Godišnji izvještaj Mreže Stariji brat, starija sestra BiH - narko-ne

a
ž
e
r
M
,
t
a
r
b
riji
Sta
a
r
t
s
e
a
s
n
i
a
j
v
i
o
r
g
e
sta
c
r
e
iH
a
n
s
o
B
1
Godišnji izvještaj
2012
Mreža Stariji brat, starija sestra Bosna i Hercegovina
7 organizacija članica Mreže
Udruženje „Nova Generacija“ Banja Luka
Njegoševa 23, 78000 Banja Luka,
Pravni zastupnik: Maša Mirković
www.novageneracija.org
IPAK-Mladost gradi budućnost, Tuzla
Inžinjerijskih brigada bb VIII/1, 75000 Tuzla,
Pravni zastupnik: Lahira Sejfija
www.ipak-mgb.ba
Demokratski centar “Nove nade”, Foča
Njegoševa bb, 73309 Foča,
Pravni zastupnik: Vesna Čančar
“Medica” Zenica
Pravno sjedište: Krivače 40, 72000 Zenica,
Pravni zastupnik: Sabiha Husić
www.medicazenica.org
HO SOS Kinderdorf International, Predstavništvo u Sarajevu
SOS Dječije selo u BiH, Semira Frašte bb, 71000 Sarajevo,
Pravni zastupnik: Berima Haćam
www.sos-ds.ba
Udruženje za prevenciju ovisnosti NARKO-NE, Sarajevo
Zagrebačka 18, 71000 Sarajevo,
Pravni zastupnik: Magdalena Schildknecht
www.narkone.org
Melita Husagić
Sekretarijat Mreže SBSS BiH,
Zagrebačka 18,
71000 Sarajevo
Tel:+ 387 33 215 088
Mob:+387 62 959 186
www.mrezasbssbih.org
HKO Kruh sv. Ante, Sarajevo
Zagrebačka 18, 71000 Sarajevo,
Pravni zastupnik: Stipan Radić
www.kruhsvetogante.org
2
Želite podržati naš rad?
Ovo su naši bankovni podaci.
Banka NARKO-NE
Naziv banke:
Adresa: UniCredit bank d.d.
Alipašina 45a
71000 Sarajevo
Transakcijski račun:
3383202200386130
Devizni račun
IBAN S.W.I.F.T
BA393380604815437778
UNCRBA22
Organizacija
Adresa UG NARKO-NE
Zagrebačka 18
71000 Sarajevo
STARIJI BRAT, STARIJA SESTRA
BOSNA I HERCEGOVINA
Bosna i Hercegovina
Napomena: Gramatički izrazi korišteni u tekstu
Izvještaja za označavanje muškog ili ženskog spola
podrazumijevaju oba spola. U projektima Stariji brat,
starija sestra više od 90% uključenih osoba (projekt
voditelji, volonteri, menadžeri, saradnici) su osobe
ženskog spola.
3
Uvodna riječ direktorice Udruženja za prevenciju ovisnosti NARKO-NE
S. Magdalene Schildknecht
„Djeca sa svojim starijim bratom ili starijom sestrom mogu porušiti sve zidove različitosti“ 1
S. Magdalena Schildknecht, direktorica Udruženja za prevenciju ovisnosti NARKO-NE 2
„Uspostavljena mreža organizacija u kojoj odrasli i mladi mentori3 dobrovoljnim angažmanom pružaju podršku svakom
djetetu u Bosni i Hercegovini kojem je podrška potrebna.“
Ova rečenica je rezultat sastanka u malom krugu sastavljenom od tri koordinatorice projekta Stariji brat, starija sestra
sa kojim smo nedavno raspravljali o viziji Mreže. Velike su to riječi: „mentori svakom djetetu u BiH kojem je podrška
potrebna“, međutim, četverogodišnje iskustvo suradnje naših sedam organizacija ohrabrilo nas je da se usmjeravamo
na ovu zvijezdu vodilju.
Godišnji izvještaj za 2012. koji držite u rukama je prvi od kad smo na inicijalnom seminaru u maju 2009. godine odlučili
da se povežemo. Zajedničko uvjerenje da hoćemo pružiti šansu djeci iz porodica koje spadaju u kategoriju od 18%
stanovništva ispod linije kritičnog siromaštva4 u BiH, kojim je zbog teške životne situacije odrastanje u zdrave i sretne
ličnosti ugroženo, pomoglo nam je da ostanemo na putu za koji smo se odlučili.
Sretna sam da smo u 2012. godini uspjeli održati 150 mentorstava studentica-dijete. Upravo u preprekama i izazovima na koje smo nailazili zbog političke, društvene i ekonomske situaciji u BiH, vizija nas je ohrabrila i osnažila.
Sekretarijat Mreže Stariji brat, starija sestra vodi Melita Husagić iz Tuzle već treću godinu. Tokom dvije godine Lahira
Sejfija, direktorica IPAK – Mladost gradi budućnost njoj je u Tuzli omogućavala prve korake na novo uspostavljenom
1
Citat iz izjave Jana Niederbergera, volonter na „Solidaritätsfest“, 26./27.10.12 u Münsingenu, str 30
2
UG NARKO-NE partner je njemačkog donatora Renovabis – Akcija solidarnosti sa Istočnom Europom – koji finansira sekretarijat Mreže kao i rad Vijeća menadžerica, te
edukaciju lokalnih projekt koordinatorica 2013.-14..
3
“Mentor – ‘starija sestra’, ‘stariji brat’, ili ‘volonter’- je osoba koja te podržava i na koju se možeš ugledati, osoba koja je postigla nešto za sebe u životu i tako postala
uzor. Mentor je vodič, iskusna prijateljica ili drugarica, koja će biti uz tebe kad ti treba savjet, i kojoj je stalo da i ti možeš izgraditi svoje talente“. Ovo je način na koji djeci i roditeljima
objašnjavamo ulogu volonterki. 4
Prema podacima Svjetske banke, oko 48 % stanovništva u BiH živi na granici siromaštva, dok je 18 % ispod linije koja označava kritično stanovništvo, a najugroženija su
djeca. Radio Slobodna Evropa, 18.10.2011.
4
radnom mjestu, a 01.04.2012. se preselila u Sarajevo da bi efikasnije obavljala suradnju sa svim članicama. Unatoč
zastojima u pripremi registracije Mreže i u apliciranju za veće fondove mlada kolegica nije dala da se zaustavi nego je
uporno i strpljivo nastavila kako bismo se približili našoj zvijezdi vodilji.
Zahvaljujem se menadžericama članica Mreže u Banjoj Luci, Foči, Mostaru, Sarajevu, Tuzli i Zenici. Svi su se suočavali
sa nedostacima u ljudskim resursima, na polju financija kao i u raspoloživosti studentica, odnosno volonterki tokom
akademske godine. Izvještaji koordinatorica, projekt asistentica i stručnih suradnica će Vam dati živu sliku o tome da su
pozitivan duh volonterki i djece, kao i zahvalnost roditelja djece u Projektu dali snagu da bi se sa poteškoćama uhvatili
u koštac.
