OKRUGLI STO “BAT-LCP-WB” NAJBOLJE RASPOLOŽIVE TEHNIKE (BAT) ZA VELIKA LOŽIŠTA NA ZAPADNOM BALKANU IPPC Direktiva - teret ili izazov za nacionalnu ekonomiju? Viktor Simončič, VIKOS viktor.simoncic@gmail.com Tuzla, BiH, 7. – 9. juni 2012. Viktor Simončič, Sisak 1 IPPC – i kako je počelo • S primjenom IPPC Direktive sam se prvi puta susreo 2004. godine. • Tada sam imao prilike održavati i prvu prezentaciju u Hrvatskoj gospodarskoj komori • Naučivši od drugih počeo sam ovako: Viktor Simončič, Sisak 2 JEDINSTVENA EKOLOŠKA DOZVOLA JE…… • 'DOZVOLA' je dokument kojima se odobrava rad cijelog postrojenja ili njegovog dijela, i kojim se jamči da je postrojenje u skladu sa zahtjevima IPPC Direktive. • Nažalost, tako počinju i “tehničke pomoći” u 2012! Viktor Simončič, Sisak 3 Shvatio što je integralni pristup ULAZ OPERACIJE TEHN OLOGIJA IZLAZ Emisije u zrak Sirovine Pomoćna sredstva Buka Energija / Goriva Otpadne vode Voda Zaštita od akcidenata Otpad Zaštita tla PROIZVO DI Viktor Simončič, Sisak 4 Pokušao sam razumjeti što je BREF? • BREF su Referentni dokumenti koji se odnose na BAT čiji je cilj da pomogne nadležnim organima EU članica u procesu izdavanja dozvola za industrijske instalacije u skladu sa IPPC Direktivom. Viktor Simončič, Sisak 5 Shvatio kako se donose BREF-ovi.... Sektor Interesne grupe: Privreda, NGO,.. DOGOVORI, PREGOVORI, Sektor TRAŽENJE KOMPROMISA UVJETI PRIHVATLJIVI “ZA SVE” Viktor Simončič, Sisak Komisije, Vlade i Parlamenti 6 / 19 Kako je potrebno uravnoteženje IPPC obaveza Pitanja okoliša Trenutna ekonomska održivost Tehnički Održive Tehnike Globalna Lokalna Regiona lna Željeni rezultat za okoliš Dodatni troškovi kontrole zagađenja Financijski status Komercijal. pritisci Ekonomski održiv rezultat NAJBOLJE RASPOLOŽIVE TEHNIKE Uzeti u obzir troškove i prednosti Viktor Simončič, Sisak 7 Što je to jedinstvena okolišna dozvola zrak tlo otpad otpad zrak sigurnost dozvola Soil vode toplina miris buka vibracije dozvola vode Uporaba sirovina Viktor Simončič, SisakKorištenje Korištenje vode energije 8 i da nisu sve dozvole jednake! Lokalni uvjeti i Okolišni standardi BAT za sektor DOZVOLA – Vezana za predmetnu lokaciju SVAKA DOZVOLA JE JEDINSTVENA Viktor Simončič, Sisak Emisijske vrijednosti Iz zakonskih propisa 9 BREF • BREF ne daje jednoznačne vrijednosti emisija • nema ‘jednistvenog’ BAT-a za određeni vid industrijske aktivnosti i BAT ne znači najbolji od najboljih • Uvijek se navode granice unutra kojih se mora nalaziti postrojenje, što ovisi o realnim mogućnostima, o lokaciji,... Proizlazi, da dozvola za dva ista postrojenja nisu nužno iste • Znači BREF otvara mogućnost inovativnosti, pregovaranja i dogovaranje Viktor Simončič, Sisak 10 Ključni uvjeti za BAT • BAT obuhvaća: – SVE utjecaje postrojenja na okoliš – troškove/koristi alternativnih tehnika za smanjenje – specifične faktore područja/lokacije koji će utjecati na izbor BAT-a – Predviđa se upotreba EU BREF (referentnog dokumenta EU za BAT) ili nacionalnih smjernica za BAT Viktor Simončič, Sisak 11 PRIMJER 1. PROIZVODNJA UMJETNIH GNOJIVA - primjer kojeg je iznio strani savjetnik Ako je emisija u vodu 650 kg dušika/dan Viktor Simončič, Sisak 12 Primjer: Pročišćavanje otpadnih voda Uređaj za pročišćavanje bi