Lejla Hujiæ, PR,
Predstavništvo njemaèke
privredne komore u BiH
Možete nam dati više informacija o Predstavništvu? Koja je
misija i ciljevi?
Predstavništvo njemaèke privredne komore u Bosni i Hercegovini
je dio mreže koju èini preko 120 njemaèkih vanjskotrgovinskih
komora i predstavništava u više od 80 zemalja svijeta. Osnovano
je 1997. godine kao servis njemaèkim firmama koje djeluju na
prostoru BiH ili su u nekoj vrsti poslovnog odnosa sa lokalnim
firmama. Prema odluci Njemaèkog parlamenta, Predstavništvo
finansira Savezno ministarstvo za privredu i tehnologiju.
Njemaèkim firmama pružamo prve informacije pri dolasku na bh.
tržište, podržavamo ih pri uspostavljanju bilateralnih privrednih
odnosa i poslovne saradnje te zastupamo njihove privredne
interese. Istovremeno tražimo bh. firme zainteresovane za uvoz,
izvoz i kooperaciju s njemaèkim firmama. Pritom, usko
saraðujemo sa Ambasadom SR Njemaèke u BiH, Agencijom za
podsticaj spoljne trgovine i investicija (gtai) te sa
bosanskohercegovaèkim privrednim komorama i udruženjima. U
okviru našeg biroa djeluje i Udruženje za unapreðenje njemaèkobosanskohercegovaèkih privrednih odnosa (DBHWV).
Koje usluge pružate preduzeæima?
Dijapazon našeg djelovanja je vrlo širok. Tako pružamo
informacije o bh. tržištu, o uvoznim procedurama, carinama i
porezima, te izraðujemo individualne tržišne izvještaje, na
osnovu kojih njemaèke firme mogu lakše procijeniti postojeæi
potencijal i prilagoditi svoje aktivnosti lokalnim specifiènostima.
Identificiramo potencijalne poslovne partnere i posredujemo pri
uspostavljanju poslovnih odnosa. Pružamo takoðer usluge
prevoðenja, organizujemo kataloške izložbe na sajmovima u BiH,
prezentacije proizvoda, press konferencije, seminare i sl.
Takoðer nastojimo kroz publikacije i uz pomoæ mreže njemaèkih
Da, zastupnici smo Minhenskog sajma, gdje bih kao najpoznatiji
izdvojila Meðunarodni sajam arhitekture, materijala i sistema u
gradnji – BAU. Zastupamo i Sajam igraèaka u Nirnbergu te
Berlinski sajam koji obuhvata poznate sajmove poput najveæeg
evropskog sajma potrošaèke elektronike – IFA, jednog od
najveæih sajmova na podruèju proizvodnje i prerade voæa i povræa
– FRUITLOGISTICA, Meðunarodnog sajma turizma – ITB i
drugih. Potencijalnim izlagaèima i posjetiocima pružamo
informacije i podršku pri odlasku na ove sajmove. Uz to, kod nas
se karte za sajmove mogu nabaviti uz popuste.
Da li se bavite organiziranjem kooperacijskih berzi i
putovanja? Ako da, da li su takve posjete imale uspjeha?
Možda da nam navedete neki primjer?
Organizovanje kooperacijskih berzi i putovanja su takoðer neke
od naših aktivnosti. Tako trenutno teku pripreme za projekt
"Bayern - Fit for Partnership", u okviru kojeg æemo nekoliko bh.
firmi iz oblasti pekarske industrije odvesti na studijsko putovanje
u Minhen, gdje æe imati priliku da se upoznaju sa najnovijim
tehnologijama i standardima iz ove oblasti, kao i da uspostave
direktnu komunikaciju sa nekim od njemaèkih firmi iz ove branše.
S druge strane, u februaru ove godine je održan projekt
upoznavanja bh. tržišta, te smo u ovom sluèaju mi imali priliku
ugostiti predstavnike njemaèke mlijeène i mesne industrije i
pružiti im uvid u stanje na tržištu, navike potrošaèa, distribucijske
kanale, uvozne procedure, odredbe vezane za kontrolu hrane i
posebnosti bh. tržišta. Njemaèki privrednici su takoðer imali
priliku da prezentuju svoje proizvode i usluge zainteresiranim
uvoznicima, distributerima, proizvoðaèima mlijeènih i mesnih
proizvoda, predstavnicima trgovaèkih lanaca iz BiH te da ostvare
direktne kontakte sa potencijalnim poslovnim partnerima.
Koje seminare/dogaðanja planirate organizovati do kraja
godine?
Od 21. do 25. juna 2011. godine nastupit æemo na
Meðunarodnom sajmu energije, industrije i rudarstva u Tuzli, gdje
planiramo okupiti nekoliko njemaèkih firmi na zajednièkom
izlagaèkom štandu. Do kraja godine namjeravamo izdati i tri nove
publikacije, izmeðu ostalog i katalog isporuèilaca iz BiH, koji æe
biti predstavljen na 5. Privrednoj konferenciji Jugoistoène Evrope
15./16. juna u Berlinu, pa bih ovom prilikom pozvala i sve bh.
firme, zainteresovane za ovaj vid predstavljanja, da nam se jave.
Za ljubitelje malog nogometa mogu najaviti naš veæ tradicionalni
turnir Kick & Fun, koji æe se održati 4. juna na sportskom
kompleksu MG-Mas u Sarajevu/Nedžariæi.
Savjeti za Vaš bolji biznis
16
Elektronska trgovina u funkciji Business to Business
„Prerano ili prekasno lansiran novi proizvod, isto je. Ne smijemo dopustiti da kaskamo za potrebama potrošaèa ali ni da
idemo suviše ispred njih.“
/L. Iaccoca/
Elektronsko poslovanje se pojavilo poèetkom 80-tih godina prošlog vijeka, ali je ubrzan razvoj doživjelo posljednjih godina, prije
svega zahvaljujuæi Internetu. Elektronsko poslovanje (electronic business) predstavlja razmjenu standardizovanih elektronskih
poruka u obavljanju raznih poslova u kompanijama, bankama, upravi, aktivnostima graðana i u svim drugim poslovnim
transakcijama. Elektronsko poslovanje podrazumjeva obavljanje poslovnih procesa uz primjenu elektronske tehnologije. Ova vrsta
tehnologije omoguæava slanje velikog broja informacija, na velike daljine u kratkom vremenskom periodu. To omoguæava
kompanijama koje u svom poslovanju koriste elektronsku tehnologiju da ostvare znaèajne uštede u troškovima poslovanja,
efikasnije obave svoje zadatke i budu konkurentnije na tržištu.
Vertikalni i horizontalni model
poslovanja
B2B (Business to Business) trgovanje
može se podijeliti u dva osnovna modela –
vertikalni i horizontalni. Kod vertikalnog
B2B-a, rijeè je trgovini unutar jedne
industrije ili industrijskoga sektora kao što
su farmaceutska industrija, industrija
elektronskih komponenti, hemijska ili
automobilska industrija. Najvažnije od
svega je znaèajno smanjenje cijena
poslovnih transakcija. Ako se usporeðuju
tradicionalni poslovni modeli s B2B
poslovnim modelom, analize govore da
ovaj drugi model smanjuje troškove
poslovanja i za desetak puta. Drugi oblik
B2B-a je horizontalni, a u njemu sudjeluju
kompanije iz svih industrijskih grana koje
omoguæuju mnogo širu i konkurentniju
tržišnu utakmicu za sve koji se odluèe za
natjecanje u tom modelu poslovanja na
internetu. Naspram elektronskoj
veleprodaji
B2B stoji elektronska
maloprodaja ili B2C (business-toconsumer) koja pokazuje izniman rast u
posljednjih nekoliko godina, ali i dalje je
mnogo manja od B2B segmenta
elektronske trgovine.
bez razmjene nema trgovine. Elektronska
trgovina kao novi koncept obuhvata proces
kupovine i prodaje ili razmjene proizvoda,
usluga i informacija preko-raèunarskih
mreža, ukljuèujuæi i Internet.
Elektronska trgovina
Kada se govori o kategorizaciji
elektronske trgovine prema tipu
uèesnika, elektronska trgovina
se može podijeliti u više
kategorija:
Internet tehnologija obezbjeðuje
univerzalnu platformu za prodaju i
kupovinu proizvoda i za voðenje važnih
poslovnih procesa unutar kompanija. Ova
tehnologija je podstakla razvoj novih
naèina organizovanja i upravljanja koje su
transformisale poslovanje i upotrebu
informacionih tehnologija u svakodnevnom
životu. Osim što donosi višestruke
prednosti i moguænosti, elektronsko
poslovanje i elektronska trgovina stvorile
su novi kompleks izazova za menadžment.
Elektronska trgovina je digitalno
omoguæena komercijalna transakcija
izmeðu organizacija i pojedinaca. Trenutak
razmjene vrijednosti veoma je važan jer
Elektronska trgovina
B2B-business to business
Ovaj naèin trgovanja koristi elektronsku
mrežu - Internet za razmjenu proizvoda,
usluga i informacija izmeðu raznih
kompanija. Osim narudžbi i elektronskog
plaæanja, èesto je ukljuèeno i elektronsko
obezbjeðenje logistike nabavke i prodaje.
Za ovaj naèin poslovanja najèešæe se
koriste EDI transakcije preko privatnih ili
Savjeti za Vaš bolji biznis
17
Veleprodaja
Extranet
Internet
Proizvoðaè
Extranet
Internet
Maloprodaja
Banka
Šema BTB trgovine
WAN mreža. Iako se B2B elektronska
trgovina najviše koristi izmeðu kompanija,
danas se sve više razvijaju i drugi modeli
ove trgovine (e-distributeri, servis
provajderi, brokeri). Na ovaj naèin primjena
B2B modela elektronske trgovine se
razvija i proširuje. Ukratko, može se reæi da
je B2B elektronska trgovina jeftinija, a
ujedno je brža i bolja saradnja poslovnih
subjekata uz korištenje Interneta i Web
tehnologija.
Razvoj informaciono - komunikacionih
tehnologija doveo je do elektronske veze u
poslovnom svijetu koja postoji veæ
decenijama i u stalnom je razvoju.
Elektronska trgovina se kao fenomen
pojavila prije nekoliko godina, a oslonac
elektronskog trgovanja je elektronska
razmjena podataka jer su kompanije u
svijetu prvo poèele da razmjenjuju
poslovne dokumente i druge informacije
putem raèunara.
Ubrzanim razvojem Interneta razvija se i
elektronska trgovina i izlazi iz okvira
zatvorenih mreža, te ukljuèuje sve veæi broj
uèesnika. Danas se može konstatovati da
se najveæi dio elektronskih transakcija
obavlja na relaciji business to business. U
ovakvoj trgovini kupce i prodavce
predstavljaju poslovni subjekti, kompanije.
Smatra se da se ovim naèinom obavlja oko
80% elektronske trgovine - transakcija.
