obrtnikdimnjaèar
besplatni
primjerak
broj
16
godina
VII
èasopis za dimnjaèarsku struku
elimo vas informirati
Održana 5. Konferencija
dimnjačara Hrvatske
Str. 3
Stručnjaci u praksi:
Radni list DVGW G 635
Str. 4
Razgovor s gospodinom Hohmannom,
predsjednikom Europskog odbora za
plastične dimovodne sustave
str. 8
Dimdoznaje
Odsad Bosch s dodanom vrijednošću!
Besplatno puštanje u pogon !
Bosch toplinska tehnika svojim je krajnjim kupcima pružila jedinstvenu dodatnu vrijednost uređaja – ovlašteno puštanje u
pogon za krajnjeg kupca odsad je besplatno. Trošak puštanja u
pogon preuzima Bosch toplinska tehnika.
Krajnjem korisniku time na financijski najpovoljniji, najjednostavniji i najbrži mogući način osiguravamo stručno puštanje u
pogon i stručnu kontrolu uređaja, neophodnu za njegovo sigurno i komforno korištenje. Nakon kupnje Bosch uređaja obratite se Kontakt centru My Service na
telefon 062 20 20 30 (cijena lokalnog poziva)ili najbližem ovlaštenom serviseru.
www.bosch-climate.com.hr
ožujak
2013
obrtnikdimnjaèar
Editorial
:
Današnje
doba visokorazvijenih metoda komunikacije donijelo nam je mogućnost prikupljanja
golemih količina informacija u kratkom vremenu.
Međunarodna podatkovna korporacija (IDC – International Data Corporation) procjenjuje da se
pohrana podataka povećava 60% godišnje, što
znači da se volumen pohranjenih podataka udvostručuje otprilike svakih 20 mjeseci. Razvojem
komunikacijske tehnologije, podaci su i sve dostupniji, a s podacima, na raspolaganju je i znanje.
Uglavnom, mogli bismo se upitati, znamo li sve
što se ima znati. Ili barem, znamo li osnove o svemu? Ako pogledamo samo našu struku, odgovor je
odmah jasan: ne, čak daleko od toga.
Zanimljivo je pogledati znanje s dva stanovišta:
pojedinca i skupine. Vrlo neočekivano, i nelogično,
najčešće ćete dobiti dojam da pojedinac zna puno,
a skupina ne. Kako je to moguće, zašto skupina
sastavljena od pojedinaca koji imaju veliko znanje,
u zbroju ne funkcionira? Zašto se udruge, komore,
pa čak i ministarstva, gube u donošenju stručnih
odluka, izbjegavaju ih, prebacuju drugima, ili ih
donose nedorečeno? OK, znam što komentirate,
ali stavimo nakratko na stranu sukobe proizašle iz
pojedinačnih interesa, koliko god oni bili utjecajni.
Usprkos tome što nam je golemo znanje nadohvat
ruke, nepregledne baze podataka na raspolaganju
na klik miša, i komunikacijski smo povezani s golemim brojem stručnjaka iz svake pojedine poslovne
domene, očigledno još uvijek ne donosimo precizne i nedvojbene odluke čak niti o osnovnim pitanjima naše struke. Zašto? Jer ne znamo što ćemo
sa svim tim podacima, zbunjuju nas. Bez obzira što
se tehnološko okruženje promijenilo, i silno razvilo,
ljudski je mozak ostao isti. Neophodna nam je primjena analitičkih metoda obrade podataka kako bi
oni dobili smislenu uporabljivost. Bez organizacije
i razumijevanja podataka, jednostavno ne ide. E,
sad, na kojoj smo analitičkoj tehnološkoj razini? Da
bismo na to odgovorili, ne trebamo zamišljati superkompjutere ili skupe analitičke programe, nego
jednostavno skicirati dijagram toka donošenja odluka, a pritom mislim na donošenje zakona, propisa
i pravila. Svaka interesna hijerarhijska razina može
danas pronaći jednako opsežan i stručan skup
informacija koji će podržati njen interes. I ako ne
postoji jedinstvena, bilo da je prihvaćena ili nametnuta, analitička metoda, odnosno metoda tumačenja i primjene podataka, vladat će kaos. Jer će
uvijek biti dovoljno podataka koji će podržati jednu
ili drugu stranu. A kaos je najbolje okruženje za nametanje interesa. Tako se i vrtimo u krug, i ostat će
tako dok hijerarhijski krovna organizacija ne počne
donositi smislene odluke, temeljene na podacima
dokazanima u teoriji i praksi, a ne na tumačenju
podataka u korist interesnih skupina. Kako nismo
znali, ili možda baš nismo htjeli sami, pomoći će
nam valjda EU. Da možemo usmjeriti svoju energiju i znanje razvoju struke, a ne njenoj politici.
Ogromnamoćneznanja
Gradski ured za prostorno
uređenje, zaštitu okoliša,
izgradnju grada, graditeljstvo,
komunalne poslove i promet
Gradski komunalni redar za
dimnjačarske poslove - grad
Zagreb
“Dimnjačar je sudionik
Zakona o komunalnom
gospodarstvu i kao takav
ima obavezu čišćenja
i kontrole dimovodnih
objekata i uređaja za
loženje.”
“Servisiranje plinskih
trošila nije komunalna
djelatnost.”
2
Neki dan na televiziji je govorio vitalni i bistri 100-godišnjak,
prof. Ibler s Pravnog fakulteta, i
poslao nam samo jednu poruku: „ Ne podcjenjujte ljudsko
neznanje, njegova je moć
ogromna!“. Fascinantno. Čovjek je u jednoj rečenici iznio
sve probleme hrvatskog društva, dimnjačarstva, obrtništva,
poduzetništva, državne uprave, politike i svega ostalog. I
ukazao nam na izlaz iz depresije i beznađa u kome se danas
nalazimo.
I doista, svi koji smo išli u školu
znamo tko je kakav bio u razredu,
tko je imao znanje, a tko neznanje,
tko je prolazio s odličnim, a tko je
išao na popravke. Tko je bio predsjednik razreda, a tko je bio problematičan. S kim smo se htjeli
družiti, a s kim ne. U koga smo
se zaljubljivali, a koga smo prezirali. Svi smo znali tko je pametan,
a tko nije. Od vrtića, preko škole,
fakulteta, vojske, posla. Znali smo
tko ima autoritet. Točno smo znali
tko će znati riješiti problem, snaći
se u nepoznatoj situaciji, i njemu
ili njoj smo povjeravali vodstvo. A
onda se odjednom nađete u situaciji , 22 godina od stvaranja hrvatske države, da su oni koji odlučuju
o vašoj sudbini, o sudbini vaše
djece, neki čudni ljudi. Ljudi koje
niste viđali na natjecanjima, druženjima, rođendanskim proslavama,
pobjedničkim postoljima. Ti čudni ljudi kažu: „učiti mora onaj tko
nema novaca za kupiti fakultet.“ I
još nadodaju: “sramota je učiti, jer
to znači da nemaš novaca“. Preuzeli su sve, cijelu Hrvatsku. Rođaci.
Rođak rođakovog rođaka. Svaku
radnu sredinu. I to s kakvim indeksima i svjedodžbama. Fascinantno,
iste godine diplomirao, magistrirao
i doktorirao. Sa 40 godina, nakon
završene večernje srednje škole
upisao petogodišnji fakultet i sve
odslušao, položio i obranio u tri godine. A diplomski sve jedan do drugog isti i istiji. Citirat ću neke izjave
iz medija: „Znanstvenici? Koga briga za njih?! Dajte molim vas, kome
je potreban znanstvenik. Treniranje
umnih sposobnosti je nepotrebno.
Preobrazovani ljudi, nakljukani su
znanjem i zbog toga su lišeni bilo
kakvih zdravih osjećaja. Te hulje
(misle na intelektualce), bez srama
uvijek sve znaju bolje. Inteligencija
je bolest.“ Sad ću stati, jer će netko pomisliti da sam ogorčen, ili još
gore ljubomoran. Nisam, samo sam
htio ukazati, pogotovo sada pred izbore, da 22 godine nakon što smo
stvorili hrvatsku državu, mogu reći
da je rješenje svih problema ujedno
i jednostavno i teško. Rješenje je
samo u kadrovskoj politici. Naprosto, kada na svako radno mjesto
dođe osoba školovana u vrijeme
školovanja prije nego što je došla
na partijsku funkciju ili prije nego
što je rođak, ili rođak rođakovog
rođaka došao na partijsku ili tajkunsku funkciju, sve će se posložiti .
Znači, ne genij, ne super žena, već
samo propisno školovan čovjek.
Onaj tko će provesti taj projekt,
a to je teško, mislim da će u roku
sedam godina dostići dostojan
standard.
Identična je situacija i u dimnjačarstvu. I u dimnjačarstvo i oko dimnjačarstva su se uvukli ljudi bez škole,
bez znanja, kako kaže jedan kolega,
samo s plesnim tečajem, isključivo
zbog želje za brzom i lakom zaradom. Novac je pokretač razvoja. To
je činjenica. Ta činjenica može biti
i dobra i loša. Dobra, tamo gdje je
praćena znanjem, loša tamo gdje
je praćena neznanjem. Tanka je nit
koja razdvaja, naročito u sredinama gdje je na djelu makijavelizam,
tamo gdje cilj opravdava sredstva.
