INFOTEH-JAHORINA Vol. 11, March 2012. Veb pristupačnost Žarko Lalović Izdavačko odjeljenje Specijalna biblioteka za slijepa i slabovida lica Republike Srpske Banja Luka, Bosna i Hercegovina zarko@bsrs.rs Sadržaj—Rad je nastao na osnovu aktivnosti Specijalne blioteke u cilju približavanja veb tehnologija slijepim i ostalim licima sa invaliditetom i podizanja svijesti o važnosti veb pristupačnosti. Izvršena je studija postojećih vizuelnih invaliditeta, tehnologija pomoću kojih slijepa i slabovida lica interaguju sa vebom i problema sa kojima se na vebu susreću. Rezultat je predstavljen u vidu skupa osnovnih smijernica koje bi trebalo koristiti pri težnji da se veb sajtovi učine što pristupačnijim. Fokus je u najvećoj mjeri stavljen na vizuelne invaliditete i lica koja interaguju sa vebom pomoću asistativnih tehnologija. Međutim, navedena rješenja su opšta i podstiču „pozitivne prakse“ kao što je pisanje validnog koda i razdvajanje prezentacionog i strukturnog sloja što doprinosi opštem kvalitetu i robustnosti veb rješenja. Ključne ekrana riječi-veb pristupačnost;vizuelni I. invaliditet;čitač UVOD Većina veb sajtova u našem okruženju postavljaju prepreke osobama sa invaliditetom pri korištenju, odnosno veći dio sadržaja na internetu može se samo djelimično ili se ne može uopšte koristiti pomoću asistativnih tehnologija kao što su čitači ekrana. Da bi se veb sajt mogao nazvati pristupačnim svi korisnici moraju biti u mogućnosti da pristupe svim njegovim dijelovima. To ne znači da svi moraju doživjeti isto korisničko iskustvo, ali znači da ne bi trebalo da postoji niti jedna funkcionalnost ili dio sadržaja koji je nedostupan bilo kome bez obzira na njegovu invalidnost, uređaje i veb čitače koje koristi ili okruženje iz kog pristupa. II. • tabele koje nemaju smisla kada se linearizovanom ili obrascu ćelija po ćelija; • okviri koji nemaju „noframe“ alternative ili koji nemaju sadržajne nazive; • forme kroz koje se ne može kretati u logičnom redoslijedu ili kojima su polja loše označena ; • Flash sadržaj koji nije pristupačan; • dijelovi stranice koji nisu pristupačni pomoću tastature; Primjeri prepreka koje slijepi susreću na vebu su slijedeći: u B. Slabovidost Postoje mnogi oblici slabovidosti, npr. slaba oštrina vida, suženi vid, mogućnost da se vide samo spoljni obodi vidnog polja, zamagljeni vid itd. Slabovide osobe koriste posebno velike monitore i povećavaju veličinu sistemskih fontova i slika, softvrska povećala ekrana ili koriste posebne kombinacije boja teksta i pozadine, kao što je žuti font na crnu pozadinu. Najčešće prepreke, za slabovide, na vebu su slijedeće: • veb stranice sa fiksnim veličinama fontova koje se ne mogu lako povećati ili smanjiti; • veb stranice koje su zbog nekonzistentnog rasporeda teške za navigaciju kada se uvećaju, radi gubitka okolnog konteksta; • veb stranice ili slike na njima koje imaju loš kontrast i čiji se kontrast ne može lako promijeniti tako što bi korisnik zamjenio postojeće definicije stilova; • tekst predstavljen u obliku slika, koji onemogućava prelazak viška teksta u novi red kada se uveća. VIZUELNI INVALIDITETI A. Sljepilo Sljepilo podrazumijeva trajan, nepovratan gubitak vida na oba oka. Da bi koristili veb, slijepe osobe se oslanjaju na čitače ekrana - softver koji čita sadržaj koji se šalje na monitor i prosljeđuje ove informacije do sintetizatora govora ili do Brajevog retka. Slijepi moraju koristiti strategije za brzu navigaciju kao što je prolaženje kroz naslove ili linkove na veb strani pomoću tastera Tab umjesto da čitaju svaku riječ redom. čitaju C. Daltonizam Poremećaj prepoznavanja boja daltonizam je nedostatak osjetljivosti na određene boje. Česti oblici uključuju otežano razlikovanje ili nemogućnošću da se vidi bilo koja boja. Da bi koristili veb daltonisti koriste svoje sopstvene definicije stilova da izmjene originalne izbore boja pozadina i fontova. Prepreke koje daltonisti susreću na