obrtnikdimnjaèar ISSN1846-5161 besplatni primjerak broj 4 svibanj 2008 godina II èasopis za dimnjaèarsku struku elimo vas informirati oš Pozivam op str. 8 i- o osv je nagradu! Posjetite li stranicu www.preisroboter.de moete on-line kupovinom doæi u posjet raznih memorabilija povezanih uz dimnjaèare. Nude se Štrumpfovi dimnjaèari, video kazete, puzzle pa sve do kostima i ruènih satova. < u iranju èasopisa DI M baron Britten od Aldeburgha (Lowestoft, 22. studeni 1913. - Aldeburgh, 4. prosinca 1976.), britanski skladatelj i pijanist. Najznaèajnija je liènost suvremene engleske glazbe. Suosnivaè je Engleske operne grupe i glazbenog festivala u Aldeburghu. Njegova glazba prepuna je dramatike i vokalnih linija koje stvaraju odreðene ugoðaje, osobito lirske. Skladao je opere, koncerte i pjesme uz orkestar i klavir. Jedno od njegovih djela je i opera „Mali dimnjaèar“ nadahnuta dimnjaèarom i dimnjacima.< On-line kupnja dje l kre EdwardBenjaminBritten, atelje da su u ju Dimdozna(je) è it ane v to obrtnikdimnjaèar Editorial Iako æemo ustvrditi da nam je zakonodavstvo u znaèajnom zaostatku za europskim, odnosno zakonodavstvom vodeæih razvijenih zemalja Europske unije, zasigurno moramo biti svjesni i èinjenice da èak i postojeæi zakonski okviri ne uspijevaju obgrliti stvarnu situaciju na terenu. Usprkos donešenim propisima koji obuhvaæaju zabrane i potrebne uvjete odreðenih dimovodno-zrakovodnih rješenja, stvarna situacija na terenu uvelike odstupa od zamišljenog projektnog, izvedbenog i nadglednog reda. Poslovièna narodna snalaljivost na ovim prostorima, èak i na raèun vlastite sigurnosti, svakodnevno pronalazi naèine obilaska zakona, stavljajuæi na kušnju zakonodavna i mjerodavna tijela, te struène osobe u situacijama donošenja odlukâ ili rješenjâ. Sigurnost korisnika plinskih ureðaja, ali i ostalih stanovnika u potencijalno ugroenom prostoru, morao bi biti od prvenstvenog znaèaja pri razmišljanju o prikladnosti odreðenog rješenja odvoda dimnih plinova i dovoda zraka za izgaranje ili dozraku prostora. Opæi interes u široj perspektivi obuhvaæa nadalje i energetsku, te ekološku sliku, u skladu s moguænostima današnje tehnologije korištenja energenata. Proizvoðaèi sustava nastoje ponuditi rješenja koja æe zadovoljiti sve standardizirane sigurnosne, energetske i ekološke uvjete, dodatne zahtjeve pojedinih distributera, te posebne zahtjeve svih struènih i korisnièkih razina. Ujedno je sve vaniji i aspekt skorog pristupa Europi, koja svojim normama i standardima postavlja energetski i ekološki ultimatum zasta- rjelim tehnologijama. Upravo u ovoj sloenoj interakciji razlièitih zahtjeva izdvaja se Junkers s kompletnim rješenjima, uvelike prihvaæenim u zemljama Europske zajednice. Vrijeme koje je bilo potrebno da bi se financijski aspekt investicije postavio u realan odnos prema svim ostalim nabrojanim zahtjevima blii se svome kraju. Do trenutka kada zasvira alarm, odnosno kada europski zahtjevi postanu pravno valjani. Sigurnost, komfor, štedljivost i ekologija sve bre postaju dovoljno jasni argumenti Junkersovih tehnièkih i tehnoloških rješenja. U ovom broju DIM-a nudimo Vam stalnu i izuzetno dobro prihvaæenu kolumnu mr.sc. Mecznera, ponovno intrigantne teme: što dimnjaèari moraju, smiju, a zaista rade. Ponešto o radu dimnjaka, s ciljem pojašnjenja fizikalnih pretpostavki koje æe dovesti do objašnjenja Jun- kersovih pretlaènih kondenzacijskih sustava za sanaciju s višestrukim prikljuèkom. Nadalje, u cilju boljeg povezivanja dimnjaèarske zajednice predstavlja nam se gospodin Goran Rejo, odnosno tvrtka Dimnjak d.o.o. iz Osijeka. Gospodin Rejo objavljuje zanimljiv èlanak, na kojem mu se u ime èitatelja i vlastito ime najljepše zahvaljujemo. Jesmo li iskoristili potencijal LAS-a u rješavanju dimovodno-zrakovodnih problema? Rijeè-dvije o neèemu što Junkers veæ odavna nudi dimnjaèarima, ali je tek u posljednje vrijeme dobilo istaknutiji znaèaj: mjerna mjesta na dimovodnom priboru. Nadamo se da æete i u ovom broju pronaæi zanimljive teme, kao što se pokazalo i do sada, te da æemo i nadalje kroz zajednièke aktivnosti i poveznice nastaviti zajednièki poslovni ivot.< Gostkolumnist piše: mr.sc.ZdenkoMecznerdipl.ing.stroj. Štodimnjaèarimoraju,štosmiju,aštorade? Gradski ured za prostorno ureðenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Gradski komunalni redar za dimnjaèarske poslove - grad Zagreb Ovoga tjedna nazvali su me iz Poglavarstva grada susjedne upanije zbog problema izazvanih radom dimnjaèara koncesionara na terenu, bolje reæi uèestalih pritubi graðana na visinu naknade za dimnjaèarsku uslugu, odnosno naèin obraèunavanja dimnjaèarske usluge. Naime, podruèni dimnjaèar sam je sebi odredio da, uz èišæenje i kontrolu dimnjaka, napravi i dimnjaèarski struèni nalaz tzv. atest. Cijena èišæenja i kontrole dimnjaka relativno je niska - obuhvaæa cijenu dimnjaka od 15,00 kn za prvih pet metara i nakon toga za svaki daljnji metar po jednu kunu, kontrolu i èišæenje sabiraèa èaðe od 8 kuna te, ako je rijeè o plinskom trošilu, onda se još provodi kontrola senzorom eventualnog povrata ugljiènog monoksida (kojeg u sastavu dima ispravnog trošila ima uvijek 30-tak ppm zbog nepotpunog izgaranja) što, ovisno o trošilu, iznosi priblino 25 kuna. Kada se sve to zbroji, posjet dimnjaèara stoji 50-tak kuna. Podruèni dimnjaèar samoinicijativno pribrajao i dimnjaèarski struèni nalaz(?!) “...tako se i podruèni dimnjaèar samoinicijativno dosjetio da pri svakom èišæenju zapiše dimnjaèarski struèni nalaz. To je, naravno, protuzakonito...” 