15. AVGUST/KOLOVOZ 2011. - 15. OKTOBAR/LISTOPAD 2011.
BROJ 19 GODINA 4
Najve}i prera|iva~i i izvoznici voska na BALKANU
EKOMED
Magazin za p~elare,
KAO BEBA IZ EPRUVETE
KAKO SARA\UJU P^ELARI
I VO]ARI U BiH I SVIJETU?
TEMA
BROJA
DA LI SU MALINARI KRIVI
ZA TROVANJE P^ELA
U ZAVIDOVI]IMA??
Veleprodaja i maloprodaja tel/fax: + 387 54 683 598
Poslovna jedinica, EKOMED BIJELJINA,
Stefana De~anskog 228, tel/fax: +387 55 240 511
I
VA E ST
R EM A
A R TV
EL OP S
P^ KE AR
M S EL
JA AR P^
SA EL NI
P^ DA
D.o.o. EKOMED-MK
Veleprodaja i maloprodaja
Crkvina bb. 76239 CRKVINA, BiH
/
00387 33 23 85 67
00387 61 10 04 15
od 7. do 11. septembra
2010, Trg oslobo|enja Alija Izetbegovi},
Sarajevo, BiH
e-mail: bee@tea-fest.ba; www.bee.tea-fest.ba
L
PZ „Medoprom-DB“
Derventa
Tel/fax: 053/331-039,
Mob: 065/624-321
A
E-mail: ekomed@teol.net, ekomed@spinter.net
www.ekomedzr.com
ZA P^E
E
Izrada satnih osnova svih dimenzija,
Izrada satnih osnova od vlastitog voska,
Zamjena voska i starog sa}a za satne osnove,
Otkup voska i starog sa}a.
GROBAR ILI
SPASITELJ?
E
SV
www.medoprom.com
D P^
E O
EL
Jerko Ivankovi} Lijanovi}
SV
Proizvodnja satnih osnova
Vode}i proizvo|a~ satnih osnova
u Bosni i Hercegovini
3 KM, 3 g
SUPERP^EL A
Oprema za p~elarstvo,
p~elinji proizvodi
U svojoj proizvodnji koristimo
vosak najboljeg kvaliteta
zdravlje, ekologiju
„POLJO - P^EL“
Sarajevo - Ilid`a
(Kod Pravoslavne crkve
prema Osijeku)
/ 061 170 225
Za{to se ogla{avati na webu „Aure“?
Kom
pleta
n
LOGA program
R-S
loven marke
ija
Najpovoljnije cijene
p~elarske opreme
i pribora
u Sarajevu
PIP-BH d.o.o.
Podru`nica Sarajevo
ul. Pija~na do br. 78
Sarajevo - Stup
Tel/fax: +387 33 636 211
E-mail: pipbh@bih.net.ba
Kompletan pribor za proizvodnju matica:
- jenter aparat
- nikot set
- igla za presa|ivanje larvi itd.
Z
nate li da se broj korisnika interneta svakim danom pove}ava?
Internet je mjesto prikupljanja i
razmjene informacija, globalno tr`i{te
na kojem firme nude svoje proizvode
i usluge milionima
potro{a~a. Stoga sve vi{e firmi i
pojedinaca internet koristi kao mjesto
ogla{avanja, predstavljanja svoje
djelatnosti i proizvoda, te kao medij za
komunikaciju s korisnicima.
Mo`da, „Aurin“ portal i internet servis
nije najbolji, ali jeste idealna i
povoljna prilika da svoju reklamu
plasirate i na ovom mjestu.
Namjeravate li svoju djelatnost predstaviti na internetu,
pobolj{ati poslovanje svoje firme i omogu}iti br`u i jednostavniju
komunikaciju izme|u vas i va{ih korisnika, obratite se na{oj
redakciji. Va{u reklamu mjese~no }e vidjeti minimalno
desetak hiljada ljudi iz svih krajeva svijeta. Toliko, naime,
imamo registriranih jedinstvenih mjese~nih posjeta.
Nudimo mogu}nost i banerskog ogla{avanja.
Banner sadr`i jezgrovitu informaciju o proizvodu, usluzi,
imenu firme.... Klik mi{em na va{
banner vodi na va{u stranicu i do jo{
podrobnijih informacija o proizvodima,
mogu}nosti narud`be, itd... Ogla{avanje
bannerom izvrstan je na~in da kreirate
svijest o proizvodu, imenu i postojanju
firme, te da pove}ate broj posjeta
va{oj web stranici.
Ogla{avanjem na na{em sajtu, dakle
- postavljanjem bannera, naizgled je
postignut efekt jednak onom u
{tampanom materijalu. Me|utim, on je
puno ve}i. Prije svega, zato {to web
omogu}uje oglas u boji. Isto tako, taj
oglas ne mora biti stati~an, ve} dinami~an,
animiran. Jasno se mo`e pretpostaviti psiholo{ki u~inak i
uo~ljivost oglasa takve vrste. Klijenti koji nemaju vlastite web
stranice imaju mogu}nost postavljanja jedne tekstualne
stranice s potrebnim informacijama (broj telefona za kontakt,
cijene proizvoda ili usluga, itd.) na na{ web.
Ukoliko ste zainteresirani za ogla{avanje kontaktirajte nas
putem email poruke: aura@avaz.ba ili na broj telefona
033 / 767 - 566.
www.magazinaura.net
IZ
BH p~elar
Magazin za p~elare,
zdravlje, ekologiju
Izlazi dvomjese~no
IZDAVA^:
REVIJE PRESS d.o.o.
Sarajevo
SADR@AJA
BH p~elar
PIRAMIDA USPJEHA - SPZ APIMED iz Sanskog Mosta
OVE GODINE OTKUP 5O TONA
DOMA]EG MEDA!
Direktor i urednik:
Ekrem MILI]
Zamjenici urednika:
Dragan MARKOVI]
Anita PEJI]
Armin ALJOVI]
Redakcija:
Alem HOD@I]
Jasmin HAD@IAHMETOVI]
Mustafa SMAJLOVI]
Vjekoslava MARI]
Emsa KARAHMET
Ljiljana KAPID@I]
Stalna saradnja:
Prof. dr. Tarik Bajrovi}
Rajko RADIVOJAC
prof. Sulejman ALIJAGI]
ing. Ra{id ZORLAK
ing. Alija DOLOVAC
Bo`o KAKU]A
DTP:
Edin SINANOVI]
Sekretar redakcije:
Zumreta NI[I]
Telefon: 033 760 150
Marketing: 033 767 566,
Fax: 033 767 566
E-mail: bhpcelar@avaz.ba
[tampa:
GIK OKO d.d. Sarajevo
Direktor {tamparije:
Mevludin HAMZI]
Adresa redakcije:
D`emala Bijedi}a 185,
71000 Sarajevo
Transakcijski ra~un broj:
3389002208487086
UniCredit Bank d.d.
Devizni ra~un broj:
IBAN:BA393389002208487086
SWIFT KOD:UNCRBA22;310032012
(sa naznakom ZA REVIJE PRESS)
50. – 51.
4. ISTRA@IVANJA
Superp~ela - odgovor na
krizu prehrambene
industrije?
6. – 7. INTERVJU -
42. – 43. P^ELARSKA
PRAKSA - Higijensko
pona{anje p~ela
Izba~eno leglo na letu
ko{nice - jasan znak da
su p~ele bolesne!
EKSKLUZIVNO: Dr. sc.
Damir [ekulja, profesor
Veleu~ili{ta u Rijeci
Saradnja sa nau~nicima iz
BiH je povr{na i marginalna
18. – 19. Me|unarodno
takmi~enje mladih
p~elara u austrijskom
gradu Warthu
Krajina, ponos bh.
p~elarstva!
22. Za{to je Sreto
Zirojevi} u hodnik Op{tine
Gacko istresao roj p~ela?
Dodijala nepravda i
birokratija!
56. – 57. Pravilno uzimljavanje
mo`e u{tediti va{ novac i
pove}ati proizvodnju u
sezoni koja dolazi
Za{titite p~elinjak od vjetra
i osigurajte dovoljno
hrane za p~ele
26. – 27. Odr`ani 6. Dani
61. Afri~ka ekologija
meda Hercegovine u Neumu
Za 28 dana bura “pojela”
med!
P~ele ~uvaju stra`u i
glavna su linija
“odbrane”
36. – 37. Neobi~an dom
64. – 65. P^ELARSKI
GLOBUS: Island, dr`ava
sa najmanje p~elara na
svijetu
22 p~elara i 41 ko{nica
za vi{e od 50.000 p~ela
Ko{nica od d`ever javora
visoka vi{e od deset
metara
P^ELAR SAM,
TIM SE DI^IM
10. – 11. Slavo Suboti},
gradi{ki p~elar koji bi
mogao napraviti revoluciju u bosanskohercegova~kom
p~elarstvu i vo}arstvu
Moje p~ele }e biti prve
koje }e krenuti u
komercijalno
opra{ivanje vo}njaka!
23. D`emil Halilovi}
(66), p~elar iz Visokog:
P~ela je k'o zaljubljena
mlada!
30. – 31. Brajs
Hooton, slijepi p~elar
sa Novog Zelanda
Po p~elinjoj pjesmi i
zujanju, znam kad su
moje p~ele sretne!
32. – 33. Smajo Huki},
Tuzlak uzoran p~elar
na otoku Hvaru
“Ljekoviti otok” ostaje
bez lavande i p~ela
39. Mile Jankovi},
p~elar iz ^elinca
U p~elinjaku nema
stresa ni napetosti
38. MOJ P^ELINJAK:
Tatjana Cvijanovi}Mrdak iz Vojvodine
P~elarska prikolica u
bojama prolje}a!
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
3
BH p~elar ISTRA@IVANJA
Nau~nici krenuli u drugom smjeru tragaju}i za odgovorom:
za{to nestaju opra{iva~i?
SUPERP^ELA - odgovor
na krizu prehrambene
industrije?
Kako bi spasili ono {to je preostalo p~elinjih
zajednica na ovom svijetu, nau~nici uveliko
rade na uzgoju bolje p~ele, otporne na
{teto~ine i viruse kao i na velike hladno}e
P
oreme}aj p~elinjih
kolonija (CCD) prvi put
pojavio se u 2006. godini. U Sjevernoj Americi
broj p~elinjih dru{tava strmoglavo pada. Podaci govore da je ova
sezona najgora u posljednjih 35
godina.
Istina je da p~ele nestaju ve}
nekoliko desetlje}a. Razlozi su i
vi{e nego o~iti. Varoa i ostali
virusi postali su otporni na
lijekove koje danas mo`emo
prona}i na tr`i{tu. Umjesto da se
fokusiraju na ovaj problem,
istra`iva~i poku{avaju
druga~ijim pristupom: uzgojem
ja~e p~ele.
Kre~no leglo i paraliza
Za istra`ivanje virusa je
potrebna skupa tehnika i specijalizirani laboratorij. Virusi izazivaju vi{e bolesti p~ela od kojih
su najpoznatije kre~no leglo i
p~elinja paraliza.
Kre~no leglo je zarazna bolest
zatvorenog legla. Pred zatvaranje }elija se zarazi, a larva ugiba
kada ona bude zatvorena.
Poklopci }elija su malo ulegnuti.
Tijelo uginule larve napunjeno je
vodnjikavom, zrnastom
te~no{}u. Ako larvu izvadimo iz
}elije, sa}e izgleda kao da je
smje{teno u nekoj mje{inci.
Ova bolest se kod nas rijetko
javlja. Lako se suzbija i primjenjuju se iste mjere kao i kod
evropske trule`i.
Paraliza p~ela je zarazna
bolest odraslih p~ela. Ova bolest
pojavljuje se kada p~elama
nedostaje bjelan~evinaste hrane,
a postoji obilna pa{a nektara. Na
pojavu bolesti utje~e velika
vru}ina u ko{nici, slaba ventilacija i nedostatak vode za p~ele.
Cijena opra{ivanja
Virusi i ostali nametnici su, prema
UN-u, ubili 85% p~ela na Bliskom
istoku, od 10% do 30% p~ela u Evropi, a
gotovo tre}ina ameri~kih p~ela nestaje
svake godine. To je velika stvar. Preko
70% usjeva u svijetu od kojih ovisi ljudski `ivot, opra{uju p~ele. Cijena ovog
opra{ivanja iznosi preko 80 milijardi
dolara na godi{njem nivou. Mnogo je to
novca, zar ne?
4
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
Zato se bolest naj~e{}e javlja u
suho godi{nje doba.
Rje{enje problema?
Kako nestaje sve vi{e p~ela, a
razlozi su mnogobrojni, nau~nici su
na Univerzitetu Manitoba u
Winnipegu po~eli vaditi matice iz
ko{nica {irom Kanade koje
pokazuju otpornost na viruse. Kroz
razli~ite testove, u uslovima gdje
virusi normalno `ive, testiraju te
nove p~ele - matice. Svaka gen-
eracija pre`ivjelih se uzgaja za
sljede}u sezonu, te se nadaju da }e
na kraju napraviti maticu koja je
otporna na sve bolesti.
Osim {to poku{avaju rije{iti
problem sa virusima, nau~nici
tako|er prave p~elu da izdr`i
ekstremne zimske uslove. Samo
46% evropskih p~ela normalno
pre`ivi zimu, dok su ove p~ele
pokazale mnogo vi{e kada je rije~
o niskim temperaturama. One, za
razliku od evropskih p~ela, imaju
stopu pre`ivljenja od 75% u zimskim uslovima. Ovo su velike zalihe p~ela za predstoje}u sezonu.
Ovakve p~ele, otporne na viruse i
zimu, vjerovatno nisu lijek za sve
na{e p~elinje probleme. No, ova dva
problema nisu jedina sa kojima se
susre}emo. Tu su jo{ i klimatske
promjene, pesticidi, pa ~ak i
kori{tenje mobitela. Ovo su krivci za
sve ve}e nestajanje p~ela sa na{e
planete. U najmanju ruku, uzgoj
bolje vrste p~ele mo`e nam dati
vremena da shvatimo vi{e razloga
zbog ~ega opra{iva~i nestaju - prije
nego {to bude prekasno. AKCIJE BH p~elar
BIRAMO [AMPIONE SATNIH OSNOVA
Izdvajaju se “Ekomed” i “Samadex”
I nakon tre}eg glasa~kog kruga u vodstvu su {ama~ki i bugojanski proizvo|a~i voska.
Ve}ina anketiranih hvali kvalitet, ali i korektnost “Ekomeda”. Na kampanju {a~ice
isfrustriranih p~elara, koji preko nekih portala, poku{avaju da u{utkaju “glas bh
p~elara” niko normalan u ovoj zemlji ne obra}a pa`nju
U
periodu od 15. 06. ove
godine do osmog
avgusta/kolovoza primili smo novih 28 odgovora na na{e pitanje “^iji vosak
koristite i za{to?”. Sa prethodnih
70 glasova, to je glasa~ko tijelo
od blizu stotinu ljudi. Nije to
bezna~ajna armija p~elara koja
se odlu~ila poslati SMS, pismo ili
E-mail poruku na na{u adresu.
Evo ko nam se sve javio tokom
minula dva mjeseca: 1. Zvonimir
Drobnjak: Podr`avam akciju. Mi
u Hercegovini ili sami pravimo
vosak, ili koristimo “Medicomov”
iz Gruda. Ja sam osobno
prezadovoljan njegovim kvalitetom. 2. Benjamin Smajovi},
Banovi}i: Koristim satnu osnovu
Ekomeda i prezadovoljan sam. 3.
Bajro Be{o, Sarajevo: Samadex
iz Bugojna je moj izbor.
Zadovoljan sam njihovim satnim
osnovama. 4. Dragan Mili}:
Sara|ujem sa Ekomedom. 5.
Jozo Zovko: Glasujemo za
“Medicom” iz Gruda. Imaju
najbolju kvalitetu. 6. Salko
Hod`i}, Banja Luka: Glasam za
satnu osnovu proizvo|a~a
Ekomed iz Crkvine. Kvalitet je
odli~an, a i saradnja sa njima je
vrlo korektna. 7. Nenad Bo`i},
Modri~a: Zadnjih otprilike pet
godina koristim vosak Ekomeda
iz [amca. 8. Dejan Savi},
Gradi{ka: Sam proizvodim satne
osnove. 9. Sre}ko Trnini}, Stolac:
Prakticiram da vlastiti vosak
nosim na presovanje, i to u
Trebinje. 10. @eljko Luki},
Bosanski Novi: Snabdijevam se
kod Ekomeda iz [amca i zadovoljan sam. 11. Fadil Mustaba{i},
Sarajevo: Glasam za Ekomed.
Do sada sam zadovoljan kvalitetom njihove satne osnove.
12. Pane Nikoleti}, [ipovo:
Satne osnove nabavljam
uglavnom kod Rajka Star~evi}a
iz Dervente. 13. Jozo Jaki},
Mostar: Ve} godinama koristim
satne osnove firme Ekomed i
zadovoljan sam. P~ele ih rado
grade. 14. Mirsad Cviko, Br~ko
Distrikt: Vlasnik trgovine “Med”
koja 10 godina prodaje satnu
osnovu bra}e Masli} iz [amca.
Nikada nije bilo primjedbe na
kvalitet. Li~no smatram da su
oni najja~i proizvo|a~i satne
KAKO GLASATI SMS-OM
ZA [AMPIONE SATNIH OSNOVA?
Smatramo da je ovo najbolji na~in izbora najboljih i najkvalitetnijih satnih osnova u BiH. Ovo je prilika da objavite vlastita pozitivna ili lo{a iskustva sa satnim osnovama proizvo|a~a za kojeg
ste se opredijelili. Sve va{e ocjene i komentare }emo objaviti.
Svoje SMS poruke {aljite na broj:
091 610 102
(Cijena poruke 1,20 KM + PDV)
Ukucajte PRESS, napravite razmak, zatim upi{ite svoje
podatke i ime proizvo|a~a, ~ije satne osnove koristite.
Mo`ete nam i pisati na E-mail: bhpcelar@avaz.ba ili po{tom na
adresu: BH P^ELAR, D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo (ZA IZBOR
[AMPIONA SATNIH OSNOVA). Fax poruke {aljite na broj 033 767 566
KONA^NA TABELA
1. Ekomed – [amac 44 (32)
2. Samadex – Bugojno 18 (14)
16 (9)
3. Samostalno
4. Medicom – Grude
4 (2)
5. Bra}a Nurki} – Gra~anica 4 (4)
6. Rajko Star~evi} – Derventa 3 (1)
7. Med impex – Ugljevik 3 (3)
8. PIP – Kladu{a
3 (3)
9. Medita – Banja Luka 2 (2)
osnove na Balkanu. BiH je malo
tr`i{te za njih i na kraju moram
re}i da su to voema ~estiti i
po{teni momci. 155. Mehmed
Karaji}, Velika Kladu{a: Zbog
lo{eg iskustva sa parafinom u
osnovama, sam pravim ve}
~etvrtu godinu. 16. Miro Ostoji},
^itluk: Sam pravim satne
osnove, ne koristim tu|e usluge.
17. @eljko Bajovi}, Bile}a:
Osnove nabavljam u zadruzi
“@alfija” iz Trebinja. Ranije sam
nabavljao i iz Crne Gore i Srbije.
18. Hamdija Gazibegovi}:
Koristim satnu osnovu Ekomeda
iz Crkvine i vrlo sam zadovoljan
kvalitetom. 19. Savo Ja}imovi},
Bosanski Brod: Ve} deset godina
vosak nabavljam od Rajka
Star~evi}a iz Dervente.
Zadovoljan sam. 20. Amel
Had`ihasanovi}, @ep~e: Koristim
satne osnove Samadexa iz
Bugojna. Nemaju parafina,
kvalitetne su. 21. Nenad
Kanostrevac,
Rogatica:
Posljednjih
sedam godina
satne osnove
nabavljam kod
bra}e Masli} iz
[amca. Dakle,
Ekomed je moj
izbor. 22. Halid
Ahmi}, Sanski Most:
Koristim satne osnove
proizvo|a~a Samadex iz
Bugojna. 23. Dimitrije Milo{evi},
Gacko: Uglavnom pravim sam.
Ponekad nabavljam u zadruzi
“@alfija”, u Trebinju. 24. Abduhal
Smajlovi}, Banovi}i: Koristim
satnu osnovu firme Ekomed iz
Crkvine i vrlo sam zadovoljan.
25. Neboj{a Andri}, So~kovac: za
svoje potrebe samostalno
proizvodim satne osnove.
Isplatnije je, a i sigurnije. 26.
Rizo Omerovi}, Br~ko: Koristim
Ekomedovu satnu osnovu. 27.
Mladenko Mili{i}, Derventa:
Imam svoje vlastite kalupe za
pravljenje satnih osnova, tako da
ih od svoga voska sebi i pravim.
28. Bajro [ehovi}, Sarajevo: Od
ove godine koristim osnove
bugojanskog “Samadexa”. Meni
je najva`nije da su njihovu satnu
osnovu p~ele primile.
Na{a akcija i dalje traje.
Molimo p~elare, udru`enja,
zadruge, vlasnike trgovina, da
nam SMS-porukama, elektronskim putem ili po{tom {alju
svoje prijedloge, sugestije,
iskustva... sa doma}im ili
inozemnim proizvo|a~ima
voska. Svako va{e javljanje od
dragocjene nam je pomo}i. Jer,
samo tako }emo imati “crno po
bijelom” – ko u BiH proizvodi
sme}e, a ko kvalitetan vosak, ko
la`e i spletkari, a ko pi{e istinu i
vodi ra~una o kvalitetu voska. avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
5
BH p~elar INTERVJU
EKSKLUZIVNO: Dr. sc. Damir [EK
Saradnja sa nau~nicima iz
U Americi su problemi sa propadanjem p~elinjih zajednica puno kompleksniji nego
kod nas u Evropi. Kranjska p~ela selekcionirana je i na bolesti p~ela, naro~ito na
ameri~ku gnjilo}u, a u posljednje vrijeme i varoozu, te je i sa tog aspekta zanimljiva.
Stoga na na{e prostore ne bi bilo razumno uvoditi druge rase p~ela
P
rof. dr. sc. Damir [ekulja
ro|en je u Rijeci.
Diplomirao je i magistrirao na Veterinarskom
fakultetu u Zagrebu na patologiji
p~ela, nakon ~ega odlazi na
specijalizaciju u Austriju na
p~elarski Institut Lunz am See,
gdje zapo~inje prakti~ni
istra`iva~ki rad na bolestima
p~ela. Doktorirao je Be~u na
Veterinarskom fakultetu.
Povratkom u Rijeku, uklju~io se
u prakti~nu realizaciju me|unarodnog projekta uzgoja matica iz
programa selekcije na varroa
toleranciju na hrvatskim otocima.
Aktivno p~elari sa oko 300
p~elinjih zajednica, koje koristi
kao bazu za uzgoj selekcioniranih
matica. U stru~nom i nau~nom
radu koristi se literaturom na
svjetskim jezicima. Osim
engleskog, njema~kog i talijanskog, slu`i se i francuskim, {panskim i ruskim jezikom. Znanje iz
jezika stekao je tijekom studija u
Zagrebu, na kursevima u
inozemstvu, te du`im boravcima
u stranim zemljama. Zaposlen je
na Veleu~ili{tu u Rijeci, kao profesor i ekspert iz podru~ja
p~elarstva, na poziciji prodekana
za me|unarodnu saradnju.
u na{oj zemlji i za{to jo{ uvijek
nema konkretne saradnje izme|u
nau~nika dvije susjedne zemlje.
Profesore [ekulja, jesu li p~ele
zaista pred izumiranjem i
mo`emo li sprije~iti njihovo nestajanje i utjecaj eventualnog nestanka p~ela na ~ovjeka?
- To pitanje mi u posljednje vrijeme ~esto postavljaju, naro~ito u
kontekstu Einsteinove pretpostavke da bi ~etiri godine nakon
izumiranja p~ela nestala i ljudska
vrsta. Ukoliko bi zaista kojim nesretnim slu~ajem do{lo do takvog
scenarija, zaista bi nestanak p~ela
izazvao brojne ekolo{ke, ~esto na
prvi pogled i nesagledive
posljedice. Naime, p~ele sudjeluju
u opra{ivanju brojnih biljnih vrsta,
koje slu`e u
ljudskoj
P~ele nisu pred izumiranjem
U ekskluzivnom razgovoru za
BH p~elar, dr. Damir [ekulja
otkriva za{to je Kranjska p~ela
najbolja rasa, zbog ~ega je u
Americi mnogo gora situacija
nego u Evropi kada je rije~ o
izumiranju p~ela, {ta
misli o p~elarstvu
6
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
ishrani, pa bi zasigurno njihovim
nestankom do{lo do poreme}aja
u proizvodnji i opskrbi hranom u
svjetskim razmjerima. Takav
poreme}aj zasigurno bi poremetio odnose snaga u svijetu i
mogao bi biti povod nemirima
ve}ih razmjera.
- Sa druge strane, p~ele su glavni
opra{iva~i brojnih autohtonih i
divljih vrsta biljaka, koje zahvaljuju}i njima uspijevaju proizvesti
sjeme, va`no ne samo za njihovu
daljnju reprodukciju, ve} i za
prehranu brojnih ptica, koje su pak
sastavni dio osjetljivog ekolo{kog
sustava. Te{ko je predvidjeti {to bi
se sve dogodilo nestankom p~ela,
jer taj bi nestanak zasigurno izazvao „domino efekt“ neslu}enih
razmjera. Moje osobno mi{ljenje je
da to ipak ne bi izazvalo kraj svijeta, ili sli~ne apokalipti~ne scenarije, jer treba se sjetiti
~injenice da prije dolaska
Europljana, p~ele nisu nastanjivale Sjevernu i Ju`nu
Ameriku, nije ih bilo ni u
Australiji, ni na Novom
Zelandu, ni u Sibiru...
Ameri~ki nau~nici rade
na projektu uzgoja
otpornije p~ele. Da li je
to put kojim treba i}i
kako bi se za{titile p~ele?
- U Americi su problemi
sa propadanjem p~elinjih
zajednica puno kompleksniji nego kod nas u Europi.
Osim uobi~ajenih problema
vezanih uz bolesti (varooza,
etinoza ali i druge bolesti), tamo
je i problem u tome {to ogroman broj p~elinjih zajednica
svake godine seli na opra{ivanje
badema u Kaliforniju.
Time su p~ele ne
samo u
stresu zbog dugotrajnog transporta,
ve} su i dugo vremena na
monoflornoj ishrani, te su uz to
p~ele iz raznih krajeva kontinenta
dovedene u neposrednu blizinu, {to
pogoduje {irenju bolesti.
- Kod njih je prisutan i drugi
problem, a to je nedostatak
genetske raznolikosti, jer je
zabranjen uvoz p~ela, pa se u
cijeloj zemlji „vrte“ geni relativno
malog broja uzgojnih linija. Sve je
to dodatno naru{ilo otpornost
p~ela. Me|utim, na vitalnosti p~ela
radi se zajedni~ki ne samo u
Americi, ve} i drugdje. Vitalnost
p~elinjih zajednica prisutna je u
selekcijskom programu Njema~kih
uzgajiva~a matica, te se uz ostale
selekcijske parametre (agresivnost, medonosnost, sklonost
rojenju...) gleda i na uspje{nost
prezimljavanja. Moje osobno
mi{ljenje je da p~elari trebaju imati
na umu da su p~ele modernim
p~elarenjem dovedene u stanje
stalnog stresa, te im treba
pomo}i da budu {to je manje
mogu}e nepotrebno uznemiravane ili previ{e eksploatirane.
P~ele treba lije~iti efikasnim
sredstvima, koja ne ostavljaju
rezidue i ne djeluju {tetno na
razvoj p~elinje zajednice.
- Neki p~elari izvade p~elama do
jeseni sav med, pa ih uzimljuju
Hrvatsko
p~elarstvo i EU?
- Hrvatsko p~elarstvo se ve}
dulje vrijeme priprema za ulazak u
EU. Napravljen je katastar p~elinjih
pa{a, uvedeni su povjerenici za
p~elarstvo, te je puno jasnije koliko
je p~elara, koliko p~elinjih zajednica, te tko ima pravo i na kakve potpore. Iako ne o~ekujem da }e se
samim ulaskom RH u EU i{ta
drasti~no promijeniti, uvjeren sam
da }e to biti dugoro~no korisno za
doma}e p~elare.
BH p~elar
ULJA, profesor Veleu~ili{ta u Rijeci
BiH je povr{na i marginalna
Povr{ni kontakti sa BiH
- U na~elu, ja sam uvijek spreman za suradnju, a kako smo na ovim
prostorima svi povezani zajedni~kim interesima, uvjeren sam da }e
se suradnja u budu}nosti intenzivirati. Za sada su moji kontakti sa bh.
p~elarima, udrugama i institucijama uglavnom povr{ni i marginalni.
P~elarstvo u BiH je po strukturi, na~inu p~elarenja i tradiciji, vrlo
sli~no onom u RH. Budu}i da su i interesi p~elara vrlo sli~ni, ja se
nadam da }e uskoro do}i trenutak kada }e se i suradnja me|u
p~elarima intenzivirati, naro~ito, jednog dana, nadam se ne u tako
dalekoj budu}nosti, kada }e i BiH u}i u EU.
P~elari u cijeloj regiji trebaju pratiti saznanja u tretiranju bolesti p~ela,
kontrolirati efikasnost provedenih tretmana, te nastojati pro{iriti interes
za p~elarstvo na mla|e nara{taje. Od apitehni~kih mjera, spomenuo bih
ono {to, nadam se, svi p~elari znaju: treba usvojiti provo|enje redovite izmjene
lo{eg ili starog sa}a iz ko{nica, jer se time ne samo omogu}uje matici optimalno zalijeganje, ve} se sprje~ava {irenje nekih p~elinjih bolesti. Isto tako, treba
redovito mijenjati matice po mogu}nosti od selekcioniranog genetskog materijala, jer se time pove}ava vitalnost zajednica, i pove}avaju prinosi u medu.
samo na {e}ernom sirupu, koji ima
samo hranjivu vrijednost. To je u
na{im krajevima ~est uzrok smanjivanju otpornosti p~ela na bolesti i
~esto upravo o tome ovisi ho}e li
p~ele uspje{no prezimiti ili }e stradati. Treba imati na umu da p~ele
proizvode med prvenstveno za
dugoro~no odr`avanje vitalnosti
vlastite vrste i u tome su vrlo
uspje{ne. Ljudi im smiju uzeti vi{ak,
ali ne i onaj bitan dio koji im je
potreban za vlastiti razvoj i zdravlje.
^udotvorni {tapi} je u
na{im rukama
Da li mo`emo o~ekivati bolja
vremena kada je rije~ o
p~elarstvu na ovim podru~jima?
- Na{a je regija jedno od najpogodnijih podru~ja u svjetskim
razmjerima za dr`anje p~ela.
Imamo p~elarsku tradiciju, imamo
vrlo kvalitetnu rasu p~ela, imamo
vrlo raznolike i izda{ne p~elinje
pa{e... Ho}emo li to iskoristiti,
ovisi o nama samima. Na ovim
podru~jima se ~esto o~ekuje na
~udotvorni {tapi} kojim }e netko
sa strane (dr`ava, fondovi, institucije...) zamahnuti i u~initi ne{to
mogu}im. Imamo sve preduvjete
da budemo uspje{ni, ali dok ne
shvatimo da je klju~ uspjeha u
nama samima, bolja vremena
ne}e nastupiti ni u p~elarstvu, ali
ni u drugim djelatnostima.
Koliko se Kranjska p~ela (Apis
mellifera carnica) razlikuje od
ostalih vrsta p~ela i koliko je
otpornija na bolesti?
- Apis mellifera carnica je
jedna od najboljih p~elinjih rasa.
Ona je prilago|ena na{im prostorima, ali i na{em na~inu
p~elarenja. Zimi prezimljava u
vrlo malim zajednicama, i sa
puno manje hrane nego je to
primjerice slu~aj kod talijanske
p~ele, ali zato u prolje}e ima
impresivan razvoj, tako da do
glavne pa{e razvije zajednicu do
pune snage. Osim toga, zahvaljuju}i dugotrajnoj selekciji koja se
provodi desetlje}ima u brojnim
centrima naro~ito u Njema~koj i
Austriji, ali i u ^e{koj, Sloveniji i
drugdje, postignuti su impresivni
rezultati kako u selekciji na
bolesti p~ela, tako i u selekciji na
medonosnost, {to je p~elarima
uvijek najzanimljiviji parametar.
- Uva`eni austrijski znanstvenik
prof. dr. Hermann Pechhacker,
nedavno je na jednom izlaganju
iznio kako se u Austriji u posljednjih
20 godina, samo na ra~un selekcije,
svake godine pove}ava prosje~an
prinos po ko{nici za 500 grama,
dakle 10 kg meda vi{e nego pred 20
godina, samo zbog bolje matice!
Ostali parametri nisu tako jasno
uo~ljivi, ali su mjerljivi i itekako
prisutni. Imamo izvrsnu p~elu, ali
trebalo bi vi{e raditi na izravnijem
uklju~ivanju u svijetu dostignutih
selekcijskih rezultata u na{e prakti~no p~elarstvo. Kranjska p~ela
selekcionirana je i na bolesti p~ela,
naro~ito na ameri~ku gnjilo}u, a u
posljednje vrijeme i varoozu, te je i
sa tog aspekta zanimljiva. Stoga na
na{e prostore ne bi bilo razumno
uvoditi druge rase p~ela.
Projekti za bolje p~elarstvo
Uklju~eni ste u projekt uzgoja
matica na otoku Unije. Mo`ete li
nam re}i ne{to vi{e o tome?
- Projekt selekcije p~ela na varroatoleranciju je dugotrajan i vrlo
spor put do vrlo zahtjevnog cilja,
dobivanja p~ela koje su tolerantne
na varrou. Naime, uo~eno je da se
neke p~ele bolje ~iste od varroe
od drugih, pa se onda zaklju~ilo
da bi se tu osobinu moglo uklju~iti
u selekciju. Problem je u tome,
{to se ne `eli dobiti samo p~ela
koja je otporna na varrou, a ima
sve ostale parametre lo{e, ve} se
`eli zadr`ati do sada postignute
rezultate selekcije, i u to ukomponirati toleranciju na varrou.
Dakle, `ele se dobiti p~ele koje
imaju natprosje~ne prinose u
medu, koje su blage, mirne na
sa}u, manje sklone rojenju..., a uz
to i tolerantne na varrou.
- Budu}i da se sparivanje p~ela
doga|a u zraku, sa velikim brojem trutova, selekciju je mogu}e
provoditi (osim umjetnim osjemenjivanjem), na izoliranim
otocima sa kontrolom trutovskih
zajednica. U tu svrhu, na po~etku
je izabran otok Unije, a kasnije
se projekt premjestio na otok
Mali Drvenik (kod Trogira).