vebu podrazumijevaju: • slike koje nemaju alternativni tekst ili opis; • video sadržaj koji nije opisan u tekstu ili kroz audio zapis; - 730 - • boju koja se koristi kao jedini način da bi se naglasio tekst na veb stranici; • tekst koji je u neadekvatnom kontrastu sa šemom boja pozadine. III. ASISTATIVNE TEHNOLOGIJE A. Korisnička strana Da bi bilo ko mogao da razvija pristupačna veb rješenja, mora imati spoznaju o korisničkom iskustvu koje će slijepi doživjeti i biti upoznat sa načinom i tehnologijama pomoću kojih oni koriste računare i veb. Te tehnologije su konkretno čitač ekrana, sintetizator glasa i brajev redak. Ako nema kontakt sa slijepim korisnicima od kojih može dobiti povratnu informaciju o nivou pristupačnosti veb sajta, onaj ko ga razvija mora sam da ga testira upravo pomoću tih tehnologija. B. Čitač ekrana Čitač ekrana je aplikacija koja pokušava da identifikuje i interpretira u vidu tekstualnih informacija ono što je prikazano na ekranu (ili tačnije rečeno ono što se šalje na standardni izlaz, bilo da je monitor prisutan ili ne). Ovaj sadržaj se onda ponovo prezentuje korisniku npr. pomoću sintetizatora govora ili brajevog retka. Čitači ekrana su osnovni alat pomoću kojeg slijepe osobe mogu koristiti računar. Dakle slijepe osobe ne koriste specijalizovane aplikacije za svakodnevno korištenje računara, već standardne, ali uz pomoć čitača ekrana. Tako da mjera koliko će neka aplikacija odgovarati slijepim osobama zavisi od toga koliko dobro ta aplikacija funkcioniše sa čitačem ekrana i da li on može pročitati sadržaj koji ona prikazuje. Neki od najšire korištenih komercijalnih čitača za Windows su JAWS proizvođača Freedom Scientific, Windows-Eyes firme GW Micro. Najpopularniji besplatni čitač otvorenog koda je NVDA. Od popularnih veb čitača najbolju podršku za popularne čitače ekrana pružaju Internet Explorer i Mozilla Firefox, dok u radu sa Google Chrome još uvijek postoje određeni problemi. C. Sintetizator govora Sintetizator govora je dio računarskog sistema zadužen za vještačku produkciju ljudskog glasa. Može biti realizovan kao hardverska ili češće softverska komponenta. Termin TTS (Text To Speach) označava mogućnost prevođenja teksta običnog jezika u govor. Još jedan bitan pojam za korisnike Windows operativnih sistema je SAPI (Speech Application Programming Interface). To je API koji omogućava sintetizaciju i prepoznavanje ljudskog glasa u sklopu Windows aplikacija. Ovaj API omogućava programerima da pišu aplikacije koje mogu da vrše prepoznavanje i sintetizaciju govora koristeći standardan skup interfejsa dostupnih iz različitih programskih jezika. Tako je moguće drugim proizvođačima da proizvode svoje TTS mašine (uprošteni naziv za sintetizator) i mašine za prepoznavanje govora (Speech Recognition i Text To Speach Engine). Ovo je bitno u smislu da ako je TTS sintetizator govora napravljen da podržava SAPI interfejse, on se onda može koristiti umjesto onih koje nudi proizvođač, tako da se može koristiti sintetizator prilagođen našem jeziku. D. API-ji pristupačnosti U ranijim operativnim sistemima poput MS-DOS-a, koji su koristili interfejs komandne linije, prikaz na ekran se sastojao od karaktera koji su mapirani direktno na bafer ekrana u memoriji. Tako da su čitači mogli lako pristupiti sadržaju. Sa dolaskom GUI-ja situacija je postala komplikovanija. Pošto se sadržaj sastoji i od iscrtane grafike, čitači moraju presretati poruke operativnog sistema i koristiti ih da bi izgradili “offscreen” model. Presretanje poruka i pravljenje modela su komplikovani zadaci. Moderni operativni sistemi daju mogućnost čitačima da pristupe sadržaju ekrana na standardizovan i organizovan način putem API-ja pristupačnosti. Neki od bitnijih su Microsoft Active Accessibility, Microsoft UI Automation, Java Access Bridge itd. Sada čitači ekrana mogu da vrše upite nad operativnim sistemom ili aplikacijama za onim što je trenutno prikazano. Ovaj pristup