Strateški program znanstvenih istraživanja Klinike za dječje bolesti Zagreb, 2015-2020. Prosinac, 2014. Sadržaj | SADRŽAJ 1. OSNOVNI PODACI ……………………………………………………………………………………………………………… 1 2. SVRHA OSNUTKA I RADA KLINIKE ZA DJEČJE BOLESTI ZAGREB ………………………………………….. 1 2.1 MISIJA KDBZ ………………………………………………………………………………………………………….. 1 2.2 VIZIJA KDBZ ………………………………………………………………………………………………………….. 1 2.3 DJELATNOST …………………………………………………………………………………………………………. 1 2.3.1 Klinička djelatnost …………………………………………………………………………………. 1 2.3.2 Znanstvena djelatnost …………………………………………………………………………… 2 2.3.3 Nastavna djelatnost ………………………………………………………………….…………… 2 2.4 USTROJSTVENE JEDINICE KDBZ ……………………………………...........……………………………… 2 2.4.1 Klinički i znanstveni rad …………………………………………....…………………………… 3 2.4.2 Referentni centri Republike Hrvatske ……………....…………………………………… 4 2.5 ZAPOSLENICI ……………………………………………………………………………...…………………………. 4 2.6 PROSTOR I OPREMA ……………………………………………………………………………………………… 4 3. ZNANSTVENI POTENCIJAL …………………………………………………………………………………………………. 5 3.1 ZNANSTVENI PROJEKTI ………………………………………………………………………………………….. 5 3.2 PUBLIKACIJE ………………………………………………………………………………………………………….. 6 3.3. SWOT ANALIZA ……………………………………………………………………………………………………. 8 4. STRATEŠKI CILJEVI …………………………………………………………………………………………………………….. 9 5. OČEKIVANI ISHODI STRATEŠKOG PLANA …………………………………………………………………………… 10 6. PLAN ORGANIZACIJSKOG ZNANSTVENOG RAZVOJA KDBZ ……………………………...………………… 10 6.1 MEĐUNARODNI PROJEKTI I SURADNJA …………………………………………………………………. 10 6.2 OSIGURANJESREDSTAVAZAZNANSTVENAISTRAŽIVANJA ……………………………………. 11 6.3 UMREŽIVANJE S DRUGIMZNANSTVENIMUSTANOVAMAI DJELATNOSTIMAUREPUBLICIHRVATSKOJ………………………...........……………………………….. 11 6.4 KVALITETNIJE UPRAVLJANJE KAPITALNOM OPREMOM …………………………………………. 11 6.5 PROMOCIJA KDBZ …………………………………………………………………………………………………. 11 7. ZNANSTVENE TEME ………………………………………………………………………………………………………….. 12 8. POKAZATELJI USPJEŠNOSTI PROVEDBE STRATEŠKOG PROGRAMA ……………………………………. 12 PRILOG 1. Popis znanstvenika KDBZ ………………………………………………………………………………………… 14 PRILOG 2. Popis kapitalne opreme ………………………………………………………………………………………….. 16 PRILOG 3. Znanstvene teme ……………………………………………………………………………………………………. 17 S tra te ški pr ogr am K DBZ |1 1. OSNOVNI PODACI Klinika za dječje bolesti Zagreb, Klaićeva 16, 10000 Zagreb Tel. 01/4600 111 Fax. 01/4826 053 e-mail: kdb@kdb.hr www.kdb.hr OIB: 70641763756 MB: 3207463 2. SVRHA OSNUTKA I RADA KLINIKE ZA DJEČJE BOLESTI ZAGREB Klinika za dječje bolesti Zagreb (KDBZ) osnovana je 1952. godine kao Dječja bolnica koja se u početku sastojala samo od pedijatrije i dječje kirurgije, a tijekom godina razvila se u multidisciplinarnu dječju zdravstvenu ustanovu. Uz razvoj kliničkih i dijagnostičkih djelatnosti te snažan poliklinički rad, razvija se i preventivna djelatnost, tako da je pri dječjoj bolnici 1953. godine osnovan Centar za zaštitu majke i djeteta. Postupno se razvijaju i druge službe – ortopedija, otorinolaringologija, oftalmologija, razvija se suvremena dijagnostika, jedinica intenzivnog liječenja te centar za zaštitu mentalnog zdravlja. Kako se širila medicinska djelatnost Klinike, mijenjao se i naziv ustanove; od 1977. godine oformljen je Zavod za zaštitu majke i djeteta, 1988. godine Institut za zaštitu majke i djeteta, a 1993. godine bolnica je dobila svoj današnji naziv, Klinika za dječje bolesti Zagreb (KDBZ). Današnja koncepcija bolnice polazi od načela Sve za dijete pod jednim krovom, po uzoru na većinu modernih dječjih bolnica u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama. Kao samostalna Klinika, KDBZ djelovala je do 2010. godine kada je udružena s KBC Sestre milosrdnice. Dana 27. travnja 2012. godine odlukom Vlade Republike Hrvatske i registracijom na Trgovačkom sudu, 2. svibnja 2012. godine, KDBZ je ponovno postala samostalna javna pravna osoba. Ukupno gledajući, KDBZ jedina je bolnica u Republici Hrvatskoj koja najcjelovitije obuhvaća zdravstvenu zaštitu djece, od osnovnih preventivnih programa do vrhunske kliničke medicine. Osim osnovne, medicinske djelatnosti KDBZ provodi znanstveni i nastavni (edukacijski) rad iz područja zdravstvene zaštite djece i adolescenata. 2.1 MISIJA KDBZ Misija KDBZ je pružiti najbolju moguću zdravstvenu skrb svakom bolesniku kroz integrirani kliničkii preventivni rad, znanstveno istraživanje i obrazovanje. 2.2 VIZIJA KDBZ Vizija KDBZ je biti vodeći centar za zdravstvenu zaštitu djece u državi i regiji. 2.3 DJELATNOST 2.3.1 Klinička djelatnost U sklopu kliničke djelatnosti provodi se: S tra te ški pr ogr am K DBZ |2 - - bolnička zdravstvena zaštita iz djelatnosti pedijatrije, dječje kirurgije, ortopedije, oftalmologije anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja dnevna bolnička opskrba u okviru ambulantnog liječenja iz dječje i adolescentne psihijatrije, pedijatrije, medicinske genetike, pedijatrijske neurologije, pedijatrijske gastroenterologije, pedijatrijske hematologije i onkologije, pedijatrijske alergologije i kliničke imunologije te reumatologije i dječje kirurgije specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita iz djelatnosti dermatologije i venerologije, fizikalne medicine i rehabilitacije, psihijatrije, pedijatrije, opće kirurgije, dječje kirurgije, urologije, dječje ortopedije, otorinolaringologije, oftalmologije, ginekologije i opstetricije, anesteziologije (ambulanta za liječenje boli), radiologije, kliničke citologije, kliničke mikrobiologije, medicinske biokemije i hematologije 2.3.2 Znanstvena djelatnost Od osnutka KDBZ provodi se i znanstvena djelatnost koja se značajno proširila, posebice posljednjih 20 godina, od kada se, pored brojnih domaćih znanstvenih projekta (prvenstveno projekti Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta), provode i značajni međunarodni projekti i multicentrična znanstvena istraživanja. Sve navedeno rezultiralo je porastom broja objavljenih znanstvenih radova i porastom broja citiranosti, a što je vidljivo u indeksima citiranosti (Web of Science i Scopus) (detalji u 3.2 odjeljku Strateškog programa). 2.3.3 Nastavna djelatnost KDBZ nastavna je baza Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U njoj se provodi dodiplomska i poslijediplomska nastava. Osim matičnog, Medicinskog fakultetaSveučilišta u Zagrebu, KDBZ surađuje s brojnim srodnim fakultetima (Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilištau Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Edukacijskorehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zdravstveno veleučilište u Zagrebu, Centar za forenzičke znanosti, Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu, Medicinski fakultet Sveučilišta u Osijeku). KDBZ je edukacijska jedinica u kojoj se provode specijalistička i subspecijalistička usavršavanja liječnika i medicinskih djelatnika iz različitih područja medicine dječje i adolescentne dobi. 2.4 USTROJSTVENE JEDINICE KDBZ Ustrojstvene jedinice KDBZ su: I. Ured ravnatelja II. Medicinske ustrojstvene jedinice: Objedinjeni hitni bolnički prijem Klinika za pedijatriju Klinika za dječju kirurgiju Zavod za dječju anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu Zavod za laboratorijsku dijagnostiku 1. 2. 3. 4. 5. S tra te ški pr ogr am K DBZ |3 6. Zavod za dječju radiologiju 7. Odjel za dječju ortopediju 8. Bolnička ljekarna III. - Nezdravstvena ustrojstvena jedinica: Služba nezdravstvenih poslova 2.4.1 Klinički i znanstveni rad Klinički i znanstveni rad obavlja se unutar sljedećih jedinica: Klinika za pedijatriju Klinika za dječju kirurgiju - Zavod za pedijatrijsku onkologiju i hematologiju s dnevnom bolnicom - Zavod za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i poremećaje prehrane s dnevnom bolnicom - Zavod za medicinsku genetiku i reproduktivno zdravlje s dnevnom bolnicom - Odjel za pedijatrijsku neurologiju s dnevnom bolnicom - Odjel za pedijatrijsku pulmologiju, alergologiju, imunologiju i reumatologiju s dnevnom bolnicom - Odjel za pedijatrijsku nefrologiju, kardiologiju, kliničku toksikologiju i farmakologiju s dnevnom bolnicom - Poliklinika za dječju i adolescentnu psihijatriju - Operacijski trakt i centralna sterilizacija - Zavod za abdominalnu kirurgiju s dnevnom bolnicom - Odjel za novorođenačku i dojenačku kirurgiju Odjel za abdominalnu i torakalnu kirurgiju Zavod za traumatizam dječje dobi s dnevnom bolnicom Odjel za traumatologiju, opekline plastično-rekonstrukcijsku kirurgiju Odjel kirurgije glave i vrata - Odjel za urologiju - Poliklinika Zavod za dječju anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicine Odjel za dječju anesteziologiju i reanimatologiju Odjel za intenzivno liječenje Zavod za dječju radiologiju Zavod za laboratorijsku dijagnostiku - Odjel za medicinsku biokemiju i hematologiju i S tra te ški pr ogr am K DBZ |4 - Odjel za kliničku mikrobiologiju Odjel za dječju dnevnom bolnicom 2.4.2 ortopediju s Referentni centri Republike Hrvatske U sklopu KDBZ djeluje petreferentnih centara Republike Hrvatske: - Referentni centar Ministarstva zdravlja za dječju traumatologiju Referentni centar Ministarstva zdravlja za dječju gastroenterologiju i poremećaje prehrane Referentni centar Ministarstva zdravlja za solidne tumore dječje dobi Referentni centar Ministarstva zdravlja za praćenje kongenitalnih anomalija Referentni centar Ministarstva zdravlja za praćenje rasta i razvoja djece predškolske dobi 2.5 ZAPOSLENICI KDBZ u ovom trenutku ima 574 trajno zaposlenih djelatnika, od čega je ukupno 36 djelatnika sa doktoratom znanosti od kojih 23 ima znanstveno zvanje. Strukturu zaposlenika sa znanstvenim zvanjem navodimo u Tablici 1, a detalje sa znanstvenim i nastavnim zvanjima doktora znanosti u Prilogu 1. Broj znanstvenika Znanstveni savjetnici 5 Viši znanstveni suradnici 7 Znanstveni suradnici 11 Tablica 1. Broj znanstvenika sa znanstvenim zvanjima 2.6 PROSTOR I OPREMA Zgrade i prostorije KDBZ, godinu izgradnje i površinu donosimo u Tablici 2, a popis kapitalne opreme u Prilogu 3. Identifikacija Lokacija zgrade zgrade k.č.2831, 10000 Zagreb obj.arh. Fischer Klaićeva 18 k.č.2831, 10000 Zagreb obj.arh. Turina Klaićeva 16 10000 Zagreb k.č.2831, Prilaz GJ. Deželića obj.arh. Jovičić 33 10000 Zagreb k.č.2831, Klaićeva 18a obj.arh. Vodička Tablica 2. Prostor KDBZ. Godina izgradnje 1909. Ukupna površina u m2 2575 1956. 3570 1967. 2012 1987. 