2 Meðutim, dimnjaèarski struèni nalaz je veæ druga prièa, jer je rijeè o pregledavanju svih prostorija po vertikali dimnjaka, stanju unutrašnjosti stjenke dimnjaka, izraèunava se potrebna radna visina, kontrolira stvarna i prikljuèena snaga, kolièina kisika potrebnog za izgaranje, pronalaze se moguæi uzroci ometanja nesmetanog odvoðenja dima u atmosferu te je, stoga, i raèun desetak puta veæi. Kako je, znaèi, posjet dimnjaèara 500-tinjak kuna skuplji ako se pribroji i dimnjaèarski struèni nalaz, tako se i podruèni dimnjaèar samoinicijativno dosjetio da pri svakom èišæenju zapiše dimnjaèarski struèni nalaz. To je, naravno, protuzakonito i ovlašteni dimnjaèar snosit æe zakonom propisane sankcije, a to su oduzimanje protupravno steèene dobiti i gubitak koncesije rada u komunalnom gospodarstvu. Nameæe se postavlja pitanje kada dimnjaèar opravdano trai dimnjaèarski struèni nalaz? Odgovor je - nikada. Naime, dimnjaèarska sluba je komunalna djelatnost i sukladno tomu dimnjaèar mora odravati dimnjak na naèin da on bude funkcionalan, odnosno - kako to Zakon o komunalnom gospodarstvu kae – „u stanju funkcionalne uporabe“. Ako dimnjak zbog raznih triboloških razloga više nije u stanju fun- kcionalne uporabe, dimnjaèar æe o novonastaloj situaciji izvijestiti MUP - Inspektorat unutarnjih poslova, koji æe u nemoguænosti drugih rješenja izdati rješenje o zabrani upotrebe dimnjaka (izvijestit æe vlasnika ili upravitelja, koji æe u roku koji odredi dimnjaèar, ovisno o vrsti opasnosti, ali koji ne moe biti dulji od dva mjeseca - dovesti dimnjak u funkcionalno stanje), izvijestit æe distributera plina da plinska instalacija u svom dimovodnom djelu nije ispravna te da nisu zadovoljeni uvjeti da potrošaè sigurno koristi plin, kao i komunalno redarstvo koje ga nadzire i koje koordinira sve navedene radnje. Tko moe zatraiti dimnjaèarski struèni nalaz? Dimnjaèarski struèni nalaz tzv.atest, trae pojedine institucije zbog odreðenih zakonskih normi. Tako æe distributer plina, prije nego dopusti uporabu plina, traiti od korisnika dokaz da je njegova plinska instalacija u svom dimovodnom djelu ispravna, znaèi u onom djelu u kojem poèinje izgaranje i nastaje dim. Tada stranka, buduæi korisnik plina, poziva podruènog dimnjaèara i od njega naruèuje dimnjaèarski struèni nalaz. Taj nalaz, osim što koristi distributer plina za puštanje plina, koristi i ovlašteni plinoinstalater koji æe tek na temelju tog nalaza prikljuèiti plinsko trošilo, ali koristi i prodavaè plinskog trošila koji æe tek nakon predoèenja tog nalaza, ovjeriti jamstvo ispravnosti plinskog aparata. Slijedeæi koji ima zakonsko pravo traiti dimnjaèarski struèni nalaz je Inspektorat unutarnjih poslova MUP-a i to prema Zakonu o zaštiti od poara i to u situacijama kada je to zakonom propisano. Nadalje, prema Zakonu o gradnji, komisija za tehnièki pregled æe takoðer izdati uporabnu dozvolu novogradnje tek kada na uvid dobije, izmeðu ostalih zakonom propisanih dokumenata, i dimnjaèarski struèni nalaz. Premda na prvi pogled izgleda da je rijeè o jednakom nalazu, to nije tako. Izvoðaèi, investitori pa i vlasnici èesto pokušavaju jedan dimnjaèarski struèni nalaz koristiti u svim situacijama. Koliko im to uspijeva nije mi poznato, jer znam samo za primjere kada im to nije uspjelo, odnosno kada su fotokopiranjem i brisanjem pokušavali jedan te isti dimnjaèarski struèni nalaz koristiti u razlièitim situacijama. Da pojasnim. Primjerice, imamo novogradnju s desetak stanova. Investitor je izgradio dimnjake i trai dimnja- èarski struèni nalaz za prikljuèenje plina, premda nije montirao plinska trošila, što æe uèiniti kasnije ili uopæe neæe. Jedan je dimnjaèarski struèni nalaz koji ukljuèuje trošila, a drugi je struèni nalaz bez trošila. Kako se investitorima uvijek uri stanove prodati što hitnije, dimnjaèar pregledava dimnjake bez postavljenih trošila, usporeðujuæi postojeæu situaciju s projektiranom i izdaje dimnjaèarski struèni nalaz. Distributera plina, prema Zakonu o zapaljivim tekuæinama, zanima samo plinska instalacija pa su, prema toj definiciji, samo plinski dimnjaci predmet zanimanja distributera plina i dimnjaèarski struèni nalaz obuhvaæa samo plinske dimnjake. Kako na zgradi u pravilu postoje i drugi rezervni dimnjaci, koji æe odvoditi produkte izgaranja krutih goriva, za te dimnjake podruèni dimnjaèar ne izdaje dimnjaèarski struèni nalaz, jer to distributera plina ne zanima. Rezervni dimnjaci jesu predmet komunalnog gospodarstva, jer komunalno gospodarstvo ne èini razliku izmeðu rezervnog dimnjaka i plinskog dimnjaka, ali ti dimnjaci nisu predmet Zakona o zapaljivim tekuæinama i zato dimnjaèar za distributera plina te dimnjake ne pregledava i o njima ne ispostavlja dokument. Za rezervne dimnjake æe izdati struèni nalaz kada to od njega zatrae neke druge za to ovlaštene dravne institucije. O zakonu se ne raspravlja Nadalje, imamo situaciju da je dimnjaèar pregledao i plinske i rezervne dimnjake. Kakva je razlika izmeðu te dvije radnje? Razlika je upravo u na poèetku spomenutih 500 kuna, koje je podruèni dimnjaèar u gradu susjedne nam upanije protuzakonito oduzeo od nezaštiæenih graðana. Za plinske dimnjake naplatit æe tih 500-tinjak kuna, dok za rezervne neæe i neæe ih spominjati u dimnjaèarskom nalazu koji je namijenjen distributeru plina, jer njega ti dimnjaci ne zanimaju. Kada æe dimnjaèar pisati dimnjaèarski struèni nalaz i kakav, znaèi, ne ovisi o dimnjaèaru. On ga mora napisati kada se to od njega zatrai. Zatraiti smije: MUP prema Zakonu o zaštiti od poara, distributer plina prema Zakonu o zapaljivim tekuæinama, Komunalno redarstvo prema Zakonu o komunalnom redarstvu, a platiti mora uvijek korisnik dimnjaka, osim ako to nije drukèije propisano, primjerice upravitelj. Tu se graðani - korisnici dimnjaka èesto bune i ne ele platiti, jer smatraju da njima ne treba dimnjaèarski struèni nalaz. Vjerujem da im za ugodno stanovanje ne treba komad papira koji se zove graðevinska dozvola, kao što im - siguran sam za ugodnu vonju automobilom ne treba komad lima koje se zove registarske tablice, ali o Zakonu se ne raspravlja na cesti veæ u za to predviðenom mjestu, odnosno parlamentu. Dimnjaèar nema ovlasti traiti od korisnika dimnjaèarski struèni nalaz. On moe predloiti izradu dimnjaèarskog struènog nalaza, ako mu nisu jasne neke okolnosti rada dimnjaka. Primjerice, bojler za pripremu tople vode se u nekim trenucima gasi, dok veæinu dana ili tjedna radi ispravno. Jasno je da dimnjaèarske kugle i èetke, koje dimnjaèar gura u dimnjak prigodom odravanja prohodnosti, nemaju oèi i dimnjaèar ne vidi gdje je èetka, tako da tada mora pregledati cijelu vertikalu dimnjaka i ustanoviti ili prekobrojnost prikljuèka ili nedostatnu radnu visinu, preveliku duljinu prikljuène cijevi, nedostatnost zraka u prostoriji izgaranja, ometanje rada dimnjaka preko nape ili ventilatora, a to je moguæe samo izradom dimnjaèarskog struènog nalaza. Pri tomu, dimnjaèar korisniku smije