je znatno lakši, ali ne zadovoljava kada aplikacije nisu kreirane u skladu sa API-jem pristupačnosti, u tom slučaju čitač ekrana moraj održavati off-screen model [1]. E. Podržanost za srpski i ostale srodne jezike Kao komercijalni sftverski (SAPI 4 i SAPI 5) sintetizatori za srpski jezik najčešće se koriste AnReader i WinTalker Voice. Proizvođač AnReadera je preduzeće AlfaNum iz Novog Sada. Kao besplatno rješenje može se koristiti sintetizator otvorenog koda eSpeak koji podržava veći broj jezika iz regiona i takođe podržava SAPI tako da se može koristiti uz sve navedene komercijalne i besplatne čitače ekrana[1]. Specijalna biblioteka je lokalizovala interfejs čitača ekrana otvoreong koda NVDA na srpski jezik, tako da se sa eSpeakom koji dolazi integrisano sa njim može koristiti kao rješenje za naše prostore [2]. IV. PROCJENA PRISTUPAČNOSTI A. Uvod u procjenjivanje pristupačnosti sajta Jednostavne metode procjene pristupačnosti poput izmjene podešavanja u veb čitaču (kao što je onemogućavanje JavaScript-a) mogu utvrditi da li je veb sajt potpuno nepristupačan. To će ukazati na to da li postoji potreba za izmjenom dizajna do te mjere da barem zadovolji osnovne zahtjeve pristupačnosti. Sveobuhvatnija procjena, kojom bi se utvrdilo da li je veb sajt potpuno pristupačan, mnogo je kompleksnija i zahtjeva zalazak u kod ispod površine sajta i dublje poznavanje načina na koji osobe sa invaliditetom koriste veb i principe pristupačnog dizajna. Postoje alati za automatsku procjenu, ali nijedan alat ne može samostalno utvrditi da li je sajt dovoljno pristupačan. Neophodna je ljudska procjena i korisničko iskustvo. Termini „potpuno pristupačan“ i „potpuno nepristupačan“ nikada ne odražavaju realnu situaciju. Potrebno je shvatiti razliku u načinu na koji osobe sa i bez invaliditeta koriste veb. Zdrave osobe „surfaju“ po vebu samo ovlaš pregledavajući ponuđene strane, brzo prihvatajući njihovu strukturu i funkcionalnost, prolazeći na taj način kroz veliki broj veb sajtova za kratko vrijeme, dok slijepe osobe na vebu koriste određen broj veb sajtova koje dobro poznaju i na čiju strukturu i funkcionalnost su se navikle. Ako na sajtu koji slijepa osoba često koristi postoji prepreka koju ona ne može prevazići ili je ne može ni shvatiti, ona će prosto tu prepreku zaobići i nastaviti da koristi onaj dio sadržaja i funkcionalnosti koji su joj pristupačni. Mogućnost uticanja na pristupačnost sajta je dosta uslovljena tehnologijom koja se koristi za izradu. Ako sama tehnologija generiše sadržaj koji nije pristupačan, neki CMS ili tehnologija - 731 - strukturnih elemenata u procentima tako da su relativne u odnosu na trenutnu veličinu prozora veb čitača. koja renderiše elemente na osnovu parametara (npr. ASP.NET, JSF itd.), suštinska izmjena može biti vrlo skupa i teška. Tako da osnovni cilj pri redizajniranju veb sajta treba da bude taj da se postigne što veća pristupačnost uklanjajući najveće prepreke. B. Testiranje postojećeg veb sajta Nad sajtom koji se procjenjuje treba izvršiti uzorkovanje reprezentativnih strana koje zadovoljava slijedeće kriterijume: • Skup uzoraka treba da uključuje sve stranice na kojima je veća mogućnost da će korisnici ući (kao što su početna strana i strane koje nude glavne funkcionalnosti). • Skup uzoraka treba da uključuje raznovrsne strane sa različitim rasporedima i funkcionalnostima, npr: - veb strane sa tabelama, formama, dinamički generisanim rezultatima; - veb strane sa informativnim slikama kao što su grafikoni i dijagrami; - veb strane sa skriptama ili aplikacijama koje izvršavaju neku funkcionalnost. C. Provjera pomoću veb čitača sa GUI Inicijalna provjera pristupačnosti koja će ukazati da li je veb sajt potpuno nepristupačan ili ga lica sa invaliditetom u određenoj mjeri mogu koristiti, može se izvršiti pomoću veb čitača sa grafičkim korisničkim interfejsom.Ona podrazumijeva provjeru izabranih stranica sa određenim podešavanjima u veb čitaču ili operativnom sistemu. Pri tome treba uraditi slijedeće: 1. Onemogućiti prikaz slika i provjeriti da li je dostupan odgovarajući alternativni tekst za slike; Na mjestu gdje su bile slike trebalo bi da se pojavi alternativni tekst. 