Koristeæi elektronsku mrežu (najèešæe
Internet) poslovni subjekti dolaze do
informacija, naruèuju potrebnu robu i
usluge, primaju raèune, te vrše elektronsko
plaæanje, kao i elektronsko obezbjeðenje
logistike nabavke i prodaje. U business to
business trgovini poslovni subjekti
razmjenjuju sa drugim poslovnim
subjektima sve bitne informacije vezane za
poslovanje - trgovinu. Skupljajuæi ovakve
informacije stvara se cjelokupan lanac
vrijednosti od snabdjevaèa sirovina i
materijala, proizvoðaèa, pa sve do finalnih
kupaca. Takve bitne informacije su
dostupne na mreži svakome
zainteresovanom, i svaki poslovni subjekt
može da koriguje svoje poslovanje i
prilagodi ga novonastalim prilikama.
Za obavljanje B2B trgovine izmeðu
poslovnih subjekata treba istaæi da veliki
znaèaj ima lanac snabdjevanja, a on
obuhvata sve aktivnosti vazane za tokove i
transformaciju robe i usluga. Širenje
Interneta, kao najdostupnije otvorene
mreže, èak i u manje razvijenim zemljama
dovodi do sve veæe upotrebe B2B trgovine
kao znaèajnog naèina trgovanja. Prednosti
ovakvog trgovanja uoèavaju kompanije
širom svijeta, a te prednosti se ogledaju u:
povezanosti poslovnih subjekata
(posebno velikih), sniženju troškova
transakcija, iskljuèenju posrednika u
transakcijama, praæenju konkurenata
koji su veæ u e-trgovini i uticaju na njih,
poboljšanju kvaliteta proizvoda i usluga
– uticaju konkurencije, lakoj
dostupnosti Interneta, korištenju
standardizovanih, a svima raspoloživih
softvera za pristup Internetu i razvoju i
korištenju veæ postojeæih sigurnosnih
mehanizama zaštite.
Korištenjem B2B sistema e-trgovine velike
kompanije su uvidjele šansu da drastièno
smanje troškove komunikacije sa svojim
poslovnim partnerima uz istovremeno
omoguæavanje saradnje sa manjim
firmama koje se tek pojavljuju u tom
sistemu poslovanja. B2B sistem
e–trgovine baziran na Internetu dovodi: do
skraæenja proizvodnih ciklusa zbog brze i
efikasne komunikacije svih uèesnika u
procesu; u nabavci se poveæava
produktivnost; smanjuju se moguænosti
grešaka u svim fazama poslovanja, pa se
smanjuje vrijeme samog procesa, a što
dalje dovodi do sniženja ukupnih troškova.
Elektronska trgovina B2C-business to
consumer
Ovaj naèin elektronskog trgovanja
podrazumjeva direktno poslovanje
ponuðaèa sa potrošaèem. Može se reæi da
je to elektronska kupovina pojedinaènog
potrošaèa, odnosno da je to elektronska
maloprodaja. Danas na Internetu postoje
veliki tržni centri koji nude raznu robu, bilo
da su to knjige, video kasete, roba široke
potrošnje, sredstva za higijenu, sportska
pomagala. B2C elektronska trgovina
posluje putem brokera transakcija, portala,
kreatora tržišta, obezbjeðivaèa servisa i
kreatora zajednica. Ovaj naèin trgovanja je
u stalnom rastu uèestalim prikljuèivanjem
novih, manje razvijenih država koje su
uvidjele znaèaj uvoðenja elektronskog
poslovanja - elektronske trgovine u svom
društvu. Najveæi obim elektronske trgovine
za sada se obavlja modelom B2B, smatra
se oko 80%, dok preostalih 20 % se
ostvaruje na relaciji B2C. Ostale kategorije
su u samom zaèeæu.
Elektronska trgovina C2C-consumer to
consumer
Ova elektronska trgovina podrazumjeva
trgovinu na relaciji potrošaè–potrošaè.
Ovde potrošaè direktno prodaje potrošaèu,
najèešæe nekretnine, automobile, razne
obrazovne usluge, sve ono što u datom
momentu posjeduje, a nepotrebno mu je i
može prodati. Potrošaè odluèi prodati
odreðeni proizvod ili uslugu, pripremi
prodaju i stavi ga na aukcioni ili prodajni
sajt. Kreatori tržišta pobrinu se za
pretraživaèe, kataloge, i moguænosti
plaæanja te potrošaèima omoguæe da
predstave svoju ponudu, obezbjede
prodaju i na kraju naplate.
Savjeti za Vaš bolji biznis
18
Elektronska trgovina C2B–consumer to
business
odsustvo zakona i propisa koji regulišu
ovu oblast.
procedurama, osim u nekoliko, zakonom
predviðenih sluèajeva.
C2B model elektronske trgovine
predstavlja prodaju proizvoda, informacija i
usluga od strane pojedinaca prema
firmama, i kontakta pojedinaca prema
prodavcima u cilju odreðenih transakcija.
BiH je krenula u pravcu rješavanja ovog
problema, sa nekoliko svojih poteza, kao
što su donošenje Zakona o elektronskom
potpisu, zatim uvrštavanje elektronskog
poslovanja u strategiju razvoja
informacionog društva, kao i pokretanjem
projekta elektronske uprave i elektronskog
zdravstva. Neki projekti na nivou države su
zapoèeti, ali sve to ide veoma sporo dok
korisnici sve više imaju povjerenja u
internet plaæanja i sve èešæe se ljudi
odluèuju na korišæenje elektronskih
servisa, koji olakšavaju poslovanje.
Buduænost razvoja cjelokupnog
elektronskog poslovanja u BiH u mnogome
æe zavisiti od tempa razvoja elektronskog
trgovanja. Pravac u kome æe se razvijati
elektronsko poslovanje u BiH je razvoj
javnih elektronskih servisa koji æe
omoguæiti lakše i efikasnije poslovanje,
zatim razvoj elektronske trgovine i
poveæano korištenje tehnologija koje
pomažu u elektronskom poslovanju i
trgovini i na kraju razvoj elektronskih
servisa.
Elektronska trgovina B2A – business to
administration
Ovakav naèin elektronskog trgovanja
predstavlja trgovanje izmeðu kompanija i
državnih organa. Svaka napredna vlada
nastoji što više svog poslovanja prenijeti na
Internet, bilo da se radi o odreðenim
unutrašnjim procesima ili poslovima sa
stanovništvom. Mnoge informacije u vidu
obavještenja i obrazaca veæ se kod
odreðenih država nalaze na Internetu i lako
su dostupne svima. Pojedine vlade nastoje
da svoje javne nabavke ostvare
elektronskim putem.
Elektronsko poslovanje u BiH
Elektronsko poslovanje ima veliku ulogu u
meðunarodnom poslovanju, jer ga u
mnogome olakšava, tako da
neiskorištavanje potencijala e-poslovanja
praktièno dovodi do ogranièavanja
razvojnih moguænosti nacionalne privrede.
Elektronska trgovina u svijetu predstavlja
jedan od najpopularnijih i najzastupljenijih
vidova elektronskog poslovanja. Kada
prièamo o elektronskom poslovanja u BiH ,
moramo prvo analizirati stanje u kome se
ono trenutno nalazi. Elektronsko
poslovanje u BiH nije razvijeno onoliko
koliko bi moglo da bude. U korišæenju
benefita elektronskog poslovanja najdalje
su otišle finansijske insitucije, odnosno
banke. Taj trend se može pripisati velikom
broju stranih banaka koje su ušle na naše
tržište i sa svojih matiènih tržišta prenijeli
praksu koja se pokazala kao dobra.
Najrasprostranjeniji servis elektronskog
poslovanja u BiH je Elektronsko
bankarstvo (E-banking). U okviru ovog
servisa banke nude razlièite usluge od
provjere stanja na raèunima i dobijanja
izvoda sa raèuna do plaæanja elektronskim
putem. U posljednje vrijeme postale su
popularne elektronske usluge koje se
distribuiraju putem SMS-a. Ovaj trend je
vrlo logièan, s obzirom na to da je mnogo
veæi broj korisnika bankarskih usluga koji
poseduju mobilni telefon, nego onih koji
poseduju raèunar sa internet konekcijom.
Razlozi nedovoljne razvijenosti
elektronskog poslovanja leže u više
razlièitih faktora, a jedan od faktora je
nedovoljan broj raèunara. Drugi faktor koji
utièe na otežan razvoj elektronskog
poslovanja je mali broj korisnika sa brzim
internet konekcijama (rasprostranjenost i
pristupaènost brzog interneta je iz godine u
godinu nešto veæa). Razlozi za sporiji rast
(iz aspekta B2B) su mnogobrojni, ali onaj
koji se istièe je kompjuterska
“nepismenost”. Treæi bitan faktor za
elektronsko poslovanje, odnosno za
Da bi elektronsko poslovanje u jednoj
državi poèelo da se razvija, neophodno je
da se uvedu elektronske javne usluge, kao
što su elektronska uprava, elektronsko
zdravstvo i elektronsko uèenje, kao i
okruženje koje æe omoguæiti elektronskom
poslovanju da se razvija. Ovakve javne
usluge mogu biti katalizator promjene u
navikama korisnika i kao takve doprinjeti
razvoju elektronskog poslovanja. Naravno,
da bi sve ovo bilo moguæe potrebno je da
postoji sigurna informaciona infrastruktura
i masovnije korištenje brzog internet
pristupa.
Koliki je stvarno finansijski
potencijal business to business
trgovine?
Poslovni modeli nepovratno se mijenjaju,
internet postaje sve znaèajniji marketinški
medij, a poslovanje se nepovratno okreæe
elektronskoj trgovini.
Osnovni razlozi za elektronsko poslovanje
su niži troškovi, jednostavnija nabavka
roba i usluga, kvalitetnije upravljanje
skladištenjem robe, veæe moguænosti
marketinga (segmentirani marketing
namijenjen ciljanim skupinama), bolje
usluživanje kupaca te prilagoðavanje
kompanija i industrijskih grana
promjenama u svijetu, što je uvjet
poslovanja sa inostranstvom. U
zemljama Evropske Unije preko 60%
trgovine se obavlja elektronskim putem.
Primjena elektronskog potpisa i
elektronskog poslovanja mjenja poslovni
ambijent i stvara uslove da se svi poslovi
rade drugaèije i to, prije svega, brže,
efikasnije i ekonomiènije.
Poslovni partneri komuniciraju preko
Interneta, razmenjuju elektronske ponude,
elektronski ugovaraju nabavke, narudžbe
potpisuju elektronskim potpisom, šalju
elektronske naloge za isporuku naruèene
robe, vrše elektronsko plaæanje, prijavljuju
svoju nabavku carini itd. Ovakvo
poslovanje je dobro dokumentovano,
zaštiæeno od falsifikata i prevara i nije
zasnovano na papirnim dokumentima, veæ
se iskljuèivo bazira na elektronskim
dokumentima koji se, prema potrebi, mogu
odštampati. Elektronski potpis u potpunosti
zamjenjuje svojeruèni potpis u svim
Internet bankarstvo
ProB@nking
Internet bankarstvo - ProB@nking je
usluga Banke koja Vam omoguãava da
putem interneta brzo i efikasno izvršite
plaãanje, pregled finansijskih transakcija
kao i stanja raèuna.
