01und28u_ 01und28 II 01.11.13 19:46 Seite 2
D 2384 E
—
1,50€
—
STUDENI/NOVEMBER 2013
—
BR./NR.11 (339)
lebendige gemeinde
Četiri desetljeća
HKM Neumünster i Freudenstadt
02u.27_02u.27farbs.II 05.11.13 11:52 Seite 1
D 2384 E — 1,50€ — STUDENI/NOVEMBER 2013 — BR./NR.11 (339)
UZ BLAGDAN SVIH SVETIH
lebendige gemeinde
Četiri desetljeća
HKM Neumünster i Freudenstadt
Naslovnica:
Tortu za 40. obljetnicu misije Schleswig-Holstein darovali su operni
pjevači Rusi iz Lübecka. Tortu drži
Marijana Lovrić-Caparin i djeca;
snimio: A. Polegubić
dušni dan
plaho je prešla
u ovom vremenu sjetâ
tako smo blizu s našima
koji drukčijim životom žive
tako je tiho
pred lice Božje prešla
stara baka
vratili su se zemlji
da bi nas odozgo gledali
sve grijehe roda
i svoje
otkajavši
molitvama i svjetlom
srcem i svijećom
ćutimo s njima mir doma
premošćujemo danomice rijeku
sjetnim pogledom k uviranju
rottweil, 28. listopada 2006.
impressum
starica majka
60435 Frankfurt am Main
An den Drei Steinen 42 d
Tel.: (069) 9540480
Fax: (069) 95404824
E-Mail:
zivazajednica@kroatenseelsorge.de
delegatur@kroatenseelsorge.de
strahovi i suze
utapljahu se i
nestadoše
u molitvama
i sve bî radošću
ovjenčano
trepti plamičak
već dogorjele svijeće
u prozoru potleušice
starice
majke
-------------------borama niz lice
spušta se suza
s nakvašenih vijeđâ
u krilo
na postelju
uspomenâ
------------------sklopljene pred licem
ruke
ružarijem obgrljene
križ usne ljubi
moleće
------------------svijet joj je uzeo sve
djecu
i valovima žurbe
razlio života rijeku
posvud
------------------starica
tinja
moli i
čeka
uviranje rijekom
u ocean beskraja
spokojno
oćutio sam
rottweilu, studenoga 2006.
Izdavač/Herausgeber:
Hrvatski dušobrižnički ured
Kroatenseelsorge in Deutschland
Odgovara/Verantwortlich:
Pfr. Ivica Komadina
Glavni urednik/Chefredakteur:
Dr. Adolf Polegubić
Uredništvo/Redaktion:
Ljubica Markovica-Baban
Tisak/Druck:
DENONA d.o.o., Zagreb
Godišnja pretplata s poštarinom/
Jahresbezugspreis incl. Porto: € 16,za ostale europske zemlje: € 22,za prekomorske zemlje: € 35,Bankverbindung:
VDD/Kroatenseelsorge in Deutschland
Konto Nr.6498973
( BLZ: 750 903 00),
bei der LIGA Bank eG
IBAN:
DE03 7509 0300 0006 4989 73
BIC: GENODEF1M05
Zadnja stranica:
Skupina ovogodišnjih krizmanika iz
HKŽ Frankfurt s pratnjom u Asizu;
snimio: fra I. Čikara
gruda joj hrvatska
lahka neka bude
rottweil, 2004.
List hrvatskih katoličkih
zajednica u Njemačkoj
Zeitschrift der kroatischen
katholischen Gemeinden
in Deutschland
www.zivazajednica.de
Grafička priprema /Layout &
Bildbearbeitung:
počinak joj jest
kao i život
zemljom sravnjen
siguran jesam
u pokoj vječni
lebendige gemeinde
Pfr. Ivica Komadina, Željka Čolić,
Stjepan Herceg, Kristina Kovačević,
Marija Lovrić-Holenda,
dr. Adolf Polegubić,
Antonia Tomljanović-Brkić,
P. Jozo Župić
— to nose samo oni koji mogu —
oćutih
oćutio sam
vaše misli
želje
i molitve vaše
toliko ih je bilo
od strana svih
bile su usmjerene
kamo i pogledi moji
a od tamo se bolje vidi
rottweil, lipnja 2013.
Mladen Lucić
03u ovom_03u ovom 04.11.13 16:56 Seite 1
u ovom Broju
● NEUMÜNSTER
40. obljetnica HKM
SchleswigHolstein
str.
Bog iznenađuje ljubavlju
8
● INTERVJU: mons. Ivan Miklenić
Glas Koncila
društveno
relevantni list
str.
● KEVELAER
Često je lako reći „da“, ali se poslije ne uspijeva ponavljati taj „da“
svakoga dana.
6
34. hrvatsko
hodočašće
25
str.
MARIJANSKI DAN U GODINI VJERE
Kršćanin mora svjedočiti
Prema vatikanskim statistikama, 2012.
godine u svijetu je ubijeno 12 crkvenih
službenika, od čega polovica u Latinskoj Americi
......................4
FREUDENSTADT
Četiri misijska desetljeća
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
TEOLOŠKI OSVRT
Ustima ispovijedati vjeru
Ako je vjerovati srcem pretpostavljalo
ljudsko cjelovito pristajanje uz Boga,
onda ustima ispovijedati predstavlja
čin cjelovitog svjedočanstva među ljudima.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
SVIJET MLADIH — JUGENDWELT
Biti kršćanin je stil života
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:
Pfr. Ivica Komadina: Glas Koncila —
das neue Gesicht der Kirche
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13-14
og nas uvijek iznenadi, kida naB
še sheme, u krizu stavlja naše
projekte, i kaže nam: imaj povjerenja u mene, ne boj se, daj se iznenaditi, izađi iz sebe i slijedi me!, rekao je papa Franjo 13. listopada u
povodu Marijanskoga dana u prigodi Godine vjere u Vatikanu i upitao vjernike imaju li za to hrabrosti,
jesu li poput Marije ili su „zatvoreni
u svoje sigurnosti“. Bog vjernike iznenađuje svojom ljubavlju, ali traži
vjernost u nasljedovanju. Ljudi mu
mogu biti nevjerni, ali on uvijek ostaje vjeran. Često je lako reći „da“, ali
se poslije ne uspijeva ponavljati taj
„da“ svakoga dana. „A ja se pitam:
jesam li kršćanin 'prigodno' ili sam
kršćanin uvijek? Kultura provizornoga, relativnoga ulazi i u život vjere.
Bog zahtijeva da mu budemo vjerni,
svaki dan, u svakodnevim djelima i
dodaje da, pa ako mu nekada i nismo vjerni, on je uvijek vjeran i svojim se milosrđem ne umara pružati
nam ruku da nas pridigne, ohrabri
da ponovno krenemo na put, da mu
se vratimo i priznamo svoju slabost
da nam daruje svoju snagu“, istaknuo je papa Franjo.
A da su Hrvati katolici u Njemačkoj vjerni svojim korijenima, svojoj
Crkvi i domovini, svjedoče i nedavne proslave obljetnica hrvatskih katoličkih misija (HKM) u Njemačkoj.
Mons. Pero Sudar je u povodu pros lave 40. obljetnice HKM Freudenstadt istaknuo: „Mi vas smatramo
svojim sastavnim dijelom. Čovjek koji ima dvije domovine — jednu iz koje je potekao, a drugu u koju je došao, on je bogatiji, ako to zna cijeniti.“ Mons. Ivan Devčić je na 34.
hrvatskom hodočašću u Kevelearu
poručio brojnim hrvatskim vjernicima: „Živimo u vremenima koja su
teška i koja nadilaze naše ljudske
mogućnosti. Hvata nas strah, beznađe. Znamo da ćemo i u takvim
situacijama dobiti pomoć od Nebeske Majke Marije.“ A kršćanin ne
smije biti kršćanin samo prigodno
već uvijek. Pozvan je u zgodno i
nezgodno vrijeme svjedočiti svoju
vjeru, a na to ga je potaknuo ovih
Urednik
dana i papa Franjo.
Iz delegatove Poruke
Glas Koncila — novo lice Crkve
Zagrebu je 1. listopada sveU
čano proslavljena 50. obljetnica izlaženja Glasa Koncila. Nacionalna proslava zlatnog jubileja
povodom 50. obljetnice djelovanja
započela je svečanim euharistijskim
slavljem u zagrebačkoj prvostolnici
s nadbiskupima, biskupima, provincijalima i svećenicima, a predslavio je nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić. Slavlje je nastavljeno akademskim činom u dvorani „Vijenac“ na Kaptolu.
U uvodniku priloga uz zlatni jubilej naslovljenom „Pedest godina u
službi općeg dobra“ uvodničar je
napisao: „Glas Koncila i danas, pedest godina nakon što je pokrenut,
nosi podnaslov „Novo lice Crkve”
te zajedno s Katoličkom Crkvom
nastoji služiti općem dobru konkretnih ljudi, konkretnoga društva i konkretnog razdoblja. U istom prilogu
u rubrici doprinos Glasa Koncila
skrbi za hrvatsku dijsporu i pod-
naslovom „Suputnik hrvatskog izvandomovinstva“ zapisano je: „Temeljem objavljenih tekstova tijekom
50 godina izlaženja Glasa Koncila
lako je ustvrditi da je Glas Koncila
bio najvjerniji i najustrajniji suputnik hrvatskog izvandomovinstva
(iseljeništva i nacionalnih manjina u
susjednim zemljama), i to od samih
početaka. Glas Koncila je bio stalna spona između čitateljstva u domovini i katoličkih Hrvata izvan
Hrvatske, pišući o njihovoj svagdašnjici, uspjesima i problemima, posebnostima povijesti, planovima i
željama.“ I mi u Hrvatskom dušobrižničkom uredu u Njemačkoj i u
našem uredništvu Žive zajednice
možemo potvrditi plodnu suradnju
s Glasom Koncila. Živa zajednica
je ove godine navršila 35. godina
izlaženja. Dao Bog da katoličkim
tiskom pomognemo uvijek iznova
otkrivati „novo lice Crkve“!
Vlč. Ivica Komadina, delegat
ŽIVA ZAJEDNICA 11/2013
3
04-05Iz Crkve_04-05 Iz Crkve 04.11.13 20:05 Seite 1
IZ CRKVE U SVIJETU
MARIJANSKI DAN U PRIGODI GODINE VJERE
Kršćanin mora svjedočiti u svakodnevici
Prema vatikanskim statistikama, 2012. godine u svijetu je ubijeno 12 crkvenih službenika:10 svećenika,1redovnica i 1vjernik laik, od čega polovica u Latinskoj Americi.
A
Snimka: Vatican Radio
ko je u nedjelju 20. listopada ne vjere. Na kraju mise molitvenim je koji su dobro shvatili riječi koje pozipapa Franjo u povodu Misij- činom predanja upravo Majci Božjoj vaju da kršćanin poput Krista na križu
skoga dana pozvao sve na Fatimskoj povjerio sve vjernike i svijet, „ljubi do kraja“. Ne postoji ljubav kosvjedočenje i na dosljedan život pod- nakon čega je s vjernicima izmolio i ja se dijeli „na rate“, ne postoji ljubav
sjećajući i konkretno na neke misio- Anđeosko pozdravljenje.
koja se daje samo djelomično. Ljubav
nare, tjedan dana ranije 13. listopaPrije Angelusa, Papa je podsjetio je uvijek potpuna: „i kada se voli, voli
da je u povodu Marijanskoga dana u da je u španjolskoj Tarragoni baš te se do kraja. Na križu je Isus osjetio tesredištu liturgijskih zbivanja u Vatika- nedjelje 13. listopada blaženom pro- ret smrti, težinu grijeha, no potpuno se
nu, kao i nekoliko prethodnih dana, glašeno oko 500 mučenika koji su predao Ocu, te je oprostio.“ Isus nije
bila Majka Božja. Na Svjetski misijski
zbog vjere ubijeni u španjolskom gra- stao samo na riječima, nego je dao
dan Crkva je osobito blizu
svoj život. Krista koji je „prvionima koji su položili svoj žina“ mučenika u ljubavi su slivot, a da za njih gotovo nitjedili i oponašali baš oni —
mučenici. Sveti su oci poziko ne zna. No, katolički mivali: „Nasljedujmo mučenisionari nisu prozeliti, niti je
ke!“, rekao je Papa dodajući
katoličko djelovanje prozeda to znači da kršćanin u tom
litsko pa da ide za time da
slučaju mora umrijeti sebi,
ciljano vrbuje vjernike ostaizaći iz sebe, iz svoga egolih religija i konfesija, rekao
izma, ne voditi računa samo
je Sveti Otac pred više deo svojoj dobrobiti, mora nasetaka tisuća vjernika i hopustiti svoju lijenost i patnju,
dočasnika na Trgu sv. Petra
te se otvoriti Bogu i drugima,
u Rimu. Papa je zahvalio sviosobito onima koji su u poma koji u svijetu „pale plam
trebi. „Zazovimo zagovor
vjere, što ga je Isus zapalio
Papa Franjo je povjerio sve vjernike i svijet Majci Božjoj
mučenika da budemo konu svijetu“. Prema vatikanskim Fatimskoj
kretni kršćani, kršćani na djestatistikama, 2012. godine u
đanskom ratu 30-ih godina prošloga lima, a ne na riječima; da ne budemo
svijetu je ubijeno 12 crkvenih službenika: 10 svećenika, 1 redovnica i 1 20. stoljeća. „Hvalimo Boga zbog tih osrednji kršćani“, oni koji su bez kršvjernik laik, od čega polovica u La- njegovih hrabrih svjedoka i po njiho- ćanske biti, koju su imali mučenici kotinskoj Americi. Papa Franjo poimen- vom zagovoru zazovimo oslobođenje ji su išli do kraja. Zato ih današnji kršce je spomenuo talijansku misionarku svijeta od svakoga nasilja. Zahvalju- ćani trebaju moliti da im daju snagu
Afru Martinelli (78), koja je proteklih jem svima vama koji ste došli u tako vjere iako postoje poteškoće, te da u
dana ubijena u Nigeriji u pljačkaš- velikom broju iz Rima, Italije i sa svih današnjem svijetu budu kvasac nade,
kom napadu. Zbog njezine su smrti stran svijeta na ovo slavlje vjere pos- te graditelji bratstva i solidarnosti, rekao je Papa i pozvao na molitvu za seožalošćeni i kršćani i muslimani, jer je većeno Mariji našoj Majci“, istaknuo
svojim obrazovnim centrom za mlade je Sveti Otac i na španjolskom poz- be: „I molim vas da molite za mene.
širila „plam vjere“ i „bila dobru bitku“, dravio skupinu panamskih vjernika ko- Neka nas blagoslovi Isus i neka nas čuji su došli moliti zaštitu od Majke Bož- va Sveta Djevica.“ Slavlje u Tarragoni
rekao je Papa i sve pozvao da ju pozdrave pljeskom. Kao povijesni primjer je „od Antugue, nebeske zaštitnice te bila je najveća misa s proglašenjem
podsjetio je i na Mađara Stefana San- ljubljene nacije“. Posebni su pozdrav blaženih u crkvenoj povijesti. Čak
dora (1914.—1952.) koji je dan rani- zaslužila i djeca Međunarodnoga or- 522 biskupa, svećenika i redovnika
je, 19. listopada proglašen blaženim kestra za mir „Mali tragovi“ i talijan- proglašeni su blaženima, a pali su
u Budimpešti. Izučenog tiskara i sale- ska nacionalna udruga hendikepira - kao žrtve antiklerikalnih protivnika
zijanca ubili su 1952. pripadnici si- nih i invalida rada, mladi Rimljani ko- Crkve tijekom španjolskoga građansgurnosnih službi komunističkoga reži- ji su proteklih dana bili zauzeti u mi- koga rata: 515 su bili Španjolci, ostali
ma, koji su ga prvo oteli, u dobi od siji „Isus u centru: budite uvijek misio- su bili porijeklom iz Francuske, Kube,
nari evanđelja, svaki dana i na sva- Kolumbije, Portugala i Filipina. Veći39 godina.
kome mjestu!“, kao i zatvorenici zat- nu su ih ubili vojnici i pripadnici špavora Castrovillari.U videoporuci na njolske Republike, jer je Crkva u graNajveće proglašenje
španjolskom
koja je prikazana na pođanskome ratu službeno poduprla
blaženika u povijesti
četku misnoga slavlja s beatifikacijom
Francisca Franca, piše austrijski KathTjedan dana ranije, papa Franjo 522-oje španjolskih mučenika XX. Stopress, te su je zbog toga „lijevi repuu nedjelju 13. listopada, prije podne ljeća u Tarragoni, papa Franjo upitao
blikanci mrzili“. Papu Franju predna Trgu sv. Petra slavio je svečanu mije: Tko su mučenici? I odgovorio da su
stavljao je njegov izaslanik kardinal
su Marijanskog dana u prigodi Godi- to kršćani koje je osvojio Krist, učenici
M. K.
Angelo Amato.
4
ŽIVA ZAJEDNICA 11/2013
04-05Iz Crkve_04-05 Iz Crkve 04.11.13 20:05 Seite 2
IZ CRKVE U DOMOVINI
Vlast krši Ugovore sa Svetom Stolicom
Drugi nacionanalni dan hrvatskih katoličkih obitelji održat će se 19. travnja 2015. godine u marijanskom svetištu na Trsatu u Rijeci pod geslom „Obitelj nositeljica
života — nada i budućnost Hrvatske“.