samo predloiti izradu nalaza, a nikako ne zapovjediti ili, u ovom sluèaju susjedne nam upanije, bez pitanja napraviti i naplatiti. Znaèi, u konkretno sluèaju dimnjaèar æe reæi: dimnjak je prohodan i èist, ali za otkrivanje uzroka nepravilnog rada bilo bi dobro da od mene naruèite, osobno ili preko upravitelja, dimnjaèarski struèni nalaz. Ako korisnik usluge sumnja u ispravnost ili dobronamjernost rijeèi dimnjaèara, predmetnu sumnju prijavit æe mjerodavnom komunalnom redarstvu za dimnjaèarske poslove, koje æe provesti istrani postupak i donijeti rješenje. Katastrofalno stanje dimnjaka u Zagrebu U gradu Zagrebu to izgleda ovako: svake godine izradi se priblino 10.000 struènih nalaza, što zbog izmjene postojeæih trošila, što zbog postavljanja potpuno novih plinskih trošila. Prema toj brojci, za 10 do 15 godina svi dimnjaci grada Zagreba bili bi reatestirani i moglo bi se reæi da ivimo u relativno sigurnom gradu i da se ne trebamo bojati trovanja ili poara zbog neispravnih dimnjaka. Kako dimnjaèari koncesionari veæ 15-tak godina imaju koncesije na svojim podruèjima, prema jednostavnoj matematièkoj metodi to bi èasopis za dimnjaèarsku struku znaèilo da smo na pragu oèekivanog. Meðutim, stanje ne samo da nije oèekivano, veæ je upravo katastrofalno. Skoro svi korisnici ciglenih i šljako betonskih dimnjaka grada Zagreba se truju, kao i veliki broj korisnika atmosferskih trošila. Sigurni su samo oni graðani koji koriste turbo i kondenzacijska trošila, znaèi ona trošila koja ne koriste zrak iz prostorije za izgaranje plina. Razlog za takvo stanje je u prvom redu politika koja upravlja našim ivotima, a koja je kroz povijest uvijek imala nekakve petoljetke (a tako je i danas), kada je urbi et orbi morala pokazati kako je najbolja i najpametnija pa je plinificirala sve po redu, ne ra- zmišljajuæi, i konaèno, ne mogavši razmišljati o moguæim posljedicama, jer je plinska tehnika vrlo struèna i znanstvena disciplina. Danas se te posljedice oèituju, jer cigleni i šljako betonski dimnjak ne moe prihvatiti produkte izgaranja od plinskog goriva pa su trovanja svakodnevna, a smrtnost zbog trovanja iz godine u godinu sve je veæa. Rješenja naravno ima, ona su upravo u sanaciji dimnjaka i zamjeni plinskih trošila u pravcu u kojem smo naveli, ali ta rješenja za politièare nisu atraktivna pa se i ne provode, jer na dimnjaku se sigurno nitko od politièke elite ne eli slikati (ja ne pamtim sliku druga Tita na krovu uz dimnjak, a jednako tako nisam nikada na dimnjaku ili pokraj njega vidio lamborgini i prelijepu hostesu). elja za brzim bogaæenjem dimnjaèara ništa neobièno u okolnostima nebrige Dimnjak je malen, prljav, nepristupaèan, pojedinaèno relativno jeftin komad graðevine, a rješenjem problema neispravnih dimnjaka koji ugroavaju zdravlje naših sugraðana sigurno neæete fizièki promijeniti sliku grada, niti æe se te promjene vidjeti iz aviona ili s vrha Sljemena. Kada još k tome dodate da se kod kuæa ili stanova politièara, prije puštanja dimnjaka u rad, provode uvijek temeljite i dosljedne dimnjaèarske analize te da povijest ovih prostora ne pamti niti jedan sluèaj trovanja bilo kojeg politièara od pronalaska plina do danas, jasno je zašto je dimnjaèarska sluba uvijek na margini, necijenjena i nepriznata od svijeta i grada. Kako se nitko od relevantnih ivotnih èimbenika - politike, visokih škola, akademika, sveuèilišta - ne bavi i ne eli baviti dimnjaèarstvom, ne mora nas èuditi situacija sa poèetka prièe. Naime, dimnjaèar se, shvativši da nikoga nije briga za njega niti za korisnika njegovih usluga, elio obogatiti na brzinu, a brojku od 5.000 trošila, koliko ih prosjeèno ima na dimnjaèarskom terenu, pomnoite s cijenom atesta… to znamo izraèunati svi.< Podsjetimose “...cigleni i šljako betonski dimnjak ne moe prihvatiti produkte izgaranja od plinskog goriva pa su trovanja svakodnevna, a smrtnost zbog trovanja iz godine u godinu sve je veæa.” piše: DinoJuriša Potlaèniipretlaènidimnjaci Junkers je prvi trištu ponudio rješenje dimovodnog kondenzacijskog sustava s višestrukim prikljuèkom, koje se ubrzo pokazalo najboljim rješenjem sanacije starih i neispravnih dimnjaka, ali i izvedbe novih dimovodnih sustava, uz uštedu prostora i troškova izgradnje dimnjaka. Pri prvom susretu s idejom takvog rješenja, najviše su razmišljanja izazvala tri pitanja: kako je sprijeèen ulaz dimih plinova u prostor u kojem se nalazi ureðaj koji trenutaèno nije u pogonu; kako je ostvaren odvod dimnih plinova kroz naizgled mali presjek dimovodne cijevi;i kako je ostvaren odvod dimnih plinova u cijev kroz koju je veæ ostvaren protok odreðene kolièine dimnih plinova proizveden ostalim prikljuèenim ureðajima? Moda još jasniji prikaz daje DIN EN 13384: Uvjet tlaka: pZ ≥ pZe pZ ≥ pB S tim da vrijedi: pZ = pH – pR – pL pZe = pW + pFV + pB pFV = pRV – pHV ◉ Slika 5. Ttemperature u potlaènom sustavu dimnjaka, prema EN 13384. Sljedeæa relevantna velièina koju smo spomenuli jest temperatura. Odnosno, kako bi dimnjak ispunjavao zadatak odvoda odreðene kolièine dimnih plinova neke temperature, potrebno je ispunjenje temperaturnog uvjeta, što DIN EN 13384 odreðuje na sljedeæi naèin: Slika 1. Koncentrièni LAS, protustrujni. Slika 2. Dvokanalni LAS, paralelni. Kako bismo ponudili odgovore na ova pitanja, dopustit æete nam kratak podsjetnik o osnovama rada dimnjaka. Stoga æemo prvo navesti nekoliko postavki rada potlaènog, odnosno klasiènog dimnjaka. Odvod dimnih plinova kroz potlaèni dimnjak ostvaren je toplinskim uzgonom, što se ponekad naziva i „motorom“ dimnjaka. Uzgon je posljedica razlike u gustoæi dimnih plinova i vanjske atmosfere. Kako bi dimnjak ostvario toplinski uzgon i ispravno radio, moraju biti ispunjena dva fizikalna uvjeta, odnosno valja nam promatrati dvije fizikalne velièine. Ta temeljna postavka definirana je u standardu DIN EN 13384. Prva relevantna velièina je tlak, a druga temperatura. Uzgon, kao posljedica razlike gustoæe dimnih plinova u dimnjaku, koja je toplinski uvjetovana i stoga nam odreðuje i temperaturu kao raèunsku velièinu, i stupca vanjskog zraka jednake visine - naziva se i propuh dimnjaka. Kako bismo predoèili preduvjete odnosa tlakova, odnosno ostvarenja propuha, potrebno je odrediti koje otpore na svom putu dimni