3808 S tra te ški pr ogr am K DBZ |5 3. ZNANSTVENI POTENCIJAL 3.1 ZNANSTVENI PROJEKTI U posljednjih pet godina u KDBZ provedeno je više od 10 međunarodnih i domaćih projekata, a navodimo najvažnije: ZNANSTVENI PROJEKTI: 1. Celijakija u djece: primarna prevencija i patogeneza kromosomske nestabilnosti (0721083107-2054), projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, razdoblje 2007-2013; voditelj projekta: prof.dr.sc. Sanja Kolaček, dr.med., znanstveni savjetnik 2. PreventCD – multicentrični europski projekt o prevenciji celijakije, u okviru programa FP6, European Commission grant (FP6-2005-FOOD-4B-36383 – PREVENTCD), razdoblje 20072013; koordinator za RH: prof.dr.sc. Sanja Kolaček, dr.med, zanstveni savjetnik (rezultati studije objavljeni u New England Journal of Medicine; IF 54,42) 3. Malnutrition in hospitalized children – multicentrična europska studija o učestalosti, načinu dijagnosticiranja i posljedicama pothranjenosti u djece hospitalizirane na pedijatrijskim odjelima u kliničkim bolnicama u Europi; razdoblje 2010-2012; ESPEN grant; koordinator za RH: prof.dr.sc. Sanja Kolaček, dr.med, znanstveni savjetnik 4. Istraživanje genetičkih osnova bolesti u djece, program Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta; razdoblje 2007-2013. godine. U okviru programa, projekti: - - Naziv projekta: Istraživanje epidemiologijskih i genetičkih osnova prirođenih mana, šifra projekta 072-183107-0365, voditeljica projekta prof. dr. sc. Ingeborg Barišić, znanstveni savjetnik Naziv projekta: Telomere i kromosomske aberacije u patologiji dječje dobi, šifraprojekta 072-1083107-0361, voditeljica projekta prof. dr. sc. Iskra Petković, znanstveni savjetnik 5. Joint Action - EUROCAT (European Registration of Congenital Anomalies), razdoblje 20112013; Grant agreement no 20102204; associated partner: Prof. dr. sc. Ingeborg Barišić 6. EUROCAT (European Registration of Congenital Anomalies) OPERATING GRANT 2014, Grant agreement 20143307, EU Public Health Programme; associated partner: Prof. dr. sc. Ingeborg Barišić 7. EUROmediCAT – Safety of Medication use in Pregnancy in Relation to Risk of Congenital Malformations, razdoblje 2013-2015; Grant agreement no 260598; FP7 project, collaborating partner prof.dr.sc. Ingeborg Barišić 8. Neurorazvojni ishod djece s intrauterinim zastojem rasta i/ili hipoksijom (072-10818700025), projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, razdoblje 2007-2013; voditelj projekta: prof.dr.sc. Vlatka Mejaški Bošnjak, dr.med., znanstveni savjetnik 9. Modulacija funkcije ljudskih regulacijskih T-limfocita, (072-1080229-0337), projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u sklopu programa Molekularne interakcije tjelesnih sustava; razdoblje 2007-2013; voditeljica projekta doc. dr. sc. Alenka Gagro, dr. med., znanstveni savjetnik 10. The effect of montelukast on cytokine secretion in children with bronchial asthma, međunarodni projekt u potpori Merck Sharp & Dohme; voditeljica projekta doc. dr. sc. Alenka Gagro, dr. med., znanstveni savjetnik S tra te ški pr ogr am K DBZ |6 11. Longitudinalna studija o rastu i razvoju djece predškolske dobi u Hrvatskoj (072-00000000249), projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, razdoblje 2007-2013; voditelj projekta: prof.dr.sc. Josip Grgurić, dr.med., znanstveni savjetnik 12. TEMPUS-ov projekt EU: Palliative and Pain Medicine; Medicinski fakultet Sveučilišta u Firenzi, Zagrebu, Beogradu i Lyonu (KDBZ- consortium member): baza za razvoj strategije pedijatrijske palijativne medicine u RH 13. Farmakogenetika u dječjoj onkologiji (098-0982464-3120) projekt Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, razdoblje 2007-2013; voditelj projekta: doc.dr.sc. Jasminka Stepan Giljević, dr.med., projekt u suradnji s Institutom Ruđer Bošković VAŽNIJA ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA: 1. LGG u prevenciji nozokomijalnih infekcija - najveće svjetsko istraživanje o ulozi probiotika u sprječavanju intrahospitalnih infekcija. Rad je objavljen učasopisu Pediatrics, proglašen kao najbolje europsko istraživanje iz područja pedijatrijske prehrane (Jean Rey Prize 2010) te najbolja doktorska disertacija Medicinskog fakulteta u zagrebu 2010. godine. Rad je citiran do sada 44 puta (Web of Science)/63 puta (Scopus) 2. LGG u sprječavanju infekcija u kolektivu - istraživanje je objavljeno u jednom od najznačajnijih časopisa iz područja kliničke prehrane (Clinical Nutrition) te je do sada citiran 44 puta (Web of Science)/54 puta (Scopus). 3. Kronične upalne bolesti crijeva - vezano uz područje upalnih bolesti crijeva, naši su znanstvenici proveli niz europskih istraživanja (radovi objavljeni u Inflammatory Bowel Disease (IF 4,855) te Journal of Pediatric Gastroenterology and Nutrition (IF 2,298). Osim toga, sudjelovali smo u kreiranju i donošenju smjernica o dijagnostici i liječenju upalnih bolesti crijeva u Europi (radovi objavljeni u Gut-u (IF 10,111) te Journal of Crohn's and Colitis (IF 2,566)). 4. Medicel – multicentrični projekt mediteranskih zemalja s težištem ispitivanja na celijakiji u Mediteranskim zemljama (rezultati u World Journal of Gastroenterology (IF 2,471) 5. Usporedba rezultata operativnog liječenja apendicitisa u djece laparoskopski asistiranom metodom u odnosu na otvorenu i laparoskopsku metodu (01-72/ 20-06), voditelj doc.dr.sc. Stjepan Višnjić, dr.med 6. Usporedba liječenja apendicitisa transumbilikalnom laparoskopski asistiranom metodom sa peritonealizacijom bataljka crvuljka i sa ekspozicijom bataljka(01-56/20-2008), rezultati objavljeni u Surgical Endoscopy, IF 3.313, broj citata 34. 3.2 PUBLIKACIJE Tijekom posljednjih 10 godina uočava se porast publikacija i citiranost radova s KDBZ adresom. Na slikama 2. i 3. prikazujemo publikacije s KDBZ adresom prema indeksima Web of Science (WoS) i Scopus, a na slikama 4. i 5. citiranost prema indeksima WoS i Scopus. S tra te ški pr ogr am K DBZ |7 Slika 2. Broj radova s KDBZ adresom po pojedinim godinama WoS Slika 3. Broj radova s KDBZ adresom po pojedinim godinama Scopus Slika 4. Broj citata radova s KDBZ adresom po pojedinim godinama WoS S tra te ški pr ogr am K DBZ |8 Slika 5. Broj citata radova s KDBZ adresom po pojedinim godinama Scopus. 3.3 SWOT ANALIZA U nastavku iznosimo tzv. SWOT (eng. Strengths, Weaknesses, Opportunities, Threats ) analizu znanstvenog potencijala i položaja KDBZ u znanstvenom okruženju. Prednosti - KDBZ predstavlja jedinstvenu ustanovu u Republici Hrvatskoj koja nudi timski pristup temeljen na principu Sve za dijete pod istim krovom - koncentriranje diferentne pedijatrijske kazuistike što pridonosi daljnjem usavršavanju za provođenje specifičnih (i usko specifičnih) znanstvenih istraživanja - pojedini istraživači (i zavodi/odjeli) stekli su značajnu međunarodnu prepoznatljivost te ostvarili međunarodnu suradnju u brojnim projektima - KDBZ je mjesto u kojem je u protekloj godini obranjeno više doktorskih disertacija čime se naglašava važnost mladih istraživača (doktoranada) i u budućnosti - suradnja s drugim visoko specijaliziranim ustanovama / odjelima u Hrvatskoj i u inozemstvu Slabosti - KDBZ nije isključivo znanstvena ustanova te je za provođenje znanstvenog rada nužno uložiti dodatan trud/vrijeme - vrlo ograničena financijska sredstva Mogućnosti - ulaskom RH u EU otvorena je mogućnost bolje međunarodne povezanosti i sudjelovanja u projektima financiranim od strane EU - iskorištenje prilike financiranja kroz projekte Hrvatske zaklade za znanost S tra te ški pr ogr am K DBZ |9 Prijetnje - nedovoljno ulaganje države u znanost, znanstvene projekte i znanstvenu infrastrukturu - nemogućnost zapošljavanja doktoranada (mladih znanstvenika) koji su ključni u provedbi znanstvenih projekata - odljev kadrova 4. STRATEŠKI CILJEVI 1. Obavljanje kliničkih i translacijskih istraživanja u području biomedicine i zdravstva Tijekom petogodišnjeg razdoblja planirano je provođenje međunarodnih i domaćih projekata (detalji u Prilogu 3). 2. Poticanje i promicanje znanstvene izvrsnosti međunarodnom suradnjom i međunarodnim projektima KDBZ je tijekom znanstvenog rada osigurala mrežu međunarodnih institucija s kojima surađuje; cilj je u ovom petogodišnjem razdoblju nastaviti suradnju s navedenim centrima, ali i proširenje suradnje na druge centre, primarno unutar EU-a. 3. Obavljanje kliničkih istraživanja u pedijatrijskoj znanstvenoj grani koja su od strateške nacionalne važnosti budući da je KDBZ jedina cjelovita klinika u Republici Hrvatskoj koja zbrinjava samo pedijatrijsku populaciju Cilj je iskoristiti potencijale KDBZ za provođenje ovih istraživanja koji uključuju: multidisciplinarnost, opremu za dijagnostiku i liječenje različitih bolesti te znanstveni kadar. 4. Obavljanje epidemioloških istraživanja o zdravstvenom stanju djece u Republici Hrvatskoj Epidemiološke studije neophodne su za stjecanje uvida u stanje zdravlja djece u zemlji te kao podloga izrade strateških planova njihove zdravstvene zaštite. KDBZ svojim temeljnim usmjerenjima – od osnutka – teži sveobuhvatnoj zaštiti djece i profilirana je u takvim istraživanjima koja su postala primjerom na koji način znanost služi u izradi nacionalnih strategija. 5. Povećanje znanstvene vidljivosti KDBZ provedbom kvalitetnih znanstvenih istraživanja i znanstvenim publikacijama Cilj je nastaviti trend porasta broja znanstvenih publikacija i citiranosti u sljedećem petogodišnjem razdoblju. Navedeno se planira ostvariti završetkom postojećih i budućih projekata (detalji u Prilogu 3). 6. Afirmacija KDBZ kao centra znanja i znanosti, a ne samo kliničkog rada Prezentacija rezultata istraživanja na domaćim i međunarodnim skupovima. KDBZ želi imati važnu ulogu u popularizaciji znanosti i jačanju svijesti o važnosti znanja i znanstvenih istraživanja. S t r a t e š k i p r o g r a m K D B Z | 10 7. Jačanje aktivne uloge u obrazovanju i stručnom usavršavanju u Republici Hrvatskoj Nastavak suradnje s matičnim fakultetom (Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), ali i s drugim suradnim fakultetima (Medicinski fakultet Sveučilišta u Osijeku, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Institut Rudjer Bošković, Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Prehrambenobiotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zdravstveno veleučilište u Zagrebu). 8. Edukacija mladih znanstvenika iz Republike Hrvatske i regije Cilj je osigurati sredstva za mlade znanstvenike (doktorande), prvenstveno prijavom projekata Hrvatskoj zakladi za znanost te kroz suradnju s industrijom. Osim toga cilj je i poticati odlazak zaposlenika KDBZ na edukaciju u visokospecijalizirane međunarodne centre u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama. Tijekom sljedećeg petogodišnjeg razdoblja planira se nastaviti istraživanja koja su doktorske disertacije (ukupno 12 doktorskih disertacija). 9. Uvođenje novih tehnologija i postupaka koji će pridonijeti znanstvenom, ali i kliničkom radu Nabavka nove opreme koja će služiti i u znanstvene svrhe, a bit će dostupna djelatnicima KDBZ, ali i za provođenje projekata drugih ustanova u kojima KDBZ sudjeluje. 5. OČEKIVANI ISHODI STRATEŠKOG PLANA Provođenjem strateškog plana očekujemo sljedeće ishode: - poboljšanje kvalitete istraživačkog rada intenziviranu međunarodnu suradnju intenziviranu domaću suradnju intenziviranu suradnju s matičnim fakultetima unaprijeđenje zdravstene zaštite djece u Republici Hrvatskoj 6. PLAN ORGANIZACIJSKOG ZNANSTVENOG RAZVOJA KLINIKE ZA DJEČJE BOLESTI ZAGREB U planu znanstvenog razvoja KDBZ donosimo razrađene metode kroz koje će ostvariti strateški ciljevi KDBZ. Temeljeno na sadašnjoj ekonomskoj situaciji u RH potrebno je uložiti veliki napor da bi se nastavilo sa znanstvenim radom, posebice s obavljanjem kvalitetnih znanstvenih istraživanja u uvjetima nedostatnog nacionalnog financiranja, koje je značajno ispod prosjeka financiranja znanosti u zemljama EU. 6.1 MEĐUNARODNI PROJEKTI I SURADNJA Nastavak rada i uključenje u nove međunarodne projekte nužno je za provođenje vrhunskih istraživanja, posebice jer klinička istraživanja u pedijatrijskoj populaciji imaju određene ograničavajuće čimbenike. Uključenjem u međunarodne projekte dio ovih čimbenika može se izbjeći, odnosno dovest će do sljedećeg: S t r a t e š k i p r o g r a m K D B Z | 11 - Povećat će se broj ispitanika koji je s obzirom na specifičnost populacije i veličinu naše države mali Bolje će se iskoristiti financijska sredstava Razmjenit će se iskustva i poboljšati međunarodna suradnja Postoji mogućnost razmjene znanstvenog osoblja i edukacija u nekim od centara izvrsnosti u EU 6.2 OSIGURANJE SREDSTAVA ZA ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA Kao što je već naglašeno, nacionalna ulaganja u znanost su vrlo skromna, stoga je naš cilj osigurati sredstva preko: - - - Prijave projektnih prijedloga u Hrvatsku zakladu za znanost Osigurana sredstva za doktoranda na projektu koji će se provoditi u naredenom (petogodišnjem) projektnom razdoblju (Europski registar za djecu oboljelu od upalnih bolesti crijeva) Prijave projektnih prijedloga u Hrvatsku zakladu za znanost Jedan projektni prijedlog u fazi evaluacije Suradnje s industrijom Osigurana sredstva za 2 projekta koja će se provoditi u sljedećem projektnom razvoju (Probiotici BB12 u prevenciji infekcija u djece i Tranzicijska skrb u adolescenata s upalnim bolestima crijeva) Sudjelovanje u međunarodnim projektima s osiguranim sredstvima 6.3 UMREŽIVANJE S DRUGIM ZNANSTVENIM USTANOVAMA I DJELATNOSTIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ Poticanje nastanka mreže znanstvenih