2. U podešavanjima veb čitača promijeniti veličinu fonta i provjeriti da li raspored strane dobro podnosi tu promjenu i da li je strana i dalje pregledna; Problem obično nastaje kada su visine i širine strukturnih elemenata fiksne. Poslije povećanja fonta može doći do preklapanja teksta ili prelaska izvan granica elementa koji ga sadrži. Raspored strana bi trebalo da bude elastičan, što znači da bi veličine elemenata trebalo da budu relativne u odnosu na trenutno postavljenu veličinu fonta veb čitača, tj. zadate pomoću mjerne jedinice em. 3. Testirati sa različitim rezolucijama ekrana i pri tome mijenjati veličinu prozora veb čitača na manje od maksimuma da bi provjerili da li je potrebna upotreba horizontalne klizne trake; Poželjno bi bilo da je sav sadržaj stranice smješten u trenutnu širinu prozora veb čitača nezavisno od njene trenutne veličine, tj. raspored stranice bi trebalo da bude tečan, što se postiže zadavanjem dimenzija 4. Obratiti pažnju na to da li su kontrasti između boja pozadine i teksta koji je u prvom planu adekvatni; 5. Bez korištenja miša, tj. korištenjem samo tastature, kretati se kroz linkove i forme na stranici (korištenjem tastera Tab), provjeravajući da li su svi linkovi i elementi forme dostupni na taj način, da li linkovi jasno naglašavaju gdje vode pomoću teksta, da li su elementi formi logički raspoređeni kada se kroz njih prolazi sekvencijalno i da li je za svaki element navedena njegova namjena; Osobe sa invaliditetom računare najčešće koriste isključivo pomoću tastature, pa je mogućnost korištenja svih funkcionalnosti pomoću tastature ključna. D. Provjera koristeći tekstualne čitače Provjera izabrane stranice se može obaviti tako što se koristi tekstualni veb čitač (kao što je Lynx) ili se u čitaču sa GUI onemogući primjena CSS definicija stilova i prikaz slika. Prilikom provjere treba odgovoriti na ova pitanja: 1. Da li su ekvivalentne informacije dostupne kroz tekstualni čitač kao što su dostupne kroz GUI čitač? 2. Da li su informacije predstavljene u smislenom redu ako se čitaju sekvencijalno? Iskusni korisnici mogu isti test izvršiti sa čitačem ekrana. Način na koji čitač ekrana „vidi“ sadržaj strane se može simulirati gašenjem stila. Čitač ekrana čita HTML sekvencijalno - onako kako je napisan. E. Korištenje automatizovanih alata za provjeru pristupačnosti Za automatsku provjeru pristupačnosti postojećeg veb sajta postoje alati u vidu ekstenzija i utičnica za veb čitače, kao i u vidu onlajn adresa koji nakon testiranja prikazuju izvještaj o potencijalnim problemima ili naznačavaju konkretna mjesta na stranici koja mogu predstavljati problem. Preporučeno je koristiti barem dva različita automatizovana alata za provjeru veb pristupačnosti da bi se analizirale izabrane strane i primijetili problemi na koje alati ukazuju. Dva alata za koje se odlučio autor su WAVE i A-Checker ponuđen na WAI sajtu na strani sa listom alata za provjeru [3]. F. Alati za validaciju koda Jedan od najsigurnijih načina da se obezbijedi osnovna pristupačnost je da se testira validnost koda sajta i zadovolji HTML standard. Ako je HTML kod stranice pisan prema standardima, većina osnovnih potreba pristupačnosti će već biti zadovoljena, npr. da je veb strana podijeljena na logičke sekcije pomoću naslova, da se za organizaciju strukture strane koriste div elementi umjesto table, da svaka slika ima alt atribut itd. Takođe je bitno poštovati dobru praksu kod razvoja sajtova gdje se sadržaj razdvaja od prezentacije korištenjem CSS definicija stilova. Kako bi se olakšao razvoj i testiranje koda, postoje alati koji vrše automatski testiranje validnosti HTML koda. Za razliku od testiranja pristupačnosti