plinovi moraju svladati. U svakom sluèaju, potrebno je ostvariti propuh, koji je dovoljan za svladavanje tih otpora. Otpori, koje je potrebno svladati su: otpor zbog strujanja u loišnom ureðaju, otpor u dimnjaèi (poveznom ili prikljuènom dimnom kanalu) i otpor u dimnjaku. Shematski prikaz raspodjele tlakova objasnit æe odnose tlakova, odnosno otpora. Slika 3. Raspored tlakova u potlaènom sustavu dimnjaka pZ – korisni propuh = efektivni potlak kao rezultat razlike statièkog propuha i pada tlaka pE pH – statièki potlak dimnih plinova na ulazu u dimnjak (statièki propuh) pE – pad tlaka = dio statièkog potlaka koji se “potroši” na svladavanje trenja, odnosno pad tlaka u dimnjaku pZ = pH – pE Potreban propuh mora svladati otpor strujanja u kotlu pW, gubitke zbog strujanja u dimnjaèi pA i otpor dovoda zraka pL. Mora, stoga, vrijediti sljedeæi uvjet: pZ ≥ pW + pA + pL [N/m2] To nas dovodi do konaènog uvjeta, odnosno potrebni potlak (propuh) je: pZ = pH – pE ≥ pW + pA + pL [N/m2] Ili rijeèima: razlika izmeðu statièkog propuha i pada tlaka u dimnjaku je korisni propuh, a on mora biti veæi od ukupnog zbroja otpora, znaèi otpora u kotlu, u dimnjaèi (spojnom prikljuènom komadu) i dovoda zraka. Uvjet temperature: Tiob ≥ Tg Tirb ≥ Tg Pri tomu je: Tg – granièna temperatura Kod klasiènih suhih dimnjaka, granièna temperatura je temperatura rošenja. Kod kondenzacijskih dimnjaka, odnosno dimnjaka otpornih na kondenzat i vlagu, granièna temperatura je 273,15 K, znaèi 0 °C (ledište). ◉ Slika 4. Raspored tlakova u potlaènom sustavu dimnjaka, prema EN 13384. Time smo u potpunosti odredili uvjete prirodnog propuha, odnosno uvjete rada dimnjaka s prirodnim propuhom. Kada smo postavili uvjete tlaka, moemo ustanoviti i kako na njih moemo mehanièki utjecati. Ako uspijemo svladati otpore na strani izlaza dimnih plinova, smanjili smo i gubitke tlaka, odnosno otpore koje bi dimni plinovi trebali svladati prirodnim propuhom. Upravo smo to postigli pretlakom i time postavili uvjete u kojima je moguæe korištenje znatno manjih izmjera dimnjaka. Raspored tlakova, usporediv sa Slikom 1., pokazuje što smo zapravo postigli. ◉ Slika 6. Raspored tlakova u pretlaènom sustavu dimnjaka Prisilnim naèinom, pomoæu ventilatora, uspjeli smo smanjiti gubitke tlaka i tako stvoriti preduvjet korištenja manjeg presjeka dimnjaka, koji æe zadovoljiti odvod jednakee kolièine dimnih plinova. Sada moemo zapoèeti s razmišljanjem kako ovu prednost iskoristiti u praksi. Moguænost odvoda veæe kolièine dimnih plinova jednim sustavom posebice je zanimljiva s nekoliko stanovišta: manji broj dimnjaènih kanala predstavlja uštedu na prostoru i manju investiciju gradnje. Stoga je LAS (LuftAbgas System) oèit i logièan rezultat proizašao iz ovih moguænosti. Nadalje, poveæana je sigurnost korisnika, jer ureðaj više ne mora koristiti zrak iz prostorije ugradnje, a najèešæe je iskorištena i moguænost da èak i u sluèaju propuštanja dimovodne cijevi dimni plinovi ne mogu uæi u stambeni prostor te, u tom sluèaju, instalacija nosi oznaku x, koja ukazuje na potpunu zabrtvljenost dimovodnih putova. Naravno, preduvjet je u ovom sluèaju i da koonstrukcija ureðaja zadovoljava takvu namjenu. Ureðaj, stoga, mora imati zrakom ispiranu, odnosno provjetravanu zatvorenu komoru izgaranja. No, što uèiniti s dva nova problema: sanacijom starih i neispravnih dimnjaka te uporabom kondenzacijskih ureðaja? Prethodno spomenuti koncept jasno se nameæe kao rješenje. Ali kako riješiti dodatne probleme koji proizlaze iz èinjenice da, primjerice, dimni plinovi kondenzacijskih ureðaja sadre kondenzat, nie su temperature (sjetimo se temperaturnog uvjeta rada dimnjaka) i veæe gustoæe? Na ta æemo pitanja pokušati odgovoriti u sljedeæem broju DIM-a, kao i na pitanja koja smo spomenuli u poèetku ovog napisa.< 3 obrtnikdimnjaèar Postupciupraksi piše: DinoJuriša Mjerna mjesta Gdje,što,izaštouopæemjeriti? Zašto mjerimo? “Kako se, meðutim, kao oksidans za izgaranje prirodnog plina u plinskim ureðajima za grijanje koristi zrak, koji se dovodi iz atmosfere ili iz prostora ugradnje ureðaja, dimni plinovi sadre i dušik…” “...u prostoriji ugradnje moraju postojati dva otvora za mjerenje, za dimne plinove i za zrak za izgaranje...” Plinski ureðaji za grijanje koriste toplinu nastalu izgaranjem plina, odnosno njegovom oksidacijom. Serija egzotermnih kemijskih reakcija plina i oksidansa rezultira pojavom topline, koju prijenosnim medijem u zatvorenom sustavu dovodimo grijaæim tijelima i predajemo grijanom prostoru ili sanitarnoj vodi. Najèešæe se kao gorivo koristi prirodni plin, koji se veæinski sastoji od metana (70-90%), a nadalje sadri etan, propan, butan, te u vrlo malenim kolièinama CO2, N2, H2S itd. Svi sastojci nastoje se obradbom ukloniti, kako bi plin sadravao uglavnom metan. Takoðer se koristi i mješavina propana i butana, mahom u sredinama koje nisu pokrivene distribucijskom mreom prirodnog plina, a u manje zastupljenoj uporabi je i gradski plin, te bio-plin. Pojednostavnjena reakcija oksidacije metana izgleda ovako: CH4 + 2O2 → CO2 + 2H2O + toplina U stvarnosti se izgaranje odvija kroz nekoliko faza, pri èemu se dogaða sljedeæe: CH4 + O2 → CO + H2 + H2O Zatim: 2H2 + O2 → 2H2O I napokon: 2CO + O2 → 2CO2 Iako se cjelokupni opisani proces dogaða u nekoliko milisekundi, znaèajno nam je primijetiti da se u jednoj od faza proizvodi CO, koji dalje oksidira. Zbog nemoguænosti postizanja savršenog procesa kao u teoriji, odreðeni dio CO pojavit æe se u dimnim plinovima. Kako se, meðutim, kao oksidans za izgaranje prirodnog plina u plinskim ureðajima za grijanje koristi zrak, koji se dovodi iz atmosfere ili iz prostora ugradnje ureðaja, dimni plinovi sadre i dušik. Nadalje, s obzirom da se izgaranjem goriva ne moe postiæi kemijski savršen proces, odreðeni dio dušika takoðer oksidira, te dimni plinovi sadre dušiène okside (NOX). S obzirom da teoretski znamo što unosimo, te što bismo reakcijom morali dobiti, postaje jasno da analiza dimnih plinova moe pokazati koliko se neki konkretni proces izgaranja pribliio teoretskom, savršenom procesu. Te, nadalje, što bi se unutar procesa moralo promijeniti kako bi se izgaranje našlo u eljenim okvirima. Analiza dimnih plinova æe nam, dakle, pokazati djelotvornost