jedinica u RH kroz: - zajedničke projekte razmjenu iskustava korištenje opreme 6.4 KVALITETNIJE UPRAVLJANJE KAPITALNOM OPREMOM - bolja iskoristivost postojeće kapitalne opreme u znanstvene svrhe - nabavka nove kapitalne opreme kroz projekte koji su međunarodna/domaća financiranja prijavljeni za 6.5 PROMOCIJA KDBZ - međunarodna promocija predstavljanje rezultata istraživanja na međunarodnim kongresima objavljivanje rezultata u indeksiranim časopisima - domaća promocija kroz domaće sastanke i kongrese kroz razmjenu znanstvenika i međusobnu suradnju kroz edukaciju specijalizanata i specijalista na edukaciji iz različitih užih specijalnosti S t r a t e š k i p r o g r a m K D B Z | 12 7. ZNANSTVENE TEME Kao posljedica interdisciplinarnosti, aktivnosti KDBZ-a su, iako ograničene na biomedicinu i zdravstvo, vrlo raznolike. Cilj je KDBZ kreirati znanstvene teme koje će se uklopiti u trendove primijenjenih znanstvenih istraživanja u području biomedicinskih znanosti temeljena na kretanju morbiditeta i mortaliteta djece u razvijenim zemljama, a što je obilježeno sve većom učestalošću autoimunih bolesti različitih organskih sustava i alergijskih/atopijskih bolesti, malignih bolesti, preživljenja djece s teškim nasljednim i kongenitalnim poremećajima, psihosomatskih i neuroloških smetnji te ozljeda. Osim toga, stavlja se naglasak na sve veću važnost preventivnih djelatnosti usmjerenih na sprječavanje/ublažavanje bolesti i invalidnosti odraslih koje započinju tijekom djetinjstva. Slijedom navedenoga ciljevi i usmjerenja znanstvene djelatnosti jesu ispitivati učestalost pojedinih oboljenja, etiopatogenezu i kliničke specifičnosti, vrijednost pojedinih dijagnostičkih tehnika, učinkovitost terapijskih postupaka, praćenje kliničkih ishoda i kvalitete života ili pobliže: - - - Provoditi epidemiološka ispitivanja na terenu kako bi se definirala veličina problema koji neka bolest/stanje predstavlja, ili indirektno ispitali mogući etiološki čimbenici (npr: prevalencija upalnih bolesti crijeva, hipertenzije; okolišni čimbenici koji doprinose nastanku kroničnih upalnih bolesti crijeva ili atopijskih bolesti; rizični čimbenici za kongenitalne anomalije....). Provoditi temeljna ispitivanja kojima se razriješavaju pitanja podrijetla bolesti u zavodima koji su za to osposobljeni, primjerice iz područje imunoreumatologije, genetike i onkologije. Ispitivati validnosti dijagnostičkih i terapijskih postupaka putem kohortnih ili randomiziranih studija, čiji rezultati doprinose unaprjeđenju struke te utvrđivanju doktrinarnih stavova u dijagnostici i liječenju pojedinih bolesti. Procjenjivati posljedice bolesti/liječenja na kvalitetu života oboljele djece, uz napomenu da se mjerni instrumenti (upitnici) prethodno validiraju za našu populaciju. Temeljem navedenog znanstvene teme (detaljno prikazane u Prilogu 3) obuhvaćaju: - istraživanja iz područja kliničke genetike - istraživanja iz područja pedijatrijske gastroenterologije i prehrane - istraživanja iz područja onkologije i hematologije - istraživanja iz područja pedijatrijske pulmologije, alergologije i imunoreumatologije - istraživanja iz područja neuropedijatrije - istraživanja iz područja komplikacija kroničnih bolesti dječje dobi - istraživanja iz područja dječje kirurgije - istraživanja iz područja dječje radiologije 8. POKAZATELJI USPJEŠNOSTI PROVEDBE STRATEŠKOG PROGRAMA Primjenjena znanstvena istraživanja: - Veći broj objavljenih radova u odnosu na proteklo razdoblje (2010-2015. godine); odnosi se na radove objavljene u časopisima koji su indeksirani u bazama podataka WoS i Scopus S t r a t e š k i p r o g r a m K D B Z | 13 - Veća citiranost objavljenih radova u odnosu na proteklo razdoblje (2010-2015. godine); odnosi se na radove objavljene u časopisima koji su indeksirani u bazama podataka WoS i Scopus - Odobrenje barem jednog projekta financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost - Veći broj međunarodnih projekata u odnosu na proteklo razdoblje (2010-2015. godine) Pružanje znanstvenih, savjetodavnih i stručnih usluga - Umreženje s drugim znanstvenim ustanovama u RH na zajedničkim projektima - Organizacija radionica i stručnih skupova za edukaciju ostalih jedinica koje se bave istraživanjima iz zdravstvene zaštite djece i adolescenata Znanstveno i stručno osposobljavanje i usavršavanje doktoranada i postdoktoranada - Odlazak na edukaciju mladih znanstvenika (doktoranada i postdoktoranada) u vrhunske međunarodne centre - Porast broja obranjenih doktorskih disertacija u odnosu na proteklo razdoblje (2010-2015. godine) P r i l o g 1 | 14 PRILOG 1. Popis doktora znanosti i znanstvenika KDBZ prema znanstvenom i nastavnom zvanju, abecednim redom. Ime i prezime Znanstveno zvanje ili pozicija u prijašnjoj znanstvenoj/obrazovnoj instituciji 1. Prof. dr. sc. Ingeborg Barišić, dr. med. Znanstveni savjetnik, redoviti profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 2. Prof. dr. sc. Sanja Kolaček, dr. med. Znanstveni savjetnik, redoviti profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 3. Prof. dr. sc. Amarela Lukić Grlić, dr. med. Viši znanstveni suradnik, izvanredni profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 4. Prof. dr. sc. Ljiljana Popović, dr. med. Viši znanstveni suradnik, izvanredni profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 5. Prof. dr. sc. Goran Roić, dr. med. Znanstveni savjetnik, redoviti profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci 6. Prof. dr. sc. Božidar Župančić, dr. med. Znanstveni savjetnik, redoviti profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 7. Doc. dr. sc. Ante Čizmić, dr.med. Znanstveni suradnik, docent fakulteta Sveučilišta u Osijeku Medicinskog 8. Doc. dr. sc. Alenka Gagro, dr. med. Znanstveni savjetnik, docent fakulteta Sveučilišta u Osijeku Medicinskog 9. Doc. dr. sc. Gordana Jakovljević, dr. med. Viši znanstveni suradnik, docent Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku 10. Doc. dr. sc. Jasminka Stepan Giljević, prof. Viši znanstveni suradnik, docent Medicinskog ZVU fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, profesor na Zdravstvenom veleučilištu Doc. dr. sc. Stjepan Višnjić, dr. med. Znanstveni suradnik, docent Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 11. 12. Dr.sc. Iva Hojsak, dr.med. Viši znanstveni suradnik 13. Dr. sc. Jasna Leniček Krleža, spec. med. Viši znanstveni suradnik biokemije 14. Prim.dr. sc. Zrinjka Mišak, dr. med. Viši znanstveni suradnik 15. Prim. dr. sc. Diana Butković, dr. med. Znanstveni suradnik 16. Prim. dr. sc. Vlasta Đuranović, dr. med. Znanstveni suradnik, profesor na Zdravstvenom veleučilištu 17. Prim. dr. sc. Miroslav Gjurašin, dr. med. Znanstveni suradnik 18. Prim. dr. sc. Vesna Herceg Čavrak, dr.med. Znanstveni suradnik P r i l o g 1 | 15 19. Prim. dr. sc. Irena Ivković Jureković, dr. Znanstveni suradnik med. 20. Prim. dr. sc. Gordana Miličić, dr. med. Znanstveni suradnik 21. Dr. sc. Leona Morožin Pohovski, dipl. ing. Znanstveni suradnik 22. Dr. sc. Ivona Sansović, dipl. ing. Znanstveni suradnik 23. Prim. dr. sc. Mirko Žganjer, dr. med. Znanstveni suradnik 24. Dr.sc. Slaven Abdović, dr.med. 25. Prim. dr. sc. Irena Babić, dr.med. 26. Dr. sc. Ljubica Boban, dr. med. 27. Dr. sc. Davor Bojić, dr. med. 28. Prim. dr. sc. Igor Bumči, dr. med. 29. Dr. sc. Maša Hrelec Patrlj, dr. med. 30. Dr. sc. Suzana Jelčić Jakšić 31. Prim. dr. sc. Antun Kljenak, dr. med. 32. Dr.sc. Goran Krakar, dr.med. 33. Dr. sc. Sandra Kralik, dr. med. 34. Prim. dr. sc. Borut Marn, dr. med. 35. Dr. sc. Ivan Pavić, dr. med. 36. Dr. sc. Vesna Žižić, spec. med. biokmije Viši predavač na Zdravstvenom veleučilištu Viši predavač P r i l o g 2 | 16 PRILOG 2 POPIS KAPITALNE OPREME Kapitalna oprema Nabavna vrijednost (HRK) Godine proizvodnje 519.274,70 2003 Fujinon videostup s pedijatrijskim videogastroskopom 292.864,84 1997/2007 Olympus videostup 250.372,67 2011 Olympus videogastroskop pedijatrijski 198.891,00 2011 Olympus videokolonoskop 200.809,80 2011 Olympus videokolonoskop 200.809,80 2014 Olympus videokapsula 172.763,30 2012 323.698,00 2013 Genomski analizator ABI PRISM 310 s kompjuterom 491.670,28 2006 Mikroskop BX51 sa sustavom za kariotipizaciju 288.500,77 2009 Mikroskop Olympus AX70 338.666,91 1995 UZV aparat, VIVID 9, godina proizvodnje 2012.: za transtorakalnu ehokardiografiju, s 3 sektorske sonde (M5S-D, 6S-D i 12S-D) i linearna sonda 1.152.500,00 2012 UZV Aloka Echo camera SSD-4000 (74) sa sondom faznomatričnom 1-5 Mhz 535.655,80 92003 EEG sustav s video sustavom Neurofax 218.008,88 2008 MR uređaj Siemens Avanto 1,5 T, sa evaluacijskim i dijagnostičkim radnim stanicama i računalnim programom (software) za obradu slike; anesteziološki uređaj za MR dijagnostiku 12.633.330,00 2010 Architect c4000 System Japan Corp.) i Architect i1000 SR (Singapur Corp.); Integrirani moduli Abbott Laboratories Analizator nije vlasništvo Klinike - Javnom nabavom i Ugovorom od 1.g. dan na korištenje 2011 2010 Hematološki brojač: Sysmex (Japan Corp.) XN 1000 Sysmex (Japan Corp.)XS 800i 274.998,00 2013 Oprema za ispitivanje slušnih evociranih potencijala 2kanalni digitalni ABR EP15/EP25 i ASSR sustav (Interacoustics, model Eclipse) 211.000,00 2010 Naziv instrumenta (opreme) Pentax videostup s neonatalnim i videogastroskopom i videokolonoskopm Olympus mašina za pranje E0425503 ETD-3 BASIS PAA pedijatrijskim endoskopskih aparata P r i l o g 3 | 17 PRILOG 3 ZNANSTVENE TEME KLINIČKA GENETIKA Znanstvenici: prof.dr.sc. Ingeborg Barišić, dr.med. dr. sc. Leona Morožin Pohovski, dipl. Ing. dr. sc. Ivona Sansović, dipl.ing.med.biok. Referentni centar za praćenje kongenitalnih anomalija dio je europske mreže registara prirođenih mana EUROCAT koja obuhvaća 41 europski registar i prati 31% trudnoća u Europi. Ovu suradnju i uključivanje u niz multicentričnih ispitivanja olakšava dobra informatička opremljenost. Pored toga, Referentni centar je opremljen za sofisticiranu genetičku dijagnostiku, što, uz suradnju s drugim kliničkim i istraživačkim centrima u zemlji i inozemstvu, omogućava dijagnostiku najsloženijih i vrlo rijetkih genetičkih poremećaja. Svi djelatnici Referentnog centra s visokom stručnom spremom imaju doktorat znanosti i niz godina su uključeni u znanstveno istraživački rad na raznim projektima. Djelatnici Referetnog centra za praćenje kongenitalnih anomalija RH uveli su u kliničku praksu veći broj genetičkih testova koji se izvode u Hrvatskoj jedino u našoj ustanovi. Znanstvena istraživanja iz područja teme: Epidemiologijske, kliničke i genetičke osobitosti prirođenih mana Ciljevi Opći cilj: Opći cilj istraživanja je proširenje znanja o epidemiologiji, etiopatogenezi, dijagnostici, prevenciji i liječenju prirođenih mana koje su značajan medicinski i javnozdravstveni problem te vodeći uzrok smrtnosti i pobola djece u razvijenim zemljama svijeta. Posebni ciljevi: - Kontinuirano praćenje i utvrđivanje epidemiologijskih podataka za prirođene mane u trećini populacije RH zasnovano na podatcima iz populacije te umreženo u internacionalnu mrežu registara koji se služe istom metodologijom. Objavljivanje prevalencije za 90 skupina prirođenih mana za RH na mrežnim stranicama EUROCAT (engl. European Surveillance of Congenital Anomalies) projekta i analiza pojedinih anomalija u sklopu europskih studija - Utvrditi epidemologijska i klinička obilježja odabranih rijetkih sindroma u Europi - Analizirati epidemiologijske i kliničke osobitosti sindroma multiplih kongenitalnih malformacija (engl. Multiple Congenital Anomalies, MCA) u Europi - Analizirati primjenu antibiotika i antihistaminika u trudnoćama majki koje su rodile djecu s kongenitalnim anomalijama Program rada/hipoteze - Epidemiologijski podatci o prirođenim manama u Republici Hrvatskoj zasnivaju se na bolničkoj statistici, a ne na populacijskim istraživanjima. Podatci hospitalne statistike pokazuju značajno podregistriranje i netočnost. Kvalitetno registriranje može se