list učenika i djelatnika
svibanj 2011.
Nasa krila.indd 1
broj 38
Osnovne škole “Kiseljak” u Kiseljaku
cijena 1 KM
10.06.2011. 15:13:39
PISMA UREDNIŠTVU
Novinarska sekcija
naše škole
SADRŽAJ
Pisma uredništvu ....................................................... 2
Život i rad u školi - perom i kamerom ................ 4
Istražili smo ................................................................11
Učenici - putopisci ..................................................13
Anketa: Facebook ....................................................16
Djeca su ukras svijeta .............................................18
Razgovor sa školskim logopedom ....................20
Đačka umjetnička radionica ................................21
Ekološke teme ..........................................................32
Učenici - uspješni sportaši ....................................33
S druge strane učiteljskog stola .........................35
“Često ljudi govore: Treba se spustiti na razinu djeteta.
Ma ne! Treba se vinuti na razinu djeteta.
Dijete je duhovno kudikamo u većoj ekspanziji i ima
jaču duhovnu energiju negoli što je ima odraslo biće.
Dijete sanjari, fantazira, imaginacija je njegova
strahovita...”
Zvonimir BALOG,
prvo ime hrvatske književnosti za djecu i mladež
NAŠA KRILA - list učenika i djelatnika
Osnovne škole “Kiseljak”
Izdavač:
Osnovna škola «Kiseljak»
Josipa bana Jelačića 42 A
telefon: 030/877-358
telefaks: 030/877-357
e-mail: os.kiseljak@tel.net.ba
web: www.os-kiseljak.ba
Glavna i odgovorna urednica:
Sandra Franković
Uredništvo:
Sandra Franković, Vesna Bilan,
Stjepan Čondrić, Zlatko Dević,
Ivana Anić i Nevena Barišić
Računalna priprema:
Davor Vladić
Tisak:
Suton d.o.o. Široki Brijeg
Naklada:
1000 primjeraka
Generalni pokrovitelj ovog broja:
Naklada ALFA d.o.o. Mostar
Prvi broj Naših krila tiskan je na šapirografu, u povodu Dana škole, 21.svibnja 1976.godine.
Na IX. republičkoj smotri đačkih listova u Zvorniku 1989.godine, 23. broj Naših krila proglašen je
najboljim đačkim listom u Bosni i Hercegovini.
2
Nasa krila.indd 2
N
A
Š
A
K
R
I
L
A
10.06.2011. 15:13:48
PISMA UREDNIŠTVU
Poštovana gđo Grgić,
zahvaljujem se na Vašem pismu i listu učenika i djelatnika
Osnovne škole «Kiseljak», što ste mi pružili priliku da Vam dam
mišljenje o Vašem časopisu.
S obzirom da su obrazovanje i odgoj djeteta od početnih
predškolskih aktivnosti, preko osnovnog, srednjeg do akademskog
obrazovanja jako važni i imaju veliku ulogu u njihovom životu,
časopisi kao što je ovaj pružaju još veće mogućnosti za progres,
napredovanje i intelektualni razvoj.
Kroz časopise kao što je Vaš jako je važno uspjeti razviti
sposobnost odgovornosti, komunikacije i odnosa između učenika,
škole, roditelja, učitelja i nastavnika.
Stoga želim da iskoristim ovu priliku i da Vam zaželim uspjeh u
daljnjem objavljivanju školskog lista.
Srdačan pozdrav,
premijer Kantona
Salko Selman
◆
Poštovani učenici i djelatnici Osnovne škole «Kiseljak»!
Listajući «Naša krila», imala sam osjećaj kao da sam vas posjetila,
nekako i upoznala! A to je izvrstan pokazatelj da ste izdali dobar
školski list.
Iz stranice u stranicu nižu se vaše aktivnosti, postignuća i
područja interesa. Čitatelj ne zna što bi prije pročitao, od čega bi
počeo pa bi duži tekstovi možda mogli imati podnaslove te istima
biti podijeljeni u manje cjeline kako bi i oni, ne toliko strpljivi
čitatelji, od svega nešto «pohvatali».
Iz lista je očito da vaši učenici i djelatnici dosta putuju, a takve su
teme svima zanimljive pa rubrike s putopisima možete proširiti,
obogatiti ih ponekom anegdotom i sa što više fotografija, naravno.
Jako mi se svidjela ideja učeničkog pisanja o podrijetlu svoga
prezimena, to je već područje istraživačkoga novinarstva, tema
koju je šteta ne produbiti i ne proširiti.
«Djeca su buduća mladost, a na njima svijet ostaje, zato za njih
uvijek moramo imati vremena», prekrasna je misao Vesne Bilan,
dječica s dvolisnice još su ljepša, ali tko su ona, jesu li to djeca
djelatnika, braća, sestre učenika? To mi je pitanje prostrujalo
glavom, zanimalo me jako pa to možda možete navesti u idućem
broju.
Literarni i likovni kutak, vaša Đačka umjetnička radionica
pokazuje da niste samo izvrsni novinari, već i prave umjetničke
duše. Bravo!
Cijelim listom protežu se vaši uspjesi i rezultati. Vrijedno svake
pohvale! Kad je toliko toga, možda biste mogli stvoriti i posebnu
rubriku, rubriku za one koji su se te školske godine trudili najviše.
Tu onda možete uvrstiti i učenike generacije.
37. broj i nije mala stvar! Radujemo se 38.!
Srdačan pozdrav!
Osnovna škola «Bijaći»
Polinovac 8
21216 Kaštel Novi
Poštovana gđo Grgić,
najsrdačnije pozdravljam Vas, učitelje, učenike i
sve djelatnike vaše škole. Iznimno nam je drago
što ste nas se sjetili i poslali nam primjerak novog
broja Naših krila.
Čitajući vaš list dobio sam uvid u raznolik i
kvalitetan rad vaše škole. Kroz Naša krila, koja su
nastala u suradnji učenika i učitelja, a posebno mi
je drago da su učenici stvarali ovaj list, može se na
divan način iščitati raznovrsnost vašeg školskog
programa. Od raznih natjecanja, prigodnih
priredbi do putovanja i stjecanja novih iskustava,
opisanih u Našim krilima, možemo sagledati
cjelokupni trud učitelja i učenika Osnovne škole
«Kiseljak».
I kada se prelistaju Naša krila od početka do
kraja stječe se dojam kako ovaj list nudi zanimljiv
sadržaj, ne samo za učenike i djelatnike OŠ
«Kiseljak» ili građane Kiseljaka, nego i za širu
publiku.
Još jednom na kraju primite moje srdačne
pozdrave i želje.
S poštovanjem,
predsjednik Udruge Lijepa naša
doc.dr.sc. Ante Kutle
◆
Dok sam s posebnim zadovoljstvom iščitavao 37.
broj Naših krila, sjetio sam se jedne prekrasne
misli koju je Martin Luther King III. izrekao u
intervjuu «Svjetlu riječi» za vrijeme boravka u BiH
u svibnju 2009. godine, a ona glasi:
«Neka nas bude stid umrijeti ako ne uradimo
nešto kako bismo pokušali područje, zemlju i
društvo u kojem živimo, učiniti bar malo boljim
nego što je bilo kad smo stigli.»
Vi, poštovano uredništvo i cijenjena urednice,
možete biti ponosni što svojim odgovornim i
predanim radom Naša krila činite, iz broja u broj,
boljim nego što su bila kad ste stigli.
U to ime od srca vam čestitam!
Anto Drmač, umirovljeni nastavnik
i bivši glavni i odgovorni urednik
Naših krila
N
Nasa krila.indd 3
A
Š
A
K
R
I
L
A
3
10.06.2011. 15:13:49
ŽIVOT I RAD U ŠKOLI – PEROM I KAMEROM
Govori ravnateljica škole Vitka Grgić
ŠKOLSKA 2010./2011. GODINA
USPRKOS SVEMU - USPJEŠNA
KODEKS PONAŠANJA UČENIKA OŠ «KISELJAK»
Na prvoj sjednici Učiteljskog vijeća ove školske godine, donesena je odluka da se realizira program koji se bavi kulturnim
normama i ponašanjem učenika. Projekt pod imenom Osnovne moralne i kulturne norme ponašanja podržan je od strane
Školskog odbora i Vijeća roditelja OŠ «Kiseljak» te se uskoro
pristupilo njegovom realiziranju. Izvršena su iscrpna istraživanja i dogovori tima zaduženog za njegovu provedbu i analizu,
uz suradnju razrednika na satima razrednih odjela. Kao rezultat
svega toga, ustanovljen je Kodeks ponašanja učenika Osnovne
škole «Kiseljak» na koji smo jako ponosni. Evaluacija cjelokupnog programa slijedi na samom kraju školske godine, a onda
ga planiramo unijeti u naš Godišnji plan i program rada.
Također,
Školski odbor Osnovne škole «Kiseljak» je
6.travnja 2011.godine, donio Kodeks ponašanja i odijevanja
uposlenika OŠ «Kiseljak» s kojim su upoznati svi uposlenici.
Njime se u osnovi propisuje skup pravila, odnosno načela, kojih se u radu, ponašanju i odijevanju u školi i školskom okruženju moraju pridržavati uposlenici Osnovne školi ''Kiseljak''.
Objavljen je i na našoj web stranici.
ANGAŽMAN VIJEĆA RODITELJA
U našem botaničkom vrtu uspijevaju i
rijetke mediteranske biljke
I
za ovu školsku godinu mogu reći da je uspješno okončana,
bez obzira na sve poteškoće s kojima smo se susretali.
Naši učenici su na natjecanjima održavanima tijekom ove
školske godine pokazali zavidne rezultate. Postizali su uspjehe na školskim i općinskim natjecanjima, a na županijskim
su sjajno predstavljali našu školu, što me ispunjava ponosom
i zadovoljstvom. Na Županijskom natjecanju iz matematike
već nekoliko godina postižemo izvanredne rezulate, a ove godine naši učenici VII. razreda zauzeli su prvo i drugo mjesto
te drugo mjesto u kategoriji VIII. razreda. Na Županijskom
eko-kvizu i na natjecanju «Sigurno u prometu» postižemo, također, dobre rezultate iz godine u godinu. Ne zaostaje se ni u
sportskim natjecanjima, tako važnima za mladež: svake godine
organiziramo školska natjecanja u sprintu i skoku uvis, kros
koji se održava u svibnju smatramo već školskom tradicijom.
Košarkaška ekipa naše škole ove godine je na općinskom natjecanju zauzela prvo mjesto, a najbolji pojedinac natjecanja
je, također, učenik naše škole itd. Svi ovi rezultati jednostavno,
nisu mogli izostati jer nastavno osoblje radi s učenicima kroz
cijelu školsku godinu, tako da ja kažem da je njihov uspjeh zajednički uspjeh i nastavnika, i škole, ali, dodala bih, i obitelji
učenika.
Moram naglasiti da naši učenici imaju i mogućnost učlanjenja
u jednu od sedamnaest sekcija koliko ih djeluje u školi. Škola već godinama ima školski radio, a kontinuirano izdajemo i
školski list. Dosta se, dakle, pozornosti posvećuje učeničkim
vannastavnim aktivnostima, tako da se, svatko prema svojim
sklonostima, može uključiti i u vannastavni rad.
Škola ima i svoju web stranicu koja je izuzetno posjećena zahvaljujući trudu našega nastavnika informatike Stjepana Čondrića koji je redovito ažurira tako da su svi podatci i informacije o radu, različitim aktivnostima i projektima transparentni
i dostupni svim zainteresiranima.
4
Nasa krila.indd 4
N
A
Š
A
K
R
I
L
Naglasila bih sjajnu suradnju s Vijećem roditelja naše škole te
njihovu stalnu angažiranost u svim pitanjima koja se tiču naše
škole. Primjerice, na njihovu inicijativu je opremljen i naš kabinet informatike koji omogućava kvalitetnije izvođenje sati
informatike, pa im se i ovom prigodom srdačno zahvaljujem
na njihovom velikom trudu.
Jedna od ideja o kojoj se sada ozbiljno razmišlja jeste i uvođenje nastave informatike u V. i VI. razred, a uvođenje drugoga
stranoga jezika u VII. i VIII. razred.
LOGOPED U ŠKOLI
Od ove školske godine stručni tim naše škole potpomognut je
i logopedom što se pokazalo izuzetno korisnim jer je velikom
broju učenika potrebna takva vrsta pomoći. Pedeset i tri učenika naše škole imali su potrebu za logopedskim tretmanom.
Sada učenici prema rasporedu pohađaju svoje terapije te im se
nastoji pomoći i olakšati im svladavanje nastavnog gradiva.
BOTANIČKI VRT - PONOS ŠKOLE
Moram reći da sam jako ponosna na školski botanički vrt i nisam sigurna može li se još neka škola pohvaliti ovakvim vrtom
i primjercima biljaka koje su izložene. Uspijevaju nam čak i rijetke mediteranske biljke, a među najljepšima su kamelija (lat.
Camellia japonica) za koju se kaže da je «cvijet nad cvjetovima», zatim strelicija (lat. Strelitzia reginae), čiji se cvijet zove i
rajska ptica jer izgledom podsjeća na egzotičnu pticu.
Prvo što uradim kada ujutro dođem u školu jeste da obiđem
naš vrt – već je očigledno da se trud isplatio pa se ovdje zaista
ima što za vidjeti i svaki dan je primjetno kako biljke rastu i
razvijaju se.
RIJEŠEN PROBLEM GRIJANJA
Spomenula sam na početku svog osvrta na proteklu godinu
poteškoće, pa ću pojasniti da je ova školska godina bila uistinu teška i da mislim i na ekonomsku, financijsku krizu, i
na svibanjski generalni štrajk prosvjetnih djelatnika Kantona
Središnja Bosna te još niz teškoća koje su omele realiziranje
planova i projekata u planiranim vremenskim rokovima. Kriza
se odrazila, prvenstveno, na iznalaženje financijskih sredstava
A
10.06.2011. 15:13:49
ŽIVOT I RAD U ŠKOLI – PEROM I KAMEROM
Prvi put u povijesti škole fotografija cijeloga kolektiva
za izvedbu planiranih građevnih radova, na kapitalna ulaganja,
ali, evo, bez obzira na sve financijske poteškoće, dovršen je jedan od planiranih projekata priključenja sustava za centralno
grijanje na plin u našoj područnoj školi na Brnjacima. To je bio
jedan od prioritetnih zadataka, a već u sljedećoj sezoni grijanja
neće biti problema.