Neki od takvih nazovi-dimnjačara
bez ustručavanja kažu: „Više zarade
donese moja olovka, nego sve vaše
kugle, četke, instrumenti za mjerenje tlaka u dimnjaku ili instrumenti
za analizu izgaranja zajedno! Mjerenje - glupost. Čišćenje – glupost!“
Nažalost, u svezi postavljanja plinskih uređaja tipa C, takozvanih fasadera, koji imaju ispust produkata
izgaranja bočno na fasadi, odluku
koju su donijele neke institucije plinoservisera i pojedini dimnjačari ne
prati znanje. Određuje li dimnjačar
mjesto postavljanja ispusta fasadera? Odgovor na postavljeno pitanje
je: „Ne“. Obrazloženje: Dimnjačar
nije sudionik u gradnji i kao takav
ne može i ne smije određivati mjesto postavljanja plinskog uređaja
niti određivati mjesto ispusta dimnih plinova. Postavljanje uređaja
za loženje i ispusta dimnih plinova
regulirano je onim propisima i Zakonima koje su dužni poznavati i po
njima postupati sudionici Zakona o
gradnji.
Dimnjačar je sudionik Zakona o
komunalnom gospodarstvu i kao
takav ima obavezu čišćenja i kontrole dimovodnih objekata i uređaja
za loženje.
Ako ovlašteni dimnjačar utvrdi da
na dimovodnim objektima postoje
nedostaci, a što podrazumijeva i
da je nedostatak ako je bočni ispust izveden na način da svojim
radom može izazvati požar ili trovanje bilo koga, ili udisanje ugljičnog
moniksida bilo kada, pismeno će
o tome obavijestiti vlasnika zgrade,
odnosno tijelo koje upravlja zgradom, tražiti da uklone nedostatke,
odnosno da se ispust produkata
izgaranja izvede na način da neće
ugroziti sigurnost ili zdravlje bilo kojeg člana društvene zajednice, te će
o tome obavijestiti nadležna tijela.
Ovdje je potrebno reći da bočni ispust može dovesti do toga da netko
zbog tog ispusta produkata izgaranja, koji nije iznad krova zgrade,
udiše ugljični monoksid.
Svako udisanje ugljičnog monoksida je izuzetno opasno za zdravlje!
Dimnjačar ne određuje mjesto ispusta dimnih plinova, ali ako utvrdi
da je mjesto ispusta postavljeno
na način da može izazvati požar ili
trovanje građana, o tome će pismeno obavijestiti korisnika tog mjesta
ispusta, koji će pronaći drugo rješenje koje neće biti opasno za članove zajednice, a što je potkrijepljeno
i člankom 38. Zakona o zaštiti od
požara (vlasnici, odnosno korisnici
piše: mr.sc.ZdenkoMeczner dipl.ing.stroj.
građevina, građevinskih dijelova i
drugih nekretnina te prostora, odnosno upravitelji zgrada, dužni su
sukladno propisima, tehničkim normativima, normama i uputama proizvođača održavati u ispravnom stanju postrojenja, uređaje i instalacije
električne, plinske, ventilacijske i
druge namjene, dimnjake i ložišta,
kao i druge uređaje i instalacije, koji
mogu prouzročiti nastajanje i širenje požara, te o održavanju moraju
posjedovati dokumentaciju).
Što se tiče pitanja, mora li područni dimnjačar mjeriti dimne plinove
na uređaju s fasadnim bočnim ispustom, ali i na bilo kojem drugom
plinskom uređaju, moramo ponovno pogledati Zakon o komunalnom
gospodarstvu, koji izričito navodi
da je obavljanje dimnjačarskih poslova komunalna djelatnost i kao
takva zakonom je definirana na
sljedeći način: „pod obavljanjem
dimnjačarskih poslova razumijeva se obveza čišćenja i kontrole
dimovodnih objekata i uređaja za
loženje.“
Servisiranje plinskih trošila nije komunalna djelatnost.
Plinski uređaj u kojem se odvija
izgaranje i čiji produkti izgaranje
izlaze bočno na fasadu zgrade je
uređaj za loženje, te mora biti kontroliran od strane područne dimnjačarske službe. Na koji način će se
odvijati kontrola uređaja za loženje,
ovisit će o samom uređaju za loženje, sukladno propisima, tehničkim
normativima, normama i uputama
proizvođača.
Ukoliko je proizvođač uređaja predvidio kontrolu ispravnosti rada
ložišta mjerenjem dimnih plinova,
onda znači da pod obavljanjem
dimnjačarskih poslova, područna
dimnjačarska služba mora provoditi
mjerenje dimnih plinova, i to u rokovima koji su propisani.
Prema čl.3 Zakona o komunalnom
gospodarstvu, dimnjačar obavlja
kontrolu uređaja za loženje i ne po-
èasopis za dimnjaèarsku struku
stoji naputak, aneks ili izmjena Zakona o komunalnom gospodarstvu
kojim bi se plinski uređaji tipa C,
bilo s bočnim fasadnim ispustom ili
ne, izdvojio iz tog Zakona.
Ministarstvo graditeljstva izdalo je
Tehnički propis za dimnjake u građevinama, i odredilo je da se redoviti pregledi održavanja dimnjaka
provode najmanje jednom godišnje.
Prema Tehničkom propisu za plinske instalacije HSUP P600, potrebno je da se ovlašteni plinoinstalater
prije početka bilo kakvih radova
na plinskom uređaju posavjetuje i
uskladi s ovlaštenim dimnjačarem.
To je put kojim će hrvatski građanin postati siguran i od trovanja i
od požara, ali za to je potrebno da
i dimnjačar i plinoinstalater budu
pravilno obrazovani i školovani za
svoje radne zadatke. Ali nije zamišljeno da dimnjačar i plinoserviser
budu ista osoba!
Prema „Uputama korisnicima plina“
Hrvatske stručne udruge za plin,
korisnik fasadnih naprava i ložišta
treba zatražiti da dimnjačar provjeri
propisane udaljenosti fasadnih is-
pusta plinskih naprava od gorivih
dijelova zgrade i namještaja, a tijekom njihova rada, kontrolira ispravnost njihova rada, odnosno proces
izgaranja.
I nakon svega navedenog, dio institucija plinoservisera, ali i pojedini
dimnjačari, donijeli su mišljenje da
dimnjačar ne treba pregledavati
plinske uređaje sa fasadnim ispustom, niti kontrolirati bilo koji plinski uređaj.
Dio institucija plinoservisera su
zagrizli mamac koji im je postavio
taj dio pojedinih dimnjačara koncesionara, jer misle da će oni raditi
mjerenja i kontrolu fasadera i ostalih plinskih uređaja.
Iz svega navedenog vidljivo je da
tome nije tako i da nema zakonskog uporišta da stranka, korisnik
plinskog trošila, bez vlastite volje
pristane na uslugu bilo kojeg plinoservisera.
No međutim, onaj dio dimnjačara, koji su dali takav mamac dijelu
institucija plinoservisera, već je
doregistrirao svoj dimnjačarski obrt
sa stavkom instaliranja i servisiranja plinskih trošila i pripremio se
da unutar svoje koncesije kontrole i
čišćenja dimnjaka ujedno i servisira
plinska trošila.
Taj provjereni recept dosta dugo
je financijski dobro funkcionirao
sa sanacijama dimnjaka. Korisnika
dimnjaka bi se ucijenilo da, ako ne
uzme sanaciju dimnjaka od nositelja dimnjačarske koncesije, neće
dobiti dimnjačarski nalaz.
servisera je zagrizao mamac, jer
osim što su korisniku oduzeli jedinu
zakonsku kontrolu očuvanja zdravlja, koju su do sada imali putem Zakona o komunalnom gospodarstvu,
novu sigurnost korisniku nisu ponudili, a nisu ni sebi osigurali zaradu,
već ponovno pojedinom dimnjačaru koncesionaru.
S obzirom da su im zbog toga zabranjene sanacije , taj isti dio dimnjačara se dosjetio da se doregistrira
za instaliranje i servisiranje plinskih
trošila, i sada će po dobro uhodanom sistemu dimnjačarski nalaz biti
uvjetovan servisom plinskih trošila,
ali ne kod bilo kojeg servisera, nego
upravo kod dimnjačara nositelja
dimnjačarske koncesije. Koji je , gle
slučaja, upravo registriran za servis
i instalacije baš plinskih trošila.
Poštovani profesore Ibler, doista,
ogromna je moć neznanja!
A dio sekcije plinoservisera misli
kako je ovom nezakonskom odlukom, da dimnjačar ne kontrolira
fasadere i ostale plinske uređaje,
sebi i svojim članovima osigurao
dobar posao. Hvala profesoru Ibleru!
Nažalost, ovdje je motiv u kontekstu neznanja, i dio institucija plino-
Održanaje5.Konferencija
dimnjačaraHrvatske
Dana 28.veljače i 1.ožujka ove
godine održana je 5. Konferencija dimnjačara Hrvatske u Mariji Bistrici, u hotelu Kaj. Konferencija je
održana pod pokroviteljstvom Ministarstva graditeljstva i prostornog
uređenja, kao i Hrvatske obrtničke
komore. Generalni sponzor Robert Bosch nam je i ove godine
posvetio svoju pažnju, kao i mnogo puta do sada. Tu su prisutni i
neki sponzori koji nas prate sve
ove godine, ali ima i novih, što
znači i novih izlagača s opremom
i dimnjacima. I ova konferencija
je bila međunarodni skup, jer su
prisustvovali predstavnici dimnjačara iz susjednih zemalja sa zanimljivim temama.
Glavne teme ove konferencije bile su
prezentacija pravila struke - osnove
dimnjačarstva, i trenutno aktualna
tema, provođenje Zakona o fiskalizaciji
u dimnjačarskoj struci.
Što se tiče Zakona o fiskalizaciji, situacija je jasna: i dimnjačari spadaju pod
obavezu postupanja po zakonu, a kako
će to biti izvedivo, prezentirali su stručni predavači.