postići stvaranjem registra kongenitalnih mana koji će voditi multidisciplinski tim stručnjaka u sklopu internacionalne mreže registara P r i l o g 3 | 18 Ispitivanja epidemiologijskih obilježja rijetkih genetičkih sindroma u svijetu su izuzetno rijetka, jer zahtijevaju analize velikih populacija, dobro organiziran dijagnostički sustav te korištenje iste metodologije. Europska mreža registara prirođenih mana koji koriste istu metodologiju i ekspertizu kliničkih genetičara u mogućnosti je dati pouzdane epidemiologijske podatke o vrlo rijetkim genetičkim poremećajima - Istraživanja MCA u svijetu su oskudna zbog problema njihovog sustavnog prikupljanja, klasifikacije i složenosti njihove analize. Novi algoritam klasifikacije slučajeva MCA uz ekspertizu tima genetičara omogućava analizu MCA u Europi - Dosad provedena istraživanja o mogućem teratogenom utjecaju antibiotika i antihistaminika dala su suprotne rezultate. U pravilu je riječ o ispitivanjima koja nisu imala dovoljnu statističku snagu, posebno kad je bila riječ o pojedinim vrstama antibiotika/antihistaminika. Istraživanje velikog broja trudnoća u Europi omogućit će eventualno uočavanje povezanosti uporabe ovih lijekova s pojavom pojedinih prirođenih anomalija 1. Registriranje prirođenih mana u RH, uključivši i redovitu provjeru kvalitete registriranja dat će pouzdane podatke o velikom broju epidemiologijskih varijabli, omogućiti evaluaciju kvalitete preventivnih i terapijskih postupaka, praćenje trendova i ev. nakupljanja anomalija u vremenu i prostoru. Usporedbom s europskim podatcima moći će se utvrditi ev. regionalne i druge razlike 2. Analiza epidemiologijskih obilježja rijetkih sindroma pružiti će po prvi put pouzdane epidemiologijske i kliničke podatke o ovim poremećajima na razini europske populacije. 3. Analiza odabranih MCA pružiti će uvid u prevalenciju pojedinih obrazaca udruživanja anomalija, ishod trudnoća, prenatalnu dijagnozu, moguće rizične čimbenike te druga epidemiologijska i demografska obilježja. 4. Veliko europsko multicentrično ispitivanje omogućiti će utvrđivanje povezanosti uzimanja određenih vrsta antihistaminika/antibiotika i pojave kongenitalnih anomalija. Epidemiologijski podatci o prirođenim manama u RH predstavljat će bazu podataka za dalja istraživanja, omogućit će evaluaciju učinkovitosti primarne prevencije, prenatalne zaštite, genetičkog savjetovanja i dijagnostike te stvaranje preventivnih programa zdravstvene zaštite za ovu skupinu bolesnika. Eventualno otkrivanje nakupljanja određenih skupina prirođenih mana u vremenu i prostoru može upozoriti na teratogenih učinak čimbenika okoline, koji bez trajnog praćenja prevalencije ne bi bio uočen. Ispitivanje epidemiologijskih i kliničkih obilježja rijetkih sindroma produbit će razumijevanje ovih bolesti i donjeti nove informacije koje će upotpuniti klinička iskustva i omogućiti precizno genetičko informiranje zahvaćenih obitelji Analiza slučajeva MCA omogućiti će bolje razumijevanje njihove etiologije, ishoda trudnoća, učinkovitosti prenatalne dijagnoze, prirodnog tijeka bolesti, preživljavanja, obrazaca povezanosti pojedinih malformacija. - Očekivani rezultati: Primjena P r i l o g 3 | 19 Utvrđivanje povezanosti pojave kongenitalnih anomalija s uzimanjem antihistaminika/antibiotika važno je zbog informacije stručnjaka i trudnica o mogućem riziku, te za stvaranje smjernica uporabe određenih vrsta antibiotika/antihistaminika u trudnoći. Genetička osnova razvojnog zaostajanja/intelektualnih poteškoća iz autističkog spektra poremećaja Ciljevi Opći cilj:Cilj ispitivanja je analizirati genetičku i epigenetičku podlogu razvojnih smetnji u skupini djece s razvojnim zaostajanjem/ intelektualnim poteškoćama (RZ/IP) i/ ili autističkim spektrom (eng. autistic spectrum disorders, ASD) te tako produbiti razumijevanje patogeneze neurorazvojnih poremećaja. Posebni ciljevi: - Utvrditi broj, učestalost i prirodu genomskih poremećaja u skupini djece s RZ/IP-om i ASD-om korištenjem suvremenih metoda istraživanja genoma kao što su višestruko umnažanje sondi ovisnih o ligaciji, (engl. Multiplex Ligation-dependent Probe Amplification, MLPA); kromosomski microarray (chromosome microarray, CMA, odnosno komparativna genomska hibridizacija na mikropostroju, engl. array CGH); sekvenciranje iduće generacije, (engl. Next Generation Sequencing, NGS). - Analizirati metilacijski status selektiranih genomskih regija djece sa sindromskim i nesindromskim ASD-om i RZ/IP-om pirosekvenciranjem kako bi se produbilo znanje o genima kandidatima i genomskim regijama uključenim u epigenetičku regulaciju RZ/IP-a i/ili ASD-a. Program rada/hipoteze - - - RZ/IP prisutne su u 2-3% dječje populacije, a čak 5-10% djece zaostaje u jednom ili dva razvojna područja. Posebnu skupinu bolesnika čine djeca s ASD-om koji je obilježen ritualističkim repetitivnim ponašanjem, oštećenjem socijalne interakcije, komunikacije i razvoja govora. Oko 70% djece s ASD-om ima RZ/IP. U preko trećine osoba sa RZ/IP-om i u dijelu onih s ASD-om moguće je utvrditi specifični genetički uzrok poremećaja. Stoga je genetička evaluacija bolesnika od iznimne važnosti, a primjena tehnika probira genoma u toj dijagnostici zauzimaju zasad najvažnije mjesto Kako je genetička osnova RZ/IP-a i ASD-a često multifaktorska i većim dijelom nepoznata, sve više se uočava da bi u etiologiji važnu ulogu mogli imati i ne-genetički mehanizmi, epigenetički procesi i postranslacijska modifikacija proteina. Činjenica da epigenetičko markiranje može biti izmijenjeno utjecajem okoline, primjerice metaboličkim okolišem tijekom intrauterinog razvoja, načinom prehrane, stresom ili životnim stilom, otvara mogućnost da se pokuša liječenje ovih poremećaja modifikacijom epigenetičih mehanizama. Više genetičkih sindroma koji u svom komorbiditetu imaju RZ/IP i/ili ASD, uključujući Rettov sindrom, sindrom fragilnog X-a, PraderWillijev/Angelmanov sindrom, Beckwith Wiedemannov i Russell Silverov sindrom, pokazuju poremećaj epigenetičkih mehanizama i metilacijskog statusa. Bolesnici s konstitucijskim oštećenjem proteina koji sudjeluju u epigenetičkim procesima model su koji omogućava P r i l o g 3 | 20 Očekivani rezultati - - Primjena - - bolje razumijevanje načina na koji promjene u kromatinu i metilaciji DNA utječu na ekspresiju različitih gena i njihovog očitovanja u fenotipu. Očekuje se da će se u dijelu ispitivanih bolesnika probirom genoma utvrditi uzrok RZ/IP-a, odnosno ASD-a, te na taj način postaviti konačna dijagnoza bolesti, eventualtno otkriti novi uzroci te produbiti razumijevanje nastanka neurorazvojnih poremećaja Analiza metilacijskog obrasca kod djece s ASD-om mogla bi identificirati različito markiranje izabranih genomskih regija/gena koji su povezani s ovim razvojnim poremećajima Ispitivanje postojanja promjena broja kopija u genomu bolesnika s RZ/IP-om i/ili ASD-om te eventualno identificiranje novih gena uključenih u nastanak ovih poremećaja omogućit će postavljanje dijagnoze i ciljane terapijske intervencije. Rezultati će produbiti razumijevanje poremećaja i donijeti nove informacije koje će usmjeriti nova istraživanja. Identifikacija točnog uzroka nastanka RZ/IP-a omogućit će preciznije genetičko savjetovanje zahvaćenih obitelji, uključujući i mogućnost prenatalne dijagnostike u idućim trudnoćama. Analiza metilacijskog statusa ciljanih genomskih regija uključenih u epigenetičku regulaciju u skupini djece s ASD-om mogla bi pridonijeti razumijevanju podloge nastanka ovih bolesti te otvoriti put nalaženju terapijskih opcija temeljenih na medikamentoznoj epigenetičkoj modifikaciji ciljanih regija genoma. Istraživanje genetičke osnove srčanih grešaka Ciljevi Opći cilj: Produbiti znanje o genetičkim osnovama kongenitalih srčanih grešaka identifikacijom relevantih varijanti u broju kopija ciljanih regija genoma (engl. copy number variants, CNV), odnosno identifikacijom novih mutacija poznatih ili novootkrivenih gena važnih za patogenezu srčanih defekata Posebni ciljevi: - Analiza uloge CNV-a u etiologiji srčanih grešaka korištenjem metode višestrukog umnažanja sondi ovisnog o ligaciji (engl. Multiplex Ligation-dependent Probe Amplification, MLPA) i metode kromosomskog microarraya(chromosome microarray, CMA; komparativna genomska hibridizacija na mikropostroju, engl. array CGH); - Ukoliko se navedenim metodama ne otkriju relevantni CNV-ji, analiza će se kod klinički preselekcioniranih bolesnika proširiti na cjelokupni egzom putem metode NGS-a. Program rada/hipoteze - Srčane greške su najčešće malformacije s prevalencijom od 4-8 na 1000 živorođenih. Nastaju kao posljedica kombinacije genetičkih i okolišnih čimbenika. Oko 25% nastaje u sklopu različitih genetičkih sindroma, rijetko su izravna posljedica bolesti majke (fenilketonurija, rubeola) ili izloženosti štetnim čimbenicima (npr. antiepileptici), a većim dijelom je riječ o izoliranim poremećajima multifaktorske etiologije. Više studija nalazi da mutacije u više gena mogu biti uključene u nastanak izoliranih srčanih grešaka (GATA4, TBX5NKX25, MYH6, CRELD1, TBX, JAG1 i dr.). U dijelu bolesnika sa srčanim P r i l o g 3 | 21 Očekivani rezultati - Primjena - greškama mogu se naći varijante u broju kopija u genomu. Mješavina MLPA - sondi P424 omogućuje istovremenu analizu delecija i duplikacija u 37 genomskih područja za koja je poznato da su povezana s pojavom srčanih greški, pa se očekuje identificirati CNVje u dijelu bolesnika sa srčanim greškama. Array CGH se pokazao kao dobra metoda cjelogenomskog traganja za CNV-ima. Ispitivanja osoba sa srčanim greškama otkrivaju submikroskopske aberacije u oko 4-20% slučajeva, ovisno da li je riječ o sindromskom ili izoliranom poremećaju. Isptivanjem naših bolesnika očekujemo identificirati nove CNV-je povezane s nastankom srčanih grešaka. Analiza egzoma u dijelu bolesnika mogla bi otkriti mutacije u novim ili već identificiranim genima povezanim s nastankom srčanih grešaka. Očekuje se u dijelu ispitivanih bolesnika sa srčanom grješkom utvrditi postojanje duplikacija/delecija u nekom od analiziranih gena. Očekuje se da i dodatna citogenetička i genska obrada utvrdi uzrok poremećaja u dijelu sindromskih bolesnika. Napredak u molekularnoj dijagnostici srčanih grješaka Otkrivanje novih mutacija unaprijedit će znanje o mehanizmu nastanka bolesti i povezanosti genotipa s fenotipom. Takva nova saznanja će omogućiti preciznije genetičko informiranje pogođenih obitelji te prevenciju nasljednih oblika P r i l o g 3 | 22 GASTROENTEROLOGIJA I PREHRANA Znanstvenici: prof.dr. sc. Sanja Kolaček, dr.med. prim.dr.sc. Zrinjka Mišak, dr.med. dr.sc. Iva Hojsak, dr.med. Referentni centar za dječju gastroenterologiju i prehranu dio je europske mreže pedijatrijskih gastroenteroloških centara. Svi članovi Referentnog centra, ne samo liječnici već i više medicinske sestre, boravili su u jednom od vodećih svjetskih centara na edukaciji. Najznačajnije je da je Referentni centar za dječju gastroenterologiju i prehranu jedini centar u Republici Hrvatskoj koji pruža potpunu uslugu endoskopske dijagnostike i intervencije što mu daje priliku za dijagnostiku i liječenje različitih diferentnih gastroenteroloških bolesti. Sukladno tome, najveći se broj djece upravo dijagnosticira i liječi u našoj Klinici što našem centru daje prednost prilikom provođenja znanstvenih istraživanja iz područja dječje gastroenterologije i prehrane. U petogodišnjem projektnom razdoblju osigurana su sredstva za provođenje projekata: - Uloga probiotika u prevenciji infekcija (suradnja s industrijom) Tranzicijska skrb u adolescenata s upalnim bolestima crijeva (suradnja s industrijom) Registar za djecu oboljelu od upalnih bolesti crijeva (sredstva HRZZ-a za plaću doktoranda) Znanstvena istraživanja iz područja teme: Probiotici u prevenciji i liječenju bolesti u djece Ciljevi Opći ciljevi: - Procjeniti učinak Bifidobacterium animalis subsp. lactis (BB-12) na učestalost i trajanje čestih infekcija u