bajta koja može - 732 - trebalo da sadrže seriju tagova koji bi ih učinili još pristupačnijim. Tagovan PDF nosi informaciju o strukturi dokumenta i lakši je za navigaciju. biti relativna, ovaj proces se može izvršiti potpuno automatizovano i na rezultate se može osloniti jer se proces validacije zasniva na provjeri skupa predefinisanih pravila. Ispravljanje grešaka u kodu koje prijave alati za testiranje validnosti i primjena HTML standarda bi trebalo da bude prvi korak na putu ka popravljanju pristpuačnosti sajta. • W3C Markup Validation Service - onlajn alat za provjeru validnosti HTML koda • W3C CSS Validation Service - onlajn alat za provjeru validnosti CSS definicija stilova V. • Trebalo bi obezbijediti metodu koja omogućava korisnicima da preskoče navigaciju ili druge elemente koji se ponavljaju na svakoj strani. Ovo se obično ostvaruje tako što se dodaju linkovi na vrhu svake strane koji skaču na glavni sadržaj strane. • PRINCIPI PRISTUPAČNOG DIZAJNA • Obezbijediti odgovarajući alternativni tekst Alternativni tekst pruža tekstualnu alternativu netekstualnom sadržaju veb stranica. On je esencijalan slijepim osobama koje sadržaj veb sajta čitaju pomoću čitača ekrana. • Obezbijediti zaglavlja za tabele podataka • • • • Obezbijediti pristupačnost sadržaja koji se nudi na sajtu i nije HTML, uključujući PDF datoteke, Microsoft Word dokumente, PowerPoint prezentacije i Adobe Flash sadržaj Dodatno svim ostalim principima nabrojanim ovdje, PDF dokumenti i ostali sadržaj koji nije HTML moraju biti što pristupačniji. Ako se ne mogu učiniti pristupačnijim, treba razmotriti mogućnost korištenja HTML-a umjesto njih ili barem obezbijediti pristupačnu alternativu. PDF dokumenti bi takođe pisan, logično Učiniti JavaScript pristupačnim Dizajnirati prema standardima Strane koje zadovoljavaju HTML standard i koje su pristupačne su više robusne i pružaju bolju optimizaciju za pretraživače veba. Kaskadno definisanje stilova (CSS) dozvoljava da se sadržaj odvoji od prezentacije. Ovo pruža veću fleksibilnost i pristupačnost sadržaja. Ova lista ne prezentuje sva pitanja pristupačnosti, ali se dotiče osnovnih principa koji osiguravaju veću pristupačnost veb sadržaja svima [4]. Obezbijediti da svi linkovi imaju smisla i van konteksta Svaki link bi trebalo da ima smisla ako se tekst linka čita zasebno. Korisnici čitača ekrana će možda odabrati opciju da čitaju samo listu linkove sa veb strane. jasno Obezbijediti da JavaScript rukovaoci događajima (event handlers) budu nezavisni od uređaja (npr. ne zahtijevaju korištenje miša) i obezbijediti da se veb strana ne oslanja isključivo na JavaSript da bi bila funkcionalna. Obezbijediti da korisnici mogu ispuniti i poslati sve forme Potrebno je da svaki element forme (tekstualno polje, polje za potvrdu, padajuća lista itd.) ima labelu povezanu sa njim koristeći <label> tag. Takođe obezbijediti da korisnici mogu ispuniti i poslati formu nezavisno od ulazno-izlaznog uređaja koji koriste i ispraviti bilo koju vrstu greške, kao što je neispunjavanje svih potrebnih polja. Osigurati da je sadržaj organizovan i lak za čitanje Postoje mnogi načini da se sadržaj učini lakšim za razumijevanje. Treba pisati jasno, koristiti pregledne fontove, koristiti zaglavlja i liste na odgovarajući način da bi se napravila logična struktura stranice. Tabele na vebu ne bi trebalo koristiti za raspoređivanje strukture stranice već organizovanje prikaza podataka. Tabele bi trebale da imaju odgovarajuća zaglavlja kolona i redova (<th> elemente). Ćelije podataka bi trebalo da budu povezane sa odgovarajućim zaglavljima i na taj način bi olakšavale kretanje tabelom za korisnike koji koriste čitače ekrana. • Ne treba se oslanjati samo na boju da prenese značenje Korištenje boje može naglasiti bitnost neke informacije, ali ne treba koristiti samo boju da bi se prenijela informacija. Ta informacija možda neće biti dostupna osobi koja je daltonista ili osobi