Internet bankarstvo - ProB@nking je
namijenjen pravnim licima koja posjeduju
jedan ili više raèuna u ProCredit Bank d.d.
Transakcije koje možete obavljati putem
ProB@nking-a:
Prenos sredstava sa raèuna
na raèun unutar ProCredit
Bank
Plaãanje prema drugim
bankama
Plaãanje javnih prihoda
Meðunarodna plaãanja
Automatske konverzije
Uvid u stanje svih Vaših
raèuna u ProCredit Bank
Pregled poslanih naloga
Uvid u izvode za odabrani
vremenski period
Dnevni izvod sa raèuna
Provizije za ProB@nking:
Provizije za transakcije
plaãanja u zemlji i inostranstvo
su niže od standardnih cijena
usluga
Prednosti korištenja ProB@nking-a:
Internet bankarstvo
omoguãava u svako doba
pristup bankovnim raèunima
24 sata, 7 dana u sedmici, s
bilo kojeg mjesta u svijetu gdje
možete pristupiti Internetu
Pregled i obavljanje
finansijskih transakcija na
savremen i jednostavan naèin
Brzo obavljanje platnog
prometa uz povoljne provizije
Dostupnost i uštedu vremena
Sigurnost i pouzdanost;
Korisnici ProB@nking-a možete postati
dolaskom u jednu od poslovnica ProCredit
Bank d.d. gdje od službenika Banke
možete dobiti sve potrebne informacije i
podnijeti zahtjev za korištenje
ProB@nking-a, nakon èega ãete imati
Banku u vlastitom uredu ili domu...
Za sva pitanja, vrata naših poslovnica su
Vamuvijek otvorena!
Savjeti za Vaš bolji biznis
19
Uticaj pritužbi i
reklamacija
na rad preduzeæa
Zadovoljan kupac je cilj svakog preduzeæa koje drži do svog kredibiliteta i imidža u javnosti.
Prema istraživanjima, najvažnija mjerila po kojima kupci ocjenjuju preduzeæe je brzina i efikasnost
rješavanja njihovih pritužbi i reklamacija. Iako preduzeæa u procesu rješavanja žalbi klijenata troše
novac i vrijeme, gledajuæi dugoroèno dobivaju mnogo više. Pritužbe i reklamacije mogu biti
pozitivan motiv koji æe poboljšati kontakt s kupcima, pomoæi jaèanju ponude kupcima i na taj naèin
unaprijediti proizvod ili uslugu koju nudimo.
U
našoj zemlji još uvijek se velika pažnja ne posveæuje
rješavanju pritužbi ili reklamacija. Mnogo puta se desi da
se na pritužbu klijenta neadekvatno ili nikako ne odgovori.
Firme više energije ulažu u privlaèenje novih klijenata, a puno
manje u zadržavanju postojeæih. Meðutim pronalaženje i
pridobivanje novih klijenata je mnogo skuplje nego oèuvanje
postojeæih. Uz to nezadovoljni kupci æe veoma brzo proširiti loš
glas o kompaniji koja ne odgovara na njihove pritužbe i njihovo
nezadovoljstvo æe se sigurno èuti puno brže no što bi se èuli neki
pozitivni komentari o radu bilo koje firme.
S tim u vezi, od velike je važnosti imati dobro ureðen sistem koji
æe odgovarati i baviti se pritužbama klijenata. Morala bi se
odrediti i odreðena pravila u smislu ko je zadužen za koju vrstu
pritužbi i reklamacija, za koliko vremena je potrebno poslati ili
saopštiti povratnu informaciju.
Korisno je imati aktivan telefonski broj namjenjen reklamacijama
i pritužbama. Ovaj broj bi trebao biti dostupan 24 sata, a operateri
bi trebali biti upoznati s jednostavnim saopštenjem, ili
odgovorom koji æe kupiti vrijeme dok klijent ne dobije potpun
odgovor na svoj upit ili pritužbu.
Odgovaranje na pritužbe je vrlo odgovoran posao, i osobe koje
se bave ovim poslom bi trebale imati dosta razumjevanja,
strpljenja koje je nužno u ponekad i kriznim situacijama.
Zaposlene treba nauèiti kako da reaguju u sluèaju kada su klijenti
jako nezadovoljni, te prijete, vièu, itd. Ono što je važno naglasiti
je da se zaposlenici ne bi trebali biti lièno pogoðeni kupèevim
primjedbama.
Na sve primjedbe i reklamacije važno je odgovoriti brzo i
profesionalno kako bi se oèuvali i gradili dugoroèni odnosi s
kupcima. Jasno je da æe kupac koji bude zadovoljan rješavanjem
njegove situacije zbog koje se morao požaliti, postati još lojalniji.
U svakom sluèaju, bilo da se radi o pritužbi ili reklamaciji na
proizvod, kupcu bi smo trebali biti zahvalni jer æemo zahvaljujuæi
njemu imati priliku unaprijediti proizvod ili uslugu.
Meðutim treba razlikovati opradane i neopravdane pritužbe i
reklamacije. Postoje uvijek oni koji na osnovu pritužbe ili
reklamacije žele zaraditi dodatne popuste ili nove proizvode, iako
je jasno da je njihovom krivicom došlo do ošteæenja proizvoda.
Prodavci kvalitet svojih proizvoda èesto osiguravaju garancijom.
Na osnovu valjano izdate grancije kupac može od garanta u
garancijskom roku zahtijevati besplatno uklanjanje greške.
U svakom sluèaju, bolje je èuti kritike, pa makar nam to padalo
teško. Na ovaj naèin dobivamo šansu da se ispravljamo, jer
postoje stvari koje ne vidimo sami. Sa strane se mnogo toga vidi,
samo je pitanje kako reagirati. Pametne kompanije inzistiraju na
povratnoj informaciji o svom djelovanju, oèekuju onaj "feedback"
od svojih kupaca. Mnogo je važnije ono što se dogaða poslije nego
prije prodaje. Tako smo upuæeni u cijeli proces, znamo hoæe li nam
se kupci vratiti ili ne, a ako ne – zašto neæe.
Potražite ProCredit Bank letak:
Prijedlozi, Primjedbe, Pohvale
i iznesite svoje mišljenje!
Letak je dostupan u svim
poslovnicama ProCredit Bank
Posebna ponuda za
PRIVATNI ZDRAVSTVENI I
FARMACEUTSKI SEKTOR
Kreditne linije ProCredit Bank namjenjene specijalistièkim djelatnostima
omoguæavaju Vam da brzo i jednostavno obezbijedite sredstva uz
povoljnu kamatnu stopu, te objedinite sve usluge voðenja raèuna u
jednokratnom fiksnom iznosu provizije.
Ne propustite posebnu ponudu bankarskih proizvoda za
unaprijeðenje Vašeg poslovanja koja ukljuèuje:
Investicijske kredite sa rokom otplate do 120 mjeseci;
Kredite za finansiranje obrtnog kapitala sa rokom otplate do 36
mjeseci;
Kredite po tekuæem raèunu za podršku tekuæoj likvidnosti sa
rokom otplate do12 mjeseci;
Sve usluge platnog prometa uz jednokratno, mjeseèno plaæanje
provizija.
Uz ponudu Vam nudimo i niz pogodnosti:
Izdavanje Visa business kartice i Visa Electron/Maestro kartice
bez naknade;
Besplatna instalacija POS terminala.
Kako bi Vas detaljnije informisali o ovoj ponudi pozivamo Vas da nas
posjetite u Vama najbližoj poslovnici ili biznis centru ProCredit Bank.
Veæ trinaestu godinu ProCredit Bank je
orjentisana razvoju i podršci privredi. U svom
poslovanju smo usmjereni na kreditiranje malih i
srednjih preduzeæa koja imaju najveæi kapacitet
da kreiraju radna mjesta u zemlji i podrže
napredak ekonomije. Banka posveæuje pažnju
razvijanju kulture štednje u zemlji, te finansijskoj
edukaciji graðana što predstavlja osnovu
odgovornog bankarstva i najveæu vrijednost koju u
svom radu želimo da prenesemo. Dionièari
ProCredit Bank su njemaèki ProCredit Holding i
Commerzbank. Za više informacija posjetite
www.procreditbank.ba.
Razgovor
21
Bellisima – Veæ 12 godina vodeæi bh.
brend na domaæem tržištu u oblasti tekstila
Belissima trenutno ima devet prodavnica u Sarajevu, po dvije u Tuzli i Banja Luci, te po jednu u
Mostaru, Zenici i Bihaæu. Takoðer, Bellisima djeluje kroz poslovne jedinice u sklopu franšizne
mreže. Poèetkom aprila 2010., Bellisima je otvorila novu poslovnicu u Beèu èime je najavljen
izlazak brenda Bellissima i na evropsko tržište. Bellissimu èini mladi i obrazovani kadar koji svojim
kreativnim radom daju nemjerljiv doprinos razvoju ne samo Bellissime, nego kompletne bh.
modne scene i industrije. Da bi mogli odgovoriti svim zahtjevima tržišta, Bellisima je otvarila i
proizvodno-poslovni kompleks na 4.000 kvadratnih metara u Vogošæi. Time je svakako omoguæila
i otvaranje velikog broja radnih mjesta.
G
ovoreæi o trenutnom stanju u
tekstilonoj industriji i recesiji koja
se odrazila i na našu zemlju,
Harun Æatiæ, direktor Bellisime naglašava
da je svjetska ekonomska kriza itekako
ostavila traga na tekstilnoj branši èije se
aktivnosti uglavnom okrenute tzv. lohn –
poslovima (obradi proizvoda za strane
poruèioce). Po njegovim rijeèima, u
protekloj, a i ovoj godini, drastièno su bile
smanjene narudžbe, pa su se mnoge
tvornice odluèile na smanjenje troškova i
otpuštanje radnika.
„Takoðe, u ovoj grani, kao ni u jednoj
drugoj, primjetan je uvoz jeftine robe iz
inostranstva, a konkurencija jakih
inostranih giganata je itekako prisutna“,
naglašava Æatiæ. Ono u èemu gosp. Æatiæ
vidi izlaz iz trenutne situacije je napuštanje
doradnih poslova, te okretanju proizvodnji
vlastitih modnih brendova. „Znaèajno je
ulagati u distributivne kanale i klastere.