hospitalizirane djece i djece koja pohađaju kolektiv - Ispitati učinak Lactobacillus reuteri (L. reuteri) na broj i intenzitet epizoda abdominalnih bolova u djece s funkcijskim abdominalnim bolovima te učestalost i konzistenciju stolica u djece s kroničnom opstipacijom Posebni ciljevi: - Procjeniti učinak BB-12 na: učestalost i trajanje gastrointestinalnih i respiratornih simptoma te odsutnost iz vrtića zbog infekcija ili trajanje hospitalizacije - Procjeniti učinak na učestalost i intenzitet epizoda abdominalnih bolova tijekom intervencije te 4 tjedna nakon završetka intervencije u djece s abdominalnim bolovima te ispitati pojavnost abdominalnih bolova, epizoda fekalne inkontinencije, učestalost defekacije, konzistenciju stolica i potrebu za osmotskim laksativom za vrijeme i 4 tjedna nakon završetka intervencije u djece s kroničnom opstipacijom Program rada/hipoteze - Uporaba BB-12 može značajno smanjiti rizik od razvoja infekcija (gastrointestinalnih i respiratornih) u zdrave djece koja pohađaju dječji vrtić i hospitalizirane djece - Primjena probiotskog pripravka L. reuteri učinkovita je u liječenju (ublažavanju simptoma) funkcijskih abdominalnih bolova i kronične opstipacije u dječjoj dobi. Očekivani rezultati Budući da ne postoje znanstveno utemeljeni podaci o terapijskoj P r i l o g 3 | 23 Primjena učinkovitosti istraživanih probiotičkih sojeva u funkcijskim gastrointestinalnim poremećajima te u sprječavanju infekcija, od predloženog se istraživanja očekuje definiranje navedene uloge. Ukoliko se ovim istraživanjem utvrdi da istraživani probiotički sojevi mogu prevenirati infekcije, odnosno da djeluju pozitivno na smanjenje simptoma funkcionalnih tegoba u djece, moći će se preporučiti njihova primjena u navedenim indikacijama i na taj način utjecati na ove vrlo česte zdravstvene tegobe u djece. Prehrana, nutritivni status i kvaliteta života djece s kroničnim upalnim bolestima crijeva Ciljevi Opći ciljevi: - Izraditi prehrambeni upitnik validiran na zdravoj hrvatskoj pedijatrijskoj populaciji - Procijeniti učestalosti samoiniciranih eliminacijskih dijeta u djece s kroničnim upalnim bolestima crijeva - Validirati upitnik o kvaliteti života djece s upalnim bolestima crijeva na hrvatskoj populaciji Posebni ciljevi: - Procjeniti utjecaj samoiniciranih eliminacijskih dijeta u djece s kroničnim upalnim bolestima crijeva te njezin utjecaj na kvalitetu prehrane, nutritivni status, tijek bolesti - Utvrditi utjecaj prehrane u etiologiji bolesti - Procijeniti kvalitetu života djece s upalnim bolestima crijeva Program rada/hipoteze - Samoinicirane eliminacijske dijete u bolesnika s kroničnim upalnim bolestima crijeva smanjuju kvalitetu prehrane te utječu na njihov nutritivni status - Samoinicirane eliminacijske dijete imaju učinak na klinički tijek bolesti - Djeca koja boluju od upalnih bolesti crijeva imaju lošiju kvalitetu života od zdrave djece Očekivani rezultati Ovim istraživanjem utvrdit će se postoji li hrana koju djeca s upalnim bolestima crijeva izbjegavaju te ima li to utjecaj na njihovo stanje uhranjenosti i tijek bolesti. Utvrdit će se i kakva je kvaliteta života djece s upalnim bolestima crijeva. Primjena Izradit će se prehrambeni upitnik validiran na hrvatskoj pedijatrijskoj populaciji. Validirat će se upitnik o kvaliteti života djece s upalnim bolestima crijeva. Prvi put će se u Republici Hrvatskoj odrediti učestalost samoiniciranih eliminacijskih dijeta i točan nutritivni status u djece s kroničnim upalnim bolestima crijeva Registar Republike Hrvatske za djecu oboljelu od upalnih bolesti crijeva Ciljevi Opći ciljevi: - osnivanje nacionalnog registra za djecu oboljelu od kroničnih upalnih bolesti crijeva čime će se utvrditi incidencija upalnih bolesti crijeva (ulceroznog kolitisa, Crohnove bolesti i nedeterminiranog kolitisa) u djece Posebni ciljevi: - utvrditi fenotipska obilježja oboljele djece u vrijeme postavljanja dijagnoze Program rada/hipoteze Incidencija upalnih bolesti crijeva u djece u Republici Hrvatskoj je sličnija mediteranskim europskim zemljama nego drugim zemljama Europe, te ima fenotip karakterističan za pedijatrijsku populaciju. P r i l o g 3 | 24 Očekivani rezultati i Ovaj projekt će po prvi put odrediti učestalost upalnih bolesti crijeva u primjena djece u Republici Hrvatskoj. Navedeno će pridonijeti boljem zbrinjavanju ovih bolesnika u našoj državi. Tranzicijska skrb za bolesnike s kroničnim upalnim bolestima crijeva Ciljevi Opći ciljevi: - Osnovati Tranzicijsku kliniku. Tranzicijske klinike su vrsta medicinske zaštite koja postoji za sve kronične pedijatrijske bolesti u razvijenim zemljama svijeta. Do sada ne postoji tranzicijska zdravstvena skrb za bolesnike s kroničnim upalnim bolestima crijeva (IBD) u Republici Hrvatskoj. Primarni cilj je osnovati Tranzicijsku kliniku koju će sačinjavati pedijatrijski gastroenterolozi i gastroenterolozi-internisti. Posebni ciljevi: - Ocijeniti učinak Tranzicijske klinike na kvalitetu života bolesnika s IBDom. Do sada ne postoji evaluacija utjecaja tranzicijskih klinika niti na kvalitetu života niti tijek bolesti adolescenata s IBD-om. Naš je cilj usporediti kvalitetu života ovih bolesnika prije upućenja u adultnu skrb s kvalitetom života godinu dana nakon što je bolesnik pod kontrolom gastroenterologa interniste. Usporedit će se kvaliteta života bolesnika koji su u adultnu skrb prešli bez posredstva Tranzicijske klinike sa skupinom koja je prošla tranzicijsku skrb nakon osnutka Tranzicijske klinike. Kvaliteta života ispitat će se IMPACT-III (HR) i IBDQ upitnicima. Oba upitnika standardizirana su u našem centru na hrvatskoj populaciji. - Ocijeniti učinak Tranzicijske klinike na tijek bolesti. Tijek bolesti ocijenit će se putem indeksa aktivnosti bolesti (PCDAI, PUCAI, CDAI), prema broju relapsa (koji se definira putem aktivnosti bolesti i potrebom za promjenom terapije) te broju hospitalizacija. - Ocijeniti utjecaj Tranzicijske klinike na samosvijest o vlastitoj bolesti i liječenju. Svakako je nužno procijeniti kada je adolescent spreman sam, od roditelja/skrbnika, preuzeti brigu o vlastitom liječenju. Samosvijet o vlastitoj bolesti uključuje znanje bolesnika o svojoj bolesti (tip bolesti, dijagnostičke pretrage, liječenje). Samosvijest o vlastitoj bolesti ispitat će se prema “IBD-yourself” upitniku. Program rada/hipoteze Klinike tranzicijske skrbi značajno unaprijeđuju kvalitetu života i kontrolu bolesti u bolesnika s kroničnim upalnim bolestima crijeva Očekivani rezultati Nakon završetka istraživanja: 1. Bit će osnovana i uhodana Tranzicijska klinika u Republici Hrvatskoj; 2. Po prvi će se put ocijeniti utjecaj tranzicijske skrbi na kvalitetu života, tijek bolesti i samosvijest o vlastitoj bolesti u adolescenata s IBD-om Primjena Osnovat će se tranzicijska skrb o bolesnicima s upalnim bolestima crijeva, koja će, kao model, biti primjenjiva i za ostale kronične bolesti. Celijakija – dijagnostika i liječenje Ciljevi Opći ciljevi: - Prospektivnim praćenjem novodijagnosticiranih bolesnika s celijakijom ispitati nove dijagnostičke kriterije Europskog društva za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) - Procjena uloge brzog testa u probiru na celijakiju u djece koja imaju simptome bolesti P r i l o g 3 | 25 Procjena kvalitete bezglutenske prehrane na temelju 3-dnevnog dnevnika prehrane Posebni ciljevi: - Ispitati dovodi li izostavljanje biopsije sluznice tankog crijeva (prema novim kriterijima ESPGHAN-a dijagnozu celijakije moguće je u određenim slučajevima postaviti samo na temelju nalaza protutijela) i u kojoj mjeri do lažno pozitivnih dijagnoza celijakije - Odrediti koja su protutijela (protutijela na tkivnu transglutaminazu, endomizijska protutijela, protutijela na deamidirani glijadin peptida) najbolja za praćenje djece tijekom 18 mjeseci nakon postavljanja dijagnoze i započinjanja bezglutenske prehrane - Rano otkrivanje, neposredna obrada i liječenje bolesnika s dijagnosticiranom celijakijom - Na temelju dnevnika prehrane procijeniti udio primarno bezglutenskih namirnica u odnosu na one koje koriste zamjene za gluten (bezglutensko brašno) - Prema novom ESPGHAN-ovom dijagnostičkom postupniku za celijakiju moguće je pod određenim uvijetima (uz visoko pozitivne nalaze protutijela) postaviti dijagnozu celijakije bez lažno pozitivnih slučajeva - Brzi test na celijakiju dovoljno je pouzdan i ima dobru osjetljivost i specifičnost u usporedbi s testom na tkivnu transglutaminazu iz venske krvi te se može koristiti u probiru na celijakiju u djece koja imaju neki od tipičnihsimptoma bolesti. - Veći udio primarno bezglutenskih namirnica u bezglutenskoj prehrani ne utječe na nutritivni status ni na kvalitetu prehrane Ovo ispitivanje pokazat će dovodi li izostavljanje biopsije sluznice tankog crijeva iz dijagnostičkog postupnika (pod određenim uvjetima) do sigurne dijagnoze celijakijie, odnosno u kojoj mjeri to dovodi do lažno pozitivnih dijagnoza. Nadalje, ispitat će se osjetljivost i specifičnost brzog testa u usporedbi sa standarnim serološkim testovima. Osim toga, dio ispitivanja o procjeni bezglutenske prehrane pokazat će kvalitetu te prehrane te koji udio u ukupnom unosu otpada na namirnice koje su primarno bez glutena i utječe li to na nutritivni status bolesnika. Navedenim ispitivanjem, u suradnji s drugim europskim centrima, evaluirat će se novi dijagnostički postupnik za celijakiju. Osim toga, procijenit će se uloga brzog testa u probiru na celijakiju i po prvi puta u Hrvatskoj će se odrediti nutritivni status djece s celijakijom i procijeniti kvaliteta bezglutenske prehrane pedijatrijskih bolesnika. - Program rada/hipoteze Očekivani rezultati Primjena Registar djece s dokazanom infekcijom Helicobacter pylori: praćenje rezistencije na antibiotike i optimizacija različitih terapijskih režima ovisno o osjetljivosti Ciljevi Opći ciljevi: - Praćenje rezistencije sojeva Helicobacter pylori kod djece - Ispitivanje uspješnosti antibiotske terapije u visokim dozama u kombinaciji određenoj ovisno o nalazu osjetljivosti u mikrobiološkoj kulturi Posebni ciljevi: Uključivanje naših bolesnika u Europski registar Program rada/Hipoteze S višim dozama antibiotika postići će se viša stopa izlječenja nakon prvog davanja terapije Očekivani rezultati i Ovim istraživanjem pratit će se rezistencija sojeva Helicobacter pylori kod P r i l o g 3 | 26 primjena djece te ispitati uspješnost eradikacijske terapije antibioticima u višim dozama, u kombinaciji određenoj na temelju osjetljivosti u mikrobiološkoj kulturi. Na temelju dobivenih rezultata izradit će se preporuke za liječenje ove infekcije i, u konačnici, poboljšati liječenje ovih bolesnika. P r i l o g 3 | 27 HEMATOLOGIJA I ONKOLOGIJA Znanstvenici: doc.dr.sc. Jasminka Stepan Giljević, dr.med. doc.dr.sc. Gordana Jakovljević, dr.med. Referentni centar za solidne maligne tumore dječje dobi predstavlja jedan od jačih centara koji se bavi ovom problematikom u zemljama regije. Svi članovi Referentnog centra su proveli edukaciju u vodećim centrima u Europi (Beč, Tubingen, Munster) i SAD (Cincinnati, Chicago). Sukladno tome, najveći se broj djece upravo dijagnosticira i liječi u našoj Klinici što našem centru daje prednost prilikom provođenja znanstvenih istraživanja iz područja hematoonkologije Znanstvena istraživanja iz područja teme: Kasne komplikacije liječenja djece koja su se liječila zbog malignog tumora Ciljevi Opći ciljevi: - Utvrđivanje kasnih komplikacija liječenja djece koja su se liječila zbog malignog tumora dječje dobi prema Pancare smjernicama (Europska grupa za kasne komplikacije liječenja) - Poboljšanje kvalitete življenja djece koja su se liječila zbog malignog tumora dječje dobi - Aktivno uključivanje bivših bolesnika u svakodnevni život Posebni ciljevi: - Usporedba s rezultatima projekta Farmakogenetika u pedijatrijskoj onkologiji- moguća individualizacija terapije u budućnosti, poboljšanje kvalitete življenja Program rada/hipoteze Rano otkrivanje