- Sistem rada je u na~elu jednostavan. Na otoku se osiguraju trutovske zajednice, koje imaju matice odre|enog podrijetla. U vrijeme
sparivanja samo su njihovi trutovi
prisutni na otoku. Matice koje se
dovode na sparivanje su drugog
podrijetla. Svake godine proizvede
se nekoliko stotina takvih matica,
koje se dijelom prodaju
njema~kim i austrijskim p~elarima, koji su upoznati sa ciljem projekta, pa kupnjom takvih matica
omogu}uju finansijski nastavak
projekta, koji je uzgred re~eno
uglavnom baziran na entuzijazmu
sudionika, bez ikakve potpore sa
strane. Dio proizvedenih matica
zavr{i na partnerskim institutima,
koji odabiru genetski materijal za
narednu godinu.
- U projektu, ili mo`da bolje re}i
programu, sudjeluju P~elarski institut u Kirchhainu (ali manje aktivno i
drugi njema~ki p~elarski instituti),
P~elarski centar u Bantinu,
Njema~ka udruga proizvo|a~a matica AGT, Austrijska udruga uzgajiva~a matica ACA, te Veleu~ili{te u
Rijeci. Prakti~na realizacija programa je pod mojom osobnom kontrolom, a za trutovske zajednice na
otoku Mali Drvenik, brine se p~elar
Rino Gracin. Uspjeh ovakvog pristupa je vrlo izgledan, ali je i dugotrajan. P~ele koje su dobivene u
programu nisu jo{ tolerantne na
varrou, ali su prema nekim
pokazateljima oko 50 % tolerantnije
od onih koje nisu u selekciji.
Jasmin HAD@IAHMETOVI]
Mo`emo uvesti med,
ali ne i opra{iva~e
Uvoz meda iz prekomorskih zemalja trebalo bi pak ograni~iti na
na~in da ne konkurira lokalnim p~elarima, jer, kako sam jednom
prilikom pro~itao na edukativnom plakatu jednog njema~kog
instituta: „Mi mo`emo uvesti med, ali ne mo`emo uvesti
opra{iva~e“. Moje osobno mi{ljenje je da p~ele ipak nisu pred izumiranjem. To me|utim ne zna~i da je stanje sa njima u redu.
Broj p~ela po jedinici povr{ine pojedine zemlje, treba pa`ljivo odr`avati,
jer su one ~esto onaj jezi~ac na vagi izme|u obilja i neima{tine, uspjeha u
proizvodnji hrane za vlastite potrebe i nepotrebnog uvoza hrane.
Odr`avanju te ravnote`e posredno mo`e pomo}i svaki pojedinac, ako ve}
ne dr`anjem vlastitih p~ela, onda barem kupnjom lokalnog meda, ~ime se
poti~e opstanak lokalnih p~elara. To je ujedno, i najbolji na~in globalnog
djelovanja u smislu za{tite opstanka p~ela i o~uvanja njihove uloge u prirodi.
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
7
BH p~elar AKTUELNOSTI
U OKTOBRU – JO[ JEDNA KNJIGA
RAJKA RADIVOJCA
Nakon sjajnog uspjeha knjige prvjenca jednog od na{ih
najve}ih p~elarskih autoriteta Rajka Radivojca “P~elarstvo –
ilustrovani priru~nik za po~etnike”, ~iji je tira` planuo za nekoliko mjeseci, ovaj stru~njak ide dalje. U zavr{noj fazi su
pripreme za njegovu novu knjigu pod nazivom “P~elarstvo priru~nik za napredne p~elare”.
Rajko je ponovo okupio staru ekipu i najavljuje da }e koncem
novembra ove godine i ovo djelo biti dostupno bh. i inozemnom
tr`i{tu.
- U ovom priru~niku detaljno je prikazan na~in rada u
p~elarskoj proizvodnji i svemu onome {to je prati. Tako|er, prvi
put u javnosti, argumentovano i stru~no }u razotkriti neke od
najve}ih i naj~e{}ih p~elarskih zabluda, te prikazati i onu
skrivenu, drugu stranu – otkrio nam je Rajko Radivojac.
Bogato opremljena i ilustrirana sa preko 200 fotografija,
pisana jednostavnim jezikom, knjiga }e biti od velike koristi
svim p~elarima, a posebno onima koji su savladali osnove
p~elarstva. Oni }e mo}i samostalno, bez i~ije pomo}i, da se
upuste u ozbiljnu p~elarsku proizvodnju.
Potencijalni sponzori, komitenti, distributeri i p~elari, ako prepoznaju svoj interes i u ovoj Rajkovoj knjizi, ~iji je prvi tira`
2.000 primjeraka, mogu se javiti na broj telefona: 065 969 393.
Rajko Radivojac sa knjigom prvjencom
Ima li nau~ne aktivnosti u BiH
koja se bavi problematikom
bolesti p~ela?
Dr. Violeta Santra~
8
Rad pod naslovom "Ameri~ka i evropska gnjilo}a: rana
detekcija bolesti p~elinjeg legla, monitoring tokom
2010 godine u Republici Srpskoj, Bosna i Hercegovina
autorice Violete Santra~ predstavljen je na ~etvrtom
Kongresu evropskih mikrobiologa koji se odr`avao od
26. do 30. juna u @enevi. Rad je predstavljen u formi
poster prezentacije na najbrojnijem svjetskom skupu
mikrobiologa.
- Cilj nam je bio skrenuti pa`nju mikrobiolo{ke javnosti
o prisutnosti i zna~aju bakterijskih bolesti legla p~elinjih
zajednica, njihovom ranom otkrivanju, problematici u
postoje}oj sistematici uzro~nika bolesti glavni je razlog
za predstavljanje ovog rada. Slo`enosti odnosa kojim se defini{e „tipi~an klini~ki slu~aj“ u formama
mije{ane infekcije kod Evropske gnjilo}e, koja je vi{e sindrom nego jedno oboljenje, i potreba izrada
efikasnih kontrolnih pristupa u kontroli bolesti koja je sve prisutnija na p~elinjacima u BiH - kazala je dr.
Violeta Santra~ sa banjalu~kog Veterinarskog instituta "Dr. Vaso Butozan" .
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
BH p~elar
Ako je suditi po izvje{tajima
iz svih krajeva BiH, ovogodi{nja
p~elarska sezona nekome je
bila ma}eha, a samo rijetkima
majka. Dok neki p~elari zadovoljno trljaju ruke, ve}ina upozorava da }e biti pravo umije}e
kvalitetno zazimiti p~ele, kada nisu uspjele dovoljno prikupiti
meda ni za sebe.
Bagrem, kao prva glavna pa{a na doma}im terenima, je
pro{ao u ki{i. Tek rijetki p~elari dolinom Bosne, Sane, Posavine... uspjeli su izvrcati desetak kilograma po ko{nici. Kraji{nici u vrijeme bagrema nisu imali razloga
ni paliti vrcaljke. Lo{e je bilo i u isto~noj Bosni. Dijelovi oko Drine, predjeli Trnave,
gdje bagrem zna dobro zamediti, su potpuno podbacili.
- Bolje je nego lani, ali svejedno lo{e - ka`e Miko Despotovi}, jedan od najuglednijih p~elara u Bijeljini.
Dobrom bagremovom pa{om mogu se pohvaliti jedino p~elari iz Posavine,
naro~ito oni iz okoline Od`aka.
Lipa i kesten tako|er su pro{li u ki{i. Kraji{ki p~elari, kojima su lipa i kesten dvije
od ukupno ~etiri glavne pa{e, planiraju Vladi Unsko-sanskog kantona uputiti zahtjev
da ih, zbog lo{e p~elarske godine, pomogne finansijski. Ako Vlada odbije njihove
zahtjeve, mnogi p~elari }e se na}i na mukama. Prema rije~ima Sulejmana Alijagi}a,
predsjednika Saveza p~elara USK, na sve ~etiri pa{e imali su oko osam kilograma.
Pro{le godine Trebinjci su vrcali i do 40 kilograma po ko{nici - ove godine p~ele
moraju prihranjivati. Kadulja, dra~a, tiliovina, i u zapadnoj i isto~noj Hercegovini su
podbacile! Tamo{nji p~elari sre}u su tra`ili u Od`aku, Livanjskom polju, Kupresu...
Medilo je jedino na ve}im brdskim i planinskim pa{ama. Odli~no su medili
Kupres, [ujica, Duvno, Mesihovina, Ro{ko polje... U centralnoj Bosni, prema svjedo~enju Hasana Smailbegovi}a iz Breze, “ni{i}ka heljda” je napunila ko{nice
medom vrhunske kvalitete. Odli~ni prinosi su bili na Vranici i Romaniji, gdje nije
bilo ko{nice bez minimalnih 20 kg meda.
Hercegova~ki p~elari sve nade pola`u u vrijesak. Ako on zamedi, mo`da i spase
gubitke iz ovogodi{njeg ki{nog prolje}a!
Ar. A.
[uma i livada spa{avale
p~elarsku sezonu
S.O.D.
Stolarska radnja TUR^INOVI]
Pazari}
PROIZVODIMO:
Sve vrste ko{nica Ramova
Podnja~a Krovova,
Hranilica ...
Mob.: +387 61 890 330
Ulica 9. maj broj 1., Pazari}, BiH
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
9
BH p~elar TEME
Slavo SUBOTI], gradi{ki p~elar koji bi mogao napraviti
Prije nekoliko
mjeseci trebao je
voziti 72 ko{nice na
vo}njak kru{ke od
devedeset hektara
u selu Jablanica
nadomag Gradi{ke,
ali je do{lo do
manjih
nesporazuma sa
vlasnikom
vo}njaka, pa je
cijeli projekt
trenutno na
~ekanju. No,
Slavo se nada
da }e ve} idu}e
godine njegove
p~ele svoj
posao raditi
uveliko
S
vake godine po~etkom
februara u Kaliforniji
po~ne najmasovnije
opra{ivanje na planeti –
opra{ivanje badema! Ovda{nji
p~elari uzgajaju oko 350.000
p~elinjih zajednica samo u tu
svrhu, ali kako to nije dovoljno
za opra{ivanje svih hektara
zasa|enih bademom u ovoj
zapadnoameri~koj dr`avi sa
obala Tihog okeana (ukupno je
potrebno oko 1.500.000 dru{tava)
p~ele se dovoze iz drugih dijelova SAD, pa ~ak i iz Australije.
Prosje~na cijena za opra{ivanje
badema u
Slavo Suboti}:
P~elari i vo}ari
trebaju prona}i
zajedni~ki jezik
Kaliforniji sko~ila je sa 80 dolara
po zajednici u 2005. na 150
dolara u 2008. godini, a za
supersna`ne zajednice i do 200
dolara. Umjesto da se usredsrede na proizvodnju meda, kalifornijski p~elari su se opredijelili
da uve}aju broj zajednica za
opra{ivanje badema. P~elarenje
na med tokom proljetnih i ljetnih
mjeseci `rtvovano je kako bi se
proizvodne p~elinje zajednice
podijelile (vje{ta~ki razrojile) i
ispunili zahtjevi za opra{ivanje
badema u februaru naredne
godine.
Korist i dobit
P~elari iz Kalifornije otkrili su
da je isplativije opra{ivanje
badema nego p~elariti na med,
jer opra{ivanje je siguran i stalan izvor prihoda dok je
proizvodnja meda talac promjenjivih vremenskih prilika i hirovitih tr`i{nih cijena.
Slavko Suboti}, p~elar iz mjesta Kozinci pokraj Gradi{ke
mogao bi postati prvi p~elar u
BiH koji je sistem p~elarenja
prepisao od kalifornijskih
p~elara. Jo{ ovog ljeta on je
„spakovao“ 72 ko{nice koje je
trebao voziti na vo}njak u mjesto
Jablanica, tako|er nadomak
Gradi{ke. Ali ne na badem kao
kalifornijski p~elari ve} na planta`u kru{ke.
Ipak, u posljednji ~as cijeli
projekt je zustavljen jer
Slavo nije mogao prona}i
zajedni~ki jezik sa vlasnikom vo}njaka oko
za{tite p~ela prilikom
prskanja vo}a. Ali to
ne zna~i da do
dogovora ne}e do}i
ve} narednog
prolje}a.
Danas, dok u
Koznici Slavo
Iako rado p~elare na med i
posje}uju izlo`be meda,
gradi{ki p~elari oku{ali bi
se i u komercijalnom
opra{ivanju poljoprivrednih
kultura
prirema p~ele za zimovanje i
uveliko se bori protiv varoe, sve
vi{e razmi{lja kako }e i ostale
p~elare potaknuti da krenu u
komercijalno opra{ivanje.
Prema njegovoj ra~unici, p~elari
u BiH, mogu ostvariti, ako ne
ve}u onda barem mogu imati
sigurniju korist od opra{ivanja
nego od p~elarenja na med.
- Od vo}ara sam tra`io 50 KM
po ko{nici, i to za jake zajednice!
Pristao je. Me|utim, iskrsle su
manje nesuglasice kada smo
govorili oko na~ina terapiranja
vo}ki. Njegovi saradnicu su
tra`ili da za vrijeme prskanja
vo}a odvozim p~ele i ponovo ih
vra}am nakon zavr{etka
prskanja, a ja smatram da bi to
za p~ele bio stres. Zbog toga je
cijeli projekt na ~ekanju.
Insistiram da defini{emo i te
stvari – ka`e Slavo.
Njegova porodica i on ve} petnaestak godina `ive isklju~ivo od
p~elarstva. Uglavnom su do
Moje p~ele }e biti prve
u komercijalno opra{iv
10
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
BH p~elar
revoluciju u bosanskohercegova~kom p~elarstvu i vo}arstvu
sada p~elarili na med i druge
p~elinje prizvode, ali su voljni
`ivjeti od opra{ivanja vo}njaka.
Pa{ne prilike u BiH posljednjih
godina sve su lo{ije, a nizak
standard gra|ana diktira i niske
cijene meda i drugih p~elinjih
proizvoda.
Dresura p~ela
Vi{e studija ra|enih u SAD
proteklih godina pokazuju da su
prinosi u medu i drugim
p~elinjim proizvodima na dru-
gom mjestu, a da je korist od
opra{ivanja p~ela u svijetu
daleko ve}a. Prof. dr. Husnija
^erimagi} sa Poljoprivrednog
fakulteta u Sarajevu jo{ 70-ih
godina navodio je kako su prinosi kod jabuke za 30 % ve}i
ukoliko u blizini vo}njaka ima
p~elinjak. Isto toliko pove}avaju
se prinosi kod kru{ke, tre{nje i
drugih vo}ki.
Osim toga, navodi dalje ovaj
ugledni profesor, plodovi
vo}njaka u ~ijoj blizini se nalazi
p~elinjak su mnogo kvalitetniji
od vo}njaka koji nema p~elinjak
u svojoj blizini.
Opra{ivanje vo}a, iako izgleda
jednostavno, i nije ba{ tako
lagan posao. Naro~ito ako se
radi o vo}njacima sa manje
medonosnim biljkama, poput
vo}njaka kru{ke kojeg su trebale opra{ivati Slavine p~ele.
- Ako p~elar `eli da p~ele
opra{uju, recimo kru{ke, onda
se moraju ispuniti odre|eni
uslovi za to - takozvana dresura
p~ela. Dresura p~ela je davanje
p~elama aromati~nog {e}ernog
sirupa sa aromom biljke koju
`elimo da opra{ujemo. U {e}erni
sirup se uve~e potope prvi
cvjetovi biljke da
{e}erni
sirup upije mirise. Ujutru prije
izlaska p~ela takav sirup se u
maloj koli~ini do 100 ml daje
p~elama. One dobijaju}i sirup dobiju i miris procvjetale biljke i u toku
dana u potrazi za nektarom idu u
pravcu tih biljaka. Na taj na~in,
znatno se pove}ava opra{ivanje tih
biljaka – ka`e Slavo.
Potreban broj dru{tava po hektaru za dobro opra{ivanje zavisi
od vrste biljke, od lokaliteta, a
neki autori u svojim radovima
(Martinu 1974) navode da je za
jabuku, vi{nju i {ljivu potrebno
2,5 dru{tava po hektaru, dok je
za kru{ku to 5 dru{tava zbog
manje atraktivnog polena.
Nepovoljne vremenske prilike
pove}avaju potreban broj
dru{tava na 3 do 4 po hektaru.
- Mr. Goran Mirjani} sa
Poljoprivrednog fakulteta u
Banjoj Luci htio je da napravimo i
jedan eksperiment. Pratili bismo
prinose na vo}njacima koji imaju
p~elinjake u blizini i one koji to
nemaju. Tako bismo dobili jasnu
ra~unicu – ka`e Slavo.
Armin ALJOVI]
Dragoja Doj~inovi}, predsjednik Udru`enja vo}ara RS
Od naredne godine ozbiljnija
saradnja sa p~elarima
Dragoja Doj~inovi}, predsjednik
Udru`enja vo}ara RS u izjavi za BH
p~elar rekao je kako su vo}ari
po~etkom ove godine imali nekoliko
sastanaka sa predstavnicima p~elara
iz RS, te kako su zajedni~i zaklju~ci
bili da se saradnja izme|u njih treba
podi}i na mnogo ve}i nivo.
- Nadam se da }emo uspostaviti
saradnju ve} od naredne godine.
P~elari su dobro organizovani, vrijeme je da sjednemo i dogovorimo
konkretne stvari. Jer, vo}arima nema
`ivota bez p~ela.
Dragoja Doj~inovi}
koje }e krenuti
anje vo}njaka!
P~elinjak
porodice Suboti}
uvijek je mobilan
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
11
BH p~elar TEME
Koliko sara|uju p~elari i
Nek kom{iji crkne
Krajnje je vrijeme
da p~elari i vo}ari
po~nu sara|ivati i
dogovarati se. U
Republici
Srpskoj, ovaj
problem nije
toliko izra`en.
Naprotiv,
Udru`enje vo}ara
ovog entiteta, u
ovoj i narednoj
godini planira
pro{iriti saradnju
sa vo}arima kada
je rije~ o
opra{ivanju i
naknadi za taj
posao
P
~elar bi trebao biti
najbolji prijatelj vo}aru. I
obrnuto. No, na`alost,
rijetka su takva prijateljstva u na{oj zemlji ili ih
nema uop{te. Na dr`avnom
nivou ne postoje savezi p~elara
niti vo}ara koji bi zajedni~kim
snagama mogli raditi na projektima od dobrobiti za na{u zemlju.
A toliko se di~imo na{om
poljoprivredom i Evropi nudimo
sliku koja nije ba{ tako idili~na. Ni
jedan dosada{nji poku{aj organiziranja vo}ara na dr`avnom
12
nivou nije donio rezultat. Preko
entitetske (ponekad i kantonalne i
op}inske) crte se ne mo`e!
U Kanadi, Americi, [vicarskoj i
mnogim drugim zemljama koje
nemaju resurse i uslove koje
daruje priroda kao {to ih imamo
mi, p~elari `ive od vo}ara, a
vo}ari zadovoljno trljaju ruke kad
ih nazove neki p~elar i ponudi im
saradnju u vidu opra{ivanja
nepreglednih vo}njaka.
Gora`de kao i drugi dijelovi zemlje
Kao i u svim dijelovima na{e zemlje, ni u Gora`du nema neke
ve}e saradnje izme|u lokalnih p~elara i vo}ara. Kako nam je
kazao Semir Nevori}, vo}ari iz Udru`enja "Drina" uredno
obavje{tavaju p~elare kad do|e vrijeme prskanja kru{ke, jabuke,
malina...
- [to se ti~e unajmljivanja ko{nica u svrhu opra{ivanja
vo}njaka, do toga jo{ uvijek nije do{lo - kazao je Semir iz
Savjetodavne slu`be u sklopu Udru`enja gora`danskih
vo}ara.
Kom{ijski odnosi
Sredinom pro{le godine, objavili smo pri~u o tome kako su
vo}ari otrovali p~ele na podru~ju
Semberije. Tretirali su vo}njake
raznim pesticidima u vrijeme
kad su p~ele najaktivnije. To se
nije smjelo desiti. Ovakvih primjera nema nigdje u svijetu. Zna
se da jabuka, kru{ka, malina,
breskva, smokva... ne mo`e uspjeti bez malih leta~ica o kojima
svi ovisimo.
Na`alost, problem u Semberiji
nije presedan u p~elarstvu
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
Na`alost, nema saradnje
U ^apljini i {irom zapadne Hercegovine, ne postoji neka konkretna saradnja. Kako nam je rekao Slaven Kordi}, p~elar i
predsjednik Nadzornog odbora ~apljinskih p~elara,
na planu saradnje vo}ara i p~elara nije bilo nekih
konkretnijih koraka.
- Na`alost, nismo mogli uspostaviti neki vid
suradnje sa vo}arima ovog kraja. Znam da
p~elari u svijetu zara|uju velike novce kada je
Slaven
rije~ o opra{ivanju, ali mi smo jo{ uvijek daleko
Kordi}
od toga - kratko je kazao Kordi}.
BH p~elar
vo}ari u na{oj zemlji?
p~ela!
Bosne i Hercegovine. Doga|alo
se to i ranije, doga|a se jo{ uvijek. Rijetki su primjeri poput
vo}ara Sulje Selimovi}a iz
Visokog koji sara|uje sa p~elarima.
- Sara|ujem sa jednim
lokalnim p~elarom koji ima oko
80 ko{nica i bez ~ijih p~ela ne bi
bilo toliko prinosa na 12 hektara
zasada moje jabuke, kru{ke,
{ljive, borovnice, tre{nje, brusnice i jagode - ka`e Suljo.
Kako ka`e, sve je na bazi
Nema trovanja
Kraji{ki vo}ar Enes Koba{li}
jo{ uvijek nije ostvario saradnju sa lokalnim p~elarima iz
Sanskog Mosta. Ka`e kako je
alergi~an na ubode p~ele, ali
ne isklju~uje da }e u
budu}nosti u svojim zasadima
breskve, {ljive, jabuke i
kru{ke vidjeti ko{nice i p~ele
kako rade.
- Ono {to ja kao predsjednik
udru`enja vo}ara ovog kraja
radim jeste to da apelujem
svojim kolegama vo}arima da
ne tretiraju svoje vo}ke u
odre|enom periodu kada
p~ele najvi{e rade i unose
polen - ka`e
Enes.
Na podru~ju
Sanskog
Mosta trenutno ima preko
22 hiljade
zasada
razli~itog
vo}a. U
budu}nosti,
ovaj kraj na{e
zemlje
mogao bi biti
nositelj
razvoja
vo}arstva, a
Enes
nadamo se i
Koba{li}
p~elarstva.
kom{ijskih odnosa
koje ima sa p~elarom
i ne pla}a nikakvu
naknadu za to.
Tako|er, u blizini
njegovog nalazi se
jo{ jedan vo}njak
kojeg opra{uju p~ele
lokalnih p~elara.
Svijetla budu}nost
U Republici Srpskoj, ovaj problem nije toliko izra`en. Naprotiv,
Udru`enje vo}ara ovog entiteta, u
ovoj i narednoj godini planira
pro{iriti saradnju sa p~elarima
kada je rije~ o opra{ivanju i
naknadi za taj posao.
- Prije rata, to je bilo sasvim
normalno. Intenzivno smo
krenuli od ove godine u saradnju
sa p~elarima, posebno kada je
rije~ o prskanju vo}a i vremenu
kad se to radi. Od naredne
godine planiramo intenzivirati
opra{ivanje u vo}njacima {irom
Republike Srpske, a u tome nam
najbolje mogu pomo}i p~elari ka`e Dragoja Doj~inovi}, predsjednik Udru`enja vo}ara
Republike Srpske, koji se
vo}arstvom bavi skoro 40 godina
te posjeduje modernu planta`u
jabuke i kru{ke na povr{ini od 15
hektara u Donjim Podrgadcima
kod Gradi{ke.
Krajnje je vrijeme da p~elari i
vo}ari po~nu sara|ivati i dogovarati se. Kako }e to u~initi, to je
njihova stvar. Najbitnije je da
sami vo}ari shvate da su p~ele
nezamjenjivi opra{iva~i u njihovim vo}njacima i da one dopri-
Bez trovanja
p~ela
Daleko smo mi
od Amerike
U Vi{egradu postoji saradnja
izme|u vo}ara i p~elara.
Naime, kako nam je rekla
Dragica Kaku}a, sekretarica
Udru`enja p~elara, vo}ari i
p~elari se ~esto dru`e na
razli~itim predavanjima koja
su interesantna za jedne i
druge.
- [to se ti~e unajmljivanja
p~ela za opra{ivanje
vo}njaka, toga jo{ uvijek nije
bilo na ovoj op{tini.
Udru`enje vo}ara koje postoji u Vi{egradu, uvijek nas
obavje{tava kada prskaju
vo}e pesticidima kako ne bi
do{lo do pomora p~ela ka`e Dragica.
Dragica je dodala da su
p~elari Vi{egrada ove godine
dobili i podsticaj od Op}ine u
vidu poga~a za p~ele.
- Dobili smo 3990 poga~a u
vrijednosti od 11.172 marke.
Dijelit }emo ih krajem
avgusta ili po~etkom septembra - dodala je.
Iako su pojedini mediji
prenijeli informaciju da je
postignut sporazum izme|u
vo}ara i p~elara u Br~kom,
na`alost, taj sporazum se ne
po{tuje. Kako ka`e prvi ~ovjek
br~anskih p~elara, Velimir
@ivanovi}, vo}ari jo{ uvijek
predstavljaju problem za
p~elare.
- Evo, i ove godine de{ava se
ono {to se desilo i pro{le.
Prijavili su mi uginu}a p~ela
zbog nemara
vo}ara koji u
nevrijeme
tretiraju
svoje
vo}njake
pesticidiVelimir
ma. Dokle
@ivanovi}
}e ovo ovako
i}i, stvarno ne
znam - ka`e @ivanovi}.
Kako ka`e, nema informacija da neki vo}ari sa ovog
prostora unajmljuju ko{nice
za opra{ivanje vo}njaka.
- Vo}ari su pri~a za sebe.
Njima je bitno da im vo}e
danas rodi, a sutra {ta }e biti
o tome ne brinu. Znam da je u
Kaliforniji potrebno milion
ko{nica u rano prolje}e kako
bi opra{ili zasade badema.
Daleko smo mi od Amerike kazao je Velimir.
nose obilnijem rodu i kvalitetu
plodova svih vo}arskih vrsta.
U zimskom periodu, kada miruju
i vo}ke i p~ele najbolje bi bilo da
vo}ari i p~elari sjednu za sto i sporazumiju se da vo}ke budu
za{ti}ene, a da p~ele ne budu
otrovane. Zima ide...
J. H.
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
13
BH p~elar TEME
Svjetski p~elari i poljoprivredni proizvo|a~i
P~elar dobije med, a vo}ar
Kako bi izmjerili potrebu
opra{ivanja, u Rusiji su napravili
eksperiment na djetelini. Razlika
u dva testa, sa p~elama i bez
p~ela, bila je drasti~na. Na`alost,
upotreba pesiticda sve je
izra`enija
P
rocjenjuje se da oko
jedne tre}ine svih biljaka
ili biljne proizvode koje
jedu ljudi, izravno ili
neizravno ovise o p~elinjem
opra{ivanju. Vi{e od polovice
proizvodnje svjetskih masti i ulja
potje~e iz uljarica kao {to su
pamuk, repa, suncokret, kokos,
kikiriki i palmino ulje. Iako neke
od tih biljaka imaju posebne
opra{iva~e, one uveliko ovise i
od opra{ivanja p~ela.
Vrijednost p~elinjih opra{ivanja
u Zapadnoj Evropi procjenjuje se
na 30 - 50 puta vrijednosti meda i
voska koji se proizvede u ovoj
regiji. U Africi, p~elinje opra{ivanje do 100 puta je vrijednije (u
novcu) od vrijednosti proizvodnje
meda. U zemlji poput Danske, oko
3000 tona meda proizvede se
svake godine. Kad se pretvori u
novac, to je vrijednost od 7.6 miliona eura. Me|utim, vrijednost
uljarica, vo}a i plodova koji su
dobijeni opra{ivanjem i radom
p~ela iznosi od 200 do 400 miliona
eura. Drasti~na razlika, zar ne?
Problem sa kafom
Kako bi izmjerili potrebu
opra{ivanja, u Rusiji su napravili
eksperiment na djetelini. Rusi su
14
zatvorili mjesto kako p~ele ne bi
mogle u}i i opra{iti usjeve.
Nakon izvjesnog vremena,
prona{li su tek gram sjemena na
kvadratnom metru. Nakon toga,
slijede}e godine, napravili su isti
eksperiment. Ovaj put, pustili su
p~elama da "odrade" svoj dio
posla. Na jednom metru kvadratnom prona{li su 331 gram sjemena djeteline. Dakle, 331 put
vi{e nego u prvom eksperimentu
koji je ura|en bez p~ela.
Nedostatak p~ela za opra{ivanje
mo`e zna~iti gubitak za seljaka i
do 75 posto na usjevima. Za
proizvo|a~e bijele djeteline, preporu~ljivo je da uvijek imaju 2 - 3
ko{nice po hektaru. Jedan cvijet
kafe otvara se samo tri do ~etiri
dana u periodu cvjetanja. Ako
p~ela ili neki drugi insekt ne
opra{uju cvijet u ovim danima,
on }e uvehnuti i nijedno zrno
kafe ne}e biti proizvedno.
Pametan proizvo|a~ kafe brine o
ovim stvarima. Na svoje nepregledne usjeve, postavaljaju sto-
U [VICARSKOJ svi
na dobitku!
Na osnovu prodaje meda kao
najva`nijeg p~elinjeg proizvoda,
p~elari po ko{nici zarade oko 250 franaka godi{nje po jednoj ko{nici. Dakle, proizvodnja meda nije primarni izvor prihoda za p~elare. Oko 80 % usjeva i divljih biljaka
zasniva se na opra{ivanju p~ela. Svojevrsnim akcionim planom i
ve}om saradnjom izme|u p~elara i farmera ovdje je imperativ
stalno pobolj{avati i odr`avati ekolo{ke razli~itosti, p~elarstvo,
poljoprivredu i okoli{. Tako su svi na dobitku!
Dr`avno ministarstvo poljoprivrede napravilo je posebne priru~nike
kojih se svi poljoprivrednici, a samim time i p~elari moraju
pridr`avati. Cilj im je, kako ka`u, pobolj{ati p~elarenje, uzgajanje
boljih matica, edukacija o za{titi i tretmanu p~elinjih bolesti.
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
tine ko{nica i zbog toga spavaju
bez brige.
Mnogi poljoprivrednici {irom svijeta, ba{ kao i u na{oj zemlji, ne
prepoznaju potrebu za opra{ivanjem p~ela. Naprotiv, koriste pesticide kako bi pove}ali svoju
proizvodnju. Na taj na~in, ubijaju
p~ele. Nema smisla, zar ne?
Nema napretka
U Evropi, Australiji, Novom
Zelandu i Sjevernoj Americi,
vo}ari i uzgajiva~i drugih kultura,
pla}aju p~elarima kako bi njihove
p~ele opra{ile biljke u cvatu. Oni
znaju da }e im to dati mnogo
ve}e {anse za boljim urodom.
Neki seljaci vjeruju da }e p~elar
kroz ovakvu saradnju dobiti
velike koli~ne meda, i zbog toga
im ne `ele platiti za opra{ivanje.
Me|utim, to ponekad nije tako.
Naime, p~elari vrlo ~esto gube
mnogo p~ela dok ih prevoze i ne
dobiju dovoljnu koli~inu meda
kako bi pokrili svoje tro{kove. U
Danskoj, recimo, postoje pravila
za naknadu u opra{ivanju i zasniva se na veli~ini dru{tva koje
se unajmljuje. Preporu~uje se da
dru{tvo ne bi trebalo imati manje
od ~etiri rama nezatvorenog
legla kako bi se osiguralo da ima
BH p~elar
imaju isti cilj kada je rije~ o opra{ivanju
mnogo ve}i urod
dovoljno p~ela i da imaju gdje unijeti polen.
Bilo je slu~ajeva da su farmeri tra`ili od
p~elara da im plate to {to }e njihove p~ele
boraviti na planta`ama vo}a. Dok i jedni i
drugi ne budu svjesni va`nosti opra{ivanja.
na`alost, nema nam napretka.
Poljoprivrednik dobiva manje koli~ine usjeva
a p~elar gubi mjesto za ispa{u. Dakle, svi su
na gubitku. Vrijednost opra{ivanja, naravno,
ovisi od mjesta do mjesta, od koli~ine vode,
od temperature, vrste drugih insekata u tom
dijelu. U Indiji je, recimo, pro{le godine ubrano duplo vi{e kokosa nego prethodne kada u
blizini planta`a nije bilo p~ela.
Pesticidi ubice
Za p~elara koji ima deset ko{nica, potrebno
je od 10 do 60 metara kvadratnih na va{oj
planta`i. P~ele ne idu na cvije}e koje nije
spremno za opra{ivanje. Neke biljke mogu se
opra{ivati samo u toku nekoliko sati. Mo`da
niste znali za ovu zanimljivost, ali p~ela pamti
od 7 do 10 biljaka i vrijeme kada su one
spremne za opra{ivanje. U Sjevernoj Evropi,
procjenjuje se da ~ak 75 % biljaka ovisi o
opra{ivanju. Vrijednost, kako ekolo{ka tako i
nov~ana, ne mo`e se mjer-
iti. Preporu~uje se da 5 do 12 dru{tava
boravi na jednom hektaru usjeva.
Problem sa pamukom izra`en je u svijetu
zbog toga {to u isto vrijeme ova biljka
zahtijeva nekoliko opra{iva~a. U isto vrijeme, pamuk je biljka koja se najvi{e tretira
pesticidima. Saradnja izme|u p~elara i
poljoprivrednika od izuzetne je va`nosti. Od
koristi je svima. Pesticidi se u ovom slu~aju
javljaju kao veliki problem. Neki sinteti~ki
pesticidi ne ubijaju p~ele ve} im poremete
biolo{ki sat zbog ~ega one same ugibaju.
Ovakvi navodni lijekovi za biljke, poremete
p~elinju orijentaciju i komunikaciju.
Mnogi pesticidi koji su zabranjeni u
nekim zemljama, prebacuju se u druge u
kojima je to dozvoljeno. Smatra se da
tre}ina tih pesticida kori{tenih u svrhu
boljih usjeva, ne odgovara zakonskim
odredbama i pravilima tretiranja biljaka.
Svjetske poljoprivredne organizacije i
nevladini pokretni upozoravaju na to da su
ovakve hemikalije {tetne i za ljude.