MORH-a dovedeno u pitanje djelovanje i temeljno poslanje Vojnoga ordinarijata. Dokidanjem autonomije
Religijskog programa na HRT-u, koja
je zajamčena sporazumom koji su
potpisali HRT i HBK, sporazum je jednostrano prekršen. Analizirajući neka
pitanja vezana za provođenje vjeronauka u školama, članovi HBK izrazili su zabrinutost zbog otežane komunikacije s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta RH. Tako ostaju neriješena brojna otvorena pitanja, poput diskriminacije vjeronauka u škol-
djelitelja sv. pričesti, formaciji čitača
te formaciji stalnog/trajnog đakonata
u Vrhbosanskoj nadbiskupiji. Zahvalio je svim članovima Vijeća na aktivnoj suradnji.
Stoljeće salezijanaca
u Hrvatskoj
Euharistijskim slavljem u povodu
100. obljetnice dolaska salezijanaca
u Hrvatsku završena je svečanost. Kako je istaknuo vrhovni poglavar salezijanske družbe Pascual Chávez Vil-
Snimka: IKA
P
lenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije (HBK) održano je od 16. do 18. listopada u
Zagrebu. Na zasjedanju su sudjelovali
apostolski nuncij u R. Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico, izaslanik
Biskupske konferencije BiH vojni ordinarij Tomo Vukšić te subotički biskup
Ivan Penzeš i srijemski biskup Đuro
Gašparović. Predsjednik HBK-a nadbiskup Želimir Puljić istaknuo je da se
početak zasjedanja događa upravo
na dan kad je 1978. godine za papu
izabran Ivan Pavao II. te da se ne može dovoljno zahvaliti tome papi za ljubav i zauzimanje koje je iskazao prema nama u danima nevolje i na svemu
što je učinio da se zaustavi rat u
Hrvatskoj i BiH. Isto tako osvrnuli su se
biskupi na veličanstveno slavlje beatifikacije svećenika Miroslava Bulešića
na kojem se u pulskoj Areni okupilo
mnoštvo svećenika i vjernika. Iako Bulešić nije pripadao nijednom ideološkom sustavu, doživio je progon i od fašista i od nacista, a na kraju su ga ubili komunisti. U aktualnim događanjima, nakon donošenja Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji u srpnju
2012., nastavlja se s donošenjem pravnih propisa poput Obiteljskoga zakona, Zakona o socijalnoj skrbi i nekih
drugih zakona koji se izravno tiču braka i obitelji te općenito moralno-etičkih
pitanja. Tome treba pridodati poveznice s uvođenjem obvezatnih školskih
sadržaja poput Kurikuluma zdravstvenoga odgoja i građanskoga odgoja.
Upozoreno je na temeljne točke nacrta Obiteljskoga zakona i na činjenicu
da nijedna primjedba HBK na Nacrt
prijedloga zakona nije uzeta u obzir.
Biskupi su odredili termin i mjesto
održavanja drugoga nacionalnog dana hrvatskih katoličkih obitelji. Dogodine su u planu biskupijski susreti obitelji, a 2015. slijedit će nacionalni susret. Dogovoreno je da se nacionalni
susret održi 19. travnja 2015. godine
u marijanskom svetištu na Trsatu u
Rijeci pod geslom „Obitelj nositeljica
života — nada i budućnost Hrvatske“.
Upozoreno je na niz primjera
kršenja Međunarodnog ugovora sa
Svetom Stolicom koji je potpisala R.
Hrvatska. Jednostranim postupcima
47. plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije započelo je molitvom
skoj satnici i neprovođenja vjeronaučne nastave u trećim, četvrtim i petim
razredima srednjih medicinskih škola,
ignoriranje zahtjeva za susretom protumačeno je kao opstrukcija.
U prostorijama Nadbiskupijskog
sjemeništa „Petar Barbarić“ u Travniku, 19. listopada, održana je sjednica
Pastoralnog vijeća Vrhbosanske nadbiskupije pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog kardinala Vinka Puljića. Između ostaloga
bila je tema „Sinoda Vrhbosanske
nadbiskupije“. Kardinal Puljić je u
svom obraćanju informirao nazočne
da će od kraja ove godine i početkom
sljedeće godine započeti održavanje
dekanskih susreta na kojima će se
okupljati po dekanatima zajedno svećenici, redovnici, redovnice, vjeroučitelji i članovi pastoralnih i ekonomskih
vijeća župa. Istaknuo je kako je zamisao da se kroz ove susrete zajedno
nađu i dogovaraju oni koji rade u
pastoralu pojedinog dekanata s članovima Ordinarijata.
Kardinal Puljić je informirao vijećnike o potrebi formacije izvanrednih
lanueva: „Slavlje stogodišnjice doista
je prigoda da se obnovi naše djelovanje i nastavi služenje narodu i Crkvi,
ostajući vjerni karizmi i poslanju našega svetoga Utemeljitelja, koji se osjećao pozvanim da istroši sav svoj život za mlade kako bi ih priveo punini
života, sreće i ljubavi u Kristu“. U prostorijama Nadbiskupskoga duhovnog
stola u Zagrebu mons. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački, primio je
delegaciju Stožera za obranu hrvatskoga Vukovara na njihov zahtjev.
Prva katolička osnovna škola u Zagrebu proslavila je svoj dan misnim
slavljem koje je predvodio zagrebački
nadbiskup kardinal Josip Bozanić u ponedjeljak 7. listopada u župnoj crkvi bl.
Augustina Kažotića u Zagrebu. Kardinal Bozanić je između ostaloga kazao:
„Kakav je danas odgoj, takva će biti
sutra naša budućnost. Svi moramo toga biti svjesni i svatko mora uzeti odgovornost koja mu pripada. Odgoj s
događa, djeca i mladi poprimaju u rastu određene navike, i zato ovisi tko će
biti angažiran i zauzet u odgoju.“
A.O.
ŽIVA ZAJEDNICA 11/2013
5
06-07i_06-07intervju 04.11.13 19:29 Seite 1
INTERvju
RAZGOVOR S GLAVNIM UREDNIKOM GLASA KONCILA MONS. IVANOM MIKLENIĆEM U POVODU 50. OBLJETNICE GLASA KONCILA
N
edavno je održana Nacionalna proslava 50. obljetnice Glasa Koncila, o
čemu je iscrpnije izvijestila i Živa zajednica. Najavljen je i međunarodni znanstveni skup o Glasu Koncila, koji će se održati 25. studenoga ove godine, kako bi se
osvijetlio svekoliki doprinos Glasa Koncila
u domovinskoj Crkvi i domovini. Bio je to
povod razgovora s glavnim urednikom
Glasa Koncila mons. Ivanom Miklenićem
na koji se rado odazvao.
Žz: U čemu je, po Vašem mišljenju, poseban doprinos Glasa Koncila
domovinskom crkvenom životu?
Mons. Miklenić: Svojim 50-godišnjim sijanjem dobroga sjemena Glas
Koncila dao je golem doprinos izgradnji Katoličke Crkve kako na osobnom tako i na obiteljskom planu ili na
planu različitih crkvenih zajednica.
Bez sumnje može se argumentirano
govoriti o doprinosu lista na području naviještanja, duhovnosti, vjerskoga
odgoja, vjerske informiranosti i obrazovanja, učvršćivanja crkvenoga zajedništva, poticanja angažiranijeg
djelovanja vjernika laika i u Crkvi i u
društvu, prihvaćanja i razvijanja ekumenizma … Crkvena povijest od šezdesetih godina 20. stoljeća neće se
moći pisati bez Glasa Koncila, koji je
zabilježio sva važnija crkvena događanja ali i sva relevantna duhovna
kretanja u samoj Crkvi.
Zauzimanje za ostvarivanje
općeg dobra
Žz: O Glasu Koncila ne može se
govoriti, a da se ne istakne i njegovo
društveno-političko značenje?
Mons. Miklenić: I u vrijeme komunizma i u vrijeme višestranačja Glas
Koncila je bio i ostao društveno relevantni list. Osim što je tumačio i sada
tumači stvarni položaj Crkve u društvu,
list se ne prestaje zauzimati za ostvarivanje općega dobra na svim područ jima društvenoga života. Baš zato nerijetko progovara i kritički o pojedinim
6
ŽIVA ZAJEDNICA 11/2013
Snimio: A. Polegubić
Glas Koncila društveno relevantni list
pojavama na političkom, kulturnom, gospodarskom, zdravstvenom, socijalnom
i drugim područjima
društvenoga života.
Zbog
zastupanja
općega dobra hrvatskoga društva,
čime je smetao i danas smeta različitim interesnim skupinama, Glas Koncila je nekada bio plijenjen i medijski
progonjen, a i danas doživljava osobito medijska osporavanja.
Zbog zastupanja općega
dobra hrvatskoga društva,
čime je smetao i danas smeta različitim interesnim skupinama, Glas Koncila je nekada bio plijenjen i medijski
progonjen, a i danas doživljava osobito medijska osporavanja.
Žz: Doprinos Glasa Koncila svijetu medija?
Mons. Miklenić: Osobiti doprinos
Glas Koncila je svijetu medija dao
kroz jedinstvenu rubriku „Pisma seos kog župnika“ koju je ispisivao Don
Jure odnosno Živko Kustić, iznimni novinar i publicist. Ti tekstovi jedinstveni
su fenomen ne samo u katoličkom nego i u općem novinarstvu. Danas sta nje medija u Hrvatskoj je nezadovo ljavajuće i zbog neslobode i zbog
profesionalne dezorijentiranosti. Glas
Koncila svjesno njeguje sve novinarske vrste i tako čuva dostojanstvo novinarske profesije u ovom razdoblju
hrvatskoga društva.
Glas Koncila dijeli sudbinu
Katoličke Crkve
Žz: Koji su to izazovi koji stoje
pred Glasom Koncila u budućnosti?
Mons. Miklenić: Glas Koncila dijeli sudbinu Katoličke Crkve te su svi
izazovi pred kojima stoji Crkva istodobno izazovi i za Glas Koncila. Dokle god se hrvatsko društvo ne oslobodi ostataka totalitarnog mentaliteta
i komunističkog nasljeđa, Glas Koncila morat će se zauzimati za razvitak
zdrave demokracije i za potpuno oslobođenje ljudi i društva od tih bauka
iz prošlosti. Istodobno suvremeno čovječanstvo suočava se s novom totalitarnom ideologijom globalizma koja
razara obitelj, naciju, kulturni i nacionalni identitet, i koja globalizira zastrašujuće postavke zapadne kulturne
revolucije. Sam list također se mora i
dalje razvijati a i jačati svoju prisutnost na internetu, na društvenim mrežama — svugdje gdje su i ljudi, potencijalni čitatelji.
06-07i_06-07intervju 04.11.13 19:29 Seite 2
Neopravdani napadi
i kritike iz same Crkve
Žz: Kako je istaknuto i na nedavnoj proslavi, Glas Koncila je plutao tijekom svoje povijesti između jugoslavenskoga režima koji ga je proglašavao državnim neprijateljem, a optužbe je primao i iz nekih crkvenih redova koji su mu predbacivali navodno
katoličko ljevičarstvo i progresizam.
Nije bilo lako djelovati u tim uvjetima?
Mons. Miklenić: Glas Koncila, kao
i njegovi djelatnici, u svojih 50 godina morao je pretrpjeti brojne udarce,
uhođenja, napade, podvale, marginaliziranja sve do mržnje. Toliko protivljenje Glasu Koncila najbolja je potvrda da je on ipak na pravom, Božjem putu, a na tom putu, kako je rekao i sam Isus, treba očekivati i različite oblike progonstava. U komunizmu
baš zbog tadašnjih vrlo teških okol-
Svojim 50-godišnjim sijanjem
dobroga sjemena Glas Koncila dao je golem doprinos izgradnji Katoličke Crkve kako
na osobnom tako i na obiteljskom planu ili na planu
različitih crkvenih zajednica.
nosti u uredništvu su se usudili raditi
isključivo svećenici, jer bi u slučaju zabrane lista i zatvaranja urednika i novinara trpjeli samo oni, a ne i njihove
obitelji, kako bi bilo da su se usudili
raditi kao novinari i vjernici laici.
Svakako su urednici i novinari
Glasa Koncila bolnije doživljavali neopravdane napade i kritike iz same
Crkve. Nikada djelatnicima Glasa
Koncila nije bilo sporno da se može
svatko kritički osvrnuti na sve što list
objavi, štoviše da takva kritika katkad
može biti i opravdana, i doboro je
došla jer ni jedno ljudsko djelo nikada nije savršeno. No osobito je boljelo i boli i danas kad se kritizira tipično kritizerski a to znači paušalno
bez navođenja konkretne zamjerke.
Još u vrijeme komunizma, smišljeno se
i u dijelu crkvenih krugova širila parola „u Glasu Koncila nema ništa“ i ta
se fraza može čuti čak i danas. Tu frazu izgovarali su nekada i čine to i danas isključivo oni koji Glas Koncila niti ne uzmu u svoje ruke, a kamoli da
bi nešto pročitali. Glas Koncila dijeli
sudbinu Crkve te je logično da doživljava i napade i osporavanja, ali to
nimalo ne utječe na samo djelovanje
i služenje koje djelatnici Glasa Koncila žele ostvarivati.
Žz: Glas Koncila i dalje nosi podnaslov „Novo lice Crkve“. Može li to i
danas, pedeset godina nakon što je
pokrenut, zasluženo opravdati?
Mons. Miklenić: Jedan od ciljeva
II. vatikanskog koncila bio je upravo
davanje novoga lica Crkvi. I Crkva u
Hrvatskoj zahvaćena je promjenama
Glas Koncila danas izvještava o svim relevantnim događanjima u životu u hrvatskih
katoličkih misija i zajednicama diljem svijeta, a bavi se i
ukupnim stanjem u hrvatskoj
dijaspori kao i odnosom
hrvatskih državnih vlasti prema hrvatskome iseljeništvu.
koje je donio II. vatikanski koncil,
premda još ostaje mnogo toga što bi
trebalo usavršavati. Lice Crkvi općenito, pa i Crkvi u Hrvatskoj, daje svaki
njezin član svojim licem, novim ili starim, dobrim ili lošim. Glas Koncila čes to je predstavljao vjernike, bez obzira
na njihovu službu u Crkvi, koji su ostvarili novo lice Crkve, neki u gotovo
savršenom obliku — sveci, blaženici i
kandidati za oltar — a neki u manje
savršenom ali ipak pozitivnom i važnom doprinosu. Npr. rubrike „Vjernici
laici aktivni u Crkvi“, „Drugačiji su među nama“, ponekad i rubrika „Susret“
kao i tabloidna posljednja stranica u
listu često portretiraju vjernike koji tvore to novo lice Crkve u Hrvatskoj. Takvi tekstovi ujedno su poticaj i drugim
vjernicima da ne staju u svom vjerskom rastu i da ne postaju u svom angažmanu u Crkvi i u društvu.
Glas Koncila
suputnik hrvatskog
izvandomovinstva
Žz: U ovoj prigodi nije moguće zaobići doprinos Glasa Koncila skrbi za
hrvatsku dijasporu. Reklo bi se da je
on svojevrsni suputnik hrvatskog izvandomovinstva, poglavito u ono doba kada se u drugim medijima o
Hrvatima izvan Hrvatske uglavnom
nije moglo ni čuti?
Mons. Miklenić: Po najmanje 2500
priloga u 50 godina Glas Koncila je
bio stalna spona između čitateljstva u
domovini i katoličkih Hrvata izvan
Hrvatske, pišući o njihovoj svagdašnji-
ci, uspjesima i problemima, posebnostima, povijesti, planovima i željama.
Uredništvo je u komunizmu zbog toga
često bilo podvrgnuto žestokome političko-medijskom linču. List je pratio hrvatsko iseljeništvo, kako ono prozvano
ekonomsko tako i starije, povijesne
hrvatske zajednice izvan Hrvatske. Već
u g. 1964. objavljena su tri teksta iz života katoličkih Hrvata u austrijskome
dijelu Gradišća, a g. 1966. reportaža
u dva uzastopna broja (12 i 13/66) o
posjetu nadbiskupa Franje Šepera
Americi i tamošnjim hrvatskim katolicima. Osim u rubrici: „Iz naših krajeva“
o životu katoličkih Hrvata od krajnjeg
juga tadašnje savezne države, Makedonije i Kosova, Crne Gore, preko
Bosne i Hercegovine, do sjevera, Vojvodine i Slovenije, brojni prilozi objavljeni su u rubrici „Naši ljudi izvan
domovine“, nakon imenovanja nacionalnog ravnatelja dušobrižništva za
Hrvate u inozemstvu, te osobito nakon
što je tu službu preuzeo mons. Vladimir
Stanković. O autohtonim hrvatskim manjinama u susjednim zemljama list je
osobito pisao u mjesečnoj rubrici „Iz života hrvatskih vjernika izvan Hrvatske“.
Žz: Na koji način danas još više
ojačati povezanost Glasa Koncila s
hrvatskim izvandomovinstvom?