trošio/proizvodio: Vapno - 3000 kg/dan Metanol - 1750 kg/dan Energija - 1360 kwh/dan Mulj - 2500 kg/dan ŠTO JE BOLJE: 650 kg N u vodu ili ???? Viktor Simončič, Sisak 13 PRIMJER 2. – “Clausovo postrojenje” – sudjelovao u pojašnjavanju • Sredinom 90’ih je projektant nudio da emisije sa novog postrojenja “Claus” i INA RAFINERIJI Sisak budu 500 mg/m3 umjesto dozvoljenih 800 mg/m3! Razlika u cijeni je bila cca. 1 MIL US$! • Rafinerije će ubuduće imati ograničenje ukupne emisije. Projektant je predlažući strože vrijednosti mislio na cjelovitu rafineriju – ekonomski je lakše smanjiti dio emisija na ovom mjestu nego kasnije na nekom drugom. • Unutar rafinerijskog kompleksa se niti jedno postrojenje ne može promatrati samostalno, već praktički s obzirom na okolišne zahtjeve dvostruko: i to kao samostalno i kao dio cijelog kompleksa. Viktor Simončič, Sisak 14 Naučio sam da pored sektorskog postoje i horizontalni BREF-ovi • • • • • • European Commision: IPPC, Reference Document on Economics and Cross-Media Effects, July 2006; (BREF code ECM) European Commision: IPPC, Reference Document on Best Available Techniques on Emissions from Storage, July 2006; (BREF code ESB) European Commision: IPPC, Reference Document on the General Principles of Monitoring, July 2003; (BREF code MON) European Commision: IPPC, Reference Document on Best Available Techniques for Energy Efficiency, February 2009; (BREF code ENE) European Commision: IPPC, Reference Document on Best Available Techniques for the Waste Treatments Industries, August 2006; (BREF code WT) European Commision: IPPC, Reference Document on the Best Available Techniques for Waste Incineration, August 2006; (BREF code WI) Viktor Simončič, Sisak 15 Shvatio sam da je okoliš uz IPPC dodatno pokriven u 8 sektora ... • • • • Horizontalno Ambijentalni zrak Vode Otpad • • • • Zaštita od radijacije Kemikalije i GMO Buka Zaštita prirode IZ KOJIH PROIZLAZE PROVEDBENI ZADACI – 720 (stanje 2006) Horizont alno Zrak Vode Otpad Radijacija Kemikalij e i GMO Buka Priroda Planiranje 32 35 36 53 26 9 7 11 Izdavanje dozvola 40 - 10 12 9 13 - 8 Inspekcija 20 - 2 20 9 3 - 7 2 27 18 10 13 - 3 4 Komunikacija 23 22 12 7 7 4 6 6 Izvješćivanje 28 40 21 38 16 10 8 25 Nadzor Istraživanj e Ulagači EU / druge zemlje Sudstvo NVOi tvrtke Mediji Javnost Developing Capacity through ECENA and IMPEL A project funded by the European Commission Počeo sam razumijevati i kako se i tko donosi propise - stanovništvo/GDP I shvatio da to košta - % GDP za okoliš u EU (izvor) Bilo je važno razumjeti da različit GDP dozvoljavaju različite pristupe EU Direktive kažu KOJE CILJEVE treba postići, ali ne kaže se KAKO ih postići! Zbog NIZA POTENCIJALNIH barijera u zemljama EU implementirani su različiti sistemi, sa različitim troškovima implementacije Postignuto u EU na reciklaži Reciklaža i iskorištavanje 50 – Španjolska, UK i Portugal 94 – Danska Samo reciklaža 36 – Portugal 70 – Belgija Staklo 34 – UK 93 – Belgija Papir 35 – Irska 88 – Njemačka Metal 10 – Grčka 86 – Belgija Plastika 3 – Grčka 49 – Njemačka Generiranodpadki / odloženim odpadkom v kg na prebivalca Nastanak i količina odloženog otpada u Europi 800 700 600 500 400 300 200 100 0 Vidio sam da se za sve uzima vrijeme • • U EU, svaka mjera