Posljednja istra`ivanja pokazuju da trebamo mnogo vi{e ulo`iti u saradnju
izme|u vo}ara i p~elara. Jedino tako }emo
imati kvalitetan proizvod. AUSTRALIJA: p~elarski
biznis sa opra{ivanjem
U jednom od proteklih brojeva
na{eg ~asopisa pisali smo o
p~elarstvu [vicarske gdje
smo se uvjerili kako
proizvodnja meda i
ostalih p~elinjih
proizvoda ne mora biti
osnov za bavljenje
p~elarstvom. Naime,
p~elari ove zemlje na osnovu prizvodnje
meda zarade oko 65 miliona dolara. Od
opra{ivanja razli~itih vo}arskih kultura i
naknade za to, p~elari Australije zarade od 100
miliona do 1,7 milijardi dolara godi{nje. Na
ovu cifru, svaki komentar je suvi{an.
SIRIJA: krediti za p~elare
Velika polja pamuka koji
se uzgaja na obalama
Eufrata omogu}avaju
sigurnu ispa{u za
p~elare. Isto vrijedi i za
Stuwedo, obronke vulkana u isto~nom dijelu
zemlje gdje se
proizvode potpuno
ekolo{ki ~iste jabuke. Kako bi se zajam~ila
bolja opra{ivanja usjeva, vlada je u posljednjih
deset godina uveliko pomogla p~elare kroz
vrlo povoljne kredite. Napravili su pet radionica za proizvodnju ko{nica. ^ak su otvorili centre za savjetovanje p~elara u kojima radi stotinjak stru~njaka.
Po veoma povoljnim cijenama nude se rojevi i
ko{nice a sve s ciljem pove}anja broja p~elara.
Cilj vlade je pola miliona ko{nica koji }e zadovoljiti potrebe opra{ivanja na hiljadama planta`a vo}a. Tako|er, na ovaj na~in stimuliraju
mlade ljude da se bave p~elarstvom jer u ovoj
zemlji stopa nezaposlenosti iznosi 30 %.
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
15
BH p~elar TEME
P~elari i malinari u
Da li su zavidov
za trovanje p~ela
Prema rije~ima jednog od o{te}enih p~elara, Safeta Mujki}a, neki od
njihovih kom{ija malinara su u periodu od 9. do 22. maja prskanje malina
vr{ili tokom dana, {to je direktno uzrokovalo trovanje p~ela. Me|utim, s
druge strane, malinari tvrde kako do nepravoremenog prskanja nije do{lo,
te da pomor p~ela nema nikakvih dodirnih ta~aka sa tretiranjem malina...
N
e tako davni slu~aj pomora
p~ela nekolicine
zavidovi}kih p~elara, jo{ nije
rasvijetljen. Naime, u maju
ove godine, u mjestu Hajderovi}i,
op}ina Zavidovi}i, navodno, uzgajiva~i malina su nepravovremeno
vr{ili prskanje malina insekticidima,
{to je, kako tvrde ovda{nji p~elari,
izazvalo pomor njihovih p~ela.
Iz ugla p~elara Safeta
Mujki}a
P~ela na cvijetu maline
16
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
Prema rije~ima jednog od
o{te}enih p~elara, Safeta Mujki}a,
neki od njihovih kom{ija malinara su
u periodu od 9. do 22. maja prskanje
malina vr{ili tokom dana, u terminu
od 10 do 12 sati, {to je direktno
uzrokovalo trovanje p~ela. Mujki} tvrdi
kako su uzgajiva~i malina prilikom
kupovine otrova upozoreni da prskanje obavljaju isklju~ivo u kasnim
no}nim ili ranim jutarnjim satima.
Tako bi se izbjegla opasnost po p~ele.
- Tog dana sam obavio redovni
pregled p~ela u svoje 34 ko{nice, te
ustanovio da su izuzetno zdrave i
jake. I onda, nakon samo sedmicu
dana, primje}ujem da p~ele slabo
izlaze. Na isti problem mi se po`alio
i kom{ija, p~elar \ulaga Mujki}, kao
i Mirsad Parli}. P~ele su po~ele da
ugibaju u velikom broju - podsje}a
Mujki}, te nastavlja:
- U me|uvremenu doznajemo da
su u{i napale maline na{ih kom{ija
malinara, te da su maline tretirane
insekticidima u pogre{no vrijeme.
Moje kolege i ja samo zaklju~ili da je
to vrlo indikativno, te odgovara na
pitanje zbog ~ega su p~ele po~ele
tako iznedana da ugibaju. U
kona~nici, brojnost p~ela je smanjena za tre}inu ili ~ak polovinu po
ko{nici. Dakle, i sada imam 34
dru{tva, ali znatno oslabljena.
Iz ugla malinara Ned`ada
Im{irovi}a
Me|utim, s druge strane, malinari
tvrde kako do nepravoremenog
prskanja nije do{lo, te da pomor
p~ela nema nikakvih dodirnih ta~aka
sa tretiranjem malina. Nihad
Im{irovi}, predsjednik Upravnog
odbora PZ “Malinar” iz Zavidovi}a
isti~e kako malinari saosje}aju sa
o{te}enim p~elarima, ali i da ti nekorektno optu`uju malinare.
- Malinari iz na{e zadruge od 2004.
godine vr{e tretiranja malinjaka
insekticidima i fungicidima. Niti
jedan slu~aj pomora p~ela usljed
trovanja ovim tvarima se nije desio –
isti~e Im{irovi}, te nastavlja:
- Odgovorno tvrdim da su optu`be
hajderovi}kih p~elara neosnovane.
Jer, s obzirom da malinari na{eg
kraja maline prodaju sarajevskom
“Klasu”, nadzor stru~nih lica iz ove
firme nad proizvodnjom malina je
BH p~elar
Zavidovi}ima u sukobu
i}ki malinari krivi
u Hajderovi}ima??
strog. Agronomi iz “Klasa”, Esad
Babi} i Fikret Javorovac, vr{e nadzor nad na{im malinjacima, a
samim tim, i nad prskanjem malina. Njihove instrukcije su jasne i
pravovremene.
Im{irovi} obja{njava kako se tretiranje malina insekiticidima i
fungicidima u svakom slu~aju obavi
prije cvatnje, odnosno prskanje se
zavr{i prije otvaranja cvata. Ovaj
postupak se vr{i prema godi{njoj
listi sredstava za tretiranje malina,
kao i kalendaru tretiranja, a koje za
malinare pripremaju agronomi iz
“Klasa”. S tim u vezi, tvrdi Im{irovi},
do trovanja p~ela nije moglo do}i.
Jer, najkra}e govore}i, prskanje se
strogo obavlja ili u ranim jutarnjim
ili u kasnim no}nim satima, kada
su p~ele u ko{nicama.
Analiza uzoraka p~ela?
Ovim povodom, kontaktirali smo
i predsjednika UP “P~elar” iz
Zavidovi}a, Saida Alihod`i}a i pitali
za njegovo mi{ljenje o ovom
slu~aju.
- Istina, u maju jeste do{lo do
gubitka p~elinjih dru{tava. P~elari,
s jedne strane, tvrde da su maline
prskane u periodu kada p~ele
posje}uju malinjak, a malinari, s
druge, tvrde da to nije ta~no. Da bi
cijela ova situacija bila {to jasnija,
da bi istina iza{la na vidjelo, te da
bi se izbjegla “prepucavanja”
izme|u o{te}enih p~elara i
optu`enih malinara, predlo`io sam
slanje uzoraka p~ela na analizu u
Sarajevo - obja{njava Alihod`i}.
Analiza bi zasigurno dala
zaklju~nu rije~. Me|utim, do slanja uzoraka nije ni do{lo, {to baca
potpuno novo svjetlo na cijeli ovaj
slu~aj, ali jo{ uvijek ne i jasan
odgovor na pitanje “za{to”. Safet
Mujki}, u odbranu p~elara, isti~e:
- \ulaga, Mirsad i ja smo ~lanovi
PU “P~elar” iz Zavidovi}a. Svom
udru`enju smo uputili dopis o
ovom slu~aju. Dopis smo uputili i
PZ “Malinr”, kao i Op}ini
Zavidovi}i. Pismeni odgovor ni od
koga nismo dobili. Istina, predsjednik p~elarskog udru`enja,
gospodin Alihod`i}, jeste predlagao analizu uzorka p~ela, ali samo
usmenim putem, ni{ta zvani~no.
Da li }e ova svojevrsna misterija
ostati nerije{ena, ne zna se. I p~elari
i malinari iz Zavidovi}a poru~uju isto
- konflikte ne `ele. No, do konflikta
je ipak do{lo. [ta je uzrok pomora
p~ela u Hajderovi}ima, ne}e se
znati ta~no sve dok ne bude dokaz
“crno na bijelo”. U ovom slu~aju,
prema do sada poznatom, znaju
se samo dvije stvari - p~ela nema,
a malinari trpe posljedice optu`bi
koje nemaju ~vrst dokaz.
Dajana ZE^I]
NOVO! NOVO! NOVO!
„StimulanS“
za p~ele
TE^NI VITAMINSKO - MINERALNI DODATAK ZA P^ELE
Pospje{uje rast p~ela Pove}ava
otpornost prema bolestima Ubrzava
oporavak bolesnog dru{tva Stimuli{e
maticu na ve}u produktivnost
Na~in upotrebe:
„StimulanS“ se dodaje
10 do 12 kapi u litar
{e}ernog sirupa, ili u
kilogram {e}erne
poga~e ili ~itav sadr`aj
bo~ice dodati u 50 do 60
litara (kilograma)
pomenutih proizvoda.
PROIZVODI: DOO „KIKO“ 76328 CRNJELOVO - BIJELJINA
Tel.: 055/24 08 00; Fax: 055/24 09 00
e-mail: kiko@kiko.ba
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
17
BH p~elar USPJESI
Me|unarodno takmi~enje mladih
Krajina, ponos bh.
Od 11. do 14.
jula 2011.
godine
odr`ano je
Drugo
me|unarodno
takmi~enje
mladih
p~elara u
Austriji.
Organizatori
takmi~enja
su pozvali i
na{u zemlju
da po{alje
svoje
predstavnike.
Oni su,
naravno,
osvjetlali
obraz na{eg
p~elarstva
18
M
irza Hod`i}, 15-godi{nji
p~elar iz Cazina i njegov
vr{njak Belmin ]orali}, a
pod mentorstvom jednog
od najpoznatijih bh. p~elara,
Kraji{nika Hazima Hod`i}a, napravili
su izvanredan rezultat na
ovogodi{njem Me|unarodnom
takmi~enju mladih p~elara u austrijskom gradu Warthu. Zahvaljuju}i
prvenstveno svom marljivom radu i
Savezu p~elara Slovenije, poziv je
stigao na adresu Saveza p~elara
USK.
Na svojoj redovnoj sjednici u
Velikoj Kladu{i, najbolji kantonalni
savez u na{oj zemlji, odlu~io je da
na ovo presti`no takmi~enje po{alje
u~enike koji su ujedno vrijedni i
marljivi ~lanovi UP "Kesten" iz
Cazina. Pravo u~e{}a su imali
u~enici, odnosno mla|i p~elari od
12. do 16. godina. Uslov je bio da
u~enici poznaju engleski ili njema~ki
jezik.
Nedostatak finansija
Na ovom takmi~enju u~estvovalo je
16 evropskih zemalja: Austrija,
Njema~ka, Holandija, [vicarska,
Italija, Engleska, Vels, Slovenija,
^e{ka, Slova~ka, Latvija, Litvanija,
Lihten{tajn, Bjelorusija, Rusija te
Bosna i Hercegovina.
- Na{ tim postigao je odli~an rezultat s obzirom da je ovo prvi put da
na{i mladi p~elari u~estvuju na
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
ovom takmi~enju. Ve}ina ostalih
timova ve} su drugi put na
takmi~enju, te su znali za koje se
oblasti moraju pripremati - ka`e
Sulejman Alijagi}, predsjednik
Saveza p~elara USK.
Osim toga, ve}ina zemalja u~esnica ima organizovane p~elarske
{kole u okviru obrazovnog sistema i
dobru finansijsku podr{ku struktura
vlasti. No i pored toga, ipak smo bili
bolji od Nizozemske, Engleske,
Bjelorusije, Litvanije, Velsa i Rusije.
- Uz malo bolju podr{ku struktura
vlasti i organizovanost nadamo se
dogodine mnogo boljim rezultatima,
pa ~ak da mo`da u nekom narednom periodu mi budemo doma}ini i
organizatori - ka`e Alijagi}.
Dru`enje i zabava
Pored takmi~enja u p~elarstvu, za
mlade p~elare organizovane su
razne sportske i kulturno-zabavne
aktivnosti. Najva`nije od svega je da
su na{i momci tokom trodnevnog
takmi~enja i dru`enja stekli va`na
Na{i takmi~ari sa
osvojenim medaljama
Tra`ilo se znanje iz svih oblasti
Mladi p~elari takmi~ili su se u prakti~nom radu sa p~elama i odnosu
prema njima, poznavanju p~elarskog pribora i alata, poznavanju
medonosnog bilja, teorijsko znanje, mikroskopiranju odnosno prepoznavanju dijelova tijela p~ele. Tako|er, morali su pokazati i znanje iz oblasti
p~elinjih proizvoda, otklapanju sa}a, izradi svije}a i drugih materijala.
BH p~elar
p~elara u austrijskom gradu Warthu
“Stari”
p~elar
Petnaestogodi{nji Mirza
Hod`i} uskoro }e u drugi
razred cazinske Gimnazije.
P~elarstvom se bavi ve} tri
godine i, kako ka`e, jedini je
p~elar u svom razredu.
- Prve p~elarske korake i
tajne nau~io sam od svog oca
Hazima koji je ujedno bio i
mentor Belminu i meni na
ovom takmi~enju mladih
p~elara. Ja sam prezadovoljan rezultatom. Naredne
godine bit }emo jo{ bolji, jo{
iskusniji - kazao je Mirza.
p~elarstva!
Mlada p~elarka iz Latvije
Katrina Maurina i Mirza
Hod`i}
Belmin proizvodi matice
Uz Mirzu, ekipu je ~inio i 14-godi{nji Belmin ]orali}, koji }e ove
godine krenuti u srednju {kolu. Po~eo je p~elariti prije nekoliko godina zahvaljuju}i svom ro|aku p~elaru. Trenutno ima 15 svojih dru{tava
i, kako ka`e, po~eo je samostalno proizvoditi matice. Svakodnevno
~ita p~elarsku literaturu i prati p~elarske forume i internet stranice.
pojedina~no Mirza je bio 22. dok
je Belmin zauzeo 31. poziciju.
Pojedina~ni pobjednik bio je
Austrijanac Manfred
Geschwentner.
- Momci su pokazali zavidne
rezultate s obzirom na
pote{ko}e sa finansijama i brziAustrijska Kraljica
meda sa na{im
nom priprema. Dogodine, ako
takmi~arem
Bog da, ima da osvojimo zlato.
Ovako se brane boje dr`ave, a
ne kao polupismeni politi~ari –
iskustva i nova prijateljstva.
kazao je Sulejman Alijagi},
- Upoznali smo svu djecu iz
predsjednik Saveza p~elara
svih zemalja koje su poslale
USK.
takmi~are. Belmin i ja smo se
U ime Saveza, Alijagi} se zahnajvi{e dru`ili sa predstavnicima
valio Belminu i Mirzi kao i meniz Slovenije sa kojima smo
toru Hazimu Hod`i}u koji je
dijelili i sobu. Tako|er, dru`ili
odvojio svoje dragocjeno vrijeme
smo se i sa Austrijancima i
na pripremanju u~enika i
Englezima – ka`e Mirza.
boravku u Austriji.
J. H.
Na{ tim osvojio je 10. mjesto, a
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011. 19
BH p~elar AKTUELNOSTI
Uspje{no zavr{eni 7. Dani meda Semberije
Kad Semberija zamiri{e na bagrem,
Iako se o~ekivao veliki broj izlaga~a na ovogodi{njoj najsla|oj
semberskoj manifestaciji, bilo ih je tek devet. Mnogi p~elari koji su
najavili svoj dolazak, nisu bili u mogu}nosti do}i u Bijeljinu. Kako
nam je rekao Milorad Te{i}, sekretar Udru`enja p~elara
"Semberija", slaba sezona bila je glavni uzrok slabog odziva p~elara
i medara. Po Pravilniku, dodijeljene su nagrade za najkvalitetniji
med, za najljep{e ure|en {tand i specijalna nagrada za p~elara koji
se pojavio sa ne~im novim i specifi~nim na ovogodi{njem sajmu.
Tako su nakon testiranja meda, p~elinjih proizvoda i {tandova,
prvu nagradu za najbolji med dobili Jovanka i Milorad Te{i}. Drugi
su bili Tomka i Milan Mitrovi} dok je tre}u nagradu za kvalitet
meda dobio Dragan Jovi} iz Pu~iva kod Bijeljine.
Posebna komisija organizatora pregledala je sve {tandove i priznanje za najure|eniji {tand pripalo je p~elarima iz Karanovca kod
Petrova – Zorici i Neboj{i Andri}u. Drugo mjesto pripalo je @eljki i
Mladenu Mer}epu iz Dervente, a tre}e Tomki i Milanu Mitrovi}u iz
Bijeljine. Specijalnu nagradu za svoju specifi~nu ko{nicu dobili su
Dragoslava i Slobodan Luki}.
"Dani meda Semberije" trajali su tri dana, a organizaciju manifestacije i ove godine je pomogla Administrativna slu`ba Op{tine
Bijeljina. Nadamo se kako }e naredna sezona biti mnogo bolja, te
da }e p~elari na ovu manifestaciju po kojoj je Bijeljina prepoznatljiva, do}i u ve}em broju.
Uvoze ozra~eni med
Na~elnik
hvali
AFERA ispod svake cijene i
vi{egradske p~elare
u BiH uzimaju poticaje
Na policama trgovina diljem Bosne i Hercegovine
prodaje se hercegova~ki med s la`nim deklaracijama, koji ni izgledom ni okusom ne nalikuje ni jednom
hercegova~kom medu, upozoravaju iz udruga
p~elara.
- Trgovci ne otkupljuju uop}e na{ med nego ga
ispod svake cijene uvoze iz Ukrajine, koji je vjerojatno i ozra~en, ne{to od uljane repice i suncokreta
koji vi{e sli~i ulju nego medu. Ali ga dobivaju jeftino
i prodaju pod naljepnicom hercegova~ki med na koji
~ak i di`u poticaj, a sve uz pomo} nekih me{etara
na koje samo evidentiraju da su oni od njih otkupili
med - tvrdi Jo`a Lasi}, predsjednik Udruge p~elara Dra~a.
Najve}i krivac, tvrde p~elari, su poticaji. Osim toga {to su nedostatni, prijedlog da se poticaji daju po kilogramu meda a ne po ko{nici, poti~u
me{etare da se obogate uvoze}i jeftin med i, uz to, na njega dobivaju poticaj.
Novi zakon predvi|a poticaje po otkupljenom kilogramu meda, ali ako
svaka ko{nica da po 15 kilograma, koje }e otkupiti na{i trgovci.
- Kada bismo mogli dobiti 15 kilograma po ko{nici, tada ne bismo imali
ni potrebu za poticajem - ustvrdio je Lasi}.
Prema tvrdnjama p~elara, za ovu godinu bilo je u prosjeku oko 5 kilograma meda po ko{nici, a negdje i manje. Poticaji od 10 maraka po ko{nici
su mali i tvrde kako bi realno bilo da to bude 20 maraka.
Hercegova~ki med je poznat na cijelom Balkanu, ali i {ire, prije svega
zbog svoje aromatske kvalitete, ali i zbog proizvodnje u podru~jima gdje
su pa{njaci na kojima p~ele prikupljaju nektar nezaga|eni i rado je vi|en
na svjetskom tr`i{tu.
20
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
Tomislav Popovi}
Podjela poga~a
direktno sa
kamiona
^lanovima Udru`enja
p~elara „Vi{egrad“ podijeljene su dvije poga~e
po p~elinjem dru{tvu,
{to je ukupno 4000
poga~a. Sredstva za
nabavku poga~a u iznosu od 11.172 KM su
donirana od strane
Op{tine Vi{egrad u
okviru redovnih podsticaja za razvoj
poljoprivrede. Prve
poga~e dodijelio je
na~elnik Op{tine
g. Tomislav Popovi}, koji
je tom prilikom pohvalio
i rad ovog udru`enja.
BH p~elar
9. „Bee-Fest" Sajam p~elarstva i p~elarske opreme
u Sarajevu je na pragu
livadu i {umu...
Na Trgu Kralja Petra I Kara|or|evi}a
od 7. do 9. avgusta odr`ani su tradicionalni "Dani meda u Semberiji".
Ovo je bilo sedmo po redu okupljanje
p~elara iz Semberije, ali i drugih
krajeva na{e zemlje
KOME PLAKETA
“BH P^ELAR
2011”?
Samira KaticaPripreme za deseti „Bee-Fest“ Sajam
Arnautovi}
p~elarstva i p~elarske opreme, koji }e se ove
godine odr`ati od 7. do 11. septembra na Trgu
oslobo|enja - Alija Izetbegovi} u Sarajevu, u punom su jeku. Kako je
za “BH p~elar” kazala Samira Katica-Arnautovi}, direktorica Sajma,
glavni grad BiH }e ponovo ugostiti na desetine p~elara i proizvo|a~a
p~elarske opreme iz cijele BiH, te goste iz Hrvatske, Srbije i
Slovenije.
Ove godine p~elari }e se po tre}i put boriti i za presti`nu nagradu
„BH p~elar“ koju dodjeljuje na{ nacionalni ~asopis za p~elarstvo,
zdravlje i ekologiju. U naju`em krugu su p~elarska udru`enja/udruge
i zadruge iz Ljubu{kog, Sanskog Mosta, Trebinja i Br~kog.
- Radi se zasigurno o jednom od najrenomiranijih sajmova
p~elarstva u regionu. Zbog toga smo se i potrudili da ove godine
mo`da napravimo i najkvalitetniji program do sada. Za gra|ane smo
obezbijedili prodaju najkvalitetnijeg meda, a za p~elare smo organizovali kvalitetnu laboratorijsku (hemijsku) i organolepti~ku analizu
izlo`enih p~elinjih proizvoda, takmi~enje za najkvalitetnije p~elinje
proizvode, edukativni sadr`aji iz oblasti za{tite zdravlja p~ela i
unapre|enja sektora p~elarstva, kao i druge sadr`aje - ka`e KaticaArnautovi}.
Organski siguran u~inkovit protiv varoe
Karakteristike proizvoda
ApilifeVar je organska otopina na bazi eteri~nih ulja (timol, ulje eukaliptusa, mentol
i kamfor), natopljenih u neutralni medij za preventivni tretman i lije~enje Varoe kod
p~ela (varoa Destructor) i krpelj grinje Akarapis (Acarapis Woodi Ren).
U~inkovitost i pouzdanost
Mnogogodi{nja uporaba proizvoda i brojna istra`ivanja ra|ena u zemlji i inozemstvu
dokazuju visoku u~inkovitost ApilifeVara u borbi protiv Varoe izme|u 94 - 98%.
Kako ApilifeVar djeluje?
Isparina eteri~nih ulja zasi}uje prostor ko{nice, a grinje ugibaju gu{enjem zbog
direktnog kontakta ili udisanja para, i tako otpadaju sa tijela p~ele. Svaka otpala
grinja, iako `iva, nema mogu}nost povratka na p~elu.
Otpornost na djelovanje proizvoda
Otpornost na ApilifeVar je potpuno siguran za potro{a~e p~elinjih proizvoda, p~ele
i p~elare. Njegovi sastojci su uklju~eni u Prilog II Uredbe Vije}a (EEZ-a) br. 2377/90
o sastojcima bez ostataka u hrani za ljude i `ivotinje a prema tome i u medu. Stoga,
uporaba ApilifeVara isklju~uje svaki toksikolo{ki problem ostataka u medu i ostalim
p~elinjim proizvodima.
Organsko p~elarstvo
Zahvaljuju}i svom prirodnom i sigurnom sastavu, ApilifeVar je potvr|en i odobren,
bez ikakvih ograni~enja, Pravilnikom o organskom p~elarstvu u borbi protiv Varoe
(Pravilnik 2092/91 EEZ-a i dopunom pravilnika od 24. lipnja 1991.
Vrijeme za uporabu
Idealno vrijeme uporabe proizvoda razlikuje se od zemlje do zemlje, ovisno o
klimatskim uvjetima, stoga mi preporu~ujemo uporabu proizvoda tijekom toplog
razdoblja a najbolje neposredno nakon vrcanja meda. Preporu~uje se tretiranje na
temperaturi izme|u 18°C - 35°C.
Na~in primjene i doziranje
Tretman obavljati istovremeno u svim ko{nicama
Tretiranje vr{iti u vrijeme kada nema rizika od grabe`i
Tretiranje vr{iti ili rano ujutro ili kasno popodne u zalazak
sunca
Ako je temperatura visoka (iznad 30°C) osigurati da se p~ele
naviknu na miris proizvoda tako da postavite mali komad tablete
ApilifeVara u ko{nicu dan prije tretmana.
Pakiranje
Vre}ica sadr`i 2 isparavaju}e tablete. Pakiranje od 25 i 100
vre}ica.
ApilifeVar je veterinarski medicinski proizvod koji se izdaje bez
recepta. Mo`e se distribuirati u specijaliziranim trgovinama za
p~elarstvo, poljoprivrednim apotekama, veterinarskim stanicama,
veleprodajama veterinarskih lijekova i trgovinama za ku}ne
ljubimce.
Na~in rukovanja
l. Otvorite vre}icu koja sadr`i 2 tablete
2. Razlomite jednu tabletu na 4 dijela
3. Otvorite ko{nicu i postavite po jedan dio na gornje okvire u svaki kut ko{nice
tako da dio tablete bude malo odmaknut od ruba ko{nice.
4. Zatvorite ko{nicu i ostavite tabletu da djeluje 7 - 10 dana, ovisno o
temperaturi. Postupak ponoviti 3 puta.
Uporaba ApilifeVera u zemljama i regijama s ni`im temepraturama (npr. Sjeverna
Europa, Sjeverna Amerika): dvije cijele tablete postaviti istovremeno na vrh ko{nice
i ponoviti postupak nakon 14 - 15 dana.
Proizvo|a~ Chemicals Laif srl Italija, Generalni zastupnik za BiH Orlando d.o.o. Grude
Tel: 039 662 681, Fax: 039 661 681
www.orlando.ba
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
21
BH p~elar CRNA HRONIKA
Za{to je Sreto ZIROJEVI] u hodnik Op{tine Gacko istresao roj p~ela?
Dodijala nepravda
i birokratija!
P
~elaru Sreti Zirojevi}u
(40) iz Bode`i{ta kod
Gacka koji je pro{li
mjesec u hol Op{tine
Gacko istresao roj p~ela, prijeti
kazna od jedne do osam godina
zatvora. No, p~elari su stali u
njegovu za{titu, protestuju jer
smatraju da je to suludo! ^ak i
recepcioner op{tine u kojoj se
desio ovaj incident tvrdi da je
cijeli slu~aj prenapuhan i da
~ovjeka treba pustiti na miru.
- U toku je podno{enje
izvje{taja na osnovu zakona RS
koji tretira izazivanje op}e opasnosti, a na Tu`ila{tvu i Sudu je
da odlu~e koji stepen kazne }e
se primijeniti. Za izazivanje op}e
opasnosti, kazna se po zakonu
RS mo`e kretati od jedne do
osam godina zatvora, naravno,
ukoliko tu`ilac ili sudija ne
odlu~e druga~ije – izjavila je za
BH p~elar Rajna Pare`anin, portparol Centra bezbjednosti
Trebinje.
Panika me|u op}inarima
Sreto Zirojevi}, in`enjer organizacije rada, ogor~en jer mu
op}inska vlast ve} godinama ne
nudi nikakav posao, krajem jula,
oko deset sati kada su svi
uposlenici u zgradi, donio je
p~ele u prostorije Op{tine Gacko
i pustio ih nasred hodnika.
Na ovaj na~in je `elio kazniti
op}inske slu`benike zbog
nerje{avanja njegovog slu~aja.
Zirojevi} se ne javlja na telefon
danima, a Dimitrije Milo{evi}
predsjednik Udru`enja p~elara
„Gacko“ ka`e da se radi o
~ovjeku koji je vjerovatno lo{eg
psihi~kog zdravlja. Ovda{nji
p~elari ga poznaju, ali u njemu
ne vide nikakvu opasnost.
- ^ak je i od na{eg udru`enja
nekoliko puta tra`io donaciju –
ka`e Milo{evi}.
Mediji napuhali cijeli
slu~aj
- P~ele nisu ubole nikoga.
Naprotiv, radilo se o dvije {ake
p~ela koje je Zirojevi} donio u
p~elarskoj kapi. Osim toga, tek
nekoliko p~ela je bilo `ivo, a
ve}ina ih je umrla prilikom
transporta. Cijeli ovaj slu~aj ima
zabilje`en na vidonadzoru – ka`e
Milo{ Milo{evi}, recepcioner u
Op{tini.
I on je mi{ljenja da se ne radi o
opasnom p~elaru. ^ovjeku treba
pru`iti mo`da i lije~ni~ku pomo}.
Zirojevi} se u Bode`i{ta doselio
prije nekoliko godina iz
Sreto Zirojevi}
Kasindola kod Sarajeva.
Iako je visokoobrazovan, `ivi u
Gacko
staroj ku}i i godinama je bez
zaposlenja. Vi{e puta se Op{tini
Gacko obra}ao za pomo}, tra`io
je zaposlenje, a pro{le godine je
{trajkovao i gla|u ispred zgrade
lokalnog parlamenta.
Zirojevi} se p~elarstvom bavi
ve} {est godina. Dok je `ivio u
Kasindolu, imao je oko 40
dru{tava. Vodi pomalo boemski
`ivot. U`iva u prirodi. Nekoliko
puta u medijima se pojavljivao
sa interesantim tuma~enjima
p~ele kroz matematiku.
A. A.
Za ovo djelo, predvi|ene su kazne od jedne do osam godina zatvora. Zirojevi} ne `eli
da se pravda, ali oni koji ga poznaju ka`u da ga je nepravda psIhi~ki dotukla. Koliko
su “op{tinari” osjetljivi i nedodirljivi, kazuje i podatak da su sve medijski napuhali i
izdigli do najvi{eg nivoa. Sretine p~ele nisu ubole nikoga. Uz to, on je donio dvije
{ake p~ela u kapi. Vi{e od pola bilo ih je ve} mrtvo
22
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
P^ELAR SAM, TIM SE DI^IM BH p~elar
D`emil HALILOVI] (66), p~elar iz Visokog
I
ako se p~elarstvom kao
porodi~nim nasljedstvom i
tradicijom bavi otkako zna
za sebe, D`emil Halilovi},
najstariji i najpoznatiji viso~ki
p~elar, ne bira velike i pompezne rije~i da bi opisao svoj
`ivotni odabir. Skroman, {krt na
rije~ima, ponudio nas je
doma}inski da ku{amo njegov
med i sami ocijenimo kvalitetu.
Potom nas je proveo kroz svoj
p~elinjak koji broji 105 LR
ko{nica, uredno razmje{tenih
oko porodi~ne ku}e u Visokom.
- Za vrijeme medobranja
ko{nice selim u Bjelovac, malo
`ivopisno selo u okolini
Bratunca. I to je sve! Nema
velike nauke ni misterije – kazat
}e kratko, dodaju}i kako njegove
p~ele godinama uspje{no zaobilazi varoa, ali i sve druge p~elinje po{asti.
- Ne bih ja znao re}i zbog ~ega
i kako sam ovladao p~elinjom
tehnologijom. Znam ih u du{u,
kako di{u, {ta vole, {ta ne vole.
Poput zaljubljene omladine su
D`emil bri`no skrbi oko p~elinjaka
P~ela je k'o zaljubljena mlada!
Dobar i kvalitetan med donose samo jaka p~elinja dru{tva. Zato, brinite se o p~elama i u {to
ve}oj mjeri konzumirajte med, polen i propolis. Nema boljeg lijeka, posebno za prostatu...
osjetljive. Mora se biti oprezan i
nje`an s njima - ka`e D`emil.
Dodaje i da se od p~elarstva
mo`e `ivjeti. Ako jedna godina
podbaci, ne treba gubiti nadu ni
dizati ruke od p~elarstva.
- Pro{la je godina bila slabo
rodna, mada se ja nikada ne
`alim i sva de{avanja u `ivotu
prihvatam bogomdanim. Im'o
sam oko 10 kilograma meda po
ko{nici, ali zato sam pretpro{le
po ko{nici znao izvrcati po 45 kg.
Nisam nezadovoljan ni ovogodi{njim prinosima – ka`e
D`emil.
Na kraju na{eg dru`enja,
nagla{ava kako slika govori vi{e
od hiljadu rije~i, pa nas je jo{
jedanput bri`no proveo kroz
p~elinjak, da okom fotoaparata
zabilje`imo njegove krasotice.
- Bolje da vi slikate nego da ja
pri~am, mada }u jo{ samo ovo
kazati: dobar i kvalitetan med
donose samo jaka p~elinja
dru{tva. Zato, brinite se o
p~elama i u {to ve}oj mjeri
konzumirajte med, polen i
propolis. Nema boljeg lijeka,
posebno za prostatu...
E. KARAHMET
150 LR ko{nica idealna je mjera za iskusnog p~elara
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
23
BH p~elar ISTRA@IVANJA
Nakon vi{egodi{njeg istra`ivanja ameri~ki entomolozi obznanili
HIGIJENSKE
P^ELE
Ovo istra`ivanje radili smo na Italijanskoj
medonosnoj p~eli. No, pona{anje je
sklono svakoj rasi p~ela u Americi i
ostatku svijeta. Ovakva vrsta p~ela
prihva}ena je od ameri~kih p~elara
objeru~ke. U toku na{eg istra`ivanja,
uzeli smo u obzir i proizvodnju meda,
karakterne osobine p~ele kao i
sposobnosti pre`ivljavanja u toku zimskih
mjeseci. @eljeli smo da bude dostupna
p~elarima profesionalcima kao i hobistima
Pi{e: Marla Stiva, Odjeljenje za
entomologiju ameri~kog
Univerziteta Minessota
P
rocjenjuje se da jedna
tre}ina ljudske prehrane
dolazi izravno ili
neizravno od insekata
koji opra{uju biljke. Medonosne
p~ele su najva`niji svjetski
opra{iva~i vo}a i povr}a, vrtova i
divljeg cvije}a. Broj p~elinjih
kolonija i p~elara uveliko opada
zbog pojave varoe i drugih
p~elinjih bolesti.
