O UTJECAJU ASFALTNIH BAZA NA LJUDSKO ZDRAVLJE Asfaltne baze miješaju šljunak i pijesak sa derivatima sirove nafte da bi se napravio asfalt koji se koristi za izradu cesta, autocesta, parkirališta itd. Asfaltni cement je mješavina ugljikovodika uključujući naftu koja pridonosi isparavanju organskih spojeva kod radne temperature 150 -180 stupnjeva Celzijusa. Ove baze oslobađaju milijune kilograma kemikalija u zrak tijekom proizvodnje svake godine, uključujući i mnoge kancerogene toksične onečišćujuće tvari, kao što su arsen, benzen, formaldehid i kadmij koje se ispuštaju u zrak. Ostale otrovne kemikalije koje se puštaju u zrak kada se asfalt tovari u kamione i izvlači iz tvornice, uključuje i hlapive organske spojeve, policikličke aromatske ugljikovodike (PAH), i vrlo fine kondenzirane čestice. Asfaltni plinovi su poznati toksini. Savezna agencija za zaštitu okoliša (EPA) navodi "Prerada asfalta i asfaltnih krovnih proizvodnih pogona su glavni izvori opasnih zagađivača zraka, kao što su formaldehid, heksan, fenol, toluen i policikličke organske tvari. Izlaganje ovim toksinima može izazvati rak, probleme sa središnjim živčanim sustavom, oštećenja jetre, probleme sa disanjem i iritaciju kože. " [EPA]. Prema jednoj agenciji za zaštitu zdravlja, asfaltni plinovi sadrže tvari za koje se zna da uzrokuju rak, mogu izazvati kašljanje, otežano disanje ili nedostatak zraka, ozbiljne iritacije na koži, glavobolje, vrtoglavicu, i mučninu. [NJDHSS] Studije na životinjama pokazuju da policiklični aromatski ugljikovodoici (PAH) utječu na reprodukciju, uzrokujući urođene mane i štetne su za imunološki sustav. [NJDHSS] Američko ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi je utvrdilo da policiklični aromatski ugljikovodici (PAH) mogu biti kancerogeni za ljude. [DHHS] Utjecaj na zdravlje i gubitak vrijednosti nekretnina. Blue Ridge liga za zaštitu okoliša (BREDL), regionalne organizacije za zaštitu okoliša, napravila je dvije studije o nepovoljnim utjecajima na vrijednost imovine i utjecaja na zdravlje stanovnika koji žive u blizini asfaltnih baza. Studija vrijednosti imovine dokumentira gubitke do 56% zbog prisutnosti blizine asfaltne baze. U drugom istraživanju, gotovo polovica stanovnika požalila se na negativni utjecaj na njihovo zdravlje iz novih asfaltnih baza. Istraživanje “od vrata do vrata” pokazalo je da 45% stanovnika koji žive u krugu od jednog kilometra od postrojenja se požalilo na pogoršanje njihovog zdravlja, koje je započelo nakon što je baza otvorena. Najčešći navedeni zdravstveni problemi su visok krvni pritisak (18% ljudi anketiranih), problemi sa sinusima (18%), glavobolja (14%), i kratkoća daha (9%). [BREDL] Manjkavi testovi podcjenjuju zdravstvene rizike. Uz emisije iz dimnjaka asfaltnih baza, velike količine štetnih plinova se oslobađaju dok se asfalt premješta okolo u kamione i transportne trake, te pri njihovu pohranjivanju (tzv. “fugitivne emisije”). Male asfaltne baze za proizvodnju do 100 tisuća tona asfalta godišnje mogu osloboditi i do 50 tona otrovnih fugitivnih emisija u zrak. [Dr. R. Nadkarni]. Ustajali zrak i lokalni