U nastojanjima da doprinesemo sređivanju stanja u našem dimnjačarstvu,
pokušavajući u prošlosti tekstovima,
prijedlogom Zakona o dimnjačarstvu,
prijedlogom Tehničkih pravilnika, sugestijama ostalim grupacijama koje su
donosile razne pravilnike, a koji su do-
dirivali i dimnjačare, bili smo prisiljeni
nakon niza godina pripremiti skup strukovnih pravila, Pravila struke - osnove
dimnjačarstva, gdje smo sakupili gotovo sve što obuhvaća dimnjačarsku službu. Pod ovime “prisiljeni”, podrazumijevam činjenicu da su svi pokušaji oko
drugih pravila (Zakona, TP) nagovještavali dugotrajne (čitaj: višegodišnje)
postupke realizacije. Pravila su u biti
skup propisa Njemačke, Austrije i Slovenije, s uvažavanjem naših specifičnosti (prvenstveno tehnički zastarjelih
i neispravnih dimnjaka i propisa). Ovo
je temelj iz kojeg bi trebali nastati svi
ostali tekstovi vezani za dimnjačarsku
službu i sam rad dimnjačara. Na tekstu
je radila grupa stručnih, iskusnih i dugogodišnjih dimnjačara, te smatramo
da su pravila vrlo kvalitetna i ispravna.
Moće će se nabaviti u kancelariji HDU,
a uskoro i na stranicama naše udruge.
Vezano uz temu što dimnjačari trebaju raditi, na internetskim stranicama
Udruženja obrtnika Grada Zagreba pojavio se iznenada i jednostrano, zaključak
sekcije plinoinstalatera i sekcije plinoservisera o tome što dimnjačari ne trebaju raditi. Začuđuje činjenica da pod
istim krovom Udruženja obrtnika jedna
sekcija prigovara drugoj, i miješa se u
njihove poslove i opise radova, tim više
što je dosadašnja suradnja bila vrlo dobra, dapače, podupirali smo sve akcije
plinaraca, družili se, dogovarali. Osnovno je pitanje, kojim povodom je tema
dimnjačara došla na dnevni red (ili po
čijoj narudžbi i s kojom namjerom), jer
su dopisi i zaključci poslani na mnoge
adrese, ali ne i dimnjačarima. Nikada
dimnjačari nisu zadirali u nadležnost
plinoservisera i plinoinstalatera, ili im
štetili u poslu. Radi se samo o tome
da Zakon o komunalnom gospodarstvu
ne razlikuje vrste ložišta, već navodi da
sva ložišta i dimnjake čisti i kontrolira
područni dimnjačar koji ima koncesiju. I sada važeća dimnjačarska odluka
Grada Zagreba nalaže da se obavljaju
mjerenja, tj. analiza dimnih plinova, s
ciljem zaštite zraka za sve vrste ložišta
pa i plinskih (čl. 25. Odluke).
Po točkama spomenutog zaključka, komentiramo:
1) Nije istina da su sva fasadna ložišta
montirana prema važećim pravilnicima i propisima, jer je poznato
što propisuje P 600, slijedom čega
ispada da je svega 5-10 % fasadnih
ložišta ispravno postavljeno, dok
ostali ne zadovoljavaju važeće propise (pozicija, snaga, vrsta).
“Ministarstvo graditeljstva
izdalo je Tehnički
propis za dimnjake u
građevinama, i odredilo
je da se redoviti pregledi
održavanja dimnjaka
provode najmanje jednom
godišnje.”
piše:ZdravkoŠenjug,predsjednik HDU
svi programi školavanja za sva spomenuta zanimanja.
Hrvatska dimnjačarska udruga
3) Dosadašnja praksa nije dobra, jer
imamo na tisuće primjera nepoštivanja važećih propisa, samoinicijativnih tumačenja i postavljanja
plinskih trošla na neodgovarajuće
i opasne pozicije, bezbroj situacija
u kojima se izbjegava dimnjačar
od strane plinoinstalatera i plinoservisera, a da bi se izvela neka
improvizirana instalacija, zamjena
ili priključak. Problem se povećava
s činjenicom da neki plinoinstalateri počinju montirati dimovode i
dimnjake ne vodeći računa o dimnjačarskim propisima i E- normama
koje su prihvaćene.
2) Nitko ne osporava stručnost i kvalitetu plinoservisera i plinoinstalatera u djelokrugu radova za koji su
ovlašteni na plinskim uređajima.
Ali od pamtivijeka je izlaz produkata izgaranja iz bilo kojeg ložišta, pa i
plinskog, bio u nadležnosti dimnjačara. Bio to dimnjak, bilo koja cijev,
dimovodna cijev, priključna cijev,
dimnjača ili neki drugi nazivi, dim
kao rezultat izgaranja je u nadležnosti i kontroli dimnjačara. To govore i
3
obrtnikdimnjaèar
Stručnjaciupraksi
piše:MarkoJakobovićdipl.ing.stroj.
marko.ening@gmail.com
RadnilistDVGWG635:
:
Plinski uređaji koji se priključuju na dimovodno – dozračni
sustav za pogon u pretlaku (normirani postupovnik)
Gas appliances for connection to a system admitting fresh air and discharging
products of combustion while operating under positive pressure (standardized
procedure).
Gasgeräte für den Anschluss an ein Luft-Abgas-System für Überdruckbetrieb
(standardisiertes Verfahren).
“Nepovratne zaklopke
moraju biti ispitane i
certificirane zajedno s
plinskim uređajem.”
Područje primjene
Priključak plinskih uređaja vrste C4 na
višekorisničke
dimovodno-dozračne
sustave (LAS) zahtijeva termo-tehničko
prilagođavanje svakog pojedinačnog ložišta na specifični sustav za dovod zraka za izgaranje i odvod dimnih plinova.
Najslabiji element, jedno plinsko ložište
sa npr. najslabijom karakteristikom
ventilatora, određuje mogućnost korištenja cijelog sustava. Izmjena jednog
priključka, priključak jednog ložišta različite snage ili priključak ložišta drugog
proizvođača na jednoj od etaža objekta
postaje složenije, jer to zahtijeva novo
pojedinačno odobrenje ili specijalnu
dopunu izdane dozvole za dimovodnodozračni sustav, ili najmanje novi termo-tehnički proračun utjecaja na ostala
ložišta. Ovaj radni list, također, otvara
mogućnosti za primjenu normiranog
postupovnika s ciljem optimizacije
broja priključenih aparata, te pojednostavljenja načina korištenja, kako u fazi
projektiranja, tako i u kasnijim mogućim slučajevima izmjene ili popravka
aparata. Trenutno postoji malo iskustava s dimovodno-dozračnim sustavima na bazi pogona u pretlaku, te se u
ovom dokumentu postavljaju specifični
zahtjevi koji će kroz svoju primjenu biti
potvrđeni, ili će se pokazati potreba za
preinakama.
Pojmovi
Za objašnjenje pojmova pogledati norme: EN 483, EN 677, DIN 4705-1, EN
13384, DIN 18160.
Maksimalni tlak za savladavanje otpora
je statički pretlak kojeg daje ventilator
zraka za izgaranje ili dimnih plinova
plinskog aparata pri broju okretaja koji
odgovara maksimalnoj snazi na sobnoj
temperaturi pri zatvorenom odvodu.
Maksimalni pogonski tlak je statički
pretlak kojeg daje ventilator zraka za
izgaranje ili dimnih plinova plinskog
aparata pri broju okretaja koji odgovara
maksimalnoj snazi na radnoj temperaturi, kada postoji protok koji odgovara
masenom protoku dimnih plinova pri
nazivnom toplinskom opterećenju.
Preduvjeti
Preduvjeti za priključak plinskih uređaja
na dimovodno-dozračni sustav u smislu
ovog dokumenta su:
• plinski aparati moraju odgovarati
osnovnim zahtjevima „Pravilnika o
tlačnoj opremi“, uz to da su označeni kao vrsta C42X, C42, C43X ili C43,
imaju certifikat tijela za ispitivanje
imenovanog od strane nadležnog
ministarstva, i da uvažavaju dodatne kriterije ovog dokumenta (vrste
C42 i C43 prema G 600 zahtijevaju
specijalne uvjete postavljanja) ;
• dimovodno-dozračni sustavi za pogon u pretlaku moraju odgovarati
građevinskim propisima, moraju
4
biti propisno dimenzionirani (prema
postupcima u ovom dokumentu)
i moraju imati certifikat ovlaštene
institucije za kontrolu i ispitivanje
dimovodno-dozračnih sustava.
Plinski uređaji moraju odgovarati normama EN 483, a plinski kondenzacijski uređaji (plinski aparati koji koriste
gornju ogrjevnu vrijednost) EN 677.
Oni smiju biti priključeni na dimovodnodozračne sustave kada su zadovoljeni
sljedeći kriteriji :
• Svi sastavni dijelovi koji pripadaju
plinskom aparatu (dovod zraka za
izgaranje, odvod dimnih plinova,
priključni komadi, brtvena sredstva)
su tako označeni ili opisani, da se
prema uputstvu proizvođača plinskog uređaja mogu besprijekorno
identificirati za upotrebu u dimovodno-dozračnim sustavima.
• Na dovodu zraka za izgaranje i odvodu dimnih plinova potrebno je predvidjeti zatvorive mjerne otvore promjera od 11 mm do 16 mm. Zahtjevi
za brtvenost prema EN 483 moraju
biti obavezno zadovoljeni.
• Za vrijeme tipskog ispitivanja uzorka
mora biti dokazano da se izmjerenim
vrijednostima mogu proračunati reprezentativni gubici dimnih plinova
prema EN 483.