Mons. Miklenić: Glas Koncila danas izvještava o svim relevantnim događanjima u životu u hrvatskih katoličkih misija i zajednicama diljem svijeta, a bavi se i ukupnim stanjem u
hrvatskoj dijaspori kao i odnosom
hrvatskih državnih vlasti prema hrvatskome iseljeništvu. Mogao bih navesti
mnogo primjera kako se Glas Koncila
zauzimao za bolje tretiranje hrvatskih
iseljenika u samostalnoj Hrvatskoj i
isticao neizmjeran doprinos hrvatske
dijaspore obrani domovine, a ovdje
bih samo želio istaknuti primjer kako
se Glas Koncila uključio u rješavanje
nevjerojatnih zavrzlama koje je hrvatska birokracija, a možda i politika,
nametnula Hrvatima koji su zaslužili
svoju mirovinu u inozemstvu, posebno
u Švicarskoj. Takvim svojim pristupom
Glas Koncila zaslužuje pozornost i
čitanost u hrvatskom iseljeništvu. Da bi
bio lakše dostupan svim Hrvatima u
svijetu Glas Koncila, ponudio je mogućnost pretplate na elektroničko izdanje te je dostupan već od srijede
prije nedjelje koje nadnevak nosi
pojedini broj. Taj internetski iskorak
omogućava trajno jačanje povezanosti Glasa Koncila i hrvatskog iseljeRazgovarao: Adolf Polegubić
ništva.
ŽIVA ZAJEDNICA 11/2013
7
08-09i _12-15GI 04.11.13 19:47 Seite 1
REPORTAŽA
HKM SCHLESWIG-HOLSTEIN
Četrdeset godina vjere i zajedništva
Hrvatska katolička misija Schleswig-Holstein osnovana je 1973., a broji oko 2000
Hrvata katolika.
H
rvatska katolička misija (HKM)
Schleswig-Holstein (Wernershagener Weg 41, 24537 Neumünster, tel. (04321) 962459: fax
(04321) 602663; e-mail: pero.sestak@gmx.de) proslavila je u subotu 12.
listopada 40. obljetnicu djelovanja.
Svečano misno slavlje u tom je povodu
u punoj crkvi Blažene Djevice Marije i
Sv. Vicelina u Neumünsteru predvodio
i propovijedao delegat za hrvatsku
pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina u zajedništvu s voditeljem misije fra
Perom Šestakom, voditeljem HKM
Hamburg o. Mirkom Jagnjićem, dekanom i župnikom Neumünstera vlč. Peterom Vohsom, zamjenikom dekana i
župnikom iz Rendsburga vlč. Manfredom Benkeom i voditeljem ovdašnje
Posljske katoličke misije vlč. Janom Kurcapom. Misnom slavlju pribivao i konzul gerant Generalnog konzulata R.
Hrvatske iz Hamburga Stanko Lipnjak
sa suprugom Sanjom.
Zajedničko putovanje
s Kristom
Sve je na početku pozdravio o. Šestak koji je posebno pozdravio vjernike
koji su se na misno slavlje okupili iz svih
dijelova misije, kako bi proslavili 40 godina zajedničkog putovanja s Kristom u
vjeri, ljubavi i nadi. Delegat vlč. Komadina je u uvodnoj riječi istaknuo kako je
to misno slavlje znak zahvalnosti Bogu
za proteklih 40 godina, ali i za vrijeme
koje je pred nama da nas Bog i nadalje vodi i rasvjetljuje nam putove.
U propovijedi je delegat vlč.
Komadina istaknuo kako čovjek vjernik u poniznosti vjeruje da ga Bog može ozdraviti i promijeniti mu život.
„Možemo dugo razmišljati kako mi
kao stranci ovdje u tuđoj zemlji možemo pokazati svoju vjeru i prvrženost
može naći smilovanje i onaj kojemu
uvijek iznova zahvaljujemo.“
U prikaznim darovima prineseni su
iz hrvatskh krajeva dalmatinski pršut,
paški sir, domaći kruh, putovnica, hercegovački kamen, šljivovica, križ — simbol Bosne, orehnjača, slavonski šešir,
Za vrijeme himne „Lijepa naša“ hrvatski stijeg je ponosno držao Mile Hrkač
Bogu. Stoga je važno učvrstiti svoju
vjernost Bogu u uvjerenju da je On
onaj koji nas može ozdraviti. Isus ne
ozdravlja samo tijelo, već mijenja cijeloga čojeka, ozdravljuje srce i dušu.
S Kristom svatko od nas ima mogućnost započeti novi život. I to ne samo
krštenjem, koje je temelj, već svakodnevnim stavom pred Kristom“, kazao je
delegat vlč. Ivica Komadina dodavši
kako je broj 40, koji se spominje u
kontekstu obljetnice misije, ujedno i biblijski broj, a to nas uvijek podsjeća
na blizinu Božju. „Neka Gospodin bude i dalje vaša snaga, Onaj u koga se
misno vino, rakija, slika Gospe Kondžilske, kip Presvetoga Srca Isusova,
hostije i vino, a dekan i župnik vlč.
Vohs predao je kao dar vjernika te njemačke župe za 40. obljetnicu hrvatske
misije prigodnu svijeću na kojoj su barjaci R. Hrvatske i njemačke Savezne
države Schleswig-Holstein. Misno slavlje svojim su skladnim pjevanjem uveličali članovi mješovitog zbora HKM
Hamburg „Ave Maria“ pod vodstvom
s. Jasne Matić, uz pratnju na orguljama Mije Papića i Kristine Kolarić. Na
kraju misnog slavlja otpjevana je
hrvatska himna i skladba „Zdravo Djevo“. Hrvatski stijeg pred olarom ponosno je držao aktvini vjernik iz Kiela
Mile Hrkač.
Vedro gledanje
u budućnost
Detalj s popopdnevnog slavlja u dvorani
8
ŽIVA ZAJEDNICA 11/2013
Slavlje je nastavljeno u obližnoj
župnoj dvorani „Eduard-Müller-Haus“ te
njemačke župe zajedničkim objedom,
potom i prigodnim programom kojeg je
vodila Mirjana Lovrić-Caparin, a koja je
okupljenima uputila prigodnu riječ potaknuvši ih neka i dalje ostanu zajedno
i žive prave vrijednosti. Zajedno sa svoje petero djece nastupila je i u prigodnom programu. Okupljene je pozdravio
08-09i _12-15GI 04.11.13 19:47 Seite 2
i uputio čestitku hrvatski konzul gerant
Stanko Lipnjak. Mile Hrkač iz Kiela
podsjetio je na četrdeset godina misije
te što je misija značila i znači Hrvatima
katolicima na tom području. Govorio je
i prof. dr. Ludwig Steindorff sa Sveučilišta u Kielu. U ime skupine vjernika iz
Danske, koji se okupljaju na misnom
slavlju u Koldingu, čestitku je uputio
Ante Kukić. Nastupio je i zbor HKM
Hamburg „Ave Maria“ i hrvatski pjesnik
i pjevač Ivo Knežević. Voditelj misije
o. Šestak je okupljenima poželio neka to
slavlje raspiri vjeru, kako se ona ne bi
ugasila u životima i domovinma vjernika u toj najsjevernijoj hrvatskoj katolič-
Misno slavlje uveličao je zbor „Ave Maria“ iz Hamburga pod vodstvom s. Jasne Matić i
orguljskom ptarnjom Mije Papića i Kristine Kolarić
Misnom slavlju pribivao je veliki broj vjernika iz svih djelova misije
Misna slavlja u SchleswigHolsteinu i Danskoj
Voditelj misije o. Šestak pokzuje na panou,
kojeg je izradila Landa Reimer, gdje se sve
u misiji služe mise na hrvatskom jeziku
koj misiji u Njemačkoj. „Mi Hrvati u
Schleswig-Holsteinu, unatoč brojnim izazovima, bit ćemo i nadalje na ovoj vjetrometini, predziđe katoličanstva.“
Suprug Mirjane Lovrić-Caparin Ivo
je operni pjevač u Lübecku. Njegovi
kolege Rusi operni pjevači iz opere u
Lübecku napravili su prigodnu tortu za
40. obljetnicu misije. Mirjana je na
proslavu došla s djecom kćerima Ozanom, Natali i Flavijom i sinovima Grbrijelom i Noom. Kći Mihaela nije mogla
sudjelovati na proslavi.
Misija, koja se nalazi u sklopu
Nadbiskupije Hamburg, broji oko
2000 Hrvata katolika. Misna slavlja se
u misiji na području njemačke Savezne
države Schleswig-Holstein na hrvatskom jeziku slave u Neumünsteru, Kielu, Lübecku, Quickbornu i Rendsburgu.
Povremeno i za blagdane mise se slave i u Koldingu u obližnjoj Danskoj.
Na tim prostorima prvi počinje voditi
pastoralnu skrb za hrvatske vjernike
o. Veselko Begić koji je dolazio povremeno iz Hamburga.
Godine 1974. misija dobiva svog
župnika svećenika Sarajevske nadbis kupije vlč. Josipa Čabraju. Njega je
naslijedio Ivo Petrović 1982. Nakon
njegova odlaska 1988. godine dušobrižničku skrb u misiji osam mjeseci je
vodio o. Mirko Jagnjić, sadašnji voditelj HKM Hamburg.
Potom na mjesto voditelja misije
dolazi vlč. Vladimir Kljajić kojeg je
naslijedio 1994. godine sadašnji voditelj misije, hrvatski franjevac konventualac fra Pero Šestak. U misiji je tijekom proteklih 40 godina bilo 354
krštenih, 90 parova vjenčanih i 25
umrlih.
„Još uvijek smo tu!“
Misijsko vijeće broji deset članova.
U misiji nema zbora. U Lübecku svira
Gabrijel Lovrić, a Mijo Papić u svim
drugim mjestima. Misija nema konkretnih misijskih prostorija. Koriste se postojeće prostorije njemačkih župa u
mjestima u misiji gdje se služe mise na
hrvatskom jeziku. Vjeronauk se drži u
svim filijalama. Sljedeće će godine biti
prva sv. pričest. Prošle je godine bila
sv. potvrda. Sakrament je podijelio pomoćni hamburški biskup Hans-Jochen
Jaschke, koji je zadužen za dušobrižništvo katolika drugih materinskih jezika u toj nadbiskupiji. Voditelj misije
posjećuje bolesnike po potrebi, a tu su
i redovite pastoralne aktivnosti — mise,
sakramenti, razni susreti, susreti s mladima. U misiji je i ministrantska skupina
u kojoj je oko petnaest ministranata.
„Još uvijek smo tu. Radimo što možemo
u ovim uvjetima. Što će budućnost donijeti, vidjet ćemo. Integracija i asimilacija su sve izraženije. Teško je zadržati
mlade, a to nije samo slučaj u našoj misiji. Prva generacija je na izmaku. Unatoč svemu, ljudi se još uvijek rado okupljaju i to treba podržati. I Nadbiskupija
nam u tome pomaže“, istaknuo je
o. Šestak. Tekst i snimke: A. Polegubić
ŽIVA ZAJEDNICA 11/2013
9
10-11i_10-11 Reportaza 05.11.13 11:07 Seite 1
obljetnice
FREUDENSTADT
Četrdeset misijskih godina
Č
etrdeseta obljetnica Hrvatske
katoličke misije Freudenstadt
svečano je proslavljena u nedjelju 27. listopada u Freudenstadtu i u
subotu 26. listopada u Nagoldu pod
glesom „40 godina vjernosti — Bogu,
Crkvi i narodu“. Svečano misno slavlje u tom je povodu u nedjelju 27. lis topada u punoj crkvi Kristova preobraženja u Freudentadtu predvodio
predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske
konferencije i Biskupske konferencije
Bosne i Hercegovine, pomoćni sarajevski biskup mons. dr. Pero Sudar u
zajedništvu s delegatom za hrvatsku
pastvu u Njemačkoj vlč. Ivicom Komadinom, uime biskupije Rottenburg
Stuttgart mons. Matthäusom Karrerom, domaćim njemačkim župnikom
i dekanom vlč. Marcusom Zieglerom,
voditeljima hrvatskih katoličkih zajednica Reutlingen vlč. Antom Kutlešom i
Balingen vlč. Božom Polićem te domaćinom voditeljem hrvatskih katoličkih zajednica Freudenstadt, Nagold i
Calw fra Ivanom Mihalincom. Na početku se išlo ophodom do u crkvu. Djeca su držeći u ruci četrdeset ruža u
znak 40 misijskih godina pjevala
ulaznu pjesmu, te su nakon pjesme ruže predali mons. Sudaru koji ih je položio u vazu ispred oltara urešenu hr vatskom trobojnicom. Djecu je uvježbala pastoralna suradnica Mirjana
Krušlin.
Oca biskupa i sve okupljene pozdravio je o. Mihalinec pritom istaknuvši: „Preuzimanjem ovog cvijeća iz ruku naše djece, Vi ste, oče biskupe, primili u svoje ruke — vjerujem i u svoje
srce — sve nas — našu povijest i sadašnjost.“ Potom su čestitku za 40. obljetnicu misije uputili vlč. Ziegler te
uime biskupije Rottenburg-Stuttgart
mons. Karrer, koji je ujedno okupljenim prenio čestitke i pozdrav mjesnog
biskupa mons. dr. Gebharda Fürsta.
Mons. Sudar je na početku propovijedi okupljenima prenio pozdrave domovinske Crkve. „Mi vas smatramo svojim sastavnim dijelom. Čovjek koji ima dvije domovine — jednu iz
koje je potekao, a drugu u koju je došao, on je bogatiji, ako to zna cijeniti.
S ovom obljetnicom želimo zahvaliti
Bogu za njegove velike Božanske da rove što ih je dao i činio u duši svakog
člana koji je u ovu zajednicu dolazio
tražeći snagu. Čovjek je, doista, naj-
10
ŽIVA ZAJEDNICA 11/2013
prije duhovno biće. On je najprije dijete Božje, a onda je dijete svojih roditelja, a onda i biološko biće. Koliko je više duhovan, on je više i čovjek.
Snaga molitve treba ići uvijek iz ponizna srca. Bog je Bog milosrđa i mi-
naroda. Budimo na to ponosni i neka
se to uvijek iznova ostvaruje.“ Pozdrav
i čestitku uime pastoralnih vijeća
hrvatskih zajednica Freudenstadt, Nagold i Calw uputio je Zdravko Pajdaković. O. Mihalinec je na kraju tako-
Misno slavlje predvodio je i propovijedao mons. Pero Sudar
losti. Mi vjerujemo u Boga koji ostaje
vjeran svojoj riječi i koji čuje svaki
ljudski vapaj. Bog najviše i najpozornije sluša vapaj onih najslabijih. Želimo danas na ovu obljetnicu zahvaliti
Bogu na vjernosti. Majka Crkva je
zaslužila da budemo ponosni na nju.
Ona nas tijekom ovih četrdeset godina nije ostavila bez svećenika. Danas
zahvaljujemo i svom hrvatskom narodu. Budite ponosni što pripadate svom
hrvatskom narodu“, kazao je mons.
Sudar.
Na kraju misnog slavlja prigodnu
riječ uputio je delegat vlč. Komadina,
koji je okupljenima prenio pozdrave
uime Hrvatskoga dušobrižničkog ure da iz Frankfurta, uime devedeset
hrvatskih svećenika i pedeset sedam
pastoralnih suradnica i suradnika koji djeluju u hrvatskom dušobrižništvu u
Njemačkoj. Posjetio je kako je četrdeset biblijski broj, te kako je uz gledanje unatrag, važno i usmjeriti pogled unaprijed i moliti Gospodina da
da snagu za buduće godine. „Mi smo
Hrvati u ovoj zemlji važan dio ove
Crkve u Njemačkoj. Mi smo oni koji
mogu osvjetlati obraz i Crkve i našeg
đer istaknuo: „Ako gledamo 40 godina unazad — nije sve bilo sjajno, ali
ovaj trenutak je prigoda za gledati samo ono dobro i lijepo — a toga je bilo puno. Ne možemo sve nabrojiti, zato neka bude ova moja zahvala, kao
trenutnog župnika ovih triju hrvatskih
zajednica, iskreno hvala svim suradnicima — od mladih do najstarijih, živih i onih pokojnih. Od mojih predšasnika — svećenika nitko danas nije
mogao doći na slavlje, ali ja im i
ovom prigodom posebno zahvaljujem
— ponajviše fra Tomi Rumenjaku koji
je 20 godina vodio misiju. Skoro svih
40 godina postojanja ove misije vjerna suradnica bila je Božica Kössig.
Krajem 2012. otišla je u mirovinu.
Kao što je tiho i nenametljivo radila,
tako se tiho i povukla sa svoga radnog mjesta. Nismo joj do sada niti rekli hvala, pa neka ovo bude čas da joj
javno zahvalimo i poželimo zdravlje i
mir u okviru njene obitelji.“ Uz prigodnu riječ buket cvijeća Božici
Kössig predala je predsjednica pas toralnog vijeća iz Freudenstadta Nada Dropulić. Božica Kössig je posebno zahvalila Ani Kuštro koja je dugo
10-11i_10-11 Reportaza 05.11.13 11:07 Seite 2
godina bila aktivna u misiji. Na kraju
je mons. Sudar kazao: „Neka vas prati Božji blagoslov na svim vašim putovima. Neka vam bude oslonac i zalog
snage i ustrajnosti i strpljivosti u svemu
da ostanete vjerni djeca Božja i članovi hrvatskog naroda, ali i lojalni i
zahvalni građani ove zemlje što vas je
s ljubavlju primila.“ Misno slavlje uveličali su glazbenici iz Haiterbacha. Na-
se važne promjene i za sve Hrvate u
biskupiji: od 1. srpnja 2005. ukida
se naziv misije, a osnivaju se zajednice drugih materinskih jezika. Tako
na velikom području bivše HKM Freudenstadt (kasnije HKM Nagold) nastaju tri zajednice — HKZ sv. Leopolda
Mandića u Freundenstadtu, HKZ sv.