Također je izmijenjena stolarija u zgradi u kojoj se izvodi razredna nastava, a na tome se zahvaljujem Vladi Republike Hrvatske koja nam je donirala sredstva.
PLANOVI ZA SLJEDEĆU GODINU
Što se tiče upisa učenika u prvi razred, ove školske godine upisana su dva odjela u središnjoj i jedan odjel u našoj područnoj
školi.
Kabinet biologije smo uspjeli u ovoj školskoj godini multimedijalno opremiti, a moja je vizija da svaka učionica ima računalo i da barem još 2-3 kabineta multimedijalno opremimo.
Za 2011./12. školsku godinu u planu je izmjena podnih obloga
u zgradi u kojoj se izvodi razredna nastava i nastavak izmjene
stolarije. Neću naglašavati koliko je važno u kakvom nam ambijentu učenici borave i kako se izvodi nastavni proces pa je,
svakako, jedan od stalnih prioriteta i izmjena učioničkog namještaja. Nadam da će se iznaći sredstva i za to.
Drago mi je da, po prvi put u povijesti škole, imamo fotografiju
cijeloga našeg kolektiva. Potrudila sam se da u školska podzakonska akta uđe i odredba o obvezi fotografiranja cijeloga
kolektiva na kraju svakoga obrazovnoga razdoblja pa ćemo to
ubuduće i činiti.
Ciljevi i djelatnosti ove Asocijacije sa sjedištem u Sarajevu su
unaprjeđenje osnovnog obrazovanja kroz utjecaj na obrazovne
politike na razini BiH, suradnja s mjerodavnim ministarstvima, pedagoškim zavodima i drugim institucijama vezanima
za obrazovanje te razvijanje suradnje među školama u BiH i
inozemstvu itd.
Nadomak smo ostvarenju jednoga od glavnih ciljeva Asocijacije, a to je ulazak u članstvo ESHE (Europska asocijacija ravnatelja škola).
Asocijacija, dakle, djeluje na cijelom području BiH, a temeljna
načela njezinog rada su zakonitost, tolerancija, raznolikost, dobrovoljnost, otvorenost, transparentnost.
Planiramo i prvi stručni skup u lipnju mjesecu 2011.godine,
gdje će se po prvi put okupiti i upoznati svi ravnatelji/direktori
iz Bosne i Hercegovine. Članstvo u Europskoj asocijaciji omogućit će ravnateljima škola pristup radnim resursima i stručnom usavršavanju koje će doprinijeti boljem radu svih škola na
području Bosne i Hrecegovine.
ZAHVALA NAKLADI ALFA
I na kraju, zahvaljujem se našem sponzoru u radu, Nakladi Alfa, koja financira izdavanje ovog broja školskog lista. To
nam, zaista jako puno znači, a s tom nakladnom kućom, inače,
godinama uspješno surađujemo i nadam se da ćemo to činiti i
u budućnosti.
ASOCIJACIJA RAVNATELJA
Inicijativni odbor za osnivanje Asocijacije direktora/ravnatelja osnovnih škola organizirao je 7. prosinca 2010. godine u
Sarajevu Osnivačku skupštinu Asocijacije na kojoj je za predsjednika izabran Dragorad Vasić. Izuzetna mi je čast što sam
ja izabrana za predsjednicu Upravnog odbora Asocijacije, i to
tajnim glasovanjem, gdje su mi svoje povjerenje ukazali gotovo
svi članovi. Istaknula bih da je čitav projekt snažno podržan od
strane Misije OSCE-a u BiH kojima se i ovom prigodom zahvaljujem na podršci. Inače, u osnivanju Asocijacije sudjelovali
su ravnatelji 86 škola iz cijele Bosne i Hercegovine.
Članovi Skupštine Asocijacije ravnatelja
Bosne i Hercegovine
N
Nasa krila.indd 5
A
Š
A
K
R
I
L
A
5
10.06.2011. 15:13:50
ŽIVOT I RAD U ŠKOLI – PEROM I KAMEROM
VII. ŽUPANIJSKO NATJECANJE IZ MATEMATIKE
U
subotu, 16. travnja 2011. god. u OŠ "Nova Bila" održano je natjecanje učenika sedmog i osmog razreda
osnovnih škola. Natjecanje je organizirala Udruga matematičara Ruđera Boškovića iz Mostara u suradnji s resornim
Ministarstvom, a sudjelovale su škole koje nastavu pohađaju
po hrvatskom planu i programu.Za našu školu natjecali su se:
Adna Hajdarević, Marina Šimić (VIII. razred),Paško Zdilar i
Luka Trogrlić (VII. razred).
U kategoriji učenika VII. razreda prvo mjesto osvojio je naš
Paško Zdilar, a drugo mjesto zauzeo je naš Luka Trogrlić. Treće
mjesto osvojila je Marinka Luber iz OŠ «Uskoplje».
U kategoriji učenika VIII. razreda drugo mjesto osvojila je naša
Adna Hajdarević, dok se na prvome mjestu našla Patricija Šimunić iz OŠ «I.G.kovačić» iz Gojevića. Treće mjesto osvojila je
Lana Vujica iz OŠ «Dubravica»,Vitez.
Učenike je za natjecanje pripremao nastavnik Josip Musa, kojemu, kao i natjecateljima, od srca čestitamo na, već četvrtu
godinu zaredom, izvanrednom rezultatu.
Pobjednik u kategoriji učenika VII. razreda Paško Zdilar nam
je rekao:
- Imali smo dodatnu nastavu jedanput tjedno, ali radio sam i
kod kuće jer jako volim matematiku. Konkurencija je bila velika, ali se ja nisam uplašio jer sam puno radio i uspio sam se
izboriti za prvo mjesto. Bio sam sretan kad sam doznao da sam
prvi, ali mi je bilo drago i što je Luka drugi, zbog naše škole i
zbog nastavnika.
Podsjećamo:
• od IV. županijskog matematičkog natjecanja, kojem
je domaćin bila upravo naša škola 12. travnja 2008.
godine, nastavlja niz uspješnih sudjelovanja naših
učenika. Tada je Ivana Baban (VII.r.) osvojila drugo, a
Mia Čolić (VIII.r.) treće mjesto
• u travnju 2009.godine na natjecanju u Vitezu Ivan
Bartulović i Ivana Baban (VIII.r) osvojili su prvo i
drugo mjesto, a Katarina Lukić (VII.r.) drugo mjesto
• u travnju 2010. godine u Biloj, Silvija Stanišić i
Katarina Lukić (VIII.r.) osvojile su prvo i drugo
mjesto
Paško Zdilar (VI.r.), na po prvi put organiziranom
natjecanju za učenike VI. razreda, zauzeo je prvo
mjesto
• u travnju 2011.- opet uspjeh. Što reći, osim – bravo,
djeco, a poštovanom kolegi, svaka čast!
SUVREMENA OPREMA U KABINETU BIOLOGIJE
O
d 2010./11. školske
godine kabinet biologije suvremeno
je opremljen, što učenicima
olakšava praćenje nastave i
usvajanje znanja iz ovog nastavnog predmeta.
«Prezadovoljna sam osuvremenjivanjem nastavnog procesa», rekla nam je Kornelija
Okić, profesorica biologije i
kemije. «Učenici puno lakše
razumijevaju i pamte ono što
im je i vizualno predočeno,
što nova oprema kabineta
omogućava. Primjetan je veći
interes učenika za sve oblasti
mog nastavnog predmeta, što
je i razumljivo - ovo su naraštaji kojima su računalne tehnologije puno interesantnije
od udžbenika, ploče, pisanja
u bilježnice i svih, nazovimo
ih, tradicionalnih metoda.
Međutim, nikakva tehnologija ne može zamijeniti rad i
učenje, može samo olakšati
usvajanje znanja te u većoj
mjeri zainteresirati učenike
za nastavne sadržaje, a to je
svakako uspjelo!»
U razgovoru s učenicima doznali smo da im je najinteresantnije gledati trodimenzionalne projekcije dijelova
ljudskog tijela i životinje.
Možda je najbolje svrhu
opreme opisao učenik VII.
razreda: «Puno manje pišemo, više zapamtimo i interesantnije je!»
Svakodnevna primjena suvremene opreme - Manje pišemo, a više pamtimo! - kažu učenici
6
Nasa krila.indd 6
N
A
Š
A
K
R
I
L
A
10.06.2011. 15:13:51
ŽIVOT I RAD U ŠKOLI – PEROM I KAMEROM
DANI KRUHA I PLODOVA ZEMLJE
T
Stol s kojim smo se predstavili u Vitezu
radicionalna manifestacija “Dani kruha-dani
zahvalnosti za plodove zemlje” održana je u
našoj školi 6.listopada 2010. godine. Na stolu svakog odjela našlo se obilje voća, povrća, i proizvoda od tijesta te starih, već pomalo zaboravljenih
predmeta. Učenici svih odjela su se potrudili, ali i zabavili uljepšavajući svoj stol. Školsko povjerenstvo u
sastavu Zlatko Dević, Vedrana Mišanović i Kornelija
Okić najatraktivnijim stolom proglasilo je stol VIII.5
odjela. Predstavnice odjela Ana-Maria Grgić, Ivona
Šteko, Mirna Mišković, Tamara Bakula i Andrea Anić,
predstavljale su OŠ “Kiseljak” na Županijskoj smotri
održanoj 8. listopada u Dubravici kod Viteza. Domaćin je, kao prošlogodišnji pobjednik među osnovnim
školama, bila OŠ “Dubravica”.
Pobjednicima Smotre proglašeni su osnovci iz OŠ
“Bila” te učenici Gimnazije KŠC-a “Petar Barbarić”
iz Travnika. Ivica Marjanović, ravnatelj OŠ Dubravica, kazao je da je na smotri sudjelovalo 30 osnovnih
i srednjih škola i, kao posebni gosti, djeca iz Dječjeg
vrtića “Vitez” te udruga “Žena ženi prijatelj”.
Ivona Drljepan, VI.3
SIGURNO U PROMETU 2010.
U
organizaciji Asocijacije auto-moto klubova BiH i Autokluba Vitez, 15. svibnja
2010. godine u OŠ «Dubravica» kod Viteza, održano je županijsko natjecanje iz poznavanja prometnih propisa i vožnji bicikla na poligonu.
Ekipa naše škole u sastavu: Maja Škoro (VI.4),
Katarina Perković (VI.4), Luka Buzuk (VI.2) i
Leonard Beljan (VI.3), u pratnji voditelja sekcije
nastavnika Stjepana Čondrića, zauzela je 6. mjesto u konkurenciji od 16 ekipa.
Luka Buzuk (V.2) je u pojedinačnoj konkurenciji
zauzeo 1. mjesto:
- Poligon je bio težak i zahtjevan, ali uz malo
vježbe nije bio problem. Puno smo svi učili prije
natjecanja. Ja sam testove uradio bez pogrješke, a
i vožnju, i tako sam osvojio 1. mjesto. Nagrađen
sam peharom, diplomom, a kao glavnu nagradu
osvojio sam bicikl!
Nastavnik Stjepan Čondrić i natjecatalji: Maja Škoro,
Luka Buzuk, Leonard Beljan i Katarina Perković
N
Nasa krila.indd 7
A
Š
A
K
R
I
L
A
7
10.06.2011. 15:13:52
ŽIVOT I RAD U ŠKOLI – PEROM I KAMEROM
PRIREDBA ZA UČENIKE
U
petak, 11. lipnja 2010.
godine, naša škola
ispratila je još jedan
naraštaj. Školsku svečanost
pjesmom „Neka cijeli ovaj
svijet“ otvorio je naš školski
zbor, a sve to u čast našim
dragim osmašima. Željka
i Branka Vučetić (VIII.3) s
nama su podijelile sjećanje
na najuzbudljivije školske
dane. Kažu: najzanimljiviji su
bili sati kemije i hrvatskoga
jezika.
Naše recitatorice - Brigita
Bilić i Vedrana Šimić, zajedno su se upitale „Kud
će ta djeca“ i „Kako li godine
odlaze“podsjećajući
nas na stihove Vesne Parun
i Dragutina Tadijanovića.
Jelena Čurčić (VIII.3) u svojoj
recitaciji rekla je da se najljepše gleda kroz školski prozor, a
Viktorija Vidović (VIII.3) komentirala je čvrsti hod starog
učitelja. U svom pozdravnom
govoru ravnateljica Vitka
Grgić je rekla da je protekla
generacija imala i uspona i
padova, ali da je dobro ponašanje pokazala na ekskurziji.
Zatim su ravnateljica i načelnik Mladen Mišurić Ramljak
dodijelili priznanja i nagrade
ponosnim učenicama generacije: Silviji Stanišić (VIII.1),
Maji Dugandžić (VIII.2),
Moniki Đukić (VIII.2), Katarini Lukić (VIII.2), Valentini
Bošnjak (VIII.3) i Barbari
Stanić (VIII.4).
Nagrađeni su i učenici koji su
dostojno predstavljali našu
školu na županijskim i državnim natjecanjima. Ivana
Ilijašević (VII.3), Maja Dugandžić (VIII.2) i Luka Trogrlić (VI.2) nagrađeni su za
osvojeno 1. mjesto na Ekokvizu „Lijepa naša“ i za veliki
uspjeh na državnom natjecanju u Puli.
Silvija Stanišić (VIII.1) i Katarina Lukić (VIII.2) kao
predstavnice osmog razreda, nagrađene su za uspješno predstavljanje škole na
županijskom natjecanju iz
matematike, a Paško Zdilar (VI.1) nagrađen je jer je
osvojio 1.mjesto na matematičkom natjecanju učenika
šestog razreda. Nagrađeni
su i Luka Buzuk (VI.2) za
osvojeno 1. i natjecatelji za 6.
mjesto na županijskom natjecanju „Sigurno u prometu“.