Dalji razvoj Projekta po stručnim standardima na praktičnom i na teoretskom nivou velika je zasluga moje kolegice Alme
Hadžiskakić, projekt koordinatorice Stariji brat, starija sestra UG NARKO-NE koja je vodila trodnevni trening za mlade
stručnjakinje koje su zbog promjene osoblja u njihovoj organizaciji dobile zadatak vođenja Projekta. Kad su u jesen još
četiri mlade osobe iz Foče, Tuzle i Sarajeva preuzele odgovornost za vođenje Projekta, ona je na vrlo fleksibilan način
organizirala „Crash course“, tj. ubrzanu individualnu edukaciju.
Kao i cijeli civilni sektor u BiH, tako i organizacije članice Mreže u velikoj su mjeri ovisne o internacionalnim donatorima.
Ipak, pojedinačne organizacije su zajedno sa volonterkama organizirale lokalne kampanje, npr. donatorsku večeru, humanitarni sajam itd. da bi, barem, obezbijedile „džeparac“ za zajedničko druženje djece sa njihovom volonterkom. Oko
15 katoličkih i protestantskih župa u Švicarskoj su spremne doprinijeti fondu Mreže koji se koristi za premoštenje
faza rada bez sredstava. U izvještaju predstavljamo primjer župe Münsingen, Kanton Bern, koja se informiranjem,
bogoslužjem i druženjem župljana na „Solidaritätsfest“ priključila našem zalaganju za bolju budućnost djece u BiH.
5
Osnovne informacije o projektu Stariji brat, starija sestra
Razvoj projekta Stariji brat, starija sestra
Projekt Stariji brat, starija sestra nastao je kao težnja da se kroz volonterski, društveno koristan angažman studentica i studenata,
doprinese socijalnom uključivanju djece, poboljša socijalna kohezija i socijalna pravda u bosanskohercegovačkom društvu. Novim
načinom rada, u kojem učestvuju vladine i nevladine organizacije kao partneri, podržava se proces reforme sistema socijalne
zaštite u BiH.
Projekt Stariji brat, starija sestra zasnovan je na ekološkim modelima, tj. na kontinuiranom ljudskom kontaktu i dinamičkoj interakciji
između djece i volontera koji, bez težnje da suzbije ‘’patološko’’ ponašanje, nudi usmjerenje ka zdravom razvoju, budućnosti i prijateljstvu.
Prema teoretskim pretpostavkama Stariji brat, starija sestra spada u programe selektivne prevencije, čija svrha je ublažavanje i kompenziranje posljedica razvojnih nedostataka i poteškoća kod
djece i mladih, kako bi se sprečavala socijalna marginalizacija
i upuštanje djece u rizična ponašanja povezana sa svijetom
nasilja, kriminala i ovisnosti.
Kome je namijenjen Projekt?
Ovaj Projekt namijenjen je prvenstveno djeci koja potiču iz
materijalno i socijalno ugroženih porodica ili koja su smještena
u dječijem domu, te im je zbog toga otežano odrastanje u zdravu, društveno integrisanu, socijalno i radno sposobnu ličnost.
U Projektu povezujemo djecu osnovnoškolskog uzrasta,
između 6 i 14 godina, sa jednom „starijom sestrom“ ili „starijim
bratom“, tj. sa jednim volonterom, studentom ili studenticom.
Tokom sedmičnog druženja dijete razvija povjerljiv, siguran
i podržavajući odnos sa volonterom/kom koji za njega predstavlja pozitivan model ponašanja. Kroz prijateljski odnos sa
volonterom, dijete usvaja socijalno prihvatljiva ponašanja, moralne i kulturne vrijednosti, kao i životne vještine neophodne za
samostalan život u zajednici.
Socijalna inkluzija
6
Kako je nastala Mreža SBSS BiH
Tokom 2005. godine Udruženje građana
NARKO-NE i Nova generacija odlučile
su se za zajednički razvoj i proširenje
Projekta i u druge gradove BiH. Na osnovu dosadašnjih iskustava u praktičnom
radu, utemeljenih na vrijednostima i socijalnoj strukturi na području Bosne
i Hercegovine, izrađeni su standardi
Projekta. Konferencijom u Banjoj Luci
koja je održana u novembru 2008. godine
započeo je zajednički rad predstavnika
nevladinih organizacija, centara za socijalni rad i odgojnih i obrazovnih institucija
iz univerzitetskih gradova, koji su iskazali
potrebu i interes za pokretanjem Projekta
u svojoj lokalnoj zajednici. U maju 2009.
godine, uz podršku donatora iz Njemačke,
Renovabisa, osigurana je stručna podrška
i financijska sredstva za formiranje Mreže
Stariji brat, starija sestra BiH.
Vijeće menadžerica
Oblasti odgovornosti menadžerica
Komisija Vijeća
menadžerica
Sekretarijat Mreže
Projekt koordinatori/ce
Volonteri/ke
Mreže sbss BiH
Dijeca
Izvještaj sekretarijata Mreže
Stručni saradnici/e
Dva događaja u Mreži su ostavila poseban pečat u 2012. godini, kako za razvoj Mreže, tako i za unapređenje procesa
rada i saradnju među članicama. Jedan je proces istraživanja i donošenja najpovoljnije odluke za registraciju Mreže
kao formalno-pravne organizacije, odnosno Fondacije Stariji brat, starija sestra, kojoj su osnivači članice Mreže. Drugo
značajno iskustvo je izrada projekta za poziv Evropske komisije, koji, nažalost, nije podržan, ali je ideja koja je razrađena
održiva i temelj nastojanju da program Stariji brat, starija sestra bude ugrađen kao metod za sistemsko rješavanje problema socijalne isključenosti marginalizirane djece u BiH.
7
Što motivira na rad partnere u Mreži?
Uprkos zabrinutosti za opstanak organizacije, izrazito teškoj političkoj, društvenoj i ekonomskojj situaciji u
BiH, te unatoč nepovjerenju vladinih institucija, do sada se nitko od partnera iz Mreže nije odrekao članstva.
Solidarnost izgrađena kroz sve četiri godine unutar Mreže, entuzijazam mladih volonterki i pozitivne promjene
kod djece, koje su često vidljive već nakon 2 ili 3 mjeseca, potiču i odgovornost članica za jačanje Mreže.