Nikole Tavelića u Nagoldu i HKZ sv.
Josipa u Calwu. Svaka zajednica ima
Prvi je voditelj misije bio isusovac
o. Josip Rožmarić (1973.—1977.), zatim franjevci provincije sv. Ćirila i
Metoda iz Zagreba fra Mijo Hrman
(1977.—1978.), fra Josip Tretnjak
(1978.—1982.), fra Tomo Rumenjak
(1982.—2002.), a od 2002. voditelj
je misije i od 2005. triju novoosnovanih zajednica fra Ivan Mihalinec.
Prva pastoralna suradnica bila je Bo-
Misnom slavlju pribivao je veliki broj vjernika
kon misnog slavlja za sve je priređen
objed u dvorani te njemačke župe.
Večer prije, u subotu 26. listopada u crkvi sv. Mihaela u Nagoldu
mons. Sudar je održao prigodno predavanje o prve tri Božje zapovijedi u
Godini vjere, a nakon okrjepe, okupljeni su imali prigodu postavljati pitanja, na koja je mons. Sudar rado i otvoreno odgovarao. Uime Komušanaca mons. Sudara pozdravila je djevojčica Adriana Čančar, a žene iz
Calwa mons. Sudaru darovale su prigodnu svijeću. Mons. Sudara i okup ljene pozdravio je njemački župnik i
dekan Holger Winterholer.
Dana 1. srpnja 1973. osnovana
je Hrvatska katolička misija Freudenstadt, koja je nastala odvajanjem od
HKM Sindelfingen. Od 2. srpnja
1983. središte je misije u Wildbergu,
a po 20. prosinca 1991. u Nagoldu.
Promjenama sjedišta misije mijenjalo se i njezino ime. Zadnja velika
promjena je 2007. godine — premješ taj misijskog ureda i stana svećenka
u centar Nagolda u Kernen. Restrukturiranjem pastoralnog rada u biskupiji Rottenburg-Stuttgart dogodile su
svoje pastoralno vijeće, pravo koriš tenja župnih prostorija, određene
financije i samostalnost pastoralnog
rada i to sve na hrvatskom jeziku.
STUTTGART-CENTAR
žica Kössig koja je krajem 2012. otišla u mirovinu, a od 1983. pridružila
joj se Mirjana Krušlin koja djeluje do
danas. Tekst i snimke: Adolf Polegubić
novi predstavnici regije
N
a redovitoj
sjednici pastoralnih djelatnika iz Regije
Baden-Württemberg
I., u kojoj se okupljaju hrvatski pastoralni djelatnici iz biskupije RottenburgStutgart, a koja je
održana u prostorijama Hrvatske katoličke
zajednice
( HKZ ) bl. Alojzija Stepinca u Stuttgart-centru, u ponedeljak 23. rujna, za
predstavnika regije za svećenike po drugi put je izabaran voditelj HKZ sv.
Nikole Tavelića Stuttgart-Bad Cannstatt i HKZ sv. Ivana Krstitelja Feuerbach
fra Jure Zebić, a za pastoralne suradnice i suradnike asistentica HKZ bl.
A.P.
Alojzije Stepinac i sv. Martin iz Stuttgarta Zora Šimović.
ŽIVA ZAJEDNICA 11/2013
11
12-15GI_12-15GI 04.11.13 18:58 Seite 1
GODINA VJERE
Piše:
dr. Ivan
Bodrožić
Ustima ispovijedati vjeru
Ako je vjerovati srcem pretpostavljalo ljudsko cjelovito
pristajanje uz Boga, onda ustima ispovijedati predstavlja čin cjelovitog svjedočanstva među ljudima.
U
prethodnom promišljanju vidjeli
smo kako se papa Benedikt XVI.
poziva na Pavlov tekst iz Poslanice Rimljanima u kojemu sveti Pavao
veli kako treba srcem vjerovati, stavljajući ujedno, nakon toga, i naglasak
na jednu drugu važnu sastavnicu vjere. Ta važna sastavnica je sposobnost
i potreba da se vjeru ispovijeda, pri
čemu se Pavao izražava na veoma
specifičan način. Apostol, naime, veli
da vjeru treba „ustima ispovijedati“,
pa valja pobliže propitati značenje
tog izričaja kako bismo došli do tako
dragocjene spoznaje o značenju vjere. Ako srcem vjerovati znači biti kršćanin potpuno, a ne parcijalno, povremeno ili privremeno, na neki način
part time, u punom smislu riječi, a ne
parcijalno, povremeno i privremeno,
onda valja također protumačiti što
znači ustima ispovijedati vjeru.
mnogo kršćani samo ustima govore
da su kršćani i održavaju neke izvanjske oblike vjere, ali svojim djelovanjem i životom nimalo to ne pokazuju. Imao opet onih koji govore da
su u srcu i duši vjernici, da prihvaćaju
Nije dostatno samo verbalno ispovijedanje vjere bez
djela, jer su to samo prazne
riječi, isto kao što za spasenje nisu dostatna djela koja nisu posljedica i plod vjere srce u Boga živoga. Samo
onaj tko spoji i jedno i drugo
na cjelovit i vjerodostojan
način dopustio je da ga
vjera zahvati.
Boga, ali ne ispovijedaju ustima jer su
razočarani konkretnim svjedočanCjelovito djelovati
stvom onih koji govore da vjeruju. StoAko se onaj pavlovski aksiom o ga oni o Bogu ne govore niti ga spovjeri srca naslanja na židovsku pre- minju, a možda čak dovode u pitandaju i razumijevanje uloge srca, onda je njegovu opstojnost i uvjerenja o njese ovaj drugi aksiom o ispovijedanju mu, izabirući radije pozivati se na
vjere razumijeva u kontekstu pogan- svoja dobra djela. Takvi će reći da se
skoga društva u kojem je Pavao živio. ne vrte oko crkava i ne ližu oltare, neApostol je očekivao od vjernika da u go djelima pokazuju što vjeruju. Ima
javnosti djeluju spremi onih koji će reći da se
no i dosljedno sukladoni osobno i privatno
no daru božanskog ži- Izričaj o ispovijedaBogu mole i u nutrini su
vota koji su primili, te nju ustima usko je vevjernici, ali ne prihvasvjedočeći novost vjere zan uz onaj „srcem
ćaju Crkvu i vjernike.
koju su posjedovali. U vjerovati“, te se samo
Kad sve to saberemo
takvom kontekstu ustiu svjetlu njega može za nijednu od navedema ispovijedati vjeru
nih skupina ipak ne
značilo je onda djelo- razumjeti.
možemo reći da srcem
vati cjelovito, sukladno
vjeruju, jer to bi značisnazi cjelovitog iskustva koje se posti- lo da dopuštaju Bogu da on s njima
zalo srcem koje vjeruje i koje je bilo
ostvari prisno zajedništvo. A ako
ispunjeno istinskim zajedništvom s Bosrcem ne vjeruju, to onda znači da i
gom. A to iskustvo pretpostavlja an- njihova djela nisu prava ispovijed i
gažman cijele osobe za koji sam Bog pravo svjedočanstvo Božje dobrote.
daje snagu. Stoga je ovaj izričaj o Njihova djela mogu biti djela na raispovijedanju ustima usko vezan uz zini općeljudskog ćudoređa, te se tionaj „srcem vjerovati“, te se samo u me tješe za razliku od onih koji ni tosvjetlu njega može razumjeti.
liko ne žive ispravno, ali njihov život
Ne bi ga se stoga smjelo shvaća- nije svjedočanstvo vjere u Boga životi na prikraćen način, kako se to data. Njihovo djelovanje nije plod vjere
nas čini u suvremenom svijetu u kojem srca, kako pretpostavlja sveti Pavao,
12
ŽIVA ZAJEDNICA 11/2013
jer ispravno djelovanje proizlazi iz biti osobe, to jest iz odnosa s Bogom.
Svjedočanstvo prve Crkve
Stoga je velika istina, a to ističe i
sveti otac Benedikt XVI. da ispovijedati vjeru ustima označava cjelovito
svjedočanstvo života, što postaje
potvrda, pečat i kruna svih uvjerenja.
Nije dostatno samo verbalno ispovijedanje bez djela, jer su to samo
prazne riječi, isto kao što za spasenje
nisu dostatna djela koja nisu posljedica i plod vjere srce u Boga živoga. Samo onaj tko spoji i jedno i drugo na cjelovit i vjerodostojan način
dopustio je da ga vjera zahvati, te za
njega onaj Pavlov izričaj o ispovijedanju vjere ustima znači da daje cjelovito svjedočanstvo vjere djelima u
javnosti, a ne samo riječima u privatnoj formi. Samo tako se može postati
svjedokom vjere, što je neophodno za
zrela i odgovorna vjernika.
Upravo takvo svjedočanstvo je
dala prva kršćanska zajednica kojoj
je pripadao Pavao. On je očekivao
da u javnosti posvjedoče, to jest
ispovjede vjeru, što je onda uključivalo usmeno priznanje pripadnosti
zajednici Kristovih vjernika, ali isto tako i potvrdu djelima da su vjerodostojni svjedoci i učenici Kristovi. Ustima ispovijedati vjeru u prvome stoljeću značilo je javno reći da si kršćanin
u svijetu koji nije bio sklon vjeri i kršćanima i koji ih je često i krvavo progonio. Ispovjediti ustima značilo je
javno se izložiti za Božju istinu. Većeg djela od toga nije moglo biti, jer
je to bio otvoren navještaj Boga u svijetu. Zato je papa Benedikt XVI. istaknuo kako postoji duboka povezanost
između čina kojim se vjeruje i sadržaja uz koje se daje svoj pristanak
(PF 10). Ako je vjerovati srcem pretpostavljalo ljudsko cjelovito pristajanje uz Boga, onda ustima ispovijedati predstavlja čin cjelovitog svjedočanstva među ljudima. Ovo potonje
treba biti posljedica tijesne združenosti s Bogom i zadaća svih kršćana
n
u svijetu.
12-15GI_12-15GI 04.11.13 18:58 Seite 2
BOtschAft DEs DElEGAtEN
BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE • NR.152
„Glas Koncila — das neue Gesicht der Kirche“
A
m 1. Oktober dieses Jahres Wünsche schlug Glas Koncila stets ei- dem Redaktionsteam von Glas Konciwurde das 50-jährige Bestehen ne Brücke zwischen den Lesern in der la berichten. Dies zeigt sich insbesonder kirchlichen Wochenzeitung Heimat und den katholischen Kroaten dere im regelmäßigen Austausch zwiGlas Koncila (Stimme des Konzils) ge- im Ausland. In den fünfzig Jahren sind schen den beiden Chefredakteuren
feiert. Die nationale Feier zum golde- mehr als 2500 solcher Beiträge ver- Msgr. Ivan Miklenić und Dr. Adolf
nen Jubiläum begann mit einem fest- öffentlicht worden. Glas Koncila be- Polegubić.
lichen Gottesdienst in der Kathedrale richtet auch über die zahlreichen pasIn diesem Zusammenhang sei
von Zagreb, an dem Erzbischöfe, toralen Besuche der (Erz)Bischöfe aus auch der bemerkenswerte FachvorBischöfe, Provinziale und zahlreiche Kroatien und Bosnien-Herzegowina in trag über die Sinnhaftigkeit der kirchPriester teilnahmen. Die Liturgiefeier den kroatischen Missionen und Ge- lichen Medien des Chefredakteurs
leitete der Erzbischof von Zagreb, meinden weltweit sowie über die vie- von Glas Koncila, Msgr. Ivan MikleKardinal Josip Bozanić. Der annić, bei einem der regelmäßischließende Festakt fand im
gen pastoral-theologischen JahSaal „Vijenac“ des Pastoralinrestreffen vom 26. bis 29. Sepstituts der Erzdiözese am Kaptember 2011 in Bad Honnef ertol in Zagreb statt.
wähnt. Dieser und alle weiteIn der 50. Jubiläumsausgaren Fachvorträge sind in dem
be mit dem Titel „Fünfzig Jahre
Sammelwerk „Medien und die
im Dienste des Gemeinwohls”
neue Evangelisierung”, das
heißt es im einleitenden Wort:
vom Büro für Kroatenseelsorge
„Auch heute nach 50 Jahren
in Deutschland herausgegeben
trägt Glas Koncila den Untertiwird, zusammengefasst.
tel „das neue Gesicht der KirWie bekannt, ist die Moche” und steht im Dienste eines
natszeitschrift „Živa Zajednica”
konkreten Menschen, einer kondas Presseorgan der kroatikreten Gesellschaft und einer
schen katholischen Missionen
konkreten Zeit. Glas Koncila erund Gemeinden in Deutschschien erstmals am 4. Oktober
land. Als solches berichtet Živa
1962 in dem Franziskaner Klozajednica über das Gemeindester am Kaptol in Zagreb, zuleben und das Wirken der Kronächst als manuell vervielfältiaten hierzulande und bringt
ges Bulletin als die 'Stimme aus
gleichzetig Aktuelles aus der
dem Konzil' und dann ein Jahr
Heimatkirche und der Allgespäter am 29. September 1963
meinen Kirche. Auch Beiträge
als eine in der staatlichen Druküber neueste Entwicklung in der
kerei gedruckte zweiwöchige
kirchlichen Lehre und theologiZeitung. Diese Ausgabe übersche Gedanken namhafter kroraschte nicht nur das damalige
atischer Professoren von theoRegime, sondern auch die
logischen Lehranstalten bereiinnerkirchliche Öffentlichkeit.
chern die Monatszeitschrift.
Glas Koncila beging in
Seit Januar 1985 erscheint
Die Seligsprechung des Priesters Miroslav Bulešić war
das zentrale Thema in der Jubiläumsausgabe von
diesem Jahr das goldene JubiGlas Koncila wöchentlich“.
Glas Koncila vom 6. Oktober sowie Sonderbeiträge
läum und Živa zajednica 35
Stets berichtet Glas Koncila
zum goldenen Jubiläum
Jahre ihrer Herausgabe. Bleibt
auch über wichtige Ereignisse
Dank zu sagen und zu wünin der kroatischen Diaspora. So
schen, dass Glas Koncila als
ist in einem weiteren Beitrag in
der Jubiläumsausgabe unter dem Titel len Begegnungen und Ereignisse in die einzige katholische Wochenzei„Begleiter der Kroaten außerhalb der der Auslandsseelsorge wie pastoral- tung in Kroatien, neben dem „KathoHeimat” folgendes zu lesen: „Auf- theologische Treffen, Bibelolympia- lischen Wochenblatt”, das vom Megrund der Beiträge der letzten 50 Jah- den, Wallfahrten, Folklorefestivals, diencenter des Erzbistums Vrhbosna
re ist es ein Leichtes festzustellen, dass u. a. Glas Koncila „lebt” sozusagen in Sarajevo herausgegeben wird,
Glas Koncila von Beginn an der treu- ein halbes Jahrhundert mit und für die und die Monatszeitschrift „Živa zaeste Wegbegleiter der kroatischen kroatische Diaspora. Auf einer eigens jednica” sowie die vielen anderen
Diaspora und der nationalen Minder- eingerichteten Internetseite ist Glas Monatsschriften in der Heimat und
heiten in den Nachbarländern war. Koncila heute den Lesern außerhalb außerhalb ihrer Grenzen die jetzigen
und zukünftigen Generationen „das
Durch zahlreiche Berichterstattungen Kroatiens schneller zugänglich”.
Das Büro für Kroatenseelsorge in neue Gesicht der Kirche” immer wieüber deren Alltags- und Erfolgsgeschichten, aber auch über deren Her- Deutschland und die Redaktion der der entdecken lassen.
ausforderungen und Probleme, histo- „Živa zajednica” kann ebenfalls über
Ihr
Pfr. Ivica Komadina, Delegat
rische Besonderheiten, Pläne und eine fruchtbaren Zusammenarbeit mit
ŽIVA ZAJEDNICA 11/2013
13
12-15GI_12-15GI 04.11.13 18:58 Seite 3
AKtUEllEs
BONN
Erzbischof Dr. Robert Zollitsch zur aktuellen
situation im Bistum limburg
Z
ur Entscheidung des Heiligen
Stuhls am 23. Okrober anlässlich
der aktuellen Lage im Bistum Limburg erklärt der Vorsitzende der Deutschen Bischofskonferenz, Erzbischof
Dr. Robert Zollitsch: „Mit der heutigen
Entscheidung des Heiligen Stuhls,
nach welcher der Bischof von Limburg
sich eine Zeit aus dem Bistum zurük-
kzieht und der designierte Generalvikar die Diözese Limburg im Rahmen
seiner Befugnisse verwaltet, wird ein
Raum eröffnet, um in dieser Situation
zur inneren Ruhe zurückzufinden und
eine neue Gesprächsbasis zu schaffen. Mein Dank gilt allen Beteiligten,
die sich in den vergangenen Wochen
und Monaten und auch weiterhin um
eine Perspektive für die Zukunft bemühen und den Dialog suchen.