Na koncu je ravnateljica uručila dar i nastavniku Josipu
Musi kao znak pažnje što je
naše matematičare poučavao
i bodrio ih na natjecanjima.
Ta gesta pozdravljena je gromoglasnim pljeskom i odobravanjem učenika.
Osmaši su na ovoj svečanosti
postali ponosni vlasnici svojih svjedodžbi i time okrunili
jedan nezaboravan period
svog života. Na kraju su svi
zapjevali s Mateom Liješnić i
Petrom Anđelić (VII.3).
Ivana Anić, VII.4
Nagrađene učenice generacije 2009./10. : Maja Dugandžić (VIII.2), Silvija Stanišić (VIII.1),
Valentina Bošnjak (VIII.3), Barbara Stanić (VIII.4), Katarina Lukić (VIII.2), i Monika Đukić
(VIII.2), s kiseljačkim načelnikom i ravnateljicom škole
KODEKS PONAŠANJA UČENIKA
OSNOVNE ŠKOLE ‘’KISELJAK’’
U
školi je, prema odluci Učiteljskog vijeća, provedeno
istraživanje na temu kulturne norme ponašanja učenika. Članovi tima koji realizira ovaj program su:
učiteljice Nina Mihaljević i Amarela Marjanović, nastavnice
Kornelija Okić i Marina Katava, pedagogica Vedrana Vukoja i
ravnateljica Vitka Grgić.
Prvi cilj bio je utvrditi kakve su kulturne norme ponašanja
naših učenika. Izrađen je test s ovom tematikom i testirano je
14 školskih odjela, točnije svi neparni odjeli od III. do VIII.
razreda. Nakon analize dobivenih rezultata, izrađen je Kodeks
ponašanja učenika Osnovne škole “Kiseljak”, koji je usvojen od
strane Školskog odbora i Učiteljskog vijeća. Kodeksom ponašanja učenika propisuje se skup pravila, odnosno načela kojih
8
Nasa krila.indd 8
N
A
Š
A
K
R
I
L
se u radu, ponašanju i odijevanju u školi i školskom okruženju
moraju pridržavati učenici Osnovne škole “Kiseljak”, a u smislu čuvanja dostojanstva i ugleda škole. Također se utvrđuju
opće etičke smjernice i postupci vezani uz njih, prava, obveze i
odgovornosti, zabranjene radnje te sprovode etičke vrijednosti
specifične za djelatnost škole u najširem smislu.
Svi roditelji, a i svi koji su zainteresirani za rad škole, bit će
upoznati s Kodeksom i pravilima ponašanja koja se očekuju od
učenika naše škole.
Sada smo u fazi anketiranja učenika, koja će se uskoro provesti
u jedanaest odjela, i to nakon što razrednici odjela pročitaju
učenicima Kodeks, a na kraju godine ćemo okončati ovaj dio
projekta njegovom evaluacijom.
Kornelija Okić
A
10.06.2011. 15:13:56
ŽIVOT I RAD U ŠKOLI – PEROM I KAMEROM
17. OBLJETNICA MATURIČINE POGIBIJE
U
organizaciji udruga proisteklih iz Domovinskog rata,
obilježena je 17. obljetnica
pogibije Mate Lučića Maturice, čije
ime nosi kiseljačka vojarna. Učenici
VI.4 i VIII.4 odjela, u pratnji ravnateljice Vitke Grgić, i razrednica
odjela Zrinke Zujić i Kornelije Okić,
nazočili su ovoj svečanosti 10. svibnja 2010.godine.
- Po dolasku u vojarnu, okupili smo
se oko spomenika Mate Lučića oko
kojega su lokalni zvaničnici položili
vijence i upalili svijeće. Nakon što je
spomenik blagoslovljen, otišli smo u
kapelu vojarne gdje je u 11 sati služena sveta misa.
Uslijedila je izložba vojne opreme i
naoružanja. Druženje s vojnicima
ovjekovječili smo fotografiranjem,
na što su raspoloženi vojnici rado
pristali. Nakon razgledanja izložbe,
pozvani smo na pravi vojnički grah.
Kad smo se svi dobro najeli, izašli
smo još malo razgledati poligone za
vježbu, nakon čega smo se vratili u
školu.
Marko Marušić, VIII.4
Učenici sa zanimanjem razgledali izložbu koju su pripremili vojnici
POMOĆ ZA MALOG MARKA
I
naša škola se u listopadu 2010. godine uključila u humanitarnu akciju prikupljanja pomoći za jedanaestomjesečnog Marka Puškara iz Brestovskog kod Kiseljaka. Naime,
dječak je hitno morao transplantirati jetru. Jednotjedna
akcija okončana je 28.listopada, kada su razrednici odjela
prikupljenih 3836 KM predali u školsko računovodstvo.
BMX ZA RIJEŠENI REBUS
J
Svaki trud se
isplati: Josipa
Bošnjak s
dobivenom
nagradom
osipa Bošnjak, učenica
III.2, u prosincu 2010.
godine silno se razveselila
ugledavši svoje ime među
imenima nagrađenih učenika: za točno riješeni rebus,
međugorski Cvitak je Josipu
nagradio BMX biciklom.
-Cvitak sam počela čitati
u II. razredu. U Cvitku sve
pročitam, a najviše volim
priče. Ali moram priznati da
uvijek nestrpljivo prvo poN
Nasa krila.indd 9
A
Š
A
tražim stranicu s imenima
nagrađenih učenika. Već sam
osvajala nagrade, dobila sam
ranije knjigu «Zlatni snovi»,
kao i molitvenik. Poručujem
i drugim učenicima da čitaju
školski tisak jer, osim što pročitaju mnoštvo zanimljivih
stvari, mogu osvojiti i atraktivne nagrade. Ja jedva čekam
proljeće da isprobam svoj
novi bicikl!
K
R
I
L
A
9
10.06.2011. 15:13:58
ŽIVOT I RAD U ŠKOLI – PEROM I KAMEROM
NA PROKOŠKOM JEZERU
U
čenici V, VI, i VII. razreda su se u
pratnji svojih razrednika u lipnju
2010. godine uputili na izlet. Prije
našeg konačnog odredišta Prokoškog jezera, otišli smo razgledati fojnički Franjevački
samostan Duha Svetoga. S velikim zanimanjem pregledali smo muzej, knjižnicu i sam
samostan kroz koji su nas proveli ljubazni
domaćini.
Prokoško jezero je na planini Vranici i leži
na nadmorskoj visini od 1635 m. Penjući
se planinom, doživjeli smo mnoge zgode i
nezgode, od prelazaka planinskih potoka
do uzbudljivog susreta s malom zmijom.
Puno smo se šalili, igrali i zabavljali. Nakon
silaska s planine, jeli smo ćevape, sunčali se,
ispijali sok i uživali u jezeru i prirodi. Bilo je
odlično i željela bih to ponoviti.
Svima preporučujem da svakako odu na
Prokoško jezero i uživaju u svim ljepotama
jezera i okolice.
Ivona Drljepan, V.3
Malo trčimo po snijegu, malo po cvijećem obraslim livadama
KARNE VAL 2011.
U
organizaciji OŠ “Kiseljak” održan je
7. ožujka 2011. godine tradicionalni
karneval. Kiseljačkim ulicama je prolazila
vesela karnevalska povorka, a našim maškarama priključili su se i lijepo maskirani
učenici OŠ “Brestovsko”, kao i najmlađi iz
vrtića “Pčelica Maja”. Pred školom je održana karnevalska priredba. U tako veselu
ozračju, optužen je i spaljen fašnik, a preuzimanje ključeva grada izazvalo je ovacije
maškara.
Karnevalska povorka
Novinarka Ivana
Anić(VIII.4),
ovoga puta
Predsjednica
Fašničke
Republike,
pokušava
od načelnika
preuzeti
ključeve grada
10
Nasa krila.indd 10
N
A
Lijepo maskirani učenici iz OŠ “Brestovsko”
Š
A
K
R
I
L
A
10.06.2011. 15:14:00
ISTRAŽILI SMO...
Posjet Službi za zapošljavanje u Kiseljaku
NAŠA OPĆINA MEĐU
NAJBOLJIMA U KANTONU
O
aktualnom problemu nezaposlenosti, ali i o strukturi zanimanja koja su tražena u našoj općini, i kojih,
s druge strane, ima viška, razgovarali smo s g. Perom
Madžarom, voditeljem kiseljačke Službe za zapošljavanje Ispostava Kiseljak
Možete li nam reći otkada Ispostava postoji i, ukratko, koje
su vaše djelatnosti?
Služba za zapošljavanje postojala je i u prošlom sustavu, na
ovom istom mjestu, od 60-ih godina prošlog stoljeća, otkad je
zgrada napravljena. U novijoj povijesti počela je raditi 5. rujna 1994.godine. Naša osnovna djelatnost je prijem i evidencija
nezaposlenih osoba i posredovanje pri zapošljavanju između
nezaposlenih i poslodavaca.
Koliko osoba u našem gradu trenutno traži posao?
U potrazi za zaposlenjem u našoj općini je 2700 osoba.
Kako stoje stvari sa zanimanjima, koje je najtraženije, a kojega, opet, ima «viška»?
Najtraženije su osobe koje su završile studij stranih jezika, zatim fakultete tehničkih znanosti, elektrotehniku, strojarstvo,
građevinu, informatiku, elektroniku. Nastavnici matematike
najtraženije su zanimanje ne samo u općini, već i u kantonu.
Mislim da je razlog težak studij, a i ne radi se matematika kao
nekad, primjenjuju se suvremene informatičke tehnologije. Od
260-300 učenika jedne generacije maturanata srednje škole jedan ili nijedan upiše studij matematike.
Od srednjih škola, traže se specijalizirana zanimanja kojih danas gotovo i nema: tesari, metalska zanimanja, građevinske
struke, stolari, drvoprerađivači. Traži se, npr. varilac, ali nema
nijedne mlade osobe s tim zanimanjem. Metalska zanimanja
postoje u školi u Kreševu, ali konkretno varilac nema. Ima, također, još uvijek otvorenih natječaja za mesare, ali se nitko ne
javlja.
Možete li nam usporediti situaciju s nezaposlenošću u Kiseljaku s drugim gradovima u BiH?
Općina Kiseljak je među najboljima od 12 općina u Kantonu
Središnja Bosna. Po popisu iz 1991.godine, naša općina ima 24
083 žitelja. Na evidenciji je manje od 12% od broja stanovnika.
U drugim općinama taj postotak se penje i do 20 i 30 %.Težnja
je da i druge općine u Federaciji BiH dostignu tu razinu zaposlenosti.
Prije rata smo imali oko 1700 zaposlenih na općini, a sada imamo 4600. Bilo je dosta ljudi koji su vozarili van naše općine,
radile su mnoge građevinske i metalske firme itd. Bilo je dosta
dnevne migracije, ljudi su išli prema Sarajevu i drugim mjestima, narod se puno kretao...Danas toga nema zbog devastiranog tržišta.
Naše novinarke s voditeljem Službe za zapošljavanje
g. Perom Madžarom
Dešava li se da nezaposlena osoba, možda, odbije ponuđeni
posao?
Dešava se, uglavnom je riječ o starijim osobama, koje su oboljele, tržište ih je istrošilo ili su izgubili svoje firme, možda su i
žrtve rata, a sada su na našoj evidenciji radi ostvarivanja prava
na zdravstveno osiguranje, drugi čekaju rješenje o mirovini ili
rješavaju druga pravna pitanja sa svojim nekadašnjim firmama. Imamo 424 osobe koje imaju 50-60 godina, oni uglavnom
odbijaju posao.
U današnje vrijeme posao se ne traži kao u prijašnjem sustavu, danas službe za zapošljavanje posreduju pri zapošljavanju,
a obveza zaposlene osobe je da i sama bude aktivna u traženju
posla. Mi u tome pomažemo, kao i u ostvarivanju prava nezaposlenih.
Ima li nezaposlenih s visokom i višom stručnom spremom?
Da, imamo 36 nezaposlenih osoba s visokom stručnom spremom i 39 s višom stručnom spremom i Bolonjom. Međutim,
VSS, VŠS dosta brzo rješavaju svoj status, često i samoinicijativno javljajući se preko e-maila, šaljući svoj CV, odnosno životopis poslodavcima. I moja preporuka je da mladi aktivno
sudjeluju u traženju posla i rješavanju tog životnog pitanja.
N
Nasa krila.indd 11
A
Š
A
K
R
I
L
A
11
10.06.2011. 15:14:04
ISTRAŽILI SMO...
Spomenuli ste studente koji su završili po bolonjskom pro- da radile u «Globusu» i koje više ne mogu raditi iz zdravstvecesu, kakva su vaša iskustva s njima?
nih ili drugih razloga, ali pravih radnica sa završenom školom
U tom smislu nema razlike između starog i novog sustava stu- i pripravnika ima malo.
dija, ali i poslodavci tu dosta ne razumiju, uglavnom se traži Žene preko 30 godina, kategorija je koja, također, teško nalaodređena stručna sprema. Onaj koji završi 3 godine po bolonj- zi posao. Imamo 9 takvih uposlenih žena kod poslodavaca uz
skom sustavu, bakalaureati, je u rangu više stručne spreme. Ta program poticajnih mjera. U prošloj godini Služba je sudjeloklasifikacija nije do kraja izrečena, još je u fazi razvoja, ali vi- vala sa 118 150 KM u ovim programima stažiranja VSS, preodimo da mnoge europske zemlje napuštaju Bolonju i to one buke i zapošljavanja žena preko 30 godina.
koje su je prve uvele, a mi koji smo je uveli među posljednjima, Ima li neka dobna granica do koje se ljudi mogu prijaviti
sigurno ćemo se jednog dana vratiti na stari sustav izobrazbe.
kod vas?
Nedavno sam bio u Mostaru i zaprepastilo me koliko ljudi s Prijaviti se mogu i maloljetne osobe od 15 pa do 65 godina,
VSS i VŠS u istočnom i zapadnom Mostaru nemaju posla i to dakle i oni koji poslije osnovne škole ne namjeravaju nastaviti
diplomirani pravnici i ekonomisti. Vjerojatno je razlog što je to školovanje. Svi se trebaju javiti najdalje 90 dana po prestanku
sveučilišni centar i što se ti kadrovi puno profiliraju pa je došlo školovanja da bi mogli ostvariti svoja prava, prvenstveno prava
je do zasićenja. Mladima u Kiseljaku se, na sreću, dosta brzo na zdravstvenu zaštitu.
rješava status.