Rezultati istraživanja “Big Brothers Big Sisters” 5, kao najstarijeg volonterskog programa koji se primjenjuje od
1904. godine u SAD-u i kontinuirano razvija, potkrepljuju ideju razvoja Mreže. Studije sprovedene u Americi
su pokazale visoku učinkovitost programa “Big Brothers Big Sisters” u prevenciji socijalne isključenosti, ovisnosti, nasilja i kriminala za djecu uključenu u ovaj mentorski program.• 46% manju vjerojatnost za korištenje ilegalnih droga
• 27% manje vjerojatno da će postati ovisnik o alkoholu
• 52% manje neuključivanja djece u obrazovni sistem
• 37% manje izostajanja sa nastave
• 33% manje tučnjave
• rast samopouzdanja/školskog uspjeha
• više pozitivnih odnosa u obitelji
Aktivnosti sekretarijata Mreže
Od 01.03.2010. godine za poslove koordiniranje rada Mreže SBSS BiH angažirana je koordinatorica čije je
radno mjesto bilo smješteno u Tuzli u Udruženju IPAK- Mladost gradi budućnost. U aprilu/travnju 2012. godine
ured za koordinaciju Mreže je preselio u prostorije Udruženja NARKO-NE u Sarajevu s namjerom registracije
Mreže kao pravnog lica na nivou BiH sa sjedištem u Sarajevu, te lakšeg organiziranja aktivnosti za predstavnike organizacija članica Mreže.
5
Studija o utjecaju na Big Brothers Big Sisters u Philadelphiji, 2000. Istraživanje je provedeno u 1992-1993 sa 959 djevojčica i dječaka u dobi od 10 do
16 godine, od kojih je većina iz siromašnih obitelji s problemima ovisnosti i nasilja.
8
Organiziranje edukacije i supervizije za lokalne projekt
koordinatorice
• 27-29.02. 2012. održan je trodnevni trening za projekt
koordinatorice i asistentice na projektima SBSS iz šest gradova
BiH koji je vodila Alma Hadžiskakić iz UG NARKO-NE.
• Na treningu za koordinatorice prezentiran je rad na Projektu prema Priručniku standarda kvaliteta kojeg su koordinatorice u saradnji sa Radmilom Rangelov – Jusović iz COI Step
by step izradile tokom 2011. godine.
• Lokalne projekt koordinatorice i stručne saradnice su se
susrele na pet jednodnevnih supervizijskih sastanaka sa psihoterapeutkinjom Azrom Latić, mr.scr.
Organiziranje sastanaka Vijeća menadžerica
• Vijeće menadžerica sastalo se tri puta na jednodnevnim
susretima s ciljem razvoja Mreže.
• Vijeće menadžerica je kontinuirano učestvovalo u kreiranju prijedloga za izradu strukture i forme pravnog lica Fondacije
Mreža SBSS, održavalo konsultacije sa eksternim saradnicima, te dalo doprinos u izradi osnivačkih dokumenata.
Naslovna strana Priručnika standarda kvaliteta
9
Fundraising - u okviru Mreže razrađene su tri projektne ideje koje nisu podržane, to su:
• Delegacija Evropske komisije u BiH: Mreža SBSS BiH je izradila projekt „Incorporating of the Older Brother,
Older Sister Network and its work method into the social protection system of marginalised children“ na kojem su predstavnice Mreže radile tokom maja/svibnja i juna/lipnja 2012. Glavna ideja Projekta predstavlja Mrežu i njen metod rada
kao referentni faktor u sistemskom rješavanju socijalne inkluzije marginalizirane djece.
• Schüler Helfen Leben: Child-friendly Bosnia and Herzegovina – Volunteers make it happen! Kroz ovu projektnu
aplikaciju razrađena je ideja da volonterke iz šest gradova u dijalogu sa predstavnicima vlasti i medija predstave značaj
volonterskog rada i njegov doprinos pravdi i kreiranju okruženja usmjerenog na podršku djeci i mladima.
• IN fondacija – Fondacija za socijalnu inkluziju djece i mladih u Bosni i Hercegovini: Healthy communities for
healthy children je projekt u kojem je razrađena ideja poboljšanja uvjeta za zdravo odrastanje djece u šest lokalnih
zajednica u BiH.
Bitne činjenice o projektima SBSS u BiH u 2012. godini
•
•
•
•
•
•
Ukupno 149 parova aktivno se družilo u šest gradova u BiH
Ostvarena je saradnja sa 10 općina
Na projektima je angažirano 16 stručnih saradnica, socijalnih radnica i psihologinja-pedagoginja
Obaveznu edukaciju prošlo je 166 volonterki
U šest gradova je pristiglo ukupno 228 prijava za volontiranje
U 2012. godini parovi su ostvarili preko 4200 pojedinačnih druženja
10
SBSS aktivnosti članica Mreže
U ovom dijelu ćete dobiti uvid u aktivnost, zadatke i funkcije različitih interesnih grupa, koje smo dobili u kratkim
izvještajima. Kroz 23 iskaza djece, roditelja, učenika, stručnog osoblja, projektnih menadžerica i menadžerica iz sedam
organizacija Mreže dobit ćete “živu” sliku o sprovođenju projekta.
Majka, troje djece uključeno u Projekt
Moja kćerka Ana je bila puno stidna i povučena, ali druženje sa starijom sestrom u Projektu joj je pomoglo da
postane otvorenija u društvu i u školi. Danas se ne stidi javiti u školi da odgovori na pitanje. Njena volonterka
Lejla je trenutno na školovanju u Njemačkoj i Ana jedva čeka da se ona na ljeto vrati da nastave njihovo druženje.
Lejla nas je posjetila kada je bila na raspustu u BiH.
Volonterka Irma koja se druži sa mojim najmlađim sinom je zaista odgovorna. Iako se tek počela družiti s njim,
već su uspostavili dobar odnos. Ona se jako zanima za njegov uspjeh u školi i dosta mu pomaže druženje s njom.
Srednja kćerka Ema koja je uključena u Projekt druži se sa volonterkom Azrom i one se odlično slažu. Prave su
prijateljice. Azra joj je baš kao starija sestra kojoj može otkriti neke tajne, posebno sada u doba puberteta. Drago
mi je kada vidim da Ema ima povjerenje u Azru. Posebno mi je drago što Azra ima dobar odnos s nama kao
roditeljima. Drago nam je kada svrati na kafu, kada pričamo o djeci i njihovoj školi i planovima.
11
Banja Luka - UG Nova generacija
Udruženje “Nova generacija” realizira projekt od
2002. godine. Započeo je u uskoj suradnji sa profesorom Ivanom Vidanovićem iz Beograda koji je
bio inspirisan standardima kvaliteta koji se koriste za
prototip američkog programa Big Brothersa, Big Sisters. Za desetu godišnjicu projekta Stariji brat,Starija
sestra u Banja Luci, 2012. godine, Udruženje Nova
generacija organiziralo je Međunarodnu konferenciju o važnosti volontiranja u socijalnom radu, koja
je uključivala i predstavnike vladinih insittucija, nevladinih organizacija iz BIH i Srbije. Volonterke su u
Banja Luci imali aktivnu ulogu u pripremi i izvršenju
obilježavanja desete godišnjice. Osim toga, kao vid
promocije projekta u samom središtu grada organizirane su igre za djecu, što je bila i prilika da javnost
dobija informacije o projektu.
U 2012. godini 39 učesnika je educirano za volonterski rad s djecom. Djeca koja su uključene u
projekt dolaze iz Dječijeg doma “Rada Vranješević”.