koja koristi čitač ekrana. A. Lista osnovnih principa U narednoj listi biće navedeni neki od ključnih principa pristupačnog dizajna. Većina principa se može implementirati veoma lako i neće uticati na opšti izgled veb sajta. • Obezbijediti korisnicima mogućnost da preskoče elemente na stranici koji se ponavljaju VI. DALTONIZAM A. Problem dltonizma Ljudsko oko opaže ton boje pomoću fotoreceptora smještenih u mrežnjači tzv. čepića. Postoje tri vrste čepića osjetljive na crveni, zeleni i plavi opseg vidljivog spektra [5]. Problem sa viđenjem boje nastaje kada čepići jednog ili više tipova funkcionišu ispod normalnih nivoa ili ne funkcionišu uopšte. B. Kontrast i boja Jedan od bitnih aspekata izbora boja je jak kontrast između boje pozadine i boje onoga što je u prvom planu. Kontrast - 733 - omogućava lakše čitanje teksta. Ovo je još bitnije kada se uzmu u obzir korisnici sa poremećajem prepoznavanja boja. vidom. Svi ovi faktori zajedno čine izbor odgovarajuće kombinacije boja važnim i teškim. Raznolikost boja za korisnike sa smanjenim osjećajem je znatno manja u odnosu na osobu sa mogućnošću da vidi sve boje. Mnoge od susjednih na paleti boja će se činiti praktično identičnim. ((Crvena X 299) + (Zelena X 587) + (Plava X 114)) / 1000 Jedno od rješenja je da se nakon izbora boja za veb sajt ostavi mogućnost korisnicima da odaberu šemu boja koja će biti korištena na sajtu. Ovo je moguće postići koristeći tehnologiju CSS-a koja već podržava pojam „korisničkog CSSa“ što znači da je korisnicima dopušteno da zadaju sopstvene definicije stilova koje će prepisati one koje je originalno postavio veb dizajner. Da bi se podržala ova mogućnost, bitno je da se izbjegava pisanje pravila sa ključnom rječju important jer takva pravila korisnik kasnije ne može prepisati u svojoj CSS datoteci. Takođe da bi se korisnicima olakšalo pisanje sopstvenih definicija stilova, potrebno je body zadati id da bi korisnik lakše mogao da mu pristupi. Ipak kreiranje takvog dokumenta je prekomplikovano za prosječnog korisnika. Ono što ovdje može da se uradi je da se na samom veb sajtu korisniku ponudi mogućnost izbora jedne od nekoliko ponuđenih shema boja. Na taj način će korisnik primijeniti onu koja mu najviše odgovara. Dvije boje pružaju dobru vidljivost boja ako je razlika između sjajnosti veća od 125 i razlika u boji veća od 500 [7]. VII. RASPOREDI STRANA Postoji mišljenje da je dovoljan način provjere da li će izbor boja dobro funkcionisati za korisnike sa defektom osjetljivost na boje redukovanje u paletu sa sivim tonovima, tj. nijansama sive. To nije tačno [6]. Da bi se ispoštovale WCAG smjernice, boje pozadine i boje elemenata koji su u prvom planu treba da omoguće dovoljan kontrast kada ih gleda neka slabovida osoba ili osoba sa defektom osjetljivosti na boje, ili kada se gledaju na crnobijelom ekranu. Formula koju predlaže W3C da bi se odredila sjajnost boje je: C. Alat za provjeru kontrasta boja Alati za automatsko testiranje sjajnosti i kontrasta analiziraju eksterne i interne CSS i proračunavaju kontrast boja između pozadine i teksta u prvom planu za svaki element u DOM-u. Ovi alati su namijenjeni za veb sajtove gdje većina teksta nije pisana na pozadinskim slikama ili flash sadržaju. Neki od njih su: • • • • • • • AccessColor – provjerava kontrast između teksta i pozadine Colour Contrast Check – omogućava osnovno testiranje šema boja i nivoa kontrasta Color Sheme Designer – omogućava da se paleta boja provjeri u skladu sa nekoliko nivoa defekta kolornog vida Color Oracle – ovaj simulator defekta kolorog vida radi na više operativnih sistema i funkcioniše tako što na ekran primjenjuje filtere Contrast-a – ovaj Flash alat provjerava određenu kombinaciju boja pozadine i teksta na osnovu smjernica W3C GrayBit – konvertuej čitavu stranu u grayscale verziju Check My Colours – funkcioniše slično kao i AccessColor.