Primaju li nezaposleni neku novčanu nadoknadu?
Gdje je onda najveći problem?
Oni koji su ostali bez posla ne svojom krivicom, ako su radili
Najveći problem nam je, u stvari, srednja stručna naobrazba: više od 8 mjeseci imaju pravo na novčanu naknadu, moraju
gimnazijalci, ekonomisti, medicinari i ostala zanimanja sred- se javiti u roku od 30 dana po prestanku radnog odnosa. U sinje stručne spreme, oni vrlo
ječnju 2011.g. 99 osoba je iskoteško nalaze posao. Zanimanje
ristilo ovo pravo. U protekloj
gimnazijalac nitko ne traži,
2010.g. 239 osoba je ostalo bez
Kvalifikacijska struktura
oni se jedino privatno nekako
posla i isplaćeno im je 350 850
nezaposlenih u našoj općini:
snalaze...Od gimnazijalca se
KM. Pravo na zdravstvenu za2700 nezaposlene osobe /od toga žena:1216 ili 45%/
očekuje nastavak obrazovanja.
štitu preko naše Službe ima čak
VSS 36 /22 žene/
Dosta je i ekonomista, komer915 osoba.
VŠS i «Bolonja» 39 /24 žene/
cijalista. Ima 639 nezaposleŠto s osobama koje rade na
SSS 639 /395 žena/
nih osoba ovih struka.
crno?
VK 10 /samo muškarci/
O tome bi trebala povesti raNa žalost, koliko mi znamo oko
KV 1199 /456 žena/
čuna i ministarstva, i gospo690 osoba radi kod poslodavaca
PK 46 /16 žena/
darstvo - na koja zanimanja
na crno. Strašno je što posloNK 731 /303 žena/
prelaziti, što traži okruženje,
davci na taj način, izbjegavaju
što traži tržište. Nešto se bituplaćivanje doprinosa za miroU veljači 2011. Agencija za statistiku BiH
no mora mijenjati u sustavu
vinsko i zdravstveno osigurakaže u Bosni i Hercegovini ima
izobrazbe, treba usmjeravati
nje, za obrazovanje...To je stvar
527 667 registriranih nezaposlenih osoba
učenike na zanimanja adeinspekcijskih službi, ali koliko
kvatna prostoru i okolici. Npr.
je učinkovito, ne znam. Možda
Kiseljak je turističko središte i
se, čak, nalaze i kod nas u evitrgovinsko čvorište, to je sada ono na što se treba orijentirati.
denciji. Ako inspekcija zatekne radnika bez ugovora o radu,
Nije ništa bolje ni sa KV zanimanjima: trgovci, frizeri teško dostavlja i nama službeni dopis, onda te osobe brišemo s evinalaze posao, kad završe, prijave se u našu Službu i čekaju... dencije. Ima li dogovora između poslodavaca i inspekcije, mi
Automehaničari, učenici koji završavaju srednju školu u Kre- to ne možemo utvrditi.
ševu, i ostala KV zanimanja, također, teško nalaze zaposlenje, Koliko ima zaposlenih osoba u Kiseljaku u 2010.godini?
jer nema privrednih subjekata, proizvodnih djelatnosti da bi se Oko 4736 osoba. To je 3 % manje u odnosu na 4861 zaposlenih
mogli zaposliti u svojoj struci.
u 2009.g. zahvaljujući teškom gospodarskom stanju, recesiji...
S druge strane, traže se ugostitelji, konobari i kuhari, za koje Na našoj općini ima oko 17 državnih ustanova ili poduzeća,
postoji mogućnost zaposlenja i u Hrvatskom primorju, a jedan zatim registriranih 237 D.O.O poduzeća; 785 obrtničkih, saod uvjeta je poznavanje stranoga jezika.
mostalnih trgovinskih radnji itd. Prema evidenciji općinskog
Ima li trenutačno nekih interesantnih projekata koje realizi- Odjela za gospodarstvo, ima oko 1039 registriranih raznih djerate i kakvi su vam planovi za dalji rad?
latnosti s 4736 uposlenih. Dakle, u Kiseljaku je dosta živa radna
Realiziramo programe poticajnih mjera za zapošljavanje neza- aktivnost u odnosu na druge općine.
poslenih osoba. U tijeku je program stažiranja osoba s VSS i Treba poraditi na razvitku poljodjelstva, tako da osobe koje žive
VŠS, za 11 osoba stažiranje će biti okončano na ljeto. Neki će na selu u kvalitetnijem radu izvrše samozapošljavanje. Mislim
možda i ostati raditi na mjestu stažiranja, a neki će se vjerojat- na plastenike, razne poljoprivredne proizvode koji su traženi
no vratiti u Službu.
na tržištu. To ne može bez kvalitetnijeg pristupa mjerodavnih
Također, 15 osoba pohađa preobuku, prekvalifikaciju za potre- institucija i Odjela za gospodarstvo, za poljodjelstvo itd.
be krojačke firme «Globus». Vrlo malo ima, a traženo je, vrsnih
krojača, modelatora i svih zanimanja potrebnih suvremenom
Martina Škoro, VI.3
tržištu tekstilne industrije. Imamo u Službi osoba koje su nekaMarija Slišković,VIII.4
Ivana Anić, VIII.4
12
Nasa krila.indd 12
N
A
Š
A
K
R
I
L
A
10.06.2011. 15:14:05
UČENICI - PUTOPISCI
NEZABORAVNO ZIMOVANJE
Ispred znamenite milanske
katedrale, jedne od najvećih
na svijetu i druge po veličini
u Italiji
M
oje zimsko putovanje je počelo prolaskom kroz Hrvatsku, Sloveniju, a zatim Italiju.
Zaustavili smo se u Milanu,
jer smo moj brat i ja željeli
vidjeti čuveni nogometni stadion San Siro, a naši roditelji
glasovitu milansku katedralu.
Na kraju našeg puta, smjestili
smo se u Francuskoj, u malom
mjestancu St. Julien, uz samu
granicu sa Švicarskom. Prvi
veći grad je Ženeva. Tamo
smo išli prvenstveno zbog skijanja, pa smo tako išli na nekoliko svjetski poznatih odredišta kao što su: Chamonix,
Val Thorens i Val d'Isere.
Izdvojio bih skijanje u poznatom skijaškom centru Chamonixu: bilo je fenomenalno,
a naročito nas se dojmio sam
gradić. Samo je nekoliko gradova na tolikoj nadmorskoj
visini. Nalazi se u podnožju Mont Blanca.U njemu su
održane prve Zimske olimpijske igre 1924. godine. Skijanje u ostalim centrima bilo
je također jako zanimljivo,
mnogo je drugačije nego kod
nas i zaista trebate biti dobro
pripremljeni da biste se snašli
na mnoštvu premreženih pista. Uz kupljeni ski-pass možete dobiti i plan pista koje su
obilježene bojama od zelene,
plave, pa do crvene i crne
koje označavaju težinu pista,
tako da ako niste dobar skijaš, držite se zelene i plave.
Nešto što nas je strašno potreslo: pogibija većeg broja
skijaša koja se tamo desila baš
tih dana. Radilo se o grupama avanturista koji su skijali
izvan pista, upravo po lavinama koje vrlo često znaju biti
Stadion Giuseppe Meazza, poznatiji kao San Siro, dom
je Milanu i Interu i jedan od najpoznatijih nogometnih
stadiona u svijetu
Snimljeno odmah po dolasku u Val d’Isère, poznato svjetsko
skijalište
opasne. Izazov i rizik koji je
neke koštao života!
Od gradova smo posjetili još
Ženevu i Bern, dva švicarska
grada, svaki sa svojim ljepotama.
Ženeva je poznata po svom
visokom vodoskoku i velikom cvjetnom satu, a naravno i po pravim satovima koje
nalazite posvuda, zidovima,
buticima itd.
U glavnom švicarskom gradu
Bernu naišli smo na izložbu
«oldtimera» što je mene na-
«...ako niste dobar skijaš, držite se zelene i plave...»
N
Nasa krila.indd 13
ročito oduševilo jer obožavam automobile. Onda smo
obišli stari dio grada koji je
zaista jedinstven sa svojim
kipovima i starim kućama i
građevinama.
Jako sam ponosan što sam
obišao toliko zemalja i što
sam skijao na pistama «bez
kamenja», s puno snijega i
savršeno uređenim, i nadam
se da ću opet nekad imati priliku posjetiti i ostale predjele
tih prelijepih zemalja.
Karlo Perić, VII.2
A
Š
A
K
R
I
L
A
13
10.06.2011. 15:14:05
UČENICI - PUTOPISCI
U DALEKOJ KINI
ama je sve spakirala i krenuli smo ka
sarajevskoj zračnoj luci. Let je bio zakazan u
14.25 sati. Čekao nas je naš
vodič Samir i njegov kineski
prijatelj Đino. Ukrcali smo se
u avion poletjeli za Istambul,
gdje smo trebali presjesti.
M
su nas vozili do obližnjih gradova i do tvornica za obradu
i pakiranje vode, što je bio i
glavni razlog dalekog puta.
Tvornice su velike kao igrališta sa hrpom kranova unutar
njih, ali i hrpom Kineza koji
kao na traci izbacuju proizvode.
Let nije dugo trajao, možda dva sata, dok su slijetanje
i polijetanje sasvim druga
priča. Dok polijećete, imate
osjećaj kao da će se motori
ugasiti svakog trenutka, a slijetanje je bilo kao da se vozite
po makadamu. Presjeli smo
na drugi zrakoplov i poletjeli u Kinu. Nakon dvanaest
neprespavanih sati u avionu,
stigli smo u Šangaj. Mislio
sam da je istambulska zračna
luka ogromna, ali u šangajska
je dva-tri puta veća. Najbolje
vam o veličini govori to da
nam je otprilike sat i pol trebalo da izađemo iz nje! Čekao nas je kombi i dečki koji
Većinu vremena sam proveo
u tvornicama, a imao sam
dojam da je Kina, u stvari,
gomila autoputova koji povezuje tisuće ogromnih tvornica. One u nekim gradovima
toliko zagade zrak da sunce
ne izlazi po čitav dan. Glavni
razlog tome je da se urbana
područja šire brže nego što
infrastruktura može pratiti,
tako da im je voda, također,
dosta zagađena. Ali ono što
moram priznate jeste da su
im ulice urednije od naših i
da mnogo više rade nego mi.
Zanimljivo, u Kini nisam vidio niti jednog čovjeka koji
prosi na ulici. Još mi je čudni-
je činjenica je da nigdje nema
psa niti mačke, a pogotovo
nekih drugih životinja.
Hotel u kojem sam bio smješten prilično je luksuzan, ali
im je hrana katastrofa. Nigdje
nisam jeo ništa drugo, osim
piletine i hrpe salata koje
podsjećaju na špinat. Zato
sam mnogo vremena proveo
u McDonaldsu, uz američki
hamburger koji se, vjerovali
ili ne, sviđa i Kinezima. Kinezi su vrlo pobožni, skoro pred
svakom tvornicom i kućom
stoje kipovi Buddhe, a ispred
njih leže košarice s hranom i
cvijećem za blagoslov kuće ili
radnika.
Preostalih pet dana sam većinu vremena proveo obilazeći
tvornice, no zadnji dan ostavili smo za obilazak Šangaja.
On je jedna šuma nebodera, i
to velika. Većinu smo vremena proveli vozeći se po gradu.
Obilazeći okolicu Šangaja,
Pogled na Šangaj s Jin
Mao tornja visokog 421 m,
donedavno najviše kineske,
a u svijetu četvrte, zgrade
primijetio sam puno motora i
automobila, ali u Šangaju ima
pet puta više auta i biciklista.
Najveću pažnju privukao mi
je visoki neboder koji se, ja
mislim, smatra i među najvećim u svijetu. U tom neboderu nalazi se veliki internacionalni restoran, u kojem sam
ja poslije jela malo zaspao
pa nije puno falilo da me izbace. Nakon dugog dana u
Šangaju, bilo je vrijeme za
povratak. Slijedilo je dvanaest sati leta do Šangaja, pa do
Istambula, pa do Sarajeva...
Kada sam došao kući bio sam
i sretan i tužan. Sretan jer
sam napokon kući i uživam u
našoj „normalnoj“ hrani, ali i
pomalo tužan jer je završilo
jedno predivno putovanje i
iskustvo u mom životu.
Anto Brajković, VIII.4
Obitelj Brajković s vodičima
14
Nasa krila.indd 14
N
A
Š
A
K
R
I
L
A
10.06.2011. 15:14:09
UČENICI - PUTOPISCI
MOJ RODNI GRAD
G
rad u kojem sam se rodio i živio deset godina jest talijanski grad Torvaianica. Torvaianica je grad na moru,
udaljen od Rima svega 30-ak kilometara. Ime su mu
dali pape 1500. godine po kuli "Tor del Vaianico", a imao je
važnu ulogu zaštite od gusara. Povijesno je značajan grad jer
je prema starim pričama u njemu boravio Eneja koji je bježao
nakon pada Troje i kojeg smatraju Ocem Rima i rimskog naroda.
Danas u je Torvaianica poznata kao turističko mjesto primorskoga grada. Ima mnoge veoma kvalitetne restorane s ukusnim
i bogatim jelovnikom. Talijanska kuhinja je zdrava jer je najviše zastupljeno povrće i morski plodovi.
U gradu se nalazi crkva U čast Gospina uznesenja čija je proslava 15. kolovoza. Ovaj dan je veoma poznat u cijeloj Italiji. U
Torvaianici se taj dan obilježava tako da se navečer u barkama
i procesijom nosi kip Gospe od grada do grada cijelim primorjem Italije. Procesiju prate tisuće ljudi s upaljenim svijećama.
Oko ponoći bude i vatromet te mnogi ljudi tu večer prespavaju
na plaži uz vatru.