vremenski obrasci često povećavaju razinu izloženosti lokalnih zajednica toksičnim plinovima. U stvari, većina asfaltnih baza nije ni testirana za otrovne emisije. Procjena godišnjih količina proizvedenih toksičnih i otrovnih plinova za predviđenu asfaltnu bazu Krase Asfaltna baza ovakvog kapaciteta kao što je predviđeno u Krase (150-180 tona/satu), tj. godišnje proizvodnje od 295.000 tona proizvodi sljedeće količine otrovnih toksičnih tvari: 1. Kronični toksini – oni uključuju i neurotoksine i razvijajuće toksine, tvari koje imaju negativan utjecaj na ljudski živčani sustav i/ili na ljudski rast i razvoj Carbon disulfide – 890 kg Methyl ethyl ketone – 17.880 kg Toluene – 22.460 kg Xylene – 13.070 kg 2. Akutni toksini – zagađivači koji uzrokuju smrt laboratorijskih životinja nakon 14 dana izloženosti, dokazano toksična i za ljude Styrene – 4.950 kg 3. Kancerogeni – su tvari za koje je poznato da uzrokuju rak ili za koje se sumnja da uzrokuje rak u ljudi Benzen – 84 kg Trichloroethylene (TCE) – 5.240 kg Perchloroethylene (PCE) – 17.030 kg Napomena: količine su izračunate na temelju stvarne proizvodnje za Krase, tj. 150 tona po satu 244 dana u godini (od ponedjeljka do petka) po 8 sati dnevno što daje godišnju proizvodnju od 295.000 tona asfalta. Sa takvom proizvodnjom godišnje se oslobodi do 210 tona otrovnih fugitivnih emisija u zrak. Štetne tvari koje nastaju kao nus-produkti rada asfaltne baze i njihov utjecaj na zdravlje Prije opisa štetnih tvari, nekoliko pojašnjenja: 1. TWA (time weighted average) To je dozvoljena prosječna izloženost tijekom 8-satnog radnog vremena dnevno. 2. STEL ( short time exposure limit) To je dozvoljena izloženost štetnim tvarima jednokratno u kratkom razdoblju 1530 minuta, nakon toga se ne smije primiti više tijekom tog dana. 3. PPM (parts per million) Predstavlja dijelove na milijun, znači 1% je 10.000 ppm, a 0,1% = 1.000 ppm, 0,01% = 100 ppm, a 1 ppm = 0,0001 % 4. Mutagenost Sposobnost štetne tvari da u stanicama živog organizma izazove stalne promjene strukture genetskog materijala (genetsku mutaciju), rezultirajući i promjene fenotipa, što je zapravo prva pretpostavka za nastanak tumoroznog bujanja stanica. 1. Benzen Vrlo opasan i nadražujuć u kontaktu sa očima, opasan u dodiru sa kožom, upalu oka karakterizira crvenilo, suzenje očiju i svrbež. Dokazano kancerogen. Moguće genetske mutacije za čovjeka (mutagen). Mutagen za somatske ćelije sisavaca. Mutagen za bakterije i/ili kvasac. Moguć utjecaj na reproduktivni sustav. Benzen je otrovan za krv, koštanu srž, središnji živčani sustav. Tvar može biti otrovna za jetru i mokraćni sustav. Ponovljeno ili dugotrajno izlaganje toj tvari može uzrokovati štetu izloženim organima. Lako zapaljiv u prisutnosti otvorenog plamena i iskre. TWA za benzen između 0,5 i 1,6 ppm, znači u postocima je to 0,0001%! STEL za benzen je 5-10 puta veća, dakle svega 0,0005% do 0,001%! 