u području okoliša događa se postupno, i unaprijed pažljivo PLANIRANA! Tako je npr. Peti Akcijski Program za okoliš iz 1993. postavio temelje za IPPC (1996.) Pri čemu je puna primjena Direktive za postojeća postrojenja bila obvezna do 30.10.2007. Viktor Simončič, Sisak 24 PRIMJERI - VRIJEME ZA PROVEDBU Pakiranje Otpadne vode IPPC Odlagališta (satara direktiva) CZ 2005 2010 HUN 2005 2015 SLO 2007 2015 2011 POL 2007 2015 2010 EST 2010 2012 2012 2009 Naročito važnim smatram BREF: Economics and Cross-Media Effects • Kod odabira NRT uvažavaju se lokalne datosti • Respektira se “industrijska struktura”, “stanje na tržištu” i “otpornost sektora” • SVIMA:Obratite pažnju, izuzetno važan dokument kod izrade elaborata usklađenosti i konačni sadržaj dozvole Viktor Simončič, Sisak 26 Introduction to Large Combustion Plant (LCP) Directive and Compliance Issues. ECENA Training Workshop Bristol, March 2008 Viktor Simončič, Sisak Conclusions on LCP / IPPC Interface • In all cases an IPPC permit is required. • This is a more complex issues than the ELVs specified in the LCP directive. • The IPPC permit must contain BAT based ELVs, for which there is flexibility for existing plants. • Where BAT based ELVs are less demanding than LCP directive’s ELVs possible to use national plan option. Viktor Simončič, Sisak 28 POGLEDO SAM KOD SUSJEDA: RAZVOJ ‘IPPC PRIČE’ u Sloveniji • • • • • 2003 – Opomena Komisije ‘peer review’ (samo 80 postojećih postrojenja) 2004 – usvojen Zakon o zaštiti okoliša, Slovenija ulazi u EU, na Agenciji formira se ekipa 8 inženjera/činovnika (permit writeri), Ministarstvo i Agencija počinju izvoditi ‘edukaciju’ (cca 150 sastanka sa operaterima), počinje se pripremati formulare za Zahtjev 2005 – počne školovanje činovnika o ‘duhu Direktive’ sa strane skandinavskih konzultanata, operateri podnose Prijavu (cca 40% obrazaca za Zahtjev) (197 prijava), počinje Twinning (partneri Njemačka i Belgija) 2006 – Twinning cjelu godinu (4 pilotske dozvole), na Internet se stavljaju formulari za Zahtjev i Priručnik za Zahtjev, oktobra zakonski rok za Zahtjeve – cca 190 Zahtjeva, posjeta Komisije – usmena opomena – Ministarstvo počinje promjenu cca 60 propisa (uredbe, pravilnici), u manjem obuhvatu se počinje raditi sa konzultantima 2007 – do juna cca 60 propisa je promijenjenih (BREF NRT / opća obavezujuća pravila), protječe rok direktive (oktobra 2007), počinje pravi rad na izdavanju dozvola, ‘na veliko’ se angažuje ljude unutar Agencije ali se angažira i vanjske konzultante Viktor Simončič, Sisak 29 Viktor Simončič, Sisak 30 RAZVOJ ‘IPPC PRIČE’ u Sloveniji (nastavak) • 2008 – Komisija započne ‘infringment’ proceduru •2009 – Komisija stavlja državu na sud, unutar Agencije se još dodatno raspoređuje činovnike na IPPC dozvole •Jun 2010 – sva postojeća industrijska postrojenja osim odlagališta (13) imaju dozvolu •Oktobar 2010 – Evropski sud zaključuje, da je Slovenija prekršila pravni poredak Unije •Oktobar 2011 – još ~6 nezavršenih postupaka za postojeća odlagališta, Komisija može svakog trenutka zahtijevati od suda, da izrekne kaznu •Novembar 2011 – konačno dobivene sve dozvole Viktor Simončič, Sisak 31 ZAHTJEV Zunanji sodelavci Dinamične interakcije u većim iteracijama Sektor za integralna