U vrtićima i školama se obvezno slave Božić, Uskrs i priređuje se karneval. Učiteljice s djecom pripremaju razne priredbe i
zajedno prave kostime. Za Božić 2006. godine u jednom vrtiću
pravljene su žive jaslice. Pri crkvi djeluje jedna radionica koja
okuplja djecu od 9-14 godina i vode je dečki i djevojke koji rade
dobrovoljno pri crkvi. Tu se mladi uče svirati gitaru, pjevati
pjesme koje se izvode na priredbama i igraju se. Glavni cilj radionice jeste okupiti mladež i izvesti ih na pravi put kroz igru i
učenje. Godine 2009., organiziran je izlet u Rim gdje smo obišli razne znamenitosti, a jedna od njih je i Koloseum. Tu sam
doznao da je Koloseum je najveća građevina ikad izgrađena u
Rimskom Carstvu, kulturni simbol Rima i najveća atrakcija u
Italiji. Njegova izgradnja je počela 70. i 72. godine prije Krista
pod vodstvom cara Vespazijana.
David Stojanović
Uredila: Ivana Anić
Sjećam se zabavnog sudjelovanja u priredbama za najmlađe: detalj iz 2006. godine
N
Nasa krila.indd 15
A
Š
A
K
R
I
L
A
15
10.06.2011. 15:14:11
ANKETA:FACEBOOK
ŠKOLA, KNJIGA I SPORT IMAJU OZBILJNU
KONKURENCIJU: ZOVE SE FACEBOOK
Nismo u naslovu dodali druženje i zabavu jer Facebook to na neki način podrazumijeva: sve je samo
zabava, a druženja ima, samo je u pitanju kvaliteta tog virtualnog prijateljstva i virtualne zabave-sve
je dostupno svima pa je teško razlučiti što sve učenika zabavi, a što
o nikako nije primjereno njegovu
zvoj i psihu korisno, a što nije?
uzrastu. Može li osnovnoškolac sam procijeniti što je za njegov razvoj
Naravno da ne može. Roditelji, učitelji, tu ste vi da pomognete, i to
o razgovorom, savjetima, ali i stalnim
nadzorom aktivnosti svoje djece.
Došli smo do podatka da je 83 % učenika prijavljeno na ovu društvenu
venu mrežu!
O
dlučili smo malo istražiti koliko naši učenici
provode vremena na Facebooku.
Reprezentativni uzorak je za jednu osnovnu školu zavidan: pet odjela osmog razreda.
Anketa je provedena u studenome 2010.godine, anonimna je, a broj ispitanika je 133, koliko ima naših
osmaša.
Prvo pitanje u našoj anketi bilo je vezano za pristup internetu: od ukupnog broja ispitanika, njih 115 ima pristup
internetu, a samo 18 učenika nema. Dakle, 86% učenika
ima internet. Na Fecebook je prijavljeno je čak 111 učenika.
Koliko često budu na Facebooku, pitanje je sad?
Svaki dan je na Facebooku 71 učenik. Eh, sada,na Facebook se jednostavno ne može samo «zaviriti» i vratiti se
knjizi ili učenju, obitelji, sportu, prijateljstvu «od krvi i
mesa»-svi dođu «samo da vide što ima novo» i ostanu,
bukvalno, satima. Učenici izgube pojam o vremenu dok
su na mreži. Roditelji, napravite pokus: uklonite satove,
pustite dijete da se «igra» koliko hoće - pitajte ga koliko
je bilo na Facebooku? Dječji odgovor bi vas mogao iznenaditi. Ostali su odgovorili: 3-4 puta tjedno: 15 učenika;
1-2 puta tjedno: 17 učenika, a najmanje je onih koji su na
Facebooku samo vikendom: samo njih 8.
Što to svi oni rade kad se prijave na FB?
Svi učenici, dakle 100 %, su odgovorili da se dopisuju s
prijateljima i igraju igrice. Inače, mrežne igrice su vrlo
lukavo konstruirane, izgubi se pojam o vremenu i u najvećem broju slučajeva nema im kraja, samo više razine.
Kad jedna dosadi, tu je mali milijun drugih...
Što im je najzanimljivije?
Odgovori kažu, bez izuzetka, da su to dopisivanje i fotografije. Naime, fotografije se objavljuju, svi ih gledaju i
komentiraju. Gledaju se i videoisječci s Youtubea, sluša
glazba, svakodnevno se pregledavaju «statusi», «obavijesti», «objave», uglavnom, to je uistinu društvena, interdisciplinarna zabava, a izvediva u samoći između svoja
16
Nasa krila.indd 16
N
A
Š
A
K
R
I
L
četiri zida. Pruža
ž iluziju
l
povezivanja, druženja
d ž
i dostud
pnosti svih i svega, i to u svakom trenutku. Dovoljno je
kliknuti i sve su «novosti» pred djetetom, a uvijek je tu još
tko pa se može i «popričati». Dok se igraju igrice, oči su
prikovane uz ekran, a na ušima su slušalice i sluša se glazba, a usputno se dopisuje s «prijateljima»i provjeravaju
se «novosti». Prednjači interes, što je sasvim razumljivo,
za lagane sadržaje: smiješni videosnimci, smiješne fotografije, vicevi, linkovi koje «prijatelji» preporučuju i koje,
naravno, sve treba pregledati...
Samo je odgovor jednog učenika na ovo pitanje bio: ništa
posebno, a jedan je nadobudni učenik ispisao da je najzanimljivije «tražiti curu».
Od raznih objava učenika, učenicima su najzanimljiviji
tzv.«statusi veze», tj. učenike zanima je li tko i s kim je u
vezi.
Naše sljedeće pitanje, možda najvažnije, bilo je vezano za
cyberbullying, odnosno nasilje vezano za internet, kao
i mobitele, koje maloljetni vršnjaci vrše međusobno, a
posljedice mogu biti gore nego one kod “klasičnog” međuvršnjačkog nasilja. 68 anketiranih, oko polovice njih,
zna što je to, svjesni su opasnosti kojoj osoba može biti
izložena. Nekoliko učenika je sasvim lijepo objasnilo što
je to: zloporaba nečijeg identiteta, prijetnje i objavljivanje nečijih kompromitirajućih fotografija bez pristanka,
ismijavanje i omalovažavanje osobe što može ostaviti
ogromne psihičke posljedice po zlostavljanu osobu. Nekoliko učenika je napisalo da zna za slučajeve gdje je internetsko zlostavljanje završilo s tragičnim posljedicamaopisali su slučaj mladića koji je pozvan putem interneta
na «sastanak», a onda okrutno pretučen, kao i slučaj djevojke kojoj je otac «provalio na profil» s navodno teškim
posljedicama po djevojku.
A
10.06.2011. 15:14:11
ANKETA: FACEBOOK
Jedna je učenica ispisala: «Meni se takav slučaj desio, spominjanje intime i prijetnja, ali sam ja to iritirala i sve je
bilo OK.» Učenica je vjerojatno mislila ignorirala, samo
je li ignoriranje pravi odgovor, odnosno je li rekla roditeljima o čemu se radi, jer ju je to sasvim sigurno uznemirilo?
Jedna je učenica šestoga razreda sustavno mjesecima
maltretirana od vršnjaka preko društvene mreže. Njezin
otac je to sasvim slučajno otkrio. Kad je, očajan, upitao
svoju kćerku zašto se nije povjerila majci ili njemu, dobio
je odgovor koji ga je zaprepastio: «Onda biste mi zabranili internet!»
Djecu treba upozoravati, razgovarati s njima, objašnjavati, a ne treba ih zastrašivati. Zabrane i zastrašivanja, kažu
stručnjaci, rezultiraju strahom od povjeravanja roditelju
po principu: mama i tata su mi to zabranili, ja sam ipak to
napravio, znači oni će me kazniti, a ako nikad ne saznaju,
ja neću ni biti kažnjen. U slučaju, dakle, da dijete naiđe
na sadržaje koji ga zbune ili preplaše, u strahu od kazne
neće potražiti pomoć. Stručnjaci savjetuju da djeci treba
mirno u razgovoru objasniti opasnosti s kojima se mogu
suočiti. Treba, također, odrediti vrijeme koje dijete može
provoditi pred računalom i strogo se pridržavati dogovorenih pravila. I, što je najvažnije, s djecom treba provoditi što više vremena i slušati pažljivo što pričaju.
Ostali učenici, njih 49 %, nikad se nisu susreli s pojmom
internetskog zlostavljanja.
Ima li ikakav sadržaj na FB koji im pomaže u nastavi?
Ovdje su osmaši glatko priznali - NE. Tako su odgovorila
82 učenika ( 74 %). Ovi koji su odgovorili sa DA, priznali
su većinom - isto. Naime, učenici koji su odgovorili po-
U siječnju 2011. godine 83-godišnji papa Benedikt
XVI. blagoslovio je društvene mreže, no upozorio je
kako «to ne može zamijeniti pravi ljudski kontakt».
Inače poprilično tromi Vatikan kad su u pitanju suvremeni trendovi, pravodobno je, čini se, uvidio značenje koju društvene mreže imaju u životu mladog
čovjeka.
tvrdno, objasnili su: prijatelji mi preko FB šalju pitanja za
kontrolne, nekolicina na FB nalazi savjete kako napraviti
najbolji šalabahter, a nekoliko učenika kaže da na FB razmjenjuju napisane lektire. To je, uglavnom, ono što Facebook «nudi» za bolji uspjeh u školi.
Jedino bi se mogla prihvatiti odgovora 4 učenika kojima
igranje Geo Challenge igrice pomaže u zemljopisu i 2
učenika koja tvrde da im pomaže općenito s engleskim
jezikom.
Još je 13 učenika odgovorilo sa DA na ovo pitanje ne
objašnjavajući točno kako im pomaže.
Europska statistika kaže da 2/3 mladih u Europi uključeno je u neku društvenu mrežu i, ako ni po čemu, barem
smo, evo, po ovome u europskim okvirima. O visokom
postotku naših učenika na FB možemo, osim uklapanja
u europsku statistiku, reći da tješi činjenica da stručnjaci
kažu da bi se roditelji trebali zabrinuti jedino u slučaju
ako je mrežni kontakt dominantan način druženja mlade osobe. Druženje «od krvi i mesa» djetetu jednostavno
ništa ne može zamijeniti pa ni stotine ili tisuće virtualnih
«prijatelja»
Sandra Franković
N
Nasa krila.indd 17
A
Š
A
K
R
I
L
A
17
10.06.2011. 15:14:12
DJECA SU UKRAS SVIJE TA
Marija Cvitan, 2 godine i 4 mjeseca
Luis (8,5 godina), Jelena (6 godina), Frida (3 godine) i
Marta Kristić (1 dan)
Nikolina Antičević, 2 godine i 4 mjeseca
Katarina Grubešić, 2 godine
Katja Znahor, 7 mjeseci
18
Nasa krila.indd 18
N
A
Š
A
Marija Lazić, 1,5 godina
Ivan Tuka, 4 mjeseca
K
R
I
L
A
10.06.2011. 15:14:12
Borijan Bešlić, 1 godina
Antonio Medić – Bilan, 7 mjeseci
DJEČJI BISERI:
•
•
•
•
•
•
•
Lorena Bilić, 1 godina
Aleksandra Ivković, 9 mjeseci
•
Baka je debela zato što je
puna ljubavi.
Kada baku bole zubi ona ih
stavi u čašu.
Što je čovjek stariji, njegovi
zubi su sve skuplji.
U zoološkom vrtu ima
životinja koje ne postoje.
Leptir je insekt iz porodice
helikoptera.
Veoma sam se uplašio kad
se mama razboljela. Pomislio
sam da će tata kuhati.
Krave ne smiju brzo trčati da
ne bi prolile mlijeko.
Neki psi toliko vole vodu da u
njoj žive. To su morski psi.
Patricia Ban, 8 mjeseci
Alena Tuka Geraudo, 2 godine
Toni Petrović, 1,5 godina
N
Nasa krila.indd 19
A
Š
A
K
R
I
L
A
19
10.06.2011. 15:14:17
RAZGOVOR S LOGOPEDICOM VANJOM OROZ
KLJUČ USPJEHA - SURADNJA S RODITELJIMA
O
d prošle školske godine u našoj školi radi i pruža
pomoć velikom broju učenika logopedica Vanja
Oroz. O njezinom radu i iskustvima vezanima
za rad s učenicima kojima je njezina pomoć neophodna
razgovarale su članice naše novinarske sekcije
Možete li nam pobliže objasniti Vaš posao?
Moj posao je da pomognem
svim osobama kojima je potrebna pomoć ukoliko imaju
neke govorne i jezične poteškoće. To se znači ne odnosi
samo na malu djecu nego i na
odrasle i na stare osobe.
Što vas je potaknulo da budete logoped?
Pa ne znam, čitala sam puno
literature, gledala neke filmove, a i poznavala sam neke
osobe koje su išle kod logopeda i onda su mi oni prepričavali kako im je bilo, što
su radili i tako sam se zainteresirala za ovaj posao. Čak
u drugom razredu srednje
škole odlučila sam da ću biti
logoped i ništa drugo!
Kako se, u stvari, postaje
logoped, koju školu treba
završiti?
Prvo, naravno, srednju školu
koja mora biti četverogodiš-
nja, a onda Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet. Kod nas taj
fakultet ima u Tuzli, osim toga
ima u Zagrebu i u Beogradu.
Smjer koji sam ja završila je
logopedija i surdoaudiologija.
Ali to nije sve, treba čitav život
stjecati novo znanje i usavršavati se u struci.
S kojim se poteškoćama najčešće susrećete?
Najčešće su to djeca s artikulacijskim poteškoćama tj. s
problemima u izgovoru pojedinih glasova, zatim su česte
teškoće u čitanju i pisanju i
poteškoće u učenju.
Ima li puno starijih učenika,
od V. do VIII. razreda koji
dolaze kod Vas?
Pa ima, obično su to učenici s
poteškoćama u učenju...
Koliki je, u stvari, broj djece
kojima pružate pomoć?