Svakako država mora da odobri poticaje
za izvozne poslove u ovoj grani. Izmjena
zakona koji se odnose na izvoz domaæih
tekstilnih proizvoda u ovoj branši svakako
bi predstavljao veliki pomak“, naglašava
Æatiæ. Što se uvoznih aktivnosti tièe,
svjesni smo da su trgovaèke kuæe u Bosni i
Hercegovini bez obzira na to ko im je
vlasnik, uvoznici ogromnih kolièina
tekstila proizvedenog u u Kini, a posrijedi
su èesto replike nekog
poznatog
zapadnoevropskog brenda. U BiH se ne
vrši kontrola kvaliteta tih proizvoda niti
provjera porijekla. Kupci na taj naèin za
velike pare kupuju proizvode sumnjivog
porijekla. Time se domaæa proizvodnja
stavlja u neravnopravan položaj.
S tim u vezi, gosp. Æatiæ poziva na
razvijanje svijesti bh potrošaèa o važnosti
kupovine domaæih proizvoda. „Mijenjati
svijest graðana je proces u kojem jako
važnu ulogu igraju i mediji. Mediji trebaju da
daju što više prostora uspješnim bih.
firmama i graðanima pruže što više
informacija. Jake privrede razvijenih
zemalja poèivaju na razvijenoj svijesti
graðana da kupovinom domaæeg
proizvoda èuvaju privredu te zemlje,
omoguæuju otvaranje novih radnih mjesta,
postaju bogatije društvo. Ta svijest se
razvija od roðenja, kroz vrtiæe i škole. BiH je
mala zemlja koja nažalost još uvijek nema
razvijenu industriju i zato je veoma važno
da graðani znaju šta je ono što bih.
proizvoðaèi pružaju, i da su oni dio ciklusa
koji stvara bogatije društvo“.
Govoreæi o velikoj konkurenciji u tekstilnoj
industriji, jasno je da je jednoj
bosanskohercegovaèkoj firmi veliki izazov
odgovoriti svim zahtjevima koje diktiraju
velike svjetske marke. Dodatna
otežavajuæa okolnost u razvoju svakako je i
èinjenica da je bih. tržište otvoreno za sve
svjetske brandove. S druge strane, jedan
bh. brand teško da može uopæe dokuèiti
inozemnu scenu, tj. evropske i svjetske
metropole. Iako marketinške reklame imaju
važno mjesto u stvaranju branda, naroèito
danas, u vrijeme globalizacije kada se
svaka vrsta trgovine, industrije i privrede
svela na trgovinu informacijama,
Bellissima se nikada nije opredijelila
iskljuèivo na taj vid brandiranja.
„Mi vjerujemo da je kvalitet po pristupaènoj
cijeni, koji mi nudimo našim kupcima,
najbolji vid reklamiranja. Stoga radije
ulažemo u razvoj i jaèanje naše
proizvodnje, kao i u nabavku kvalitetnih
materijala, a poznato je da krojimo od istih
materijala kao i svjetski dizajneri visoke
mode. Ne zanemarujemo znaèaj
marketinga, ali smatramo da je u Bosni i
Hercegovini trenutno važnije otvarati nova
radna mjesta i tako snažiti osnovu za daljnji
privredni razvoj ove zemlje i njenih ljudi“,
naglašava Æatiæ.
Iskustva Bellissime pokazuju da stalna
ulaganja i veoma jasna poslovna vizija, te
stvaranje prepoznatljivog modnog brenda
omoguæuju da se daleko lakše prevaziðe
krizni period koji vlada unazad nekoliko
godina, ne samo na našem nego i
svjetskom tržištu.
Savjeti za Vaš bolji biznisl
22
Procjena radnog uèinka
Procjena radne uspješnosti, procjena radnog uèinka poznata je i kao procjena uposlenika. To je metod koji evaluira uposlenikovu
uspješnost obavljanja posla (generalno sa aspekta kvaliteta, kvantiteta, troškova i vremena).
P
rocjena radnog uèinka je
esencijalni alat za efikasno
upravljanje u svakoj organizaciji.
Ona se ne koristi samo kako bi se osobe
razvile i naglasile menadžerske
odgovornosti, nego i u svrhu
komuniciranja korporativnih vrijednosti, te
da bi se putem njih unaprijedio rad
kompanije i potpomoglo buduæe poslovno
planiranje. Procjena radnog uèinka je
konaèna faza efikasnog radnog uèinka u
sklopu sistema upravljanja. Ona ukljuèuje
osobu koja se procjenjuje i menadžera koji
diskutuju o procjeni rada uposlenika u
skladu sa naèinom koji je usvojila
organizacija.
Ono što je mnogo više važno je
svakodnevni odnos izmeðu uposlenika i
supervizora, koji ukljuèuje diskutovanje o
problemima i neadekvatnom radu u
kontekstu svake specifiène situacije koja
može nastati. Stoga, procjena radnog
uèinka ne bi smjela sadržavati bilo kakva
iznenaðenja, nego bi trebala predstavljati
formalni sastanak na kojem su utisci sažeti
i prezentirani uposleniku.
Svaka procjena radnog uèinka je prilika da
se diskutuje o svim aspektima
uposlenikovog posla. U toku davanja
godišnje procjene radnog uèinka,
supervizor ima moguænost da pravi
planove za slijedeæu godinu, a koji se tièu
slijedeæeg:
Organizacija u Odjelu,
restruktuiranje,
Zapošljavanje – kreiranje novih
pozicija, unaprijeðenje,
otpuštanje,
Razmatranje da li su pravi ljudi na
pravim pozicijama,
Novi poslovni planovi,
Edukacija/Trening,
Putovanja,
Prostor u kojem je Odjel
smješten.
Istorija procjene radnog uèinka
Istorija procjene radnog uèinka je prilièno
sažeta. U ranom 20-tom vijeku njene
korijene možemo naæi u pionirskim
studijama pokreta i ergonomije Frederick-a
Taylor-a (USA). On je kreirao proces
analize koji se može primjenjivati na posao
ili poslove, kako bi se provjerila efikasnost
metode rada, korištenje opreme i radnika.
Njegovi nalazi su korišteni kako bi se
unaprijedio rad. Od tada se ove prakse
primjenjuju u cijelom industrijskom svijetu.
Savjeti za Vaš bolji biznis
Kao poseban i formalan naèin procedure
upravljanja koja se koristi u procjeni
radnog uèinka, sama procjena datira od
vremena Drugog svjetskog rata – ne više
od 60 godina. U širem smislu, praksa
procjenjivanja je drevna umjetnost.
Posmatrajuæi kroz istoriju, takoðer može
vrijediti tvrdnja da je ovo druga po starosti
svjetska profesija.
Moglo bi se tvrditi da je „...osnovna
ljudska težnja suditi o ljudima s kojima se
saraðuje, kao i o samom sebi.“ Èini se da
je procjena kako neizbježna tako i
univerzalna. U sluèaju nedostatka
struktuiranog sistema za procjenu, ljudi æe
težiti tome da procjenjuju rad drugih,
ukljuèujuæi i podreðene, neformalno i
proizvoljno. Ljudska naklonost da sudi o
drugima može stvoriti ozbiljne
motivacijske, etièke i pravne probleme na
radnom mjestu. Bez struktuiranog
sistema procjene, postoji mala šansa da
æe doneseni sudovi biti zakonski
utemeljeni, pošteni, taèni, te da se mogu
odbraniti.
Sistemi procjene radnog uèinka su
zapoèeli kao jednostavne metode koje
opravdavaju zaradu. Ovo bi znaèilo da se
procjena koristila u cilju donošenja odluke
da li je plata ili dnevnica uposlenika
opravdana. U tradicionalnim procjenama,
menadžeri govore uposleniku kako oni
mjere njihov rad u svim segmentima,
pretpostavljajuæi da svaka strana percipira
posao uposlenika na isti naèin. Proces je
bio usko vezan za materijalne rezultate.
Ako bi se došlo do zakljuèka da je rad
uposlenika ne tako idealan, uslijedilo bi
smanjenje plate. S druge strane, ako je
njihov uèinak bolji od oèekivanog,
uslijedilo bi poveæanje plate. Malo se
pažnje posveæivalo moguænostima
razvoja same procjene. Smatralo se da æe
smanjenje plate ili njeno poveæanje
predstavljati jedinu pokretnu silu koja æe
uticati na uposlenika da unaprijedi svoj
rad, ili da nastavi da dobro obavlja svoj
posao. Ponekad je ovaj sistem procjene
imao uspjeha u dobijanju željenih
rezultata, ali u veæini sluèajeva nije
donosio rezultate.
Na primjer, rani istraživaèi motivacije su
bili svjesni da su razlièiti ljudi sa okvirno
jednakim radnim sposobnostima koji su
isto plaæeni, imali dosta razlièite nivoe
motivacije i radnog uèinka. Ova
razmatranja su potvrðena empirijskim
studijama. Plate jesu bile važne, ali one
nisu bile jedini elemenat koji ima uticaj na
radni uèinak uposlenika. Otkriveno je da
druga pitanja, kao što su moral i
samopouzdanje, mogu takoðer imati veliki
uticaj. Kao rezultat, tradicionalni naglasak
na rješenja nagradama je postupno
odbacivan. U Sjedinjenim amerièkim
državama 1950- tih godina je postalo
oèiglednije da bi alat procjene mogao
imati znaèaja za motivaciju i razvoj.
Generalni model procjene uèinka, koji se
23
danas koristi, datira iz tog vremena, a
polako su ga prihvatali u Evropi i drugim
dijelovima svijeta.
Beneficije procjene radnog uèinka
Možda je najoèiglednija beneficija procjene
ta da omoguæi da supervizor i uposlenik
razgovaraju o pitanjima koja bi inaèe bila
zanemarena zbog užurbanih i uskovitlanih
radnih dana tokom godine i nedostatka
slobodnog vremena. Skoro svugdje u
sluèajevima gdje su procjene pravilno
voðene, i supervizor i uposlenik su
svjedoèili o ovom iskustvu kao pozitivnom i
korisnom.
Procjena daje vrijednu moguænost za
fokusiranje na radne aktivnosti i ciljeve, te
za identifikaciju i ispravljanje veæ postojeæih
problema, te za ohrabrivanje u svrhu boljeg
rada u buduænosti. Za mnoge uposlenike
„oficijelni“ intervju na kom se radi procjena
je jedini naèin da imaju iskljuèiv pristup
supervizoru bez ometanja. Kao što je
uposlenik jedne velike organizacije rekao
nakon njegove prve službene procjene: „U
dvadeset godina ovo je jedini put da se
neko potrudio da sjedne sa mnom i kaže mi
da li je zadovoljan mojim radom.“
Vrijednost ove napete i smislene interakcije
izmeðu supervizora i uposlenika ne smije
biti potcijenjena. Procjene radnog uèinka
ne bi trebale biti konfrontirajuæe. Godišnja
procjena radnog uèinka može predstavljati
zastrašujuæi zadatak kako za menadžera
tako i za uposlenika – osim u sluèaju da
imate procedure koje su relevantne i kojim
lako rukovodite, te osim u sluèaju da jasno
objasnite razloge i procedure koje stoje iza
sistema procjene radnog uèinka.