Novi naglasak na obuku i vođenje grupa volonterki
Djeca i volonterke na izletištu Duboka
Proslava 10 godina projekta SBSS - igre u centru grada
je prezentiranje Politike o zaštiti djeteta. Koordinatorice projekta su upoznale volonterke o detaljima Politike, te su potpisali jednogodišnji ugovor
o sudjelovanju u projektu.
12
Maša Mirković
Direktorica Udruženja „Nova generacija“
Udruženje “Nova generacija” je u Banjaluci u novembru 2012. godine
obilježilo 10 godina uspješne implementacije projekta Stariji brat, starija
sestra. Iza nas su brojni rezultati, a sa ovim aktivnostima planiramo nastaviti i u budućnosti. Ja, kao volonterka koja se uključila u ovaj Projekt
na samom početku, kao studentica socijalnog rada, mogu reći da sam
uživala u četvorogodišnjem druženju sa svojim mlađim bratom i da sa
njim imam kontakt i danas. Mislim da smo iz našeg druženja oboje mnogo naučili i da smo bogatiji za jedno divno iskustvo.
Ane Šatara
Volonterka u projektu SBSS u Banjoj Luci
Mira je presrećna svaki put kada dođem po nju. Uvijek me snažno zagrli
i brzo ode da se spremi da bismo što prije krenule „u grad“. Poslednji put
dok sam sjedila na klupici na kojoj je obično čekam (gore u domu, kada
odem po nju) palo mi je na pamet koliko se sve promijenilo od prvog
dana kada sam je upoznala. Sjećam se da njoj ranije uopšte nije bilo bitno kako će izgledati, šta će joj vaspitačica obući... A sada već podsjeća
na veliku djevojčicu koja se sama sprema i bira šta da obuče. I nekako,
sva mi je odrasla... Ima lijepe manire. Za stolom se lijepo ponaša. Ne
povisuje glas kao ranije kada smo u nekom lokalu. I, iskreno da vam
kažem, obuzima me neka radost kada bar za trenutak pomislim da sam
ja zaslužna za to.
13
Posjeta Konjičkom klubu
Foča – Demokratski centar “Nove nade”
Petnaest volonterki družilo se sa djecom u
2012. godini u Foči. Interesantna činjenica je
da su sve volonterke studentice Defektološkog
fakulteta u Foči. Demokratski centar je ostvario
saradnju sa Centrom za socijalni rad i osnovnim školama „Veselin Masleša“ i „Sveti Sava“.
Zajednički izlet volonterki i djece u 2012. godini
realiziran je na riječnom ostrvu Brioni.
Izlet na riječnom ostrvu Brioni
Utisak djece
Ja sam naučio od Ede kako da se
ponašam i kakav da budem u školi.
Najviše su mi se svidjele igre zato što
smo putem igara upoznali drugu djecu i
volontere.
Radionica mi je popravila raspoloženje jer
sam upoznao nove prijatelje i volontere.
Igre na vodi za djecu
14
Vesna Čančar
Direktorica Demokratskog centra “Nove nade”
U lokalnoj zajednici nismo imali veliku podršku. Naime, opština Foča je u veoma teškoj ekonomskoj situaciji, veliki
broj ljudi je bez posla, nema većih privrednih subjekata, ali smo ipak uspijevali zahvaljujući prvenstveno Udruženju
NARKO-NE i Ambasadi Švajcarske da opstanemo. Naša dugogodišnja saradnja sa obrazovnim ustanovama u gradu
je bila važna. Naime, u saradnji sa direktorima osnovnih škola i pedagozima, zajedno sa CSR izvršen je izbor korisnika, razgovor sa porodicama. U isto vrijeme smo uz kampanju na Fakultetu pronašli volonterke, urađeni su intervjui,
kao i radionice, da bi se oni osposobili za ovu aktivnost. Bio je to težak, a u isto vrijeme i izuzetno dobar posao jer ste bili
u prilici nekome pomoći i to kroz projekt podrške djeci u socijalno ugroženim porodicama, u kome svako dijete upozna
neku mladu, ali od sebe stariju osobu, sa kojom se druži i uči neke važne životne vještine.
Tajana Kulić
Volonterka Demokratskog centra „Nove nade“
Kada sam na Fakultetu pročitala oglas za prijavu volontera u projektu Stariji brat, starija sestra odlučila sam da se
prijavim jer mi je sam naziv bio zanimljiv, željela sam da saznam šta znači to Stariji brat, starija sestra. Poslije odgledanog filma i odrađenih radionica shvatila sam koja je uloga volonterki u svemu tome. Ja kao volonterka treba da
svojim ponašanjem pružim primjer djeci kako treba da se ponašaju. Da li u svemu tome samo djeca, odnosno naša
mlađa braća i sestre uče od nas, ili i mi starija braća i sestre učimo od njih?
Ja sam kroz druženja sa svojom mlađom sestrom Ivanom naučila dosta. Kao studentica prve godine Defektologije
nisam baš puno znala o tome kako se postaviti tako da te dijete razumije, da shvati šta mu želis reći, ali moja mlađa
sestra me je tome naučila. Ona ne traži mnogo, njoj su sitnice dovoljne. Znače joj odlazak u bioskop, vožnja biciklom, odlazak na sladoled, sve te stvari koje su većini nas normalne i podrazumijevaju se, njoj znače puno. Ono što
sam ja još postigla jeste da su me kolege na Fakultetu, pitale za volontiranje, jer i oni žele da „dobiju” svog mlađeg
brata/sestru .
15
Sarajevo - HKO Kruh sv. Ante – SOS Društveni
centar „Herman Gmeiner“
tervjui i pripremna edukacija su aktivnosti koje se odvijaju u saradnji
sve tri organizacije u Sarajevu.
U Humanitarno karitativnoj organizaciji Kruh
sv. Ante Projekt se realizira u saradnji sa SOS
Društvenim centrom „Herman Gmeiner, koji u
okviru programa Jačanja porodice uključuju
djecu u SBSS projekat.
Radionice za djecu i volontere
Volonteri/ke angažovani u projektu su studenti/
ce stipendisti Kruha sv. Ante.
Obje organizacije zajedno sa UG NARKO-NE
formirale su Radnu grupu za razvoj projekta
SBSS u Sarajevu s ciljem razvoja mehanizma
za monitoring i evaluaciju. Jedan od zadataka
je bio izraditi univerzalan logički okvir rada koji
sve organizacije mogu primijeniti u svom radu.
Grupne aktivnosti za djecu i volonterke, in-
Radionice za volontere
16
Senka Čimpo
Koordinatorica-psihologinja Projekta jačanja porodice Sarajevo,
SOS Dječija sela u BiH
Imati starijeg brata ili sestru za dijete iz porodice koja je uzdrmana
siromaštvom, nasiljem, ovisnošću ili nekom disfunkcionalnošću
znači oslonac i osjećaj stabilnosti u bar jednom od odnosa koje
ima u svojoj bližoj okolini, i to sa odraslom sobom. Iako uloga
volontera nije da budu profesionalni pomagači, terapeuti ili slično,
niti se porodične prilike u kojima djeca odrastaju mijenjaju ovim
Projektom, uticaj na kvalitet života djece je veoma značajan. Upravo ljudski kontakt, povjerenje i kvalitetan odnos između djece i
njihove starije braće i sestara kod djece razvijaju osjećaj stabilnosti, samopouzdanja i vjere u odnose sa drugima, te pozitivno
modeliraju njihovo ponašanje.