Broj djece kojoj pružam pomoć je baš jako velik. Nekima
je potrebno da dolaze i češće,
ali pošto je broj jako veliki,
to je prosto nemoguće. Ja se
nadam da će u skorije vrijeme doći do okončanja nekih
tretmana da se mogu više
posvetiti i drugima kojima je
potrebna pomoć.
Vidite li napredak kod djece?
Naravno da je napredak vidljiv, ali to je, opet, različito
od djeteta do djeteta. Najbolje napreduju ona djeca kod
kojih su uključeni i roditelji,
obitelj, prijatelji, nastavnici.
Napredak je vidljiv i kod velikog broja djece kojima su
tretmani već gotovi.
Kakva je Vaša suradnja sa
roditeljima?
Na žalost, ona bi mogla biti
bolja. Nisam baš zadovoljna
tom suradnjom. Postoji nekoliko roditelja koji stalno
dolaze sa svojom djecom,
koji se jako zanimaju, a većina roditelja nema dovoljno
vremena za svoju djecu pa
onda nemaju vremena ni za
suradnju sa mnom.
Desi li Vam se da učenik ne
napreduje kako ste očekivali?
Naravno, to je često. Potrebno je da se «poklope» različiti uvjeti da bi tretman išao
u onom smjeru u kojem ja
želim. Ali ako roditelji nisu
uporni onda ni dijete neće
biti zainteresirano. Može se
desiti i da svi mi pozitivno
utječemo, ali da dijete ne napreduje onako kako ja želim.
Onda tražimo koji je uzrok
toga problema i nastojimo ga
riješiti.
Možete li nam izdvojiti neki
težak slučaj s kojim ste se
susreli?
Pa mogla bih reći da mi je najteže kada mi dođu djeca koja
su "zakasnila" na tretman.
Roditelji često ne priznaju da
im dijete ima problema pa se
kasno sjete da djetetu treba
pomoć. A sa djecom od petnaest - šesnaest godina već
je teško bilo što napraviti. Ne
bih izdvajala neki najteži slučaj, ali jako mi je teško kada
roditelji nisu uključeni i ako
postoji više poteškoća. Lako
mi je kada imam samo problem s artikulacijom ili pisanjem, ali kada je više problema, onda je već teže.
I, na koncu, možete li nam
reći što Vas najviše žalosti, a
što raduje u Vašem poslu?
Raduje me, naravno, i svaki
mali pomak u samom tretmanu. Raduje me kad su
djeca sretna, osmijeh kod
djece, a žalosti me kada dijete ima mogućnost da ide na
bolje, da napreduje, a ne želi.
Kada nije uporno, kada roditelji ne žele priznati da dijete
ima problem i onda ono ide
u pogrešnom smjeru. Žalosti
me kada vidim da dijete nije
prihvaćeno od okoline. Postoji mnogo djece koja su odbačena od svojih vršnjaka.
Nevena Barišić, VIII.4
Tanja Grgić, VIII.4
Vanja Oroz u razgovoru s našim novinarkama
20
Nasa krila.indd 20
N
A
Š
A
K
R
I
L
A
10.06.2011. 15:14:24
ĐAČKA UMJETNIČKA RADIONICA
ZIMSKO JUTRO
Kroz oblake i kroz maglu
zimsko sunce sad nas zove.
Ispod snijega povijene,
Sveg drveća grane stoje.
Vjetar nosi pahuljice,
svoje mjesto gdje će naći?
Bijeloj, zimskoj tad postelji,
dat će ruho i oblike.
Zima ima draži svoje,
skijanje i igra djece.
Poneki pas zalutali.
Mrak će brzo. Sunce žali.
Uvečer kraj tople peći
nitko se ne boji zime.
Sad Božić s veseljem čekam,
Svjetla crkve kroz mrak gledam.
Mateo Bilić, VIII.5
Josip Anić, VIII.2
Zima je.
Duge ledene kristale
obasjavaju jutarnje zrake sunca.
I one ptice male
traže malo mrvica.
Zavukla se magla
u svaki kutak grada
A puno bijelih pahulja
iz visine pada.
Melisa Curić, VIII.5
Glasna tišina, hladan, promukao zrak
usamljen širi se po selu,
ostavljajući neobični trag,
mrklo nebo i maglovito jutro.
Bijeli pokrivač neopaženo se uvukao u selo,
tiho, na prstima,
bacajući na nas pahulje,
srebrne, svečane.
C
Snij rveno
ne
eg i
led bo
Od
sjaj se to
p
a su
Nik
nca e
ola
Tro
grli
ć, V
III
.5
Hladno, maglovito,
tužno, usamljeno,
u moje selo
došlo je zimsko jutro.
Anđela Puljić, VIII.4
N
Nasa krila.indd 21
A
Š
A
K
R
I
L
A
21
10.06.2011. 15:14:26
ĐAČKA UMJETNIČKA RADIONICA
SVETI NIKOLA
Sveti Niko, jedva čekam
da dobiješ ovo pismo!
Slušali smo, dobri bili
pomagali svima mi smo.
Jednu zloću samo imam
i nadam se da nije velika:
svom sam bratu, i to
kradom, čokoladu ja pojela.
Sad te molim, Sveti Niko
da nam dvije ti doneseš,
a sve moje male zloće
da sa sobom ti odneseš.
Tihana Brajković, VI.1
KRILA
Ja da imam zlatna krila
bila bih mala vila.
Imala bih plašt k’o u princeze,
možda je to nekome bez veze...
Petra Bošnjak, II.3
Al’ da imam zlatna krila,
svima bih sreću donosila.
I ta krila bi bila k’o u vile,
i imala bih haljinu od svile.
Ema Andrić, IV.3
Moja mama
I ja idemo u šumu brati gljive,
A tata hvata ribe na Prokoškom jezeru.
Lastavice se vraćaju s juga,
A ptice pjevaju, cvrkuću i lete.
Tratinčica, ljubičica, jaglac i
Ivančica pjevaju
Nove pjesme proljeća.
Ovčice pasu travu.
Vjetar puše kroz grane zelenog stabla.
Ivana i Dragana šetaju. Ivana vodi svoga
Ćiru, psića, a Dragana svoju macu Fani.
III.2
Marija Marčić, VIII.3
22
Nasa krila.indd 22
N
A
Š
A
K
R
I
L
A
10.06.2011. 15:14:26
ĐAČKA UMJETNIČKA RADIONICA
U poštanski sandučić Naših krila
ubačeni su mnogi literarni radovi,
lijepe pjesme i crteži. Za ovaj broj
izdvajamo i objavljujemo dva rada,
a svim učenicima zahvaljujemo na
prilozima.
MOJ DJED
Često sjednem ispred portreta moga djeda koji ponosno stoji
na zidu. Sjetim se nekih detalja našega zajedničkog života.
Uvijek sa štapom u drhtavoj ruci hoda i mene doziva. Leđa
mu već pogurena od teškog fizičkog rada. Na glavi mu stari
kačket, ispod kojeg bi me pratile njegove plave, nasmijane oči.
U jednoj ruci štap, a u drugoj molitvenik od kojeg se nikada
nije odvajao. Često sam slušao kako čita nešto iz molitvenika,
na kojemu su se korice već davno izlizale. Divio sam se
njegovim očima koje su još uvijek tako dobro vidjele. Mnogo
sam vremena provodio s njim i znam da me puno volio, kao i
ja njega. Njegova smrt me jako pogodila. Dugo sam bio tužan
i nesretan Vremenom mi je ostalo samo sjećanje na njega i
njegovu ljubav.
Manuel Odak, VI.1
Darija Vučić, VIII.5
BEZ TEBE
Svaki dan je sumoran
I bez tebe dosadan
A ja sam od svega umorna
U listopadu 2010. godine otac
naše učenice Kristine Miličević
tragično je preminuo. Ona je na
satu hrvatskoga jezika poželjela
pročitati pjesmu koju mu je
posvetila. Sućut i suze nitko nije
mogao skriti... Prijatelji su tu da
nas saslušaju i podrže kad nam je
najteže.
Kad na tebe pomislim
Ja oči zatvorim
I kažem si: Što ću ja s ljudima?
Anja Livančić, VII.3
Ne mogu živjeti bez tebe
Ti si mi najmiliji
Ne mogu disati
Kad ti nisi kraj mene.
Ne mogu živjeti bez tebe
Ti si mi najmiliji
Samo želim da se vratiš ti
Samo to, zapamti...
Kad se svega sjetim,
Suza mi krene niz obraze.
Gdje god da pogledam,
Vidim tvoje odraze.
Da mi lakše bude, trudim se
Ali nikako mi ne ide
Od bola me srce peče
a suza mi za suzom teče...
Karla Kuliš, VIII.3
Kristina Miličević, VI.4
N
Nasa krila.indd 23
A
Š
A
K
R
I
L
A
23
10.06.2011. 15:14:28
ĐAČKA UMJETNIČKA RADIONICA
MOJA BAKA DANICA
M
oja baka Danica živjela je jako teškim načinom života. Kao članica šesteročlane obitelji,
djetinjstvo je provela na Gromiljaku, s tri brata
i roditeljima. Otac im je plaćao školarine od jedne jedine
plaće dok su se svi školovali u Sarajevu. Baka je završila
medicinsku školu, a za vrijeme boravka u Sarajevu, teško
je se snalazila i mnogo je strahovala kad bi se po noći
vraćala kući. Premda nije znala što je banana postala je
farmaceutski tehničar i tako je stekla tridesetpetogodišnje iskustvo. Baka ja bila lijepa, niskog rasta i mamila je
razne poglede. Tako je jednog dana upoznala mog djeda,
prijašnjeg visokog, ali malo poznatog atletičara. Dobili su
četvero djece i osmero unučadi. Baka je bila i ostala izvrsna kuharica, samo što je dobila malo više na težini dok je
djed još više smršao. No, oni su uvijek bili, a i sada su jako
dobar par, poznat po svojoj ljepoti. Volim često odlaziti u
šumu s bakom i djedom, ali najsretnija sam kada je baka
sretna, odnosno kada sa mnom i mamom ide u “šoping”,
dolazi nam na bazen ili, pak, kad joj u posjet dolaze braća
iz Amerike, Makarske i s Gromiljaka. Moja baka jednostavno je posebna i volim je baš ovakvu kakva i jest. Često
nam prepričava događaje iz svog djetinjstva i pokazuje
fotografije iz maminog djetinjstva. O, umalo zaboravih!
Moj mlađi brat Jakov i ja uvijek započinjemo sezonu zimskih igara odnosno sanjkanja i grudanja kod djeda i bake.
Hmm, nadam se da će tako biti i ove godine!
Tihana Brajković, VI.1
Sara Bošnjak, VI.1
MOJA BOSNA
Bosna je:
sve što volim
sve što mi treba
i sjajno sunce
što mi se smiješi s neba.
Njome bistra rijeka teče,
puna je topline, ljubavi i sreće.
Zelena polja, šume svježe,
planine visoke, potoci plavi,
a da i ne govorimo o cvijeću
i zelenoj travi.
Čuvajmo Bosnu
za generacije druge!
Nek’ se njenim poljima
šire šarene duge.
Leona Duno, V.1
Anđela Korčanin, V.2
24
Nasa krila.indd 24
N
A
Š
A
K
R
I
L
A
10.06.2011. 15:14:29
ĐAČKA UMJETNIČKA RADIONICA
PROLJEĆE ŠETA...
Dok prirodom šeta,
zimi ono smeta,
a zima se tuži
s njime se ne druži.
Pobjegla je zima
na drugi kraj svijeta.
A proljeće šeta li šeta...
I dok šeta,
radost nosi
Vrapcu, šumi, travi
i cvijetu u rosi.
Ivana Ilijašević, VIII.3
Ana Duno, III.2
PROLJEĆE
Proljeće je, sunce sija,
ptice stalno cvrkuću.
Cvijeće miriše,
zrak svjež,
stabla zelena.
To je toliko lijepo
da ne znam kuda ću:
na livadu punu cvijeća,
ili slušati ptice kako cvrkuću.
Odrekao bih se svega,
samo da je stalno proljeće.
Petar Rajić, V.1
Dora Stanić, III.2
ZVJEZDICA
Da sam zvjezdica mala
cijelu noć bih sjala.
Ni tren ne bih stala,
ni sekundu ne bih zaspala.
Spavati mogla bih
cijeli dan.
Tada bih usnula najljepši san!
Al' najljepše od toga je
što uvijek vidim sve,
i što ljudi noću
vide me!
Tereza Šušnjara, VI.3
Mirna Biletić, II.1
N
Nasa krila.indd 25
A
Š
A
K
R
I
L
A
25
10.06.2011. 15:14:32
ĐAČKA UMJETNIČKA RADIONICA
ZBOGOM ŠKOLO
Zbogom knjige izderane,
zbogom torbe teške,
zbogom klupe stare,
idem kod svoje kuće male.
Kad ljeto dođe nama
Dječja radost vlada
i kad kući odem ja
bit će ćao, ćao
škola moja.
Marko Kobačić, II.1
Anđela Milanović, I.2
Dajana Dijaković, V.1
26
Nasa krila.indd 26
N
A
Š
A
Iva Anić, III.1
K
R
I
L
A
10.06.2011. 15:14:37
ĐAČKA UMJETNIČKA RADIONICA
MOJE OSMOGODIŠNJE ŠKOLOVANJE
S
trah i nevjerica, samo sam to u sebi osjećala. Stojeći prije osam
godina ispred školske zgrade činilo mi se kao da je škola jedan
nedostižan cilj, nešto nemoguće i neostvarivo, a u isto vrijeme
nešto novo i lijepo. Znala sam da je tada počeo neki novi život, a bila
sam u pravu. Novi ljudi su se pojavili u mom životu. Kao da sam dobila neku novu obitelj. Ulogu moje mame imala je draga i posebna
učiteljica Amarela koja je uvijek bila spremna pomoći svima i pokazati nam pravi put. Ulogu braće i sestara dobili su mnogi prijatelji iz
razreda s kojima sam provodila većinu svog vremena. Ubrzo je ulogu
učiteljice Amarele dobila učiteljica Mira. Iako je bila starija, dobro
nas je razumjela i uvijek je bila strpljiva s nama. Ona nas je i najdulje
učila. Posljednja u nizu, ali nikako manje važna, bila je mlada učiteljica Ana. U svakom smislu bila je posebna na sebi svojstven način.