kasnih komplikacija liječenja uz primjereno liječenje omogućava postizavanje primjerene kvalitete života djeteta, kasnije odraslog koji je u svom životu imao hematoonkološu dijagnozu Očekivani rezultati: Pravovremena i primjerena briga o komplikacijama koje su rezultat intenzivnog liječenja djeteta s malignim tumorom predstavlja nastavak sustavne brige za bolesnika. Ovime se smanjuje njihov mogući utjecaj na kvalitetu života izlječenog od malignog tumora dječje dobi. Primjena Sustavna i primjerena briga za rizičnu populaciju, moguća individualizacija terapije u budućosti. U suradnji s Pancare grupom će se utvrditi postupnik za ovakve bolesnike. Utjecaj liječenja boli i palijativnog pristupa na kvalitetu života (QoL) kronično bolesne djece Ciljevi Opći cilj je proučavanje kvalitete života kronično bolesne djece Posebni ciljevi- standardiziranje postupaka uz poboljšanja kvalitete života kronično bolesnog djeteta Program rada/hipoteze Uvođenje organizirane dijagnostike i liječenja boli kao i palijativnog principa u liječenje popravilo je kvalitetu života djece s teškim kroničnim bolestima Očekivani rezultati Potvrda hipoteze Primjena Izrada smjernica i standarda postupaka s kronično bolesnom djecom s obzirom na analgeziju i palijativnu skrb. Mogućnost multicentrične studije u zemljama regije P r i l o g 3 | 28 Markeri tumorske hipoksije, angiogeneze i metaboličkog fenotipa kao prognostički čimbenici kod djece s tumorima Ciljevi Opći cilj: Cilj istraživanja je objektivizirati značenje istovremenog određivanja plazmatskih markera tumorske hipoksije, angiogeneze, glikolize/acidoze i invazivnosti/metastaziranja za prognozu djece s tumorima. Posebni ciljevi: - Odrediti plazmatsku vrijednost navedenih markera iz uzoraka periferne krvi kod djece s tumorima kod postavljanja dijagnoze, te u ponovljenim definiranim vremenskim intervalima. - Usporediti rezultate analize s relevantnim kliničko-laboratorijskim nalazima kao što su patohistološka vrsta tumora, stupanj proširenosti tumora, dob i spol bolesnika - Istražiti međusoban odnos između pojedinih vrsta markera ovisno o patohistološkom tipu tumora. - Procijeniti značaj ponovljenog određivanja navedenih markera za praćenje učinka terapije. - Procijeniti utjecaj pojedinačnih markera, kao i njihovog uzajamnog odnosa na tijek bolesti, pojavu relapsa i preživljenje bolesnika. Program rada/hipoteze - Razina markera tumorske hipoksije (ostepontin), angiogeneze (VEGF-A), glikolize (Tu-M2-PK, CA9, LDHA) i invazivnosti/metastaziranja (MMP9) dobivena iz periferne krvi prognostički su čimbenici rizika kod djece onkoloških bolesnika. Oni predstavljaju biološke markere visoko rizičnih bolesnika. - Postoji međusobno pozitivna korelacija između navedenih markera, a njihov odnos je bitan za procjenu agresivnosti tumorskog fenotipa. - Ovi plazmatski markeri zajednički bi mogli poslužiti za bolju procjenu stupnja agresivnosti tumora i praćenje terapijskog odgovora. Time bi se pojedinačnom i usporednom analizom navedenih markera iz plazme bolesnika možda uspješnije i jasnije zapazili bolesnici sa specifičnim tumorskim fenotipom, što bi doprinijelo njihovom boljem liječenju. Očekivani rezultati - Razine markera tumorske hipoksije (ostepontin), angiogeneze (VEGF-A), glikolize (Tu-M2-PK, CA9, LDHA) i invazivnosti/metastaziranja (MMP9) dobivene iz periferne krvi pokazat će se kao prognostički čimbenici rizika kod djece onkoloških bolesnika. - Oni će predstavljati biološke markere visoko rizičnih bolesnika. - Postojat će međusobno pozitivna korelacija između navedenih markera, a njihov odnos bit će bitan za procjenu agresivnosti tumorskog fenotipa. - Time će se pojedinačnom i usporednom analizom navedenih markera iz plazme bolesnika možda uspješnije i jasnije zapazili bolesnici sa specifičnim tumorskim fenotipom. Primjena - Ovi markeri zajednički bi mogli poslužiti za bolju procjenu stupnja agresivnosti tumora i praćenje efikasnosti provođenog liječenja. Njihovom pojedinačnom i usporednom analizom možda bi se uspješnije i jasnije zapazili bolesnici s agresivnim tumorskim fenotipom, što bi poboljšalo njihovo liječenje. - Rezultati bi mogli pridonijeti procjeni svrhovitosti uvođenja analize P r i l o g 3 | 29 - markera tumorske hipoksije, angiogeneze i metaboličkog fenotipa iz periferne krvi u svakodnevnu kliničku praksu kod djece s tumorima. Oni bi mogli potvrditi opravdanost primjene nove ciljane terapije za liječenje visoko rizičnih oblika tumora dječje dobi. P r i l o g 3 | 30 PULMOLOGIJA, ALERGOLOGIJA, IMUNOLOGIJA I REUMATOLOGIJA Znanstvenici: doc. dr. sc. Alenka Gagro, dr. med. prim.dr.sc. Irena Ivković- Jureković, dr.med. dr.sc. Ivan Pavić, dr.med. Zavod za pedijatrijsku pulmologiju, alergologiju i kliničku imunologiju i reumatologiju predstavlja jedan od jačih centara za pulmološke, alergološke i imunoreumatološke bolesti u djece koji uspješno surađuje s ostalim Zavodima i Odjelima KDBZ u zbrinjavanju djece (radiolozima, otorinolaringolozima, ortopedima, oftalmolozima i fiizijatrom). Članovi tog Zavoda usavršavali su se u inozemnim europskim i američkim centrima izvrsnosti (Birmingham, Amsterdam, Ulm, Cincinnati), a imaju i potrebna znanja iz laboratorijske imunologije. Znanstvena istraživanja iz područja teme: Interdisciplinarni pristup imunoreumatološkim bolestima u djece Ciljevi Opći ciljevi: - Istražiti imunopatogenezu imunoreumatoloških bolesti u djece s posebnim naglaskom na ulogu podtipova pomoćničkih limfocita T. U istraživanje će biti uključena djeca s juvenilnim idiopatskim artritisom (JIA) i juvenilnim sistemskim eritemskim lupusom (jSLE) - Ispitati primjenu modernih slikovnih radioloških tehnika u djece s juvenilnim idiopatskim artritisom (magnetska rezonancija, MR; power doppler ultrazvuk, PD UZV; ultrazvučna elastografija) - Ispitati ulogu biomarkera u imunoreumatološkim bolestima (JIA, jSLE) u djece - ispitati moguću zajedničku imunopatogenezu autoimunosnih bolesti i astme u djece. Posebni ciljevi - Prospektivno će se ispitati mogu li i u kojoj mjeri podtipovi pomoćničkih limfocita T (regulacijski limfociti T, Th17, Th9 i Th22) poslužiti i kao biomarkeri aktivnosti bolesti i učinka lijekova (kortikosteroidi, DMARD, biološka terapija) u djece s JIA i jSLE. Te stanice i citokini koje luče biti će analizirane protočnim citometrom i enzimskim imunoesejem. Također će se ispitati mogu li i u kojoj mjeri opisani podtipovi pomoćničkih limfocita T poslužiti i kao biomarkeri aktivnosti bolesti i učinka lijekova (kortikosteroidi, DMARD, biološka terapija), kao i ispitati povećava li poremećaj imunosti,i u kojoj mjeri,sklonost razvoju određenih infekcija poput tuberkuloze. - Cilj nam je ispitati u kojoj mjeri suvremene radiološke tehnike (MR, PD UZV, ultrazvučna elastografija) povećavaju osjetljivost i specifičnost imunoloških i upalnih biomarkera u dijagnostici i procjeni aktivnosti te učinku terapije u djece s JIA. U tu svrhu planiramo utvrditi promjene na zglobovima djece s JIA PD UZV i MR s paramagnetskim kontrastnim sredstvom, usporediti nalaze radioloških pretraga s kliničkim nalazom aktivnosti bolesti, koncentracijama citokina i vrijednostima surogatnih biljega upale (CRP, SE) te ispitati koji od ispitivanih parametara značajno P r i l o g 3 | 31 poboljšava postupnik praćenja bolesnika s JIA. Prospektivnim praćenjem djece s JIA i jSLE ispitati ćemo rizike za razvoj izvanzglobnih bolesti kao posljedice obilježja same bolesti i/ili posljedica terapije. U tu svrhu planiramo ispitati učinak na: (a) plućnu funkciju; (b) razvoj i učinak na alergijske bolesti djece (prvenstveno alergijsku astmu); (c) rizik razvoja ateroskleroze (suradnja s prof dr. sc. Ines Drenjačević, Medicinski fakultet Sveučilišta u Osijeku); (d) gastrointestinalni sustav i postojanje i/ili rizik razvoja upalne bolesti crijeva (praćenje kalprotektina u stolici, MR enterografija, endoskopske pretrage- u suradnji s Referentnim centrom Ministarstva zdravlja za dječju gastroenterologiju i prehranu naše ustanove). Program rada/hipoteze Optimalno liječenje kroničnih imunoreumatoloških bolesti u djece zahtijeva interdisciplinarni pristup. Očekivani rezultati i Unaprijediti razumijevanje mehanizama nastanka i liječenja kroničnih primjena imunoreumatoloških bolesti u djece. Rana dijagnostika i razumijevanje rizika za multiorganske komplikacije imunoreumatoloških bolesti u djece zahtijevaju interdisciplinarni pristup u svrhu učinkovitog liječenja. - Genetički markeri i alergijske bolesti u djece Ciljevi Opći ciljevi: - Istražiti utjecaj nasljednih čimbenika na učestalost i kliničku ekspresiju alergijskih bolesti u djece, s posebnim naglaskom na tzv. „alergijski marš“, odnosno progresiju manifestacije atopijskog fenotipa od atopijskog dermatitisa do astme. U istraživanje će biti uključena djeca s atopijskim dermatitisom, nutritivnom alergijom, astmom i alergijskim rinitisom. - Ispitati važnost određivanja određenih genetičkih markera i genskih polimorfizama u predviđanju razvoja i tijeka alergijskih bolesti u djece. - Ispitati moguću zajedničku imunopatogenezu atopijskih bolesti, posebice astme i autoimunosnih bolesti u djece. Posebni ciljevi - Prospektivno će se pratiti djeca koja boluju od atopijskog dermatitisa te ispitati koje su mutacije gena za filagrin, mutacije gena za čimbenik nekroze tumora alfa (TNFα) i koji su mikrosatelitni lokusi vezani uz gen za TNFα najzastupljeniji u populaciji djece koja boluju od alergijskih bolesti u Hrvatskoj. Ispitat će se jesu li i u kojoj mjeri ovi polimorfizmi povezani s ekspresijom bolesti, te može li se na temelju ovih genetičkih markera predvidjeti tijek, odnosno progresija bolesti. Također ćemo ispitati razlikuju li se polimorfizmi gena za filagrin u djece koja boluju od IgE-posredovaog atopijskog dermatitisa i u djece koja boluju od ne-IgE-posredovanog atiopijskog dermatitisa. - Ispitat će se postoji li i u kojoj mjeri povezanost određenih genetičkih markera, atopijskog nasljeđa u obitelji i okolišnih čimbenika, i kako okolišni čimbenici modificiraju fenotipsku ekspresiju atopijskih bolesti. - Cilj nam je ispitati i postoji li povezanost određenih markera i kliničkih fenotipova atopijskih bolesti s autominuosnim bolestima u djece, mogu li i u kojoj mjeri pojedini podtipovi pomoćničkih P r i l o g 3 | 32 limfocita T (regulacijski limfociti T, Th17, Th9 i Th22) poslužiti i kao biomarkeri aktivnosti bolesti te povećava li i u kojoj mjeri poremećaj imunosti sklonost razvoju teških oblika bolesti (teški generalizirani atopijski dermatitis, teška astma) i rezistencije na terapiju (inhalacijski i sistemski kortikosteroidi u astmi). Program rada/hipoteze Fenotipska ekspresija alergijskih bolesti te progresija u smislu „atopijskog marša“ uvjetovana je nasljednim čimbenicima,ali i interakcijom nasljeđa i okolišnih čimbenika. Polimorfizam gena koji kodira filagrin te mikrosatelitni lokusi vezani uz gen za TNFα utječu na težinu kliničke slike atopijskog dermatitisa i astme te na alergijski marš u djece. Očekivani rezultati i Unaprijediti razumijevanje mehanizama progresije alergijskih bolesti od primjena atopijskog dermatitisa i alergije na hranu do astme i alergijskog rinitisa. Utvrditi mogućnost eventulanog ranog otkrivanja bolesnika s rizikom za razvoj težih oblika alergijskih bolesti radi primjene mjera i primarne i sekundarne prevencije. Utjecaj u djetinstvu primljenog BCG cjepiva na rezultate obveznog tuberkulinskog kožnog testiranja Ciljevi - Prikazati utjecaj BCG-cjepiva na veličinu indurata nakon rutinskog obveznog TST-testiranja u djece 7. razreda O.