Za kontrolu ovih nametnika,
p~elari su koristili pesticide
(pyrethroide i organofosfate) u svojim p~elinjim zajednicama.
Me|utim, taj pristup generirao je
druge probleme, uklju~uju}i razvijeniji otpor parazita, ogromne operativne tro{kove prilikom nabavke
pesticida i rizike one~i{}enja meda
i p~elinjeg voska.
Na{ cilj treba biti uzgajanje
medonosne p~ele Apis mellifere
otporne na bolesti i druge parazite,
24
smanjenje upotrebe antibiotika i
pesticida te na taj na~in pobolj{ati
kvalitetu okoli{a i poljoprivrednu
odr`ivost pojedina~nih p~elinjaka,
ja~anje poljoprivrednog sistema
baziranog na malim i srednjim
poljoprivrednim dobrima kao i
za{tita ljudskog zdravlja i sigurnosti tako {to }emo sprije~iti
rizik one~i{}enja meda i drugih
proizvoda koji dolaze iz ko{nice.
Trebamo promovirati p~elarstvo i
vi{e cijeniti na{e p~elare za dobro
svih nas.
Uzgajanje otpornijih p~ela
Mi uzgajamo p~ele otporne na
bolesti i varou od 1994. godine.
Najve}u {tetu nam pravi
ameri~ka gnjilo}a, vrlo zarazna
bakterijska bolest p~elinjeg
legla. Istra`ivanja su pokazala da
medonosne p~ele koje smo
uzgajali, pokazuju dobru
otpornost na ameri~ku gnjilo}u i
na gljivi~ne bolesti kao {to je
kre~no leglo. Ovako uzgojene
p~ele bile su u mogu}nosti da
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
Slika 1. Higijenske p~ele otkrivaju, otklapaju i uklanjaju larvu
koja je zara`ena ameri~kom gnjilo}om ili kre~nim leglom.
P~ele mogu otkriti da je larva oboljela prije nego do|e do
stadija infektivnosti. Na ovaj na~in uklanjaju patogene iz
ko{nice i na taj na~in sprje~avaju dalje {irenje kroz dru{tvo
otkriju i fizi~ki uklone bolest
zara`enog legla iz kolonije prije
nego {to postane zarazno.
Ove higijenske p~ele bile su u
mogu}nosti da otklone bolest i
prije negoli ljudskim okom
mo`emo otkriti bilo kakve
znakove ili simptome bolesti.
Kad p~ele uklone bolest u
njenom po~etnom, nezaraznom
stanju, to sprje~ava njeno {irenje
dalje u koloniji.
Na{e istra`ivanje je pokazalo
da su p~ele uzgojene na ovaj
Matice i higijenski trutovi
Svaka rasa p~ela mo`e se testirati i uzgajati da budu higijenske.
Predla`emo da se uzimaju p~ele koje su ve} pokazale svoje sposobnosti
kada je rije~ o koli~ini polena kojeg donose, prezimljavanju, koje nisu
agresivne i koje izra`avaju sposobnosti koje su po`eljne uzgajiva~u.
Na{a istra`ivanja pokazala su da nije bilo negativnih utjecaja na
p~elinja dru{tva u toku istra`ivanja. Godine istra`ivanja pokazale
su da bi bilo od velike koristi za p~elarsku industriju da matice
pravimo u higijenskim dru{tvima i da ih parimo sa higijenskim
trutovima. Na taj na~in pove}at }emo proizvodnju meda i ostalih
proizvoda koji dolaze iz ko{nice.
BH p~elar
rezultate i tvrde da imaju recept za spa{avanje p~elarstva i civilizacije
na~in, postale otporne i na Varou
destructor jer su bile u
mogu}nosti otkriti i odstarniti
zara`ene dijelove legla. Ovaj
nametnik hrani se od krvi
odraslih p~ela i razvija se na p~eli
dok je ona jo{ u razvoju (stanje
pupe). P~ele koje uklone takve
pupe iz dru{tva prekidaju lanac
razmno`avanja varoe u njenom
po~etnom stadiju (slika 1.)
Ovo istra`ivanje radili smo na
Italijanskoj medonosnoj p~eli.
No, pona{anje je sklono svakoj
rasi p~ela u Americi i ostatku
svijeta. Ovakva vrsta p~ela prihva}ena je od ameri~kih p~elara
objeru~ke. U toku na{eg
istra`ivanja, uzeli smo u obzir i
proizvodnju meda, karakterne
osobine p~ele kao i sposobnosti
pre`ivljavanja u toku zimskih
mjeseci. @eljeli smo da bude
dostupna p~elarima profesionalcima kao i hobistima.
Testiranje dru{tava
Dvije najbolje metode za ispitivanje higijenskog pona{anja
p~ela su smrzavanje testnog
legla i te~ni nitrogen. U na{em
testu, koristili smo dio
zatvorenog legla koji je
sadr`avao oko 100 }elija na
svakoj strani (2 x 2,5 cm) i zamrznuli je na 24 sata na temperaturi od - 23 stepena Celzijusova.
Smrznuti dio smo ubacili u okvir
gdje je leglo zatvoreno (slika 2.).
Testiranja su pokazala da nije
bitno da li zamrznuti dio dolazi iz
istog ili nekog drugog dru{tva.
Dva dana kasnije (48 sati) okvir je
izva|en i zabilje`eni su odli~ni
rezultati. Higijensko dru{tvo
p~ela otvorilo je i uklonilo 95%
Slika 2. Zatvoreno leglo
koje sadr`i oko 100 }elija
na svakoj strani
Upozorenje!
Ovi testovi trebaju biti ra|eni
na istim p~elinjim dru{tvima.
Rezultati mogu varirati. naprimjer, p~ele u prvom testu mogu
uklonuti 95% zamrznutog legla
dok u drugom testu mogu
uklonuti tek 50% legla. Ova
kolonija, koja je uklonila tek
pola, nije higijenska. Va`no je da
se kolonije smatraju "~ista~ima"
samo u slu~aju da uklone 95% ili
vi{e zamrznutog legla.
smrznutog dijela za 48 sati. U isto
vrijeme, nehigijenskoj koloniji
trebalo je vi{e od {est dana za
isti posao. Brzina kojom su p~ele
uklonile mrtvi dio legla u koleraciji su sa brzinom kojom bi
uklonile bolesti i parazite u leglu.
Zamrzavanje legla te~nim
hidrogenom je efikasnije i manje
destruktivnije za }elije na ramu
od ovog prethodnog testa koji
smo koristili. Te~ni hidrogen je
prili~no jeftin i lako je upravljati
sa njim. Mo`ete ga prona}i na
benziskim pumpama, veterinarima kao i u hemijskim prodavnicama. Ne postoji neka zabrana
kada je rije~ o upotrebi industrijskog nitrogena.
Naravno, da biste ga koristili
morate imati odgovaraju}i
spremnik koji }e biti sigurno
vezan u toku prevoza kako ne bi
do{lo do prosipanja. Budite
oprezni kod rukovanja te~nim
hidrogenom jer ima ta~ku
klju~anja 160 stepeni Celzijusa
{to zna~i da je prili~no hladan i u
Slika 3. Zabilje`ite
broj praznih }elija u
zamrznutom krugu
trenutku ubija va{u ko`u.
Preporu~ujemo da pro~itate
uputstvo o upotrebi sa pole|ine
svakog punjenja.
Potrebni elementi
Za ovaj test, potreban vam je
{upalj cilindar u koji }ete sipati
teku}inu na zatvoreno leglo. Mi
smo upotrebljavali PVC cijev
promjera 7.5 centimetara. Takav
cilindar mora biti dug najmanje
10 centimetara du`ine jer }e do}i
do hemijske reakcije prilikom
sipanja na leglo.
Potrebno vam je 3 decilitra
te~nog nitrogena kako bi smrzavanjem ubili dio zatvorenog legla
(oko 160 }elija) sa 7.5-centimetarskim cilindrom. Manja
koli~ina nitrogena mo`e dovesti
do neta~nih rezultata jer ne}e
ubiti cijeli dio legla. Za sipanje
mo`ete upotrijebiti plasti~no
Slika 4. Primjer higijenske kolonije ~ije
su }elije otvorene i gdje je uklonjeno
95% zamrznutog legla sa nitrogenom.
Sve ovo desilo se u roku od 48 sati
kuhalo kako biste imali mjeru
koliko sipate. Uzmite ram sa najmanje 7.5 centimetara {irokim i
zatvorenim leglom koje ima
manje od 30 nezatvorenih }elija
u tom krugu.
Postavite ram horizontalno
preko prazne hranilice. Utisnite
cilindar u srednji dio rama koji
smo opisali u prethodnoj re~enici.
Zabilje`ite broj nezatvorenih }elija
unutar cilindra. Naspite od 40 do
60 mililitara i sa~ekajte da zamrzne krajeve i ispari. Onda saspite
ostatak nitrogena u cilindar.
Sa~ekajte od tri do pet minuta
(slika 3). Ako imate dodatne cilindre, mo`ete po~eti slijede}i test
dok ~ekate da se prvi zavr{i.
Obilje`ite ram koji testirate jer
neke p~ele ~iste tako brzo da kad
se vratite ne mo`ete prepoznati
koji ste ram koristili. Stavite ram
u sredinu legla (slika 4. i 5.). Slika 5. Primjer nehigijenskog dru{tva
koje je uklonilo tek ne{to manje od
pola zamrznutog legla u 48 sati koliko
je trajao test
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
25
BH p~elar SAJMOVI
Odr`ani 6. Dani meda Hercegovine u Neumu
U Neumu je ove
godine bilo 18
izlaga~a. Osim
hercegova~kih
p~elara, na Sajmu
su sudjelovali i
p~elari iz susjednih
hrvatskih op}ina,
Metkovi}a,
Opuzena i Stona.
Bosnu je predstavljala porodica
Batini} sa Sokoca
K
ao {to je i obi~aj, krajem sedmog i
po~etkom osmog
mjeseca, p~elari iz
Hercegovine organiziraju sajmove {irom ovog dijela na{e
zemlje. P~elari iz Ljubu{kog,
Ravnog, Stoca, Neuma, ^apljine,
Ljubu{kog, ^itluka, Mostara,
[irokog Brijega i Gruda okupili
su se u jedinom bh. gradu na
Jadranskom moru, na 6. Danima
meda Hercegovine.
- Po tradiciji, Dani meda organizirani su u srcu turisti~ke
sezone, kad je najvi{e gostiju u
Neumu. Osim meda, nudili su se
i drugi p~elinji proizvodi, polen,
vosak, polenov prah,
medova~a… - ka`e Zdravko
Konjevod, predsjednik Udruge
p~elara "Kadulja" koja okuplja
p~elare iz devet hercegova~kih
op}ina.
U Neumu je ove godine bilo 18
26
izlaga~a. Osim hercegova~kih
p~elara, na Sajmu su sudjelovali
i p~elari iz susjednih hrvatskih
op}ina, Metkovi}a, Opuzena i
Stona. Bosnu je predstavljala
porodica Batini} sa Sokoca.
- To su na{i prijatelji, p~elari
koji svake godine do|u na
neumski sajam i predstavljaju
svoje p~elinje proizvode - ka`e
Mato Jogunica, drugi ~ovjek
neumskog udru`enja p~elara
"Kadulja".
Sajam na rivi
Ba{ kao i prethodni, i ovogodi{nji sajam odr`an je na rivi,
pred hotelom Sunce. No, ki{a je
za trenutak pokvarila p~elinju
idilu u ovom primorskom gradu.
Mnogobrojni turisti, kupa~i i
slu~ajni prolaznici, sakrili su se
od ljetne ki{e u obli`nje kafi}e,
prodavnice ali i pod p~elarske
tende.
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
Pred zidom
Nedavno se kod
hercegova~kih p~elara pojavio
zahtjev za progla{enjem elementarne nepogode u
Hercegova~ko-neretvanskoj i
Zapadno-hercegova~koj
`upaniji/kantonu, kao i u
Federaciji. Ka`u, uvjeti u
p~elarstvu su takvi da prijete
opstankom p~elara koji ne sele.
- Treba nam pomo} za nabavu
p~elinjih poga~a, jer se zbog
siroma{ne pa{e p~ele ne mogu
prehraniti. Zbog toga mnogima
prijeti nestanak produkcije za
idu}u godinu! Pred nama je zid
nerazumijevanja, tek lani smo
uspjeli osigurati na{e predstavnike u Federalnom ministarstvu poljoprivrede. Ove
godine smo opet pred zidom, o
nama se odlu~uje bez nas ka`e Konjevod.
- Prvi put za vrijeme Sajma
imali smo ki{u koja se pokazala
saveznikom, jer su umjesto na
pla`u turisti do{li na Sajam, pa
je bila dobra prodaja svih
proizvoda - {ali se Zdravko te
dodaje kako su ovo okupljanje
iskoristili i za se neke druge
dogovore o budu}nosti p~elarstva u Hercegovini.
Sezona nije lo{a, ali...
Ova sezona, slo`ni su p~elari
sa Sajma, bila je ispod prosjeka.
Ali, neki drugi problemi ih mu~e.
I ove godine, izostala je pomo}
nadle`nih institucija. Uz njihovu
pomo}, ka`u, ovaj sajam bi
mogao i morao biti doga|aj za
cijelu Bosnu i Hercegovinu.
- Planiramo u budu}nosti organizirati dane meda i ljekovitog
bilja. Me|utim, izostao je {iri
kontekst, podr{ka institucija i
ministarstava - dodaje Zdravko.
BH p~elar
PRETPLATA NA
BH p~elar
P~elarskim udru`enjima, poljoprivrednim i
p~elarskim zadrugama, proizvo|a~ima p~elarske
opreme, budu}im p~elarima, op}inama, kantonalnim,
entitetskim i dr`avnim institucijama, medicinskim i
obrazovnim ustanovama i ostalim ~itateljima, nudimo
mogu}nost dostave BH p~elara na adresu.
Dovoljno je da popunite pretplatni~ki kupon,
izvr{ite uplatu za naru~ene brojeve ~asopisa ili
kontaktirate na{u pretplatni~ku slu`bu. Do pet
naru~enih primjeraka jednog ~asopisa postoji
mogu}nost pla}anja i pouze}em, ali su u cijenu
ura~unati i tro{kovi po{tarine.
NA[I KONTAKT TELEFONI SU:
Tel: 033 767 566, Fax: 033 767 566
E-mail: bhpcelar@avaz.ba
Adresa: BH P^ELAR, D`emala Bijedi}a 185, 71000 Sarajevo
PRETPLATNI^KI KUPON
Mato Jogunica, drugi
~ovjek neumskog
udru`enja p~elara
"Kadulja"
Kao da je Bog prokleo hercegova~ke p~elare te im u najmedonosnijim danima poslao nezapam}enu buru koja je trajala 28
dana. Zbog toga su prinosi bili
izuzetno skromni.
- Cijena meda iznosila je 15
maraka. Iako je u trgova~kim
centrima ve} od 18 do 20 maraka, p~elari su uzeli u obzir i op}u
krizu, pa je i poskupljenje
skromnije - dodaje Konjevod.
Kako ka`e, bolja sezona nije
bila ni u kontinentalnom dijelu
na{e zemlje. Bagrem je, veli
Konjevod, izvukao bosanske
p~elare.
- Zbog nedostatka hrane p~ele
se hrane leglom, a to je katastrofa - tvrdi Konjevod koji
nagla{ava kako su ~lanice
Saveza p~elara "Kadulja", koji je
registriran na dr`avnom nivou,
nezadovoljne politikom poticaja
nove federalne vlade i resornog
ministarstva.
Zbog toga, moraju tijesno
sara|ivati s poljoprivrednim i
drugim udru`enjima u Federaciji
kako bi prona{li rje{enje za
novonastalu situciju koja im
nimalo ne ide naruku. Nisu
isklju~ili ni proteste.
Ime i prezime ili naziv p~elarskog udru`enja, zadruge, firme,
institucije: .......................................................................................
Adresa: ...........................................................................................
Kontakt telefon: ..............................................................................
Potpis: ............................................................................................
Naru~ujem: ............................. komada (pisati broj primjeraka)
Kupon popunite, isijecite i po{aljite na na{u adresu: BH P^ELAR,
D`emala Bijedi}a 185, 71000 Sarajevo (Za pretplatu).
Op{irnije informacije putem telefona 033 767 566.
CIJENE ZA BIH
GODINA DANA (6 brojeva) 24 KM
POLA GODINE (3 broja)
12 KM
^ETIRI MJESECA (2 broja) 8 KM
CIJENE ZA INOZEMSTVO
GODINA DANA
POLA GODINE
^ETIRI MJESECA
30 EURA
15 EURA
8 EURA
U cijene nisu ura~unati tro{kovi po{tarine, ako `elite pla}anje pouze}em.
OGLA[AVAJTE SE NA STRANICAMA BH
p~elara !
KONTAKTIRAJTE NA[U MARKETING SLU@BU
+387 33 767 566
0E-mail:
zumretan@avaz.ba
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
27
BH p~elar P^ELARSKE TEME
Novi ar{ini za podsticaje ministra poljoprivrede i dopredsjednika
Vrijeme }e pokazati
da li su najnoviji
potezi aktuelne
vlade i omra`enog
ministra Lijanovi}a
{ok terapija ili su
strate{ki koraci na
putu neophodnih
reformi u oblasti
poljoprivrede,
vo}arstva i
p~elarstva. Prvi
majski “pucanj” iz
Posu{ja na
Lijanovi}eve mjere,
zatalasao je ve}inu
p~elarskih
udru`enja i udruga. Po kuloarima i
u saop}enjima svi
iskazuju nezadovoljstvo novim
mjerama. Da li su u
Lijanovi}evom
kabinetu odlu~ili da
pre~e{ljaju sve
dosada{nje spiskove
za podsticaje? Javna
je tajna da su
podsticaji dodjeljivani
za p~ele na Bjela{nici,
farmu krava na
Bjelavama, ili
vlasnicima kafana,
koji su se registrirali
kao p~elarska
udruga
28 avgust/kolovoz oktobar/listopad 2011.
N
akon decenijske SDA –
HDZ – SBiH devastacije
u svim sferama dru{tva
na nivou Federacije BiH,
“platforma{ki” poku{aji pospremanja nailaze na mnoge otpore.
Samo {to su po~eli uvoditi
rezove, mnogi potezi su
do~ekani “na no`”. ^ini
se, u najte`oj poziciji
je Jerko Ivankovi}
Lijanovi}, aktuelni
ministar
poljoprivrede,
vodoprivrede i
{umarstva FBiH. Sjeo
je u vru}u ministarsku fotelju,
kada je
erozija korupcije, rasipni{tva i
netransparentnog tro{enja
bud`etskih sredstava, dosegla
svoj vrhunac.
Prvo PDV, pa podsticaji!
Jerko Ivankovi} Lijanovi}
Kritike na njegove mjere
u oblasti poljoprivrede,
vo}arstva i p~elarstva i
pritisci prosvjedima,
dale su rezultate kod
sedam udru`enja
poljoprivrednika.
P~elari su ostali
kratkih rukava! Ni
jedan njihov zahtjev
nije ispunjen.
Dakle, ostaje na snazi
Lijanovi}ev paket.
Umjesto dosada{nje
prakse da
svaki
p~elar
koji ima
30 i vi{e
ko{nica
mo`e
ostvariti
podsticaj
u visini
od 10
KM po
ko{nici, pravo na podsticaj }e
ostvariti svaki p~elar koji ima 20
i vi{e ko{nica, ali pod uvjetom da
prethodno 15 kg po ko{nici
proda registriranom
otkupljiva~u. O~ito, cilj novih
mjera je da se i p~elari uvedu u
sistem poreskih obveznika.
- Na ovaj }emo na~in eliminirati diskriminaciju me|u proizvo|a~ima, jer oni koji ne plate
PDV na prodani med, ne}e mo}i
koristiti poticaje, a oni koji plate
PDV, mo}i }e koristiti poticaje,
{to smatramo pravednom
odlukom - obja{njava Lijanovi}.
Izbjegava odgovore na temu
isplate p~elarskih podsticaja u
prethodnim godinama ~ak i
nekim federalnim poslanicima
koji p~ele dr`e u susjednoj
Hrvatskoj, te vlasnicima kafana
u Mostaru koji su registrirali
p~elarsku udrugu, zatim
p~elarima i farmerima sa sarajevskih Bjelava. Izbjegao je i
susret sa na{om ekipom “o~i u
o~i”. Iz pouzdanih izvora znamo
da su to njegovi aduti u eventualnom nastavku kampanje protiv njega i novih rezova
Federalne vlade, koje imaju
samo jedan cilj zaustaviti
zloupotrebu i malverzacije sa
bud`etskim sredstvima i u
p~elarstvu.
Prve o{tre optu`be i kritike
Lijanovi}evih mjera stigle su ove
godine u maju iz Posu{ja. U
svome saop}enju Udruga “Iva” je
naglasila:
- P~elari su stajali{ta da ne
treba mijenjati dosada{nji na~in
ostvarivanja poticaja koje su
prije vi{e godina usaoglasili
p~elari Federacije sa
Ministarstvom poljoprivrede i koji
je u funkciji razvoja p~elarstva i
p~elarske proizvodnje.
- Tra`it }emo svoja prava na
sve mogu}e na~ine – poru~uje
Vahid ^ebo, generalni sekretar
GROBAR ILI
BH p~elar
Vlade Federacije Jerka IVANKOVI]A LIJANOVI]A do~ekani na no`
P~elari grije{ite; imate najve}u
otkupnu cijenu meda u Evropi!
Nijaz Kadiri}, direktor jedne od najve}ih p~elarskih zadruga u
BiH „APIMED“ iz Sanskog Mosta, ka`e da se problemi koji su
nastali u bh. p~elarstvu trebaju rije{iti {to prije: Ministarstvo treba
za{tititi svoje proizvo|a~e, ali i p~elari moraju biti malo fleksibilniji.
- P~elari u BiH imaju jednu averziju prema zadrugama, i davanju
meda „na veliko“. Me|utim, moram napomenuti da je u BiH cijena otkupnog meda najve}a u cijeloj Evropi. Dok u Srbiji i
Hrvatskoj ona se kre}e oko dva eura, u jednoj Njema~koj oko tri
eura, na{a zadruga za kvalitetan med doma}im p~elarima pla}a i
do ~etiri i pol eura po kilogramu - ka`e Kadiri}.
Saveza p~elara FBiH, dodaju}i
da je Lijanovi}eva odluka
ishitrena, te da }e ugu{iti jednu
od najperspektivnijih grana
sto~arstva u BiH.
Najve}e otkupne
cijene u Evropi
Nezadovoljni su p~elari i otkupnim cijenama meda u Federaciji
BiH, iako je me|u najve}im u
Evropi!!!? Kod nas se kre}e
izme|u {est i osam maraka (3 –
4 eura). U Njema~koj je 3 eura.
- Mi ne bje`imo od PDV-a, ali
se prvo moraju ostvariti uslovi
za tako ne{to – poru~io je
Osman Ibrahimspahi}, predsjednik Saveza p~elara FBiH.
- Interesatan je podatak odakle
Lijanovi}u brojka od 15 kg po
ko{nici koju p~elar treba dati
otkupljiva~u. Kako je do{ao do te
brojke?! Koliko znam, nije kon-
Osman Ibrahimspahi}:
Mi ne bje`imo od PDV-a,
ali se prvo moraju
ostvariti uslovi za tako
ne{to
Vahid ^ebo: Tra`it
}emo svoja prava na
sve mogu}e na~ine
taktirao, nije se posavjetovao,
nije tra`io mi{ljenje niti od
jednog kantonalnog saveza, a
niti od Federalnog saveza
p~elara – ka`e Ibrahimspahi}.
Po njegovom, sve ukazuje da se
u ovome procesu nekome {tima
da za male pare dobije visokokvalitetan bh. med. Ministru o~ito
nije poznato da Kraji{nici ove
godine nisu imali ni deset kilograma po ko{nici, a Hercegovci
nisu ni palili vrcaljke. Kome }e
onda isplatiti podsticaje?
Ne `ele}i da preuzmemo ulogu
sudije, u ovom “ratu” izme|u
p~elara i federalnih vlasti, ipak,
treba podsjetiti da je krajnje vrijeme da se prvo p~elari u FBiH
uozbilje, organizuju i uvedu
transparentnost u radu. S druge
[ta su napisali posu{ki p~elari Jerki Lijanovi}u?
Ispuni obe}anja,
ovo je prevara!
Po~etkom maja/svibnja ove godine posu{ka udruga p~elara “Iva”
je uputila priop}enje za javnost, koje je potpisao Ivan Mili}evi},
dopredsjednik. U saop}enju se, izme|u ostalog, navodi:
- Neprihvatljivo je i pogubno za razvoj p~elarstva na~in i uvjeti
ostvarivanja poticanja u p~elarstvu kako ga je predvidjelo
Ministarstvo poljoprivrede, jer predlo`enim na~inom samo pogoduje trgova~kim lobijima i uvoznicima meda upitne kvalitete.
Predla`emo Ministru i Ministarstvu da se poticaji ostvaruju po
ko{nici, a ne po kilogramu jer poticaj po ko{nici istinski doprinosi
razvoju p~elarstva i da se udvostru~i iznos poticaja po ko{nici, te
bi na taj na~in Ministar ispunio osobna predizborna obe}anja o
poticanju doma}e proizvodnje i razvoju poljoprivrede, u suprotnom ako na snazi ostane prijedlog Ministarstva za 2011. god. to }e
biti klasi~na predizborna prevara i politi~ka obmana i uni{tavanje
dosad te{ko ste~enih prava p~elara na poticaje po ko{nici i zaustavljanje razvoja p~elarske proizvodnje.
Nadamo se da }e Ministar uvidjeti lo{e pripremljen prijedlog od
strane svojih suradnika i da }e osobno intervenirati i uva`iti prijedloge p~elara a ne administratora koji nemaju pojma o
p~elarstvu i razvoju p~elarstva.
SPASITELJ
strane “dr`avna kasa” od op}ine,
preko kantona do Federacije,
namijenjena p~elarima morala
bi se dobro pro~e{ljati. Kad se
odlu~e na takav korak ~elni ljudi
kantonalnih i federalnog saveza
bit }e ozbiljan i autoritativan pregovara~ sa vlastima. Ovako su i
van vremena, i van prostora!
Armin ALJOVI]
avgust/kolovoz - oktobar/listopad
2011. 29
BH p~elar SUSRETI
Brajs HOOTON, slijepi
Po p~elinjoj
znam kad su
Na osnovu te`ine rama u rukama, Brajs zna koliko
su p~ele donijele i kako su radile proteklog dana.
Na osnovu pjesme p~ela i njhovog zujanja, Brajs
osjeti stanje legla i nagon rojenja
A
ko `eli{ imati sladak
`ivot, mora{ ga zaraditi.
Za Brajsa Hutona (Bryce
Hooton) i njegovog asistenta Derena (Darren) to zna~i
svakodnevno provjeravanje
1.200 ko{nica u Golden Flow
p~elinjacima u Matamati na
Novom Zelandu. Brajs p~elari
preko 20 godina nakon {to je,
nesretnim slu~ajem na svojoj
farmi, oslijepio.
- Svaki dan ubode me nekoliko
desetina p~ela. Ne nosim rukavice i, po{to ne vidim, moram se
voditi osje}ajem sluha, dodira i
mirisa.
Dok su u polju, Brajs se oslanja
na Derenov vid. Svom pomo}niku
govori {ta i kako da radi.
Osjeti p~ele
Na osnovu te`ine rama u rukama,
Brajs zna koliko su p~ele donijele i
kako su radile proteklog dana.
Vrhovima prstiju pregleda leglo.
30
- Jednostavno, osje}am p~ele,
leglo, med i u tome prsti su mi
veoma va`ni. Proizvodimo preko
20 tona meda u toku godine i
plasiramo ga u supermarkete u
mojoj zemlji, a odre|enu
koli~inu izvozimo u Japan i
Evropu - ka`e Brajan.
Sluh je tako|er va`an u bavljenju p~elarstvom. Na osnovu
pjesme p~ela i njihovog zujanja,
Brajs osjeti stanje legla i nagon
rojenja. Tako|er, zna kad su
p~ele sretne a kad nisu.
- Na osnovu zvuka kojeg
proizvode p~ele, znam kad
dru{tvo ostane bez matice ka`e.
Prije vi{e od dvadeset godina,
nesretnim slu~ajem na o~evoj
farmi, Brajs je oslijepio. Metak
kojim su trebali uspavati jednu
od svojih krava, odbio se i pogodio Brajsa u oko.
- Uzeo sam jedno stakleno i,
kad bih sjedio sa dru{tvom,
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
BH p~elar
p~elar sa Novog Zelanda
pjesmi i zujanju
moje p~ele sretne!
Budu}nost
neizvjesna
Brajs ka`e kako metode
za{tite biosigurnosti Novog
Zelanda nisu dovoljne te postoji velika mogu}nost da se u
ovu zemlju uvoze nekvalitetni
p~elinji proizvodi.
- Tako|er, mehanizam
za{tite prirodnog potencijala
Novog Zelanda nisu se
pokazali efikasnim. Sistem
pra}enja nije dovoljno dobar
te svakakvi {tetnici ulaze u
zemlju. Hrana sumnjivog
kvaliteta i mo`e u}i preko.
Pogledajte industriju kivija i
{ta su uradili od nje. Uvezli su
polen sa PSA bakterijama ka`e Brajs.
Pas – vodi~
najbolji
prijatelj
Brajs ima psa vodi~a koji
mu poma`e u kretanju kada
nije u svom p~elinjaku.
Brajsa svakodnevno vi|aju u
{tenjama sa Silom, crnim
labradorom. Do prije nekoliko
godina, rijetko je izlazio van
svog dvori{ta. Ali, zahvaljuju}i Sili, mnogo toga se
promijenilo.
- Pas Sila daje mi osje}aj
slobode. On meni vjeruje kao
{to i ja vjerujem njemu - ka`e
Brajs.
Iako je slijep vi{e od 20 godina, ovaj p~elar psa vodi~a
nabavio je tek prije tri godine.
Ka`e da je znao da }e mu
ovoliko pomagati u svakodnevnom `ivotu, nabavio bi ga
mnogo ranije.
zezali bismo se na moj ra~un.
Svaku no} vadio sam to stakleno
oko i stavljao ga u ~a{u vode.
Deset mjeseci poslije, prilikom
popravke traktora, izletio je neki
dio koji me pogodio direktno u
ono zdravo oko. Na kraju, postao
sam potpuno slijep. Mislio sam da
je za mene `ivot zavr{en – govori.
Smiraj na bakinom imanju
Nakon ovoga, `ivot poljoprivrednika postao mu je
izuzetno te`ak. Poslove koje je
do tada radio bez problema,
morao je zauvijek napustiti.
- Za mene, `ivot je postao pravi
pakao. Dotakao sam dno-dna.
Nisam mogao nikome ni{ta
pomo}i. Za svaku sitnicu, trebala
mi je pomo}. Odlu~io sam
napustiti farmu i oti}i {to dalje
od tog mjesta - ka`e Brajan.
Svoj smiraj prona{ao je kod
bake koja se bavila p~elarstvom.
Uvijek je, ka`e, imao neku
posebnu vezu sa njenim
p~elama jo{ kao dijete. Uprkos
tragediji koja ga je sna{la, Brajs
je odlu~io nastaviti sa svojim
`ivotom. Osim sa sljepilom,
borio se i sa predrasudama i
osudama okoline. Mnogi su
sumnjali u njega.
- Zapo~eti ovaj biznis bilo je
izuzetno te{ko. Moja sestra mi je
posudila pet hiljada dolara koje
su mi bile potrebne za po~etak. I
tako je sve krenulo... Evo, danas
p~elarim sa 1200 ko{nica. Bez
ikakvih problema - dodaje.
Sa dolaskom varoe na Novi
Zeland, Brajs se suo~io i sa
velikim problemima. Budu}nost
je postala neizvjesna.
- Stvarno me ljuti ovakva
situacija. Cijeli svoj `ivot posvetio
sam p~elama a sada sam u bezizlaznoj situaciji. Ja i moja
supruga ulo`ili smo mnogo
novca i vremena u na{e p~elinjake i sada se nalazimo u nezavidnoj situaciji. Svaki dan je kao
igra. Nadam se da }emo se uspjeti rije{iti ovog problema ubrzo
- ka`e Brajs.
Danas, 20 godina poslije
nesre}e, on i njegova supruga
Susan spadaju u najve}e p~elare
Novog Zelanda, a njihov med je
izuzetne kvalitete.
J. H.
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
31
BH p~elar P^ELAR SAM, TIM SE DI^IM
Smajo HUKI], Tuzlak uzoran p~elar na otoku Hvaru
“Ljekoviti otok” ostaje
bez lavande i p~ela
R
o|eni je Bosanac. Iz
sela Slavinovi}i kod
Tuzle. Ali je zbog posla
sredinom osamdesetih godina do{ao na otok
Hvar u Hrvatskoj i tu ostao do
danas. U Tuzlu, gdje `ive njegova dva sina sa porodicama,
dolazi tek za praznike. Vi{e
njega posje}uje rodbina iz
Bosne.
Iako je po struci gra|evinski
radnik, Smaju Huki}a posljednjih petnaestak godina Hvarani
poznaju kao dobrog p~elara,
savjesnog uzgajiva~a maslina i
dobrog poznavaoca lavande.
- Kao da je ro|eni Dalmatinac
– ka`e kroz {alu jedan Smajin
poznanik, koji dodaje i to da na
otoku svi vole i po{tuju ovog
Bosanca zbog njegovih radnih
navika, ali i dobre du{e i
otvorenog srca.
i ostali p~elari primaju premije
od dr`ave za svaki prodati kilogram meda.
- Kada ~ovjek ho}e da radi,
onda za njega nema problema
gdje god da `ivi. O p~elama,
maslinovom ulju i lavandi, dok
sam bio u Bosni, ni{ta nisam
znao. Danas, to jednako dobro
radim kao i ro|eni Hvarani –
ka`e nam Smajo.
Broj ko{nica na njegovom
p~elinjaku smje{tenom u selu
Brusje, udaljenom svega pet{est kilometara od centralne
gradske rive, varira izme|u 50 i
80. U dobrim godinama toliki
broj ko{nica mo`e sakupiti
preko jedne tone meda. A med
izvrcan na Smajinom p~elinjaku jedva da mo`e i preno}iti.