Rastanak s njom svima nam je doista teško pao. Nakon tog četverogodišnjeg školovanja, uslijedilo je nešto novo. Nastavnici, razrednica,
te novi prijatelji. Nova prijateljstva lako smo sklapali. Svako novo prijateljstvo bilo je moje priznanje i moja nova medalja, jer nije bilo lako
pronaći nekoga kome u potpunosti možeš vjerovati. I narednih godina, zajedno smo prolazili kroz sve probleme, nevolje; zajedno smo
željeli, maštali, sanjali... zajedno smo voljeli.
Voljeli - zato što su se kao i kod svih, i kod nas pojavile prve ljubavi i
prvi snovi. Ali sve su to bili dijelovi našeg dosadašnjeg odrastanja. Ali
svakako ćemo iz ove škole izaći sretni i bogati mnogim novim iskustvima. Sada se nalazimo na raskrižju putova: hoćemo li odabrati put
ka slijepoj ulici ili ćemo ipak imati sretniji put, ali svakako nitko od
nas neće zaboraviti prošlost i zauvijek ćemo se sjećati osnovne škole s
osmijehom na licu.
Ema Kuliš, II.1
Mihaela Marković, VIII.3
Mia Latinović, III.2
Leona Cvitan, II.b
N
Nasa krila.indd 27
A
Š
A
K
R
I
L
A
27
10.06.2011. 15:14:39
ĐAČKA UMJETNIČKA RADIONICA
Hrvoje Komšić, VIII.1
Gabrijela Oroz, IV.3
JESEN JE...
Teška i sumorna kasna jesen dosađuje se po mom kraju. Šalje jake hladne vjetrove u borbu protiv vrućine. U
ljudima budi tužna osjećanja koja jedino ona voli. Sve
cvijeće je na počinak poslala. Vjevericama ne da nimalo mira dok za hranu traže žir. Jelke su jedine ostale
zelene. One su jače od jeseni. U šumi je ostavila veliki
trag: sve joj je lišće pootkidala. Medvjede polako šalje
u san. Jesen je desna ruka zime, polako najavljuje njeno
ime. Snijeg često pada. Bijeli oblaci odlaze u zaborav,
dolaze novi, crni i mračni oblaci. Jesen je posljednje
godišnje doba pa ga moramo poštovati koliko poštujemo i ostala.
Antonio Dilber, VI.1
David Dijaković, VII.1
Andrea Vujica, VIII.4
28
Nasa krila.indd 28
N
A
Š
Mihaela Anić, VI.2
A
K
R
I
L
A
10.06.2011. 15:14:41
ĐAČKA UMJETNIČKA RADIONICA
N EŠTO Z A K R A J . . .
R
ijetko se tko od nas sjeća datuma kada je krenuo u školu, a ja se odlično sjećam: lijep i sunčan 1. rujna 2003.
godine. Oko stotinu nas je stajalo ispred škole uhvaćenih za majčinu ruku i čekalo da ga učitelj ili neka od učiteljica
prozove. Čuvši svoje ime iz usta učitelja, mama i ja smo se uputile u učionicu. Taj dan svi smo bili zbunjeni, tek rijetki su se
poznavali. Tridesetak glava virilo je iz klupa i pažljivo slušalo
učiteljeve riječi dvije godine. Krajem drugog razreda, preuzela
nas je učiteljica Amarela, nekima na radost, a nekima na žalost.
Ja mogu iskreno reći da sam bila sretna jer me napokon uči
učiteljica! Brzo je prošao treći razred, pa četvrti. Zatim ekskurzija i prve, nazivamo ih „prave simpatije.“ Završila sam četvrti
razred, ali sa suzama u očima jer se rastajemo od učiteljice.
Došao je peti razred. Svi smo bili ganuti i pomalo tužni kad
smo čuli da će nas miješati i bojali se hoće li s nama biti naš
najbolji prijatelj. Mogu reći da su sa mnom u razredu ostale sve
one osobe koje baš volim. Sjećam se kad se biralo rukovodstvo
razreda, mnogi su govorili: „A zašto to nije netko iz našeg razreda“? Razrednica Ivana bi se nasmijala i odgovorila da smo
od sada jedan razred i da nema „vašeg i našeg razreda“. Iako je
u početku bilo tih nesuglasica, ja vjerujem da nitko od nas nije
požalio što su nas «miješali.» U početku mi je, kao i svima, to
bilo teško prihvatiti, ali sad svoj razred i prijatelje ne bih mijenjala ni za što.Došao je šesti razred . Neki su nam se odselili, a
neki su nam doselili.
Za sedmi razred mogu reći da mi je „proletio“ ... Tada smo svi
postali neozbiljni, neki su učili, neki nisu. Uglavnom, bilo je
svega, ali najviše smijeha i zabave.
Napokon je stigao i VIII. razred koji mi se prije osam godina
činio tako, tako daleko. Tada sam mislila da neću nikada završiti osnovnu školu, a gle, sada već polako zatvaramo vrata
osnovnoj školi i djetinjstvu. Polako, ali sigurno nam se otvaraju nova vrata, vrata srednje škole i ozbiljnijeg obrazovanja,
razmišljanja čime se će tko baviti u životu. Mislim da je to prva
ozbiljna odluka do sada koju trebamo donijeti.
Već sada mi je, čini se, žao osnovne…Počet ću od hrvatskog jezika, meni najdražeg
predmeta. Nastavnica Sandra nas je uvijek
dočekivala s osmijehom na licu, vesela
i raspoložena. Često bi s nama podijelila
neke priče, odstupjući školskog gradiva,
ali ja kažem isto što i ona: „To ne smatram
izgubljenim vremenom!“. Zatim engleski
i muke s čitanjem, prijevodom, gramatikom i nepoznatim riječima. Zemljopis i
povijest, često nazivani najgorim i najtežim predmetima. Iako nikada nisam imala
sve petice, meni nikada nije bilo dosadno
na tim satima. Nastavnice Marina i Ljiljana su nas često nasmijavale, uljepšavale, ali
nekad i otežavale naše školske dane, grdile
nas i ljutile se, ali smatram da je i to jedan
neizbježan dio školovanja. Onda matematika... nekada je bila baš „viša matematika“!
Kada bi trebao biti sat tehničkog, likovnog
ili informatike, za nas je to bilo poput godišnjeg odmora, a da
ne pričam o tjelesnom gdje smo znali istrošiti sav višak energije! Na vjeronauku smo često pravili probleme, a na glazbenom
smo pjevali kao slavuji (šala, naravno). Fiziku i biologiju smo
rijetko slušali, ali uvijek je bilo i nekoliko „Einsteina“ koji su
pratili i te predmete. Pa zato i postoji izraz čast izuzetcima“!
Za kemiju smo se uvijek pitali zašto je imamo kao predmet, ali
nastavnici su uvijek znali naći odgovore i na takva pitanja.
Sada mogu reći da mi je osam godina provedenih u ovoj školi
bilo osam godina sreće, ljubavi i prijateljstva. Nekada bi se prikrao i koji tužan dan, ali oni se brzo zaborave. Tu smo stekli
prave prijatelje, zaljubili se prvi put, dobili prve jedinice i petice, doživjeli uspone i padove...
Sjećam se još jednog datuma 19. svibnja 2010. godine Danas
je točno godina dana od zgode koja mi se nikada neće izbrisati
iz sjećanja.
Bila je srijeda i imali smo pet sati. Pošto nije bilo autobusa,
Martina, Nevena i ja odlučile smo otići do «Konzuma» i tako
si skratiti vrijeme. Prolazeći pored košarkaškog igrališta, srele
smo Damjana, Renata i Gabrijela koji su nam se odlučili pridružiti. Tako smo svi zajedno otišli kupiti čokoladu u «Konzum» i, na moj nagovor, otišli smo do parka. Svi smo potrčali
prema ljuljačkama. Na našim licima vrlo lako se čitao osmijeh
zadovoljstva, a oči su nam sjale od radosti. To nam je bilo kratko prisjećanje na dane ranog djetinjstva, ali i znak da još nismo
bili odrasli.
Od tog događaja svi smo se promijenili. Otada više nismo bili
u parku i ljuljali se na ljuljačkama.
Trenutno, imam malu zbrku u srcu i mislima. Prepliću mi se
osjećaji tuge i radosti. Tuge, jer se rastajem od svojih prijatelja
i ispisujem posljednju stranicu o svome najburnijem razdoblju
života – djetinjstvu. Radosti, jer postajem zrelija i ozbiljnija
osoba koja će, nadam se, koračati životom uzdignute glave.
Ivana Anić, VIII.4
Ana-Maria Grgić, VIII.5
N
Nasa krila.indd 29
A
Š
A
K
R
I
L
A
29
10.06.2011. 15:14:45
ĐAČKA UMJETNIČKA RADIONICA
Jelena Bošnjak, VI.4
MOJ GRAD
J
a živim u najljepšem gradu na svijetu. Zove se
Kiseljak. Kroz centar protječe rijeka Lepenica u
kojoj plivaju patke. Iznad rijeke je most kojim
prolaze pješaci i automobili. Najviše mi se sviđa prolaziti tim putom jer znam da on vodi u park gdje se
volim igrati i družiti s prijateljima. Iz parka se proteže
prelijep pogled na crkvu sv. Ilije. Moj Kiseljak poznat
je po izvoru mineralne vode i kiseljačkim pogačama.
Najljepši je noću obasjan svjetlom. Jedva čekam da
ga okite božićnim lampicama da nas i anđeli vide i
čuvaju. Ponosan sam na ljepotu moga grada i volim
ga jer je on za mene najljepši.
Mateo Bošnjak, III.1
Ivan Ćurčić, VI.2
Barbara Pecirep, V.2
30
Nasa krila.indd 30
N
A
Š
A
K
R
I
L
A
10.06.2011. 15:14:46
ĐAČKA UMJETNIČKA RADIONICA
ZA KRAJ
I
ako sam odlična učenica, škola mi baš i nije draga. Uvijek
jedva dočekam raspust, ali znam da će mi kasnije nedostajati. Još nisam svjesna da odlazim iz ove škole i znam: koliko je god teško u ovoj bilo, u drugoj će biti još teže. Ovdje smo
se uvijek nečemu smijali. Još se sjećam nekih zgoda na satima.
U kabinetu likovne kulture je vječna priča, a onda se nastavnik
malo izdere, pa budemo mirni čak minutu. Tjelesno…ozljede,
padovi, ali svejedno nam svima drago. U kabinetu engleskog
jezika uvijek nam je nešto smiješno, ali kada nastavnica najavi kontrolni, brzo se uozbiljimo. Na hrvatskome je mirotvorac
znao postati „tvorimir“... Fizika…sad trebam i ogledalo crtati, te je li ravno, izbočeno ili udubljeno, bez toga ne možemo.
Sutra ćemo moći reći da smo u nekom prošlom vremenu na
povijesti lijepili stolice za pod.
Sa zemljopisom muke mučimo. Gdje je ovaj, a gdje onaj grad…
ma što će nam to?! Sto formula, sve moraš naučiti jer radimo
desetu pismenu zadaću iz matematike. Na biologiji nam je najzanimljivije. Naučili smo da je boca piva na dan - zdrava. I još
kemija, jedan od najtežih predmeta, tu smo svi, naravno, zapisani u „tefteru“...
Za kraj, znam da će mi ova škola nedostajati i da ću tek sada
vidjeti da ovdje ništa nije bilo teško, ali tako je, i mi moramo ići
dalje. Nadamo se da će nas nastavnici pamtiti po onim dobrim
stvarima, ako ih uopće ima, a ne po lošim.
Ana-Maria Grgić, VIII.5
Mario Kubiček, VII.1
Danijela Vujica, V.2
N
Nasa krila.indd 31
A
Š
A
K
R
I
L
A
31
10.06.2011. 15:14:48
EKOLOŠKE TEME
BUDIMO EKOLOGIČNI!
EKO KVIZ “LIJEPA NAŠA” 2010./11.
E
ko-kviz “Lijepa naša” održan je u Stojkovićima –
Novi Travnik 11. veljače 2011. godine.
Na tom županijskom natjecanju naša ekipa je zauzela drugo mjesto (zajedno sa KŠC “Petar Barbarić”
Travnik). Natjecalo se osamnaest škola, a prvo mjesto je
zauzela natjecateljska ekipa OŠ “Uskoplje”. Treće mjesto
pripalo je OŠ “Novi Travnik”.
Za našu školu natjecali su se: Ivana Ilijašević, Luka Trogrlić, Katarina Franjić i Marija Bradara. Čestitke svima
na postignutom uspjehu, kao i njihovoj mentorici Korneliji Okić, te nastavnicama koje su učenike pripremale
za natjecanje: Zrinki Zujić, Marini Katavi, Arijani Rimac
i Zdenki Mišković. Pitamo naše natjecatelje kakvi su dojmovi:
-Bila je jaka konkurencija, ali smo nastojali pokazati sve
što znamo i što smo naučili s našim nastavnicama. Puno
smo radili i učili, radili na našoj prezentaciji i općenito se
trudili da što bolje predstavimo svoju školu. Radili smo
prezentaciju na aktualnu temu otpada, odnosno njegovog
recikliranja. Kad smo čuli da smo osvojili drugo mjesto,
nitko nije bio sretniji od nas! Drago nam je i zbog mentorice i zbog drugih nastavnica.
VELIKA TI,
ANTO, HVALA
“Dobili smo dar od nastavnika
Ante!” pronio se glas školom.
Ubrzo su se svi djelatnici na jednom velikom odmoru u svibnju
2010. sjatili u naš botanički vrt i
imali što i vidjeti: krasnu biljku
s nadahnutom posvetom.
Konkurencija je bila jaka, ali smo uspjeli!
MIR ČOVJEK MOŽE NAĆI SAMO
MEĐU BILJKAMA.
Michelangelo Buonarroti (1475.-1564.)
“VELIKA TI, ŠKOLO, HVALA,
ZA SVE LIJEPO ŠTO SI MI DALA!