Utisak djece
Idemo u grad, lijepo mi je , igramo se i
družimo se i fino mi je što ja idem gdje ja
želim i fino mi je što se zove Almira.
Meni je ovo druženje sa Jasminom zabavno. Vrijeme brzo potrošimo.
Ivana Nenadić
Volontersko iskustvo koordinatorice projekta ispred SOS Društvenog centra
Dječak sa kojim sam se družila imao je 10 godina i male stvari su ga činile sretnim. Svakom djetetu je teško naviknuti se na novu osobu pokraj sebe, ali kad uložite dovoljno truda da mu pokažete da ste tu zbog njega, sve se promijeni. Na početku našeg druženja dječak je bio sramežljivo dijete i nikad nije iskazivao svoje želje i težnje. Trebalo mi
je dosta strpljenja i volje da doprem do njega, ali isplatilo se. Svaki put kad smo se našli pokušavala sam na razne
načine uspostaviti komunikaciju i pokušavati da što više priča, ali nisam uspijevala. Jedan dan se sve promijenilo.
Dok smo šetali gradom, osjetila sam da me uzeo za ruku. To se nikad prije nije događalo pa sam se odmah zapitala
što mu je. Rekao je da se boji psa koji je prolazio pokraj nas i sakrio se iza mene. Osjećala sam u tom momentu da
sam njegov štit i da želi da ga zaštitim. Od tog dana sve je krenulo na bolje. Imali smo odličnu komunikaciju, nije se
stidio iskazati svoje mišljenje i želje, a upravo s tim naš odnos je postao bolji.
17
Sarajevo – Udruženje za prevenciju ovisnosti NARKO-NE
Projekt je osmu godinu zaredom realiziran u suradnji s JU Kantonalni centar za socijalni rad Sarajevo, a treću sa KJU Dom
za djecu bez roditeljskog staranja, na području tri sarajevske
općine: Ilidža, Novi Grad Sarajevo i Centar. U 2012. godini Projektu su se priključila 24 nove volonterke.
Tokom 2012. godine družilo se kontinuirano između 31 i 36
parova. Djeca i volonterke su se u sklopu Projekta družili individualno, minimalno dva sata sedmično i na grupnim susretima, radionicama i izletima sa drugom djecom i volonterima
te proveli su minimalno 150 sati zajedno. Sadržaj individualnih
druženja je kreirao svaki par za sebe, u zavisnosti od potreba
djeteta. Ukupno je održano oko 800 individualnih susreta djece
i volontera i 10 radionica za grupe, odnosno djecu i volontere.
Zimski izlet je održan u januaru/siječnju na planini Igman, a
ljetni izlet u junu/lipnju na planini Zvijezda. UG NARKO- NE
je dio Radne grupe za razvoj projekta SBSS u Sarajevu, zajedno sa SOS Kinderdorf Sarajevo i HKO Kruh sv. Ante, koja je
tokom 2012. godine radila na izradi mehanizma za monitoring
i dokumentovanje. Voditeljica projekta je pružila podršku u osposobljavanju tri, nedavno, angažirane voditeljice projekata iz
Tuzle, Sarajeva i Foče.
18
Izlet na planinu Zvijezdu
Izlet na Igman
Alma Hadžiskakić
Koordinatorica projekta u Stariji brat, starija sestra u UG NARKO-NE
Veliki izazov u realizaciji Projekta, u odnosu na početne godine, predstavlja organiziranje rada s volonterima. Prvih
godina realizacije Projekta, tačnije od 2004., praćenje studentica je bilo unaprijed isplanirano u smislu konkretnih
termina održavanja savjetodavnog rada. Za organiziranje ove aktivnosti meni, kao koordinatorici projekta, bilo je
potrebno mjesečno 2% radnog vremena. Nakon uvođenja Bolonjskog procesa obrazovanja 2008. godine, taj omjer
se drastično izmijenio. Sada mi je za organiziranje potrebno i do 20% radnog vremena. Studentice su prije uvođenja
ove promjene na početku godine znale kada su im ispiti, raspored predavanja je bio fiksan, zatim nisu imale predavanja navečer i danima vikenda kao što je sada slučaj. Međutim, uprkos ovim uvjetima studiranja interes za volontiranje u projektu Stariji brat, starija sestra nije se smanjio. Ohrabrujuće je da zadnje dvije godine 70% prijavljenih se
prijavljuje po preporuci bivših i aktuelnih volonterki, što je meni pokazatelj da sada imamo mogućnost da postanemo
brend program kada je u pitanju volonterski rad.
Bivši mlađi brat
Sjećanje srednjoškolca na vrijeme učešća u projektu SBSS
Sjećam se svog prvog izlaska sa starijom sestrom.
Išli smo na Čaršiju na kolač koji je bio groznog okusa i poslije toga odlučili da nećemo više nikad otići na
kolače. Meni je starija sestra puno značila, jer ja sa,
tada, svojih 10 godina nisam mogao sam da izlazim u
grad. Svaki naš izlazak je meni uvijek bio poseban, jer
je svaki izlazak, zapravo, bio odličan.
Radionice za djecu i volonterke
19
Projekt Follow ups „mlađa braća“ i „mlađe sestre“ postaju volonteri/ke
U Udruženju za prevenciju ovisnosti NARKO-NE već tri godine realizira se projekt Follow ups koji uključuje srednjoškolce,
odnosno bivše mlađu braću ili sestre koji su „prerasli“ projekt SBSS, ali i dalje ostaju uključeni u volonterske aktivnosti,
samo ovaj put u ulozi volonterki.
Aida Brdar
Volontersko iskustvo u projektu SBSS današnje koordinatorice projekta Follow ups
U projektu Stariji brat, starija sestra volontirala sam od 2005 do 2009. godine. To je posebno iskustvo koje mogu okarakterisati kao praktični dio nastave u toku studija na Fakultetu političkih nauka. Ono što je bilo od posebnog značaja za mene je
podrška projektnih koordinatorica/mentorica uz koje sam uspjela izgraditi vlastite metode i tehnike za rad s djecom i mladima.
Kada je riječ o mojoj ulozi „starije sestre“, na početku sam se družila s djevojčicom, a poslije s dva dječaka (najprije s jednim
pa s drugim) koji su bili braća.
U nastavku ću govoriti o iskustvu sa mojim prvim „mlađim bratom“. Kada smo se tek upoznali on je tada imao 12, 13 godina.
Situacija u porodici je bila veoma složena i problematična, a naše druženje je nekako, mogu reći, prkosilo problemima.