• Postoje najmanje 2 serijski priključene automatske zaklopke (minimalno zaklopke klase C' prema EN
483 ili klase C prema EN 161) koje
zajednički zatvaraju te time osiguravaju da ne dođe do neželjenog paljenja smjese gorivo/zrak u sustavu
dimnih plinova. To se može postići
(kod sustava sa min. vertikalnim
razmakom između 2 uređaja od
2,5 m za uređaje tipa C42X i C43X
i maksimalnom snagom < 30 kW)
kada je:
•Kao uređaj za kontrolu plamena
ugrađen ložišni automat prema
EN 298 sa sigurnosnim vremenom od < 10 s i kada su
postavljeni isključivo kondenzacijski uređaji, ili
•Kao uređaj za kontrolu plamena
ugrađen ložišni automat prema
EN 298 sa sigurnosnim vremenom od < 10 s i ako postoji
trajno strujanje u oknu dimnih
plinova sa min. brzinom 0,5
m/s, ili
•Kao uređaj za kontrolu plamena ugrađen ložišni automat
prema EN 298 sa sigurnosnim
vremenom od < 10 s i kada je
poprečni presjek zajedničkog
kanala dimnih plinova minimalno 220 cm² pod pretpostavkom da plinski uređaji startaju
sa početnim opterećenjem od
max. 50% nazivnog opterećenja pri maksimalnoj snazi plinskog aparata do 30 kW, ili
•Kao uređaj za kontrolu plamena
ugrađen ložišni automat prema
EN 298 sa sigurnosnim vremenom od < 5 s.
Tablične vrijednosti su zasnovane na
temperaturama vode za grijanje za plinske uređaje:
grupe UO do U4 (GO do G4) = 80ºC/60ºC
grupe U5 i U6 (G5 i G6) = 40ºC/30ºC.
•Minimalni otpor strujanju pri
mirovanju plinskog uređaja
mora odgovarati vrijednostima
u Tablici 1.
Temperature dimnih plinova se mjere
na vertikalnom dijelu cijevi za odvod
Tablica 1: Minimalni otpori strujanja
PLINSKI UREĐAJI
VOLUMNI PROTOK (L/s)
MIN. OTPOR
STRUJANJU (Pa)
EN 483
6
10
uobičajeni
8
20
EN 677
2
10
kondenzacijski
3
20
•Mora biti osiguran maksimalni
otpor strujanja ventilatora zraka za izgaranje ili ventilatora
dimnih plinova > 150 Pa +
otpor nepovratne zaklopke.
•Maksimalni djelotvorni tlak
ventilatora zraka za izgaranje
ili ventilatora dimnih plinova
mora iznositi > 100 Pa kod
broja okretaja koji odgovara
najmanjem opterećenju u stacionarnom stanju.
•Maksimalni pogonski tlak
ventilatora zraka za izgaranje
ili ventilatora dimnih plinova
mora pokrivati ukupan otpor
strujanja u spojnom komadu
na strani zraka i odlaznih dimnih plinova do ulaza u LAS
sustav + planirani pogonski
tlak (max.50 Pa).
Uz temperature dimnih plinova, u instalacijskom uputstvu i na dodatnoj
pločici, moraju biti navedene i grupe
vrijednosti dimnih plinova prema Tablici
2 i Tablici 3.
dimnih plinova. Mora se osigurati da
dimni plinovi ne struje u nedozvoljenim
količinama u plinski uređaj koji se nalazi izvan pogona. To se može zadovoljiti ugradnjom nepovratnih zaklopki ili
montažom ventilatora s trajnim pogonom. Nepovratne zaklopke moraju biti
ispitane i certificirane zajedno s plinskim uređajem.
Priključni komad treba izvesti na način
da je moguć nesmetan (odgovarajući)
priključak na kanal (okno) za zrak i kanal
za dimne plinove, odnosno na sam uređaj. Kod kondenzacijskih plinskih uređaja, priključni komad mora s kanalom
za dimne plinove biti dovoljno zabrtvljen
da kondenzat ne može istjecati u kanal
za zrak ili u priključak dimnih plinova.
Zahtjevi za uređaje protiv povratnog
strujanja dimnih plinova (nepovratne
zaklopke) :
• da zadovoljavajuće brtveno osiguravaju put dimnih plinova (kod razlike
tlaka od -20 Pa do + 100 Pa volumni protok zraka ne smije prelaziti
200 Lit./h) ;
Tablica 2: Temperature dimnih plinova
TEMPERATURE DIMNIH PLINOVA
Max. toplinsko opterećenje (ºC)
Min. toplinsko opterećenje (ºC)
> 160
140
120
100
80
50
35
> 120
100
90
75
60
40
30
Tablica 3: Grupe vrijednosti dimnih plinova
GRUPE VRIJEDNOSTI DIMNIH PLINOVA
Neregulirani broj okretaja ventilatora
Regulirani broj okretaja ventilatora
U 02
U 12
U 22
U 32
U 42
U 52
U 62
G 02
G 12
G 22
G 32
G 42
G 52
G 62
èasopis za dimnjaèarsku struku
• da se ne mogu ručno uključivati
(onemogućiti manipulaciju korisnika ili neovlaštenog izvođača instalacije);
• da su bez električnog napajanja
u zatvorenom stanju (nepotrebna
opasnost);
• da je vrijeme zatvaranja ispod 15 s
(spriječiti povrat dimnih plinova);
• da pri vanjskom vjetru ne nastaju
ometajući šumovi (spriječiti rezonantnu frekvenciju);
• da njihova temperaturna postojanost odgovara zraku za izgaranje
i maksimalnoj temperaturi dimnih
plinova (protupožarni zahtjev);
• otpor strujanju dimnih plinova kod
nazivnog opterećenja mora biti naveden na uređaju ili u pratećoj tehničkoj dokumentaciji (obavezno za
proračun prema HRN EN 13384).
Dimenzioniranje
Kao osnova za pravilno dimenzioniranje,
iz uputstva za ugradnju plinskog uređaja, uzimaju se sljedeće vrijednosti :
1. Maseni protok dimnih plinova kod
min. i maks. toplinskog opterećenja,
2. Grupa vrijednosti dimnih plinova
prema temperaturama dimnih plinova,
3. Kao ekvivalentna dužina dovoda
zraka za izgaranje i odvoda dimnih
plinova od plinskog uređaja do pri-
ključnog komada na oknu dimnih
plinova uzima se 1,4 m kod unutarnjeg promjera od Ø60 mm, odnosno
vanjskog promjera od Ø90 mm, uključujući tri skretanja pod 90°. Veće
dužine dovoda zraka za izgaranje i
odvoda dimnih plinova, povećanje
lukova ili smanjeni svijetli presjeci
zahtijevaju posebno termo-tehničko dimenzioniranje (prema HRN EN
13384),
4. Otpor strujanja nepovratne zaklopke,
5. Maksimalni pogonski tlak u oknu dimnih plinova određuje plinski uređaj
s najmanjim maksimalnim pogonskim tlakom koji se navodi u dokumentaciji plinskog uređaja. Ovaj tlak
ne smije prelaziti 50 Pa. Pri tome se
polazi od maksimalno 10 priključenih plinskih aparata s maksimalnom
pojedinačnom snagom 30 kW.
Za termo-tehničko dimenzioniranje
(HRN EN 13384-1,2,3) mjerodavno je
sljedeće:
A1) Za grupu uređaja U – uvjet tlaka
(određivanje presjeka): zbroj masenih protoka i najniže temperature dimnih plinova pri djelomičnom
opterećenju uređaja priključenih
na LAS sistem;
A2) Za grupu uređaja U – uvjet temperature (max. razmak između najnižeg uređaja i ispusta): maseni
protok i najniža temperatura dimnih plinova pri djelomičnom op-
terećenju svih uređaja priključenih
na LAS sistem;
B1) Za grupu uređaja G – uvjet tlaka
(određivanje presjeka): zbroj masenih protoka i najniže temperature dimnih plinova pri nazivnom
opterećenju uređaja priključenih
na LAS sistem;
B2) Za grupu uređaja G – uvjet temperature (max. razmak između najnižeg uređaja i ispusta): maseni
protok i najniža temperatura dimnih plinova pri djelomičnom opterećenju svih uređaja priključenih
na LAS sistem;
C1) Za grupu uređaja U i G – uvjet tlaka (određivanje presjeka): zbroj
najvećih masenih protoka pri najnižim temperaturama dimnih plinova svih aparata priključenih na
LAS sistem;
ukoliko su dozvoljena od strane proizvođača uređaja.
Vertikalni razmak između 2 plinska uređaja, u ovisnosti o konstrukciji i opremi
aparata, ograničava se na minimalno
2,5 m.
Kada se dio plinskog uređaja i dio dovodne ili odvodne cijevi koji osiguravaju
brtvenost prema prostoriji smještaja ne
sastoji od negorivog materijala, mora
se osigurati zaštita od požara za zgradu,
s prikladnim protupožarnim uređajima
za LAS sistem (vidi sliku 1).
Maksimalna temperatura dimnih plinova plinskih uređaja grupe UO1 ili GO1 se
deklarira kod najveće toplinske snage i
najviše temperature u polaznom i povratnom vodu.
“Vertikalni razmak
između 2 plinska
uređaja, u ovisnosti o
konstrukciji i opremi
aparata, ograničava se na
minimalno 2,5 m.”
C2) Za grupu uređaja U i G – uvjet
temperature (max. razmak između
najnižeg uređaja i ispusta): maseni protok i najniže temperature
dimnih plinova pri djelomičnom
opterećenju svakog uređaja priključenog na LAS sistem;
Dodatni podaci u uputstvu proizvođača plinskih uređaja
Svi plinski uređaji priključeni na pretlačne dimovodno-dozračne sisteme moraju biti konstruirani za rad u pretlaku.