Auch die von mir eingesetzte Prüfungskommission wird ihre Arbeit zügig und sorgfältig fortsetzen, um die
Kosten, die Finanzierung und die Entscheidungswege rund um die Bauprojekte auf dem Limburger Domberg zu
www.dbk.de
klären.“
DIASPORA AKTION 2013
„Damit der Glaube wachsen kann“
I
m Jahr 2013 findet der DiasporaSonntag bundesweit am 17. November statt. Dabei lautet das Motto der Diaspora-Aktion „Keiner soll
alleine glauben. — Ihre Spende: Damit der Glaube wachsen kann”. Das
Spendenhilfswerk für katholische
Christen in der Minderheit nimmt damit die besondere Herausforderung
in den Blick, Kindern und Jugendlichen in der Diaspora den Glauben
weiterzugeben.
„Dort, wo nur wenige Katholiken
unter einer großen Mehrheit nicht-
und andersgläubiger Menschen leben, können Kinder und Jugendliche
nur selten die stärkende Glaubensgemeinschaft Gleichaltriger erleben.
Sie brauchen diese Gemeinschaft genauso wie authentische
Glaubenszeugen sowie Orte und
Räume der Glaubensreflexion und
des Gebetes. Das Bonifatiuswerk
hilft mit, dies zu ermöglichen, damit
der Glaube wachsen kann“, sagt der
Generalsekretär des Bonifatiuswerkes, Monsignore Georg Austen.
www.bonifatiuswerk.de
BERLIN: Ökumenischer Gottesdienst in Berlin zur Konstituierung des Bundestages
„Bereitschaft zum teilen bewirkt Gutes“
Z
um Auftakt der konstituierenden Sitzung des Deutschen
Bundestages haben die Abgeordneten am Dienstag 22. Oktober einen ökumenischen Gottesdienst in der Berliner St. Hedwigskathedrale gefeiert. In seiner Begrüßung sagte der Leiter des Katholischen Büros, Prälat Dr. Karl
Jüsten: „Gott ist der Herr der Welt
- nicht wir. Aber er braucht jeden
einzelnen von uns, durch uns wirkt
er in diese Welt hinein. Nicht zuletzt deshalb dürfen wir auch dankbar sein für das, was Menschen
schaffen und bewirken.“ Außerdem, so betonte er, geschehe alltäglich und überall in unserem Land
Gutes: „Doch auch auf das Unzureichende, die Ungerechtigkeit und
14
ŽIVA ZAJEDNICA 11/2013
das Leiden wollen und müssen wir
hinweisen“, so Jüsten.
In seiner Predigt stellte der Bevollmächtigte des Rates der Evangelischen Kirche in Deutschland (EKD),
Prälat Dr. Martin Dutzmann, ein
Wort aus dem Hebräerbrief in den
Mittelpunkt: „‚Wir haben hier keine
bleibende Stadt, sondern die zukünftige suchen wir.‘ Diesen Vers
aus dem Brief an die Hebräer hat
die Ökumenische Arbeitsgemeinschaft für Bibellesen zum biblischen
Leitwort für das Jahr 2013 erkoren.
Ich bin davon überzeugt, dass er
auch als Leitwort für die heute beginnende 18. Legislaturperiode des
Deutschen Bundestages dienen
kann“, so Dutzmann. Er unterstrich,
dass es nicht zuletzt von der Bereit-
schaft zum Teilen abhinge, dass Gutes bewirkt werde: „Gelingt es uns
Bürgerinnen und Bürgern dieses Landes, Güter wie Arbeit, Bildung oder
Gesundheitsversorgung so zu teilen,
dass alle genug davon haben?
Schaffen wir es, mit den Ressourcen
der Erde so umzugehen, dass alle,
wirklich alle Menschen, genug zum
Leben haben? Werden wir die
Schätze unseres Planeten so nutzen,
dass auch künftige Generationen
den Teil bekommen, der ihnen zusteht? ‚Mit anderen zu teilen vergesst
nicht‘, heißt es. Die Politik kann und
muss dafür die Rahmenbedingungen
schaffen. Die Bereitschaft zum Teilen
und Verzichten ist aber von allen
Bürgerinnen und Bürgern dieses Lanwww.dbk.de
des gefordert.“
12-15GI_12-15GI 04.11.13 18:58 Seite 4
NAŠE ZAJEDNIcE
FRANKFURT AM MAIN
U
Obred preminuća sv. franje
četvrtak 3. listopada crkvi Sv. Ante u
Frankfurtu na Majni
svečano je poslavljen obred preminuća Sv. Franje.
Svečanu misu uz koncelebraciju svećenika iz okolnih misija predvodio je
fra Ivan Čikara, koji je u
propovijedi istaknuo važnost života, ali i smrti sv.
Franje. Svečano misno
slavlje pratio je i mješoviti
zbor „Mato Lešćan“. Nakon sv. mise bio je obred
preminuća u kojem su aktivno sudjelovali mladi iz
Frame, te članovi Franjevačkog svjetovnog reda
iz Frankfurta.
Na blagdan sv. Franje, 4. listopada u crkvi Sv. Ante slavljeno je sveča no misno slavlje, koje je predvodio
župnik fra Željko Ćurković. Članovi
Frame i Trećega svjetovnog reda sudjelovali su u ophodu te su svojim svijećama osvjetlili znak „Tau“. Poslije evanđelja izveden je igrokaz o „Savršenom
veselju“, koji su pripremili Vjekoslav
Luburić i Luka Bošnjak. Nakon igrokaza župnik je u prigodnoj propovijedi
istaknuo ulogu veselja, koje pomalo
zvuči čudno. Važno je biti veseo na
drugačiji način, ne vodeći se svjetovnim užicima nego biti radostan duhom
WIESBADEN
U
koji pruža život po evanđelju. Nakon
propovijedi uslijedila su obećanja i
primanja u Framu. Fra Marko Domazet-Lošo prozvao je četiri Framaša koji
su nakon obnove krsnih obećanja dali
svoja prva framaška obećanja. Nakon
toga je potpredsjednica Jacqulina Stojak prozvala mlade (njih 12) koji su se
proteklu godinu upoznavali sa Framom
i odlučili pristupiti u Framu.
Nakon Framaša ministar bratstva
Trećega svjetovnog reda Ante Miljak
prozvao je kandidate, njih sedam za
ulazak u Treći svjetovni red, te su oni
nakon molbe primljeni u Treći red. Fra
Željko im je predao Pravilo Trećeg
reda i Bibliju, te ih potakao na dublje
poznavanje franjevačkog života po
primjeru svetog Evanđelja. Poslije toga je svečano zavjetovana sestra
Svjetlana prozvala kandidate za prve
zavjete u Trećem redu, njih 24, a nakon izrečene formule zavjetovanja fra
Željko je potvrdio njihove zavjete.
Tijekom svečane sv. mise pjevao je
misijski zbor mladih „Pax“. Nakon
svečane sv. mise uslijedilo je bratsko
druženje uz objed i zabavu u prostoriji kod crkve sv. Ante.
fra Marko Domazet-Lošo
Dan zahvale za plodove Zemlje
nedjelju 13. studenog u crkvi
Sv. Kilijana Hrvatska katolička
misija Wiesbaden imala je dan
zahvale za plodove Zemlje. S raznim
plodovima povrća, voća, žitarica i
cvijeća, djeca i mladi obučeni u na-
rodne nošnje hrvatskih krajeva, ušli su
svečanom procesijom uz svećenika i
ministrante, te su pred ukrašeni oltar
odlagali sve te lijepe jesenje plodove,
a zajednica vjernika uz pjesmu je
zahvaljivala Stvoritelju. Voditelj misije
dr. fra Ante Bilokapić je u propovijedi
istaknuo, kako je važno dati Bogu
svaku hvalu, slavu i čast za sva njegova dobročinstva. To bi trebao biti
cilj našega života i na taj način mu
služiti. Na kraju je stavio za uzor sv.
Franju, koji je na savršen način pokazao odnos zahvalnosti i ljubavi prema
svim Božjim stvorenjima i služio Bogu
u velikoj poniznosti i zahvalnosti. Mladi iz misije su prigodnim tekstovima,
uz prinošenje darova, zahvaljivali i
molili Gospodina za blagoslov našoj
Zemlji da nitko nikada ne gladuje da
i sami zdušno s ljubavlju izgrađujemo
Zemlju, koju nam je Stvoritelj povjerio.
Po završetku euharistijskog slavlja,
mali zbor je zahvalu za sve ono čime
smo obdareni izrazio krasoslovom, te
pjesmom i ritmikom „Vjek budi hvaljen“ i „Pjesmom stvorenja.“ s. A. Milić
ŽIVA ZAJEDNICA 11/2013
15
16-17 NZ_16-17 NZ 04.11.13 18:54 Seite 1
Naše zajedNice
BERLIN
U
Sedma internacionalna dječja krunica
petak, 25. listopada u crkvi Sv.
Sebastijana svečani zvuk crkvenih zvona najavio je dolazak
berlinskog nadbiskupa kardinala
dr. Reiner Maria Woelkia u Hrvatsku
katoličku misiju u Berlinu, koja je po
sedmi put bila domaćin dječje inter-
uvodnog pozdrava njemačkog župnika i voditelja misije fra Petra Čirka,
berlinski je kardinal pozdravio okupljenu djecu, voditelje stranih misija, te
ostale svećenike i vjernike te kratko
uveo u molitvu krunice razmišljajući
upravo o geslu pod kojim se krunica
nacionalne krunice pod geslom „U
Marijinoj školi u vjeru rasti”, i to, ovoga puta, u sklopu završetka Godine
vjere. Uz hrvatsku zajednicu, sudjelovale su još i poljska, koreanska, vjetnamska i njemačka zajednica. Nakon
i održavala te je istaknuo Mariju kao
uzor vjere danas. Kardinal je predvodio krunicu, dok su mladi iz misijskog
zbora i Frame naviještali pojedina
otajstva i molitvene nakane za različite kontinente i obitelji koje na njima
FRANKFURT AM MAIN
žive. Djeca koja su predmolila krunicu na svojim materinjim jezicima, bila su obučena u različite boje majica
koje su za tu prigodu posebno napravljenje i njima darovane od strane
hrvatske misije.
Zbor mladih pod vodstvom Suzane Smolković predvodio je pjevanje,
dok su framaši te djeca iz hrvatske misije animirali djecu i prisutne te im pokazivali pokrete uz pjesme, kako bi
svi mogli na što bolji način sudjelovati u moljenju krunice. Na završetku
krunice, mladi su donijeli pred oltar
posebno izrađenu veliku misijsku krunicu, dok su kardinal, a potom i svi
ostali, kod Gospinog kipa položili po
jednu ružu. Sva su djeca, također, na
početku dobili na dar po jednu misijsku krunicu u različitim bojama, a
ostali uz to i molitve te Papinu sličicu
na dar. Na kraju krunice, za sve je
pripravljena mala zakuska na izlazu
iz crkve, gdje su se djeca i odrasli
okupili i ostali na druženju. Potrebno
je, također, istaknuti kako je novi berlinski kardinal dr. Woelki toplo dočekan od hrvatske zajednice te su se
mnogi nakon krunice htjeli s njim pozdraviti i napraviti fotografiju za uspomenu. Kardinal je blagoslivljao djecu,
pozdravljao odrasle te se rado s njima i fotografirao i družio.
Dr. fra Ivan Macut
Mladomisničko slavlje vlč.Omazića
U
nedjelju 6. listopada bilo je svečano u katedralil Sv. Barlomeja
u Frankfurtu kada je misno slavlje (drugu mladu misu) predvodio svećenik Šibenske biskupije vlč. Ante
Omazić, koji je najveći dio svoga života proveo u Frankfurtu na Majni,
gdje se i odlučio za svećenički poziv.
Rođen je u Podhumu na Buškom Blatu. U katedrali Sv. Jakova u Šibeniku
vlč. Omazića je za svećenika Šiben ske biskupije, 30. lipnja, zaredio šibenski biskup mons. Ante Ivas. Nakon
ređenja u Šibeniku, mladomisnik je u
nedjelju 14. srpnja u svojoj rodnoj župi, u crkvi Sv. Ivana Krstitelja u Podhumu kod Livana, proslavio mladu misu. Budući da i Hrvatsku katoličku župu u Frankfurtu vlč. Omazić smatra
svojom župom, misu je predvodio i u
frankfurtskoj katedrali u kojoj iseljeni
Hrvati redovito nedjeljom slave sv. mi-
16
ŽIVA ZAJEDNICA 11/2013
su na hrvatskom jeziku. Nakon sve čane ulazne procesije, pozdravni govor i čestitku vlč. Anti, njegovoj rodbini i prijateljima, uputio je fra Željko
Ćurković, voditelj Hrvatske katoličke
župe Frankfurt. U koncelebraciji je bio
i delegat za hrvatsku pastvu u Nje-
mačkoj vlč. Ivica Komadina. Misno
slavlje svojim pjevanjem i sviranjem
uveličao je mješoviti zbor Hrvatske katoličke župe Frankfurt „Mato Lešćan“
pod vodstvom s. Pavlimire Šimunović.
www.feniks-magazin.com/A.P.
snimka: www.lazetamedia.de
16-17 NZ_16-17 NZ 04.11.13 18:54 Seite 2
KELKHEIM
O
Hodočašće u Fatimu i Lisabon
d 2. do 6. listopada Hrvatska katolička župa MainTaunus/Hochtaunus organizirala je hodočašće u
Fatimu. Svake godine milijuni ljudi hodočaste u to
mjestašce, želeći se uteći
zagovoru Majke Božje i
zahvaliti joj, koja se 1917.
god. ukazala trojici dječice — Luciji, Franji i Jacinti.
Hodočašće u kojem je sudjelovalo 104 hodočasnika
odvijalo se pod geslom
„Hodom Marijine vjere!“,
čime je obilježena i Godina vjere. Kroz pet dana
hodočasnici su uz pomoć
s. Auksilije Milić i s. Magdalene Višić, aktivno sudjelovali u liturgijsko-molitvenom programu fatimskog svetišta:
sv. misi, večernjoj procesiji, moljenju
krunice i križnom putu. Pod vodstvom
dr. fra Ante Akrapa, profesora na
splitskom KBF-u, te župnika fra Marinka Vukmana i Nataše Bulić, voditeljice specijalizirane agencije za hodočašća ICHTIS uz fatimsko svetište,
posjetili su i Coimbru, gdje se nalazi
najvažnije i najstarije nacionalno sveučilišno svetište, a bio je i glavni grad
MÜNCHEN
P
Portugala. U nekadašnjoj kraljevskoj
palači nalazi se sveučilište koje je pohađao sv. Ante Padovanski ili kako ga
u Portugalu nazivaju, sv. Ante Lisabonski, jer je rođen u Lisabonu. U gradu Coimbri posjetili su i crkvu Sv. Klare, gdje se čuva tijelo sv. Elizabete Portugalske, zaštitnice Portugala. Zatim su
posjetili mjesto Batalhu i crkvu Gospe
od pobjede, a potom Nazare i crkvu
Gospe od mlijeka, te uživali u pogle-
du na ljepote valova, stijena i plaže Atlantskog oceana. Posljednjeg dana hodočašća posjetili su grad Lisabon, najzapadniju prijestolnicu na europskom
kopnu — impresivni grad, koji nudi bogatu povijest, zanimljive znamenitosti,
lisabonsku katedralu, most Vasca de
Game, samostan i velebnu crkvu Sv.
Jeronima. Hodočašće su završili sv. misom zahvalnicom u rodnom mjestu
M.V.
sv. Ante, u Lisabonu.
Hrvatska misija na „misi naroda“
omoćni münchenski biskup u miru mons. Engelbert Siebler slavio
je u nedjelju 29. rujna zajedno
sa svećenicima i vjernicima iz više od
20 stranih katoličkih zajednica s područja nadbiskupije München-Freising
„misu naroda“ u prepunoj münchenskoj katedrali Liebfrauen. Na slavlju je
sudjelovao veliki broj hrvatskih vjernika iz Hrvatske katoličke župe u Münchenu zajedno s voditeljem župe fra
Borisom Čarićem te dušobrižnicima
fra Filipom Mimicom, fra Antom Ivanom Rozićem i đakonom Matom Kutlešom. Euharistijsko slavlje uzveličao
je internacionalni zbor mladih stranih
katoličkih zajednica među kojima su
pjevali i svirali i mladi iz hrvatske župe predvođeni s. Nikolinom Bilić.
Florian Šibenik nastupio je kao solist u pjevanim dijelovima mise dok su
četiri članice zbora djece i mladih: Ivana Glavaš, Magdalena Barišić te Vanesa i Gloria Tokić nakon molitve
Očenaša prenijele biskupov mir prisutnim vjernicima. To misno slavlje, čije je geslo bio „Ako ste otvoreni,
doživjet ćete više!“ uklopilo se u manifestaciju interkulturalnog tjedna u
Njemačkoj posvećenog stranim sugrađanima. Cilj je manifestacije „promicanje boljeg političkog i pravnog
suživota Nijemaca i stranih sugrađana kao i međusobno razumijevanje
koje će pridonijeti smanjenju predrasuda“. „Multinacionalnost Crkve njeno
je bogatstvo. Ujedinjeni oko Kristova
stola svi smo mi velika obitelj kojoj su
temelji dobrota i milosrđe kao i briga
za slabe i siromašne“, istaknuo je biskup Siebler. Dokaz za to bila je ta „misa naroda“ na kojoj su svi bili jedno
bez obzira na porijeklo, nacionalnost
s. Nikolina Bilić
ili boju kože.