Š. - Ispitati postoji li postoji razlika između djece koja su dobila samo jednu dozu BCG-cjepiva u rodilištu i djece koja su dobila više doza BCG-cjepiva nakon prve godine života. - Ispitati koje od primljenih cjepiva ima mogući utjecaj do 14 godine života tj. postoji li razlika u veličini indurata između djece koja su dobila 1 ili više doza tijekom života. Program rada/Hipoteze Primljeno BCG-cjepivo ima utjecaj na induraciju TST-a i jačina utjecaja je ovisna o broju primljenih BCG-cjepiva tijekom djetinstva. Očekivani rezultati i - Dobit će se podatci o mogućem trajanju utjecaja primljenog BCGprimjena cjepiva na pozitivan ishod TST-a. - Iako se radi o retrospektivnom istraživanju mišljenja smo da bi ovo istraživanje imalo odgovarajući znanstveni i stručni doprinos – znanstveni doprinos u otkrivanju dalekosežnosti mogućeg utjecaja BCG-cjepiva na rezultate TST-a što bi imalo implikacije na preporuke za očitanje rezultata TST-a kod BCG-irane populacije radi otkrivanja moguće LTBI, a stručni doprinos u pravilnom provođenju preventivnih mjera s ciljem smanjenja incidencije TBC-a. Dijagnostička efikasnost testa oslobađanja interferona gama u školske djece s pojačanom reakcijom nakon redovnog PPD testiranja Ciljevi - Odrediti dijagnostičku efikasnost određivanja koncentracije IFNgama u školske djece s pojačanom reakcijom nakon redovnog PPD testiranja. - Pokazati koncentraciju IFN-gama oslobođenu iz limfocita T u djece s pojačanom reakcijom nakon redovnog PPD testiranja, usporediti koncentracije IFN-gama iz limfocita bez stimulacije te nakon stimulacije s mitogenikom fitohemaglutininom i vidjeti postoji li razlika između navedenih koncentracija IFN-gama između djece s pozitivnim i negativnim IGRA-testom. - Odrediti koliki broj PPD hiperreaktora zaista ima LTBI potvrđenu osjetljivijim i specifičnijim IGRA testom. - Odrediti koliki broj djece PPD hiperreaktora neće biti podvrgnut P r i l o g 3 | 33 nepotrebnoj kemoprofilaksi ukoliko se u algoritam testiranja uključi i IGRA test. - Usporediti rezultate tuberkulinskog kožnog testa i koncentracije IFNgama. Program rada/hipoteze Određivanje koncentracije IFN-gama ima značajnu dijagnostičku efikasnost u otkrivanju infekcije mikobakterijem tuberkuloze u školske djece s pojačanom reakcijom nakon redovnog PPD testiranja. Očekivani rezultati i - Dobit će se podatci o dijagnostičkoj vrijednosti određivanja IFN-gama primjena iz limfocita T djece školske dobi s pojačanom reakcijom nakon redovnog PPD testiranja. - Znanstveni doprinos se temelji u procjeni imunološkog odgovora djece školske dobi na infekciju mikobakterijem tuberkuloze, a stručni doprinos u vrednovanju novog testa za otkrivanje infekcije mikobakterijem tuberkuloze. - Kratkoročni doprinos ovakvog dijagnostičkog postupka jest da se svako dijete inficirano mikobakterijem tuberkuloze što prije dijagnosticira i izliječi, a dugoročni doprinos jest smanjenje incidencije tuberkuloze. P r i l o g 3 | 34 ISHOD I KOMPLIKACIJE KRONIČNIH BOLESTI DJEČJE DOBI Znanstvenici: prim.dr.sc. Vlasta Đuranović, dr.med. prim.dr.sc. Vesna Herceg Čavrak, dr.med. dr.sc. Slaven Abdović, dr.med. dr.sc. Goran Krakar, dr.med. Referentni centar za praćenje rasta i razvoja predškolske djece vanjski je suradnik Europskog projekta za prikupljanje podataka o djeci s cerebralnom paralizom, Surveillance of Cerebral Palsy in Europe SCPE-NET (EU EAHC project 2008-1307), a voditelj Referentnog centra prof.dr.sc. Vlatka Mejaški Bošnjak, dr.med. (znanstvenica KDBZ u mirovini) ujedno je i glavni koordinator Hrvatskog SCPE registra za cerebralnu paralizu. Radom na tom projektu unaprijeđen je rad Referentnog centra uvođenjem novih mjernih instrumenata kao i gostovanjem stranih stručnjaka, odnosno odlaskom djelatnika Referentnog centra na usavršavanje u inozemstvo. Posebno se izdvaja suradnja s audiologijom Klinike za dječje bolesti Zagreb, koordinatorom sveobuhvatnog novorođenačkog screeninga sluha u RH. Znanstvena istraživanja iz područja teme: Etiologija i neurorazvojni ishod djece s perinatalnim fokalnim ishemijskim moždanim udarom Ciljevi Opći cilj: Utvrditi etiološke čimbenike, patogenezu, dijagnostičke mogućnosti, prevenciju i liječenje djece s perinatalnim fokalnim ishemijskim moždanim udarom (PMU), koji je značajan medicinski i javnozdravstveni problem, te vodeći uzrok jednostrane cerebralne paralize, epilepsije i intelektualnih poteškoća u djece. Posebni ciljevi: - Utvrditi epidemiologiju perinatalnog fokalnog ishemijskog moždanog udara u djece u RH - Utvrditi ulogu ultrazvuka (UZV) i transkranijskog color doppler-a (TCCD) u dijagnostici i praćenju djece s perinatalnim fokalnim ishemijskim moždanim udarom. - Utvrditi etiološku povezanost fokalnog ishemijskog moždanog udara s perinatalnim rizičnim čimbenicima, infekcijama, srčanim grješkama, prirođenim ili stečenim koagulopatijama majke i/ili djeteta, infekcijama, kao i nasljednim metaboličkim bolestima. - Prospektivno, multidisciplinsko neurorazvojno praćenje djece s fokalnim ishemijskim moždanim udarom. - Usporediti lokalizaciju i veličinu fokalnog ishemijskog oštećenja mozga s neurorazvojnim ishodom, tj. stupnjem i vrstom neurološkog poremećaja. - Postavljanje dijagnostičkog algoritma za pedijatrijski ishemijski moždani udar - Formiranje Hrvatskog pedijatrijskog registra za perinatalni ishemijski moždani udar Program rada/hipoteze - Perinatalni moždani udari, lokalizirani najčešće u području glavne grane srednje moždane arterije, uzrokuju nepovoljan kasni neurorazvojni ishod: jednostranu cerebralnu paralizu, intelektualne P r i l o g 3 | 35 poteškoće, epilepsiju i poremećaj u razvoju govora Transkranijski color doppler može biti korisna metoda za otkrivanje i praćenje djece s perinatalnim moždanim udarom, kao i za otkrivanje stanja koja prethode moždanom infarktu i poremećajima perfuzije koji su odgovorni za njegovo nastajanje, uz mogućnost terapijskog djelovanja - Istraživanja epidemiologije, etiopatogeneze i neurorazvojnog ishoda djece s perinatalnim fokalnim ishemijskim moždanim udarom u djece u RH nisu do sada sustavno rađena zbog problema njihovog registriranja, klasifikacije i složenosti njihove obrade. Novi algoritam dijagnostike i klasifikacije omogućit će ranije otkrivanje i raniju habilitaciju djece s perinatalnim ishemijskim moždanim udarom, te u konačnici i povoljniji neurorazvojni ishod - Registriranje djece s perinatalnim moždanim udarom (PMU) dat će epidemiološke podatke o učestalosti djece s perinatalnim moždanim udarom u RH. - Analiza epidemiologijskih podataka pružit će po prvi put pouzdane podatke o ovim poremećajima na razini europske populacije. - Dobiveni rezultati omogućit će formiranje prvog Hrvatskog pedijatrijskog registra za perinatalni ishemijski moždani udar Epidemiologijski podatci o PMU u RH predstavljat će bazu podataka za dalja istraživanja, omogućit će evaluaciju učinkovitosti primarne prevencije, prenatalne zaštite i dijagnostike te stvaranje preventivnih programa zdravstvene zaštite za ovu skupinu bolesnika. Ispitivanje epidemiologijskih obilježja produbit će razumijevanje patofiziologije perinatalnog moždanog udara u djece i donijeti nove informacije koje će upotpuniti klinička istraživanja njihove etiologije, ishoda trudnoća, preživljavanja i obrazaca njihove povezanosti - Očekivani rezultati Primjena Subklinički znakovi poremećaja arterijske i respiratorne funkcije u bolesnika s upalnim bolestima crijeva Ciljevi Opći cilj: ispitati subkliničke promjene na arterijama i dišnom sustavu djece s kroničnim upalnim bolestima crijeva (IBD), njihovu međusobnu povezanost te korelaciju s upalnim parametrima, trajanjem i aktivnošću bolesti Specifični ciljevi: Utvrditi razliku između djece s aktivnom bolešću, djece u remisiji i zdrave djece: - u krutosti arterija izraženoj kao brzina širenja pulsnog vala u aorti (engl. aortic pulse wave velocity, PWVao) i augmentacijski indeks aorte (engl. aortic augmentation index, Aixao) - u debljini intime-medije karotidnih arterija - u plućnoj funkciji ispitanoj spirometrijom - u frakciji izdahnutog dušičnog oksida Utvrditi korelaciju između CRP-a, sedimentacije eritrocita, indeksa aktivnosti bolesti (engl. Pediatric Crohn's disease activity index, PCDAI; Pediatric ulcerative colitis activity index, PUCAI) i trajanja bolesti u odnosu na markere promjena na arterijama i dišnom sustavu. Ispitati korelaciju između markera promjena na arterijama i promjena na dišnom sustavu kod djece s IBD-om. P r i l o g 3 | 36 Program rada/hipoteze - Očekivani primjena rezultati i - - djeca s IBD-om imaju znakove funkcionalnih i morfoloških promjena na stijenkama arterija djeca s IBD-om imaju subkliničke znakove zahvaćenosti dišnog sustava upalom i poremećaja respiratorne funkcije promjene na dišnom sustavu i stijenkama arterija kod djece s IBD-om su u korelaciji zahvaćenost dišnog sustava i promjene na stijenkama arterija u korelaciji su s aktivnošću, trajanjem IBD-a i visinom upalnih parametara ovo je prva studija koja mjeri krutost arterija kod djece s IBD-om rezultati mjerenja cIMT-a u odraslih osoba s IBD- om su kontroverzni, a u djece postoji samo jedno istraživanje broj studija u kojima se ispitivala zahvaćenost pluća kod djece s IBDom je malen, a samo je jedna uključivala djecu s ulceroznim kolitisom (UC) do sada nije ispitivana korelacija između promjena na krvnim žilama i zahvaćenosti dišnog sustava kod bolesnika s IBD-om niti u dječjoj, niti u odrasloj populaciji Uloga urinarnih biomarkera u idiopatskom hiperaktivnom mokraćnom mjehuru u djece Ciljevi Opći cilj: - Opći cilj istraživanja je proširenje znanja o ulozi neurotrofina i subkliničke upale u patofiziologiji idiopatskog hiperaktivnog mokraćnog mjehura, najčešćeg funkcijskog poremećaja donjeg urotrakta u djece, a čija je etiologija još uvijek neutvrđena - Analizom koncentracija urinarnih neurotrofina i upalnih citokina te korelacijom s urodinamskim nalazom doprinijeti razvoju neinvazivne dijagnostike ovog poremećaja Posebni ciljevi: - Odrediti koncentraciju neurotrofina (NGF, BDNF) i upalnih citokina (MCP-1, 2, 3, CaCL-13) u urinu pacijenata s idiopatskim hiperaktivnim mjehurom i kontrolnih-zdravih ispitanika - Analizirati koncentraciju urinarnih biomarkera u pacijenata nakon uvođenja antikolinergika i nakon uspješnog liječenja - Utvrditi dnevne i dobne varijacije urinarnih neurotrofina u kontrolnih ispitanika - Ispitati povezanost koncentracije urinarnih biomarkera i varijabli karakterističnih za bolest (jačina i opseg simptoma, debljina stijenke mjehura, stupanj hiperaktivnosti detruzora, funkcijskog statusa na temelju upitnika o kvaliteti života ovisnoj o zdravlju i učinkovitosti liječenja) - Analizirati korelaciju razine neurotrofina i upalnih biomarkera u urinu pacijenata s ciljem utvrđivanja uloge subkliničke upale u patofiziologiji bolesti - Predložiti neinvazivni dijagnostički pristup hiperaktivnog mokraćnog mjehura Program rada/hipoteze - Bolesnici s hiperaktivnim mokraćnim mjehurom imaju značajno više koncentracije urinarnih biomarkera u usporedbi sa zdravimkontrolnim ispitanicima. - Koncentracija urinarnih neurotrofina značajno je niža nakon uspješnog antikolinergičnog liječenja P r i l o g 3 | 37 - Očekivani rezultati - - - Primjena - U slučaju idiopatskog hiperaktivnog mjehura koji je refrakteran na liječenja antikolinergicima koncentracije urinarnih neurotrofina nisu značajno različite prije i nakon provedenog liječenja Analiza koncentracije neurotrofina u urinu pedijatrijskih pacijenata s hiperaktivnim mokraćnim mjehurom proširit će postojeća znanja na ovom polju. Do sada je objavljeno samo jedno istraživanje uloge neurotrofina u urinu djece s hiperaktivnim mjehurom i to na malom broju ispitanika. Nadalje, do sada nije ispitana povezanost uloge subkliničke upale i visoke razine urinarnih neurotrofina u ovih pacijenata. Istraživanje će dati odgovor je li subklinička upala važna u patifiziologiji bolesti i opisanoj visokoj razini urinarnog NGF-a. Do sada nije obajavljena studija koja je istraživala dobnu i dnevnu varijaciju razine urinarnih neurotrofina u zdravih pedijatrijskih ispitanika, niti opisala fiziološke varijacije u ovom uzorku. Određivanje urinarnih neurotrofina, osobito NGF i BDNF-a, predloženo je kao neinvazivni biomarker u dijagnostici, praćenju i procjeni učinkovitosti liječenja hiperaktivnog