Oboje smo se radovali našim susretima. Imali smo naše male dogovore, tajne, a ono što je bilo najzanimljivije - učili smo o
životnim stvarima isključivo kroz igru. Primjerice, dobro se sjećam kada je odlučio prvi put otići na stomatološki pregled. Bio
je vrlo uplašen, ali brzo smo osmislili igricu koju smo igrali u čekaonici dok ga nisu prozvali. Bio je zaista hrabar i poslije je sa
oduševljenjem pričao o svom iskustvu.
Također, njegova matura nakon završenog 8. razreda na kojoj sam „morala“ prisustvovati kao „starija sestra“ ostala mi je
duboko urezana u sjećanju. Nakon volonterskog angažmana te nakon završetka studija dobila sam posao u UG NARKONE i počela razvijati projekt za srednjoškolce (bivše “mlađe sestre i braću”) Follow ups u koji se uključio i moj “mlađi brat”,
tako smo nastavili sa druženjem.
20
Volonter Denis
Iskustvo volontera srednjoškolca iz projekta Follow ups
Prije dvije godine nisam mogao ni zamisliti da se družim
s bilo kim osim sa vršnjacima koji navijaju za moj fudbalski klub. Ne znam tačno kako je počelo, ali danas
sam jedan od uzornih volontera Udruženja za prevenciju ovisnosti NARKO-NE koje okuplja mlade ljude iz
cijele BiH i pruža im mogućnosti da kroz volonterski rad
praktično steknu vještine koje su im potrebne za njihovu budućnost. Ja sam volonter Udruženja NARKO- NE
već više od godinu dana.
Podučavanje za rad na računaru
Prošao sam različite edukacije koje su mi pomogle
da lakše uspostavim dobru komunikaciju sa starijim
osobama, ali i sa djecom i vršnjacima. Imao sam priliku
da učestvujem u organiziranju izleta za veliki broj djece
koja žive u Domu Bjelave. Osim toga, već pola godine
svakog ponedjeljka idem u Centar za zdravo starenje
gdje imam aktivnosti sa starijim osobama. Sa zadovoljstvom ih učim osnovnim radnjama na računaru i
stojim im na raspolaganju za sve što oni žele naučiti.
Oni su veoma brižne i osjećajne osobe. Svaki put kada
dođem kod njih u Centar oni se tako obraduju da se to
ne može opisati riječima i jedva čekaju da počne naš
mali čas informatike.
Druženje u Centru za zdravo starenje
21
Mostar - HO SOS Kinderdorf International
Predstavništvo u BiH, SOS Porodični centar Mostar
Porodični centar Mostar u 2012. godini sarađivao je sa
Unijom studenata Univerziteta Džemal Bijedić, Udrugom
studenata socijalnog rada Sveučilišta u Mostaru „ZAMFIS” i Omladinskim klubom „Novi val“. U Mostaru je
ostvareno 20 parova volonterki i djece koji su osim
standardnih aktivnosti druženja u projektu SBSS, imali
niz dodatnih aktivnosti, kao što su: prodaja rukotvorina
volontera i djece, posjeta Muzeju Hercegovine, obilazak
starogradske jezgre grada Mostara, kreativne radionice
sa djecom i volonterima, učestvovanje djece na manifestaciji nazvanoj “Mala liga šampiona - Nasmij dijete”,
Olimpijske igre za djecu, jednodnevni izlet u Blagaj sa
ciljem posjete Tekiji, izvoru Bune i posjeta Eko centru.
Dio novca za realizaciju Projekta u 2012. godini namakle
su volonterke koje su organizirale dva humanitarnih party-ja i prodajom nakita kojeg su izradili zajedno sa djecom krajem 2011. godine.
22
Izrada nakita
Igre za djecu i volonterke
Edita Pajić
Koordinatorica Projekta jačanja porodice Mostar
Opažanja nastala kroz iskustvo realizacije Projekta su višestruka. Prije svega, uočena je visoka uspješnost realizacije
samog Projekta te postizanje postavljenih ciljeva kao i potreba za nastavkom jer jedan ovakav Projekt treba djeci, volonterima, zajednici i društvu.
Projekt je bio od neprocjenjivog značaja kako za djecu tako i za studentice-volonterke. Aktivnosti i kreativni, profesionalni
pristupi korišteni u ovom Projektu omogućili su budućim profesionalcima (studentima) da bolje upoznaju sami sebe,
osvijeste svoje sposobnosti i sklonosti, što će im pomoći u njihovom budućem radu sa djecom. Kod većine djece je
primijećeno poboljšanje u ponašanju. Postali su otvoreniji, a kod pojedinih članova je došlo do povećanja samopouzdanja
koje se ogledalo u slobodnom izražavanju osjećanja i misli pred cijelom grupom, učesnici su naučili da prepoznaju i izraze
svoja osjećanja. Izgrađen je, također osjećaj pripadnosti i povezanosti s grupom što je utjecalo na povećanje motiviranosti za učestvovanje na aktivnostima zajedničkih radionica.
Almire Stranjak
Koordinatorica projekta Stariji brat, starija sestra Mostar
Koristi od realizacije projekta SBSS su od neprocjenjivog značaja kako za djecu tako i volontere. Kroz zajedničko druženje
volonterke postaju oslonac djeci za što kvalitetniji i ispunjeniji život koji će sinergijski doprinijeti kvalitetnijem razvoju i boljoj
socijalizaciji. Kroz aktivnosti s djecom volonterke unaprijeđuju vještine za rad sa djecom i mladima, kvalitetnije pružanje
usluga, te vještine za rad s drugim važnim osobama iz socijalnog okruženja djece. Posebnost Projekta je upravo u tome
što djeca i volonteri razvijaju prijateljstva koja ne poznaju granice, razvijaju mir, toleranciju i timsku suradnju. Projekt
SBSS je od izuzetnog značaja za područje grada Mostara, prije svega zbog nepostojanosti ili nedovoljne razvijenosti
volonterskih projekata na lokalnom nivou što mladima onemogućava bilo kakav volonterski angažman. Uključivanjem
volontera u projektne aktivnosti rada sa djecom i mladima podiže se svijest građana o uticaju poticajnog i pozitivnog volonterizma na osnaživanje prakse budućih stručnjaka koji će biti u direktnom radu sa djecom. Pozitivna iskustva volontera
dovode do veće osviještenosti studenata u zajednici da se uključe u volonterizam Projekta. A kroz edukativni, kreativni,
kvalitetan volonterski rad s djecom pridonosi se tome da oni sutra postanu korisni članovi društva.
23
Tuzla – Udruženje IPAK-Mladost gradi budućnost
Socijalna radnica iz Centra za socijalni rad
Tuzla i psihologinja iz Doma za djecu bez
roditeljskog staranja Tuzla bile su učesnice
treninga za koordinatorice i asistentice projekta SBSS, koji je u februaru/veljači 2012.godine
okupio učesnike iz svih gradova članica Mreže.
Njihovo učešće je u edukaciji koordinatorica
i asistentica projekta pružilo novi pogled na
saradnju sa institucijama uključenim u projekt
SBSS, ali je, također dodatno motiviralo saradnice iz Tuzle da u partnerstvu sa Udruženjem
IPAK-MGB rade na razvoju Projekta.