ŽIVA ZAJEDNICA 11/2013
17
18-19 NZ_16-17 NZ 04.11.13 17:22 Seite 1
NAŠE ZAJEDNICE
BERLIN
Proslava sv. Franje
N
a zadnji dan trodnevnice sv.
Franji Asiškom, u četvrtak 3. listopada, u Hrvatskoj katoličkoj
misiji u Berlinu u crkvi Sv. Sebastijana
na Weddingu, slavljena je svečana sv.
misa koju je predvodio i propovijedao
dr. fra Ivan Macut, uz koncelebraciju
voditelja misije fra Petra Čirka i fra Radoslava Tolića, a za vrijeme mise i obreda preminuća pjevao je zbor mladih
TÜBINGEN
pod vodstvom Suzane Smolković. Nakon sv. mise franjevci su zajedno sa
okupljenim narodom, slavili Obred
preminuća sv. Franje, a predvodio ga
je župnik fra Petar, dok su tekstove i
molitvu vjernika čitali mladi. 4. listopada svečano je proslavljen sv. Franjo
Asiški. Kroz trodnevnicu, koju su predvodili dr. fra Ivan Macut i fra Radoslav
Tolić, zajednica se pripremala za pros-
Proslavljen zaštitnik zajednice
lavu blagdana sv. Franje. Na sam
blagdan, budući da je ujedno i prvi petak, bilo je dosta i ispovijedanja, a svečano misno slavlje predvodio je župnik
fra Petar Čirko uz koncelebraciju fra
Radoslava Tolića, dok je fra Ivan bio
za orguljama. O. Ćirko je u propovijedi pozvao prisutne neka razmišljaju
o životu sv. Franje te da ga u svom svakodnevnom životu nastoje i nasljedovati. Na koncu mise, mladi iz misije
pred kipom sv. Franje, predvođeni
o. Čirkom i o. Tolićem izmolili su molitvu i time se stavili pod zaštitu nebeskog
ugodnika sv. Franje. Nakon svete mise
u misijskoj dvorani franjevci su za sve
koji su sudjelovali na misi, priredili
domjenak na kojem su se vjernici rado
zadržali uz druženje, razgovor i pjesmu te su ujedno čestitali franjevcima
njihovog utemeljitelja i zaštitnika, a
tom je prigodom župnik o. Čirko zasvirao harmoniku i zapjevao nekoliko pjeDr. sc. fra Ivan Macut
sama.
rvatska katolička zajednica u
Tübingenu, koju zajedno sa zajedicama u Reutlingenu i Metzingenu vodi vlč. Ante Kutleša, pros-
Zrno rekao kako je sv. Vinko rođen u
bogatoj obitelji, ali je na Božiji poziv
sve ostavio i cijeli život služio Bogu i
siromašnima i postao veliki svetac Ka-
vode sestre milosrdnice. Nakon
mise nastavljeno je slavlje u dvorani pored crkve gdje su djeca i crkveni zbor izveli nekoliko pjesama i ricitacija i uz bogati domjenak nastavljeno je druženje uz pjesmu i ve-
lavila je u nedjelju 29. rujna svog nebeskog zaštitnika sv. Vinka Paulskog.
U prepunoj crkvi Sv. Ivana misno slav lje predvodio je vlč. Ivica Zrno, a pjevao je misijski zbor pod ravnanjem
s. Mirjam Laco. U propovijedi je vlč.
toličke Crkve, pozvavši sve da prema
mogućnostima nastave njegovo djelo
pomažući najpotrebitijima. Nakon mise prikupljena je pomoć u iznosu od
2000 eura, koja će biti uručena
„Kući utočišta S. Žarka“ u Rijeci koju
selje do kasnih sati. Ovo je prva proslava nakon odlaska sestara milosrdnica iz Tübingena, koje su radile u
bolnici skoro pola stoljeća i ostavile
duboki trag dobrote pomažuči bolesnima i potrebitima.
Ante Kekez
Snimka: P. Ćuk
H
18
ŽIVA ZAJEDNICA 11/2013
18-19 NZ_16-17 NZ 04.11.13 17:22 Seite 2
FRANKFURT AM MAIN
Hodočašće u Fatimu
H
rvatska katolička župa oca Ante Antića iz Frankfurta na Majni organizirala je od 29. rujna
do 3. listopada hodočašće u Gospino
svetište Fatimu. U nedjelju 29. rujna,
u 9.10 sati, sudionici su poletjeli iz
Frankfurta. U Lisabon su stigli u 11.15
sati, te su iz zračne luke autobusom
prevezeni do Fatime. Hodočasnički
boravak u Fatimskom svetištu sudionici su započeli posjetom kapelice
Ukazanja, a potom i ostalog dijela
svetišta. U 19 sati su slavili misu u kapelici Anđela Mira. Potom su u hotelu večerali, da bi se opet vratili u svetište u 21.30 sati kako bi sudjelovali
na krunici u kapelici Ukazanja i u
ophodu sa svijećama, idući za Marijinim kipom. U ponedjeljak 30. rujna
slavili su jutarnju misu u kapeli Anđela Mira, a potom su razgledali crkvu
Presvetog Trojstva i pobliže upoznavali Fatimsko svetište. Navečer su sudjelovali na krunici i večernjoj proce siji
u kapelici Ukazanja. Hrvat ska skupina je molila petu deseticu na hrvatskom jeziku, a odgovaralo se na svim
drugim jezicima. U utorak 1. listopada
slavili su jutarnju misu. Potom su autobusom krenuli na cjelodnevni izlet.
Posjetili su tri važna duhovna i kulturna mjesta. Prvo mjesto je samostan Batalha, koje nosi obilježje UNESCO-kul-
WIESBADEN NAUROD
G
Hodočasnici su pohodili Fatimu i druga duhovna i kulturna mjesta Portugala
turne vrijednosti, a podsjeća na pobjedu Portugalaca nad Španjolcima.
Daljnji put vodio je do samostana
Alcobaça, druge UNESCO-kulturne
vrijednosti, veličanstvene građevine i
simbola portugalske državnosti. Poslije podne su došli u Nazaré. U tom
gradiću je hodočasničko mjesto Sitìo
sa spektakularnim pogledom na At lantik. Sitìo je bilo mjesto oduševljenja
za sve. Nakon toga su se autobusom
vratili u Fatimu na krunicu i večernju
procesiju sa svijećama. Opet su molili na hrvatskom jeziku. U srijedu 2. listopada slavili su misu na hrvatskom jeziku u kapelici Ukazanja u 6.30 sati.
Potom su prijepodne imali pobožnost
križnog puta na Cabeço, idiličnom
području mađarskog križnog puta.
Posjetili su i mjesta anđeoskog ukazanja i nedalekog Aljustrela i rodno
mjesto djece vidjelaca. Navečer su
sudjelovali na krunici, moleći na hrvatskom, u kapelici Ukazanja i na večernjoj procesiji sa svijećama. Četvrtak
3. listopada bio je posljednji dan u Fatimi. Nakon mise otišli su autobusom u
Lisabon, gdje su vidjeli dio kulturnih
objekata: katedralu Sé, Cristo-Rei-Monument, crkvu sv. Ante (mjesto rođenja
sv. Ante), crkvu sv. Jeronima, utvrdu
Belém… U popodnevnim satima zrakoplovom su se vratili iz Lisabona u
fra Željko Ćurković
Frankfurt.
Susret đaka Visočke gimnazije
odišnja skupština Udruge đaka
i prijatelja Franjevačke klasične
gimnazije iz Visokog — podružnice u Njemačkoj održana je u subotu
5. i nedjelju 6. listopada u WilhelmKempf-Haus u Wiesbaden-Naurodu.
Na skupštini je predavanje održao
dipl. psiholog i teolog Ivo Jozić o redu
u ljubavi. Istaknuo je u predavanju
spoznaje Berta Hellingera o važnim
principima za red ljubavi u obitelji.
„Ne smije se nikoga isljučiti iz obiteljskog sustava. Potrebno je poštivati au toritet roditelja, a djeca se ne smiju
miješati u brak svojih roditelja. Svatko
mora nositi svoju vlastitu sudbinu. Drugi je ne može preuzeti na svoja ramena. Bez korijenja nema krila, bez povezanosti s našim precima i prošlošću
ne možemo poletjeti u budućnost“,
istaknuo je Ivo Jozić. Članovi Udruge
podružnice u Njemačkoj i njihove supruge pjevali su na misnom slavlju u
crkvi sv. Kilijana u Wiesbadenu u nedjelju 6. listopada, koje je predvodio voditelj Hrvatske katoličke misije Wiesbaden dr. fra Ante Bilokapić uz asisten ciju stalnom đakona Ivana Jeleča, tako đer člana Udruge. Zbor vodi uz pratnju na orguljama prof. Rajko Radišić, a
u toj je prigodi praizvedena njegova
„Misa sv. Franji Asiškom“. U njemačkoj
je oko četrdeset članova Udruge, a na
godišnjoj ih je skupštini zajedno sa suprugama bilo oko dvadeset. Predsjednik njemačke podružnice Udruge
je Marijan Dadić, a zamjenik Anto
Džoja. Na kraju mise knjigu Ivana Ugrina „Još Hrvatska nij' propala“, pred stavio je prof. Radišić. Tijekom objeda
u misijskoj dvorani, koja nosi ime kardinala Franje Kuharića, pridružio se i
autor Ugrin. Tekst i snimka: A. Polegubić
ŽIVA ZAJEDNICA 11/2013
19
20-21i_16-17 NZ 04.11.13 16:17 Seite 1
NAŠE ZAJEDNICE
STUTTGART-CENTAR
V
Hodočašće u Fatimu
jernici Hrvatske katoličke zajednice Stuttgart-centar bili su sa
svojim župnikom fra Zvonkom
Tolićem na hodočašću u Lisabonu i
Španjolskoj od 3. do 8. listopada.
baziliku posvećenu BDM, Bathalu i
poznati dominikanski samostan te baziliku Santa Maria da Vitoria, vjerske
i kulturne znamenitosti Porta te duhovno središte Portugala Bragu. Ho-
Šezdeset i jedan hodočasnik posjetio
je sveta mjesta u Fatimi, Santiagu de
Composteli, rodnu kuću sv. Ante Padovanskog, za kojeg Portugalci s ponosom kažu Lisabonskog. Također su
posjetili Alcobacu i velebnu gotičku
dočasnički su put krenuli u Fatimi, preko Santiaga na sjeverozapadu Španjolske, a završili u portugalskoj prijestolnici Lisabonu. Sveta mjesta, koji su
snažno utjecali na identitet Europe
kroz duga stoljeća u Santiagu te Ma-
FRANKFURT AM MAIN
Hodočašće u Asiz, Padovu i Rim
U
petak 11. listopada u 18 sati
dio ovogodišnjih krizmanika u
pratnji nekoliko odraslih, a
predvođeni fra Ivanom Čikarom i fra
Markom Domazetom-Lošom krenuli su
na hodočašće u Asiz, Padovu i Rim
(vidi sliku na zadnjoj stranici). Oko 6
sati ujutro 49 hodočasnika stiglo je u
Padovu u crkvu Sv. Leopolda Bog dana Mandića, gdje su slavili sv. misu. Potom su se uputili u obilazak bazilike Sv. Ante i nastavili put prema
Asizu. U Asizu su posjetili baziliku Sv.
Franje i potom se uputili prema Mariji Anđeoskoj i nakon kraćeg razgle danja nastavili svoj put prema Rimu.
U nedjelju 13. listopada su sudjelovali
na sv. misi s papom Franjom, koji je
preko te sv. mise, posvetio cijeli svijet Gospi Fatimskoj. Prije sv. mise susreli su se i s voditeljem skupine fra Ivicom Jurićem. Nakon sv. mise uputili
20
ŽIVA ZAJEDNICA 11/2013
su se u razgledavanje Rima, tako su
vidjeli Pantheon, Oltar domovine,
Forum, Coloseum, Piazzu Navone
itd., pa su se u predvečer vratili u samostan Cassa dei Piccoli Operai u
Riano, gdje su bili smješteni. U pone djeljak 14. listopada uputili su se prema crkvi Sv. Pavla izvan zidina, a potom su nastavili put prema katakombama, a nakon obilaska katakombi
vratili su se obići crkvu Sv. Ivana Late ranskog. Nakon pauze za ručak, obišli su Mariu Maggiore, Santa Croce,
te Santa Scale, na kojima su se zadržali jer se gotovo polovica hodočas nika uputila na koljenima preko svetih
skala. Još su posjetili i crkvu Sv. Petra
u okovima. U utorak 15. listopada ujutro uputili su se prema Piazzi Veneziji, pa su krenuli preko Corsa do Fontane di Trevi, preko Piazze di Spagna, do Piazzi del Populo. Zatim su kre-
rijinu svetištu i mjestu ukazanja pod svijestila su mnogim Europljanima 20.
stoljeća da se budućnost ne može
graditi bez ili protiv Boga. Dolaskom
u Fatimu dan su počeli odlaskom do
rodnih kuća Lucije, Franje i Jacinte te
završili sv. misom u bazilici, internacionalnom krunicom koju smo jednim
dijelom predvodili te mističnom procesijom sa svijećama. Jutarnja molitva križnog puta, meditacije na pojedinim postajama, molitva krunice i koloplet religioznih pjesama na mnoge
je ostavio poseban dojam. U Santiago de Composteli nastojali su i hodočasnici proći manji dio puta. Svi hodočasnici, bez obzira na bolest ili godine, nisu htjeli propustiti dvosatno
hodočašće. Velebna katedrala sv. Jakova, koju je nagrizao zub vremena,
svjedok je koji se upisao u svijest kršćanske Europe. Na internacionalnoj
misi se našla i skupina protestanata iz
Norveške. Ponosni su bili i hrvatski
hodočasnici jer su se tu nedjelju nad
grobom sv. Jakova za vrijeme sv. mise na hrvatskom pjevale i hrvatske
duhovne pjesme. Rodna kuća sv. Ante, ovoga puta Lisabonskog, bilo je
mjesto posljednje sv. mise na hrvatskom jeziku na tom hodočasničkom
putu. Posjet najljepšem samostanu na
svijetu, odakle se putovalo otkrivati
novi svijet, samostanu sv. Jeronima
bio je posljednja postaja.
www.franjevci-split.hr
nuli prema crkvi Sv. Jeronima i Vatikanu, gdje su obišli baziliku Sv. Petra,
jer za to u nedjelju nisu imali vremena. Mnogi su se zadržali u molitvi
ispred groba budućeg sveca pape
Ivana Pavla II. fra Marko Domazet-Lošo
BERLIN
Pokrenuta
internet stranica
misije
H
rvatska katolička misija Berlin pokrenula je svoju internet stranicu. U tom povodu
fra Petar Čirko, voditelj misije,
piše: „Na ovoj ćete stranici moći
naći sve obavijesti i važne događaje iz života naše misije, kao i
misli za obogaćenje vašega duhovnog života“. Stranica se nalazi
na adresi: www.hkmberlin.de n
20-21i_16-17 NZ 04.11.13 16:17 Seite 2
IN MEMORIAM
†
S
vetinka Luša, rođ. Peran rođena je 8. ožujka 1949. godine
u Grebaštici. Četrdeset pet godina bila je u braku sa suprugom
Borisom. Trideset sedam godina
živjela je, radila i odgajala svoju
djecu u Korbu. Sa suprugom je bila aktivna članica Hrvatske katoličke zajednice Waiblingen, a tako je
odgajala i svoju djecu Marinelu,
Marijetu i Antu. Strpljivo je nosila
†
U
Svetinka Luša rođ. Peran
(8. 3.1949.— 8.8.2013.)
svoje križeve i svoju tešku bolest.
Zadnje trenutke provela je uz molitvu, toplinu i podršku svoje obitelji,
koju su prihvatili kao Božju milost i
vrijeme oprosta.
Okrijepljena svetim sakramentima predala je 8. kolovoza svoju
plemenitu dušu milosrdnom Bogu.
Dostojanstveno je ispračena sa suzom u oku i boli u srcu 10. kolovoza. Ispračaj je bio u Korbu, a riječi
utjehe i molitve, uputio je fra Ivan
Macut uz pratnju crkvenog zbora iz
Waiblingena pod ravnanjem pastoralnog referenta HKZ Filderstadt i
Nürtingen Ivana Ivankovića.
Veliki broj rodbine i prijatelja
oprostili su se uz molitvu i krunice u
kući pokojnice. Pokopana je 12. kolovoza na gradskom Groblju Kvanj
u Šibeniku. Sv. misu zadušnicu predvodili su fra Ante Budimir i fra Ivan
Ćupić u crkvi Gospe od Zdravlja na
Brodarici. Svetinka je bila uzorna
supruga, majka, baka i punica.
ZAHVALA
U povodu smrti voljene supruge,
majke bake i punice
Svetinke Luša, rođ. Peran
izražavamo duboku zahvalnost
cijeloj obitelji, rodbini, prijateljima,
kolegama i znancima na svim izrazima sućuti i toplim riječima utjehe u
bolnim i teškim trenucima.