Dozvoljena brtvena sredstva se navode
Tablica 4: Postupak ispitivanja protupovratnih zaklopki dimnih plinova
ZAHTJEVI
POSTUPCI DOKAZIVANJA
Bez mogućnosti ručne manipulacije
Vizualna provjera
Zatvorena kod naponskog stanja (u
slučaju da je električno pokretana)
Vizualna provjera da li dolazi kod
naponskog stanja do zatvaranja u svim
pogonskim uvjetima (uređaj uključen,
uređaj isključen, pri uključivanju/isključivanju uređaja)
Mjerenje vremena zatvaranja po
isključenju ložišta pri radu s nazivnim
opterećenjem.
Vrijeme zatvaranja < 15 s
Bez ometajućih šumova
Postojanost na temperaturu, odlazne
plinove i kondenzat
Mjerenje u stanju isporuke i nakon
probe trajnosti (2500 uključivanja/
isključivanja pri temperaturnom
opterećenju s ispitnom temperaturom
{max. dozvoljena temperatura},
45000 uključivanja/isključivanja na
sobnoj temperaturi i tada ponovo 2500
uključivanja/isključivanja pri povećanom temperaturnom opterećenju)
Kvalitativno ocjenjivanje intenziteta
šumova
Ocjena postojanosti materijala prema
VP 113.
Vizualna kontrola nakon probe trajnosti
(vidi vrijeme zatvaranja)
Određivanje otpora strujenju mjerenjem razlike tlaka pri prostrujavanju
(sa zrakom na temperaturi okoline) sa
četverostrukim volumnim protokom u
području između 10 m³/h i 40 m³/h.
Otpor strujanju
Max. količina propuštanja V = 200
L/h kod razlike u tlaku od -20Pa do
+100Pa
Električno pokretane zaklopke se
ispituju u otvorenom položaju. Otpori
strujanju se navode u pratećoj dokumentaciji proizvoda (upute o proizvodu) kao parametar za termodinamičko
dimenzioniranje.
Određivanje brtvenosti (plinotjestnosti) u stanju isporuke i nakon probe
trajnosti (vidi vrijeme zatvaranja)
Slika 1: Dimovodno-dozračni LAS sistem - PP cijevi u F90 protupožarnom lakobetonskom oknu
(Napomena: vertikalne cijevi sanitarne vode i vode za grijanje prolaze kroz drugi odvojeni kvadratni kanal čime se postiže propisana vremenska vatrootpornost i time spriječava prijelaz eventualnog požara u/iz dimovod/a)
5
obrtnikdimnjaèar
Stručnjaciupraksi
piše:DavorBelas,dipl.ing.stroj.
Dimnjačarstvo-komunalna
djelatnost
:
Stalni sudski vještak za
strojarsko-tehnološka
vještačenja, trovanje plinom,
uzroke požara i eksplozija
i mehanoskopiju
Centar za forenzična ispitivanja,
istraživanja i vještačenja “Ivan
Vučetić”
Zakon o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine
38/09) definira komunalne djelatnosti na sljedeći način: „pružanje komunalnih usluga od
interesa za fizičke i pravne osobe.“ Komunalna djelatnost se
obavlja kao javna služba (ne
kao privatna). Jedinice lokalne
samouprave te pravne i fizičke
osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti obavezne su na
temelju Zakona o komunalnoj
djelatnosti i posebnih propisa :
- Osigurati trajno i kvalitetno obavljanje
komunalnih djelatnosti.
Članak 3. Zakon o komunalnim djelatnostima obavljanje dimnjačarskih poslova svrstava u komunalne djelatnosti.
U opseg dimnjačarskih poslova spada
obveza čišćenja i kontrole dimovodnih
objekata i uređaja za loženje.
“Status komunalne
djelatnosti daje
dimnjačaru slobodu
za ispravno donošenje
odluke o stanju dimnjaka i
ložišta...”
U opsegu dimnjačarskih poslova današnjeg vremena veći je naglasak na
kontroli, a manji na čišćenje dimovodnih
objekata i ložišta. Razlog tome je sve
veća zastupljenost plina kao energenta i složenost konstrukcije suvremenih
dimnjaka i ložišta. O kvaliteti rada suvremenih dimnjaka i ložišta ovisi zdravlje i kvaliteta života ljudi koji ih koriste.
Kvaliteta rada dimnjaka podrazumijeva,
između ostaloga, i da će svi produkti izgaranja biti odvedeni u okoliš, a da pri
tome ne dođe do povrata dimnih plinova
u prostore u kojem borave ljudi. Ovo je
vrlo važna značajka dimnjaka, jer dimni plinovi sadrže otrovan plin, ugljični
monoksid. Kod ložišta sa zatvorenom
komorom izgaranja, dimovodni objekti
osim odvođenja produkata izgaranja
moraju osigurati i dovoljnu količinu svježeg zraka za optimalno izgaranje goriva.
Optimalna opskrba zrakom za izgaranje
goriva podrazumijeva da će se izgaranje
odvijati na ekonomski i ekološki najpovoljniji način (štedi novac i okoliš).
Kontrola suvremenih dimovodnih objekata i na njih spojenih ložišta podrazumijeva da dimnjačari poznaju osnove
konstrukcije dimnjaka i ložišta, materijale koji se koriste za izradu dimnjaka,
način montaže, te način rada i parametre optimalnog funkcioniranja dimnjaka.
Osim znanja, dimnjačar mora raspolagati adekvatnim umjerenim mjernim
instrumentima. Koristiti mjernu opremu
podrazumijeva dvije stvari: znati kako
se provode mjerenja i kako se pravilno
interpretiraju rezultati mjerenja. Rezultat mjerenja će biti dokument (kako
god se zvao) o stanju dimnjaka koji se
daje stranki, a stanje dimnjaka može
biti: ispravan, neispravan, ili uvjetno
ispravan. Budući da je rezultat o stanju
dimnjaka dokument koji je od interesa
za stranku, vjerujem da je i to bio motiv
zakonodavca da dimnjačarstvo svrsta u
komunalnu djelatnost.
Status komunalne djelatnosti daje dimnjačaru slobodu za ispravno donošenje
odluke o stanju dimnjaka i ložišta, jer o
tom zaključku (kojim mora biti utemeljen na pregledu, mjerenju i znanju) ne
ovisi dimnjačarev prihod. Organizacijom
dimnjačarstva kao gospodarske djelatnosti, koja bi bila podređena zakonima
slobodnog tržišta, sigurno dimnjačarima
ne bi osigurala takvu slobodu djelovanja
u odlučivanju o stanju dimnjaka. Lako je
zamisliti situaciju na slobodnom dimnjačarskom tržištu u kojoj jedan savjestan
dimnjačar ne želi dati pozitivno mišljenje
za neispravan dimnjak (negativan atest),
pa se stranka obrati drugom dimnjačaru, koji zbog tko zna kojih razloga popusti
pod pritiskom stranke i za taj neispravan
dimnjak da pozitivan atest.
Dobar primjer kako može završiti stavljanje komunalne djelatnosti ili slične
službe koja pruža uslugu od interesa
za fizičke i pravne osobe je nedavna
epidemija gljivičnog meningitisa u Sjedinjenim Američkim Državama. U toj
epidemiji je nekoliko desetaka ljudi
umrlo, a nekoliko stotina je oboljelo od
gljivičnog meningitisa. Istraga je pokazala da je izvor zaraze injekcije steroida
koje su davane kao lijek pacijentima.
Gljivice su dospjele u lijek zbog loših
uvjeta proizvodnje lijeka. Budući da je
kontrolni laboratorij privatna institucija,
koja za cilj ima profit, taj kontrolni (inspekcijski) laboratorij je, da bi sačuvao
dobre poslovne odnose s proizvođačem
injekcija, zažmirio na jedno oko i pustio
lijek u prodaju, jer je vlasnik procijenio
da je za laboratorij veća šteta ako blokira
isporuku svih injekcija, nego da propusti
kontingent u kojem ima nekih injekcija
koje su „malo“ zaražene. Zbog utrke za
profitom, propust inspekcijskog laboratorija rezultirao je epidemijom. Postoje
i drugi primjeri koji pokazuju da poslovi
od interesa za fizičke i pravne osobe koje
O
obavlja profitna organizacija mogu lože
završiti po korisnike tih usluga. Sjedinjene Američke Države podnijele su tužbu
protiv tvrtke Standard & Poor’s koja je
svojim pogrešnim ocjenama i prognozama tržišta dionica dobrim dijelom doprinijela sadašnjoj ekonomskoj krizi koju
osjeća cijeli svijet.
Ovi primjeri stavljanja inspekcijske ili
slične usluge na tržište su dobri pokazatelji koji govore da dimnjačarstvo mora
ostati komunalna djelatnost, jer jedino
tako može kvalitetno pružati svoje usluge strankama. Naravno, dimnjačari
se moraju kontinuirano educirati kako
bi mogli pružiti uslugu na najvišem tehničkom i tehnološkom nivou. U edukaciji
dimnjačara svoj interes bi mogli naći
proizvođači mjerne opreme, ogrjevne
tehnike i dimnjaka.