P~elarski biznis
P~elarski biznis na Hvaru
Smajo je zapo~eo nakon {to
nije mogao prona}i adekvatan
posao iza posljednjeg rata,
kada je cijelu Hrvatsku,
naro~ito otoke, zahvatio val
ekonomske krize. Upustio se u
p~elarstvo i vrlo brzo izrastao u
pravog p~elara. ^ak je zavr{io i
{kolu p~elarstva koju je prije
nekoliko godina u Hrvatskoj
vodio poznati p~elarski nau~nik
iz Hrvatske dr. Zlatko
Tomljenovi}, a u gradskom
uredu grada Hvara uredno je
registrovan kao p~elar koji kao
32
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
Na Hvar je do{ao
prije dvije i po
decenije. A
p~elarski biznis je
zapo~eo nakon {to
iza rata nije mogao
prona}i adekvatan
posao. Vrlo brzo je
izrastao u pravog
dalmatinskog
p~elara ~iji se med
tra`i na cijelom
otoku, a najvi{e ga
kupuju turisti
Kupci, naj~e{}e stranci, dolaze
na njegov ku}ni prag.
- Na~in p~elarenje se na
Hvaru, prvenstveno zbog klime,
donekle razlikuje od p~elarenja
u BiH, ali to se uglavnom odnosi
na kalendar radova. Unos nektara ovdje po~inje ve} od februara, a zavr{ava se kasno u 12.
mjesecu – ka`e Smajo.
Ali, za Smaju kao i za ostale
p~elare na Hvaru, posljednjih
godina je sve te`e.
Su{i se aromati~ni vrt
Sredozemlja
Nekada je cijeli Hvar bio poznat kao ljekoviti otok. Pravi aromati~ni vrt Sredozemlja. Opojni
mirisi ru`marina, kadulje,
lavande, vrijeska i planike milovao je du{u svakog Hvaranina,
doma}eg ili gosta, posebice na
njegovoj ju`noj strani.
Med od ru`marina, tipi~an ba{
za Hvar, smatra se finijim vrstama meda. Med od hvarske
kadulje tako|er je popularan
zbog njegovog ljekovitog utjecaja
na di{ne organe. Med od
lavande isto tako, posebno se
BH p~elar
Prodaja rojeva, matica i dru{tava 065 526 192
35 godina iskustva sa 350 p~elinjih dru{tava
„BIMED“ povezuje najbolja
iskustva p~elara sa najsavremenijim
dostignu}ima na polju p~elarstva
„BIMED“ je firma specijalizirana
za snadbjevanje svim repromaterijalom i opremom za p~elarstvo
Hvarani p~elare jo{ od
rimskog doba
Hvarani su davno po~eli p~elariti u tom svom Bogom danom vrtu.
Arheolo{ki nalazi ukazuju da je p~elarenje na Hvaru bilo va`no i u
Rimsko doba, na {to ukazuju ostaci ko{nice od pe~ene gline cilindri~nog oblika, koji su na|eni na ~etiri lokaliteta na Hvaru. U novijoj
historiji ~esto se govorilo i pisalo o hvarskom medu.
preporu~uje trudnicama jer
djeluje blago smiruju}e.
Tu je i mali i veliki vrijes. Veliki
cvate u prolje}e, a mali po~inje u
septembru. Med od vrijeska se
preporu~uje za reumati~na oboljenja, giht i bolesti mokra}nih
putova.
Godine 1974. Veterinarski
fakultet u Zagrebu, Uprava za
veterinarstvo tada{nje SR
Hrvatske, te trgova~ka asocijacija Veterinara osnovali su Centar
za p~elarstvo SR Hrvatske upravo sa sjedi{tem na otoku Hvaru.
Te godine za voditelja Centra
postavljen je dr. Zvonimir [ver,
koji je broj p~elinjih zajednica
ubrzo sa ~etiri podigao na 6,5
hiljada ko{nica, vodio ve~ernje
p~elarske {kole, proizvodnju
meda sa 100 pove}ao na 200
tona godi{nje.
- Slika vi{e ni izbliza nije
takva. Medonosno bilje nestaje,
a mi p~elari se moramo snalazi-
ti na razne na~ine. Posljednjih
godina svoje p~ele selim u Liku,
kao i ostali p~elari sa otoka –
ka`e Smajo.
- Na cijelom otoku ostalo je
samo 60 p~elara i pribli`no 2500
ko{nica. Oni malo optimisti~niji
podaci ka`u da nas ipak ima oko
stotinu. Ali svejedno, ponovo
stanje nije sjajno.
Za ovakvu situaciju, Smajo
kao i ostale kolege iz
P~elarskog dru{tva Lavanda,
krive po`are koji ~esto haraju
otokom. Nekada je na Hvaru
bilo oko 95 posto hrvatske
lavande, a danas je ima barem
dva puta manje, i to sve zbog
po`ara. A mijenja se i struktura stanovni{tva na otoku. Mla|i
nara{taji idu u kontinentalni
dio Hrvatske zbog lak{ih
poslova, pa i ono malo polja
ljekovitog bilja {to je ostalo,
nema ko obra|ivati.
Armin ALJOVI]
„BIMED“razvija proizvodnju i
promet meda, voska,
polena, propolisa i mati~ne
mlije~i u vlastitim p~elinjacima
U „BIMED“-u na licu mjesta se
mo`ete uvjeriti u kvalitet mati~ne
mlije~i i polenovog praha te
preuzeti od maja do jula
U „BIMED“-u se mogu nabaviti
p~elinja dru{tva, matice,
rojevi, poga~e za p~ele
Za dobar med navratite u „BIMED“
„BIMED“-ove proizvode mo`ete nabaviti u:
Banja Luka - PZ „Matica“
Ul. Bana Lazarevi}a br. 10 Tel: 051/218-538
Sarajevo
Na p~elarskim sajmovima u junu i septembru
U Bijeljini u vlastitoj prodavnici Ul. Save Kova~evi}a 4
Prodaja
055/212 - 249
Proizvodnja
055/392-135, 055/392-188
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
33
BH p~elar
BH p~elar ZANIMLJIVOSTI
U odijelu od
100.000 p~ela
bez ijednog
uboda
Irske p~ele pokazale su ve}i stepen
prilago|avanja na nove uslove nego
njihove rodice iz drugih zemalja koje
te`e podnose globalni poreme}aj odumiranja p~ela.
Nedavno zavr{ena studija pokazuje
da su autohtone irske p~ele zdrave te
da im ne prijeti opasnost kao kolonijama u drugim svjetskim uzgajali{tima.
- Ne vjerujemo da su stvari tako
stra{ne - ka`e dr. Michael Geary i
dodaje kako je studija pokazala da su
irske p~ele vrlo otporna vrsta koja je
jo{ uvijek dominantna u Irskoj.
Istra`iva~i i uzgajiva~i p~ela primijetili su kako su irske p~ele razvile
super otpornost i uspjele prilagoditi
svoje cikluse kako bi {to bolje iskoristile ono {to im se nudi bez da pri tome
stave pritisak na ekosistem ili samu
koloniju.
Prirodna p~elinja stani{ta na udaru
su od pesticida, civilizacijskog progresa i radio valova, do bolesti koje
prenose uvezene, ne autohtone p~ele,
no irske Tamne p~ele na{le su na~ina
da se prilagode takvim uslovima.
Super otporne irske p~ele
Wang Dalin Kinez privikao
26 kg p~ela na
sebe
Ljetne nevolje jednog Mostarca
Norman Gary
Norman Gary, koji je vode}i svjetski stru~njak za p~ele, ima nevjerovatnu sposobnost da kontroli{e svaki pokret insekata.
Penzionisani profesor iz Kalifornije u stanju je privu}i 100.000 p~ela
na svoje tijelo, a da ga pri tome nijedna ne ubode, a mo`e ~ak i da ih
navede da izvode slo`ene manevre.
Nakon vi{e godina usavr{avanja svojih vje{tina Gary je u stanju
usmjeriti p~elu da se okrene za 90 stepeni, a mo`e i da kontroli{e roj
od milion p~ela.
- Ljudi me stalno pitaju koliko puta su me p~ele ugrizle. Pa otprilike
75.000 puta - odgovara.
- ^ak i kada na sebe skupim 100.000 p~ela, to je prili~no bezopasna
situacija. P~ele nisu agresivne ni prema meni, niti prema bilo kome,
sve dok njihova ko{nica nije u opasnosti.
Norman je, kao izvrstan stru~njak u ovoj oblasti ve} radio i za BBC,
i za Animal Planet, ali i za serije poput X-Files. Uprkos njegovim
sposobnostima i umije}u, prilikom snimanja uvijek se pobrine da se
u blizini nalazi i medicinsko osoblje.
Od udara groma za vrijeme olujnog nevremena u Mostaru
popodne raspolovilo se vi{e tona
te{ko stablo koje je palo na jedan
automobil. Zbog toga je nekoliko
sati jedna od najprometnijih ulica
u sredi{tu grada bila blokirana.
Na vozilo Nissan Terrano, koje je
bilo u pokretu u ulici Kneza
Branimira palo je vi{e te{kog
granja, no zahvaljuju}i prisebnosti
i brzoj reakciji gra|ana, ozlije|eni
mladi} koji se nalazio u vozilu je
preba~en u Sveu~ili{nu klini~ku
bolnicu u Mostaru.
Nesretnog mladi}a napao je i roj
p~ela koji se nalazio u
unutra{njosti 20-metarskog stabla. Pripadnici policije blokirali su
pristup ulici Kneza Branimira dok
su ekipe vatrogasaca uklanjale
ostatke sru{enoga stabla.
Kineski specijalitet – pe~ene p~ele!
Kineska pokrajina Guangdong poznata je po neobi~nim jelima, a njene stanovnike prati glas kako nikada ne biraju hranu. Ipak, neke
specijalitete koji se mogu na}i u [angaju malo koji stranac bi ku{ao. Me|u njima su i divlje pe~ene p~ele. Naime, mje{tani grada Yunnana
no}u odlaze duboko u planinu u potrazi za ko{nicama. P~ele su najbolje kad se pripreme u ulju sa soli i paprom, a njihov okus je slatkast.
34
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
Kinez privukao 26 kg
p~ela na sebe
Veoma neobi~no takmi~enje
odr`ano je u kineskom gradu
Shaoyang u provinciji Hunan.
Dvojica p~elara takmi~ila su se
ko }e privu}i vi{e p~ela na
sebe. Pobijedio je 42-godi{nji
Wang Dalin koji je privukao vi{e
od 26 kilograma p~ela na sebe.
Odjeveni samo u {orceve
Dalin i 20-godi{nji Lv
Kongjiang krenuli su u bitku.
Maticama su privla~ili ostale
p~ele, ali uspje{niji je bio stariji i iskusniji p~elar.
Dalin je za 60 minuta uspio
privu}i 26,8 kilograma p~ela
na sebe, dok je Kongjiang
privukao 22,9 kilograma.
Ovo nesvakida{nje
takmi~enje privuklo je i mnoge
posmatra~e, ali su oni, za razliku od p~elara, uglavnom
nosili za{titna odjela, objavio
je Daily Mail.
Lv Kongjiang izgubio u
takmi~enju
prikupljanja
p~ela na sebe
I p~ele vole zaspati
Istra`iva~i su utvrdili jo{ jednu sli~nost p~ela sa ljudima. Naime, iako spadaju
u insekte, p~ele tako|er spavaju. I to dubokim snom, ako su iscrpljene. Mi{i}i su
im opu{teniji, antene fiksirane, manje se kre}u i na blagi stimulans ne reagiraju. Nije poznato da li sanjaju, ali dogodi se da proizvode zvukove sli~ne hrkanju.
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
35
BH p~elar SUSRETI
Neobi~an dom za vi{e od 50.000 p~ela
Ko{nica od
d`ever javora
visoka vi{e od
10 metara
Rade
Durutovi} iz
Pive na
granici BiH i
Crne Gore
napravio
najve}u
ko{nicu na
svijetu. @elja
mu je da u|e
u Ginisovu
knjigu rekorda.
Ko{nica od
d`ever javora
visoka je 10,2
metara a
pre~nik joj
iznosi 75
centimetara.
U zemlju je
ukopana
metar i pol
Rade
Durutovi}
pored svog
"~uda"
K
ada su p~ele u pitanju,
postavljeni su neobi~ni
rekordi u svijetu po
kojima su ljudi u{li u
Ginisovu knjigu rekorda. Tako je
Mark Bjankanjelo, ameri~ki
dreser p~ela, 1998. godine na sebi
nosio odijelo od 350.000 p~ela
ukupne te`ine 43 kilograma.
P~elar iz Gr~ke Argyriou Koskou
je 2006. godine postao ginisovac njegove p~ele su izgradile i
napunile najte`i ram sa medom
od 10,02 kilograma. Dr. Norman
36
Gari, nau~nik za p~ele je rekorder
u dr`anju najve}eg broja p~ela u
ustima. ^ak njih 109 dr`ao je u
trajanju od 10 sekundi.
Ovih dana Rade Durutovi},
biv{i novinar "Politike", porijeklom iz Brezana, iz Pive, sprema
se da postavi rekord u najve}oj
ko{nici na svijetu. Ko{nica koju
je napravio od d`ever javora i
koja se u selu vidi sa svih
strana visoka je 10,20 metara,
pre~nika 75 centimetara, a u
zemlji je ukopana metar i pol.
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
- Prije 15 godina po~eo sam se
baviti p~elarstvom i `elja mi je
bila da dr`im najbolji soj p~ela
na svijetu – durmitorske p~ele.
Razmi{ljao sam kako su te
p~ele opstale u ovoj surovoj
klimi kada nije bilo modernih
ko{nica koje ja sada imam ka`e Rade.
"Napad" na Ginisa
Razmi{ljaju}i i lutaju}i ovom
{umom sa sinom Vladimirom,
izme|u planine Njego{ i
Ljeljenijeh dola nai{li su na ovu
grdosiju od d`ever javora, staru
nekoliko stotina godina, koja je
bila zdrava i {uplja od vrha do dna.
- Tada sam odlu~io da to bude
novi dom za p~ele - pri~a Rade
dok pokazuje ko{nicu sa kojom
se sprema da "napadne" Ginisa.
Trebalo je d`ever javor, te`ine
oko {est tona, prenijeti u
dvori{te. Rade je anga`ovao
dizalicu koja je prenijela drvo te
ga ukopao metar i po u zemlju,
vezao ga sajlama i ankerima,
BH p~elar
napravio krov od slame. Rade ga
namjerava glazirati bezbojnim
brodskim lakom i tako mu dati
dugovje~nost. Stanari su ve}
useljeni.
- Pribojavao sam se da }e
p~ele, kada ih prebacim iz najmodernijih LR ko{nica sa tri
nastavka, odbiti prirodno
stani{te. Me|utim, to se nije
dogodilo i nastanio sam najja~e,
najsuperiornije i najmnogobrojnije dru{tvo koje ima od oko
50.000 do 60.000 jedinki - ka`e
Durutovi}.
Kamen iz doba jure
Rade u svom dvori{tu ima jo{ jedan kuriozitet – najstariji kamen na zemljinoj kugli.
- Na lokalitetu @ive prona{ao sam kamen iz
doba jure. Nosio sam ga na Rudarskogeolo{ki fakultet u Beogradu koji su utvrdili
njegovu starost i od njega namjeravam da
ispred vikendice napravim guvno. U njemu je
prikovan ostao i gmizavac iz tog perioda ka`e Rade dok pokazuje obrise gmizavca.
Ponosan na ko{nicu i
imanje
Oko ko{nice je napravio
kamenu potkovicu i spojio porodi~ne simbole - sin voli konje, a
Rade p~ele. Iz drveta su izbacili
~itavu trule` i unutra ubacili
smr~ino drvo koja je sa rogljevima i na kome p~ele mogu da
zidaju sa}e.
- Na ko{nici sam napravio tri
otvora kako bi mogao da kontroli{em kako napreduje njeno
Rade u svom
dvori{tu ima jo{
jedan kuriozitet –
najstariji kamen
na zemljinoj kugli
Drvo u izumiranju
Nekada je pivski kraj bio pun d`ever javora,
rijetkog drveta boje voska koji je akusti~ne vrijednosti idealan za obradu i izradu mnogih instrumenata, od gusala, preko violine, do gitare i
klavira. Ovaj javor u sebi du`e zadr`ava zvuk, ima
bolju rezonancu i ve}u "gustinu" drvne mase u
odnosu na obi~an javor.
- Ovo drvo je, na`alost, u izumiranju. Ovdje ga je
prije Drugog svjetskog rata, na prostoru izme|u
Bundosa i Lati~nog, bilo dosta. Firma "Ombla" je
1936. napravila put ne zato da bi povezala durmitorska sela, ve} da bi do{la do {umskog resursa i
do d`ever javora - ka`e Rade, i dodaje da je
tr`i{na vrijednost d`ever javora velika.
Trebalo je d`ever javor, te`ine
oko {est tona, prenijeti u dvori{te
punjenje medom, ali i da povremeno uzmem malo "bo`anske
hrane" da se ja i prijatelji
zasladimo - ka`e Rade.
Ne namjerava da od p~ela
"ukrade" previ{e jer `eli da za tri
do pet godina, {to zavisi od pa{e,
dobije ko{nicu punu meda.
Mo`da tada krene i u neko novo
obaranje Ginisa.
- Durmitorske p~ele su jedan
od crnogorskih fenomena. Drugi
fenomen su durmitorske ovce
koje imaju vunu, mlijeko i meso,
kakve nemaju ni jedne ovce. A
durmitorske `ene su nevi|en
svjetski fenomen. To je nevi|ena
persona koja je bila oslonac
porodici i najbolja i najsigurnija
vojni~ka komora na svijetu koja
nikada nije zakasnila i koja je
odavde nosila bra{njenik vojnicima na Drini, Bregalnici, Mojkovcu,
Fundini...- poja{njava Rade, te sa
osmijehom na licu dodaje:
- Ona je temelj koji ovaj reljef
kultivi{e i uzdi`e!
Ponosan je na ko{nicu, ali i na
roditeljsko imanje koje godinama kultivi{e i vra}a mu zaboravljeni izgled, na vikendicu koju
pravi i ~iji donji sprat namjerava
da pretvori u muzej doma}e
radinosti.
Svetlana MANDI]
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
37
BH p~elar MOJ P^ELINJAK
Tatjana CVIJANOVI]-MRDAK iz Vojvodine
K
ad je te 2002. godine u njen
vrt zalutao roj, Tatjana nije
mogla ni zamisliti da }e
devet godina poslije, postati
profesionalna p~elarka i jedna od
najutjecajnijih p~elara `ena u Srbiji.
Danas, ima preko 70 ko{nica i
ambasadorica je Saveza udru`enja
p~elara Republike Srbije.
- P~elarstvo je moja velika ljubav.
Bilo me malo strah pri}i tom roju koji
je do{ao u moj vrt. Kupila sam ko{nicu
i lijepo ga smjestila. I onda sam krenula u prou~avanje p~ela, njihovog rada,
odnosa i hijerarhije u jednom p~elinjem dru{tvu. U~ila sam o bolestima,
{teto~inama i svemu onome {to danas
~ovjeku treba da se bavi ovim plemenitim pozivom - ka`e Tatjana.
Iako nezaposlena, posla joj ne
manjka. Ima ga i previ{e. No, za
ovu 39-godi{nju p~elarku iz Sivca
izme|u Kule i Sombora u Vojvodini,
to ne predstavlja problem. U
trenutku na{eg razgovora, zadovoljno je trljala ruke.
- U narednim danima, vrcat }u
med. Ko{nice su ve} pune. Uljana
repica i suncokret zamedili su bolje
od o~ekivanog - dodaje.
U predjelu gdje `ivi, osim suncokreta i repice, slaba je ispa{a. Zbog toga
je Tatjana kupila “tami}” i prikolicu
kako bi svoje p~elice prevozila na
bagremovu, {umsku i livadsku
ispa{u. Ka`e kako bez podr{ke
supruga Markana ne bi bila ovako
uspje{na u p~elarstvu, ali dodaje i to
kako ima velike planove kada je rije~
o organima krovnog srbijanskog
p~elarskog saveza.
- @elim da se `ene vi{e uklju~e u
p~elarstvo i to je ono za {ta se
trenutno najvi{e zala`em kod
~elnih ljudi SPOS-a. P~elarstvo
mora biti zanimanje i nje`nijeg
spola - dodaje.
Tako|er, na kraju razgovora je
dodala da njene p~ele nekoliko
dana u godini "rade" u lokalnim
vo}njacima za {ta dobije nemalu
naknadu.
P~elarska prikolica
u bojama prolje}a!
Roj nije uspio pobje}i
Ko{nice u njenom vrtu. Srce joj je na
mjestu kada mo`e pro{etati pored njih
P~ele bi da se vozaju
POZIV P^ELARIMA
Pozivamo sve p~elare iz BiH i sa balkanskih prostora da nam {alju fotografije svojih p~elinjaka na
adresu: Magazin BH p~elar, D`emala Bijedi}a 185,
71000 Sarajevo ili putem e-maila bhpcelar@avaz.ba
38
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
Ko{nice se sele na razli~ite pa{e.
Ovaj put, to je vo}njak kru{ke
P^ELAR SAM, TIM SE DI^IM BH p~elar
Mile JANKOVI], p~elar iz ^elinca
U p~elinjaku nema
stresa ni napetosti
U
Staroj Dubravi, na proplanku iznad ^elinca, u
ti{ini i mirisu naj~istije
prirode stotinjak p~elinjih dru{tava vrijedno skuplja
najsla|i eliksir zdravlja –
~elina~ki med. P~elinjak pripada
Miletu Jankovi}u, srda~nom vrijednom p~elaru. Odlaskom zime,
Mile je pripremio svoja dru{tva
za ono {to slijedi. Za njega
najte`i, ali i najsla|i bio je
po~etak sedmog mjeseca, kada
po~inje ubirati plodove onoga {to
je radio prethodnih mjeseci. Na
svom p~elinjaku, ka`e, najbolje
se odmara i lije~i svaku napetost
i stres.
Pomo} vlade
- P~elarstvo sam naslijedio od
roditelja, a za ovih 15 godina, ta
djelatnost iz hobija polako je
pre{la u profesiju. U poslu mi,
naravno, poma`e cijela porodica.
Kad je dobra pa{a, godi{nje
dobijemo tonu do dvije meda i
od toga mo`emo solidno da
`ivimo - ka`e Mile na po~etku
razgovora.
Onaj ko je jednom kupio med
od ovog ~estitog p~elara, do{ao
je ponovo po svoju dozu zdravlja.
Osim livadskog i bagremovog
meda, Mile nudi vosak, propolis i
polen.
Punopravni je ~lan ~elina~kog
udru`enja p~elara koje mu,
ka`e, poma`e u ostvarivanju
prava na donacije, podsticaje i
zdravstvenu za{titu p~ela, te
u~e{}u na sajmovima i seminarima. Osim udru`enja, ponosno ka`e, pomo} sti`e i iz Vlade
Republike Srpske.
- Prije tri godine sam registrovao djelatnost. Time sam,
zajedno sa brojem ko{nica,
stekao uslove za pomo} iz Vlade.
Mile Jankovi}
P~elarstvo je naslijedio od roditelja, a za ovih 15 godina, ta
djelatnost iz hobija polako je pre{la u profesiju. U poslu mu,
naravno, poma`e cijela porodica. Na ovom podru~ju nema
pesticida ni hemikalija, {to medu daje posebnu kvalitetu
Nedostatak
novca najve}i
problem
^lanovi ~elina~kog
udru`enja p~elara posjeduju
1512 p~elinjih zajednica, a
o~ekivani godi{nji prinos
meda na nivou Udru`enja je
od 15 do 23 tone.
- Udru`enje se finansira iz
~lanarine koju pla}aju
~lanovi Udru`enja i donacija
me|unarodnih organizacija,
dok je op{tina za tri godine
rada Udru`enja izdvojila
svega 300 maraka pomo}i.
Nedostatak nov~anih sredstava je upravo i najve}i
problem Udru`enja - ka`e
Uro{ Srdi}, predsjednik
Udru`enja.
Godi{nje po ko{nici dobijam
sedam maraka i sedamdeset
feninga i to mi je zna~ajna
pomo} i podsticaj da odr`im
postoje}e brojno stanje ko{nica,
pa ~ak i da taj broj pove}am dodaje Mile.
Svjestan je da je p~elarstvo u
na{oj zemlji pomalo potisnuto i
da treba raditi na promociji te
djelatnosti, kako bi se dobila
stru~na pomo} u rje{avanju
problema plasmana proizvoda i
za{tite dru{tava od {teto~ina.
Prirodna sredina
U tegli zdravlja, stopile su se
vrijedne ruke porodice
Jankovi}, zdrava p~elinja
dru{tva i ljepota prirode koju
p~ele skupljaju i pretvaraju u
~udnovati slatki eliksir - med.
Da se na ovom plemenitom
podru~ju proizvodi dobar i
kvalitetan med, potvr|uje i
Mladen Dujakovi}, sanitarni
inspektor i ~lan Upravnog odbora udru`enja p~elara.
- ^elina~ki p~elari odr`avaju
zdrave p~elinjake, bez upotrebe
hemijskih sredstava. Na kvalitet
meda utje~u i povoljni prirodni
uslovi, odnosno nezaga|enost
sredine u kojoj su smje{teni
p~elinjaci - ka`e Mladen.
Nagla{ava da prednost trebamo dati na{em kvalitetnom
doma}em proizvodu, a ne onom
iz uvoza za koji uvijek postoji
bojazan da je patvoren odnosno
falsifikovan.
Kao {to smo rekli, Mile je
punopravni ~lan Udru`enja
p~elara "^elinac" koje je osnovano 2008. godine i broji 64
punopravna ~lana. U decembru
pro{le godine, ovo udru`enje
postalo je ~lan Saveza udru`enja
p~elara Republike Srpske. Jedno
je od najistaknutijih po radu i
rezultatima u na{oj zemlji.
J. H.
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
39
BH p~elar AKTUELNOSTI
Medom Krajine do zdravlja Sr
Savez p~elara USK sa oko 50 p~elara sa cijelog Kantona posjetio Srebrenicu.
Bila je ovo humanitarna posjeta pod nazivom „Medom Krajine do zdravlja
Srebreni~ana“ prilikom ~ega je Srebreni~anima uru~eno oko 400 kilograma
meda.
Delegaciju Saveza p~elara USK i Poljoprivrednog zavoda USK na ~ijem ~elu
su se nalazili prof. Sulejman Alijagi} kao predsjednik saveza p~elara USK i
mr. Smail Toromanovi} kao direktor Poljoprivrednog zavoda USK, primio je
zamjenik na~elnika Op}ine Srebrenica ]amil Durakovi}.
Na ovom sastanku gospodin Durakovi} je izrazio posebnu zahvalnost
p~elarima Krajine na dugom putu sa jednog na drugi kraj dr`ave. Nakon toga
predsjednik Saveza p~elara USK prof. Sulejman Alijagi} odr`ao je p~elarima
Srebrenice i Krajine edukativno predavanje. Razmijenjena su iskustva i
svakako ponu|ena odre|ena pomo} p~elarima Srebrenice od strane Saveza
p~elara USK, pro{le godine progla{enim kao najbolji Savez p~elara u BiH, a
ova gesta potvr|uje da "ljuti" Kraji{nici imaju i meko i veliko srce.
Doma}ini dru`enju p~elara bili su predsjenik UP „Skelanka“ Mujo Salihovi},
te njegov zamjenik Ljuban Petkovi} kao i drugi p~elari iz dva srebreni~ka
udru`enja. Savez p~elara USK je donirao odre|enim organizacijama oko 400
kg meda i to: Dje~ijem obdani{tu Poletarac, Udru`enju `ena BOSFAM, Centru
za izbjeglice i Udru`enju „Majke Srebrenice“. Svakako nezaobilazna posjeta je
bila Poto~arima gdje su p~elari svako na svoj na~in odali po~ast ubijenim u
genocidu. Treba napomenuti da su u grupi od oko 50 p~elara USK bili p~elari
svih nacija i vjera. Pri povratku za Krajinu poseban poklon je uru~en najve}em
borcu za ljudska prava nani Fati Orlovi} za koju je poseban poklon spremio
p~elar iz Cazina Ro{i} [efik. Ovo je bila simboli~na i prije svega normalna
ljudska gesta koja je na`alost bila bez medija koji za ovakve akcije nemaju
sluha koje vrijede mnogo vi{e od politi~kih i drugih la`i, i to je na{a realnost.
Iranci obradovali p~elare iz Had`i}a,
Nevesinja, Konjica i Kiseljaka
Humanitarna organizacija
Islamske Republike Iran
BIRDS donirala je 50 p~elinjih
zajednica za 20 p~elara iz
BiH. Osamnaest zajednica sa
ko{nicama dobilo je
Udru`enje p~elara iz Had`i}a,
a ostale trideset i dvije
ko{nice dobili su p~elari iz
Nevesinja, Konjica i
Kiseljaka.
- Cilj nam je razvoj
p~elarstva u Bosni i
Hercegovini, ali i obezbijediti
uslove za samozapo{ljavanje
i sticanje odre|nih prihoda
nezaposlenim osobama –
saop{tili su iz ove humanitarne organizacije.
Humanitarna organizacija
Islamske Republike Iran
BIRDS i ranijih godina je
donirala p~elinje zajednice
bosanskim p~elarima.
40
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
BH p~elar
ebreni~ana
Refik Ja{i} iz Mihaljevi}a
najbolji p~elar na bratuna~kim
„DANIMA MALINE“
U okviru Sajma poljoprivrede, prehrambene industrije, turizma i vo}arstva "Dani
maline 2011.“, odr`an od 24. do 26. juna u Bratuncu, najboljim p~elarom progla{en je
Refik Ja{i} iz Mihaljevi}a. Drugo mjesto osvojila je Dana Je{i} iz Grabovi~ke rijeke, a
tre}u nagradu dobili su Ratko Majstorovi} iz Tegare i Sulejman Ibrahimovi} iz Glogove.
Ja{i}u je uru~ena i nov~ana nagrada u iznosu od 400 KM, Je{i}evoj 300 KM a
Majstorovi} i Ibrahimovi} su dobili po 150 KM.
- Sajam je uspje{no organiziran. Mnogi izlaga~i ostvarili su me|usobne poslovne
kontakte i sklopili ugovore o
saradnji, a oko 3000 posjetilaca imalo je priliku da vidi
proizvode 72 izlaga~a iz BiH,
Srbije i Hrvatske i upoznati
tehni~ka dostignu}a u
poljoprivrednoj oblasti rekao je Vjekoslav
Stevanovi}, predsjednik
Organizacionog odbora.
Organizator sajma bila je
Op}ina Bratunac uz podr{ku
Ministarstva poljoprivrede,
{umarstva i vodoprivrede
Republike Srpske, Razvojnog
programa UN-a i Ameri~ke
agencije za me|unarodni razvoj.
Budu}nost u sadnji medonosnog bilja
Uprkos velikim o~ekivanjima da }e ovogodi{nja sezona za p~elare
Semberije i Podmajevi~kog kraja biti uspje{na, poslije pa{e bagrema,
bagremca i livada ko{nice su neuobi~ajeno prazne, samo desetak kilograma meda po jednom dru{tvu. Bagrem je dobro cvjetao, ali je slabo medilo.
Ovdje se nadaju da bi lipa mogla spasiti totalno lo{u p~elarsku sezonu.
Prema rije~ima Marka Jovi}a iz loparskog sela Tobut, osim meda bilo je i
manje polena, koji se, tako|e, dosta tra`i na tr`i{tu. Da bi sa~uvali p~ele,
p~elari su vrlo malo prikupljali polen. Sve su ostavljali njima da se
prehrane.
- O~ito, priroda se mijenja i na te zakone ne mo`emo utjecati. Ja {ansu
vidim u sijanju medonosnog bilja – ka`e Jovi} i dodaje da op{tina Lopare
planira da u blizini ve}ih p~elinjaka finansira sadnju medonosnog drveta
evodije.
- To bi bilo veoma zna~ajno prije svega u proizvodnji zdravog meda –
nagla{ava Jovi}.
Marko Jovi}
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
41
BH p~elar P^ELARSKA PRAKSA
HIGIJENSKO PO
Izba~eno leglo na letu ko{nice -
Pi{e: Rajko RADIVOJAC,
Petrov Gaj, Prijedor
Tel: 065 969 393
S
avr{enstvo prirode se mo`e vidjeti
i u mehanizmu na koji se p~elinja
zajednica sama {titi od bolesti.
Zna~ajan dio tog mehanizma je
rano otkrivanje bolesnih p~ela i bolesnog
legla i njihovo odstranjivanje iz ko{nice.
P~ele stra`arice na letu ko{nice imaju
zadatak, ne samo da ~uvaju ulaz u
ko{nicu od tu|ica, nego i da otkriju sve
eventualno bolesne ili otrovane p~ele i
onemogu}e njihov ulazak u ko{nicu.
O{te}eno leglo
U ko{nici p~ele higijeni~arke tra`e oboljelo leglo, izbacuju ga iz ko{nice, ~iste i
poliraju }elije. Ovaj posao je veoma
zna~ajan u spre~avanju {irenja bolesti
kao {to su kre~no leglo i ameri~ka kuga.
Ako p~ele uspiju da na vrijeme prepoznaju i izbace prve bolesne larve, napredovanje bolesti }e se zaustaviti.
Leglo koje je o{te}eno djelovanjem
varoe p~ele izbacuju iz ko{nice i tako
spre~avaju razvoj opasnih bakterija i
gljivica na uginulom leglu. Taj mehanizam funkcioni{e bez kontrole, a ~esto i
bez znanja p~elara. Kad p~elar uo~i
izba~eno leglo na letu ko{nice to je jasan
42
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
P~ele izbacuju uginule trutovske lutke
U ko{nici p~ele higijeni~arke
tra`e oboljelo leglo, izbacuju ga
iz ko{nice, ~iste i poliraju }elije.
Ovaj posao je veoma zna~ajan u
spre~avanju {irenja bolesti kao
{to su kre~no leglo i ameri~ka
kuga. Ako p~ele uspiju da na
vrijeme prepoznaju i izbace
prve bolesne larve, napredovanje
bolesti }e se zaustaviti. Leglo
koje je o{te}eno djelovanjem
varoe p~ele izbacuju iz ko{nice i
tako spre~avaju razvoj opasnih
bakterija i gljivica na uginulom
leglu. Taj mehanizam
funkcioni{e bez kontrole, a
~esto i bez znanja p~elara
znak da i on hitno mora ne{to u~initi da
pomogne p~elama da se izbore sa
bole{}u ili invazijom varoe.
Sve jedinke iste vrste se prirodno
me|usobno razlikuju po nekim osobinama.
Tako je i sa ljudima, ali i sa p~elama.
Uo~eno je kroz praksu da je kod nekih
p~elinjih zajednica nagon za ~i{}enjem
oboljelog legla i uop{te higijensko
pona{anje vi{e izra`eno nego kod drugih.