procesa izgaranja, koja se oèituje energetskom djelotvornošæu (u smislu iskoristivosti energenta) i ekološkom prihvatljivošæu (u smislu kolièine pojedinih štetnih sastojaka u dimnim plinovima). Iako se proizvoðaèi plinskih ureðaja trude proizvesti što djelotvorniji ureðaj, što zbog prodajnih argumenata, što zbog ekološke i energetske osviještenosti, potrebno je istaknuti da su maksimalne dopuštene emisije CO2 i NOX zakonski propisane. Potrebno je nadalje svakako naglasiti da je CO, ugljièni monoksid, izuzetno opasan za zdravlje i ivot ljudi, te je njegova pojava u zatvorenom, prvenstveno stambenom, prostoru neprihvatljiva. Vidjeli smo da ugljièni monoksid nastaje u fazi izgaranja, te ujedno, stoga, predstavlja konaèni proizvod nepotpunog izgaranja. Nepotpuno æe se izgaranje dogoditi u sluèaju da nema dovoljno kisika za potpunu oksidaciju, dakle za pretvorbu CO u CO2, uslijed, primjerice, zaèepljenja dimovodnih puteva ili izmjenjivaèa topline, te povrata dimnih plinova. Takoðer, potrošnja kisika iz zraka za izgaranje uvjetuje odreðene pretpostavke njegove opskrbe, kako stambeni prostor ne bi bio osiromašen kisikom i time takoðer opasan za zdravlje i ivot. Što konaèno dovodi do jasne potrebe za mjerenjem. Što mjerimo? Relevantne izlazne velièine procesa izgaranja su sadraj CO2 i NOX, temperatura dimnih plinova i maseni protok dimnih plinova. Kod ureðaja neovisnih o zraku u prostoru ugradnje, potrebno je kao 4 ulaznu velièinu kontrolirati i dovod zraka za izgaranje, te u sluèaju mjerenja energetskih gubitaka kroz dimne plinove, što se primjenjuje kod konvencionalnih ureðaja, potrebno je kao ulaznu velièinu mjeriti temperaturu zraka za izgaranje. Udjel kisika (O2) u zraku za izgaranje mora biti veæi od 20,6%, a udjel ugljiènog dioksida (CO2) u zraku za izgaranje ne smije biti veæi od 0,2%. Na taj naèin mjeri se nepropusnost dimovodnih puteva. Stoga na ureðajima neovisnima o zraku u prostoru ugradnje, ili na poèetnom dijelu dimovodno-zrakovodnog sustava, postoje dva mjerna otvora: za dimne plinove i za zrak za izgaranje. Dimnjaèar æe prilikom dolaska pred veæinu Junkersovih ureðaja prvo primijetiti gumb s oznakom dimnjaèara. Jednostavnim pritiskom kod Bosch Heatronic II upravljaèke elektronike ureðaj prelazi u maksimalni podešeni rad1, a kod Bosch Heatronic III jednim pritiskom ulazi u maksimalni nazivni rad, drugim pritiskom maksimalni podešeni rad, a treæim minimalni rad, èime je ostvaren prvi preduvjet mjerenja. 15 minuta nakon prelaska u maksimalni podešeni rad pritiskom na gumb „dimnjaèar“, ureðaj se automatski ponovno vraæa u normalan reim rada. svrstava u jednu od pet klasa. Dopuštenu ugradnju ureðaja odreðene klase propisuje svaka pojedina drava, pa je stoga primjetljivo da se odreðeni ureðaji mogu ugraðivati u nekim dravama, a u nekima ne. Poèesto æe se meðu potencijalnim kupcima ureðaja èuti komentar kako je neki ureðaj namijenjen istoènom ili zapadnom trištu, te je stoga lošiji ili bolji. Istina je, meðutim, da su pojedini ureðaji zabranjeni u dravama koje propisuju više ekološke standarde, no istovremeno se u svim dravama mogu nabaviti Junkersovi ureðaji višeg standarda. U sljedeæoj tablici moguæe je vidjeti kako izgleda NOX-klasifikacija s obzirom na sadraj u dimnim plinovima. NOX klasa Granièna koncentracija NOX [mg/kWh] 1 260 2 200 3 150 4 100 5 Tablica 1. NOX klasifikacija. 70 Gdje i kako mjerimo? Slika 1. Bosch Heatronic II – pritiskom na gumb „dimnjaèar“ ureðaj ulazi u maksimalno podešeni rad, a nakon 15 minuta automatski se vraæa u normalan rad. Slika 2. Bosch Heatronic III – pritiskom na gumb „dimnjaèar“ ureðaj ulazi u maksimalni rad (nazivna snaga), drugim pritiskom u maksimalni podešeni rad, treæim u minimalni rad, a nakon 15 minuta automatski se vraæa u normalan rad. Nadalje, na Junkersovom ureðaju ili na originalnom Junkersovom dimovodno-zrakovodnom sustavu, nalaze se mjerna mjesta za mjerenje sadraja dimnih plinova i za mjerenje zraka za izgaranje. Kao što smo veæ spomenuli, kod ureðaja neovisnih o zraku u prostoriji ugradnje moraju postojati dva otvora za mjerenje, za dimne plinove i za zrak za izgaranje. Kod ureðaja s prikljuèkom na dimnjak, mjeri se samo sadraj dimnih plinova i energetski gubitak kroz dimne plinove, dok zrak za izgaranje spada u zakonske odrednice koje propisuju izmjere i dozraèivanje prostorije. Svakako je potrebno naglasiti i potrebu mjerenja eventualnog povrata dimnih plinova, odnosno pojavu ugljiènog monoksida (CO) u prostoriji. Junkers je za svoje ureðaje izdao priruènik za dimnjaèare s potrebnim smjernicama za mjerenje relevantnih velièina. Isto tako, Junkers na svojim ureðajima ili na dimovodno-zrakovodnim sustavima posjeduje potrebne otvore za mjerenje. Sva uputstva za mjerenje navedena su u instalacijskim uputstvima pojedinih ureðaja Junkers. Opis postupka mjerenja dimnih plinova i prikaz smještaja mjernih otvora na konvencionalnom ureðaju Eurostar s Bosch Heatronic II upravljaèkom elektronikom: • Pritisnuti gumb „dimnjaèar“ i drati ga dok displej ne pokae - - aktivan je naèin rada prilagoðen mjerenjima koja provodi dimnjaèar: ureðaj je u maksimalno podešenom naèinu rada - gumb „dimnjaèar“ svijetli, a displej pokazuje temperaturu polaza. • Ukloniti èep mjernog otvora za dimne plinove (234). • Sondu analizatora dimnih plinova uvesti kroz otvor do podešenog graniènika dubine uvoðenja, tako da je otvor zabrtvljen. • Izmjeriti: CO2, CO, temperaturu dimnih plinova. Slika 3. Smještaj mjernih otvora na ureðaju, te na dimovodno-zrakovodnim prikljuècima (adapterima). Slika 4. Mjerni otvori na Junkers dimovodnom priboru Ø 60/100 mm, u primjeni za ureðaje Ceraclass i ureðaje s Bosch Heatronic III upravljaèkom elektronikom. Izmjera CO2 pokazuje djelotvornost procesa izgaranja, te sukladnost prvom od zakonski propisanih ogranièenja sadraja ekološki štetnih sastojaka dimnih plinova. Drugi ekološki štetan sastojak èiji je sadraj propisan jest NOX, prema kojem se ureðaj Radi se o podešenom maksimalnom radu ureðaja, koji moe biti manji od nazivne snage ureðaja (primjerice, ureðaj snage 24 kW moe biti podešen na maksimalni rad od 15 kW) 1 • Izvaditi sondu i zatvoriti mjerni otvor pripadajuæim èepom. • Ukloniti èep mjernog otvora za zrak za izgaranje (234/1). • Sondu analizatora dimnih plinova uvesti kroz otvor do graniènika podešenog na dubinu 35 mm, tako da je otvor zabrtvljen. • Izmjeriti: temperaturu zraka za izgaranje. • Izvaditi sondu i zatvoriti mjerni otvor pripadajuæim èepom. • Ako nisu postignute odgovarajuæe vrijednosti izmjerenih velièina, potrebno je provesti èišæenje plamenika i izmjenjivaèa topline, provjeriti prigušnu ploèicu i provjeriti odvod dimnih plinova i dovod zraka. • Pritisnuti gumb „dimnjaèar“ i drati ga dok displej ne pokae - - gumb „dimnjaèar“ æe se ugasiti, a displej pokazuje temperaturu polaza. èasopis za dimnjaèarsku struku Nakon 15 minuta, naèin rada ureðaja aktiviran gumbom „dimnjaèar“ automatski æe se vratiti u normalan reim rada. Dimnjaèar ima 15 minuta za mjerenje. Slika 5. Prikaz smještaja mjernih mjesta na konvencionalnom ureðaju Eurostar s Bosch Heatronic II upravljaèkom elektronikom. Opis postupka mjerenja dimnih plinova i zraka za izgaranje, i prikaz smještaja mjernih otvora na kondenzacijskom ureðaju Cerapur s Bosch Heatronic II upravljaèkom elektronikom. Mjerenje CO2 i CO u dimnim plinovima • Pritisnuti gumb „dimnjaèar“ i drati ga dok displej ne pokae - - aktivan je naèin rada prilagoðen mjerenjima koja provodi dimnjaèar: ureðaj je u maksimalno podešenom naèinu rada - gumb „dimnjaèar“ svijetli, a displej pokazuje temperaturu polaza. • Ukloniti èep mjernog otvora za dimne plinove (234). • Sondu analizatora dimnih plinova uvesti kroz otvor do graniènika podešenog na dubinu 135 mm, tako da je otvor zabrtvljen. • Izmjeriti: CO2, CO. • Izvaditi sondu i zatvoriti mjerni otvor pripadajuæim èepom. • Pritisnuti gumb „dimnjaèar“ i drati ga dok displej ne pokae - - gumb „dimnjaèar“ æe se ugasiti, a displej pokazuje temperaturu polaza. Nakon 15 minuta, naèin rada ureðaja aktiviran gumbom „dimnjaèar“ automatski æe se vratiti u normalan reim rada. Dimnjaèar ima 15 minuta za mjerenje. Mjerenjem O2 i CO2 u zraku za izgaranje ispituje se kod tipa dimovodne instalacije C13, C33 i C43 nepropusnost dimovodnih kanala. Zahtjev: O2 > 20,6% CO2 < 0,2% Sadraj dimnih plinova mjeri se analizatorom dimnih plinova, uvoðenjem mjerne sonde kroz otvor za mjerenje. Dubina uvoðenja razlikuje se kod pojedinih ureðaja, te Junkers u svojem priruèniku navodi potrebne dubine kako bi mjerenje bilo ispravno. Graniènik dubine uvoðenja na sondama analizatora je, sukladno upravo spomenutim razlikama, pomièan. Analizatorom dimnih plinova mjeri se sadraj CO2 u dimnim plinovima, što neposredno ukazuje na kvalitetu procesa izgranja. Stoga se upravo na temelju ovog podatka podešava rad kondenzacijskog ureðaja. Za razliku od kondenzacijskih, kod konvencionalnih ureðaja propisani su maksimalni dopušteni gubici kroz dimne plinove, koji kod ureðaja snage do 25 kW iznose maksimalno 11%. Stoga, ali i zbog pravilnog rada u smislu dovodenog zraka i izgaranja, se kod ureðaja neovisnih o zraku u prostoriji u odnosu na duljinu dimovodnog sustava propisuje eventualna potreba ugradnje i velièina prigušne ploèice2, koja se postavlja na predviðeno mjesto prije poèetka dimovoda. Kod nekih Junkersovih ureðaja, umjesto ploèice postoji podesiva prigušna zaklopka. Kako bi se izmjerili energetski gubici kroz dimne plinove, potrebno je mjeriti CO2, temperaturu dimnih plinova i temperaturu zraka za izgaranje. Energetski gubici kroz dimne plinove ne mjere se kod kondenzacijskih ureðaja. Prema njemaèkom zakonu, podruèni dimnjaèar kod kondenzacijskih ureðaja provodi kontrolno mjerenje CO2 i CO, te ispitivanje dimovodno-zrakovodnog sustava (mjerenje nepropusnosti dimovodnih puteva). • Izmjeriti: CO. • Pritiskati gumb „dimnjaèar“ dok se ne ugasi. Na displeju je ponovno prikazana temperatura polaza. • Izvaditi sondu i zatvoriti mjerni otvor pripadajuæim èepom. Mjerenje gubitaka kroz dimne plinove • Provjeriti ispravan rad, primjerice otvaranjem vode na slavini. • Ukljuèiti ureðaj i prièekati nekoliko minuta. • Ukloniti èep mjernog otvora za dimne plinove (1). • Sondu analizatora dimnih plinova uvesti kroz otvor do podešenog graniènika dubine na 60 mm, tako da je otvor zabrtvljen. • Uklonite èep mjernog otvora za zrak za izgaranje. • Uvedite temperaturnu sondu do dubine 20 mm, tako da je mjerni otvor zabrtvljen. • Pritišæite gumb „dimnjaèar“ dok se ne pojavi oznaka podešene maksimalne snage ureðaja. • Izmjeriti: energetski gubitak kroz dimne plinove (stupanj djelotvornosti pri temperaturi 60°C) • Pritišæite gumb „dimnjaèar“ dok se ne ugasi. Na displeju je ponovno prikazana temperatura polaza. • Izvaditi sondu analizatora i termometra i zatvoriti mjerne otvore pripadajuæim èepovima. “Sadraj dimnih plinova mjeri se analizatorom dimnih plinova, uvoðenjem mjerne sonde kroz otvor za mjerenje...” Mjerenje O2 i CO2 u zraku za izgaranje Mjerenjem O2 i CO2 u zraku za izgaranje ispituje se kod tipa dimovodne instalacije C12, C32, C42 i B32 nepropusnost dimovodnih kanala. Zahtjev: O2 > 20,6% CO2 < 0,2% • Provjeriti ispravan rad, primjerice otvaranjem vode na slavini. • Ukljuèiti ureðaj i prièekati nekoliko minuta. • Uklonite èep mjernog otvora za zrak za izgaranje. Slika 7 i 8. Mjerna mjesta na dimovodnom sustavu Ø 60/100 mm, koji se primjenjuje za ureðaje s Bosch Heatronic III upravljaèkom elektronikom i Ceraclass ureðaje. • Uvedite sondu kroz otvor, tako da je mjerno mjesto zabrtvljeno. • Pritišæite gumb „dimnjaèar“ dok se ne pojavi oznaka maksimalne nazivne snage. • Izmjeriti: O2 i CO2. Opis postupka mjerenja dimnih plinova i zraka za izgaranje na ureðajima s Bosch Heatronic III3 upravljaèkom elektronikom. • Pritišæite gumb „dimnjaèar“ dok se ne ugasi. Na displeju je ponovno prikazana temperatura polaza. Odabir snage ureðaja Zašto nam je vana temperatura? • Pritisnite gumb „dimnjaèar“ dok ne zasvijetli. Da bi se gorivo zapalilo, mora biti zagrijano na specifiènu temperaturu zapaljenja, karakteristiènu za svaku pojedinu vrstu goriva. Za zagrijavanje goriva na temperaturu zapaljenja koristi se u procesu gorenja toplina nastala izgaranjem, dok sâm proces mora biti induciran (kod plinskih ureðaja, postupak zapaljenja obavlja se najèešæe visokonaponskom iskrom izmeðu elektroda za paljenje). Stoga je logièno da je temperatura procesa izgaranja znatno viša od specifiène temperature