Bavljenje komunalnom djelatnošću,
koja ima definirane izvore prihoda iz pružanja usluga sukladno Zakonu i posebnim propisima, znači da se dimnjačari
istovremeno ne mogu baviti gospodarskim djelatnostima koje se preklapaju s
dimnjačarstvom (npr. sanacije dimnjaka), jer je to u sukobu interesa. Dimnjačar koji proglasi dimnjak neispravnim,
ponudi sanaciju za isti dimnjak – direktan sukob interesa. Jednako tako, ovakav način rada kod stranaka budi sumnju u poštene namjere dimnjačara pa
neke stranke ne žele primati usluge dimnjačara, doživljavajući ih kao parazite
koji namjerno proglašavaju dimnjake lošima da bi mogli zaraditi na sanacijama.
Dimnjačarsku službu bi trebalo podržavati, pratiti i nadzirati komunalno redarstvo, koje u svojim redovima mora imati
ljude adekvatnih specijalističkih znanja
za obavljanje takvih poslova. Komunalni
redari za dimnjačarstvo i dimnjačari bi
trebali biti tim koji će strankama osigurati da imaju kvalitetne dimnjake.
Analizatori dimnih plinova
MP120
FG100
KIGAZ 300
CO100
1.160
1.370
1.290 kn + PDV
1.520 kn + PDV
6
KIGAZ 100
1.720
1.910 kn + PDV
13.790
17.240 kn + PDV
7.960
9.360 kn + PDV
èasopis za dimnjaèarsku struku
Energetskipreglediienergetsko
certificiranjezgrada(7.)
Kako su propisi o energetskim pregledima
građevina i energetskom certificiranju zgrada
kao energetskoj učinkovitosti iz domene Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja
(MGIPU), poslužit ću se poveznicama sa njihovih web stranica www.mgipu.hr kao predloškom .
Pod glavnim naslovom ENERGETSKA UČINKOVITOST promijenjene su neke poveznice
(navedene u prethodnom broju DIM-a) tako da
je novi izgleda ovakav:
• Program energetske obnove zgrada javnog
sektora 2012.-2013
• Uredba o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru
• Algoritam za izračun energetskih svojstava zgrada
• Energetsko pregledi građevina i energetsko certificiranje zgrada
• Registar osoba ovlaštenih za provodjenje
energetskih pregleda i energetsko certificiranje zgrada
• Informacijski sustav za upravljanje energetskim certifikatima - ISEC.
• Informacijski sustav za gospodarenje
energijom - ISGE
• Zakonodavstvo EU
• Propisi iz područja energetske učinoovitosti
• EU fondovi za energetsku učinkovitost
• PRESS
• Publikacije
Kratko ćemo opisati nepromjenjene poveznice,
a opširnije nove.
1 Program energetske obnove zgrada
javnog sektora 2012.-2013
Područje provedbe je javni sektor. Program
je priložen na hrvatskom ili engleskom jeziku.
Ukoliko želite kandidirati zgradu popunite prijavni obrazac i dostavite ga na adresu MGIPU.
Navedeni su:
Postupak javnog nadmetanja
Način ugovaranja energetske uštede
2 Uredba o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru
Usvajanjem Uredbe stvoreni su preduvjeti za
realizaciju Programa energetske obnove zgrada javnog sektora, čiji je nositelj MGIPU.Naveden je Primjer ugovora o energetskom učinku.
3 Algoritam za izračun energetskih svojstava zgrada
MGIPU je algoritam objavilo u 9. mjesecu
2012, obzirom na složenost proračuna i potrebnu pripremu osoba koje će provoditi proračune, a sadržava:
1. Algoritam za izračun potrebne energije za
grijanje u hlađenje prostora zgrade
2. Proračun koeficijenta prolaska topline za
stambene / poslovne zgrade
3. Algoritam za određivanje energetskih zahtjeva i učinkovitosti termotehničkih sustava u zgradama (sustavi grijanja prostora i priprema potrošne tople vode)
4. Algoritam za određivanje energetskih zahtjeva i učinkovitosti termotehničkih sustava u zgradama (sustavi kogeneracije,
sustavi daljnskog grijanja, fotonaposki sustavi)
5. Algoritam za proračun potrebne energije
za primjenu ventilacijskih i klimatizacijskih
sustava kod grijanja i hlađenja prostora
zgrada
6. Algoritam za određivanje energetske učinkovitosti sustava rasvjete u zgradama
(energetski zahtjevi za rasvjetu)
Na stranicama mgipu.hr 5.11.2012 objavljena
je Metodologiju za provođenja energetskog
pregleda građevina. Ova metodologija zamjenjuje postojeću Metodologiju provođenja
energetskog pregleda zgrada iz 2009. godine,
a u dijelu za provođenje energetskog pregleda građevina i pratećeg izračuna energetskog
svojstva građevine do razine potrebne toplinske energije za grijanje primjenjuje se od
3.03.2013, tj. 90 dana od dana objave.
Europska direktiva 2010/31/EU Europskog
Parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2012.
(objavljena na hrvatskom i enegleskom jeziku na stranicama mgipu.hr) nalaže drža-
vama članicama donošenje metodologije za
izračunavanje energetskih svojstava zgrade.
Metodologija se može donijeti na nacionalnoj
ili regionalnoj razini, ali mora biti u skladu s
zajedničkim općim okvirom. Prema tom okviru energetska svojstva zgrade se utvrđuju na
temelju izračunate ili stvarne godišnje potrošnje energije koja se utroši da bi se udovoljilo
različitim potrebama povezanim s njezinom
karakterističnom uporabom, a odražavaju potrebnu energiju za grijanje i potrebnu energiju
za hlađenje da bi se mogli održavati predviđeni temperaturni uvjeti zgrade, te potrebnu
energiju za pripremu potrošne tople vode.
Kod nestambenih zgrada potrebno je uključiti
i izvedenu instalaciju rasvjete.
Metodologija vodi računa o europskim normama i usklađena je s relevantnim zakonodavstvom Europske unije.
Pravilnikom o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada („Narodne novine“, broj 81/12) propisano je da se
potrebni proračuni energetskih potreba zgrade
provode u skladu s Metodologijom za provođenje energetskih pregleda građevina.
Metodologija se definiran kao skup radnji i postupaka za provođenje energetskog pregleda
građevina koja sadržava i algoritam za izračun
energetskog svojstva zgrada.
no u probnom periodu korištenja i očekuje se
formalno puštanje u rad.
7 Informacijski sustav za gospodarenje
energijom – ISGE
ISGE je aplikacija na internetu za nadzor i analizu potrošnje energenata i vode u zgradama
javnog sektora zamišljena kao alat za sustavno
gospodarenje energijom.
Pristup ISGE aplikaciji moguć preko interneta,
upisom imena korisnika i zaporke.
U bazu podataka se unose statički podaci o
objektu (opće, konstrukcijske i energetske karakteristike zgrade), a zatim dinamički podaci
o potrošnji energenata
(mjesečni prema računima od dobavljača,
tjedni ili dnevni direktno očitani s brojila). Sustav može prihvaćati trenutna očitanja potrošnje energenata sa objekata gdje su ugrađeni
sustavi za daljinsko očitavanje potrošnje . Sustav je u fazi testiranja i na njega je trenutno
spojeno 40-tak objekata s daljinskim očitavanjem potrošnje energenata. Dobiveni podaci
koriste se za izračune, analize i kontrole trošenja energenata i vode u zgradi, usporedbu
potrošnje u sličnim zgradama, kao i za identificiranje neracionalne potrošnje. Ovo je na
neki način zajednička aplikacija Ministarstva
graditeljstva i prostornog uređenja, Ministarstva gospodarstva i Fonda za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost
4 ENERGETSKI PREGLEDI GRAĐEVINA
I ENERGETSKO CERTIFICIRANJE ZGRADA
8 Zakonodavstvo EU
Navedene su poznate definicije energetskog
pregleda, energetskog certifikata i energetskog certificiranja zgrade.
Tu su poveznice za originalne dokumente na
engleskom jeziku, a navedene su za nas obvezujuće direktive europske unije.
Poveznice na koje upućuje energetsko certificiranje zgrada su:
• Metodologija provođenja energetskog pregleda građevine
9 Propisi iz područja energetske učinkovitosti
• Algoritam za izračun energetskih svojstava zgrade
• Izvješće o energetskim pregledima građevina
• Koje poslove uključuje postupak energetskog certificiranje za nove odnosno postojeće zgrade
• Zahtjev za izdavanje ovlaštenja za provođenje energetskih pregleda građevina i
energetsko certificiranje zgrada
Propisi koji su na snazi iz područja energetskog certificiranja su:
• Zakon o učinkovitom korištenju energije
i neposrednoj potrošnji, Narodne novine
152/08, 55/12
• Uredba o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru, Narodne
novine 69/12
• Pravilnik o kontroli energetskih certifikata
zgrada i izvješća o energetskim pregledima građevina, Narodne novine 81/12
• Suglasnost za provođenje programa izobrazbe za osobe koje provode energetske
preglede i energetsko certificiranje zgrada
• Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe
koje provode energetske preglede građevina i energetsko certificiranje zgrada,
Narodne novine 81/12
• Nositelji Programa izobrazbe za osobe koje
provode energetske preglede i energetsko
certificiranje zgrada
• Pravilnik o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada,
Narodne novine 81/12
• Odluka o najvišim cijenama koštanja provodjenja energetskih pregleda i izdavanja
energetskih certifikata zgrada
• Metodoogija
• Obavijest o obvezi energetskog certificiranja zgrada
• Energetsko certificiranje zgrada – pristup
samo za ovlaštene korisnike
5 Registar osoba ovlaštenih za provodjenje
energetskih pregleda i energetsko certificiranje zgrada
Naveden je Popis fizičkih i pravnih osoba koje
imaju ovlaštenje za provođenje energetskih
pregleda zgrada sa jednostavnim i složenim
tehničkim sustavima.