To je pozitivna osobina koja se uzima u
obzir prilikom selekcije i odabira matice
rodona~elnice za proizvodnju matica. Cilj je
na p~elinjaku imati zajednice sa izra`enim,
dobrim higijenskim pona{anjem.
Fotelja{i i po{teni
Pitam se, kada bi postojao nekakav Pin
test kojim bi procijenili na{e p~elarstvo
kakav bi bio rezultat? Da li su p~elari
sposobni da brzo uo~e {tetne pojave,
{tetne tendencije, {tetne radnje i naravno
lo{e ljude u na{em p~elarstvu? Da li
p~elari mogu na vrijeme osjetiti katastrofu
koja nam prijeti? Mo`emo li brzo da se
rije{imo svega lo{eg? Mo`emo li izbaciti
ljude mi{eve koji razjedaju i prljaju na{e
p~elarstvo? Mo`emo li izbaciti ljude pauke
BH p~elar
NA[ANJE P^ELA
PIN TEST
jasan znak da su p~ele bolesne!
Kako odabrati zdravu maticu?
Procjena nivoa higijenskog pona{anja se naj~e{}e vr{i tzv.
Pin testom. Ovaj test se radi najmanje dva puta godi{nje i u
pravoj i u polukontrolisanoj selekciji matica. Bilo bi dobro da
ga rade i p~elari koji proizvode matice za svoje potrebe. Oni
biraju zajednice sa najboljim o~iglednim osobinama za uzimanje larvi u proizvodnji matica. Higijensko pona{anje je osobina
koja se ne vidi od oka kao {to se npr. vidi dobro „}ebasto“ leglo.
Ovaj test je koristan jer nam ukazuje na ono {to ne uo~avamo
prostim posmatranjem. Samo pomo}u njega je mogu}e odabrati
matice ~ije potomstvo }e imati dobre higijenske osobine. Test je
vrlo jednostavan i ne zahtijeva nikakva materijalna ulaganja.
Potreban nam je samo karton od koga }emo napraviti {ablon
tako {to }emo ga na sredini isje}i u obliku romba. Za ovaj test se
koriste {abloni koji uokviruju 100 }elija legla i {abloni koji uokviruju 50 }elija legla. Vanjske dimenzije kartonskog {ablona koji
uokviruje 50 }elija su 10 x 5 cm. Isje~eni romb je dimenzija 5 x 3
cm sa dijagonalom du`ine 7 cm. Karton se stavi na poklopljeno
leglo i markiraju se krajevi romba. Iglom se ubiju lutke u svih 50
}elija i ram vrati p~elama.
Nakon 12, 24 i 48 sati kontroli{emo da li su p~ele otkrile i o~istile
sve mrtve lutke. Naslonimo romb na oznake i brojimo neo~i{}ene
}elije. Ako su sve lutke o~i{}ene nakon 12 sati zajednica dobija
najvi{u ocjenu 4. Takva zajednica ima izuzetno dobro higijensko
pona{anje. Ako su }elije o~i{}ene nakon 24 sata ocjena je 3, nakon
48 je 2, a ako ni nakon 48 sati sve }elije nisu o~i{}ene ocjena je
najlo{ija 1 (Selekcijske mjere mr. N. Band`ov i ing. V. Band`ov).
U u`i izbor za maticu rodona~elnicu uzet }emo samo maticu ~ije
je potomstvo na ovom testu dobilo ocjenu 4 ili bar 3. Sa malo truda
mo`emo mnogo u~initi na pobolj{anju `eljenih osobina p~ela na
svom p~elinjaku. Pravilna procjena rodona~elni~ke zajednice je od
presudnog zna~aja za na{ p~elarski uspjeh. Bez dobrih matica sve
{to u~inimo na stvaranju jakih proizvodnih zajednica je uzalud.
[ablon od kartona
50 poklopljenih ~elija legla
Uni{tavanje larvi iglom
Rezultat Pin testa nakon 24
sata
koji oko nas pletu svoje
spletkaro{ke mre`e? Mo`emo li
se rije{iti ljudi vidri koji gledaju
samo svoj interes? [ta uraditi sa
ljudima kengurima koji samo
ska~u iz fotelje u fotelju? [ta
}emo sa spava~ima koji se ne
mogu probuditi, a {ta sa ljudima
ekserima koje je nemogu}e
pomjeriti sa pozicija koje zauzimaju. Lovci u mutnom, bahati,
samo`ivi, licemjerni, umi{ljeni,
nedodirljivi...?
Eh... ru`ne rije~i sa jo{ gorim
zna~enjem.
A obi~ni, po{teni i normalni
ljudi? [ta je sa njima? Ima ih
mnogo, naravno. Mogu li se oni
prepoznati u ovoj op{toj maskaradi? Padamo li na ovom testu?
Mnogo je pitanja bez odgovora.
Izgleda da su p~ele ipak, korak
ispred nas. One umiju ono {to je
potrebno. Da ne umiju propale
bi. A, mi..? Mi propasti ne}emo.
Valjda. Hm..?
Poku{ajte sami sagledati postoje}e stanje i procijenite {ta }e
biti sa na{im p~elarstvom u pet
narednih godina. [ta nam je
potrebno, {ta je realno mogu}e,
a {ta mo`emo da o~ekujemo?
Ako budete zadovoljni, blago
vama...
Moje mi{ljenje je da je ipak
vi{e {ansi da do`ivimo katastrofu ogromnih razmjera, nego da
u~inimo kapitalan napredak.
Jedino {to ohrabruje u svemu
tome je ~injenica da, na na{u
sre}u, sve zavisi od nas samih.
Zavisi od nas... hm..? avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
43
BH p~elar ZDRAVLJE P^ELA
Kako otkriti i lije~iti
Ameri~ku p~elinju
bolest?
U odsustvu klini~kih znakova bolesti na p~elinjem leglu
mogu}e je dobiti i pozitivan i negativan laboratorijski
nalaz, a me|u va`ne klini~ke znakove spadaju promjene
na poklopcima. Kako postupiti sa zajednicama koje nisu
testirane na prisustvo vegetativnih formi ili spora ove
bolesti Profilakti~ki ili terapijski antibiotski tretmani?
M
Pi{u: Prof. dr. Tarik Bajrovi},
i mla|i stru~ni saradnik
Toni Eterovi}
Katedra za zarazne bolesti,
Veterinarski fakultet u
Sarajevu
Kontakt: zaraze@vfs.unsa.ba
44
alignu
p~elinju
bolest
prvi
put je prou~avao
amerikanac
White 1904.
godine i nazvao
je tada Ameri~ka
p~elinja bolest. Uzro~nik ove
bolesti, Paenibacillus larvae
(ranije Bacillus larvae) je sporogena bakterija a stadij razvoja spore su odgovorne za nastanak
ove podmukle bolesti.
Epizootiolo{ki zna~ajno je da se
spore mogu odr`ati neograni~eno u vanjskoj sredini, na
p~elarskoj opremi.
Osim grabe`om i zalutalim
p~elama, {irenju bolesti poma`u
i p~elari kojima stru~njaci savjetuju da na p~elinjacima sa poznatim historijatom postojanja
ove bolesti ne koriste p~elarsku
opremu tokom pregleda zajednica. Tako|er, prihrana p~ela
medom ili polenom iz bolesnih
zajednica mo`e pomo}i {irenju
ove zarazne bolesti.
U odsustvu klini~kih znakova
bolesti na p~elinjem leglu
mogu}e je dobiti i pozitivan i
negativan laboratorijski nalaz, a
me|u va`ne klini~ke znakove
spadaju promjene na poklopcima – obojeni tamno-sme|e,
uobi~ajeno sa rupicama i
potonuli u stanicu. Boja larvi
(normalno sedefasto - bijela) je
rangirana od sivkasto-bijele pa
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
sme|e sve do crne boje. Nakon
propadanja larvi (maceracija)
zaostaje rastegljiva masa sa
kojom dijagnosti~ki va`nu probu
rastegljivosti (du`ina niti do
nekoliko centimetara) mogu
napraviti i sami p~elari ubodom
drvceta u sredi{te zara`ene
stanice i povla~enjem prema
gore.
Krajnji stadijum uni{tenja larve
je suhi tra~ak u obliku jezi~ka
(„lutkin jezik“) koji str{i sa dna
stanice, a veoma je pogodan
ispituju}i materijal u laboratorijskoj dijagnostici ove bolesti.
Nakon klini~ke sumnje i/ili laboratorijske potvrde Ameri~ke
opake bolesti p~elinjeg legla,
dileme oko dalje sudbine zajednice nema – radikalno uklanjanje ili radikalan postupak u
skladu sa zakonom. Odmah
nakon toga uslijedi niz pitanja i
dilema s obzirom da do tada
nisu sve zajednice obi~no testirane na prisustvo vegetativnih
formi ili spora ove bolesti.
[ta se mo`e o~ekivati u preostalim zajednicama s obzirom
na karakter uzro~nika i bolesti ?
1. P~elinjak bez historijata u
prethodnom periodu
a. Pozitivan klini~ki nalaz na
nekim zajednicama
b. Pozitivan i klini~ki i laboratorijski nalaz
c. Pozitivan laboratorijski nalaz
d. Negativan klini~ki i laboratorijski nalaz
2. P~elinjak sa historijatom
a. Slabe zajednice (p~elinjak)
uz pozitivan laboratorijski nalaz
b. Rezistencija izoliranih bakterija na antibiotike
c. Rezidue na antibiotike
Tretman – profilakti~ki
Nakon uklanjanja bolesnih, a
bez testiranja preostalih zajednica na p~elinjaku mo`e se dati
peroralno antibiotik. Preporu~uje
se “geomicin” koji u 1 g sadr`i 55
mg oksitetraciklinhidroklorida u
obliku pra{ka, a mije{a se sa
{e}erom u prahu u slijede}em
omjeru: 4 dijela {e}era u prahu:
1 dio antibiotika – geomicina.
Koristi se „zapra{ivanjem“ rubnih dijelova satne osnove izbjegavaju}i pri tome otvoreno leglo,
a jedno tretiranje se mo`e
izvr{iti nakon medobranja.
Metod aplikacije antibiotika sa
{e}erom u prahu je brz i lako
izvodljiv, ali mo`e rezultirati
neujedna~enim dozama unutar
ko{nice.
Nakon svega, dileme oko kontrole ove bolesti o ~emu }emo
pisati u nekom od narednih
izdanja „ BH p~elara“ su:
1. Sele}e ili stacionarno
p~elarenje
2. Naredne sezone na p~elinjacima sa poznatim historijatom
3. Ponavljane terapije i testiranja
4. Rezidue
5. Uloga varoa u odr`avanju i
{irenju infekcije i dr.
IZLOG KNJIGE BH p~elar
@ivotno ostvarenje Ra{ida ZORLAKA
„BISERJE PRAKTI^NOG P^ELARSTVA“
– knjiga za svakog p~elara!
Naziv „Biserje prakti~nog p~elarstva“ sam naslovio iz dva razloga: prvo {to meni lijepo zvu~i, a drugo {to sam svakim ovim postupkom prosuo bisere na moj rad sa
p~elama kojima je moj `ivot oplemenjen i kojima puno dugujem
N
akon {to je prije {est
godina izdao prvijenac
„Tehnologija prakti~nog
p~elarstva“ Ra{id Zorlak,
jedan od najpoznatijih `ivu}ih
p~elara u BiH, p~elare je po~astio
jo{ jednom odli~nom knjigom „Biserje prakti~nog p~elarstva“
koja je svjetlo dana ugledala
po~etkom jula ove godine. Kritike
p~elara na `ivotno ostvaranje ovog
p~elara su odli~ne.
O~ekivanja, nadanja, `elje
p~elara, sude}i barem prema
prvim kritikama, su opravdana!
Na 86 moderno dizajniranih
strana, Zorlak ~itateljima nudi
vlastita iskustva i saznanja iz
skoro svih oblasti p~elarske
prakse. Knjiga je pisana
razumljivim stilom pa ostavlja
mogu}nost da je razumiju
p~elari profesionalci, ali i oni koji
se p~elama bave tek iz hobija.
Cijela knjiga ilustrovana je
vrhunskim fotografijama.
- Kada dr`im neka od
svojih predavanja
uvijek
nastojim {to bolje prenijeti svoje
znanje i saznanja koja sam stekao
kroz dugogodi{nju p~elarsku
praksu. Ali, pomislio sam, neka i
na ovaj na~in ostane trag mog
postojanja – rekao je Zorlak.
Knjiga kao p~elinjak
U ovom djelu autor se postavlja
kao p~elar koji ba{ u tom trenutku
radi na p~elinjaku, na momente
zaboravljaju}i uop{te da sjedi za
stolom i pi{e knjgu.
Sa velikom
precizno{}u
prolazi kroz
svaki segment u
p~elarstvu, po~ev{i od zazimljavanja p~elinje zajednice pa sve do
lije~enja p~ela od raznih oboljenja...
Posebno mjesto u knjizi Zorlak
je posvetio maticama.
Velikodu{no, bez imalo {krtosti,
otkriva proizvodnju matica po
vlastitoj metodi, a po ~emu je
autor ina~e izuzetno cijenjen u
p~elarskim krugovima ne samo
u BiH, ve} i van njenih granica.
Velikodu{no otkriva i sa mnogo
zanosa opisuje vlastite na~ine
vje{ta~kog razrojavanja p~elinjih
zajednica, naseljavanje oplodnjaka „prosijanim“ mladim
p~elama, recepte za stvaranje imuniteta p~elinjoj zajednici na razne zarazne bolesti.
Dugogodi{nje
iskustvo
- Sve {to je napisano u knjizi
„Biserje prakti~nog
p~elarstva“ ~ini moj
autenti~an rad ili
ne{to {to je u
praksi vi{e puta
provjereno.
P~elarima nikada ne nudim
ne{to {to
prethodno
nisam dobro
izu~io i
prakti~no primijenio - ka`e
Zorlak.
- Naziv
„Biserje prakti~nog p~elarstva“ sam
Ra{id Zorlak: Posebno mjesto u knjizi je posvetio maticama. Velikodu{no, bez
imalo {krtosti, otkriva proizvodnju matica po vlastitoj metodi, a po ~emu je autor
ina~e izuzetno cijenjen u p~elarskim krugovima ne samo u BiH, ve} i van njenih
naslovio iz dva razloga: prvo {to
meni lijepo zvu~i, a drugo {to
sam svakim ovim postupkom
prosuo bisere na moj rad sa
p~elama kojima je moj `ivot oplemenjen i kojima puno dugujem.
A. ALJOVI]
Vojnik i p~elar
Ra{id Zorlak ro|en je 1948.
godine u selu Zorlaci kod
Gora`da. Nakon osnovnog i
srednjeg obrazovanja, oti{ao
je na Vojnu akademiju u
Beograd i Kru{evac, a ubrzo
je stekao i zvanje in`enjera
hemije u Zagrebu.
Prve ko{nice je nabavio
1976. godine. Ve} tada, uz
dostupnu literaturu postizao
je dobre rezultate.
Uz posao redovnog predava~a na Vojnoj akademiji u
Sarajevu, a kasnije i na
Fakultetu politi~kih nauka u
Sarajevu, Zorlak intenzivno
prati `ivot p~elinje zajednice,
a putem ~uvene staklene
ko{nice koju je sam dao uraditi, do{ao je do zna~ajnih
spoznaja o `ivotu p~elinje
zajednice u no}nim uslovima.
Veliki dio p~elarske prakse
posvetio je proizvodnji matica, a vrhunac u p~elarskoj
praksi postigao je u pripremanju p~elinje zajednice za
glavnu planinsku pa{u.
Objavio je knjigu
„Tehnologija prakti~nog
p~elarstva“ (2005), vi{e
nau~nih ~lanaka, TV emisija,
odr`ao je veliki broj predavanja, od{kolovao je veliki
broj p~elara kroz razne kurseve i {kole p~elarstva.
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
45
BH p~elar P^ELARSKE MUKE
Medvjedi sve ~e{}i gosti u p~e
Bilo je to u no}i sa
petka na subotu.
Medvjed je, pri~a
@eljka, uni{tio dvije
ko{nice u svojoj
prvoj "posjeti".
Nakon toga,
dolazio je jo{
nekoliko puta.
Medvjed je dolazio
u p~elinjake
Velibora Banjca,
Marinka i ^ede
Risovi}a iz obli`njeg
sela Gusije
Zakon na me
V
eliki sivi medvjed
polomio je trideset
ko{nica", "Medvjed
uni{tio tri ko{nice
“
p~ela”, "Medvjed se gostio u
p~elinjaku", "Miris meda privla~i
medvjede" samo su neki od
naslova koje smo ove godine
mogli pro~itati u novinama ili
vidjeti na televizijskim ekranima.
P~elari su nemo}ni, zakoni na
strani ove `ivotinje. No, dok je
p~elinjaka i meda u ko{nicama,
bit }e i ovakvih slu~ajeva.
Posljednji slu~aj susreta sa medvjedom desio se u ribni~kom
selu Gusije. Kako ka`e na{a
sagovornica @eljka Landeka,
susret je bio zastra{uju}i. Jednog
vikenda pred kraj jula, kao {to to
obi~no rade, oti{li su na svoju
vikendicu gdje uzgajaju razne
vrste vo}a, izme|u ostalog i
maline koje se nalaze odmah
ispod prozora spava}e sobe.
- Poslije pono}i, dok smo
sjedili u vikendici, ~uli smo lomljenje i stra{nu riku. Bio je to
medvjed koji je do{ao u p~elinjak. ^uli smo lupanje ko{nica sje}a se @eljka.
Stravi~na rika
Bilo je to u no}i sa petka na
subotu. Medvjed je, pri~a @eljka,
uni{tio dvije ko{nice u svojoj
46
Zakon Republike Srpske o lovstvu
^lan 58. ovog Zakona precizirao je nadoknadu {tete kada je rije~
o posjetama medvjeda u p~elinjake.
(1) Za {tetu koju pri~ini lovostajem za{ti}ena divlja~ naknadu
pri~injene {tete pla}a korisnik lovi{ta.
(2) [tetu koju u~ini divlja~ za koju je propisana stalna zabrana
lova du`an je da nadoknadi subjekat koji je propisao zabranu.
(3) Izuzetno, za {tetu koju u~ini medvjed naknadu pla}a
Republika iz bud`eta u visini od 45%, op{tina u visini od 25% i
korisnik lovi{ta u visini od 30% procjene {tete.
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
BH p~elar
elinjacima Ribnika i Mrkonji}a
dinoj strani!
prvoj "posjeti". Nakon toga,
dolazio je jo{ nekoliko puta. U
potpunosti je uni{tio {est Dadan
Blatovih ko{nica punih meda. A
Landeke ve} spremile vrcaljku
da vrcaju.
- Na jednom ramu bilo je oko
tri kilograma meda. Ali, eto, {ta
se mo`e. Uni{tena su i dru{tva,
matice, sanduci, okviri... Sve je
oti{lo u nepovrat - `ali se \or|e
Landeka, @eljkin brat.
Na podru~ju Ribnika, nastavlja
@eljka, postoje ~etiri medvjeda
koji selom haraju ve} nekoliko
godina. Mje{tani su prepla{eni,
strahuju za svoje `ivote. Ru`no
je, veli, kad u pono} nedaleko od
tebe ~uje{ kako medvjedi oru po
mravinjaku ili lome lokalno vo}e
kako bi do{li do hrane.
- Trebamo li ~ekati da neko
izgubi `ivot? - pita se @eljka.
Na`alost, slu~aj Landeka nije
usamljen u Ribniku. U ovu
op{tinu pristiglo je osam od{tetnih zahtjeva u kojima p~elari
tra`e nadoknadu {tete. Medvjed
je dolazio u p~elinjake Velibora
Banjca, Marinka i ^ede Risovi}a
iz obli`njeg sela Gusije. Bio je i u
p~elinjaku Save Dmitrovi}a kod
kojeg je "potamanio" dvije
ko{nice.
- Stravi~no je no}u slu{ati riku
medvjeda, a kad svane, u
dvori{tu ima{ {ta vidjeti. Sve je
razlupano i uni{teno - ka`e
Savo.
ku}u. Pla{imo se da bi nas mogli
napasti, a ne znamo kako da se
odbranimo jer im ograde ne
predstavljaju problem. Pucat ne
smije{. U ovom slu~aju ruke su
nam vezane – dodao je ovaj
p~elar.
Porodica Landeka i ostali
mje{tani ~etiri puta su tra`ili
odstrel ovih `ivotinja. No, po
ovom pitanju jo{ uvijek ni{ta nije
ura|eno.
- Izgleda da su se oglu{ili na
na{e zahtjeve - govori @eljka dok
gleda ostatke ko{nica koje su
prije samo nekoliko dana bile
pune meda.
Nadle`na op{tinska inspekcija
je obi{la o{te}ena podru~ja i
na~inila zapisnike o {teti.
Na~elnik Ribnika Ne|o
Stojakovi} smatra da je ovo
ozbiljno upozorenje [umskom
gazdinstvu "Ribnik", koje gazduje
lovi{tem, a prema lovnoj osnovi
ima u planu odstrel dva medvjeda godi{nje.
Kako
za{tititi
p~elinjak?
Postoji nekoliko na~ina
za{tite p~elinjaka od medvjeda. Neki p~elari postavljaju
alarme u svoje p~elinjake.
Drugi stavljaju za{titnu
ogradu koja se, u na{em
slu~aju, nije ba{ pokazala
korisnom. Tre}i pak koriste
tzv. ~obanicu koja radi na
principu visokog napona, ali
slabe struje, ta slu`i za
~uvanje stoke, pasa, a dobra
je za{tita protiv divljih svinja i
ostalih divlja~i.
- Tra`it }emo od nadle`nih u
[umskom gazdinstvu "Ribnik" da
pove}aju broj odstreljenih medvjeda – ka`e Stojakovi}.
Prema rije~ima Dra`enka
Topalovi}a, iz [umskog gazdinstva "Ribnik", na ovom podru~ju
medvjed je zakonom za{ti}ena
`ivotinja pa se zato {teta koju
na~ini nadokna|uje sto posto.
J. H.
Mijenjati zakon?
Ribnik
Nakon {to mu je polupao
ko{nice i zasladio se medom,
medvjed je pobjegao. Kako ka`e,
sada strahuje od nove posjete i
pla{i se da bi {teta mogla biti
puno ve}a. Osim {to mu pojede
med prve klase, `ali se Savo,
medvjedi polupaju i sanduke te
polome ramove.
- Proteklih godina medvjedi su
napadali i stoku. Toliko su se
ohrabrili da nam dolaze pred
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
47
BH p~elar AKTUELNOSTI
Sanski p~elari iznena|eni potra`njom
meda u Turskoj: Da smo imali ve}e
zalihe, sve bismo izvezli
Nijaz Kadiri}
Kuvajtski biznismen Muhamed al Farisej
investirao je zna~ajna sredstva u punionicu
meda, koja djeluje u sklopu P~elarske
zadruge "Api med", te je najavljeno zna~ajno
pove}anje proizvodnje.
- Sanski p~elari su put Turske izvezli pet
tona meda, a u planu su i nove isporuke ka`e direktor Specijalizirane zadruge "Api
med" Nijaz Kadiri}.
- Ovo je na{ prvi zna~ajniji izvozni poduhvat. Iznenadili smo se koliko je velika
potra`nja za medom u Turskoj i da smo
imali ve}e zalihe, sve bismo uspjeli izvesti –
izjavio je Kadiri} za banjalu~ke Nezavisne
novine.
Prema njegovim rije~ima, ovih dana bit }e
upu}en probni kontingent meda u [vajcarsku, te je istakao nadu kako }e se uskoro
otvoriti i novo tr`i{te za p~elarske proizvode
sa ovih prostora.
- Ono {to bi moglo predstavljati problem u
narednom periodu jesu nedovoljne koli~ine
meda za otkup. Zbog toga }emo u narednom
periodu poku{ati uspostaviti saradnju sa
p~elarima iz drugih op}ina Unsko-sanskog
kantona, ali i {ire - rekao je Kadiri}.
On je istakao zadovoljstvo {to su u
me|uvremenu rije{eni svi proceduralni
problemi zbog kojih je ranije bio
Muhamed al Farisej
onemogu}en izvoz p~elarskih proizvoda iz
Bosne i Hercegovine u druge zemlje.
Zanimljivo je da je nedavno kuvajtski
biznismen Muhamed al Farisej investirao
zna~ajna sredstva u punionicu meda, koja
djeluje u sklopu P~elarske zadruge "Api
med", te je najavljeno zna~ajno pove}anje
proizvodnje kao i asortimana p~elarskih
proizvoda u ovoj zadruzi.
Na COLOSS konferenciji
o bolestima legla u BiH!
U radu Sedme COLOSS konferencije, koja }e se odr`ati od 25. do
28. avgusta ove godine u
Beogradu, u~estovat }e oko 70
nau~nih radnika iz Evrope i svijeta.
Organizatori ovog nau~nog skupa
su Biolo{ki fakultet i Poljoprivredni
fakultet iz Beograda. Pokrovitelji
su COST program, Ministarstvo
prosvjete i nauke Republike Srbije,
Ministarstvo poljoprivrede,
trgovine, {umarstva i vodoprivrede
i Savez p~elarskih organizacija
Srbije.
Konferencija }e biti zatvorena
za p~elare prakti~are.
Iz BiH najavljeno je u~e{}e
Radivoja Maksimovi}a, predsjed-
Dr. Violeta Santra~: Za{to su
iz Federacije BiH skepti~ni
prema kapitalnom dr`avnom
projektu?
SLJEDE]I BROJ BH
48
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
nika Saveza
udru`enja p~elara
Republike Srpske, te magistrice Violete Santra~ sa
Veterinarskog instituta „Dr. Vaso
Butozan“ iz Banje Luke. Ona }e u
Beogradu predstaviti rezultate
mikrobiolo{kih istra`ivanja uzoraka meda na prisustvo uzro~nika
bolesti legla – ameri~ke i
evropske gnjilo}e u Bosni i
Hercegovini za 2010. godinu.
- Stvara se utisak da u BiH
ima dosta gnjilo}e, i to vi{e
evropske nego ameri~ke –
kratko je otkrila dr. Santra~ za
BH p~elar.
Upitana {ta je doprinijelo da u
Projekt COLOSS (Prevention
of honey bee COlony LOSSes
– Sprje~avanje nestajanja
dru{tava medonosne
p~ele) je organizacija koja
je osnovana 2008. godine,
a podr`ala ju je i
Organizacija za evropsku
saradnju iz oblasti nauke i
tehnologije (COST). Okuplja 248
nau~nika i stru~njaka –
prakti~ara
BiH ima dosta gnjilo}e, ali i
drugih p~elinjih oboljenja, mr.
Santra~ ka`e da u BiH aktivnosti
koje se sprovode na zdravstvenoj
za{titi p~ela su zna~ajne, ali jo{
uvijek nisu dovoljne. Kao prvo,
ne postoji nacionalni plan
zdravstvene kontrole i za{tite
p~ela, nadle`ne dr`avne institucije poprili~no su nezainteresovane da se odupru ovakvim
problemima. Posebno su pasivni
i skepti~ni prema ovom projektu
p~elari iz Federacije BiH!!!
p~elara U PRODAJI od 15. oktobra/listopada 2011.
BH p~elar
Mali p~elari izvadili prvi med iz ko{nica
Na inicijativu u~enika iz
Osnovne {kole „Jova Jovanovi}
Zmaj“ - podru~no odjeljenje
Ljubomir prije godinu dana
osnovana je dje~ija p~elarska
zadruga, a ovih dana vidljivi su
prvi plodovi rada. Naime, prve
koli~ine meda izva|ene su iz
ko{nica, a novac od prodaje }e
biti kori{ten za odlaske na
ekskurzije i izlete.
- Koliko je meni poznato, ovo
je prva dje~ija p~elarska zadruga u isto~noj Hercegovini, koja
je sa prvobitne ~etiri pove}ana
na {est ko{nica, ali }emo
p~elinjak pro{irivati, kako bi
jednoga dana, nadamo se, bio
najve}i barem u selima ove
regije - ka`e nastavnik informatike i tehni~kog obrazovanja
u ovoj vaspitno obrazovnoj
ustanovi Krsto Markovi} koji je
pokrenuo projekt osnivanja
zadruge.
On dodaje da jo{ uvijek, iako
je on nastavnik tehni~kog obrazovanja, ne mogu sami praviti
ko{nice, jer {kola za to nema
adekvatne ma{ine, ali da
ko{nice ne}e ni biti problem,
samo kada djeca vole ovaj
posao.
Djeca }e, ka`u, sakupljati
sredstva zara|ena na ovaj na~in
za ekskurzije i izlete, ali je
mnogima od njih zna~ajnije {to
su mnogo nau~ili o p~elama.
- Mnogi od nas nisu imali
pojma o p~elarstvu kao {to sam
i ja sama, ali sada znam mnogo
o njima, a, {to je najva`nije,
nau~ila sam i od p~ela da je rad
u zajednici veoma va`an i koristan - ka`e u~enica osmog
razreda Nikolina Miljanovi} koja
je ovaj dan va|enja meda sa
nestrpljenjem o~ekivala.
Djeca ka`u da su cijelo jutro
pjevu{ili - do{lo doba da se
med oproba. U |a~koj
p~elarskoj sekciji su, ina~e,
u~enici starijih razreda ove
seoske podru~ne {kole, njih
dvanaestoro, ali im se polako
priklju~uju i mla|i drugovi.
Animirat }e, ka`u, i drugove iz
gradske, mati~ne {kole, koji
ovdje mogu dolaziti da nau~e
dosta o p~elarstvu...
Grudski
U @ivinicama vrcaljke
p~elari ne
radile punim kapacitetom zuje u prazno
U Udru`enju p~elara „Vrijesak“ iz
@ivinica obavljaju potrebne aktivnosti,
kako bi obezbijedili dovoljne koli~ine
ambala`e za nedavno dobijeni med iz
ko{nica. Proteklih dana vrcaljke su
radile punim kapacitetom, sve dok iz
sa}a nisu iscijedili posljednje kapi meda.
Poznato je da prvi med dolazi sa
bagrema, pa su mnogi p~elari svoje
ko{nice selili na podru~ja bogata
medonosnim bagremom i drugim proljetnim cvatovima. U 2011. godini Udru`enje p~elara “Vrijesak” ima
138 ~lanova i 4300 ko{nica na koje imaju pravo podsticaja.
Pred prostorije “Vrijeska” stigli su paketi galona u koje }e p~elari
pakovati svoj med. Ka`u nam da je zbog ~estih ki{a ovogodi{nji
prinos meda umanjen za oko 30 odsto, ali i pored toga meda ima,
o ~emu su svjedo~ili naru~eni paketi staklenih galona.
Sada su mnogi p~elari svoja p~elinja dru{tva preselili na druge
lokacije, u potrazi za novim medonosnim biljkama. Samo da ih vrijeme ne iznevjeri!
[. G.
www.spos.info
Grude
U novootvorenim prostorijama, na
redovitoj godi{njoj skup{tini
P~elarske udruge „Matica“ koja
djeluje na razini op}ine Grude,
ponovo je Sre}ko Boban izabran za
predsjednika, a za dopredsjednika
@eljko Bu{i}.
Tijekom skup{tine utvr|eno je kako je Udruga uspje{no radila i zastupala interese grudskih p~elara u posljednje ~etiri godine. Dobro
vo|enje udruga p~elara, kako u grudskoj op}ini tako i u `upaniji ZH
gdje je Boban tako|er predsjednik, rezultiralo je ostvarivanjem poticaja na Federalnoj razini, a od ove godine se poticaji po ko{nici
o~ekuju i na razini @upanije.
Ostvarivanje poticaja je od iznimne va`nosti jer se ulaskom u sustav
olak{ava polo`aj „malog“ p~elara. A da bi se to ostvarilo potrebno je
ispuniti odre|ene uvjete kao {to su registracija p~elara i p~elinjaka u
op}ini, pozitivno zdravstveno stanje p~ela potvr|eno od veterinara te
~lanstvo u op}inskoj udruzi.
Op}inska skup{tina je prihvatila pristupanje savezu „Kadulja“ koji je
osnovan s ciljem da se stvori brend „Hercegova~ki med“ te je i to
jedan od pokazatelja da grudsko p~elarstvo ide naprijed jer su u
savezu udruge iz Stoca, Neuma, Ravnog, ^apljine, Ljubu{kog, ^itluka
i Mostara. Predstavnici nekih udruga iz navedenih te drugih op}ina su
bili i gosti grudske skup{tine p~elara.
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
49
BH p~elar PIRAMIDA USPJEHA
SPZ APIMED iz Sanskog Mosta – primjer kako se udru`ivanjem i
prepoznavanjem zajedni~kog interesa ni`u uspjesi i u vremenima
krize, recesije, otu|enja dr`ave
Nakon nekoliko
godina mukotrpnog
i upornog rada
menad`menta
Zadruge, „APIMED“
je uspio da se
uspje{no pozicionira na tr`i{tu
BiH kao, kvalitetan,
pouzdan i povoljan
servis svim p~elarima
na podru~ju BiH u
otkupu meda, preradi
voska, proizvodnji
poga~ica i nabavci
registriranih
lijekova
Pi{e: Nijaz Kadiri},
dir. SPZ APIMED Sanski Most
U
poljoprivrednoj
proizvodnji najbitnija je
dobra organizacija
proizvo|a~a. Dobrom
organizacijom se stvaraju uslovi
za kvalitetniji nastup na tr`i{tu. U
tom smislu zadruge su najbolji
vid organizovanja poljoprivrednika jer plasiraju njihove
proizvode i na taj na~in ja~aju
doma}u poljoprivredu.
Prvenstveni cilj je proizvodnja i
plasman, a nikako uvoz i sama
trgovina.
Zadruge u svijetu
Prema podacima USAID-a u
svijetu ima oko 800 miliona
~lanova zadruga. Svaki tre}i
stanovnik EU je ~lan barem jedne
zadruge, 85% farmera Njema~ke
su ~lanovi zadruga. SAD ima
47.000 zadruga.
50
OVE GODINE
OTKUP 5O TONA
DOMA]EG MEDA!
Osnovna uloga zadruge
da unaprijedi ekonomski
razvoj svojih ~lanova i kooperanata
da obezbijedi organizovanu
proizvodnju za tr`i{te
da pove}a konkurentnost
da pravi profit za nova ulaganja, radi finalne proizvodnje
Problemi u zadrugarstvu
Nerazumijevanje zadru`nog
koncepta i nedostatak kvalitetnih
kadrova
Nedostatak finansija
Nedovoljna podr{ka dr`ave
Nerazumijevanje funkcionisanja zadruga od strane njenih
~lanova
SPZ APIMED
Primjer funkcionisanja zadruga
jeste Specijalizirana p~elarska
zadruga APIMED iz Sanskog
Mosta. APIMED je osnovan 2005.
godine udru`ivanjem i prepoznavanjem zajedni~kog
interesa i cilja 10 iskusnih
p~elara iz Sanskog Mosta
koji su na taj na~in htjeli
da osiguraju tr`i{te za
svoju proizvodnju meda.