zapaljenja. Temperatura izgaranja prirodnog plina, odnosno svih fosilnih goriva, ovisi o pretièku zraka λ4, specifiènom toplinskom kapacitetu cp plina i zraka, ulaznim temperaturama zraka i goriva, te ogrjevnoj vrijednosti. Adijabatska temperatura izgaranja (ili adijabatska temperatura plamena) raste s porastom ogrjevne vrijednosti, temperature ulaznog zraka i plina, te kada se λ pribliava vrijednosti 1. Kod prirodnog plina, kada je temperatura goriva i ulaznog zraka za izgaranje jednaka atmosferskoj, a λ = 1, adijabatska temperatura izgaranja je oko 2000 °C. Kako veæi dio topline nastale izgaranjem koristimo za potrebe sustava grijanja, dimni plinovi izlaze kroz dimovodni sustav znatno nie temperature. Odnosi temperatura takoðer su, dakle, vani pokazatelj kvalitete procesa izgaranja. Stoga je za mjerenje gubitaka kroz dimne plinove potrebno izmjeriti temperaturu zraka za izgaranje. Temperature dimnih plinova navedene su u tehnièkim karakteristikama ureðaja u svakom Junkersovom instalacijskom uputstvu. • Pritišæite gumb dimnjaèar toliko puta dok se na zaslonu ne prikae eljeni naèin rada ureðaja: = maksimalna nazivna snaga = maksimalna podešena snaga = minimalna snaga Slika 6. Prikaz smještaja mjernih mjesta na kondenzacijskom ureðaju Cerapur s Bosch Heatronic II upravljaèkom elektronikom. Mjerenje O2 i CO2 u zraku za izgaranje • Pritisnuti gumb „dimnjaèar“ i drati ga dok displej ne pokae - - aktivan je naèin rada prilagoðen mjerenjima koja provodi dimnjaèar: ureðaj je u maksimalno podešenom naèinu rada - gumb „dimnjaèar“ svijetli, a displej pokazuje temperaturu polaza. • Ukloniti èep mjernog otvora za zrak za izgaranje (234/1). • Sondu analizatora dimnih plinova uvesti kroz otvor do graniènika podešenog na dubinu 80 mm, tako da je otvor zabrtvljen. • Izmjeriti: O2 i CO2. • Izvaditi sondu i zatvoriti mjerni otvor pripadajuæim èepom. • Pritisnuti gumb „dimnjaèar“ i drati ga dok displej ne pokae - - gumb „dimnjaèar“ æe se ugasiti, a displej pokazuje temperaturu polaza. • Pritišæite gumb „dimnjaèar“ dok se ne pojavi oznaka maksimalne nazivne snage. Slika 9. Gumb „dimnjaèar“ na upravljaèkoj ploèi ureðaja s Bosch Heatronic III, za izbor naèina rada (snage) ureðaja. Mjerenje CO u dimnim plinovima • Provjeriti ispravan rad, primjerice otvaranjem vode na slavini. • Ukljuèiti ureðaj i prièekati nekoliko minuta. • Ukloniti èep mjernog otvora za dimne plinove (1). • Sondu analizatora dimnih plinova uvesti kroz otvor do podešenog graniènika dubine, tako da je otvor zabrtvljen. okrugla metalna ploèica s odgovarajuæim otvorom u sredini za prolaz dimnih plinova; velièina otvora nosi slovnu oznaku 2 Bosch Heatronic III elektroniku imaju novi ureðaji Junkers, kao što su Ceraclass Comfort i Ceraclass Excellence. • Izvaditi sondu analizatora i termometra i zatvoriti mjerne otvore pripadajuæim èepovima. “...za mjerenje gubitaka kroz dimne plinove potrebno izmjeriti temperaturu zraka za izgaranje.” O mjerenjima æemo, s obzirom na njihovu izuzetnu vanost, svakako pisati i u nekom od sljedeæih brojeva DIM-a. Posebni osvrt poklonit æemo radu s analizatorom dimnih plinova.< 3 4 λ - stehiometrijski odnos zraka i goriva 5 obrtnikdimnjaèar Javljanjesterena piše: GoranRejo Uoèene nepravilnosti pri pregledu novoizgraðenih LAS dimnjaka Dimnjacijesuvrlobitnidiograðevine! Pojavom LAS (Luft-Abgas-System) dimnjaka, na koje se spajaju plinski turbo aparati, pretpostavljam da su svi oni povezani s dimnjaèarskim pozivom pomislili da æe se smanjiti problemi kod izdavanja uvjerenja o ispravnosti dimovodnog sustava i poveæati sigurnost i zadovoljstvo upotrebe plinskih aparata novih korisnika takvi ureðaja. Ali… “izvoðaèi radova u velikom broju sluèajeva pogriješe, jer u potpunosti zatvore rešetke za zrak na dozraènom dijelu dimnjaka ili ostave premale otvore...” LAS dimovodni sustavi se preteito ugraðuju u nove višestambene objekte, što je projektantima omoguæilo lakše donošenje odluke o mjestu smještaja plinskog trošila (zatvorena komora izgaranja) i smanjila broj dimnjaka na objektu, u odnosu na objekte gdje su spojena plinska trošila s otvorenom komorom sagorijevanja. Problemi koji nastaju pri izgradnji LAS dimnjaka su posljedica nerazumijevanja funkcije takvih dimnjaka i mala pozornost koja se posveæuje prigodom izgradnje. Ovdje æu samo ukratko pokušati navesti neke nepravilnosti s kojima sam se susretao prigodom pregleda novoizgraðenih LAS dimnjaka. Primjer 1 Pokušaj uštede vezivnog kita za unutrašnje cijevi dimnjaka (šamotne ili ke- 6 ramièke), gdje ga se najèešæe ne nanosi u onoj mjeri koju je propisao proizvoðaè dimnjaka. Zabiljeen je veliki broj sluèajeva, kada se s vrha dimnjaka rukom moglo povaditi po nekoliko cijevi, koje su bile samo sloene jedna na drugu, bez upotrebe kita. Tada nastaje sumnja - kako je uopæe izveden ostali dio dimnjaka? Poslije takve uoèene pogreške, jednostavno se mora pristupiti dodatnim ispitivanjima dimnjaka na nepropusnost, a poslije toga slijedi sanacija dimnjaka, što iziskuje vrijeme i dodatne financijske troškove. Primjer 2 Drugi najèešæi problem nastaje kod završetka dimnjaka. Bez obzira na to što proizvoðaèi dimnjaka u svom programu imaju više varijanti njegovih završetaka, izvoðaèi radova u velikom broju sluèajeva pogriješe, jer u potpunosti zatvore rešetke za zrak na dozraènom dijelu dimnjaka ili ostave premale otvore, što nije dovoljno za rad plinskog aparata. Takva pogreška najèešæe nastaje zbog nedefiniranog naèina završetka dimnjaka izvan krovišta i to prije izgradnje (obzidati ga ili obloiti toplinskom izolacijom?). Bilo je i sluèajeva kada izvoðaèi radova nisu ni ugradili rešetke na dozraènim kanalima, jer jednostavno nisu znali što i kuda s njima. Primjer 3 Kao treæi problem, koji nastaje pri izgradnji novih LAS dimnjaka je taj što izvoðaèi radova ne posveæuju dovoljno pozornosti na èistoæu dozraènih kanala dimnjaka. Kod novih sustava LAS dimnjaka, taj prostor je vrlo nepristupaèan i skoro ga je nemoguæe èistiti (prostor izmeðu unutrašnje cijevi dimnjaka i njegova plašta). Prigodom izgradnje dimnjaka i ugradnje prikljuèaka za bojlere, u velikoj mjeri se ne odstranjuje višak buke, koja procuri u dozraèni kanal pa takva oneèišæenost dozraènog kanala u velikom broju sluèajeva dovodi u pitanje funkcionalnost plinskog aparata (nedostatak kisika potrebnog za rad plinskog aparata). Èišæenje takvog oneèišæenog dozraènog kanala zahtijeva puno truda i oduzima dragocjeno vrijeme. U ovom napisu navedene su samo neke nepravilnosti koje sam susreo prigodom pregleda novoizgraðenih LAS dimnjaka i nije mi bila namjera nekog uvrijediti, jer smatram da ponekad svi griješimo što zbog neznanja, a ponekad zbog brzopletosti i neposveæenosti poslu kojeg obavljamo. Namjera ovog teksta je potaknuti sve sudionike izgradnje novih objekata da o dimnjacima zapoènu razmišljati kao o vrlo bitnom dijelu graðevine, bez kojega nema sigurnosti ni kvalitete ivota u stanovima i kuæama.