Menadžeri èesto naðu vrijeme da kažu
uposlenicima u èemu oni griješe, meðutim
intervju procjene je takoðer odlièna prilika
da uposlenici dobiju priznanje za dobro
obavljanje posla. Iz perspektive
menadžera, kako bi uèinili da intervju
procjene protekne kvalitetno, veoma je
bitno da se unaprijed dobro pripreme.
Procjena se u pravilu radi jednom godišnje,
ali to ne znaèi da se ništa ne dešava tokom
cijele godine. Sastanci na kojima se govori
o napretku, prikupljanje informacija,
promatranje rada upaslenika, razgovor s
uposlenicima, sve su to stavke koje se
moraju proæi prije ovih godišnjih sastanaka.
potencijalnih slabosti u radu uposlenika i
asistiranje u unaprijeðenju rada uposlenika
i njihovog profesionalnog razvoja (kroz
svakodnevnu pomoæ na poslu,
savjetovanje i trening).
Razvija veæi stepen otvorenosti i
povjerenja u odnosu izmeðu supervizora i
uposlenika, kao i poveæanje
profesionalizma u odnosu izmeðu
supervizora i uposlenika.
Razvija veæi smisao profesionalizma, kako
kod supervizora, tako i uposlenika u
pogledu izvršavanja redovnih zadataka i
odgovornosti.
Identificira potencijalne slabosti u
trenutnom sistemu upravljanja i daje
pomoæ pri izgradji rukovodstvenih vještina
(kroz savjetovanje i trening)
Poveæava kvalitet rada i
efikasnost u izvršavanju dužnosti, što utièe
na razvoj pozitivnog imidža kompanije.
Beneficije za uposlenike
Moguænost da dobiju službeno
mišljenje od supervizora o njihovom radu –
kako bi nauèili o tome što dobro obavljaju, a
šta mogu unaprijediti,
Osigurava jasnoæu u pogledu
oèekivanja i standarda u radu, kako bi se
smanjio srah/stres, kao i konflikt sa
supervizorima,
Daje moguænost da se raspravlja
o sposobnostima za obavljanje posla (ili
njihovom nedostatku) – što dovodi do
ciljanog treninga i razvoja – kako bi
spoznali njihov puni potencijal,
Pruža forum na kojem se mogu
razmjenjivati nove ideje i mišljenja,
Spoznaju se
svi doprinosi i
ostvareni rezultati uposlenika, što
pospješuje njihovu samouvjerenost,
promovira njihovu dobrobit, kvalitet rada i
lojalnost.
Beneficije za menadžment
Pružaju informacije uposlenicima
o njihovom radu
Pojašnjavaju oèekivanja
organizacije i oèekivanja
uposlenika
Identifikuju razvojne potrebe
Prikupljaju informacije za obuku
Dokumentuju rad u spisima o
uposlenicima
Najvažnije èinjenice o procjeni
radnog uèinka vezano za
Beneficije za organizaciju
Olakšava postizanje ciljeva i uposlenike
implementaciju strategije
organizacije
Doprinosi boljem moralu osoblja
Olakšava kontinuirano
unaprijeðenje rada, razvoja
organizacije i promjene kulture
Pomaže u stvaranju kulture rada
– u smislu kvalitete, efikasnosti i
ostvarenja.
Pruža formalne naèine za
diskutovanje o nedostatcima i kako se
njima pozabaviti – kako bi se stvorila
kompetetnija radna snaga – identifikacija
Motivacija i satisfakcija - Procjena rada
može imati dubok efekat na nivo motivacije
i satisfakcije uposlenika - na bolje, ali i na
gore. Procjena rada daje zaposlenicima
priznanje njihovih radnih napora. Moæ
društvenog priznanja kao motivacija je veæ
dugo vremena primjeæeno. Naime, postoje
dokazi da æe ljudska biæa više cijeniti
negativna priznanja, nego nikakva. Ako
ništa drugo, postojanje programa procjene
uèinka indicira uposleniku da je
organizacija istinski zainteresirana u
njegov individualni rad i razvoj. Samo po
Savjeti za Vaš bolji biznis
24
procjenu uèinka se gleda kao na
grub, osuðujuæi, kazneni
proces, a ne kao na priliku za
konstruktivan pregled i
ohrabrivanje. Na primjer, koliko
ljudi bi priznalo da imaju
probleme na poslu, ako u isto
vrijeme znaju da njihova
slijedeæa plata, ili dugo željeno
unaprijeðenje ovisi o rezultatu
procjene uèinka? Vjerovatno, u
ovoj situaciji, mnogi bi ljudi
poricali ili prikrivali svoje
slabosti. Mnogi procjenitelji se
osjeæaju neugodno u
kombinovanoj ulozi suca i
izvršitelja.
Ovo oklijevanje nije teško za
razumjeti. Obièno, procjenitelji
znaju veoma dobro osobe koje
procjenjuju, oni su tipièno u
direktnoj vezi supervizor –
uposlenik. Oni svakodnevno
zajedno rade, i mogu se
povremeno družiti. Sugerirati da
podreðeni treba unaprijediti
odreðene radne vještine je
jedno, dok je ocjenjivanje
radnog uèinka èiji je rezultat
direktan uticaj negiranje
unaprijeðenja druga stvar. Ovo
može rezultirati ljutnjom i
ozbiljnim narušavanjem
moralnog poticaja, a što vodi ka
poremeæajima na radnom
mjestu, neprijateljskoj
atmosferi, gorkim vezama i
opadanju produktivnosti.
sebi ovo može imati pozitivan uticaj na
individualni smisao vrijednosti,
posveæenosti i pripadanja. Snaga i
premoæ prirodne ljudske želje za
društvenim priznanjem ne smije se
previdjeti. Odsustva i èesto mjenjanje
osoblja u nekim organizacijama se može
uveliko smanjiti ako se više pažnje posveti
procjenama radnog uèinka. Redovne
procjene uèinka su dobar poèetak.
Trening i razvoj - Procjena uèinka pruža
odliènu priliku – možda i najbolju koja se
može desiti – za supervizora i uposlenika
da prepoznaju i da se slože u pogledu
individualnog treninga i potreba dodatnog
razvoja. Za vrijeme diskusije o radu
uposlenika, prisustvo ili odsustvo radnih
vještina može biti veoma oèito – èak i
onima koji uobièajno odbijaju ideje o
dodatnim treninzima za njih! Procjena
uèinka može dovesti do toga da se
potreba za treningom iskaže kao potrebna
i relevantna, jasno je povezujuæi sa
rezultatima rada i buduæim aspiracijama u
pogledu karijere. Sa stanovištva cijele
organizacije, konsolidovani podaci mogu
stvoriti sliku cjelokupnih potreba za
treningom u organizaciji.
Zapošljavanje i indukcije Supervizori/menadžeri mogu koristiti
procjene radnog uèinka kako bi pratili
uspjeh procesa zapošljavanja i indukcije u
organizaciji. Na primjer, mogu vidjeti koliko
dobro uposlenici koji su uposleni u protekle
dvije godine obavljaju svoje zadatke? Ili,
može se mjeriti efikasnost izmjenjene
strategije zapošljavanja.
Kontraverze o procjeni radnog uèinka
Malo je pitanja vezano za menadžement
koja mogu pobuditi toliko kontaverzi kao
što je procjena o radnom uèinku. Postoji
mnogo renomiranih izvora – istražitelja,
komentatora o menadžementu – koji su
izrazili sumnje o ispravnosti i pouzdanosti
procesa za procjenu radnog uèinka. Neki
su èak sugerisali da je proces toliko
inherentno manjkav, da bi ga bilo
nemoguæe usavršiti. Druga krajnost je da
mnogi zagovaraju procjenu radnog uèinka neki procjenu vide kao „...najznaèajniji dio
organizacijskog života“. Izmeðu ova dva
razlièita mišljenja leže brojne škole
vjerovanja. Iako sve prihvataju korištenje
procjene, postoje vrlo raznovrsna mišljenja
o tome kako i kada je primjenjivati.
Postoje oni koji, na primjer, vjeruju da je
procjena radnog uèinka korisna u svrhu
razvoja, ali podcjenjuju svaki napor kojim
se ovaj proces vezuje za nagraðivanje kao
što je poveæanje plate ili unaprijeðenje.
Ova grupa vjeruje da povezivanje sa
nagraðivanjem smanjuje ili eliminiše
razvojnu vrijednost procjene uèinka. Na
U drugu ruku, postoji jaka opreèna
argumentacija koja tvrdi da procjena
uèinka mora nedvosmisleno biti povezana
sa nagraðivanjem. Zagovaraèi ovog
pristupa tvrde da organizacije moraju imati
pristupe pri kojima se nagraðivanje, koje
predstavlja neogranièeno sredstvo, može
otvoreno i pravedno distrubuirati onima koji
to najviše zaslužuju na osnovu postignuæa,
napora i rezultata.
Postoji kljuèna potreba za pravednim
nagraðivanjem u organizacijama. Procjena
uèinka i pored praktiènih nedostataka je
jedini postojeæi proces koji bi trebao da
pomogne pošten, korektan i konzistentan
sistem nagraðivanja.
Takoðer se tvrdi da osobe koje se
procjenjuju teže vjerovanju da bi rezultati
procjene trebali biti usko povezani s
nagraðivanjem – te su sumnjièavi i
razoèarani kada im je reèeno da ovo ipak
nije sluèaj. Umjesto da osjete olakšanje,
osobe koje se procjenjuju mogu sumnjati
da im se ne govori cijela istina, ili da je
proces procjene prevera i gubitak
vremena.
U slijedeæem broju donosimo „Metode
procjene radnog uèinka“.
Business profil
25
“Želimo biti prepoznatljivi
po kvaliteti!”
Sconto prom d.o.o.
Kompanija Sconto prom d.o.o. osnovana je u Prijedoru 1998.
godine. Pretežna djelatnost firme ukljuèuje proizvodnju gotovih
tekstilnih proizvoda za domaæinstvo, odjeæu i proizvodnju
presvlaka za namještaj, zatim proizvodnju namještaja od drveta,
kao i ostalog namještaja. Sconto prom je tokom svog
dugogodišnjeg rada
postao prepoznatljiv prvenstveno po
kvalitetu svih proizvoda.
Po rijeèima direktorice Elizabete Josipoviæ, poèeci rada su bili više
nego skromni. Poslujuæi u iznajmljenim prostorijama, sa svega tri
zaposlena radnika, firma je zapoèela svoj razvojni put, na kome
se suoèavala sa brojnim preprekama. Meðutim, zahvaljujuæi
upornosti i struènosti menadžmenta i zaposlenih, svi problemi su
uspješno savladani, a Sconto prom je iz godine u godinu bilježio
sve znaèajnije poslovne uspjehe.