mjehura. Dobivenim rezultatima analizirat će se specifičnost i osjetljivost urinanrih neurotrofina u usporedbi s invazivnom urodinamikom. Analiza urinarnih biomarkera omogućit će bolje razumijevanje etiologije, patogeneze i tijeka bolesti. Urinarni neurotrofini koristit će se u praćenju bolesnika nakon uvođenja antikolinergika te utvrđivanju refraktornosti na terapiju. Predloženi dijagnostički protokol, koji uključuje urinarne biomarkere, omogućit će neinvazivnu dijagnostiku bolesti. Značenje određivanja vaskularnog endotelnog čimbenika rasta (VEGF) u serumu i bazičnog čimbenika rasta fibroblasta (bFGF) u urinu kod djece s hemangiomima Ciljevi Opći cilj: Istražiti značenje određivanja VEGF-a u serumu i bFGF-a u urinu u različitim fazama rasta hemangioma kod djece. Specifični ciljevi: - Odrediti razinu VEGF-a u serumu i bFGF-a u urinu u fazi proliferativnog rasta hemangioma kod djece. - Odrediti razinu VEGF-a u serumu i bFGF-a u urinu u fazi involucije hemangioma kod djece. - Usporediti razine VEGF-a u serumu i bFGF-a u urinu u fazi proliferativnog rasta hemangioma kod djece, s razinama VEGF-a u serumu i bFGF-a u urinu kontrolne skupine djece usporedive dobi i spola. - Usporediti razine VEGF-a u serumu i bFGF-a u urinu u fazi involucije hemangioma kod djece, s razinama VEGF-a u serumu i bFGF-a u urinu kontrolne skupine djece usporedive dobi i spola. - Odrediti povezanost razine VEGF-a u serumu i bFGF-a u urinu kod djece s hemangiomima s drugim kliničkim pokazateljima (dob i spol djeteta, tijek trudnoće majke, invazivni prenatalni zahvati, prematuritet, porodna masa, kliničkim nalazima solitarnih ili multiplih hemangioma, mjesta ishodišta hemangioma, tipa hemangioma, ekstrakutanih manifestacija, komplikacija, udruženosti s drugim anomalijama u sindrome). Program rada/hipoteze U proliferativnoj fazi rasta hemangioma kod djece očekuju se povišene vrijednosti vaskularnog endotelnog čimbenika rasta (VEGF) u serumu i P r i l o g 3 | 38 Očekivani primjena rezultati bazičnog čimbenika rasta fibroblasta (bFGF) u urinu u odnosu na involutivnu fazu i vrijednosti kod zdravih kontrola. i Rezultati određivanja čimbenika angiogeneze pridonijet će boljem razumijevanju patogeneze hemangioma i učinkovitijem kliničkom praćenju pacijenata u različitim fazama rasta tumora, te boljoj kliničkoj procjeni i donošenju odluke o potrebi za terapijskim postupkom, uz točnije predviđanje ishoda djece s kavernoznim hemangiomima, čime bi ovo istraživanje imalo i praktičnu vrijednost. P r i l o g 3 | 39 DJEČJA KIRURGIJA Znanstvenici: prof.dr.sc. Božidar Župančić, dr.med. doc.dr.sc. Stjepan Višnjić, dr.med. prim.dr.sc. Antun Kljenak, dr.med. Znanstvenu djelatnost Klinike za dječju kirurgiju određuju sljedeća obilježja: - Klinika Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu - Jedna od najvećih jedinica u dječjoj bolnici - Baza za specijalističko ustavršavanje iz dječje kirurgije uz održavanje specijalističih ispita iz dječje kirurgije Slijedom navedenog ciljevi i usmjerenja znanstvene djelatnosti Klinike za dječju kirurgiju su ispitati vrijednosti pojedinih dijagnostičkih i operacijskih tehnika, njihovu učinkovitost, praćenje kliničkih ishoda i kvalitete života. Znanstvena istraživanja iz područja teme: Meta analiza primjene kolagen-glikozaminoglikanskog dermalnog regeneracijskog predloška u dječjoj kirurgiji Ciljevi Opći ciljevi: Sustavnim pregledom literature i susljednom meta-analizom dati ocjenu uspješnosti primjene kolagen-glikozaminoglikanskog dermalnog regeneracijskog predloška u kirurškom liječenju dubokih opeklina, opeklinskih ožiljaka i kontraktura, te velikih pigmentiranih nevusa u djece Posebni ciljevi: - Analiza objavljenih rezultata kirurškog liječenja djece s dubokim opeklinama primjenom kolagen-glikozaminoglikanskog dermalnog regeneracijskog predloška - Analiza objavljenih rezultata kirurškog liječenja djece s opeklinskim ožiljcima i kontrakturama primjenom kolagen-glikozaminoglikanskog dermalnog regeneracijskog predloška - Analiza objavljenih rezultata kirurškog liječenja djece s velikim pigmentiranim nevusima primjenom kolagen-glikozaminoglikanskog dermalnog regeneracijskog predloška Program rada/hipoteze Primjena kolagen-glikozaminoglikanskog dermalnog regeneracijskog predloška u kirurškom liječenju djece s opsežnim dubokim opeklinama, opeklinskim ožiljcima i kontrakturama, te velikim pigmentiranim nevusima, metoda je koja daje bolji funkcionalni i estetski rezultat od klasične transplantacije kožnih presadaka. Očekivani rezultati i Meta-analitičkim pristupom sintetizirati do sada objavljene rezultate primjena istraživanja o učincima primjene kolagen-glikozaminoglikanskog dermalnog regeneracijskog predloška u dječjoj kirurgiji, i to u kirurgiji opeklina, opeklinskih ožiljaka i velikih prirođenih pigmentnih lezija, i na taj način dokumentirati opravdanost njegove primjene kao standardne procedure liječenja u dječjoj kirurgiji, a što bi trebao biti i dodatni očekivani stručni doprinos istraživanja Zagrebački kirurški protokol rekonstrukcije deformiteta šake u bolesnika s buloznom epidermolizom Ciljevi - Cilj istraživanja je na temelju medicinske dokumentacije utvrditi P r i l o g 3 | 40 karakteristike, specifičnosti i ishode svih bolesnika s buloznom epidermolizom koji su kirurški liječeni zbog deformiteta šake u Zagrebu u razdoblju od 1994.-2011. godine. - Cilj istraživanja je analiza i usporedba značajki i ishoda u bolesnika s buloznom epidermolizom grupe bolesnika koji su liječene u razdoblju 1994.-2001., s grupom bolesnika koji su kirurški liječeni od 2002.2009. godine (s follow up-om od 2 godine poslije termina operacije) s obzirom da su od 2002. godine u kiruršku praksu uvedene nove smjernice s brojnim modifikacijama postupka,te usporediti dostupne podatke iz literature o najčešćim kirurškim tehnikama primijenjenim u pacijenata s buloznom epidermolizom sa iskustvima o primjeni hrvatske ZSRP tehnike. - Cilj je prepoznati moguće varijante protokola, te raspraviti čimbenike koji utječu na odstupanja od navedenog protokola. - Cilj istraživanja je na temelju kliničkog iskustva i rezultata znanstvene analize potvrditi Zagrebački kirurški protokol rekonstrukcije deformiteta šake u bolesnika s buloznom epidermolizom (EB) kao jedinstven alat standardiziranih postupaka i jasno definiranog algoritma. Program rada/hipoteze Primjena Zagrebačkog kirurškog protokola rekonstrukcije deformiteta šake u bolesnika s buloznom epidermolizom sa svojim inovativnim sastavnicama ima praktične prednosti u usporedbi s prethodno primijenjenim kirurškim postupcima zbog svoje veće učinkovitosti uz redukciju komplikacija i ukupnih troškova liječenja. Uzimanjem presatka kože po metodi PRST postiže se brže cijeljenje donorskog područja uz smanjenje rizika očekivanih komplikacija u usporedbi s klasičnim tehnikama uzimanja STSG presatka kože dermatomom ili elektrodermatomom. Očekivani rezultati i Zagrebačkog kirurškog protokola rekonstrukcije deformiteta šake u primjena bolesnika s buloznom epidermolizom sa svojim inovativnim sastavnicama ima praktične prednosti u usporedbi s prethodno primijenjenim kirurškim postupcima zbog svoje veće učinkovitosti uz redukciju ukupnih troškova liječenja. Uzimanjem presatka kože po metodi PRST postiže se brže cijeljenje donorskog područja uz smanjenje rizika očekivanih komplikacija u usporedbi s klasičnim tehnikama uzimanja STSG presatka kože dermatomom ili elektrodermatomom. Morfološki i funkcionalni pokazatelji promjena renalne funkcije kao prediktivnog faktora u kirurškom liječenju kongenitalne hidronefroze Ciljevi - Standardizirati postupke u praćenju novorođenčadi sa opstukcijom pijeloureteričnog vrata, koja je najčešći prirođeni urološki problem. Postoji veliki broj kontroverzi što se tiće liječenja ove bolesti. Unatoč oprečnim mišljenjima, današnji trend u liječenju pacijenata s unilateralnom opstrukcijom pijeloureteralnog ušća je konzervativni. Međutim, postojeće kontroverze su nas ohrabrile da istražimo prirodni tijek bolesti kod tih pacijenata s namjerom da utvrdimo novi pristup kriterijima koji predlažu konverziju iz konzervativnog liječenja u operativni pristup. Najčešći problem je odrediti kojeg bolesnika podvrgnuti operaciji i koje je vrijeme optimalno za kirurški zahvat ili kojeg bolesnika možemo pratiti konzervativno. Očekivani rezultati i Odrediti točku prelomnicu kada više nije pogodno konzervativno P r i l o g 3 | 41 primjena liječenje već indicirati op.zahvat. Termin pravovremenog liječenja Standardizirati protokol u dijagnostici i liječenju kongenitalne hidronefroze Utvrditi značaj biomarkera bubrežnog oštećenja u sklopu ponuđenih dijagnostičkih modaliteta P r i l o g 3 | 42 RADIOLOGIJA Znanstvenici: Prof. dr. sc. Goran Roić, dr. med Zavod za radiologiju je dobro organiziran multidisciplinarni tim koji se bavi dijagnostikom djece s urogenitalnim anomalijama, u kojem se stoga prati velik broj djece s ovom problematikom. Znanstvena istraživanja iz područja teme: Izrada protokola MR urografije (MRU) za dijagnostiku kompleksnih anomalija urogenitalnog sustava u dječjoj dobi Ciljevi Opći ciljevi: - Izraditi Protokol MR urografije (MRU) za dijagnostiku kompleksnih anomalija urogenitalnog sustava u dječjoj dobi - Izraditi algoritam dijagnostičkih slikovnih metoda za primjenu kod djece s novootkrivenim ili suspektnim anomalijama urogenitalnog sustava Posebni ciljevi: - Validirati vrijednost pojedinih (tehnika snimanja) sekvencija i presjeka MR urografije kako bi se formirao optimalni i minimalni protokol kod pojedinih skupina kompleksnih anomalija urogenitalnog sustava u dječjoj dobi - Procjeniti ograničenja „standardnog“ Protokola MR urografija za dijagnostiku kompleksnih anomalija urogenitalnog sustava u dječjoj dobi - Definirati kompleksne anomalije urogenitalnih sustava u dječjoj dobi kod kojih ultrazvučna i radiološka dijagnostika ne daju kvalitetan ili potpun dijagnostički odgovor za daljenje konzervativno/kirurško liječenje - Procijeniti senzitivnost i specifičnost predloženog protokola MR urografije u odnosu na „standardni“ protokol MR urografije, te u odnosu na ultrazvučnu dijagnostiku kod djece sa kompleksnim anomalijama urogenitalnog sustava Program rada/hipoteze - Kompleksne anomalije urogenitalnog sustava u dječjoj dobi zahtijevaju ciljano definiran protocol s tehnikama snimanja (sekvencijama i ravninama presjeka) prilagođenim da bi se optimalno prikazale morfološke značajke gornjeg i donjeg urogenitalnog sustava te dijanosticirale kompleksne anomalije koje se drugim dijagnostičkim metodama ne mogu pouzdano, odnosno kvalitetno dijagnostički verificirati. - MR urografija u djece s kompleksnim anomalijama urogenitalnog sustava u dječjoj dobi ima značajno bolju specifičnost i osjetljivost u odnosu na druge dijagnostičke slikovne metode. - Djeca s nepotpunom ili krivom dijagnozom kompleksne anomalije urogenitalnog sustava imaju dulje trajanje bolesti, teži klinički tijek, te lošij erezultate konzervativnog/kirurškog liječenja. Očekivani rezultati Ovim istraživanjem utvrdit će se optimalni i minimalni protokol postupaka i procedura tijekom MR urografije u dijagnostici kompleksnih urogenitalnih anomalija u dječjoj dobi. Utvrdit će se indikacije kod kojih je neophodno učiniti MR urografiju po točno definiranom i ciljanom Protokolu da bi se u što većem postotku ispravno dijagnosticirale kompleksne anomalije urogenitalnog P r i l o g 3 | 43 Primjena sustava, a s izravnom implikacijom na klinički tijek i trajanje bolesti kao i rezultate liječenja Izradit će se protokol MR urografija (MRU) u dječjoj dobi, s tehnikama i uvijetima snimanja maksimalno prilagođenim za dijagnostiku i morfološki prikaz kompleksnih anomalija urogenitalnog sustava. Validirat će se vrijednost pojedinih sekvencija i presjeka snimanja tijekom MR urografije koje je potrebno optimalno/minimalno učiniti kod pojedinih kompleksnih anomalija urogenitalnog sustava.
© Copyright 2024 Paperzz