6 Informacijski sustav za upravljanje energetskim certifikatima - ISEC
ISEC je aplikacija na internetu koja objedinjava
podatke o zgradama, energetskim certifikatima zgrada i ovlaštenim osobama koje provode
energetske preglede i energetsko certificiranje.
Osnovna ideja ISEC-a je uspostavljanje transparentnog sustava izdavanja energetskih
certifikata zgrada. Sustav MGIPU osigurava
jasan pregled nad svim izdanim certifikatima
i nad svim ovlaštenim osobama koje izdaju
energetske certifikate. Ovlaštenim osobama
osigurava pregled izdanih certifikata i jednostavno izdavanje novih.
Edukacija osoba ovlaštenih za energetske
preglede i energetsko certificiranje zgrada, za
korištenje računalne aplikacije za izradu energetskih certifikata - informacijski sustav za
upravljanje energetskim certifikatima zgrada,
održana je krajem 2012. na Sveučilištima u
Spltu, Zagrebu, Osijeku i Rijeci. ISEC je trenut-
• Algoritam
Obveze koje prozilaze iz ovih propisa su:
Kraj ove godine je krajnji rok za javno izlaganje
energetskog certifikata (u daljem tekstu EnCERT) javnih zgrada veličine do 500 m2 .
Za dobivanje uporabne dozvole nove zgrade
je potrebno priložiti EnCERT, to se odnosi i na
stare zgrade koje nemaju uporabnu dozvolu.
Kod kupoprodaje stanova će danom stupanja
u EU biti potrebno priložiti EnCERT.
Obavezni su redoviti godišnji pregledi sustava
grijanja, sustava grijanja i hlađenja kao i sustava klimatizacije.
Kod redovitog pregleda sustava grijanja potrebno je izvršiti potrebna mjerenja od ovlaštene osobe prema posebnom propisu iz područja zaštite okoliša kojim se uređuje obavljenje
djelatnosti praćenja kakvoće zraka i praćenja
emisija u zrak iz stacionarnih izvora.
10 EU Fondovi za energetsku učinkoviost
Poveznice upućuju na moguće izvore bespovratnih financijskih sredstava za pripremu projekata energetske učinkovitosti u graditeljstvu,
za cjelovito financiranje ili sufinanciranje iz EU
programa: Intelligent Energy Europe (IEE), Mobilising Local Energy Investments – Project
Development Assistance (MLEI PDA), European Local Energy Assistance (Elena): EIB,
CEB, EBRD, European Energy Efficeincy Fund
(EEF-F) i Jessica, Jeremie, Jaspers i Jasmine.
11 PRESS
Ova poveznica sadržava NOVOSTI I NAJAVE.
Navode se datumi objave važnijih događanja
s područja energetske učinkovitosti sa poveznicom na sam događaj. Izdvajam aktualne i
piše:MihajloVuković,dipl.ing.stroj.
interesantne:
17.01.2013 - CENEP anketa o energetskoj
učinkovitosri u hrvatskim kućanstvima
Ciljevi ankete su:
- dobiti uvid o mišljenju građana o prioritetnim mjerama energetske učinkovitosti za
kućanstva
- ispitati spremnost građana na investiranje
u mjere energetske učinkovitosti sa i bez
državnih subvencija
- Otkriti glavne prepreka za investiranje u
poboljšanje energetske učinkovitosti i moguća rješenja za njihovo uklanjanje.
B.M.P
Ovlašteni projektant
strojarskih instalacija
Rezultati ankete koristit će se za formuliranje
prijedloga sustava potpore građanima koji će
se poslati nadležnim državnim institucijama.
Odgovori ispitanika su potpuno anonimni.
skom oporavku kroz poticanje gospodarske
aktivnosti i zapošljavanja.
12.12.2012.- Objavljeni natječaji za sufinanciranje projekata energetske učinkovitosti i
korištenja obnovljivih izvora energije
Sukladno tome javni sektor se obvezuje javno
objaviti podatke o potrošnji energije u javnim
zgradama koje imaju korisnu površinu veću od
500m2 do 15.11.2013. godine.
Sve upute i obrasci za prijavu projekatamogiu
se naći na web stranici Fonda – www.fzoeu.
hr.
PRUŽATELJI ENERGETSKIH USLUGA
15.11-2012 - Direktiva 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti objavljena u službenom
glasniku EU
Direktiva 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti objavljena je u službenom glasniku EU
14.11.2012. godine pod nazivom „DIRECTIVE
2012/27/EU OF THE EUROPEAN PARLIAMENT
AND OF THE COUNCIL of 25 October 2012
on energy efficiency, amending Directives
2009/125/EC and 2010/30/EU and repealing
Directives 2004/8/EC and 2006/32/EC“. na
linku
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/
LexUriServ.do?uri=OJ:L:2012:315:0001:005
6:EN:PDF
U nastavku kao zaključak prevedeni tekst direktive sa web sranice MGIPU, koji je i najava
slijedećoh koraka u propisima o energetskoj
učinkovitosti.
OBVEZA UŠTEDE ENERGIJE
Direktiva postavlja zakonske obveze za uspostavu mjera uštede energije u svim zemljama
članicama u iznosu od 1,5% prosječne ukupne
prodane količine energije u zadnje tri godine.
Svaka zemlja članica mora osmisliti vlastitu
shemu kojom će postići tu razinu uštede, a na
način da najbolje odgovara nacionalnim okolnostima te istovremeno prati zajedničke EU
ciljeve vezane za uštedu energije.
Distributeri i opskrbljivači energije raspolažu važnim podacima o energetskoj potrošnji
krajnjih korisnika koje bi ih mogle pretvoriti u
značajne sudionike na tržištu uštede energije.
Stoga direktiva predlaže da bi se svi distributeri i/ili opskrbljivači energije, a koji djeluju
na teritoriju zemlje članice trebali obvezati
na uštedu energije koja bi bila jednaka iznosu
od 1,5% prosječne ukupne prodane energije
u prethodne tri godine. Kako bi postigle ove
uštede distributeri i/ili opskrbljivači energije
trebali bi surađivati s krajnjim korisnicima
energije u svrhu provedbe uštede energije.
Zemlje članice se također obvezuju izraditi Dugoročnu strategiju obnove javnih i privatnih,
stambenih i komercijalnih zgrada do 2020.
godine.
JAVNI SEKTOR
Javni sektor se obvezuje na nabavu energetskih učinkovitih građevina, proizvoda i usluga.
Pored toga javni sektor mora smanjiti potrošnju energije u zgradama koje koriste i koje
su u njegovom vlasništvu na način da od 1.
siječnja 2014. obnavlja godišnje 3% ukupne
korisne površine grijanih ili hlađenih dijelova
zgrada javnog sektora s jasnim ciljem uštede
energije. Prilikom obnove se trebaju uzeti kriteriji cjelovite obnove.
Zbog velikog udjela javnih zgrada u ukupnom
fondu zgrada (oko 12% javnih zgrada u EU),
njihova obnova treba poslužiti kao pokretač
za veću tržišnu zastupljenost energetske
učinkovitosti u drugim sektorima, kao i razvoj
potrebnih vještina i znanja. Zgrade (privatne i
javne) troše oko 40% ukupne krajnje energije,
a u mnogim slučajevima cjenovno optimalna
obnova zgrada može dovesti do 60% uštede
energije. Obnova javnih zgrada bi se u velikoj
mjeri sama isplatila kroz uštede na računima
za energiju, a također bi pomogla gospodar-
S obzirom da energetska obnova zgrada iziskuje početna ulaganja za primjenu mjera energetske učinkovitosti, direktiva sadrži odredbe
za jačanje tržišta energetskih usluga kroz primjenu modela ugovora o energetskom učinku.
Pružatelji energetskih usluga (ESCO) bi na taj
način investirali u početna ulaganja, a uloženi
novac bi vratiti kroz uštede u troškovima za
energiju. Uz uštede energije, pokrenule bi se
nove poslovne mogućnosti i otvorila nova radna mjesta za primjerice građevinske tvrtke ili
pružatelje oprema i usluga. Tržište energetskih
usluga trenutno iznosi oko 6 milijardi eura u
EU, dok u SAD-u ono vrijedi 30 milijardi eura
te je trenutno razvijenije. Potencijal EU za ovu
vrstu tržišta procjenjuje se na 25 milijardi eura.
ENERGETSKI PREGLEDI
Potrebno je poticati mala i srednja poduzeća
u provođenju energetskih pregleda i primjeni
preporuka poboljšanja iz energetskih pregleda, a velika poduzeća obvezati na provođenje
energetskih pregleda svake 4 godine.
KRAJNJI KORISNICI i OPSKRBLJIVAČI
ENERGIJE
Krajnjim kupcima energije mora se osigurati
jednostavan i besplatan pristup podacima u
stvarnom vremenu te povijesnim podacima o
potrošnji energije, a naplata se mora temeljiti na stvarnoj potrošnji u skladu sa podacima
očitanim za vrijeme mjerenja. Krajnji rok za
provedbu ovih mjera je 1. siječanj 2015. godine za električnu energiju, prirodni plin, toplu
vodu i centralno grijanje.
Također mora se osigurati postavljanje individualnog brojila električne energije, plina, toplinarstva, hlađenja i tople vode prilikom zamjene
brojila, veće obnove zgrade ili novog priključka
u zgradi.
Kada se grijanje, hlađenje ili topla voda dobiva
iz centralnog toplinskog sustava ili centralnog
izvora za zgrade u nizu, tada se brojilo za grijanje ili toplu vodu treba instalirati na izmjenjivaču topline ili mjestu troška. U višestambenim
zgradama priključenim na centralne toplinske
sustave grijanja i/ili hlađenje individualna brojila potrošnje za grijanje ili hlađenje ili toplu vodu
trebaju se postaviti najkasnije do 31.12.2016.
za svaku stambenu jedinicu. Ukoliko to ne
bude tehničko izvodivo ili troškovno prihvatljivo tada se na sve radijatore trebaju postaviti
razdjelnici topline i termostatski ventili.