„Danas firma posluje u vlastitim poslovnim prostorima sa 500
zaposlenih. Poslujemo sa renomiranim meðunarodnim kupcima
kao što su: „Calligaris“ Italija, „Olympia“ i „Flamprofings“ Velika
Britanija itd.“, naglašava Josipoviæ. „Takoðer, više od 13 godina
uspješno poslujemo sa Ikea –om, svjetski poznatom firmom sa
prihodom oko 25 miliona KM. U ovoj godini sa ovom firmom je,
poveæanjem broja narudžbi, kao i uvoðenjem novih artikala,
ugovoreno poveæanje obima posla za oko 50 %. Želim istaknuti da
se proizvodi Sconto prom izvoze u sve zemlje EU, te ostale zemlje
svijeta“.
Govoreæi o planovima firme do kraja ove godine, direktorica
Josipoviæ kaže da je planirano proširenje postojeæe proizvodnje,
te otvaranje poslovne jedinice u Kljuèu èija æe osnovna djelatnost
biti proizvodnja stolica i ostalog namještaja. Takoðer, u planu je
poveæanje proizvodnje i izvoza, te ukupnog broja zaposlenih.
U Beogradu su nedavno otvoreni novi salon namještaja “Urban” i
pogon za proizvodnju namještaja, u èije je opremanje uloženo oko
milion maraka. Na ovaj naèin osvajanje srbijanskog tržišta ujedno
predstavlja put ka ruskim kupcima. “Imamo potrebne kapacitete,
kvalitet, ali i cijenu kojom možemo konkurisati konaèno i na ovom
tržištu. Znatna sredstva ulažemo i u nabavku novih mašina, a veæ
smo za dvije mašine, za štepanje i oblikovanje spužve, izdvojili
više od milion maraka“.
Novi prodajni objekat se nalazi u Zemunu, robna kuæa “Zvezda”, u
poslovnom prostoru ukupne površine cca 800 m2. U novom
pogonu za proizvodnju namještaja u Beogradu, koji se prostire na
oko 2.000 kvadratnih metara, trenutno je zaposleno 15 radnika.
Veliki doprinos zapošljavanju!
550 radnika radi u Prijedoru, Prnjavoru i Sanskom Mostu
150 radnika bit æe zaposleno u pogonu u Kljuèu
15 radnika trenutno radi u beogradskom pogonu
Proizvode firme “Sconto-prom” d.o.o. možete kupiti u
prodajnim objektima firme “Urban” d.o.o. Banja Luka, kao i
poslovnim jedinicama u Prijedoru, Svale bb, kao i poslovnoj
jedinici Sarajevo u naselju Ciglane.
Finansijska edukacija
26
Platne kartice
P
latne kartice zamjenjuju gotov novac i vezane su za Vaš
tekuæi raèun ili poseban raèun platne kartice. Kartice
predstavljaju Vaš elektronski novèanik. S njima možete
kupovati na POS-terminalima, podizati novac na bankomatima,
kupovati putem interneta, rezervisati hotelski smještaj ili
avionsku kartu. Postoje dvije vrste kartica: debitne i kreditne
kartice.
Debitne platne kartice su one koje su vezane za Vaš tekuæi raèun
i kojima možete plaæati robu i usluge u onolikom iznosu koliko
imate na tekuæem raèunu (ukljuèujuæi i eventualni minus po
tekuæem raèunu koji Vam je odobren). Kada plaæate debitnom
karticom, Vaš tekuæi raèun se odmah zadužuje.
S druge strane, kreditne platne kartice funkcionišu tako što robu
kupujete kad Vama odgovara, a plaæate jednom mjeseèno na
osnovu izvoda koji dobijete od banke. Možete platiti cijeli iznos
nastalog duga (kartice sa odgoðenim plaæanjem ili chargekartice) ili samo odreðeni procenat duga (revolving ili kreditne
kartice), koji se popularno naziva revolving stopa. Ova stopa se
najèešæe kreæe izmeðu 5 i 10 posto od ukupnog nastalog duga u
periodu od mjesec dana. Na preostali iznos neplaæenog duga se
obraèunava kamata.
Kartice se mogu koristiti na bankomatima uz lièni identifikacioni
broj (PIN), koji se najèešæe sastoji od èetiri broja. Nivo sigurnosti
korištenja kartice je vrlo visok ako se pridržavate preporuke da ne
èuvate PIN u pismenoj formi zajedno s karticom. Potrudite se da
ga zapamtite.
Korištenje bankovnih kartica nije besplatno. Stoga, prije nego
izberete svoju karticu, raspitajte se o naknadi za izdavanje kartice,
godišnjoj naknadi za korištenje kartice, naknadi za zamjenu
kartice/PIN-koda i naknadi za podizanje novca sa bankomata.
Razmislite koja Vam kartica odgovara. Za razliku od debitnih
kartica, koje Vam omoguæavaju plaæanje Vašim novcem, uz
najèešæe odobreni minus po tekuæem raèunu, kreditne kartice su
one koje zahtijevaju Vaš oprez. One predstavljaju vid kratkoroènog
kreditiranja i mogu Vas podjednako opteretiti kao i potrošaèki
kredit. Kreditne kartice obièno sa sobom nose visoke kamatne
stope i predstavljaju skup naèin zaduživanja.
Posebno vodite raèuna o kreditnom limitu koji Vam banka
odobrava. Provjerite sa službenikom banke na koji naèin se
kreditni limit može poveæati, jer neke banke automatski
poveæavaju odobreni limit (samo uz pismeno obavještenje, bez
prethodnog kontaktiranja klijenta). Limit na kreditnoj kartici se
raèuna tako što se od neto iznosa Vaše plate oduzmu sva kreditna
zaduženja (obièno se kreæe od 2-3 netoplate). Na žalost, kreditne
kartice èesto dovode do prezaduživanja, te u najgorem sluèaju,
klijent mora uzeti potrošaèki kredit da bi izmirio dug po kreditnoj
kartici. Naš savjet je da ne bi trebalo da pristanete na limit koji je
veæi od Vaših raspoloživih moguænosti za zaduživanje, èak i
ukoliko Vam banka ponudi toliko visok limit!
Savjeti za Vaš bolji biznis
27
Uspješno strateško
planiranje
Strateško planiranje i dugoroèno planiranje su se kao novi
koncept pojavili u amerièkom poslovnom svijetu pedesetih i
šezdesetih godina 20. vijeka. Od poèetka pa kroz sedamdesete
godine na planiranje se gledalo kao na "sveti gral" korporacionog
menadžmenta: metod prouèavanja i reagovanja na ekonomske
i marketinške uslove u cilju maksimiziranja pozicije i prihoda
kompanije.
Meðutim, opšta kriza u sredini sedamdesetih vodila je
smanjivanju velièine korporacija i zbog toga su ukinuti cijeli
odjeli ili pozicije koji nisu direktno doprinosili osnovnim
funkcijama kompanije. U devedesetim godinama, dobra
ekonomska vremena potaknuta razvojem informativne
tehnologije i internet revolucijom, poèela su da iz osnova
mijenjaju naèine poslovnog djelovanja. Male, tek nastale
kompanije su se ukljuèile u tržište vratolomnom brzinom, i igrajuæi
po novim pravilima, iznenadile su velike biznise. Mnogi od
ovih malih i efikasnih rivala su djelovali sa maksimumom talenta i
inovacija i minimumom administracije i birokratije. Ovaj put,
meðutim, nisu uspostavljena specijalizovana odjeljenja za
strateško planiranje, što je bio sluèaj u šezdesetim godinama 20.
vijeka.
Tokom svih ovih godina, strateško planiranje je imalo mnoge
zagovornike, ali i mnoge svoje krièare. Nedavna finansijska kriza
je obnovila skepticizam mnogih ljudi vezano za strateško
planiranje – neoèekivani scenariji su prisilili preduzeæa da se
odreknu njihovih temeljnih pretpostavki i kreiraju nove poslovne
prioritete. No, u suštini ne postoji razlog za skepticizam, ako se
proces strateškog planiranja orijentira na jedinstvene potrebe
vaše firme.
ciljevi) koji opisuju idealni smisao postojanja firme.
Šta vašoj firmi èini dobro? Vaš odgovor na ovo pitanje æe
pokazati koji faktori su proizveli uspjehe za vašu firmu.
Gdje vidite vašu firmu u buduænosti? Odgovor na ovo pitanje æe biti
izjava o viziji koja vrlo kratko opisuje sliku najbolje buduænosti
za vašu firmu.
Na koji naèin æete to i ostvariti? Kako bi ste odgovorili na ovo
pitanje, trebate pripremiti akcioni plan koji odreðuje specifiène
aktivnosti vaše firme. Na ovaj naèin æete efikasno odrediti ko je
odgovoran za koju aktivnost, i rasporediæete aktivnosti na najbolji
naèin.
Da bismo kreirali strateški plan potrebno je znati gdje se firma
sada nalazi, kakvu buduænost želimo i strateškim planom æemo
definirati kako da ostvarimo planove i želje.
Strateški plan na odreðeni naèin ulijeva sigurnost kako
menadžmentu tako i svim uposlenicima firme, jer pokazuje i
potvrðuje pravac kojem firma stremi. Plan služi da se lakše odrede
operativni ciljevi i zadaci pojedinih programa i projekata, da se
lakše upoznaju ostali sa samom djelatnošæu i svrhom postojanja.
Takoðe plan sadrži prioritete i smanjuje moguænost "rasipanja
vremena" za manje bitne stvari.
Proces strateškog planiranja je vremenski ogranièen. Sama
dužina procesa zavisi od efikasnosti grupe, dinamiènosti voditelja,
motiviranosti i spremnosti tima da se maksimalno ukljuèi i
implementira razvoj dokumenta.
Strateško planiranje – na koja pitanja odgovoriti?
Zašto vaša firma postoji? Vaš odgovor na ovo pitanje æe biti
izjava o misiji, koja opisuje glavnu svrhu organizacije i vrijednosti.
Šta daje vašoj firmi znaèaj i što je održava u životu? Vaš
odgovor na ovo pitanje æe razjasniti kako vi i vaše kolege
otkrivate momente koji su najbolji za vašu firmu.
Opšti pristup izrade strateškog plana podrazumijeva da dokument
sadrži:
kratke informacije o firmi
informacije o procesu izrade strateškog plana kako
bi se mogla sagledati situacija u periodu narednog
planiranja,
izjavu o viziji i misiji
strateške pravce sa zadacima temeljene na prethodnoj
analizi
trenutne situacije u kojoj se nalazi organizacija,
oèekivane rezultate,
akcioni plan
i finansijsku projekciju u periodu na koji se strateški
plan odnosi.
Šta vaša firma želi da ostvari? Odgovori na ovo pitanje æe biti
postavljeni kao prijedlozi za buduænost (vrlo èesto zvani strateški
Takoðe, dokument može da sadrži i dodatke kao što su analize do
kojih se došlo tokom planiranja.