Izlet na Zlaču
Uspostavljeno je 13 parova koji su se družili, te
su boravili na jednodnevnom izletu na izletištu
Zlača u Banovićima. Za volonterke Projekta organizirana je Antistres radionica pod nazivom
«Dah, voda, zvuk» uz pomoć NVO «Umijeće
življenja» Tuzla.
Volonterke na Antistres radionici
24
Subhija Beganović
Socijalna radnica iz Centra za socijalni rad Tuzla
U projekt Stariji brat, starija sestra koji datira na prostoru općine Tuzla uključena su djeca bez roditeljskog staranja, koja
su putem Centra za socijalni rad Tuzla smještena u JU Dom za djecu bez roditeljskog staranja Tuzla. S obzirom da se radi
o osjetljivoj kategoriji djece, te da im se ovakva vrsta pomoći prvi put pruža sa navedenim Projektom, djeca su pokazala
veliki interes za isti. Kroz Projekt djeca su imala mogućnost sa volonterkama razvijati osjećaj pripadnosti, te razvijanja
socijalnih vještina, a samim tim pružena im je podrška za uspješniji samostalan život. Smatram da je ovakav mentorski
pristup, odnosno pristup “jedan na jedan” ispravan način. Takvim pristupom djetetu se pruža mogućnost da kroz kontakt
sa volonterkom dođe do određenih saznanja, odnosno to je jedina prilika kada dijete ima osobu koja je samo njemu na
raspolaganju, jer način institucionalnog življenja, uglavnom podrazumijeva život u zajednici. S obzirom da je naše društvo
u tranziciji ovakav vid pružanja usluga, odnosno volontiranje, podrazumijeva razvijanje svijesti kod mladih ljudi da svoje
slobodno vrijeme utroše u društveno korisne svrhe i time doprinesu poboljšanju kvalitete života u lokalnoj zajednici. Kako
je jedna od vrsta usluga koje vrši Centar za socijalni rad pomoć i podrška djeci bez roditeljskog staranja, odnosno pomoć
porodici sa djecom, ovakav vid usluge svakako utiče na poboljšanju kvaliteta življenja navedenim kategorijama.
Mirsada Rašidović
Volonterka
Kad sagledam sve stvari nakon višemjesečnog druženja s mojim dječakom ne pomislim niti jednom na neke naše
„krizne“ situacije niti na probleme s kojima smo se susretali. Svih tih stvari sjetim se jedino spominjući ih u šali. Pamtim sretne i lijepe trenutke koje smo proveli zajedno. Ponosna sam na njega i na ono što on jeste. Kad razmišljam o
dječaku sa kojim se družim na početku našeg druženja i sad vidim poneku razliku. Nisu to velike promjene, ali meni
znače. Jedna od njih je poboljšan odnos s djevojčicom iz Doma koju je ponekad ismijavao i mnoge druge stvari koje
me čine ponosnom na njega a čiju bi vrijednost umanjila kad bih ih napisala, one se jednostavno moraju osjetiti. On
je divan i poseban dječak koga samo treba malo „pogurati“ i usmjeriti da se ne bi pogubio u moru iskušenja koja
ga čekaju. Svojom jednostavnošću, iskrenošću i toplinom koja obiluje brojnim zagrljajima činio me sretnom i ispunjenom. On nije postao moja navika, obaveza niti bilo šta drugo. On je jednostavno postao sastavni dio mog života.
25
Zenica – Udruženje “Medica” Zenica
Projekt Stariji brat, starija sestra Udruženje “Medica” Zenica
implementira već treću godinu u saradnji sa Centrom za socijalni rad Zenica i JU Dom porodica. U ovom trećem ciklusu
učestvovalo je 16 parova, odnosno „mlađe braće“ i „sestara“.
Učesnici projekta Stariji brat, starija sestra zajedno sa djecom iz
Dječijeg centra Medica Zenica 2012. godine ljetovali su u Sloveniji. Ljetovanje je organizovano u saradnji sa nevladinom organizacijom Zavod „KROG“, u čiji su edukativni rad uključeni,
pored druženja sa svojim vršnjacima i učešća u rekreativnim i
relaksirajućim radionicama.
“Medica” Zenica u saradnji sa nevladinom organizacijom “Zemlja
djece” iz Tuzle, upriličila je podjelu paketića za djecu korisnike
servisa “Medica” Zenica. Udruženje “Zemlja djece” iz Tuzle, u
okviru kampanje „Jedan slatkiš, jedno dijete“, a u saradnji sa osnovnim i srednjim školama, trgovačkim centrima i građanstvom
Tuzle su nastojali da pomognu djeci korisnicima Dječijeg dnevnog centra u Tuzli, a tom prigodom Udruženje „Zemlja djece“ iz
Tuzle je željelo da pomogne i drugoj djeci korisnicima Dječijeg
dnevnog centra Medica Zenica i drugih servisa Medice Zenica.
Uz redovne aktivnosti Projekta održavane su edukativno-kreativne radionice za djecu i volontere/ke.
26
Ljetovanje u Sloveniji
Ljetovanje u Sloveniji - radionice
Sabiha Husić
Direktorica Udruženja “Medica” Zenica
Dosadašnja iskustva Medice Zenica u implementaciji Projekta pokazuju da je Projekt jako značajan za djecu koja
pripadaju ranjivim grupama djece i koja su u riziku da postanu žrtve nasilja, trgovine ljudima i drugih vidova eksploatacije i zlostavljanja. Projekt pomaže djeci da prošire svoju društvenu mrežu, da se osnaže i ojačaju svoje
samopouzdanje, kao i da sklope prijateljstva sa ostalim vršnjacima. Također, djeca imaju priliku da kroz Projekt
i druženje sa volonterima imaju osobu koja samo njima posvećuje pažnju i vrijeme, te pomaže u savladavanju
školskih aktivnosti ali i u isprobavanju novih stvari koje nisu imali priliku ranije probati i vidjeti kao što je odlazak
u kino, pozorište, odlazak na hamburger, sladoled, izlet, učenje novih znanja i vještina u oblasti dječjih prava, nenasilne komunikacije i rješavanja sukoba i kako se zaštititi od nasilja.
Utisak „mlađe sestre“
Druženje sa mojom sestrom mi je bilo lijepo. Išle smo na razna mjesta. Igrale se i
družile. Ja osjećam prema svojoj sestri sve
najljepše, puno je volim i pretpostavljam da
joj je bilo sa mnom lijepo.
Za moj rođendan me je povela u Shopping
centar. Bilo mi je lijepo, odvela me je na
trampolinu, hvatale smo igračke, puhale
balone itd. Ja mislim da je ona dobra sestra, iskrena i lijepa.
Slatkiši za djecu
27
Fundraising za projekt Stariji brat, starija sestra u Švicarskoj
Proslava solidarnosti
U procesu formiranja neformalne Mreže u 2009./10.
godini bilo je dogovoreno da svaka organizacija za realizaciju lokalnog Projekta treba namicati potrebna sredstva iz lokalnih izvora. Međutim, brzo se pokazalo da je
skoro nemoguće dobiti dovoljno sredstava i to je već na
početku stvaralo prijetnju za mogući raspad umrežavanja
i nemogućnost realizacije projekata.