2. Trichloroethylene (TCE) Vrlo opasan u dodiru sa kožom (nadražujuć), očima (nadražujuć) ili kod gutanja. Blago opasan u slučaju udisanja (pojačana osjetljivost pluća). Čestice u zraku mogu uzrokovati oštećenja tkiva, osobito sluznice očiju, usta i dišnih putova, čija je posljedica kašljanje, gušenje ili otežano disanje. Upala oka je karakterizirana crvenilom, suzenjem očiju i svrbežom. Upalu kože karakterizira svrbež, crvenilo, ponekad i plikovi. Dokazano kancerogen. Mutagen za bakterije i/ili kvasac. Može biti toksičan za jetra. Ponovljeno ili dugotrajno izlaganje može uzrokovati štetu izloženim organima. TWA (dozvoljena prosječna izloženost tijekom 8-satnog radnog vremena) – 1 do 7 ppm (0,0007%). 3. Perchloroethylene (PCE) – poznat i kao Tetrachloroethylene Opasan u dodiru sa kožom (nadražujuć), kod udisanja i gutanja. Dokazano kancerogen. Mutagen za bakterije i/ili kvasac. Tvar može biti toksična za bubrege, jetru, periferni živčani sustav, dišni sustav, kožu, centralni živčani sustav. Ponovljeno ili dugotrajno izlaganje može uzrokovati štetu izloženim organima. TWA – 25 ppm (0,0025%), STEL 100 ppm (0,001%). 4. Styrene Vrlo opasan u slučaju kontakta sa očima (nadražujuć). Opasan u slučaju dodira sa kožom (nadražujuć), kod gutanja ili udisanja. Upala oka je karakterizirana crvenilom, suzenjem očiju i svrbežom. Dokazano kancerogen. Zapaljiv u prisutnosti otvorene vatre ili iskre. TWA 50 ppm (0,005%), STEL100 ppm (0,01%). 5. Ugljični disulfid Vrlo opasan u dodiru sa kožom (nadražujuć), očima (nadražujuć), kod gutanja ili udisanja. Upala oka je karakterizirana crvenilom, suzenjem očiju i svrbežom. Upalu kože karakterizira svrbež, crvenilo, ponekad i plikovi. Tvar je toksična za bubrege, živčani sustav, jetra. Ponovljeno ili dugotrajno izlaganje može uzrokovati štetu izloženim organima. Ponovljeno ili dugoročno udisanje ugljičnog disulfida može dovesti do kronične iritacije dišnog sustava. Samozapaljiv na 90 stupnjeva Celzijusa. TWA 20 ppm (0,002%), STEL 30 ppm (0,003%). 6. Methyl ethyl ketone Opasan u dodiru sa kožom (nadražujuć), očima (nadražujuć), kod gutanja ili udisanja (iritirajuć za pluća). Mogući fizički defekti fetusa. Tvar može biti toksična za gastrointestinalni trakt, gornje dišne puteve, kožu, oči, centralni živčani sustav. Ponovljeno ili dugotrajno izlaganje može uzrokovati štetu izloženim organima. Visokozapaljiv u prisutnosti otvorenog plamena, iskre ili topline. TWA 200 ppm (0,02%), STEL 300 ppm (0,03%). 7. Toluene Opasan u dodiru sa kožom (nadražujuć), očima (nadražujuć), kod gutanja ili udisanja. Tvar može biti toksična za krv, bubrege, živčani sustav, jetru, mozak, centralni živčani sustav. Ponovljeno ili dugotrajno izlaganje može uzrokovati štetu izloženim organima. Visokozapaljiv u prisutnosti otvorenog plamena, iskre ili topline. TWA 100 ppm (0,01%), STEL 150 ppm (0,015%). 