[8] D. Kooperativni izbor boja Iako, postoje utvrđene formule i programi koji će automatski testirati i ponuditi kontraste boja koji bi zadovoljili uslov vidljivosti za sve korisnike, teško je naći kombinaciju koja je optimalna za svaku vrstu korisnika. Dodajući ovoj konfuziji različite stepene defekta viđenja boja za različite korisnike to još više komplikuje problem. Treba uzeti u obzir potencijalnu mogućnost nepravilno podešenih monitora, što će rezultovati lošim kontrastom čak i za korisnike sa normalnim A. Problem fiksnog rasporeda Pri radu sa veb sajtovima slabovide osobe obično koriste velike monitore ili povećavaju veličinu fonta u veb čitaču. Glavni problem pri ovome predstavljaju rasporedi strana sa fiksnim širinama elemenata. Oni su vrlo česti jer dizajneru daju veću kontrolu nad rasporedom i pozicioniranjem. Ovaj pristup ima nekoliko negativnih posljedica. Zbog toga što su fiksni ne iskorištavaju optimalno dostupni prostor. Ako se veličina fonta u veb čitaču poveća za nekoliko koraka, linije teksta se počinju prelamati do mjere kada su prekratke i nepogodne za čitanje, a ako se povećavanje nastavi i dalje, tekst će preći zadate granice i preći u susjedne elemente. B. Tečni raspored Kod tečnog rasporeda dimenzije se zadaju pomoću procenata umjesto piksela. Ovo omogućava tečnim rasporedima da se skaliraju relativno u odnosu na veličinu prozora veb čitača. Kako se poveća ili smanji prozor veb čitača, tako će se mijenjati i dimenzije elemenata. Pri malim veličinama prozora, dužine linija teksta mogu postati vrlo uske i teške za čitanje. Ovo se može spriječiti postavljanjem parametra min-width u pikselima ili u em da bi se spriječilo da raspored postane preuzak. Suprotna situacija je ako se raspored raširi previše, linije mogu postati predugačke i teške za čitanje. Ovaj problem se može riješiti na više načina. Glavni elemeat koji sadrži ostale elemente se ne mora prostirati čitavom dužinom prozora već samo određenim dijelom, recimo 85 procenata. Padding i margin se takođe mogu zadati pomoću procenata. Na ovaj način oni će se mijenjati srazmjerno veličini prozora ne dozvoljavajući sadržaju da se proširi previše. Na kraju takođe se može postaviti maksimalna širina pomoću maxwidth glavnog elementa omotača u pikselima. Jedna stvar na koju treba obratiti pažnju pri radu sa procentima je da se dimenzija elementa računa na osnovu elementa koji ga sadrži, a ne na osnovu čitavog prozora. - 734 - C. Elastični raspored Elastični raspored funkcioniše na način da se širine elemenata zadaju relativno u odnosu na veličinu fonta umjesto na širinu prozora. Zadajući širine u em osigurava se, pri povećanju veličina fonta, da se čitav raspored prerasporedi srazmjerno. Ovo omogućava da dužine linija ostanu komforne za čitanje što je posebno bitno za slabovida i mentalno nedovoljno razvijena lica. Najbitniji je problem kod ovog rasporeda je kao i kod rasporeda sa fiksnom širinom, a to je da ne koristi maksimalno dostupan prostor. Takođe pošto se čitav raspored uvećava pri povećanju fonta, sadržaj može izaći iz okvira prozora veb čitača, što primorava na korištenje horizontalne klizne trake. Ovaj problem se može riješiti zadavanjem veličine max-width od 100%. D. Elastično-tečni hibrid Na kraju može se upotrijebiti hibridni raspored koji kombinuje tehnike elastičnog i tečnog rasporeda. Ovaj kombinovani pristup radi na principu da su širine elemenata postavljene u em, a postavljanjem maksimalne širine u procentima. Na veb čitačima koji podržavaju max-width ovaj raspored će se mijenjati srazmjerno veličini teksta, ali nikada neće postati veći od širine prozora veb čitača [9]. VIII. POSTOJEĆI STANDARDI Postoji više standarda i asocijacija koji se bave implementacijom veb pristupačnosti. Trenutno najpoznatiji od njih su Section 508 Standards i WAI. U 1998. Kongres SAD je izmijenio zakon o rehabilitaciji koji zahtijeva od saveznih agencija da učine svoje elektronske i informacione tehnologije pristupačnim osobama sa