Hvala Ti, Svetinka, za svaku
izgovorenu riječ. Hvala Ti na životu
i ljubavi koju si širila među nama i
oko nas.
„Sjaj svijeće i molitve naše
neka Te prate, kad ne mogu
da nam Te vrate.“
S ljubavlju i ponosom čuvamo
uspomenu na TEBE.Vječno si u našim mislima i molitvama.
Tvoja obitelj
Nikola (Niko) Žilić
(3.5.1932.—11.8.2013.)
nedjelju 11. kolovoza u bolnici u Petrinji nakon duge i teške bolesti u svojoj 81. godini života, opremljen svetim otajstvima, preminuo je Nikola Žilić, zvani Niko. Niko je rođen 3. svibnja
1932. godine u Proslapu, u župi Rama - Šćit, od roditelja Jele r. Filipović i Miška Žilića. Imao je teško djetinjstvo i život, jer je u Drugom
svjetskom ratu ostao bez oca, pa je
sa svojom majkom morao brinuti za
svoju obitelj, dva brata i sestru. Bio
je čovjek naravan i narodnjak, pošten i nadaren te je znao je sve raditi. Bavio se svim i svačim i tako uzdržavao svoju obitelj. Brak je sklopio s Jelom (rođenom Markešić)
1952. godine u Rami. Sa suprugom
je rodio te hrvatski i kršćanski odgojio šestero djece: Miška, Juru,
Anu, Vinka, Milu i Mirka, koji su se
svi, sa svojim obiteljima, razasuli po
„bijelom svijetu“. I Nikola je morao
dva puta napuštati svoj dragi i lijepi kraj. Prvi put za vrijeme „potopa”
kada su komunističke vlasti potopile
prekrasne Ramske doline sa nakanom raseliti Hrvate katolike. Povlači
se tada u proslapske planine sa svojom obitelji. Drugi put bježi iz svoga rodnog mjesta devedesetih godina za vrijeme Domovinskog rata.
Našli su svoj novi dom u Moslavini
(u Popovači) kao i puno drugih
Ramljaka. Godine 2003. Niko i Jela slavili su svoj zlatni jubilej braka
u Popovači. Velika i brojna obitelj
je bila sva na okupu. Uz njegovo
šestero djece (5 sinova od kojih je
Miško najstariji i kćer Ana) bili su 6
momaka unuka i 6 cura unuka, 2
praunuka i 1 jedna praunuka, što
im je svima ostalo u neizbrisivom
sjećanju. Sprovod i sv. misa zadušnica Nike Žilića bili su dan pred
Veliku Gospu, 14. kolovoza, u Popovači na kome se opet skupila cijela
obitelj, rodbina i mnogi prijatelji. U
Hrvatskoj katoličkoj misiji Siegen,
gdje živi njegov najstariji sin Miško
s obitelji, sa župnikom i s okupljenim vjernicima slavili su sv. misu za
dušu njegovu, te su Bogu zahvalili
za dar njegova života i mnogih života koji su iza njega ostali.
don Vinko Puljić
ŽIVA ZAJEDNICA 11/2013
21
22-23a_22-23djecji.. 06.11.13 09:23 Seite 1
djeČji kutak
H.Barten, www.pixelio.de
Napisala i priredila: Željka Čolić
Drage mlade čitateljice i čitatelji!
S
tudeni nam donosi studene dane i jesensko vrijeme. Za vaše
vedrije raspoloženje pripremili smo vam zanimljivu temu o hrvatskom grbu. Ostanite nam dobro i uživajte u jesenskoj prirodi!
Posloži slova i dobit ćeš 5 pojmova u svezi s grbom
HOVŠACANI
TIŠT
MALADJACI
VOSLAJANI
ARTIS
■■
■■
■■
■■
■■
■■
■■
■■
■■
■■
■■■■■
✍
■■■■■
■■■■■
■
Iz 1495., nalazi
se u Innsbrucku
?
Pitalice?
I zg ub l j e n e r i j e či
?
Upiši riječi na odgovarajuće mjesto
crvene — pet — Dubrovačke —
povijesni — službeno — grafičar —
poznati — dvadesetpet — štita
1) Od koliko polja se sastoji
hrvatski grb?
a) dvadeset
b) dvadeset pet
c ) dvadeset dva
Grb Republike Hrvatske _ _ _ _ _ _ _ _ _ je hrvatski grb,
koji se nalazi na hrvatskoj zastavi. Ima oblik štita, te je dvostruko podije ljen vodoravno i okomito u _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ crvenih i bijelih (srebrnih) polja. Prvo polje u gornjem lijevom kutu štita je
_ _ _ _ _ _ boje. Iznad tog glavnog šahovskog _ _ _ _ _
nalazi se kruna u obliku pet manjih štitova s hrvatskim povijesnim grbo vima, koji predstavljaju _ _ _ regija Hrvatske. Od lijeva na desno su
poredani ovim redoslijedom: najstariji _ _ _ _ _ _ _ grb Hrvatske (Zagreb i okolica ), grb _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Republike, grb Dalmacije, grb Istre i grb Slavonije. „Šahovnica“, kako se grb često naziva, je _ _ _ _ _ _ _ _ u uporabi od 21. prosinca 1990.
g., a _ _ _ _ _ _ _ _ Miroslav Šutej je načinio njegov dizajn.
2) Najstariji grb u kruni sa zlatnom zvijezdom Danicom i
mladim mjesecom je?
a) grb Splita i okolice
b) grb Dubrovnika i okolice
c ) grb Zagreba i okolice
3) Koji hrvatski kralj je po
legendi igrao šah protiv
mletačkog vladara?
a) kralj Držislav I.
b) kralj Tomislav
c ) kralj Zvonimir
Znate li…
4) Dalmatinski grb sadrži u štitu
na plavom polju tri žute
glave koje životinje?
postoji legenda kako je hrvatski kralj Stjepan Držislav (+997.),
• da
zarobljen od Mlečana (Republika Venecija) igrao šahovski meč
•
22
ŽIVA ZAJEDNICA 11/2013
Rješenje:1b, 2c, 3a, 4c, 5b
•
protiv venecijanskog dužda Petra II. Orseola, pobijedio tri partije
i tako zadobio slobodu i spriječio ratovanje. Nakon toga je stavio
šahovsku ploču u svoj grb
da se jedna od najstarijih slika šahovskog grba kraljevine Hrvatske iz 1495. godine nalazi u Innsbrucku na pročelju svoda kuće
gradskog suca tkz. „Stadtrichter-Zeller-Haus”.
da je vjerojatno nastanak hrvatskog grba potaknuo habsburški car
Maksimilijan I. nakon dogovora u Požunu od 7. studonog 1491.
godine
a) medvjeda
b) vuka (psa)
c ) leoparda (lava)
5) Na istarskom grbu u štitu se
nalazi žuta koza s
a) plavim papcima i rogovima
b) crvenim papcima i rogovima
c ) zelenim papcima i rogovima
22-23a_22-23djecji.. 04.11.13 17:43 Seite 2
SVijet MLadiH — juGeNdWeLt
Biti kršćanin je stil života
„Christsein ist nun mal kein Hobby! Das ist ein Lebensstil!“
Na portalu kath.net objavljen je sljedeći prilog Katharine Euchler iz Schillingsstadta.
„Da, dobro, ako se tako gleda, moram ti uistinu dati za pravo, tada je
pobačaj ubojstvo“.
Ha! Sad je cijeli razred na redu. Tu
su svi argumenti, koji se mogu zamisliSnimka: www.centar-zdravlja.net
P
onedjeljak, treći sat, engleski —
rad u skupini: Pitanja za interview
s jednom poznatom osobom (na
engelskom, dakako). Članovi moje skupine žele pitati Angelu Merkel. Svi razmišljaju, što bi je mogli pitati.
Tiho mrmljam: „Why isn’t abortion prohibited in this country?” („Zašto pobačaj nije zabranjen u ovoj
zemlji?) Sam, koji sjedi pokraj mene,
se namrštio: „Zašto baš to?”
Jani i Tesa ne shvaćaju zapravo,
što ja to imam protiv pobačaja. Počinjemo raspravu, u koju se miješaju
Inga i Angelique sa stola ispred nas.
Raprava se između sata engleskoga
i matematike prenijela na cijeli razred. Naš nastavnik matematike ulazi
u razred, ali nitko na njega ne obraća pozornost. „Ljudi! O čemu to toliko
raspravljate?”
„O pobačaju!”
Profesorov pogled je pun nerazumijevanja.
„Da, jer Katharina je sasvim protiv toga i tako …“
Gospodin Sonntag razmišlja.
„Dakle, možemo nastaviti rapravu, ali
sustavno. Sad vas molim za znak rukom: Tko je za pobačaj?“
Mnoge ruke se podigoše.
„Okay. A tko je protiv pobačaja?“
Ja dižem ruku i okrećem se, nadajući se kakvoj-takvoj podršci, ali
sam jedina. Gospodin Sonntag izgleda začuđeno. S time zacijelo nije računao. „Hm, Katharina, čini se da trebaš nekoliko jakih argumenata!“
Ne moram dugo razmišljati: „Sasvim jednostavno: pobačaj je ubojstvo
djeteta. Ne razumijem: Kad se dijete
baci u vrećicu za smeće i odloži u šumi, za to stigne kazna. Kad se izvrši
pobačaj, nema kazne. Zašto?“
Eto rečenice, koju tako volim:
„Da, ali to još nije čovjek!“
Uzdišem.
„Čovjek je čovjek od oplodnje jajne i sjemene stanice“.
Možda je smiješno, ali ove riječi
mi nisu zaista neugodne u tolikoj skupini. „Od tog trenutka je već sve određeno: boja kose, boja očiju, jake i slabe strane, osobnost …“ Gospodin
Sonntag me iznenadi, kada reče.
ti: silovanje, trudnoća maloljetnih djevojčica, invalidno bolesno dijete — i jedan argument koji još nikad nisam čula: „Da, ali zamisli da dijete živi u jednom asocijalnom okolišu, bez ljubavi,
a roditelji mu ne mogu ništa dati, jer
Pobačaj je najveća uvreda
Boga, jer se njime uništava
ono najvoljenije što je Bog
stvorio.
nemaju novca. Zar u tom slučaju nije
bolje da dijete prije toga umre!“
Hej? Kakve to veze ima s temom?
Rasprava je išla gore-dolje, uvijek
s istim argumentima u različitom obliku — dok nije zazvonilo za stanku.
Odlazim nešto pojesti. Kad sam se
vratila, Jeaninnine je viknula pred cijelim razredom: „Čuj, ti, je li to što nosiš ozbiljno pojas nevinosti?”
Potvrđujem klimanjem glavom, jer
ja zaista nosim prsten na ruci, kao
simbol za to da ne želim imati sex prije sklapanja braka.
Arne povika: „Ne pričaj gluposti!”
Simone želi pod svaku cijenu pogledati prsten.
„Ja to činim, jer moja vjera jasno
određuje što je dobro, a što loše.”
Nakon te moje izjave uslijedila je lavina uzbuđenja i neshvaćanja.
Rahel kaže: „Da to, dakle, činiš
radi Boga, shvaćam još, ali radi
Crkve …!“
Jeannine govori: „Ja to ne bih mogla. Zaista ne!”
Inga kaže: „Ne razumijem zašto
dopuštaš da ti tvoja vjera tako određuje život”.
Odgovaram: „Biti kršćanin nije
hobby. To je moj stil življenja!”
Mišljenja čitatelja
Puno sreće
Prilikom čitanja bio sam rastrgan.
Promjena zakona o pobačaju nema
nažalost nikakve prilike na uspjeh.
Dugo mi je vremena trebalo za ovu
spoznaju. Mogu ti samo savjetovati
da se angažiraš u savjetovalištu i da
pomažeš, jer inače ideš glavom kroza zid. Druge predodžbe zvuče lijepo, ali razgovarajmo o tomu za tri-četiri godine.
Katharina
Draga Katharina! Neka te Bog
blagoslovi za tvoje svjedočanstvo. Kaži svojim kolegicama i kolegama da ti
zbog toga čekaš, jer od svoga budućega muža želiš biti ljubljena i poštovana čistim srcem, a ne biti svedena
na seksualnost. Tvoje kolegice i kolege trebali bi bolje pogledati na brakove ili bolje reći na rastave svojih roditelja. Pobačaj je najveća uvreda Boga, jer se njime uništava ono najvoljenije što je Bog stvorio. Svako dobro!
Ti si super-djevojka, Katharina
I sigurno ćeš jednoga dana biti super-supruga.
I opet …
Jedno snažno svjedočanstvo 15godišnje djevojke. Hvala ti i Bog te
blagoslovio!
Respekt!
Iznimno hrabro! Samo naprijed!
Ovakva sjedočanstva ohrabruju i daju nadu. Možda ćeš ovim uspjeti uvjeriti i druge mlade.
Svaka čast, Katharina!
Više je nego znakovito da jedna
djevojka u tvojim godinama s toliko
hrabrosti, takoreći „sama protiv svih”
daje ovakvo svjedočanstvo. Na njega
bi se trebali ugledati i duhovnici. Ispravno je to što činiš, ne daj se smesti!
Odmah te uključujem u svoje molitve i
neka te Bog blagoslovi! Priredio: T.G.
ŽIVA ZAJEDNICA 11/2013
23
24-25i_24 04.11.13 19:00 Seite 1
KRIŽALJKA
BAYREUTH
Zlatni bračni jubilej
D
ana 11. listopada 1963. godine vjenčali su se Ana
i Pavo Mikić. Rođeni su u bosanskoj Posavini, Ana
u selu Kostrću, a Pavo u selu Vidovicama. Upoznali su se na proslavi sv. Ante u Kostrću. Nakon tog upoznavanja Pavo je morao dvije godine služiti vojsku. Nakon
dolaska iz vojske Ana ga je čekala. Te iste godine Pavin
brat, Josip, slavio je svoju mladu misu tako da ih je i on
vjenčao u selu Tolisa, u Aninoj župi po starom običaju u
župi mlade. Godine 1964. rodio im se prvi sin Marijan,
dvije godine kasnije rodio se i sin Marko. Zatim Ana i Pavo napuštaju svoju domovinu i 1967. odlaze u Njemačku.
Od tada žive u Bayreuthu u sjevernoj Bavarskoj i tu im se
1976. i rodila kći Katarina. U Bayreuthu su Ana i
Pavo bili među prvim koji su išli na misu na hrvatskom jeziku tako da se i danas svake nedjelje u domu za starije
osobe „St. Martin“ u Bayreuthu slavi misa na hrvatskom
jeziku. Tako je i vlč. Marko Pavletić 13. listopada u krugu
obitelji i prijatelja predvodio svetu misu za slavljenike. Na
slavlju je bio i unuk Danijel iz Aschafenburga, a rodbina
Pavo Mikić
je došla i iz Županje.
NAGRADNA KRIŽALJKA
Martinje, 11. studenoga
O blag-
Mariofil danu se
blagosSoldo
livlja …
TomiUgled, Željezni slav
nadmoć dio rala Neralić
Glumica
Lupino
Instinkt
Rješenje poslati najkasnije do 1. prosinca
Italija
Zakon o Uska
ChaplipoduRanko
dugačka nova
zećima nit (mn.) supruga Urugvaj Boban
Izraelski Priručni
narodni … ili
strojni …
junak
Svetac,
zaštitnik
vinogradara i vina
Plesna
zabava
Pašnjak,
livada
Makedonsko kolo
Glumica
Karić
Glavni
grad
Angole
Makarska
Južnoafr.
biljka
Papa iz
7. stoljeća
Atletičar
Boldon
Popis
imena
Ognjen
Naglić
Glumica
Kolesar
Gospo đa, da ma ( tal. )
Pristaša
carizma
„Litra“
Ovamo
Izvorna
djela
Glavni
grad
Grčke
Zamjenik biskupa
Ivo
Tijar dović
24
Papin
godišnji
prihod
Stupa,
mužar
Telur
Grčko
slovo
Glumac
Diesel
Rimski
car
Glumica
Berisha
Tanko
antičko
platno
Zlatni …
ili žen ski …
ŽIVA ZAJEDNICA 11/2013
Dušik
Tomislav
Ivčić
24-25i_24 04.11.13 19:00 Seite 2
NAŠE ZAJEDNICE
KEVELAER
34. hrvatsko hodočašće
T
radicionalno 34. hodočašće Hrvata iz hrvatskih katoličkih misija
iz regije Sjeverna Rajna i Vestfalija organizirano je u subotu 5. listopada u marijansko svetište Gospe Tješiteljice žalosnih u Kevelaer, u organizaciji HKM Moers i njezina vodite-
godine okupili u velikom broju kod
Majke Božje Tješiteljice žalosnih kako
bi iznova osjetili u njezinu okrilju trenutke svoga vjerskog i narodnog zajedništva. Ujedno je zahvalio rektoru
svetišta vlč. Rofu Lohmannu na gostoprimstvu. Mons. Devčić, koji je i
Svečano misno slavlje predvodio je i propovijedao mons. Ivan Devčić
lja fra Luke Šarčevića. Svečano misno
slavlje u Gospinoj bazilici u svetištu
predvodio riječki nadbiskup mons.
Ivan Devčić u zajedništvu s o. Šarčevićem, predstavnikom regije i voditeljem HKM Wuppertal fra Josipom Repešom, tajnikom Riječke nadbiskupije
vlč. Velimirom Martinovićem te s još
osam svećenika, koji su došli na hodočašće s vjernicima iz svojih misija.