8. Xylene Opasan u dodiru sa kožom (nadražujuć), očima (nadražujuć), kod gutanja ili udisanja. Tvar može biti toksična za krv, bubrege, jetru, sluznicu, koštanu srž, centralni živčani sustav. Visokozapaljiv u prisutnosti otvorenog plamena, iskre ili topline. TWA 100 ppm (0,01%), STEL 150 ppm (0,015%). Ovdje treba napomenuti da ima i drugih toksičnih i kancerogenih tvari čiji pojedinačni utjecaj na zdravlje ovdje nije obrađen. Po studiji o utjecaju na okoliš za eksploatacijsko polje Krase, riječ je o skoro 3,4 milijuna kubika bilančnih rezervi kamena koji bi se vadio tempom od 166.000 kubika stijenske mase godišnje, što daje vrijeme eksploatacije od 20 godina, što znači da bi ovaj kraj i stanovnici okolnih sela uz kamenolom i cementaru paralelno bili sustavno trovani i sa asfaltnom bazom svih tih 20 godina. Tko kaže da bi to bio kraj? Naime, susjedno eksploatacijsko polje Križarovica ima ukupne rezerve kamena od skoro 5,5 milijuna kubika, a godišnje bi se vadilo 150.000 kubika stijenske mase godišnje, što daje vrijeme eksploatacije od skoro 40 godina! Dakle, imaju jednu od sirovina u neposrednoj blizini asfaltne baze da rade i duplo dulje! Količine kancerogenih i toksičnih tvari i njihov utjecaj na zdravlje vam je gore prikazan. Stanovništvo okolnih sela U krugu od svega 1,5 km od eksploatacijskog polja Krase i susjedne Križarovice postoji 25 sela sa ukupno 452 stanovnika: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 21 beba do 3 godine starosti 51 djece 4-12 godina starosti 43 tinejdžera 13-19 godina 56 muškaraca 20-40 godina 67 žene od 20-40 godina (fertilna dob) 113 sredovječnih osoba (40-60 godina) 101 osoba u poznoj dobi (preko 60 godina) Kao što vidite iz gore navedenog, ovo područje je naseljeno sa jako puno beba, djece, tinejdžera, muškaraca i žena u produktivnoj dobi, kao i žena u fertilnoj dobi. Svi oni bi bili sustavno i dugoročno trovani sa predviđenim eksploatacijskim poljem Krase, tj. asfaltnom bazom, da ne spominjemo da je većina navedenih kancerogenih i štetnih tvari i lako zapaljiva! MISLITE DA JE TO BRIGA IDS-OVU VLAST U GRAČIŠĆU I NA RAZINI ISTARSKE ŽUPANIJE? NE SAMO DA IM SE ŽIVO FUĆKA ZA NAŠE ŽIVOTE, UGROZU NAŠEG ZDRAVLJA, KAO I NAŠE DJECE, ZA KVALITETU NAŠIH ŽIVOTA, ZA SMANJENJE VRIJEDNOSTI NAŠIH NEKRETNINA, ZA SMANJENU PRODAJU POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA, NEGO DAJU SVE OD SEBE RADEĆI KONTRA VOLJE MJEŠTANA I VIJEĆNIKA U GRAČIŠĆU, KRŠEĆI ZAKONE REPUBLIKE HRVATSKE I STATUT ISTARSKE ŽUPANIJE, SVE U ŽELJI DA ASFALTNA BAZA OVDJE DOĐE, I DA NAS TRUJE!!! DOKAZI SU VAM U DRUGIM POGLAVLJIMA NA OVOJ STRANICI! NARODE GRAČAŠTINE, PROBUDI SE, ŽALI SE, PITAJ ODGOVORNE, PROZOVI IH JAVNO, DAJ SVOJE MIŠLJENJE. POKAŽI I ISKAŽI SVOJE MIŠLJENJE! Izvori: http://www.besafenet.com/about-precaution/documents/asphalt_plants.pdf http://www.bredl.org/pdf/Young&McQueen071004.pdf http://en.wikipedia.org/wiki/Permissible_exposure_limit http://www.istra-istria.hr/fileadmin/dokumenti/novosti/Studija.pdf MSDS sheets: http://www.sciencelab.com/msds.php?msdsId=9927339 (benzen) http://www.sciencelab.com/msds.php?msdsId=9927015 (trichloroethylene) http://www.sciencelab.com/msds.php?msdsId=9927293 (tetrachloroethylene) http://www.sciencelab.com/msds.php?msdsId=9925112 (styrene) http://www.sciencelab.com/msds.php?msdsId=9927125 (carbon disulfide) http://www.sciencelab.com/msds.php?msdsId=9927358 (methyl ethyl ketone) http://www.sciencelab.com/msds.php?msdsId=9927301 (toluene) http://www.sciencelab.com/msds.php?msdsId=9927646 (xylene)
© Copyright 2024 Paperzz