invaliditetom. Sekcija 508 je donijeta da bi eliminisala prepreke u informacionoj tehnologiji, da bi omogućila nove prilike za osobe sa invaliditetom i da bi ohrabrila razvoj tehnologija koje bi pomogle ostvarivanju ovih ciljeva[10],[11]. U 1999. Web Accessibility Initiative, projekat World Web Consortiuma (W3C) objavljuje Web Content Accessibility Guidelines WCAG 1.0. U prošlim godinama ove smjernice su bile široko prihvaćene kao konačne smjernice kako kreirati veb sajtove [12]. WAI je kritikovan zbog dozvoljavanja da WCAG 1.0 postane sve više van koraka sa današnjim tehnologijama i tehnikama za kreiranje i korištenje veb sadržaja, takođe i zbog sporog tempa razvoja WCAG 2.0 i zbog toga što su nove smjernice teške za navigaciju i razumijevanje. Razlika između WAI smjernica i Section 508 je u tome što je primjena W3C-ovih WAI smjernica na potpuno dobrovoljnoj bazi, dok Section 508 pruža pravni lijek onima koji su oštećeni kršenjem ovih zahtjeva. Naravno, to važi za SAD. Što se tiče zakonske regulative u BiH jedini akt kojim se BiH obavezala za poštovanje pristupačnosti je konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, koju je BiH ratifikovala. U Članu 8. Tačka 2. Stav g. Stoji: „Promoviranje pristupačnosti osobama sa invaliditetom novih informacionih i komunikacijskih tehnologija i sistema, uključujući internet“. LITERATURA [1] Žarko Lalović. Veb pristupačnost. Specijalna biblioteka za slijepa i slabovida lica Republike srpske. Banja Luka, 2011. [2] Žarko Lalović „Локализован на српски језик NVDA читач екрана“. Internet: http://www.bsrs.rs/lokalizovan-na-srpski-jezik-NVDA. Dec. 12, 2010 [Feb. 28, 2012]. [3] "Quick Reference Testing Web Content for Accessibility", Internet: http://webaim.org/resources/evalquickref/ [Feb. 28, 2012]. [4] „Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.0“, Internet: http://www.w3.org/TR/WCAG20/, Dec. 11, 2008 [Feb. 28, 2012]. [5] (2008). Naučni podmladak [On-line]. broj 1-2. Available: http://www.skc-nis.com/pdf/naucni_podmladak/t2008br1-2.pdf [Feb. 28, 2012]. [6] Robert Hess “Can colour blinde people see your site” Internet: http://msdn.microsoft.com/en-us/library/bb263953(VS.85).aspx, Oct. 9, 2000 [Feb. 28, 2012]. [7] “About acces colour” Internet: http://www.accesskeys.org/tools/colorcontrast.html pdf [Feb. 28, 2012]. [8] A. Kennedy, I. de Leon. Pro CSS for High Traffic Websites. Apress , Apr. 27, 2011. [9] A. Budd, S. Collison, and C. Moll. CSS Mastery: Advanced Web Standards Solutions, Second Edition. Apress, 2009. [10] „An Official Website of The United States Government“. Internet: http://www.section508.gov/. Feb. 28, 2012 [Feb. 28, 2012]. [11] „Section 508 Amendment to the Rehabilitation Act of 1973“. Internet: http://en.wikipedia.org/wiki/Section_508. Jan. 22. 2012. [Feb. 28, 2012]. [12] „Web Accessibility Initiative (WAI)“. Internet: http://www.w3.org/WAI/ [Feb. 28, 2012]. ABSTRACT The research is based on the activities of the Library for the Blind and visually impaired persons of Republic of Srpska which are performed in order to bring Web technologies closer to the blind and other persons with disabilities and raise awareness about the importance of Web accessibility. Study of existing visual disabilities, technologies by which blind and visually impaired persons interact with the web and the problems they encounter on the web was performed. The results are presented as a set of basic guidelines that should be used by people responsible for creating Web sites who, are trying to make them more accessible. The focus is mainly placed on visual disabilities and those who interact with the web using assistive technologies. However, these solutions are general and encourage "good practice" as writing valid code and separation of presentational and structural layers, which contributes to the overall quality and robustness of web solutions. - 735 - WEB ACCESSIBILITY Žarko Lalović
© Copyright 2024 Paperzz