U 2011. je počela fundraising kampanja u katoličkim i
protestantskim župama u Švicarskoj s ciljem osnivanja
fonda iz kojeg će sredstva biti iskorištena da bi se premostile faze bez financiranja u organizacijama, te da ne
bi došlo do prestanka druženja formiranih parova.
Župa Münsingen se čak odlučila da tokom narednih 3
– 5 godina prikuplja sredstva i uputi ih na adresu UG
NARKO-NE i na ovaj način omogući nastavak druženja
djece i volonterki u BiH. U oktobru/listopadu 2012. godine župljani su organizirali „Solidaritätsfest“ (proslava
solidarnosti) sa različitim akcijama.
Pitali smo organizatore i tri mlade volonterke zašto su se
angažirali za ovu akciju.
28
Promocija kulinarskih specijaliteta
Felix Klingenbeck, župni upravnik
Župni skup u Münsingenu je prije dvije godine odabrao “Stariji brat, starija sestra” za partnerski projekt. Presudno
je bilo to, da je nedavno u neposrednoj blizini Švicarske vođen rat i da je poslijeratna situacija u Bosni i Hercegovini dovoljan razlog da se pruži učinkovita potpora. Od 2012. župa St. Johannes Münsingen daje potporu radu
s. Magdalene. Vrhunac je godišnja proslava solidarnosti za Bosnu održana krajem listopada. Proslava je prilika
da se informira javnost o situaciji u Bosni i Hercegovini. Mnogi župljani pomažu: pri organiziranju, oko bazara, u
sprovođenju aktivnosti vezanih za proslavu i bogoslužje. Također se angažiraju žene i muškarci iz Bosne i Hercegovine, koji žive u regiji Bern. Muzikom i kulinarskim specijalitetima iz Bosne i Hercegovine doprinose uspjehu
proslave. Mnogo cijenim to da se Župa odvažila na taj korak da daje potporu jednom projektu u Bosni i Hercegovini.
Za mene predstavlja značajnu poruku, to što su mnogi spremni baviti se situacijom u bivšim jugoslovenskim republikama i da se ne povode ustaljenim predrasudama.
Nada Müller, nastavnica vjeronauka u osnovnoj školi
U Bosni i Hercegovini žive ljudi s različitim religijskim uvjerenjima, a sa završetkom rata se postignuti mir i dalje
nalazi na nesigurnim nogama. Ova situacija se dotiče svih nas.
Ja sam i sama tog uvjerenja da je mirni suživot održiv samo tada ako je moguće premostiti razlike među religijama
i ako se ponovno nauči pristupati drugima s poštovanjem i tolerancijom.
Proslavom solidarnosti naše Župe imam mogućnost dati mali doprinos projektu “Stariji brat, starija sestra” i podržati
ljude koji prate i pokazuju nove perspektive, djeci i mladim osobama kojima nedostaje obiteljska zaštita. Za mene je
važno da religijska pripadnost ne igra nikakvu ulogu i time se postavlja kamen temeljac za prevazilaženje postojećih
razlika.
Kod proslave solidarnosti pomažem pri prodaji različitih jela koja smo sami spremili, i informišem učenike 5. razreda
na nastavi o političkoj, religioznoj i ekonomskoj situaciji u Bosni i Hercegovini i s njima i ostalim koji su za to zaduženi
pripremam bogoslužje.
29
Julian Beurer, 5. razred
Mi imamo sve, a ti ljudi su izgubili skoro sve. Nije pravedno i lijepo. I
oni se trebaju ponovo dobro osjećati, zbog toga mislim da je veoma
lijepo što se tim ljudima pomaže u obnovi njihove zemlje i egzistencije. Nadam se da se više neće voditi rat, da ljudi i zemlja neće biti
više siromašni, te da svi ljudi imaju dovoljno namirnica i dobru i toplu
odjeću.
Jan Niederberger, 5. razred
Uvijek mi je drago kada na nastavi obrađujemo teme koje imaju veze
sa stvarnim životom. Tako je bilo i na ovom bogoslužju za vrijeme
proslave solidarnosti. Pisali smo pojmove na kamenčićima iz potoka i
onda smo od toga napravili zid. Na ovom zidu je ostojalo npr. nasilje
ili religija ili svađa ili zavist itd. To su sve stvari koje, nas, ljude mogu
udaljiti jedne od drugih. Baš ovakve stvari su doživjela djeca u BiH.
Smatram da je divno ako ta djeca sa svojim starijim bratom ili starijom
sestrom mogu porušiti sve zidove različitosti.. Nadam se da će Münsingen skupiti još mnogo novca za ovaj Projekt.
Sarah Müller, 17 godina
Tužno je što mnoga djeca i mladi u BiH nemaju nikakve ili veoma
male perspektive u životu. Zato je ljepše što postoje ljudi koji se za
to zalažu da svi dobiju ista prava, mogućnosti i perspektive. Ja rado
podržavam takve ljude.
30
Majka, dvoje djece uključeno u
Projekt
Prezadovoljna sam Esmom kao volonterkom jer je odgovorna i dogovaramo se o svemu.
I vidim da je i moja kćerka zadovoljna,
te da Esmu posmatra baš kao stariju
sestru. Prva volonterka s kojom se
moj sin družio je morala otputovati iz
grada.
Njih dvoje i danas održavaju kontakt i
njemu je to mnogo bitno.
Nova volonterka Sanja mu je super, zadovoljan je i nadam se da će
druženje s njom utjecati da bude više
motiviran za učenje u školi.
Sadržaj
Uvodna riječ direktorice Udruženja za prevenciju ovisnosti NARKO-NE S. Magdalene Schildknecht
4
Osnovne informacije o projektu Stariji brat, starija sestra
6
Kako je nastala Mreža SBSS BiH
7
Izvještaj sekretarijata Mreže
7
SBSS aktivnosti članica Mreže
11
Banja Luka - UG Nova generacija
12
Foča – Demokratski centar “Nove nade”
14
Sarajevo - HKO Kruh sv. Ante – SOS Društveni centar „Herman Gmeiner“
16
Sarajevo – Udruženje za prevenciju ovisnosti NARKO-NE
18
Mostar - HO SOS Kinderdorf International, SOS Porodični centar Mostar
22
Tuzla – Udruženje IPAK-Mladost gradi budućnost
24
Zenica – Udruženje “Medica” Zenica
26
Fundraising za projekt Stariji brat, starija sestra u Švicarskoj
28
31
Mosta r
Tu z l a
Foča
Sarajevo
Banja Luka
Zenica
Sekretarijat Mreže SBSS BiH
Zagrebačka 18, BiH-71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
Tel
Mob
+387 33 215 088
+387 62 959 186
eMail sekretarijat@mrezasbssbih.org
Web www.mrezasbssbih.org
Design&DTP Grafički studio Pixo Tuzla