dovoljenja Pravnik Direktorica Urada (Direktor ARSO) Projektna pisarna Sektor za kakovost voda SKV Sektor za kakovost zraka SKZ Urad za hidrologijo in stanje okolja (Kakovost zunanjega zrakaImisija) Sektor za ravnanje z odpadki SRO Drugi uradniki iz Urada Hrup /EMS Viktor Simončič, Sisak • projektni pristup (timski rad) • ekipa 8 suradnika (Sektor za integralne dozvole) – projektni vođa •Σ 22 suradnikov – u cca. 30 timov (svaka dozvola vlastiti tim) 32 POTEŠKOČE • Na strani operatera: ‘slaba’ tehničko-tehnološka rješenja, slabi monitorinzi, mnogo kontradikcija u opisima činjenica, taktiziranje….. • Na strani nadležnog organa (državne uprave): nedostatak primjerno stručnog kadra, bez iskustva, komplikovani propisi (nelogične, neživotne situacije…) • Sa strane javnosti (zakasnjeli NIMBY): civilne inicijative, zahtjevi za ulazak u postupak, odugovlačenje sa različitim zahtjevima… Viktor Simončič, Sisak 33 KAKO NAPRIJED? • Treba postojati stalni nadležni organ(i) sa dovoljno činovnika (plaćanje dozvola?) • Za dobru primjenu potrebno je što više sudske prakse (operateri tuže državu, javnost tuži državu, …) • Potrebnu su angažirano gospodarstvo i stručna javnost (komore, udruženja, instituti…) • Potrebni su pritisci javnosti: mediji, stručnjaci, civilne inicijative Viktor Simončič, Sisak 34 PRATIO SAM RAZVOJ IPPC PRIČE u HRVATSKOJ • Priča počela negdje 2004. • Iskorištena tehnička pomoć i još se koristi – počinje se uvijek od “A” • Još nema stručnih timova ni nacionalnih (strateških) NRT • Na dozvolama do jučer radilo samo 5 – 6 suradnika Viktor Simončič, Sisak 35 Neke spoznaje s radionice: IPPC Direktiva i objedinjeni uvjeti zašite okoliša – 2011. • Čini se da postoji raskorak između CRO i EU na uštrb CRO • Treba se izboriti za pristup kojim se neće uništiti domaća proizvodnja; velika odgovornost je na “državi” da se izbori za najbolje uvjete • Treba prihvatiti pristup po kojem je sve dozvoljeno što nije zabranjeno Viktor Simončič, Sisak 36 Neke spoznaje s radionica: IPPC Direktiva i objedinjeni uvjeti zašite okoliša – 2011. • Kod iznalaženja tehničkih rješenja treba pogledati kako to rade drugi; npr. u slučaju skladištenja i obrade gnojovke svi ne koriste samo najsofisticiranija rješenja; čak i jednostavnija rješenja financijski prate fondovi EU • Članice EU često prihvaćaju i niže standarde od onih kojima težimo u CRO Viktor Simončič, Sisak 37 Neke spoznaje s radionica: IPPC Direktiva i objedinjeni uvjeti zašite okoliša – 2011. • Uočeno je da ovlaštenici/konzultanti često nisu na razini zadataka koji stoje pred njima i za koje im je “država” dala ovlasti • Trebat pojačati obuku kadrova na svim razinama • Mjere koje uvodi država moraju osigurati jednakost na domaćem tržištu, ali i onom u EU (naši standardi poneki puta stroži!) Viktor Simončič, Sisak 38 Neke spoznaje s radionica: IPPC Direktiva i objedinjeni uvjeti zašite okoliša – 2011. • Kod nas ne postoje uvjeti da se okolišni troškovi prenesu na tržište; u EU su i danas moguće subvencije za ispunjavanje obaveza iz IPPC – vjerojatno je stvar tumačenja pojedine investicije (spretnost u formulacijama i/ili isticanju nekih drugih odlučujućih faktora za dobivanje sredstava) Viktor Simončič, Sisak 39 IPPC priča u Hrvatskoj - EPILOG • Za