U praksi se koriste dvije osnovne metode planiranja. Prva je
da velike kompanije èesto unajmljuju savjetodavne menadžment
firme da ispitaju stanje organizacije, njenu poslovnu praksu,
marketinške moguænosti. Druga metoda je da kompanije
ukljuèuju strateško planiranje u sve aspekte posla osoblje na
svim nivoima.
Krediti za
NABAVKU
AUTOMOBILA
za pravna lica
www.procreditbank.ba
Savjeti za Vaš bolji biznis
29
Odnos prema krizi –
šanse ili opasnosti
Kriza može da bude stresan dogaðaj u životu èovjeka, nestabilna i
opasna društvena situacija, ili široko rasprostranjen dogaðaj u
okruženju posebno vezan za nenadnu promjenu. Takoðer se
tumaèi i kao taèka preokreta.
S druge strane, efikasnost znaèi da se u radu troši najmanje
resursa. Znaèi, radi se na pravi naèin. Postoje pravila, procedure,
zna se kako se radi. Kada se ove dvije stvari spoje, i u pozitivnoj i u
negativnoj varijanti, dobija se prikaz razlièitih moguænosti.
U vrijeme recesije dominira neizvjesnost (kad æe proæi, kako æe
reagovati kupci, itd....). Kriza samo istièe loše proizvode i loš naèin
rada od ranije. Za mnoge stvari koje se mogu uraditi postavlja se
pitanje zašto nisu uraðene ranije.
Ako se radi nešto što je neefektivno i neefikasno, to zapravo znaèi
da kompanija proizvodi proizvod koji tržište ne želi i još se
razbacuje. U ovoj situaciji postoji velika šansa da se cijela
kompanija ugasi.
Kritièna postavka za razrješenje krize je u njenom posmatranju, da
li se doživaljava kao šansa ili opasnost?! Kinezi i krizu i šansu
doživljavaju na isti naèin, što znaèi da pristup krizi zavisi od stava.
Zapravo, jedan od najvažnijih faktora uspjeha preduzeæa leži u
stavu menadžmenta o problemima. Najbolja preduzeæa su
uspješna zato što najbolje rješavaju probleme. Ono što svako
preduzeæe treba da radi jeste da rješava probleme na koje može
da utièe.
Ako se posao radi neefektivno, ali efikasno, to je sluèaj kompanija
koje su dobrim dijelom ugrozile svoj opstanak. Imale su certifikate
kvaliteta, ali su proizvodile ono što ljudi nisu željeli, po pitanju
dizajna, funakcionalnosti, itd. I na kraju su lagano topeæi svoje
zalihe nestale.
Šta znaèi riješiti problem?
Mnogi pod rješavanjem problema podrazumjevaju donošenje
odluka. Meðutim, sprovoðenje dogovorenog je takoðer izuzetno
važan elemenat rješavanja problema. Ljudi vole da donose brze
odluke sa idejom da se problemi rješavaju, ali nakon toga èesto ne
brinu za sprovoðenje odluka. Oni oèekuju da zaposleni razumiju
odluke i da su spremni da ih primjene. Ovo nije dobar naèin
rješavanja problema, ali upravljanje putem oèekivanja jeste loše
upravljanje.
Za efikasno rješavanje problema neophodna je demokratija u
donošenju odluka i diktatura u njihovom sprovoðenju. To se naziva
demokraturom. Dok ljudi rade obrnuto: odluèno donose odluke, a
gledaju da sprovoðenje datih odluka delegiraju. Riješiti problem
znaèi: donijeti kvalitetnu odluku kroz razgovor, diskusiju i
konsultaciju, a nakon donošenja odluke, odluèno je sprovesti.
Sa aspekta menadžmenta, posao u najtežim vremenima je
voðenje firme kroz nedaæe i traženje šansi. To je posao vlasnika,
poduzetnika, direktora...To bi znaèilo i koristiti resurse mudrije, jer
vrijeme zahtijeva mudrije poslovanje.
Istièemo:
Donosite dobre i teške odluke u miru.
Definišite kljuène oblasti i koje su to teške odluke koje
trebate donijeti.
Odluke nisu odluke, dok ne poènete s njihovim
provoðenjem.
Kompleksna odluka nije odluka dok ne postoji plan i
kritièan put.
Postavljajte okidaèe za provjeru teških odluka.
Uradite promjene u organizacionoj strukturi ako to
situacija zahtijeva.
Optimizam je stanje svijesti!
Raditi prave stvari ili raditi na pravi naèin
Efektivnost ili raditi prave stvari je zadovoljavanje potreba
klijenata, situacija kada tržište traži ono što se radi. Dakle, ljudi
žele da kupe proizvod ili uslugu. Prava efektivnost je situacija kada
bi odreðeni proizvod mogao biti nabavljen kod konkurenta, ali nije.
Takoðer, naplata je mjera efektivnosti.
Uspješna mala i srednja preduzeæa su najvjerovatnije u oblasti
efektivnosti i neefikasnoti, što znaèi da znaju šta klijentima treba,
ali relativno neorganizovano posluju. To je normalno u jednom
dijelu njihovog razvoja. Ipak, te kompanije opstaju, ali na ovaj
naèin se pretjerano troše resursi – ljudi.
Napredovanje znaèi spoj efektivnosti i efikasnosti na pravi naèin, s
tim da se u stvarnosti organizacije mogu nalaziti i u nekom meðu
stanju.
A šta se dešava u krizi?
Male kompanije, koje nisu dokazale svoju efektivnost, suoèavaju
se sa rizikom da ugroze svoje poslovanje. Ako svoju efektivnost
nisu uspjele da dokažu do sada, jedina šansa za preokret su im
pozitivni trendovi na tržištu. Neefektivne, a efikasne organizacije
imaju sliènu situaciju, s tim da imaju odreðene rezerve koje im
potpomažu u održavanju poslovanja.
Mala i srednja preduzeæa su u veæini sluèajeva efektivna i
neefikasna. To znaèi da imaju klijentelu, ali da ne vladaju svojim
resursima, posebno onim finansijskim. Jedini naèin opstanka je
nastavak rada na pravim stvarima, ali mudrije, i što je još važnije,
rad na unaprijeðenju efikasnosti, koja je u prethodnom periodu
zanemarena. Samo istovremeni rad s kupcima i rad sa
zaposlenima s jedne strane i rad na produktivnosti i finansijama s
druge strane, dovodi do pozitivnih rezultata, jer samo smanjenje
troškova može da izazove druge probleme, kao što je nedovoljno
posveæivanje pažnje bitnim klijentima. Isto tako, velika briga o
troškovima ali njihovo nealociranje na mjesta nastanka troška,
može dovesti do pogrešnih zakljuèaka.
Šta dalje?
Svaka organizacija ima èetiri podsistema, bez obzira kako je
organizovana. To znaèi da svaka organizacija obavlje sljedeæe
poslove: upravljanje novcem (akcenat na efikasnost), rad sa
zaposlenicima (akcenat na efektivnosti), operativan rad i logistika
(akcenat na efikasnosti). U svakom od ovih podsistema je stalno
potrebo rješavati probleme, posebno za vrijeme otežanog
poslovanja.
U slijedeæem broju: Krizni menadžment-finansije
Tekst preuzet iz brošure: Kako prilagoditi poslovanje i iskoristiti
prilike, ProCredit Bank Srbija
Poslovna tehnologija
B
log je trenutno najèešæi oblik društvenih medija, taènije od
2006. godine oko 100.000 novih weblogova se stvara
svaki dan – a to je više nego broj knjiga objavljenih u SADu svake godine! Rijeè blog dolazi od izraza "weblog", koji je
skovao Jorn Barger 1997. godine. Blog je u osnovi web stranica
koju obièno pokreæe sistem za upravljanje sadržajem, te se
sastoji od èlanaka (blogova) i komentara na blog. Blogovi dolaze
u svim oblicima - od osobnog dnevnika kojeg pojedinac želi da
podijeli s prijateljima i obitelji, a može biti i efikasno oružje
politièkih kampanja, medijskih programa, kompanija, te sredstvo
za obavještavanje o tekuæim dogaðajima. Blogovi mogu biti
rezultat pisanja jednog autora ili više pisaca koji doprinose blogu.
Blogovi daju potrošaèima i tvrtkama glas koji se èuje u prostoru u
kojem dolazi do brze razmjene informacija. Važno je reæi da
blogovi nisu hir koji æe izgubiti popularnost u skorije vrijeme - oni
su ovdje da ostanu i i kompanije koje žele da ih njihovi potrošaèi
shvate ozbiljno trebaju razmotriti moguænost korištenja
korporativnog bloga ili najmanje što mogu uèiniti je slušati šta se
o njima piše u blogsferi.
Technorati - motor za praæenje blogova je do sada registrovao 57
miliona postojeæih blogova. Oni su naglasili da je vidljiv
dosljedan obrazac po kojem se broj blogova udvostruèuje svakih
236 dana. Meðutim, unatoè golemom rastu blogova, veæina njih
traje oko tri mjeseca od dana pokretanja. Prema Technorati-ju,
samo 55 posto blogera još uvijek objavljuju tri mjeseca nakon
pokretanja s tim da se uèestalost ažuriranja smanji na sedmièno
ili mjeseèno.
30
Bilo da se odluèite zapoèeti pisanje svog privatnog ili
korporativnog bloga, važno je uložiti dosta vremena i energije u
njegovo promovisanje. Evo i nekoliko naèina na koje to možete i
uèiniti:
Optimizacija tražilice: Osiguravanjem da se vaš blog pojavi kada
se vezani pojmovi za temu vašeg bloga ukucaju u tražilicu
osiguraæe znaèajan izvor prometa na vaš blog. Važno je da se
odabrane kljuène rijeèi koriste u naslovu bloga, sadržaju i
komentarima, kako bi vaš blog bio dostupniji.
Komentari drugih blogera: tretiranjem blogosphere kao niz
razgovora i aktivno se ukljuèujuæi u te razgovore kroz komentare
uèiniæe da vas drugi bloggeri upoznaju i promoviraju vaš blog na
svojim blog stranicama.
Sadržaj - upoznajete vašu publiku: na blogu mora biti zanimljiv i
koristan sadržaj za vaše èitatelje. Razvijajte svoj jedinstveni glas i
ne bojte se postaviti mišljenja s kojima se drugi možda neæe složiti.
Frekvencija: uèestalost postova je važna, jer postoji izravna
povezanost izmeðu frekvencije ažuriranja i broja posjetitelja.
Ažurirajte stranicu minimalno tri puta sedmièno!
Stranice koje se frekventno ažuriraju lakše pronalazi Google,
Yahoo i druge tražilice.
31
Poslovni stil
Eko-namještajem
do zdravlja i oèuvanja prirode
Proces proizvodnje namještaja od prirodnih
materijala smanjuje otpad i zagaðenje okoliša,
a svojom dugotrajnošæu i potrebu za
prekomjernim iskorištavanjem drvne sirovine.