2010.
A. DRMAČ”
Čovjek je zaista kralj životinja, jer njegova
okrutnost nadmašuje njihovu.
Leonardo da Vinci (1452.-1519.)
32
Nasa krila.indd 32
N
A
Š
A
K
R
I
L
A
10.06.2011. 15:14:49
UČENICI - USPJEŠNI SPORTAŠI
SVIBANJSKI KROS
U
utorak, 8. lipnja 2010. godine održan je treći
po redu svibanjski kros. U krosu su sudjelovale učenice i učenici od V. do VIII. razreda. Prve
na startu bile su učenice petog razreda, gdje je Katarina
Perković (V.4) osvojila prvo mjesto, drugo mjesto zauzela
je Antonela Galić (V.3 ) i treće mjesto osvojila je Vanja
Bošnjak (V.1) . U skupini dječaka petog razreda, „titulu“ najbržeg učenika odnio je Nikola Baban (V.4) , dok
je drugo mjesto zauzeo Marko Štekić (V.1) i treće mjesto
– Antonio Ćorić (V.4).
U konkurenciji učenica šestog razreda pobjedu je odnijela Matea Šteko (VI. ) , drugo mjesto pripalo je Maji Mariji Pravdić (VI.3) i treće mjesto zauzela je Marina Šimić
(VI.3). Od dječaka šestog razreda, prvo mjesto osvojio je
Mario Slišković (VI.1), drugo mjesto - Paško Zdilar (VI.1
) i treće mjesto - Marko Štekić (VI.4).
Od učenica sedmog razreda, koje su trčale 500 metara,
treću pobjedu zaredom odnijela je Darija Vučić (VII.5),
drugo mjesto osvojila je Karla Kuliš (VII.3) i treće mjesto
- Tamara Bojo (VII.2). Od dječaka sedmog razreda najuspješniji bio je Mateo Bilić (VII.5), drugo mjesto odnio je
Marin Trogrlić (VII.1) i treće mjesto - Mladen Marković
(VII.1) .
Od učenica osmog razreda koje su trčale 600 metara, najuspješnija bila je Silvija Stanišić (VIII.1), drugo mjesto
pripalo je Željki Trogrlić (VIII.2) i treće mjesto Nikolini
Dusper (VIII.3). Učenici osmog razreda trčali su 800 metara, a pobjedu je odnio Marin Galić (VIII.3), dok je drugo mjesto zauzeo Boris Puljić (VIII.2). Na trećem mjestu
našao se Ivan Korčanin (VIII.).
Poslije održanog krosa, ravnateljica škole pobjednicima
je dodijelila pehare i diplome, uz burnu podršku učenika
na tribinama, koji su zdušno bodrili svoje kolege koji su
se utrkivali. Kroz ovaj sportski događaj publiku i sudionike vodila je članica novinarske sekcije Maja Dugandžić.
Ivana Anić, VII.4
SPRINT
D
Pobjednici utrke
Pobjednici utrke dobili priznanja
ana 11. svibnja 2010. godine održano je školsko
natjecanje u trčanju (sprintu) na 40 metara.
Natjecali su se učenici V., VI., i VII. razreda.
U kategoriji V. razreda pobjedu su odnijeli Maja Škoro
(djevojčice) i Mihael Vlajić (u dječaci).U kategoriji VI.
razreda pobijedili su Brigita Bilić i Luka Franković. U
kategoriji VII. razreda najbrži su bili Petra Puljić i Marin
Trogrlić.
- Prije natjecanja bila sam nervozna, pa sam s „konkurenticama“, Tamarom i Karlom, otišla kupiti slatkiše.
Postajale smo sve nervoznije. Nastavnik nas je pozvao
u dvoranu da se odjenemo i zagrijemo. Onda smo izašli
vani, a nastavnik nam je objašnjavao pravila trčanja. U
stomaku sam osjećala mučninu. Zazvonilo je i čitava
škola je došla gledati nas. To mi je bilo još gore. Vrijeme
je bilo za start. Mislila sam samo kako moram pretrčati
što brže. Čula sam zvuk pištaljke te krenula. Na kraju
utrke nastavnik je pokazao prstom u mene i rekao da
sam osvojila prvo mjesto. Nisam mogla vjerovati!
Petra Puljić (VII.5)
N
Nasa krila.indd 33
A
Š
A
K
R
I
L
A
33
10.06.2011. 15:14:51
UČENICI - USPJEŠNI SPORTAŠI
XII. EUROPSKO PRVENSTVO MAŽORETKINJA U
ŠIROKOM BRIJEGU
Konkurencija je bila velika
skoj dvorani “Pecara”. Sve
mažoretkinje su bile odlične
i zaista su imale prekrasne
odore. Apsolutne pobjednice
ovog Prvenstva bile su Zagrebačke mažoretkinje koje
su osvojile prva mjesta u svih
14 kategorija! Iako nije važno
pobijediti nego sudjelovati,
one su zasigurno bile ponosne kao nositeljice 14 zlatnih
medalja.
U Kiseljak smo se vratili 19.
rujna u ponoć, i to umorne,
iscrpljene i s ne baš najboljim plasmanom. Ali za utjehu nam ostaje činjenica da
je konkurencija bila velika, a
mi smo bile sretne jer smo se
vratile kući. Ipak smo se sve
lijepo zabavile.
Ivona Drljepan, VI.3
Europsko prvenstvo mažoretkinja održano je od 16. do 19.
rujna 2010.godine u Širokom
Brijegu. Na prvenstvu je sudjelovalo 95 mažoret-ekipa,
uz nastup 2048 mažoretkinja
iz 10 europskih zemalja: Bosne i Hercegovine, Hrvatske,
Srbije, Crne Gore, Slovenije,
Češke, Slovačke, Francuske,
Rumunjske i Bugarske.
Prvi dan se nismo natjecale
već smo uvježbavale koreografije i defilee. Drugi dan
smo se natjecali u plesu s
pomponima, a treći u plesu sa štapom. Natjecanje se
održavalo na terenima hotela
“Đulić”, ali treći dan je zbog
kiše završno pojedinačno natjecanje u svim kategorijama
održano u Gradskoj šport-
NAŠ KARATIST
Učenik VIII.2 odjela naše
škole, Tin Dujmović zasigurno je jedan od najboljih
karatista svoje dobi. Tin trenira karate već tri godine i
ima plavi pojas. Trener mu je
njegov tata Mato Dujmović, a
karatisti svoje klubove imaju
i u Brnjacima, Lepenici i Kreševu. Trenira šest puta tjedno,
a njegova početna grupa je u
Lepenici. Tin je tri godine
vodeći u Bosni i Hercegovini u kategoriji dječaci 13-14
godina, a već devet mjeseci
peti je u svijetu. Ima ukupno
petnaest medalja, od kojih su:
jedanaest zlatnih, tri srebrne i
jedna brončana. Od 18. do 20.
veljače 2010. godine, Tin je
sudjelovao na Svjetskom prvenstvu u Beogradu. Zauzeo
je odlično peto mjesto u konkurenciji od 60 natjecatelja,
a njegova reprezentacija bila
Najveći uspjeh: peti u
svijetu
je jedna od najboljih. Najveće protivnike ima u Karate
klubu “Fudokan” iz Visokog,
a njegov uzor je proslavljeni
nositelj crnog pojasa dr. Ilija
Jorga. Tinov cilj je steći najveće znanje iz karatea i postati najbolji u svijetu.
Ivana Anić, VIII.4
LICE S NASLOVNICE: DAJANA DIJAKOVIĆ, V.1
Ako se pitate kako je naša mala Dajana uspjela sve te silne
medalje i pehare sa skijaških natjecanja donijeti u školu,
da znate - pitam se i ja. U razgovoru nakon fotografiranja
doznali smo da je Dajana promijenila skijaški klub i sada
je članica “Sarajevskog skijaškog kluba Sarajevo”, kaže zbog
toga što je moguć veći uspjeh. I ove skijaške sezone postigla
je sjajne rezultate, a kaže da joj je najveća želja ići opet u
Austriju na skijanje na glečerima.
Nadamo se da će Dajana uspjeti ostvariti svoju namjeru, a
i da ćemo je dogodine opet fotografirati, i to s novim peharima, medaljama i priznanjima.
S.Franković
Detalj s natjecanja u skoku uvis održanog 24. listopada
2010. - Melisa Curić, VIII.5
Najbolji na turniru
KOŠARKAŠKI TURNIR
U nedjelju, 27. ožujka 2011.godine u dvorani Srednje škole
“Ivan Goran Kovačić” u Kiseljaku je održano košarkaško natjecanje. U natjecanju su sudjelovale osnovne škole: “Kiseljak”,
“Gromiljak”, “Lepenica”, “Brestovsko” i “Kreševo”. Naša natjecateljska ekipa osvojila je 1. mjesto, a najboljim pojedincem
proglašen je Karlo Gardavski (VIII.5).
34
Nasa krila.indd 34
N
A
Š
A
K
R
I
L
A
10.06.2011. 15:14:52
S DRUGE STRANE UČITELJSKOG STOLA
NA SATIMA HRVATSKOGA:
-Što bi ti želio biti kad porasteš?
-Paa, ja bih nastavnice, želio postati ili vožač aviona ili pilot.
◆
Jedan se učenik uporno javlja da odgovara lektiru.
Nastavnica odluči da mu da priliku da popravi ocjenu pa ga
pita:
-Vidim dopao ti se Krleža, baš lijepo, koji bi tekst ti
odgovarao?
Učenik će samouvjereno: Ja sam obradio onaj njegov Krmelj!
-Valjda Kremlj! - ljutito će nastavnica.
-A šta je to?
◆
-Ideš u etnografsku sekciju? Krasno,
što, inače, radi etnografska sekcija?
-Oni vam, nastavnice, čiste ribicama svakog četvrtka! objašnjava brže-bolje jedan učenik koji nije njezin član.
◆
Analizirajući pjesmu Frana Galovića Jesenski veter,
nastavnica pojašnjava kajkavizme.
-Što bi mogli, što mislite, značiti stihovi:
Mošt nam curi. V čeber.
-Znam ja! Curi nam nos!
◆
Kako još nazivamo sklonidbu pridjeva?
-Znam ja, detonacija pridjeva!
◆
Nakon čitanja književnog teksta, nastavnica
provjerava jesu li poznate sve riječi, pa pita:
-Spominje se, djeco, ovdje mehana. Zna li tko što je to?
Javlja se jedan hrabar:
-To bi mogla bit' automehaničarska radnja!
◆
Stariji brat objašnjava svojoj maloj sestri:
-Na svijetu postoje četiri čovjeka...
Prije nego što je nastavio objašnjavati dosjetku, da su ostaloljudi,
sestrica brzo provjerava:
-Uh, a jesam li ja jedan od ta četiri?
Nastavnica kemije pita učenika koji se bori za
pozitivnu ocjenu:
- Što nastaje gorenjem metana?
Učenik se, nemajući pojma, posluži logikom:
- Nastaje plamen!
◆
Na satu engleskoga jezika, jedan je prijevod
zvučao ovako:
- Tvoje oči se brže miču ispod očnih poklopaca.
Preuzeto iz školskog lista Školarac:
Kaže mali Perica učiteljici:
“Učiteljice, ne bih Vas htio prestrašiti, ali
moj tata je rekao da će, ako budem imao loše
ocjene, nekoga izlemati!”
SA ZEMLJOPISA:
-Koji je Hrvat pomagao u istraživanju Afrike?
Učenik ne zna, a nastavnica mu pomaže:
-Dragutin..Dragutin...
Napokon se učenik dosjeti:
-Aaaa, Tadijanović!
◆
Na pitanje koji je to tip dalmatinske obale,
nastavnica dobiva odgovor:
-Paa...taj je tip obale najčešći u Norveškoj!
◆
Na pitanje što je nastalo na Versaillskoj
konferenciji,
nastavnica povijesti je dobila neočekivan odgovor:
-Liga prvaka!
◆
Nastavnica zemljopisa žali se kolegici:
-Toliko mi je hladno da mi sve noge cvokoću!
DIJALOG UZ AKVARIJ
Učenik i učenica sjede u holu na klupi i promatraju
ribice u našem akvariju.
Nakon nekog vremena, on upita:
- Kako li ove ribe piju vodu?
- Pa normalno, otvore usta, napiju se, zatvore usta,
objašnjava ona.
REKOŠE I OSTADOŠE ŽIVI:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Najveći dio stanovništva Kine čine Japanci.
Organi za disanje su dušnik, pluća i crijeva.
Rijeka Neretva izvire u Schwartzvaldu.
Na Čubrenu ima vulkan.
Kad se ne možemo evakuirati s otoka, onda...
sjedimo i molimo krunicu.
Najveća rijeka u Brazilu je Nil.
Zid plača nalazi se u Kini.
Austrijanci su otkrili Nizozemsku i osnovali New
York.
Ja ću upisati komercionalnu školu.
Prvi TV u boji nastao je 1859.godine
Idealist je onaj koji vjeruje u kipove!
Kada janje poraste nastane tele.
Geološka doba - to su proljeće, ljeto, jesen i zima.
Japan je poznat po karateu.
Glasovi se dijele na šumeće i na zvučnike.
Sjedište sluha je u mozgu.
Život krškim poljima daju podmornice.
N
Nasa krila.indd 35
A
Š
A
K
R
I
L
A
35
10.06.2011. 15:14:55
.2
I
I
I
V
.1
I
I
I
V
.4
I
I
I
V
.3
I
I
I
V
MALI MATURANTI
2010./11.
Nasa krila.indd 36
.5
VIII
10.06.2011. 15:14:55

10 razloga zašto upisati ELPROS - Elektrotehnička i prometna škola

IX. gimnazija Zagreb

SRCEM U POHODE - Osnovna škola Slavka Kolara Hercegovac

DARUJMO ŽIVOT PRVA ŠKOLA U HRVATSKOJ U KOJOJ JE

Radni materijal s 10 zanimljivih zadataka

Brosura - JU MSŠ Doboj Istok

овдје

Ispitna knjizica-b razina zima 2010-2011

CMPKatalogLes - HR popr160320

Katalog automatike