nekih 140 – 150 postrojenja/instalacija obaveza primjene je 01.07.2013. • Za ostale najkasnije do 2018. godine • Do jučer – konac maja 2012. godine izdana 1 (slovima jedna dozvola) Viktor Simončič, Sisak 40 Zašto je to tako u Hrvatskoj? • Okoliš nije prepoznat kao razvojni resurs, koji se održivo koristiti a, i to na istim principima koja vrijede u drugim djelatnostima – zakonodavstvo okoliša se temelji na slobodnom protoku roba i usluga, na poznatim principima i transparentno • Okoliš, kako to proizlazi iz pristupa zakonodavca ne predstavlja razvojni resurs nego područje koje se štiti! • Okolišno zakonodavstvo nije prepoznato kao dio razvoja, kao instrument koji vodi k održivom razvoju; zakonodavstvo se donosi na principima zabrana s pretpostavkom da su samo oni koji donose neki zakonski Viktor Simončič, Sisak 41 akt “pravi i pravednici”, a svi ostali su “nevaljali i lopovi” Problemi proizlaze iz činjenice da se zakonodavstvo i politike donose unutar sektora bez dovoljnog respektiranja drugih propisa – kod IPPC primijećena nedovoljna uključenost “voda” i “poljoprivrede” Nedovoljno se poznaje zakonodavstvo EU, posebno ne principi zakonodavstva, pa se kod transpozicije čini da se u EU sve brani, a ne prepoznaje se onaj dio koji je poticajan i usmjeren dugoročnom opstanku na tržištu U pravilu se ne konzultiraju svi partneri, pa čak ni oni kojih se to tiče: neki do jučer nisu znali da su obveznici IPPC! Iako nedostaje “okolišnih” znanja na svim razinama postojeći resursi, posebno oni iz realnog sektora se ne koriste Viktor Simončič, Sisak 42 • Često se na krivi način koristi i međunarodna tehnička pomoć. • Zakonodavac se koristi skoro samo instrumentom “bič i batina” • Često se ignoriraju osnovni principi održivog razvoja i nužne povezanosti “svega sa svačim”! • Uz to smo majstori rada preko noći i lako danih obećanja, zaboravljajući da nakon ulaska u EU prestaje rad na osnovi “povjerenja” i počinje rad na osnovi “kontrole i provjere”! Viktor Simončič, Sisak 43 Mogući doprinos Okruglog stola u Regiji • Za Sloveniju je barem za sada nažalost malo prekasno bolje iskoristiti priliku uvođenja IPPC za razvoj vlastitih tehnologija i postizanja nacionalnih ekonomskih interesa, • Za Hrvatsku skoro isto tako, jer se od “39 razloga zašto” izgleda nije razumio skoro niti jedan • Izgleda da su obje države htjele biti lijepe Europi i previše su joj se DODVORAVALE! Viktor Simončič, Sisak 44 ŠTO TO NISMO ZNALI • Prof. Knežević 3.2. Da se ne desi sindrom A NAMA U HRVATSKOJ SE DESIO: 1. Želimo u Evropu, pa ćemo prijedloge zakonskih dokumenata usvojiti onako kako nam strani eksperti ponude - bez ikakvih izmjena 2. Ali pošto smo siromašini i nedovoljno razvijeni, to nećemo niti implemetirati (implementation) niti sprovesti (enforcement). NAŽALOST NE VRIJEDI! NISMO ZNALI DA Evropa zna da smo siromašni i nerazvijeni, zato nas je i htjela pomoći da zadovoljimo ono i onoliko što je na liniji održivog razvoja Hrvatske, ali po proceduri kako se to radi u EU. Viktor Simončič, Sisak 45 Znajte barem vi drugi …. • U gotovo svakom EU propisu postoje članci kojima se pojedinoj državi dozvoljava drugačiji pristup • Naime, praksa je razvijenih da sve aktivnosti maksimalno prilagođavaju vlastitim tehničkim, organizacijskim