< èasopis za dimnjaèarsku struku 7 obrtnikdimnjaèar Predstavljamo Dimnjak d.o.o., dimnjaèarske usluge i loišna tehnika “Pozitivniaspekt”dimnjaèarskogposla vijeæa grada Osijeka “Dimnjak” d.o.o. ima 35 radnika od kojeg broja 50% radi u RJ - dimnjaèarstvo. Ostali radnici rade u RJ: montaa , servis i kemijsko èišæenje termoenergetskih postrojenja. Ovlašteni smo servis poznatih tvrtki koje se bave grijanjem. Pokušavamo pokriti sve zahtjeve i radove koji mogu nastati unutar nekog termoenergetskog postrojenja, bez obzira na vrstu energenta i vrstu trošila. Goran Rejo, rukovoditelj RJ dimnjaèarstvo DIM: Što Vas je ponukalo da se poènete baviti ovim poslom? DIM: Gospodine Rejo, predstavite nam svoju tvrtku. “Dimnjak” je osnovan odlukom gradskog kotara 1956 godine, dakle, prije 52 godine. Svih tih godina dimnjaèarske usluge obavljamo na podruèju grada Osijeka, prigradskih naselja te okolnih opæina. Odlukom o pretvorbi poduzeæe “Dimnjak” iz mjeseca lipnja 1992 god., poduzeæe se pretvara u dionièko društvo, a 2004 god. preoblikuje se u “Dimnjak”d.o.o.. Dimnjaèarske poslove posljednjih dvadesetak godina obavljamo na naèin i u rokovima predviðenim Odlukama o organizaciji i naèinu obavljanja dimnjaèarskih poslova koje su donijete od strane Gradskog U “Dimnjaku” sam poèeo raditi 1986 god. na malim administrativnim polovima vezanim uz dimnjaèarstvo. Osim tih poslova, radio sam kao inkasator, pa kao dimnjaèarski tehnièar na poslovima kontrole plinskih dimnjaka. Od 2000 god. radim kao rukovoditelj RJ dimnjaèarstvo a i dalje radim na pregledima plinskih dimnjaka i izdavanju uvjerenja o ispravnosti istih. DIM: Koji su pozitivni, a koji negativni aspekti Vašeg posla? Kao pozitivni aspekt svoga posla mogu navesti dinamiènost i moguænost upoznavanja mnogo ljudi, ali ti pozitivni aspekti postaju ponekad i negativni, jer rad s ljudima na terenu nije uvijek ugodan, a prisutna je i velika odgovornost koja je vezana uz posao koji obavljam. “Pokušavamo pokriti sve zahtjeve i radove koji mogu nastati unutar nekog termoenergetskog postrojenja, bez obzira na vrstu energenta i vrstu trošila...” DIM: U posljednje vrijeme ima mnogo trovanja ugljiènim monoksidom – da li je to i dalje u porastu ili je toga bilo i prije, ali se o tom nije pisalo? Trovanja ugljiènim monoksidom je bilo i prije ali ne u tolikoj mjeri kao danas. Smatram da je to u velikoj mjeri posljedica omalovaavanja dimnjaèarske slube od strane korisnika naših usluga, pogotovo onih koji koriste plin kao energent (izbjegavanje redovne kontrole i èišæenja dimnjaka, ali i servisa plinskih ureðaja). Da li æe doæi do daljnjeg porasta trovanja ugljiènim monoksidom ovisi o suradnji svih sudionika koji sudjeluju u izradi grijanja u stambenim prostorima bez obzira na vrstu energenta. (projektanti , izvoðaèi , proizvoðaèi trošila, dimnjaèari) DIM: Da li se gospoðe hvataju za gumbe i kad Vas vide ili je to rezervirano samo za ljude u crnom? Hvatanje za gumbe kad se ugleda dimnjaèar je naalost veæ skoro izumrla tradicija, jer ljudi u “crnom” je sve manje, a i odnos ljudi prema njima se naalost - promijenio.< (Dimnjak d.o.o., Vukovarska 28, 31000 Osijek, tel: +385 31 20 88 33, fax: +385 31 20 88 34, e-mail: dimnjak@os.t-com.hr) DIM: Da li mislite da je pokretanje èasopisa DIM do strane JUNKERS-a dobra ideja? Pokretanje èasopisa DIM od strane JUNKERS-a je odlièna ideja jer danas ne postoji èasopis koji se iskljuèivo bavi dimnjacima i problemima vezanim za dimnjaèarski poziv. Smatram da bi èasopis trebao biti dostupan svima koji su vezani za problematiku dimnjaka, pa èak i krajnjim korisnicima naših usluga zbog kojih mi i postojimo. Nagradnaigra igra Nagradu za toèan odgovor iz treæeg broja glasi: a) Jela Nagrade (Junkers prsluk) su osvojili: Franjo Pondeljak - P. Brdoveèko, Krešimir Kapelèan - Ðurðevac i Zlatica Frankoviæ Popovaèa. Nagrade stiu poštom. Èestitamo! Nagradno pitanje 4. broja: Kako se kae dimnjaèar na njemaèkom? a) Schwartzemannpfleger JUNKERS ruksak! b) Putzrohrmannfeger c) Schornsteinfeger Vaše toène odgovore oèekujemo poštom na adresu: Robert Bosch d.o.o., Toplinska tehnika JUNKERS Ul. kneza Branimira 22, 10040 Zagreb Rješenja primamo zakljuèno sa 01. 08. 2008. Nagrada za prva 3 toèna odgovora su JUNKERS ruksaci. impressum Nagradna igra provodi se iskljuèivo na teritoriju republike Hrvatske. Nagrade se isporuèuju poštom. Djelatnici tvrtke Robert Bosch d.o.o. iskljuèeni su iz nagradne igre. Izdavaè: Robert Bosch d.o.o., Kneza Branimira 22, HR - 10040 Zagreb - Dubrava • tel.: +385/1/295-80-71; fax: +385/1/295-80-80 • www.bosch.hr; www.junkers.com/hr Direktor: Thomas E.Beyer, dipl. oecc. • Glavni urednik: Darko Mueviæ, dipl. ing. • Tehnièki urednik: Ines Marciuš Kruljac • Uredništvo: Dijana Prnjak, dipl. oecc; Miroslav Buljan, dipl. ing; Dino Juriša, dipl. ing; Mario Širiæ, dipl. oecc; Hrvoje Serdar, ing; Gordana Jankoviæ; Ana Opaèak, oecc.; Nebojša Stojadinoviæ • Vanjski suradnik: mr. sc. Zdenko Meczner, dipl. ing. stroj. • Lektura: Ðurða Sušec • Fotografija: Junkers • Realizacija: Grafem • Naklada: 1000 primjeraka • Èasopis DIM je besplatan. Izlazi 4 puta godišnje. • Svibanj 2008. Napomena: Ovaj èasopis distribuiran je na poštanske adrese struènih osoba u najboljoj namjeri s ciljem bolje informiranosti i edukaciji. Poštanske adrese dobivene su s interneta ili od pojedinih tvrtki, te dodavane postojeæoj bazi podataka Toplinske tehnike JUNKERS. Ukoliko unatoè svemu imamo krive informacije, one su nenamjerne te Vas molimo da nam dostavite ispravne podatke. Hvala. 8
© Copyright 2024 Paperzz