U svijetu se godinama proizvodi ekološki prihvatljiv namještaj,
izraðen od prirodnih materijala, a nerijetko se reciklira stari i na taj
naèin, raða se novi komad namještaja. Ovim procesom uveliko
se smanjuje iskorištavanje drvne sirovine, a pri samom procesu
proizvodnje smanjuje se i zagaðenje okoliša te èuva zdravlje
radnika.
U njegovoj završnoj obradi nema upotrebe lakova, pa nema ni
otrovnih isparavanja u atmosferu. Namještaj je završno
premazan biljnim uljima ili voskom te se može restaurirati.
Iskljuèivo se upotrebljava drvo, najèešæe hrast, bukva, jasen i
jela. Drveni eko-namještaj ima sposobnost regulacije vlage. Ako
u prostoriji nema dovoljno vlage, drvo je ispušta, a ukoliko je ima
previše, ono je upija.
Drveni ekološki namještaj potpuno je biorazgradiv, što, naravno,
nije sluèaj s namještajem od umjetnih materijala.
Staro drvo koje se iznova koristi u proizvodnji je upravo onaj
materijal koji odbacujemo kupnjom novog namještaja. Stari
ormari, stolice, stolovi, okviri za prozore, slike, ogledala… Ti
komadi drveta ostavljaju se baš onakvi kakvi jesu, ne bruse se niti
boje.
Namještaj se proizvodi od drveæa koje se uzgaja samo za tu
namjenu. Kako se staro drveæe sijeèe, tako se istovremeno
pošumljava. Takoðer, umjesto klasiènog drveta, za proizvodnju se
èesto koristi i bambus – obnovljivi izvor koji nastavlja rasti èak i
nakon sjeèe.
Najèešæe se radi o unikatnim komadima koji se uklapaju u svaki
dom ili ured. Od recikliranog materijala rade se i druge stvari.
Kuæice za djecu od recikliranog kartona, lusteri od papira ili tapete
od recikliranog papira.
www.net.hr
Sajmovi
32
Predlažemo vam da posjetite slijedeæe sajmove
u predstojeæem periodu:
08 – 13.06.2011
SAN 2011
15. meðunarodni sajam namještaja „SAN“
Mjesto: Banja Luka
07 – 11.09.2011
AGROS 2011
15. meðunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije
Mjesto: sajam Banja luka
Organizator: Banjaluèki sajam
Adresa: Pilanska bb, 78 000 Banja Luka, Bosnia & Herzegovina
Tel/Fax: 00 387 51 333 200; 333 223;
E-mail: office@banjalukafair.com
Website: www.banjalukafair.com
Izložbeni prostor: 8 000 m2 unutrašnjeg, 6 000 m2 vanjskog
prostora
Program: namještaj, oprema, mašine za preradu drveta,
oprema, dekoracija za interijer, hotelska oprema
Broj izlagaèa u 2010: 50
Broj stranih izlagaèa: 43
Zemlje uèesnice: Bosna i Herzegovina, Srbija, Slovenija,
Makedonija, Poljska, Italija, Njemaèka, Belgija
Broj posjetitelja u 2010: oko 15000
Organizator: Banjaluèki sajam
Adresa: Pilanska bb, 78 000 Banja Luka, Bosna i Hercegovina
Tel/Fax: 00 387 51 333 200; 333 223;
E-mail: banjalucki.velesajam@gmail.com
Website: www.banjalukafair.com
Izložbeni prostor: 8 000 m2 unutrašnjeg i 6 000 m2 vanjskog
prostora
Program: sjemena i materijali za sadnju, mašine, dijelovi,
prehrambeni proizvodi, mlijeèni proizvodi, slastice, piæa,
Broj izlagaèa u 2010: 95
Broj stranih izlagaèa: 35
Zemlje uèesnice: BiH, Srbija, Slovenija, Hrvatska, Italija, Austrija,
Slovaèka, Maðarska, Makedonija
Broj posjetitelja u 2010: 150 000
21 – 25.06.2011
Prvi meðunarodni sajam energije i obnovljive energije
Mjesto: Tuzla
Organizator: Tuzla Fair Ltd. Tuzla
Adresa: Titova 36, 75 00 Tuzla, Bosna i Hercegovina
Tel/Fax: 00 387 35 360 999; 360 998
Email: tuzlanski.sajam@bih.net.ba
01 – 04.09.2011
Sajam šljive Gradaèac
38. meðunarodni sajam poljoprivrede i prehrane
Mjesto: Sportska dvorana Gradaèac
Organizator: “Gradaèaèki sajam”
Adresa: H. K. Gradašèeviæa 57, 76 250 Gradaèac, Bosna i
Hercegovina
Tel/Fax: 00 387 35 817 133, 817 440; 00 387 35 817 460
E-mail: sajamgrd@bih.net.ba
Website: www.gradacackisajam.com.ba
Izložbeni prostor: 3 000 m2 unutrašnjeg i 10.000 m2 vanjskog
prostora
Broj izlagaèa u 2010: 220
Broj stranih izlagaèa u 2010: 30
Zemlje uèesnice u 2010: Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina
Broj posjetitelja u 2010: oko 26.000
Program: proizvodnja sjemena, proizvodnja voæa i povræa,
proizvoðaèi mesa i mesnih proizvoda, alkoholnih i bezalkoholnih
piæa, uzagajivaèi domaæih životinja
Za više informacija o sajmovima koji slijede posjetite:
www.komorabih.ba
Izdvajamo
33
Business kartica u ProCredit Bank
V
isa Business Electron kartica - debitna kartica je kartica namijenjena
svim pravnim licima koja imaju otvoren transakcijski raèun u ProCredit
Bank. Kartica se izdaje na ime pravnog zastupnika, a vezana je za
transakcijski raèun pravnog lica. Zahvaljujuæi Visa Business kartici Vaš novac
dostupan vam je 24h na dan. ProBiznis kartica se može koristiti na svim
prodajnim mjestima i bankomatima u zemlji i inostranstvu koja imaju oznaku
VISA.
Karticu možete koristiti za plaæanje raèuna reprezentacije, kupovinu goriva,
kupovnu avio karata a posebno je praktièna za plaæanja tokom poslovnih
putovanja.
Usluge bez naknade:
Informacija o stanju na KM tekuæem raèunu na bankomatima
ProCredit Bank u BiH
Kupovina - plaæanje debitnom karticom
Dnevni limit za podizanje gotovine na bankomatu iznosi 1.000 KM, a
maksimalan broj podizanja gotovine na bankomatima je 5 dnevno. Maksimalan
broj negotovinskih transakcija sa debitnom karticom je 10 dnevno, a
maksimalan dnevni iznos negotovinskih transakcija je 5.000 KM.
Sve što je potrebno da uradite da biste dobili Visa Business Electron karticu
jeste da popunite zahtjev za izdavanje kartice u Vama najbližoj poslovnici
ProCredit Bank.
Posjetite Biznis centre ProCredit Bank u
Sarajevu, Ilidži, Banja Luci, Mostaru i Tuzli!
Banja Luka
Business Center
Ilidža
Business Center
Mostar
Business Center
Sarajevo
Business Center
Tuzla
Business Center
Kralja Petra I
Karaðorðeviãa 91
Hrasnièka cesta 4
Biskupa Èule bb
Topal Osman paše 32
Bulevar 15. maja bb
Tel. +387 33 771 130
Fax +387 33 771 131
Tel. +387 36 449 720
Fax +387 36 449 729
Tel. +387 33 721 130
Fax +387 33 721-149
Tel. +397 35 319 800
Fax +397 35 319 801
Tel. +387 51 229 340
Fax +387 51 229 373
Svijet poslovne knjige!
34
Preporucujemo:
STRATEŠKI MENADŽMENT
Autor: Buble, Marin
O knjizi:
Iako je knjiga Strateški menadžment namijenjena studentima , može poslužiti znatno širem
krugu korisnika, prvenstveno menadžera, poslovnih ljudi i struènjaka, odnosno teoretièarima i
praktièarima savremenog menadžmenta. Podjednako æe biti zanimljiva predvodnicima u
znanstvenom, edukacijskom i poslovnom okruženju. Ova knjiga æe pridonijeti ostvarivanju
pojedinaènih, organizacijskih i nacionalnih strateških ciljeva.
DIONICE, KUPITI ILI PRODATI
Autori: Koprivica, Vesna; Žganec, Dubravko
O knjizi:
Kupiti ili ne kupiti dionice? prodati ih ili èuvati? S kim se savjetovati? Kako doæi do informacija?
Postoje li rizici? Kako izraèunati što se isplati, a što ne? Ako ste potpuno sigurni da znate taène i
pouzdane odgovore na ova i bezbroj sliènih pitanja o dionicama i dionièarstvu, ovaj vam
priruènik doista ne treba. Ali ako i najmanje sumnjate, makar samo u jedan odgovor - prelistajte
stranice!
DOBA FINANCIJSKE NESTABILNOSTI
Autor: Greenspan, Alan
Autor o knjizi:
«Knjiga Doba financijske nestabilnosti je dijelom detektivska pripovijest. Nakon 11. rujna znao
sam. Bez dodatne potvrde, da živimo u novom svijetu - svijetu globalne kapitalistièke ekonomije
koja je neizmjerno fleksibilnija, otpornija, otvorenija, podložnija ispravljanju vlastitih propusta i
stalnim promjenama nego što je to bila èetvrt stoljeæa prije...»
Korisne Web stranice:
Zaštita intelektualne svojine
www.wipo.org
www.wto.org
Uputstva za izradu meðunarodnih ugovora,
Incoterms 2000, UCP 500, itd.
www.iccwbo.org
Zakonski propisi BiH i izdavanje dokumenata
vezano za izvoz
www.uino.gov.ba
www.komorabih.ba/?s=124
Veterinarska, sanitarna i sl. uvjerenja
www.vet.gov.ba
www.fsa.gov.ba
Vrijeme je za
REFINANSIRANJE
tekuæih obaveza
Krediti za refinansiranje, uz fiksnu kamatnu stopu i
Vaš izbor otplatnog plana, omoguæavaju Vam
struktuiranje Vaših finansijskih obaveza. Uz kredite za
refinansiranje osigurajte stabilnost Vašeg poslovanja!
Za više informacija posjetite biznis centre ili najbližu
poslovnicu ProCredit Bank.
Posebna ponuda!
Krediti za mala
i srednja preduzeæa
www.procreditbank.ba

MISNE NAKANE TIJEKOM TJEDNA .

Poslovni Svijet WEB

Memorandum ISP

Ovdje - ProCredit Bank

Poslovni Svijet MAJ 2012

Upitnik za klijente – poslovne subjekte

UGOVINE SLUGOVINE SL

Reference List - Delight Office

SVETO IME - fra Drago Ljevar

POZIV Za prikupljanje ponuda i izbor