Nakon nekoliko godina
mukotrpnog i upornog
rada menad`menta
Zadruge, „APIMED“ je uspio
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
da se uspje{no pozicionira
na tr`i{tu BiH kao, kvalitetan, pouzdan i povoljan servis
svim p~elarima na podru~ju
BiH u otkupu meda, preradi
voska, proizvodnji poga~ica i
nabavci registriranih lijekova.
Razvojni put u zadnjih pet godina
nije bio nimalo lak ni jednostavan. Uspjeh dolazi sa napornim
radom, ulaganjem sredstava,
kvalitetnim planiranjem i
sposobnim i po{tenim
menad`mentom. Najbitnija
stavka, me|utim, jeste
me|usobno povjerenje ~lanova i
dugoro~no planiranje.
O uspje{nom razvoju i piramidi
uspjeha, najbolje ilustriraju slijede}i podaci: od osnivanja
APIMED-a, otkup svake godine
rastao je za 100%. Ove godine
APIMED ima za cilj da otkupi
najmanje 50
tona
meda
i plasira na
tr`i{te. Ako se to desi, pove}anje
u 2011. godini bit }e preko 50%.
Dalje, pokazatelji nam govore
da }e otkup rasti iz godine u
godinu kao i sam broj p~elara i
proizvodnja, {to je i cilj APIMED-a.
Pove}anjem broja p~elara,
odnosno, proizvodnje pove}avaju
se koli~ine doma}eg meda na
bh. tr`i{tu i na taj na~in se vodi
uspje{na tr`i{na borba sa
uvoznim medom. Druge borbe
nema jer je tr`i{te otvoreno.
Na kraju jo{ jednom
nagla{avam da je vrijeme da se
{to vi{e p~elara sa podru~ja
cijele BiH uklju~e u saradnju sa
APIMED-om. Zajedno }emo biti
ekonomski ja~i, organizovaniji i
tako }emo pove}ati bh. med na
na{em tr`i{tu.
Pred nama je dug i naporan put i
on ne}e zavr{iti 2011. ili 2012. nego
}e trajati godinama. Na takvu
borbu svi p~elari treba da budu
spremni ako `ele bolju budu}nost
vlastitom biznisu, bio on dodatni ili
osnovni vid zanimanja. BH p~elar
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
51
BH p~elar ISTRA@IVANJA
Nau~noistra`iva~ki rad mr. Lejle Biber-Spiljak na temu "Fizi~ko-he
Nektarski med, zbog ve}eg
svjetlost ulijevo, dok medljiko
U ovom radu, koji BH p~elar ekskluzivno objavljuje, dat je prikaz kvaliteta livadskog meda
proizvedenog u Bosni i Hercegovini. Ispitano je 120 uzoraka meda koji su uzimani sa ~etiri
geografska podru~ja. Rije~ je o regijama sjeverne Bosne, srednje Bosne; visoke Hercegovine,
niske Hercegovine. Laboratorijska ispitivanja i procjena kvaliteta livadskog meda su provedena
u skladu sa zahtjevima Pravilnika o kvalitetu meda i drugih p~elinjih proizvoda i Direktive EU
ci livadskog meda, klasifikovani
prema geografskim regionima,
pokazuju odre|enu varijabilnost
u fizi~ko-hemijskim karakteristikama.
Razlike u provodljivostima
Mr. Lejla Biber-Spiljak
S
astav meda je ~vrsto
povezan sa geografskim
podru~jem iz kojeg
potje~e. Proizvodi iz
jednog podru~ja mogu imati
dodatnu vrijednost koja uve}ava
njegov kvalitet u odnosu na
sli~ne proizvode iz drugog
podru~ja. U ovom radu je dat
prikaz kvaliteta livadskog meda
proizvedenog u Bosni i
Hercegovini. Ispitano je 120 uzoraka meda, iz 4 geografska
podru~ja.
Laboratorijska ispitivanja i
procjena kvaliteta livadskog
meda su provedena u skladu sa
zahtjevima Pravilnika o kvalitetu
meda i drugih p~elinjih proizvoda (Sl. glasnik BiH, br. 37/09) i
Direktive EU 2001/110/EC.
Odre|eni su fizi~ko-hemijski
pokazatelji kvaliteta (sadr`aj
vode, mineralne materije, ukupna kiselost, elektri~na
provodljivost, hidroksimetilfurfural i specifi~ni ugao rotacije
kao dopunski parametar kvaliteta, prema Me|unarodnoj komisiji
za med. Ustanovljeno je da uzor52
Elektri~na provodljivost je
fizi~ko svojstvo koje ovisi o
sadr`aju mineralnih materija i
kiselina u medu; {to je on ve}i,
ve}a je i elektri~na provodljivost.
Uz pH vrijednost, provodljivost je
parametar koji mo`e pokazati
razliku u botani~kom porijeklu,
odnosno razlikovanja nektarskog
meda i medljikovca. Medljikovac
sadr`i ve}e koli~ine minerala {to
se odra`ava u elektri~noj
provodljivosti mednog rastvora.
Prema dobivenim rezultatima
najni`a srednja vrijednost elektri~ne provodljivosti bila je kod
uzoraka sa podru~ja SV
(0,65±0,09 mS/cm), dok je
najvi{a srednja vrijednost zabilje`ene na podru~ju SB (1,02±0,13
mS/cm). Srednja vrijednost
druga dva podru~ja je iznosila
0,80±0,11 ms/cm (VH) i 0,67±2,05
mS/cm (NH). Variranje
elektri~ne provodljivosti je kod
uzoraka sa podru~ja SV bilo od
0,03 do 1,69 mS/cm, sa podru~ja
SB od 0,14 do 2,74 mS/cm, sa
podru~ja VH od 0,08 do 2,09
mS/cm i sa podru~ja NH od 0,18
do 2,05 mS/cm.
Prema Pravilniku o kvalitetu
meda u BiH i direktivi EU, nektarski i mije{ani med moraju
imati elektri~nu provodljivost
manju od 0,8 mS/cm, a
medljikovac i med od kestena
ve}u od 0,8 mS/cm (Sl. Glasnik
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
Zaklju~ci istra`ivanja
Cilj rada je bio da se utvrdi fizi~ko-hemijski i senzorni kvalitet
livadskog meda iz razli~itih geografskih podru~ja BiH, odrede
pokazatelji karakteristi~ni za odre|eno podru~je i ispita da li postoje
statisti~ki zna~ajne razlike izme|u meda iz razli~itih geografskih
podru~ja zbog klimatskih i pedolo{kih uticaja na biljke. U radu je
ispitano 120 uzoraka vrcanog livadskog meda, prikupljenog direktno
od proizvo|a~a sa ~etiri geografska podru~ja BiH, tokom 2009. i
2010. godine.
Iz rezultata dobijenih u radu mo`e se zaklju~iti slijede}e:
Bosna i Hercegovina ima obilje i razli~itost medonosnog bilja,
raznolikost reljefa i zoniranu klimu, {to predstavlja izvanredne
uslove za razvoj p~elarstva. Tako|er, velika prostranstva ekolo{ki
potpuno ~istih cjelina omogu}avaju proizvodnju p~elinjih proizvoda
organskog porijekla. I jedno i drugo predstavljaju izazov za stvaranje nacionalnog brenda za med. Pored toga udru`enja p~elara u BiH
su sve vi{e zainteresovana za odre|ivanje kvaliteta meda, kao i za
za{titu geografskog porijekla.
Od ukupno 120 analiziranih uzoraka 64, odnosno 53,33% nije
zadovoljilo uslove propisane Pravilnikom o kvalitetu meda i
propise EU Direktive i Codeks Alimentariusa. Posmatrano po
geografskim podru~jima radi se o 13 uzoraka sa podru~ja Sjeverne
Bosne, 18 uzoraka sa podru~ja Srednje Bosne, 16 uzoraka sa
podru~ja visoke Hercegovine, te 16 uzoraka sa podru~ja niske
Hercegovine. Pravilnikom propisani zahtjevi nisu ispunjeni u pogledu sadr`aja vode, mineralnih materija, HMF-a i elektri~ne
provodljivosti, {to ukazuje na gre{ke u tehnologiji proizvodnje
vrcanog meda (nedovoljna zrelost i filtracija, te pregrijanost meda)
uz eventualno prihranjivanje p~ela {e}erom, odnosno lo{e
p~elarske prakse (Sl. Glasnik BiH br. 37/09).
Na osnovu ukupnog fizi~ko-hemijskog kvaliteta mo`e se konstatovati da su medovi sa razli~itih podru~ja Bosne i Hercegovine
pokazali pribli`no jednak i ne ba{ visok kvalitet. Ovo upu}uje na
potrebu edukacije p~elara o savremenim tehnologijama p~elarenja i
postizanju maksimalnih prinosa meda, ali isto tako i o postupku sa
medom nakon va|enja iz sa}a, pakovanju, deklarisanju i ~uvanju.
Budu}a proizvodnja i prerada p~elinjih proizvoda svoje upori{te
treba na}i u izda{nim resursima cijele BiH i izgra|enoj tradiciji
brojnih p~elarskih podru~ja. Da se ta budu}nost po~ne ostvarivati,
treba dalje razvijati sirovinsku osnovu, pristupiti izgradnji
prera|iva~kih pogona, usvojiti (izvozni) marketin{ki koncept, primijeniti EU standardizaciju, te zadru`no organizovati p~elare na principima racionalnosti i ekonomije obima.
1.
2.
3.
4.
BH p~elar
mijska svojstva livadskog meda na podru~ju Bosne i Hercegovine" (2)
sadr`aja fruktoze zakre}e
vac zakre}e svjetlost udesno
BiH br. 37/09; Council Directive
2001/110/EC). Izuzetke ~ine
medovi od eukaliptusa, vrijeska i
lipe, zbog prirodno velikih varijacija u elektri~noj provodljivosti
(Bogdanov i sar., 1999).
U grafikonima 17 - 20 prikazani
su rezultati za elektri~nu
provodljivost meda, na osnovu
kojih se mo`e zaklju~iti da veliki
broj uzoraka nije zadovoljio
Pravilnikom propisane limite za
nektarski med. Deset uzoraka
meda sa podru~ja Sjeverne
Bosne (15SV, 18SV, 19SV, 21SV,
23SV, 24SV, 25SV, 26SV, 28SV,
30SV), sedamnaest uzoraka sa
podru~ja Srednje Bosne (1SB,
2SB, 3SB, 5SB, 6SB, 7SB, 18SB,
19SB, 20SB, 21SB, 22SB, 23SB,
24SB, 27SB, 28SB, 29SB, 30SB),
dvanaest uzoraka sa podru~ja
visoke Hercegovine (6VH, 7VH,
11VH, 13VH, 14VH, 16VH, 17VH,
20VH, 22VH, 24VH, 27VH, 29VH), i
osam uzoraka sa podru~ja niske
Hercegovine (2NH, 8NH, 13NH,
16NH, 17NH, 18NH, 19NH, 23NH)
su imali elektri~nu provodljivost
vi{u od dozvoljene.
Razli~iti uglovi zakretanja
Obzirom na visoku vrijednost
elektri~ne provodljivosti kod
nekih uzoraka livadskog meda
ispitivanih u ovom radu u mo`e
se konstatovati da ovako visoke
vrijednosti elektri~ne
provodljivosti ukazuju na prisustvo medljikovca ili na prihranu
p~ela {e}ernim sirupom. Kod
nekih uzoraka je tokom senzorne analize uo~eno da se radi
o kestenovom medu {to mo`e
biti jo{ jedan od razloga visoke
elektri~ne provodljivosti. Kod
uzoraka meda se nije radila
polenska analiza, tako da se ne
mo`e sa sigurno{}u tvrditi da li
se zaista radi o medu kestena.
Vodeni rastvor meda opti~ki je
aktivan, odnosno ima sposobnost zakretanja ravni polarizovane svjetlosti. Nektarski med
zbog ve}eg sadr`aja fruktoze
zakre}e svjetlost ulijevo, dok
Provodljivost (mS/cm)
Provodljivost (mS/cm)
Grafikoni 17. i 18. Elek. provodljivost kod meda iz Sjeverne i Srednje Bosne
Provodljivost (mS/cm)
Provodljivost (mS/cm)
Grafikoni 19. 20. Elek. provodljivost kod meda iz visoke i niske Hercegovine
medljikovac zbog ve}eg sadr`aja
oligosaharida, zakre}e svjetlost
udesno. Me|unarodnim standardima nisu propisane vrijednosti za
specifi~ni ugao rotacije, ali se
koriste kao dopunski parametar
kvaliteta (Council Directive
2001/110/EC; Codex STAN 12-1981).
Prema dobivenim rezultatima
srednje vrijednosti za specifi~ni
ugao rotacije su se kretale od 3,410±0,36 kod uzoraka sa
podru~ja VH do -1,340±0,33 kod
uzoraka sa podru~ja SV. Kod
uzoraka sa podru~ja Srednje
Bosne prosje~na vrijednost
specifi~nog ugla rotacije iznosila
je -2,260±0,35, a sa podru~ja
niske Hercegovine -2,750±0,49.
Odstupanje od Pravilnika
Izme|u uzoraka unutar
podru~ja istra`ivanja utvr|ene
su velike varijacije opti~ke
aktivnosti. Kod uzoraka sa
podru~ja SV vrijednost
specifi~nog ugla rotacije se kretala od -3,1 do 2,670, sa podru~ja
SB od -2,94 do 3,150, sa podru~ja
VH od -3,22 do 3,350 i sa
podru~ja NH od -0,18 do 2,790.
Sve vrijednosti se nisu pokazale
negativnim {to potvr|uje da se u
tim uzorcima radilo o
medljikovcu. Sedam uzoraka sa
podru~ja Sjeverne Bosne (19SV,
23SV, 24SV, 25SV, 26SV, 28SV,
30SV), 18SB, pet uzoraka sa
podru~ja Srednje Bosne (20SB,
24SB, 28SB, 29SB), ~etiri uzorka
sa podru~ja visoke Hercegovine
(11VH, 14VH, 27VH, 29VH) i jedan
uzorak sa podru~ja niske
Hercegovine (18NH) imali su
pozitivan specifi~ni ugao rotacije
(grafikoni 21 - 24). Ovi uzorci su
tako|er imali i vi{u vrijednost
elektri~ne provodljivosti, odnosno iznad 0,8 mS/cm. Na osnovu
ova dva ispitana parametra
mo`e se pretpostaviti da se radi
o medljikovca i ovi medovi ne
mogu biti deklarisani kao nektarski livadski med. Mjerenje
specifi~nog ugla rotacije u Italiji,
Gr~koj i Velikoj Britaniji se
koristi za razlikovanje nektarskog meda od medljikovca.
Na osnovu rezultata istra`ivanja
utvr|en je ukupan broj uzoraka
meda koji po bilo kom osnovu
nisu ispunjavali uslove propisane
Pravilnikom o kvalitetu meda.
Rezultati su prikazani u tabeli 1
po podru~jima istra`ivanja i
avgust/kolovoz - oktobar/listopad
2011. 53
BH p~elar ISTRA@IVANJA
ukupno za podru~je BiH.
Na osnovu podataka prikazanih
u tabeli 1 mo`e se konstatovati da
su rezultati 83 analize pokazali
odstupanje od zahtjeva propisanih
Pravilnikom. Me|utim, neki uzorci
meda su pokazali odstupanje kod
dva ili ~ak tri pokazatelja kvaliteta.
Pregledom rezultata je utvr|eno
da 64 uzorka ili 53,33% od ukupno
ispitanih medova nisu zadovoljili
uslove propisane va`e}im
Pravilnikom o kvalitetu meda (Sl.
Glasnik BiH br. 37/09). Od toga
devetnaest (15,83%) uzoraka nije
ispunjavalo dva parametra
kvaliteta. Posmatrano po
podru~jima radi se o petnaest
uzorka sa podru~ja Sjeverne
Bosne, osamnaest uzoraka sa
podru~ja Srednje Bosne, petnaest
uzoraka sa podru~ja visoke
Hercegovine i {esnaest uzoraka
sa podru~ja niske Hercegovine.
To se prije svega odnosi na elektri~nu provodljivost, a zatim na
sadr`aj vode i pepela u medu.
Uzorci koji ne ispunjavaju bilo koji
od parametara kvaliteta ne bi se
trebali nalaziti u prometu.
Polaritet
Polaritet
Grafikoni 21. i 22. Specifi~ni ugao rotacije kod meda iz Sjeverne i Srednje Bosne
Polaritet
Polaritet
Grafikoni 23. i 24. Specifi~ni ugao rotacije kod meda iz visoke i niske Hercegovine
Zna~ajne razlike po
regijama
Primjenom Tukey testa poku{alo
se utvrditi u kojoj mjeri su statisti~ki zna~ajne razlike fizi~kohemijskih parametara izme|u
podru~ja. Statisti~ki zna~ajne raz-
Tabela 1. Broj uzoraka koji ne ispunjavaju zahtjeve
Pravilnika
Tabela 2. Rezultati w–testa za kiselost meda za dva nivoa
statisti~ke zna~ajnosti (W0,05 = 5,39 i W0,01 = 6,62)
* Statisti~ki zna~ajne razlike
Tabela 3. Rezultati w–testa za specifi~ni ugao rotaci- Tabela 4. Rezultati w–testa za sadr`aj HMF u medu
je meda za dva nivoa statisti~ke zna~ajnosti (W0,05 = za dva nivoa statisti~ke zna~ajnosti (W0,05 = 4,53 i
W0,01 = 5,57)
0,67 i W0,01 = 0,83)
** Statisti~ki visoko zna~ajne razlike
** Statisti~ki visoko zna~ajne razlike
like u sadr`aju vode, pepela, elektri~ne provodljivosti i pH vrijednosti meda izme|u podru~ja nisu
utvr|ene. Rezultati Tukey testa za
kiselost, hidroksimetilfurfural i
specifi~ni ugao rotacije prikazani
su u tabelama 2 - 4.
Na osnovu statisti~ke analize
mo`e se zaklju~iti da postoji statisti~ki zna~ajna razlika u
kiselosti ispitivanih uzoraka sa
podru~ja Sjeverne i Srednje
Bosne i uzoraka sa podru~ja
Srednje Bosne i niske
Hercegovine. Razlike izme|u vrijednosti specifi~nog ugla rotacije
uzoraka sa podru~ja Sjeverne
54
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
Bosne i niske Hercegovine,
Sjeverne Bosne i visoke
Hercegovine, Sjeverne Bosne i
Srednje Bosne su visoko statisti~ki zna~ajne.
Statisti~ki visoko zna~ajne razlike se jedino podudaraju za
parametar HMF kod uzoraka sa
podru~ja niske Hercegovine u
odnosu na preostala tri podru~ja.
Na osnovu testiranja aritmeti~kih
sredina ocjenjivanih parametara
Tukey testom nije utvr|ena statisti~ki zna~ajna razlika izme|u
sadr`aja vode, pepela i
provodljivosti ispitivanih uzoraka
sa sva ~etiri podru~ja. OGLASI BH p~elar
PRODAJA
P^ELARSKA ZADRUGA MATICA iz Banje Luke
nudi sav pribor, opremu i literaturu za p~elarstvo, te
sve p~elinje proizvode po izuzetno povoljnim cijenama.
Kontakt telefoni: 051/218-538; 051/216-799;
mob: 065/535-557
/
Prodajem matice, mati~nu mlije~, izimljena dru{tva i
rojeve.
065/581-090;
e-mail: mladenko.milisic@gmail.com, Mladenko Mili{i},
Derventa.
/
Prodajem prezimljene rojeve na 10 okvira i produktivna
dru{tva u Farrarovim ko{nicama, a u sezoni i kvalitetne matice. Sadik ^amd`i}, Kladanj. Zvati iza 19 sati.
035/621-302
/
Prodajem bagremov i kestenov med, te mati~nu mlije~.
@eljko Maleti}, Prijedor.
065/578-160
/
Prodajem mati~nu mlije~ i matice tokom sezone. Mogu i
narud`be unaprijed
062/435-031 Bajro [ehovi}, Sarajevo
/
Prodajem vrcaljku i p~elinja dru{tva, rojevi na 5 i 6
ramova.
035/226-636, 061/651-828
/
Prodajem p~elinja dru{tva. Cijena po dogovoru.
Prodajem kvalitetnu mati~nu mlije~ i uzgajam mlade
matice po veoma povoljnim cijenama.
061/732-813 (Senad, Doboj), i 061/892-961
(Amir, Sarajevo).
Posjetite na{ web www.pcelarstvo-nahl.com i najposje}eniji
bh. p~elarski forum
/
P~elarska farma REPE[A po povoljnim cijenama nudi
med, polen, propolis, mati~nu mlije~, nukleuse na pet LR
okvira, rojeve i p~elarsku opremu.
061/722-942 i 035/819-273. Asel Nahl d.o.o Grada~ac.
www.aselnahl.com
/ 066/064-221
Prodajem ko{nice sa p~elama, 10 komada 1900 KM.
/ 061/314-198
Prodajem p~elinja dru{tva i ko{nice. 10 komada 350 KM.
/ 062/962-445
/
Prodajem ko{nice sa p~elama i svom prate}om opremom.
Prodajem vi{e p~elinjih dru{tava i primam narud`be za
nove p~elinje zajednice i mlade matice. Boro, Derventa.
Prodajem ko{nice LR i DB, nove podnja~e, hrastove,
/
065/624-321
Vr{im prakti~nu obuku p~elara za proizvodnju mati~ne
mlije~i, te prodajem mati~nu mlije~ u ve}im koli~inama.
061/796-447 Emir Muhtari, Sanski Most
/
Prodajem polenov prah, med i matice. Neboj{a Andri},
Karanovac, So~kovac.
065/869-209 i 061/654-430
/
P~elarska farma KIJAMETOVI] po najpovoljnijim cijenama
nudi matice, paketne rojeve, rojeve na pet LR okvira, rojeve
po `elji i drugu p~elarsku tehni~ku opremu. Rezervacija matica i rojeva po~inje od 1. januara, a isporuka se vr{i po redoslijedu rezervacija.
062/686-576; 061/386-904; 035/774-297 SOLIDMED d.o.o.
@ivinice
/
/ 065/871-978
visoke. Komplet 69 KM.
065/338-314
/
KAKO OBJAVITI OGLAS?
Oglase za slijede}i broj BH P^ELARA, koji }e se objaviti na
kioscima 15. 10. 2011. godine, primamo do 5. 10. 2011. godine.
CIJENE:
Za oglase do 30 rije~i - 10 KM.
Svaka slijede}a rije~ 0,30 KM.
POSEBNO PLASIRAN I UOKVIREN OGLAS 20 KM
Kontaktirajte na{u slu`bu marketinga
033 767 566
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
55
BH p~elar P^ELARSKA PRAKSA
Pravilno uzimljavanje mo`e u{tediti va{ novac
Za{titite p~elinjak
od vjetra i osigurajte
dovoljno hrane za
p~ele
Pitajte starije p~elare
U jesen bi p~elinje zajednice, posebno one slabije, trebale
dobiti potrebne koli~ine zaliha hrane na okvirima s medom koje
smo spremili u toku sezone. Ko{nice sa dva nastavka u startu
uzimljavanja trebaju imati od 15 do 20 kilograma meda na okvirima, a zajednice u jednom nastavku od 10 do12 kila.
Iskusniji dugogodi{nji p~elari znaju odokativno procijeniti
koli~inu zaliha koje treba ostaviti p~elama. Oni manje iskusni
koriste p~elinje vage. Ukoliko je nemate, pozovite nekog starijeg
p~elara i upitajte za savjet. Ne}e vas ni{ta ko{tati a mo`ete
mnogo toga sprije~iti i do~ekati prolje}e sa jakim i spremnim
dru{tvima.
Bale sijena mogu biti od koristi pri za{titi ko{nica
Z
a one koji dr`e p~ele u
prohladnim podru~jima,
vrlo je va`no poduzeti
korake kako bi uzimili
ko{nicu i na taj na~in za{titili
svoju dugogodi{nju investiciju u
p~elinjak. Jedan od najva`nijih
koraka za osiguranje p~elinjaka
je dobra izolacija ko{nice kako bi
p~ele za{titili od niskih temperatura. Drugi razlog za uzimljavanje p~ela je proljetna proizvodnja meda. Sa pravom izolacijom,
p~ele }e tro{iti manje energije za
zagrijavanje dru{tva. To zna~i da
56
}e vi{e energije biti usmjereno
ka proizvodnji meda i radu na
terenu. I posljednji, veoma bitan
razlog je promocija ranijeg
razvoja legla. To }e dovesti do
pove}anja p~ela radilica koje }e
skupljati nektar u polje}e i na taj
na~in proizvoditi vi{e meda.
Izolirati ko{nicu ili ne?
U slu~aju ranijeg zahladnjenja
na podru~ju gdje p~elarite, bit }e
najbolje ako odmah krenete u
za{titu va{ih ko{nica od niskih
temperatura. U toplijim klimama,
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
polovina jeseni je najbolja za
uzimljavanje jer se u to vrijeme
zavr{ava sezona hranjenja. Svoje
ko{nice mo`ete izolirati na vrlo
jednostavan na~in. U tome vam
uveliko mogu pomo}i lokalne
trgovine koje mogu biti nepresu{an izvor materijala koji vam
trebaju da biste izolirali svoje
ko{nice. Za one koji `ive u vi{e
umjerenim klimatskim
podru~jima, jedan od na~ina izolacije je oblaganje ko{nice lepenkom. Tako|er, za izolaciju
mo`ete koristiti rolne staklene
plastike. Imajte u vidu da plasitka
mora biti crne boje i da je otporna na UV zrake.
Postoje jo{ mnoge druge izolacije p~elinjaka kao {to su stiropor, karton, }ebe ili neki drugi
materijal. U slu~aju da su va{i
p~elinjaci izlo`eni jakim vjetrovima, neophodno je ko{nice za{tititi i u tom smislu. Kako bh.
p~elarski stru~njaci savjetuju,
p~elinjak je najbolje postaviti u
maloj uvalici. Na taj na~in, p~ele
}e biti prirodno za{ti}ene od
udara jakih vjetrova. Ako je
BH p~elar
i pove}ati proizvodnju u sezoni koja dolazi
U slu~aju ranijeg
zahladnjenja na
podru~ju gdje
p~elarite, bit }e
najbolje ako
odmah krenete u
za{titu va{ih
ko{nica od niskih
temperatura. Neki
p~elari smatraju
da je neophodno,
dok se drugi
protive ovoj praksi.
Sve ovisi o vama
Osigurajte
ventilaciju
Va`no je da se u zimu ulazi s
dovoljno jakim zajednicama. Slabe
zajednice u klupku tro{e previ{e
hrane i energije za proizvodnju
topline pa ih prije zime treba spojiti sa zdravim i jakim p~elinjim
zajednicama ili sa srednje jakima,
kako bismo dobili jednu jaku
zajednicu. Velika ve}ina p~elara
koji su zajednice uzimili bar i
jednu zimu zna da su jaka zajednica, dovoljno hrane i prozra~nost
ko{nice va`ni elementi za dobro i
pravilno uzimljavanje.
Vla`an zrak bolje provodi toplinu
od suhog, p~ele samo posredno
griju ko{nicu griju}i klupko,
hladan zrak ulazi kroz sve otvore
ko{nice a ponajvi{e na samo leto
koliko god ga mi smanjili… Mnogi
p~elari grije{e ako prilikom utopljavanja ko{nica prije nadolaze}e
zime prakti~ki onemogu}e cirkulaciju zraka u ko{nici.
Pravilno uzimljena ko{nica mora
imati cirkulaciju zraka gotovo kao i
ljeti. Samo utopljavanje ko{nice
bitno je i dolazi do izra`aja tek kada
matica sredinom ili potkraj januara
po~inje zalijegati prva jaja{ca. Tada
dodatna izolacija smanjuje u~inak
razlika izme|u ni`ih no}nih i vi{ih
dnevnih temperatura.
Osigurajte potpuni mir u p~elinjaku
Kada nastupe zimski uslovi, p~elama morate osigurati potpuni mir. Izbjegavajte svako nepotrebno
uznemiravanje p~ela. Kod uznemiravanja p~ela zimi one }e reagirati uzimanjem dodatnih zaliha hrane.
Time optere}uju nepotrebno probavne organe, pa nerijetko od toga i mnoga dru{tva stradaju. Ukoliko
ste dobro i ispravno uzimili svoje p~elinje zajednice {to vam je i du`nost, nema potrebe za uznemiravanjem p~ela. Ukoliko niste, zimi to vi{e ne}ete mo}i ispraviti pa opet ne dirajte nepotrebno ko{nice.
Eventualne va{e manje propuste p~ele su ispravile, a svaki ve}i propust zna~i naj~e{}e gubitak
zajednice. Va{ jedini i neizbje`ni zimski zadatak je briga o osiguranju mira na p~elinjaku i eventualno
~i{}enje leta nakon zimskih oborina - snijega. Snijeg ~istimo samo s leta ko{nice kako bi omogu}ili
ulaz svje`eg zraka u ko{nicu. Sa same ko{nice snijeg ne treba ~istiti jer slu`i kao dodatni prirodni izolator ko{nice.
Povremeno prije nego temperature porastu ispred ko{nica na snijeg nabacajte malo slame ili ne~eg
sli~nog da p~ele kod pro~isnog leta ne slije}u na hladan snijeg {to za njih mo`e biti kobno.
mogu}e, odnosno ako ima prostora, ne bi bilo lo{e zasaditi na
prolje}e ~emprese ili neko drugo
drve}e. U slu~aju da ste to zaboravili uraditi, mo`ete napraviti
mehani~ke pregrade u vidu
ograde od dasaka ili postavljanja
bala oko p~elinjaka.
Ostavite dovoljno meda
Me|u p~elarima vlada velika
polemika kada je u pitanju utopljavanje dru{tava. Neki p~elari
smatraju da je neophodno, dok
se drugi protive ovoj praksi. Za
tre}e, dovoljno je samo ubacivanje novinskog papira izme|u
krova i poklopne daske. Jo{
jedan va`an segmet uzimljavanja je i prihrana p~ela. U
ovim hladnim mjesecima, p~ele
ne izlaze iz svoje ku}e kao {to i
vi rijetko to radite. Ciklus je
takav da i one vas puste na
miru preko zime, da odmorite
od prethodne p~elarske sezone.
Ustaljena je praksa da p~ele
prihranjujemo {e}ernim
sirupom preko zime i u toku
proljetnog dijela u kojem
biljke ne cvjetaju. Na ovaj
na~in osiguravamo dovoljno
hrane da p~ele pre`ive mo`da
^uvanje od moljca
Kod dobre jake zajednice problemi
sa uzimljavanjem su minimalni.
Ima slu~ajeva kada p~elari ovisno o
tipu ko{nice stavljaju jedan nastavak ili polunastavak na podnicu.
Time se posti`e da su p~ele udaljene
od leta odnosno direktnog udara
hladnog zraka iz leta. Vlaga koja se
javlja u ko{nici pada ne po p~elama i sa}u
ve} u prazan nastavak i vremenom kroz leto izlazi van.
Uzimljujemo li p~ele na tri nastavka rije{ili smo se dodatne brige
oko skladi{tenja okvira i nastavaka. Ovakvim skladi{tenjem i brige
oko voskovog moljca prestaju. P~ele u klupku tro{e zalihe hrane
odozdo prema gore. Ispod sebe ostavljaju prazne sa}e. Voskov
moljac zimi miruje, u prolje}e ili za vrijeme toplijih dana odnosno
pro~isnih letova, p~ele iz gornjih dijelova prelaze preko praznih
sa}a i time ga ~uvaju od moljaca.
Dodatna nimalo neva`na stvar je da donji nastavak sprje~ava
ulaz sun~eve svjetlosti za vrijeme previ{e hladnih sun~anih dana.
P~ele }e izlaziti samo u slu~ajevima kada je dovoljno toplo i ne}e
stradavati od hladno}e.
i najte`i period u jednoj kalendarskoj godini. Prethodne zalihe meda koje ste ostavili,
vjerovatno su pri kraju ili ih
nema. Prilikom pravljenja sirupa, omjer vode i {e}era mora
biti 1:1. Izmije{ajte {e}er i vodu
zajedno na toplini va{e pe}i.
U ovom slu~aju, ~ekanje je
neizbje`no jer {e}eru treba
odre|eno vrijeme da se pretvori
u sirup. Kada vidite da
mje{avina kuha, sa~ekajte jo{
minutu i skinite sa pe}i i ostavite
da se ohladi. Nemojte dopustiti
da se stvori karamela od vode i
{e}era. Nakon {to ste napravili
{e}erni sirup, vrijeme je da
nahranite svoje p~ele. Jedan od
njih je stavljanje plasti~ne
vre}ice pune slatke smjese
unutar ko{nice. Tako|er, p~ele
mo`ete hraniti te~nim sirupom u
rano prolje}e i u kasnu jesen
tako {to }ete nasuti slatku smjesu u hranilicu. Ako pak p~ele
hranite poga~ama, morate
napraviti otvore na kesi prilikom
ubacivanja u ko{nicu.
V. MARI]
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
57
BH p~elar PITANJA ^ITATELJA
VI PITATE MI TRA@IMO
ODGOVOR
Za{to p~ele sate
provode na letu?
? Preko ljeta, moje p~ele su ~esto izlazile iz ko{nice i po nekoliko sati ~ekale
na letu? [ta je uzrok tome?
^itatelj iz Doboja.
- Obi~no, p~elari ovo zovu "p~elinja brada" jer tako i izgleda kada pogledate svoju
ko{nicu. Preko ljeta, velika je gu`va u ko{nici. Nedostatak ventilacije i vru}ina su
uzrok ove pojave. Napravite dovoljno prostora unutar ko{nice i ovakve stvari se
ne}e de{avati. Visoka temperatura u ko{nici smanjuje aktivnost p~ela i matice a
mo`e do}i i do uginu}a p~elinjeg legla. Leta dr`ati {irom otvorena, poklopne daske
zamijeniti `i~anom mre`om, a u pojilima za p~ele uvijek se mora nalaziti ~ista i
svje`a voda. Ako ste vi{ak meda iz prija{njih pa{a izvrcali a p~ele ne selite, provjerite zalihe hrane u ko{nici.
Kako dodati maticu u
bezmati~no p~elinje dru{tvo?
Gdje da postavim svoj p~elinjak?