i financijskim mogućnostima uradite i VI • Uvijek razmišljajte možete li ispuniti neku obavezu! Kako ne uništiti domaću privredu? Može li se u silnim okolišnim investicijama prepoznati poslovne mogućnosti za domaću ekonomiju? Kako podupirati domaća tehnološka rješenja? • BUDITE VELIKI REGIONALNI - LOKALNI EGOISTI! Viktor Simončič, Sisak 46 Gospodarstvo mora preuzeti vodeću ulogu • Realni sektor se mora AKTIVNIJE uključiti u procese • Ne smije se dozvoliti “državi” da sama donosi mjere, jer se onda može dogoditi da dođe do primjene vrlo skupih rješenja, koja mogu domaću privredu na svjetskom tržištu dovesti u podređen položaj • Znate li da se u Hrvatskoj više ne isplati proizvoditi električna energija? Viktor Simončič, Sisak 47 KAKO BI USPJELI - VAŽNO JE ! 9.1. Da se razumije IPPC uputa (direktiva) u smislu optimizicije zahvata u prostoru, a ne vrednovanja tehnologije (zadovoljava – ne zadovoljava granične vrijednosti emisije). 9.2. Da se razumije, mada je osnovni zahtjev primjena najboljih raspoloživih (ili dostupnih ?) tehnika, tj. zbir optimuma, u svakoj komponenti okoline, da se može shvatiti i kao optimizacija zbira zahtjeva, u okviru raspoložih troškova. Da se razumije – DA LI ZBIR NAJBOLJIH RJEŠENJA ILI NAJBOLJE RJEŠENJE ZBIRA SVIH ZAHTJEVA ? DA LI UPUTA (DIREKTIVA) UVAŽAVA DA POSTOJE GRANICE TROŠKOVA DA LI UPUTA (DIREKTIVA) UVAŽAVA SPECIFIČNOSTI LOKACIJE I DRŽAVE IPPC Direktiva - teret ili izazov za nacionalnu ekonomiju? BAT ovisi o nacionalnim mogućnostima. U EU ne rade svi na istoj stvari na jednak način već im je jednak samo cilj – UVIJEK POSTOJE IZNIMKE! Putovi postizanja ciljeva ovise o snazi i spremnosti pojedinog društva da ih realizira. Nijedna instalacija/problem/stvar se ne izuzima i samostalno ne promatra samo sa stajališta jednog propisa. Za postizanje ekonomski i okolišno nacionalno najprihvatljivijeg cilja potrebno je da se propisi sagledavaju u 49 njihovoj cjelovitosti. Viktor Simončič, Sisak Kao i u većini stvari u životu, pogotovo u državama s (još uvijek) ekonomijom u tranziciji država bi morala voditi vodeću ulogu i pomoći u optimiranju putova za postizanje ciljeva. Privreda i društvo (javnost, civilni sektor, financijske institucije, znanost) su pri tome važan i nezaobilazan, ali rijetko vodeći partner. Za sada još imate vremena. Slovenija je svoje vrijeme dijelom propustila na prijelazu u 2000., a Hrvatska deset godina kasnije. Koristite vrijeme dok se može! Barem Viktor Simončič, Sisak 50 energetičari znate i kako! SVE TU PIŠE! 39 ZAŠTO SE ORGANIZUJE OKRUGLI STO “BAT-LCP-WB” NAJBOLJE RASPOLOŽIVE TEHNIKE (BAT) ZA VELIKA LOŽIŠTA NA ZAPADNOM BALKANU Prof. Dr. Aleksandar KNEŽEVIĆ, REIC Sarajevo Tuzla, BiH, 7 – 9. juni 2012. A imate i znanja- A. Knežević 1979. godine Viktor Simončič, Sisak 52 A. Knežević 2009. godine REGULIRANJE EMISIJE IZ TERMOELEKTRANA u Bosni i Hercegovini A. Knežević, CETEOR, Sarajevo Sarajevo, 2. april 2009 Odakle početi savladavati barijere ? Međunarodne organizacije Ko će biti predvodnik ? Vijeće ministara Top - down Federacija BiH Vlada Kantona Ministarstvo Vlade Kantona Bottom - up Grad Sarajevo Općine Mjesne zajednice Stručnjaci Građani iz sredine HVALA NA PAŽNJI! Viktor Simončič, Sisak 55
© Copyright 2024 Paperzz