Potencijalne uštede koje bi se mogle postići
zbog pruženih informacija uslijed primjerenijeg mjerenja i naplate procjenjuju se na oko
80 Mtoe. Potencijal ušteda energije u slučaju
kada krajnji kupac može upravljati (isključiti)
trošilima putem web sučelja ili mobilnih uređaja iznosi od 15-20% (40% električne energije).
PROIZVOĐAČI, DISTRIBUTERI i OPSKRBLJIVAČI ENERGIJE
Direktivom je određeno da do 1. siječnja 2014.
zemlje članice moraju uspostaviti nacionalne
planove grijanja i hlađenja s ciljem razvoja
potencijala visokoučinkovitih kogeneracijskih
(CHP) postrojenja i učinkovitog daljinskog grijanja i hlađenja. Na ovaj način bi se postigle
uštede od minimalno 30% u odnosu na odvojenu proizvodnju električne energije i topline.
7
obrtnikdimnjaèar
RazgovorsgospodinomHohmannom,
predsjednikomEuropskogodboraza
plastičnedimovodnesustave
:
Gosp. Thomas Hohmann, predsjednik Europskog odbora za plastične dimovodne sustave
Gosp. Hohmann na 5. Konferenciji dimnjačara Hrvatske
Usprkos njegovom kratkom
boravku, iskoristili smo nekoliko trenutaka za razgovor
s gospodinom Thomasom
Hohmannom, već poznatim
gostujućim predavačem na
Konferenciji dimnjačara, kako
bismo Vam i ovom prilikom
pružili dodatnu vrijednost njegovog posjeta.
DIM: Jedna od vječnih tema u
Hrvatskoj odnosi se na mogućnosti instalacije uređaja tipa
C11x i C12x, dakle, uređaja sa
zatvorenom komorom izgaranja i
izvedbom dimovodne instalacije
direktno kroz vanjski zid. Gospodine Hohmann, kakva je praksa
u EU, može li se dimovodna instalacija izvoditi direktno kroz
vanjski zid?
Hohmann: U ovom slučaju
potrebno je razmotriti različite
teme:
1.Uređaj montiran na zid s
vanjske strane objekta: o
tome ne možemo mi odlučivati, jer to spada u odgovornost proizvođača uređaja.
Takve instalacije susreću se
često u Italiji i Španjolskoj, i
postoje uređaji koji su konstruirani posebno za montažu u vanjskom prostoru.
2.Za montažu dimovodnog
odvoda na fasadu nudimo
specijalne elemente ili komplete. Radi se o dimovodima izrađenima od umjetnog
materijala (plastike), koji su
opremljeni zaštitnom cijevi
od čelika. Tako instalirani sustavi uobičajeno su izvedeni
i vertikalno do visine iznad
krova.
3.Također postoje i takozvani
horizontalni zidni izvodi (u Hr
čest naziv „fasadni izvodi“,
op.a.). U tom slučaju instaliran je kratak komad cijevi,
koji prolazi kroz zid i provodi
dimne plinove horizontalno
direktno u atmosferu. Ovo
je rješenje u Njemačkoj, primjerice, ograničeno na 11
kW snage. Ali, u tome su
zemlje EU različito opredijeljene.
Hohmann: To nije neophodno,
ukoliko je vidljivo da je instalacijska firma stručno osposobljena. Međutim, mi to preporučamo, s obzirom da je poznato da
u većini firmi nema nikoga tko je
za dimnjake toliko školovan kao
dimnjačar.
DIM: Može li u EU stranka birati
dimnjačara?
DIM: Primjenjuju li dimnjačari neke norme prilikom prvog
pregleda dimnjaka, i koje su to
norme?
Hohmann: Novi zakon određuje
u Njemačkoj da glavno preuzimanje ložišta obavlja nadležni
ovlašteni područni dimnjačarski
majstor. Radove na dimovodnom sustavu, kao što su čišćenje i kontrola, korisnik može
prepustiti bilo kojem stručnjaku.
Pritom je korisnik, međutim,
obavezan osigurati da radovi
budu obavljeni.
DIM: Je li prisutnost dimnjačara
obavezna prilikom punjenja plinske instalacije u novoj zgradi,
kako bi obavio kontrolu dimnjaka i dao stručni nalaz, odnosno
odobrenje?
DIM: Organiziraju li proizvođači
školovanja za dimnjačare kako
bi im predstavili nove uređaje i
odgovarajuće dimovodne pribore?
Hohmann: Postoji veliki broj
proizvođača koji organiziraju
upravo takva školovanja. Time
se dimnjačarima približava uređaj i sprječavaju nedoumice.
Hohmann: Postoji dokument
koji je izdao ZIV (Zentralinnungsverband der Deutschen
Schornsteinfeger = Centralno
cehovsko udruženje njemačkih
dimnjačara). U njemu se nalaze
upozorenja na norme, i dodatni
komentari koji pomažu za bolje
razumijevanje dokumenta. Dokument Vam mogu poslati.
stručnim skupovima i školovanjima.
Thomas Hohmann zaposlen je
od 1998. u tvrtki Centrotherm,
gdje je u početku radio kao
konstruktor i programer za
dimovodne sustave. Nakon
proširenja tvrtke, radio je kao
voditelj proizvodnje na području
dimovodnih sustava. Početkom
2004. počeo se baviti usvajanjem europskih standarda u
Odboru za plastične dimovodne
sustave u Njemačkoj, gdje je
postavljen za predsjedatelja.
Od svibnja 2010. odgovoran je
za standardizaciju, certificiranje,
ispitivanje i proračun programa
za odjele dimovodnih, ventilacijskih i solarnih sustava.
Hohmann danas aktivno obnaša
velik broj dužnosti, pa je tako
predsjednik Europskog odbora
za plastične dimovodne sustave, zamjenik predsjednika Njemačkog odbora za plastične
dimovodne sustave, član stručnog povjerenstva Njemačkog
instituta za građevinsku tehnologiju (DIBT), član svih odbora
za dimovodne sustave (radne
skupine TC166-Dimnjaci), djelatnik Njemačkog odbora za
ventilacijske sustave.
DIM: Gospodine Hohmann, lijepo Vam zahvaljujemo na razgovoru i pomoći koju nam nesebično pružate svojim savjetima
i aktivnim sudjelovanjem na
Nagradnaigra
Odgovor na nagradno pitanje 15. Broja glasi b) prema uređaju
Buderus kombinirani džepni nož osvojili su: Terezija Horvat - Čakovec, Igor Rakinić - Sesvete, Anto Karlić – Pleternica.
Nagradno pitanje za DIM broj 16:
Vaše odgovore očekujemo poštom na adresu:
Robert Bosch d.o.o.; časopis DIM, Ul. Kneza Branimira 22,
10040 Zagreb-Dubrava zaključno do 30.04.2013. a tri točna
odgovora osvajaju Buderus sportsku torbu.
Tvrtka Robert Bosch d.o.o. u Hrvatskoj osnovana je 1993.
Koji rođendan slavimo ove godine?
Buderus sportska torba
a) 10
b) 15
c) 20
Nagradna igra provodi se isključivo na teritoriju Republike
Hrvatske. Nagrade se isporučuju poštom. Djelatnici tvrtke
Robert Bosch d.o.o. isključeni su iz nagradne igre.
UVJETI DISTRIBUCIJE TEKSTOVA U ČASOPISU “DIM”
impressum
Autor teksta je isključivo i u cijelosti odgovoran za sadržaj teksta. Robert Bosch d.o.o. će u razgovoru s autorom teksta ponudti prijedloge za izbjegavanje sadržajno
upitnih formulacija. Robert Bosch d.o.o. neće unositi nikakve promjene u tekstu bez pisanog odobrenja autora teksta, čije je ime jasno označeno pored sadržaja teksta. Autor teksta je i u ovom slučaju jedini isključivo i u cijelosti odgovoran za sadržaj informacije.
Izdavač: Robert Bosch d.o.o., Kneza Branimira 22, HR - 10040 Zagreb - Dubrava • tel.: +385/1/295-80-81; fax: +385/1/1295-80-80 • www.bosch-climate.com.hr • e-mail dim@hr.bosch.com
Direktor: Javier Pareja Gonzales • Glavni urednik: Darko Mužević, dipl. ing. • Uredništvo: Robert Bosch d.o.o., Odjel toplinske tehnike • Vanjski suradnici: mr. sc. Zdenko Meczner, dipl. ing. stroj.;
Davor Belas, dipl. ing. stroj.; Marko Jakobović, dipl. ing. stroj.; Mihajlo Vuković, dipl. ing. stroj.; Zdravko Šenjug • Fotografija: Bosch • Realizacija: Tiskara Zelina d.d. • Naklada: 3000 primjeraka
• Časopis DIM je besplatan. Izlazi 4 puta godišnje. • ožujak 2013.
Napomena: Ovaj časopis distibuiran je na poštanske adrese stručnih osoba u najboljoj namjeri s ciljem bolje informiranosti i edukaciji. Poštanske adrese dobivene su s interneta ili od pojednih tvrtki , te dodavane postojećoj
bazi podataka Bosch toplinske tehnike. Ukoliko unatoč svemu imamo krive informacije, one su nenamjerne te Vas molimo da nam dostavite ispravne podatke. Hvala.
8
© Copyright 2024 Paperzz