Hamdo, p~elar iz Olova
Ivan iz ^itluka
- Ko{nica se zadimi dimilicom oko 20 puta kroz leto,
odnosno ulaz u ko{nicu. Neposredno poslije toga,
nova matica se pu{ta unutra na ulaz ko{nice i nakon
30-ak sekundi se zatvara vatom. Malo kasnije, ko{nica
se opet zadimi oko 15 puta i ulaz se zatvori za desetak
minuta. Kod dodavanja na ovaj na~in, u ko{nici ne
smije biti druga matica.
- Na to pitanje, Ivane, ne postoji jednostavan odgovor. Ali, postoji neka lista kojom
se p~elari obi~no vode. Prvo, mora{ gledati na sigurnost p~elinjaka. P~elinjak postavi
na mjesto gdje krupna stoka i `ivotinje ne mogu do}i. Tako|er, mora{ imati na umu i
kradljivce kojih je u zadnje vrijeme sve vi{e. Druga stvar je pristupa~nost p~elinjaka.
Dakle, p~elinjak mora biti na mjestu gdje se mo`e do}i autom jer, ponekad, p~elarstvo zna biti "te`ak" hobi. Hranilice, ramovi, nastavci, poklopci, stalci i ostala p~elarska
oprema zna te`iti i po nekoliko desetina kilograma. U tom mjestu gdje }e ti biti
p~elinjak, mora biti dobra ispa{a jer bez toga, uzaludno je baviti se p~elarstvom. Jo{
jedan od savjeta bio bi da p~ele udalji{ od ljudi i kom{ija jer ponekad znaju biti pravi
napasanici. A, sa svojim kom{ijom mora{ imati dobre odnose. Najbolje je da cijeli
p~elinjak bude osun~an jer tada su {anse manje za bolesti i druge nametnike.
P~elinjak za{tititi od vjetra jer on p~elama mo`e napraviti veliki problem. Medno!
Pitanja i
SMS-om
Na ovim stranicama odgovaramo ~itateljima koji su od redakcije BH p~elara zatra`ili pomo} ili savjet
iz oblasti p~elarstva. Vjerujemo da }e vam odgovori na{ih stru~nih saradnika, najpoznatijih p~elara
sa kojima sara|ujemo, ali i stru~ne literature koju redakcija posjeduje, biti od koristi
Svoja pitanja {aljite e-mailom: bhpcelar@avaz.ba, po{tom na adresu BH P^ELAR, D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo.
Mo`ete nam slati i SMS poruke na broj 091 610 102. Ukucajte rije~ PRESS, napravite razmak i napi{ite
pitanje.Na sva pristigla pitanja nastojat }emo odgovoriti u {to kra}em roku.
(Cijena poruke je 1,20 KM + PDV)
58
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
PODSJETNIK ZA P^ELARE BH p~elar
[TA RADITI NA P^ELINJAKU?
AVGUST
DETALJAN PREGLED SVIH DRU[TAVA
RADI UTVR\IVANJA: ZDRAVSTVENOG STANJA P^ELA I LEGLA, KVALITETA MATICE I
LEGLA, KVALITETA SA]A I KOLI^INE HRANE
ZA[TITA OD VISOKE TEMPERATURE
SANIRANJE OBOLJELIH DRU[TAVA
SUZBIJANJE ZARAZNIH BOLESTI P^ELA
I LEGLA (VAROA, NOZEMOZA, TRULE@ I DR.)
NJEGA ROJA
ZAMJENA STARIH I NEKVALITETNIH
MATICA
UKLANJANJE STAROG I NEISPRAVNOG
SA]A IZ KO[NICA
RASPODIJELITI SA]E U KO[NICI NA
NA^IN KAKAV P^ELAMA ODGOVARA ZA
NORMALAN RAD I FORMIRANJE ZIMSKOG
KLUBETA
PO^ETI SA INTENZIVNIM PRIHRANJIVANJEM (HRANU DAVATI SAMO UVE^E DA
NE BI IZAZVALI GRABE@)
ZA[TITA OD OSOVA I STR[LJENOVA
ZA[TITA SA]A OD VOSKOVOG MOLJCA
UREDNO ODR@AVANJE POJILA
SEPTEMBAR
ZAVR[ITI EVENTUALNO PROPU[TENE
POSLOVE IZ AVGUSTA
UTVRDITI KOLI^INU HRANE U KO[NICAMA
HITNO DOPUNITI ZALIHE POTREBNE ZA
ZIMU
NASTAVITI BORBU SA OSOVIMA I
STR[LJENOVIMA
POSTAVITI ^E[LJEVE NA LETA KO[NICA
/ ZA[TITA OD MI[EVA /
ZA[TITA SA]A OD VOSKOVOG MOLJCA
PRIPAJATI SLABA DRU[TVA JAKIM
KONTROLISATI ISPRAVNOST POJILA
OKTOBAR
OBAVITI EVENTUALNO PROPU[TENE
POSLOVE IZ PRETHODNOG MJESECA
TRETIRATI P^ELE PROTIV VAROE
OBNOVITI I POJA^ATI POSTOLJA
IZVR[ITI POPRAVKE O[TE]ENIH
KROVOVA
DRU[TVA SA NEDOVOLJNO HRANE
PRIHRANITI P^ELINJIM POGA^AMA
FARBANJE KO[NICA
PROVJERITI USKLADI[TENO SA]E RADI
VOSKOVOG MOLJCA
OBEZBIJEDITI MIR NA P^ELINJAKU
OTKUP SIROVOG VOSKA
„POLJO - P^EL“
Zamjena starog za novo sa}e
bez nadoknade
Hranilice
Sve vrste lijekova protiv
(Kod Pravoslavne crkve prema Osijeku)
p~elinjih oboljenja
Najjeftiniji p~elarski kutak u Sarajevu
Ko{nice, krovovi, nukleusi ...
U`i~eni ramovi sa postavljenom
Specijalna ponuda
satnom osnovom
P~elarsko posu|e
TEGLA sa metalnim
Prodaja bugojanskog voska
poklopcem (sa}e)
Lipovi ramovi 0.70 KM
Edikativni CD-ovi za p~elare 4 KM
Dimilice od 16 do 22 KM
VRCALJKE
PARNI
Proteinski dodatak za p~ele (peludal)
Prokramove 280 KM
TOPIONIK
Pocin~ane 240 KM
pogodan za uzimljavanje p~ela 6 KM
Sarajevo - Ilid`a
SVE VRSTE POGA^A
061 170 225
062 123 272
0.50 KM
850 KM
NOVO
Kasetne vrcaljke
Kod nas mo`ete nabaviti
preparat BeeVital i
ApiLifeVar letvice
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
59
BH p~elar SAJMOVI
P~elarske manifestacije, izlo`be, susreti...
Avgust i septembar
najsla|i dani u godini
KNE@EVO 19. avgust 2011.
Sajam meda i p~elarstva Kne`evo 2011.
Kontakt telefon: 065/638-042 Marinko \eli}
SARAJEVO 7. - 11. septembar 2011.
8. BEE-FEST Internacionalni Sajam p~elarstva i
p~elarske opreme, Dani p~elarstva Sarajevo
Kontak telefon: 061/104-500 Samira Katica
BR^KO 8. - 10. septembar
5. Me|unarodni sajam meda i zdrave hrane u Br~kom
Kontakt telefon: 065/416-481 Velimir @ivanovi}
VI[EGRAD 14. septembar
6. Me|unarodni sajam u Vi{egradu
Kontakt telefon: 058/630-351 Dragica Kaku}a
PRIJEDOR 23. - 25. septembar
Dani meda Prijedor 2011.
Kontakt telefon: 065/969-393 Rajko Radivojac
MRKONJI] GRAD 26. septembar
Dan p~elarstva u Mrkonji} Gradu
Kontakt telefon: 050/221-160 i 065/529-461 Slavko Savi}
GRADA^AC 1. - 4. septembar
38. Me|unarodni sajam poljoprivrede i prehrambene
industrije "Sajam {ljive"
Kontakt telefon: 035/817-440 [abanovi} Ha{im
[AMAC (datum jo{ nije utvr|en)
Tre}i sajam meda, p~elarske opreme i
zdrave hrane "[amac 2011"
Kontakt telefon: 054/611-237
TE[ANJ (po~etak septembra)
5. sajam p~elarstva Te{anj 2011.
Kontakt telefon: 032 663 489 Senad Ahmi}
MODRI^A (po~etak septembra)
Izlo`ba meda i p~elarstva Modri~a 2011.
Kontakt telefon: 065/922-113 Anto Milardovi}
TUZLA (septembar)
Sajam p~elarstva "Medena Tuzla 2011"
Kontakt telefon: 061/937-977 Mubera Isabegovi}
LJUBU[KI
4. Dani meda Hercegovine, 26. i 27. 10. 2011.
Organizator Udruga p~elara Kadulja
DERVENTA 4. - 5. novembar
Regionalna izlo`ba proizvoda i usluga iz ruralnih podru~ja "BIODAR"
Kontakt telefon: 053/332-180 i 065/575-879 ^edomir ]ori}
60
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
O
va dva mjeseca, p~elari i proizvo|a~i p~elarske
opreme iskoriste za predstavljanje svojih
proizvoda, prodaju te razmijene iskustava o protekloj p~elarskoj sezoni i savjetovanja za zimu
koja slijedi. Na`alost, ove godine Trebinje i Doboj ne}e
organizirati sajamske manifestacije, jer su se neke
druge stvari umije{ale u p~elarstvo. No, p~elari ne}e
biti uskra}eni za druge sajmove kao {to su u Sarajevu,
[amcu, Kne`evu, Br~kom, Prijedoru, Vi{egradu i
Mrkonji} Gradu. U [amcu i Modri~i jo{ uvijek nisu
odre|eni datumi sajmova.
U prodaji je
P^ELARSKI KALENDAR
ZA P^ELARSKU 2011./2012. GODINU
({esti po redu)
Uvodni, kalendarski i op{ti
dio, Nauka i paksa, Gajenje
p~ela, P~elinja pa{a i ishrana
p~ela, Polen, Bolesti,
trovanje i neprijatelji p~ela,
P~elarski vremeplov, Apiterapija - lije~enje p~elinjim
proizvodima, Iz na{ih
krajeva, P~elarski adresa
Format B-5,
ica
240 strana - latin
M
Cijena: 10,00 K
+ po{tarina
Narud`bine kod Izdava~a: DOO „Biznis klub“,
Zorana Radmilovi}a 3, 76300 Bijeljina
Broj `iro ra~una: 554-001-00000128-85
Tel: +387 55 21 51 76 i +381 21 51 13 28
Mob: 065/65 56 76, 065/90 89 19 i +381 64 12 89 476
E-mail: bcbn@teol.net i dejailic73@neobee.net
www.poljoprivredaiselo.com
AFRI^KA EKOLOGIJA BH p~elar
Kako su kenijski poljoprivrednici rije{ili problem sa slonovima
P~ele ~uvaju stra`u i
glavna su linija “odbrane”
D
ok u na{oj zemlji p~elari
i drugi poljoprivrednici
vode borbu sa medvjedima i drugim divljim
`ivotinjama koje nerijetko ulaze u
p~elinjake i poljoprivredna
gazdinstva, ostavljaju}i za sobom
veliki nered, uni{tene usjeve,
polupane ko{nice, polomljene
ramove, ubijene p~ele,
poljoprivrednici u Keniji imaju
sli~an problem. Samo {to su njihovi napasnici mnogo ve}i.
Naime, slonovi lokalnim farmama
zadaju velike probleme u svojim
naletima i potrazi za hranom. No,
izgleda da se i tome stalo ukraj.
Dvogodi{nje istra`ivanje
Zahvaljuju}i p~elama i ko{nicama koje su postavljene oko
usjeva, napadi slonova su manji
za 97%. Istra`ivanje koje je provelo nekoliko svjetskih nau~nika,
dalo je rezultate kada je rije~ o
ovoj problematici koja je lokalne
seljake godinama mu~ila.
Nerijetko su slonovi napadali i
ljude {to je ~esto dovodilo i do
upotrebe vatrenog oru`ja.
- U posljednjih 20 godina, broj
slonova u Keniji dosegao je brojku od 7500, {to je veliki uspjeh
za lokalne borce protiv krivolova
kenijskih slonova – navodi se u
istra`ivanju.
No, sukobe izme|u seljaka i
krda slonova, nisu mogli
sprije~iti. Koristili su razne
na~ine, od pucanja do
P~ele stra`are
24 sata
P~elari odr`avaju
vrijedne ko{nice
Zahvaljuju}i p~elama i ko{nicama koje su postavljene oko usjeva,
napadi slonova su manji za 97%. Osim {to tjeraju slonove od zasa|enih
povr{ina, farmeri imaju korist i od opra{ivanja i meda iz ko{nica
trovanja, kako bi otjerali najve}e
hodaju}e sisare. No, nije im
polazilo za rukom. Prethodna
istra`ivanja pokazala su da
slonovi izbjegavaju afri~ke p~ele.
U 2009. godini, stru~njaci sa
Univerziteta Oxford u Velikoj
Britaniji, u saradnji sa
udru`enjem za za{titu slonova
krenuli sa sa projektom testiranja da li ko{nica p~ela mo`e
sprije~iti sukobe na farmama
{irom ove afri~ke zemlje.
Nakon dvije godine promatranja, rezultati su nedavno objavljeni
u ~asopisu “Afri~ka ekologija”.
- Pronala`enje na~ina za
kori{tenje `ivih p~ela bio je
sljede}i logi~an korak u socijalnom i ekolo{kom pristupu ka
rje{enju ovog problema. Uzeli
smo njihov strah od p~ela kao
na{u prednost i za{titili
poljoprivredne usjeve - rekla je
dr. Lucy King, sa Univerziteta
Oxford, voditeljica studije.
“@iva” ograda
Ovakvim ne`eljenim situacijama napokon se stalo ukraj. Osim
{to tjeraju slonove od zasa|enih
povr{ina, farmeri imaju korist i
od opra{ivanja i meda iz
ko{nica. Krompir, paradajz,
paprike i kukuruz od sada su
Agresivne
p~ele
P~ele ne mogu ubosti
slona zbog debljine njihove
ko`e, ali mogu bocnuti `aoku
u podru~ju o~nih kapaka i
dijelu ispod stomaka.
P~ele u Keniji (Apis mellifera scutellata) su male, ali imaju
jaka rilca i vrlo ~esto se roje.
Afri~ke medonosne
p~ele su kri`ane sa evropskom medonsonom p~elom i
u svijetu su danas poznate
kao “p~ele ubice” zbog svoje
prenagla{ene agresivnosti.
pod stalnom kontrolom p~ela.
- Bilo je vrlo uzbudljivo vidjeti
da je na{ teoretski rad pretvoren
u prakti~nu primjenu - dodala je
dr. King.
U 32 poku{aja u posljednje tri
poljoprivredne sezone, samo je
jedan slon uspio pro}i “`ivu”
ogradu od p~ela. Ko{nice, sa
tradicionalnim slamnatim
krovom, postavljene su na `ice
izme|u stabala, tako da im sa
zemlje ni{ta ne mo`e pri}i. Tim
istra`iva~a je ogradio 17
poljoprivrednih gazdinstava, za
{ta im je trebalo 170 ko{nica i
1.700 metara `ice.
- Me|usobno povezane ko{nice
nisu samo sprije~ile slonove od
napda na usjeve ve} su i seljaci
fino profitirali od prodaje meda
{to je za njihove uslove novi
izvor prihoda koji `ivot zna~e –
pojasnila je dr. King.
Proizvodnja meda i pristojni prihodi bili su veliki poticaj za
farmere da se po~nu baviti
p~elarstvom i da {tite svoje
usjeve. Istra`iva~i se nadaju da }e
se ova iskustva prenijeti i na
druge zemlje okru`enja i
poljoprivredne usjeve. Za sada,
paradajz, kukuruz, krompir i
paprika u nekim dijelovima
Kenije su pod budnim okom p~ela
stra`arica.
J. H.
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
61
BH p~elar PROJEKTI
P~elarski
Urbano p~ela
Cilj ovog projekta je interakcija sa lokalnim okoli{em i ekosistemom u ovom
japanskom gradu. Potaknuti ovom inicijativom, mnogi u Ginzi su po~eli ure|ivati
vrtove na krovovima svojih zgrada i proizvoditi povr}e za svakodnevnu upotrebu
O
no {to je Peta avenija,
najve}a ulica u New
Yorku, to je Ginza u
Tokiju. Ginza je jedna
od najve}ih svjetskih gradskih
~etvrti s robnim ku}ama
visoke klase i prodavnicama
dizajnerske robe. Danas, u toj
~etvrti, p~ele prikupljaju med
u ko{nice i sve vi{e privla~e
pozornost ljudi. Te p~ele su
dobile nadimak "Ginpachi"
(skra}enica za "Ginza p~ele"
na japanskom), a od nedavno
62
su postale i nova maskota za
cijeli ovaj dio Japana. Pet
minuta od samog sredi{ta
Ginze, na krovu jedne zgrade i
visini od 45 metara iznad
ulica, nalaze se ko{nice s
p~elama.
Vratile se p~ele
Med koji izvrcaju, koriste za
proizvodnju lokalnih proizvoda
po kojima je Ginza poznata, a
prodaju se u specijaliziranim
prodavnicama unutar same
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
~etvrti. Naprimjer, za ukusne
poslastice i pripravke sa {lagom,
te za posebno pripremljeno
tijesto. Tako kori{ten med
posebno se isti~e u izlozima i
vitrinama lokalnih trgovina. Neki
p~elari od svog p~elinjeg voska
pripremaju i svije}e koje se
koriste u crkvama Ginze pri
Bo`i}noj misi.
Cilj ovog projekta je interakcija sa lokalnim okoli{em i
ekosistemom u ovom japanskom gradu. Iako ova ~etvrt,
koja se nalazi u sredi{tu
Tokija, ima malo zelenih
povr{ina, volonteri iz Ginza
Shokugakujukua se trude da
nau~e vi{e o tome kako odr`ivo
dru{tvo i okoli{ djeluju u radu
s p~elama i kori{tenjem meda
koji se proizvode u toj urbanoj
sredini.
Na po~etku projekta, krajem
2005. godine, neki ljudi su
izra`avali zabrinutost da bi p~ele
mogle biti opasne u tako gusto
naseljenom urbanom okrugu,
BH p~elar
projekt Ginza
rstvo usred Tokija
jer su mislili da }e napadati
ljude. Ali, p~ele su se uglavnom
pokazale kao blaga stvorenja, i
one nikada ne napadaju osim
ako ih se iznenada uznemiri.
Nakon {to su temeljito objasnili
prirodu p~ela stanarima
zgrade, u kojoj su planirali
postaviti ko{nice, u martu
2006., ~lanovi projekta postavili
su tri ko{nice na krov zgrade, a
p~ele su po~ele letjeti nebom
iznad Ginze.
Sve vi{e meda
Iako u samoj ~etvrti ba{ i nema
ne{to zelenila, na udaljenosti od
dva-tri kilometra nalaze se
zna~ajni tokijski parkovi kao {to
su Imperial Palace, Hibiya Park
i Hama-rikyu Gardens.
Pa kako p~ele lete u radijusu
od tri do ~etiri kilometra
koli~ina prikupljenog meda
stalno raste. Tako je u 2006.
godini prikupljeno 160 kilogra-
ma, naredne godine 30 kilograma vi{e, a 2008. vaga je
pokzala 440 kilograma. Prije
dvije godine, p~ele su donijele
vi{e od 700 kilograma
kvalitetnog meda, a pro{le
godine ne{to vi{e.
P~ela je izvrstan ekolo{ki
indikator, jer je vrlo osjetljiva
na pesticide, koji se koriste na
ogromnim povr{inama poljoprivrednog zemlji{ta u Japanu,
a uzrokuju sve u~estalije
pomore p~ela. U Ginzi, koja se
nalazi u sredi{njem dijelu
glavnog japanskog grada,
nema razloga za masovno
kori{tenje pesticida pa je ovaj
dio vrlo pogodan za p~elarenje
i prikupljanje meda visoke
kvalitete. I ljudi su postali
svjesni da `ive u bogatom
prirodnom okru`enju.
Okrug pun zelenila
Potaknuti ovom inicijativom,
mnogi u Ginzi su po~eli ure|ivati
vrtove na krovovima svojih zgrada i proizvoditi povr}e za
svakodnevnu upotrebu. Time se
dodatno pomoglo p~elama, ali i
drugim opra{iva~ima koji su se
vratili u grad, a pove}anjem
zelenih povr{ina "betonizirano"
urbano sredi{te dobilo je
humaniju sliku.
- Na{a vizija budu}nosti Ginze
nije da se zgrade takmi~e u visini, ve} mjesto gdje ljudi, pa ~ak i
mali insekti, mogu `ivjeti u harmoniji s prirodom - ka`e
Tanaka Atsuo, osniva~ "Ginza
Bee" projekta.
Vjeruje kako }e zahvaljuju}i
p~eli, ljudi stvoriti urbani okrug
prepun zelenila, ba{ kao {to su i
stare satoyame - tradicionalni,
prirodom bogati ruralni pejza`i u
blizini japanskih sela.
- Bilo bi nam drago da na{
projekt bude od neke pomo}i za
budu}e urbanisti~ko planiranje u
Japanu - rekao je on.
V. M.
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
63
BH p~elar P^ELARSKI GLOBUS
ISLAND, dr`ava sa najm
22 p~elara i 41 ko
Sve do prije 13
godina, p~elarstvo
kao profesija bilo je
"zamrznuto" na
Islandu. Presudni
trenutak u
p~elarstvu ove
zemlje desio se
'98. godine. Med se
pakuje u 250
gramske tegle i
ova koli~ina meda
ko{ta 32
konvertibilne
marke
Zima neprijatelj
broj 1
Prve ko{nice na Island su
do{le 1930. godine iz
Norve{ke. Te ko{nice
proizvele su deset kilograma
meda, ali nisu pre`ivjele
zimu. Od tada, eksperimenti
sa p~elama su ponavljani, ali
na`alost, bez uspjeha.
Udru`enje p~elara u ovoj
zemlji osnovano je 1952.
godine od strane Melitte
Urban~i} iz Austrije koja je
svoje p~ele uvezla iz
[kotske.
Osam godina nakon toga,
Melita je bila primorana da
prekine sa p~elarstvom jer
su se njene kom{ije `alile.
Sljede}e ko{nice uvezene su
iz Danske 1975. godine. Ali,
opet, nijedno dru{tvo nije
pre`ivjelo te{ku i dugu zimu.
64
I
sland nije prva zemlja na
koju }ete pomisliti kada se
spomene rije~ p~elarstvo.
Ovaj mali otok smje{ten u
sjevernom Atlantiku nalazi se na
vjetrometini i u podru~ju obilnih
ki{a koje padaju tokom cijele
godine. Tako|er, ova zemlja je
jedna od najhladnijih na svijetu.
Naime, nalazi se u polarnom klimatskom pojasu, gdje su ljeta
kratka i prohladna a zime duge i
hladne. U vrijeme ljeta, dani
traju i po 24 sata {to lokalnoj
flori omogu}ava brzi razvoj.
Ko{nice, p~ele i sva druga oprema, u ovu zemlju uvozi se iz
[vedske i Norve{ke. P~alariti sa
dru{tvima koja su proizvedena u
ovim skandinavskim zemljama
zna~i i ve}e {anse da te p~ele
prezime te{ke islandske zime.
Svi p~elari znaju da najve}a prijetnja ne dolazi od hladno}e ve}
od ki{e i vjetra.
Te{ke godine
Sve do prije 13 godina,
p~elarstvo kao profesija bilo je
"zamrznuto" na Islandu.
Presudni trenutak u p~elarstvu
ove zemlje desio se '98. godine
kada je Egill Rafn Sigurgeirsson,
dana{nji predsjednik p~elara ove
oto~ke zemlje, donio ko{nice iz
[vedske. P~elarstvo je ponovo
za`ivjelo. P~ele uvezene iz
[vedske pokazale su mnogo
bolju otpornost na zimu te je
nekoliko dru{tava uspjelo
pre`ivjeti do nove p~elarske
sezone. Od tada, p~ele se
redovno uvoze iz ove zemlje.
Med se pakuje u 250 gramske
tegle i ova koli~ina meda ko{ta
32 konvertibilne marke.
- Znam da je ovo skupo, ali
morate imati obzira na sva ulaganja i papirologiju koju
moramo srediti prije nego {to
uvezemo p~ele na Island - ka`e
predsjednik Sigurgeirsson koji
p~elari sa sedam ko{nica.
Islandski med tako|er se mo`e
prona}i u zoolo{kom vrtu i poro-
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
Nema bolesti
Na Islandu nema p~elinjih bolesti. Do sada nisu prona{li
znakove varroe, ameri~ke ili evropske gnjilo~e, u ko{nicama
nisu prona|eni nikakvi virusi niti kre~no leglo. Budu}i da nema
p~elinjih bolesti, nema razloga ni za tretiranje hemikalijama.
^ini se da su se p~ele i njihov med pridru`ile na prelijepoj slici
kada je rije~ o ~isto~i zraka i vode po ~emu je Island nadaleko
poznat.
di~nom parku u glavnom gradu
Reykjavik.
Sigurgeirsson, po zanimanju
medicinar u lokalnoj bolnici,
praksu je radio u [vedskoj gdje
mu je mentor bio jedan {vedski
fizijatar, ujedno i p~elar. Bio je
op~injen kako njegov mentor od
jedne ko{nice ubire oko 80 kilograma meda. Rekao je sebi "kad
on mo`e p~elariti u [vedskoj,
mogu i ja u Islandu". Tako je, pri
povratku u svoju zemlju,
Sigurgeirsson uvezao i pet
ko{nica. [est mjeseci ganjao je
papirologiju i vodio rat sa
administracijom svoje zemlje
kako bi ostvario san o p~elarstvu
na Islandu. Na`alost, dva najja~a
dru{tva uginula su u toku ljeta.
Ve} nakon prve zime, izgubio je
jo{ jedno dru{tvo, da bi i
BH p~elar
anje p~elara na svijetu
Rije~i
islandskih
p~elara
{nica
Skup hobi
Ve}ina od 41 ko{nice su LRovke. Predsjednik p~elara
Sigurgeirsson koristi ko{nice sa
plasti~nim osnovama oblo`ene
stiroporom. P~ele su iz rase
Carnica jer su mirnije i
opu{tenije. Jedna matica ko{ta
39 ameri~kih dolara. Paketni roj
ko{ta 286, a tro{kovi prevoza iz
[vedske ne prelaze 20 dolara.
naredne izgubio preostala dva
dru{tva.
- Bio sam iznena|en. Nije mi
bilo jasno {ta se desilo. Uradio
sam sve {to p~elari [vedske rade
- ka`e najve}i p~elar Islanda.
Senzor topline
Naredne godine slijedio je istu
proceduru. Zazimio je p~ele po
uzoru na svoje kolege iz [vedske,
s tim da ih je vi{e za{titio od
zime. No, opet nije bilo dovoljno.
Izgubio je ~etiri dru{tva i tri matice. Dok se sje}a svojih neslavnih
po~etaka bavljenja p~elarstvom,
Sigurgeirsson ka`e:
- P~ele sam gubio zbog
hladnog vjetra, dugog zadr`avanja p~ela u ko{nici i nedostatka
zimskog pro~isnog leta!
Na Islandu, ljeta su vrlo krtka,
a medenje po~inje krajem aprila
i zavr{ava se u septembru kad
se mraz po~ne spu{tati na vegetaciju. P~ele prihranjuju
{e}ernim sirupom, no izgleda
kako to nije dovoljno da prezime
te{ku islandsku zimu gdje sunce
u ljetnom periodu sija samo
~etiri sata dnevno. Kako bi
pomogli p~elama, p~elari svoje
ko{nice natkrivaju i stavljaju
drvene za{titne plohe oko njih.
Tako|er, na LR ko{nice lijepe
stiropor kako bi odr`ali unutarnju temperaturu dru{tva.
- Kristiana Bergsdottir je
kompjuterski stru~njak
Jedna od dvije ko{nice koliko
je imala, nije pre`ivjela zimu.
Ovog ljeta planira nadomjestiti tu ko{nicu, ali kako
ka`e, najvi{e je brinu njene
kom{ije koje se boje p~ela.
- Tomas Gudjonsson je
biolog u lokalnom zoolo{kom
i botani~kom vrtu. Njegovo
dru{tvo pre`ivjelo je zimu i
spojeno je sa bezmati~nim
Kristininim dru{tvom.
Ko{nica se trenutno nalazi
na Tomasovom radnom
mjestu. Jedne sezone, ovaj
biolog poslao je teglu meda
predsjedniku dr`ave i njegovoj `eni. Nedugo nakon
toga, primio je pismo zahvale
i narud`be za jo{ meda.
- Hafberg Thorisson radi u
lokalnoj piljarnici i uzgaja 27
vrsta jestivih biljaka. Za razliku od drugih, imao je mnogo
sre}e kada je rije~ o pre`ivljavanju njegovih dru{tva. Sve tri
ko{nice, sa koliko p~elari,
iza{le su iz zime bez gubitaka.
Tako|er, njegov djed bio je
p~elar u '50-im godinama.
- Bjorn Thomsson je specijalista kada je rije~ o staklenicima. On uzgaja banane,
te drugo vo}e i povr}e na
Islandu. P~ele iz njegove
dvije ko{nice opra{uju
zasade iako, ka`u, to nije
prakti~no jer se p~ele u staklenicima jednostavno izgube.
- Svaka ko{nica u sebi ima
senzor topline kako bi p~elar
znao kakvo je stanje legla.
Digitalni mjera~i povezani su sa
ku}ama p~elara gdje, u svako
doba dana i no}i, p~elar zna da li
je njegovim p~elicama toplo ili
hladno - govori Sigurgeirsson.
U posljednjih nekoliko godina,
broj p~elara se pove}ava i, {to
ohrabruje, `ene se sve vi{e
interesuju za ovaj poziv. Posljednji
podaci govore da na podru~ju
cijele zemlje ima 41 ko{nica koje
su u vlasni{tvu 21 p~elara.
J. HAD@IAHMETOVI]
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.
65
BH p~elar GASTRO KUTAK
MED U GASTRONOMIJI
Ni najdelikatesniji recepti ne bi bili tako delikatni da u njima med nije jedan od
glavnih sastojaka. Nakon specijaliteta namijenjenih vegetarijancima, kola~a, umaka,
ribljih specijaliteta te juha ~iji je neodvojivi sastojak med, kako smo i najavili,
objavljujemo recepturu najboljih salata za~injenih medom...
SALATA OD BU]ICA
g jabuka, 2 ka{ike sezama, 1 kivi.
g poriluka, 150
Potrebno: 400 g bu}ica, 150
,1-2
nova soka, malo soli, malo |umbira
limu
ke
ka{i
4
3
:
ljev
Za pre
SALATA OD BRESAKA
I PETELJKI CELERA
ka{ike meda, 3 - 4 ka{ike ulja.
i naribati. Poriluk oprati, posu{iti, pa
Bu}ice oguliti, o~istiti od sjemenki
sje3 - 4 cm. Jabuku prepoloviti, izvaditi
uzdu`no narezati na rezance du`ine
za preljev pomiojke
Sast
ti.
ije{a
pom
dno
zaje
Sve
menke i narezati na {tapi}e.
posuti
i jabuka, ukrasiti plo{kama kivija i
je{ati, preliti preko bu}ica, poriluka
pr`enim sjemenkama sezama.
Potrebno: 200 g peteljki celera, 100 g mrkve, 25 g
luka, 200 g zelene salate, 250 g breskvi, malo
popr`enih sjemenki pinije, crnih maslina.
Za umak: 0,5 dl kiselog vrhnja, 1 ka{ika limunovog
soka, 2 ka{ike Balsamico octa, ½ ka{ike senfa, 1 ka{ika
meda, 2 ka{ike za~ina (bosiljak, ma`uran, per{in), 2 - 3
ka{ike maslinova ulja, sol, papar.
Peteljke celera oprati i narezati na tanje rezance
du`ine 3 - 4 cm, mrkvu naribati, zelenu salatu usitniti,
luk oguliti i nasje}i na sitne kockice, breskve nasje}i
na tanke plo{ke, a masline nasje}i na ~etvrtine.
Za umak pomije{ati sve sastojke i dodati 1 - 2
ka{ike vode. Preliti preko salate i pomije{ati. Prije
poslu`ivanja salatu posuti pinijama.
ZELENA SALATA S
NARAN^OM I BANANOM
Potrebno: 200 g zelene salate, 1 jabuka, 1
banana, 100 g filetirane naran~e, 30 g o~i{}enih
sjemenki suncokreta.
Za umak: 1,5 dl jogurta, 1 ka{ika senfa, 1
ka{ika meda, 2 ka{ike mednog ili jabu~nog octa,
sol, papar, 2 ka{ike ulja, prstohvat korijandera.
Salatu oprati i usitniti. Bananu oguliti, nasje}i
na koluti}e, jabuku prepoloviti, izvaditi sjemenke
pa isje}i na tanke plo{ke.
Naran~u oguliti pa filetirati. Umije{ati
ocat, jogurt, senf,
med, sol i papar,
korijander i ulje.
Salatu i vo}e izmije{ati, preliti
umakom te posuti
sjemenkama suncokreta koje smo u tavi ispr`ili na ulju.
SALATA OD [PAROGA
S OV^IJIM SIROM
Potrebno: 800 g {paroga, 50 g
mladog luka, 120 g {pinata bez
peteljki, 150 g rotkvica, 50 g ov~ijeg
sira, 3 - 4 ka{ike lista per{ina.
Za umak: 1 dl jogurta, 1 ka{ika
meda, 1/2 ka{ike senfa, 2 ka{ike
maslinova ulja, 2 ka{ike vinskog
octa, sol, papar.
[paroge i mladi luk o~istiti i
narezati na tanke plo{ke. Listove
{pinata oprati, posu{iti te usitniti.
Oprane rotkvice narezati na {tapi}e.
U posudi povr}e lagano promije{ati.
U manjoj posudi pomije{ati sve sastojke za umak. Gotovim umakom
preliti salatu. Isje}i ov~iji sir na
manje kockice i posuti po salati.
Recepturu salata ~iji je med obavezni sastojak dopunjavamo i u narednom broju BH p~elara. Dobar tek.
66
avgust/kolovoz - oktobar/listopad 2011.

MED zlato prirode - Regionalna razvojna agencija Dubrovačko

Uspješan pčelar je onaj čija je proizvodnja profitabilna

VIŠE OD MEDA - Kinematografi Osijek

ovdje. - Goran Klepac

PČELARSKI

DOBRO JE ZNATI Sve o pčelama

zdrava hrana, pčelinji proizvodi

Dobre pčelarske prakse -priručnik-

Bilogorski turistiÀki put

stajnica knjiga.pmd