Hrvatskim vjernicima iz Njemačke pridružili su se i Hrvati iz Hrvatske katoličke župe Sv. Nikole Tavelića iz Nizozemske sa sjedištem u Rotterdamu,
predvođeni župnikom fra Jurom Tokalićem. Misnom slavlju pribivalo je i više hrvatskih redovnica koje djeluju na
području Gornje Rajne i Vestfalije.
Prije misnog slavlja išlo se svečano u ophodu od sakristije do u
crkvu tijekom koje su nošeni križ, zastava HKM Moers s likom Gospe Tješiteljice žalosnih u Kevelaeru i sv. Leopolda Bodana Mandića, papinski
stijeg te stjegovi država Hrvatske i
Bosne i Hercegovine. Na početku misnog slavlja sve je pozdravio uime organizatora o. Šarčević koji je pritom
izrazio radost što su se vjernici i ove
2007. godine predvodio misno slavlje
i propovijedao na hrvatskom hodočašću u Kevelearu, u uvodnoj riječi
istaknuio je kako se kod hrvatskih vjernika, bez obzira gdje ih se susreće,
osjeća pobožnost prema Blaženoj
Djevici Mariji. „Živimo u vremenima
koja su teška i koja nadilaze naše
ljudske mogućnosti. Hvata nas strah,
beznađe. Znamo da ćemo i u takvim
situacijama dobiti pomoć od Nebeske
Majke Marije.“
Mons. Devčić je u propovijedi
istaknuo kako nema istinskog susreta
s drugom čovjekom osim u Bogu i nema susreta s Bogom, ako se ne događa susret s braćom i sestrama. „Hodo čašće stoga nije običano ljudsko
putovanje, već putovanje u Bogu. Pritom je važno očistiti srce od grijeha i
ispuniti ga milošću Božjom.“ U prikaz nim darovima djevojke u hrvatskim
narodnim nošnjama prenijele su cvijeću, cvijeće, križ, Bibliju, kruh, hostije, grožđe i vino. O. Šarčević je na
kraju zahvalio o. nadbiskupu i hodočašnicima. Na kraju misnog slavlja
mons. Devčić je prenio vjernicima
pozdrave iz domovine. Kazao je ka-
ko se u domovini osjeća strah zbog
nezaposlenosti, strah od izumiranja.
„Ove se godine u prve razrede osnovne škole upisalo 4000 djece manje nego prošle godine. Zato je važno opredijeliti se za život, za civilizaciju života. Nemojmo se ispričavati
kako za to nemamo uvjeta. Naši roditelji, djedovi i bake, nisu ni izdaleka imali uvjete u kojima mi živimo, a
ipak su više vjerovali životu i opredjeljivali su se za rađanje i život. Nastojte također svoju djecu odgajati u
kršćanskoj vjeri. Svjedoci smo u domovini da se kršćanska vjera, tradicija i običaji rastaču pod udarima bezboštva i sekularizacije. Oduprimo se
tome živeći osobno svoju vjeru, živeći
je u svojoj obitelji onako kako smo to
činili u svojoj domovini. Onaj kojega
jedino tebamo slijediti jest Gospodin
Isus Krist i ono što nas uči Crkva. Ona
nas je sačuvala kao narod, ona nas
može sačuvati i danas i kao narod i
kao pojedince. Učite svoju djecu
hrvatski jezik. Govorite s njima hrvatski u svojoj obitelji. Učite ih ljepoti i
ljubavi prema našoj domovini — Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Neka vaša
djeca kad dođu u domovinu govore
sa svojima našim lijepim hrvatskim jezikom. Ustrajte u poučavanju svoje
djece u hrvatskim običajima, hrvatskom jeziku, kulturi i ljubavi prema domovini”, poručio je mons. Devčić u
svoje ime i uime svih hrvatskih biskupa iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Misno slavlje, koje završilo zahvalnom pjesmom „Te Deum”, uveličali su
članovi zborova iz više hrvatskih
misija pod odrguljskom pratnjom Joze
Jerkovića. Nakon misnog slavlja išlo
se do Gospine Kapele Milosti ispred
koje se molila molitva Gospina pozdravljenja. U popodnevnim satima
vjernici su se okupili ispred Kapele
Milosti odakle su u ophodu zajedno s
mons. Devčićem i svećenicima išli iz
svetišta, kroz Hrvatsku ulicu do
Hrvatskog križa moleći Gospinu krunicu i pjevajući hrvatske marijanske
pjesme. Ispred Hrvatskog križa bila je
Služba riječi u sklopu koje je mons.
Devčić održao nagovor. Prije misnog
slavlja vjernici su imali prigodu za
ispovijed i osobne molitve, a sudjelovali su organizirano u pobožnosti
križnoga puta, koji je predvodio vodi telj HKM Siegen vlč. Vinko Puljić. U
toj se prigodi molio „Hrvatski iseljenički križni put” autora dr. Adolfa
Polegubića uz sudjelovanje Joze
Čirka, autora i drugih vjernika.
Tekst i snimka. Adolf Polegubić
ŽIVA ZAJEDNICA 11/2013
25
26 Sale_26 Sale 04.11.13 17:43 Seite 1
šale — SavJeti — ReCepti
Sve zna
Dolazi Mate u salon kupiti auto,
a prodavač mu objašnjava:
— Ako ste na otvorenoj cesti troši
7 litara, a u gradu troši 9…, nato
ga Mate prekine:
— Oprostite što vas prekidam, ali
kako auto zna da je u gradu?
Ne sjeća se
Učitelj ulazi u razred i odmah
počne ispitivati:
— Ti dolje u kutu, ponovi što smo
učili prošli put?
— Pa znate, ne sjećam se …
— Zar nisi ponovio lekciju?
— Nisam … Sinoć sam kartao s
ekipom, malo više se cugalo, došao
sam kući tek ujutro.
— Kako te nije sram! Tako, znači!
Što ti uopće radiš u školi?
— Zvali su me iz ravnateljevog kabineta … Došao sam vam popraviti
radijator …
Odgoj
— Draga svekrvo, nemojte me,
molim Vas, učiti kako da odgajam
svoju djecu. Živim s jednim vašim
djetetom, i vjerujte mi, uopće nisam
zadovoljna rezultatima.
Slavonski
…
Tko je najveći papučar u selu?
Onaj koji potroši više šljiva na
pekmez nego na rakiju!!!
Križaljka
—
Ispunjava Ante križaljku.
Luka u Španjolskoj??
Ante piše: Modrić!!!
Razlika
Koja je razlika između mobitela i supruge?
Za mobitel kupiš bon i pričaš, a
ženi daš cijelu plaću i moraš šutjeti.
U zatvoru
Učitelj pita učenike:
— Gdje je subjekt u rečenici:
„Lopov je uhvaćen?“
— Ivica brzo odgovori:
— U zatvoru!
26
ŽIVA ZAJEDNICA 11/2013
Komunikacija — temelj bračnog odnosa
J
edna od najvažnijih osobina po
kojoj se razlikuju sretni i nesretni
parovi je način na koji međusobno
komuniciraju. Sretni partneri otvoreno
i iskreno komuniciraju, trude se rješavati probleme, iznose svoje misli, izražavaju svoje osjećaje, pokazuju međusobno razumijevanje te nastoje probleme sagledati iz perspektive partnera. Nesretni partneri izbjegavaju,
ublažavaju ili ignoriraju sukobe, ne
žele raspraviti problematične stvari,
destruktivno komuniciraju (kritiziraju,
ne slažu se, tuže se, daju sarkastične
primjedbe itd.), a za probleme u odnosu okrivljuju partnera.
Komunikacija se uvijek odvija na
dvije razine: verbalnoj (govorno sporazumijevanje) i neverbalnoj (ton i boja glasa, kontakt očima, držanje tijela, mimika, gestikulacija …). Neverbalna je komunikacija često značajnija od verbalne, jer ju je vrlo teško kontrolirati i „cenzurirati”. Neusklađenost
verbalne i neverbalne komunikacije
(npr. govorite jedno, a u držanju i tonu glasa se vidi da zapravo ne mislite tako) najčešći je okidač za sukob
partnera. Zato govorite ono što poka-
zujete! Nadalje, jedan od glavnih preduvjeta dobre komunikacije, uz poštovanje i zainteresiranost za partnera,
jest aktivno slušanje. Ono se odnosi
na stalno praćenje verbalnih i neverbalnih poruka partnera, ponavljanje
primljene poruke vlastitim riječima (kako bi se izbjegao nesporazum) te traženje dodatnih objašnjenja.
Sukobi su neizbježni i normalni u
bilo kojem dugotrajnom odnosu, pa
tako i u braku. Stoga ih ne treba izbjegavati, već ih treba rješavati. Izbjegavanje razgovora o međusobnim
neslaganjima obično dovodi do porasta nezadovoljstva i neraspoloženja, što u konačnici najčešće rezultira
potpunim emocionalnim udaljavanjem
partnera. Dakle, način na koji supružnici izlaze na kraj s konfliktima određuje kvalitetu i trajanje njihova odnosa. Komunikacija je sposobnost izražavanja osjećaja, misli ili ideja s povjerenjem da će ih partner otvoreno
prihvatiti. Komunikacija je temelj bračnog odnosa, ključ zajedništva i funkcioniranja svake uspješne veze.
Izvor: www.nasa-obitelj.com;
preuzeto s www.bitno.net
Janjeći kotleti sa
špinatom
Sastojci za 4 osobe: 8 janjećih kotleta; 100 ml SMS maslinovog ulja; 8
malih rajčica; 2 grančice bosiljka; papar; 600 g kuhanog i ohlađenog nat. Malo ga posolite, popaprite i na
krumpira; 50 g maslaca sol; papar; srednjoj vatri pržite nekoliko minuta
60 g SMS crnih maslina; 1 Zamrznu- povremeno miješajući.
Posluživanje: Janjeće kotlete posti špinat Podravka;1 žlica Vegete.
Priprema: Kotlete operite, posuši- lužite s pripremljenim krumpirom i špite, pa ih na zagrijanom ulju (50 ml ) natom.
www.vegeta.com.hr
popecite s obje strane. Zatim dodajte rajčice narezane na pola,
RJešeNJe iz pROšlOg bROJa
listiće bosiljka, 1 žlicu Vegete i
popaprite. Sve zajedno kratko
b a K a ■ Č a b R U N i Ć i
popecite uz lagano miješanje.
U m O t v O R ■ i ■ a d a m
Ohlađeni krumpir grubo zgnje l O m ■ S p a v a l O ■ l e
čite i stavite u tavicu na zagrijani
e R O t ■ O R O ■ a p O e N
maslac. Pospite ga naribanim
š ■ R a z R e d ■ N a R ■ a
muškatnim oraščićem, malo ga
■ i K a d ■
i p e ■ U
posolite, dodajte nekoliko listića
■ š O K a C
Ć U ■ O b
bosiljka, crne masline i kratko ga
■ l U K a
■ Ć ■ U m a
popecite dok ne dobije lijepu
z a m O R
■ e K l e R
zlatnu boju. U tavicu stavite preostalo maslinovo ulje, pa kad se
zagrije dodajte prethodno odmrznuti i lagano ocijeđeni špiNagrađen: Nikola Sarić, Lindlar
02u.27_02u.27farbs.II 04.11.13 18:01 Seite 2
NAŠE ZAJEDNICE
RÜDESHEIM/EIBINGEN
Hodočašće sv. Hildegard von Bingen
U
subotu 19. listopada franjevački trećoreci ( FSR ) iz
Hrvatske katoličke župe
Frankfurt na Majni sa svojim duhovnim asistentom fra Ivanom Čikarom,
posjetili su Rudesheim-Eibingen s
nakanom hodočašćenja njemačkoj
svetici i crkvenoj naučiteljici Hildegard von Bingen. Toga dana smo u
ranim jutarnjim satima, (dio FSR-a,
njih 21) s tri oveća automobila krenuli iz Frankfurta n.M. prema Eibingenu. Po dolasku u Eibingen, u crkvi
koja je posvećena Sv. Ivanu Krstitelju u župi Sv. Hildegard, slavili su
sv. misu, na kojoj se kao domaćin
pridružila s. Hiltrud. S. Hiltrud je nakon sv. mise održala uz meditativni
početak i kraj, jako živopisno, predavanje o sv. Hildegard. Naime, u
toj crkvi se nalazi i sarkofag sv. Hildergard s njenim posmrtnim ostacima. Nakon pozdrava
sa s. Hiltrud i kratkog fotografiranja, krenuli su prema samostanu benediktinki sv. Hilegard. Veliki samostan, koji s
crkvom dominira krajolikom prepunim vinogradima (i časne sestre tog samostana imaju svoje vinograde, koje same
obrađuju i proizvode vlastito vino). Tu nas je dočekala
s. Marija Magdalena Tikvić, koju su mnogi od prije poznavali, jer je Hrvatica koja je svoj dobar dio života proživjela u Frankfurtu. S. Marija Magdalena je prikazala film
o životu časnih sestara tog samostana i održala kratki nagovor o svom pozivu. Potom su u 12 sati u crkvi sudjelovali
BERLIN
O
na svečanoj pjevanoj molitvi na latinskom jeziku. Nakon
kratkog razgledavanja krenuli su na ručak, koji je bio zakazan u restoranu Gasthof Krancher. Nakon ručka u malo opuštenijoj atmosferi krenuli su u Kloster Eberbach,
Eltville. Veliki i lijepi samostan s velikom crkvom u kojem
više ne žive redovnici, nego se koristi kao turistička atrakcija. Dobar dio samostana je očuvan iz vremena kada se
u njemu živjelo, kao što je crkva, bratska dvorana, prostorija sa presama i vinski podrumi! Veliko bogatstvo
umjetnina se moglo vidjeti i u samostanskom muzeju. Tu je
J. B. ( FSR )
i završio naš posjet sv. Hildegard.
Hodočašće u Rim i Asiz
d 8. do 12. listopada vjernici iz Hrvatske katoličke
misije iz Berlina zajedno sa svojim dušobrižnikom
dr. fra Ivanom Macutom hodočastili su u Rim i
Asiz. Na hodočašće se krenulo zrakoplovom iz zračne
luke Tegel-Berlin. Po dolasku pošli su u baziliku Sv. Pavla
izvan zidina. U popodnevnim satima pridružio im se fra
Ivan Režić, student u Rimu, koji ih je vodio i hodočasnicima pobliže objašnjavao mjesta koja su posjetili. Tako su
taj dan još posjetili i baziliku Sv. Ivana Lateranskog, Svete stepenice, Colosseum, Piazzu Veneziu te Forum Roma-
num. Po povratku u hotel uslijedila je sv. misa i večera. U srijedu 9. listopada sudjelovali su na općoj
audijenciji srijedom na trgu Sv. Petra u Vatikanu.
Na trg su stigli oko 9 sati. Posebno su bili ponosni jer je
među pozdravljenim skupinama hodočasnika, bila i hrvatska misija iz Berlina. Imali su sreću da su toga dana papu
Franju izbliza vidjeli dva puta. Nakon audijencije, uz
pratnju službenog vodiča, pošli su u razgledanje starog
Rima: Piazze Navone, Panteona, Fontane di Trevi, Piazze Spagna. Oko 17 sati pošli su prema bazilici Sv. Marije Velike, gdje ih je dočekao fra Ivan Režić te objasnio
značenje te bazilike. Trećega dana, u četrtak 10. listopada, pošli su do bazilike Sv. Petra u Vatikanu. Slavili su sv.
misu u Campo Santo te su potom, uz pratnju službenog vodiča, pošli u razgledanje same bazilike Sv. Petra te su se
pomolili na grobu bl. Ivana Pavla II. Popodnevni dio programa ispunili su posjetom vatikanskim muzejima te Sikstinskoj kapelici. Četvrtoga dana, u petak 11. listopada,
posjetili su Asiz. Pošli su autobusom uz duhovnu pratnju fra
Ivana Režića koji ih je taj dan pratio i tumačio sveta mjesta. Ponajprije su posjetili Porcijunkulu, te su se zatim uputili prema bazilici Sv. Franje. Posjetili su i rodnu kuću sv.
Franje, crkvu Sv. Klare te baziliku Sv. Rufina, gdje su slavili sv. misu. U večernjim satima vratili su se u Rim. Povratak u Berlin bio je zakazan za subotu 12. listopada. Pošli
su u zračnu luku Fiumicino te su se u popodnevnim satima
www.franjevci-split.hr
sretno vratili svojim kućama.
ŽIVA ZAJEDNICA 11/2013
27
01und28u_ 01und28 II 01.11.13 19:45 Seite 1

mjesec listopad

01und28 II - KROATENSEELSORGE IN DEUTSCHLAND

01und28 II - KROATENSEELSORGE IN DEUTSCHLAND

01und28 II - KROATENSEELSORGE IN DEUTSCHLAND

NIKOLA Br 46(359).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

Vijenac 521 - Cantieri Teatrali Koreja

zaručnički tečaj - Župa Sveti Križ Začretje

INFORMATIVNO-PASTORALNI LISTIĆ

01und28 II - KROATENSEELSORGE IN DEUTSCHLAND

Prikazanje Gospodinovo

DRAGI ŢUPNIČE HVALA VAM! - Svi Sveti

01und28 II - KROATENSEELSORGE IN DEUTSCHLAND