glasilo Hrvatskog novinarskog druπtva i Sindikata novinara Hrvatske MJERILA ZA POSLU©NE I NEPOSLU©NE MEDIJE I NOVINARE FREELANCERI KATEGORIJA KOJA RASTE MEDIJSKI REKETARI BEZ SANKCIJA BUDUΔNOST NEWS PORTALA UZ TISKANE MEDIJE KVALITETNO NOVINARSTVO STVARA DODANU VRIJEDNOST 50 GODINA DRUGOG PROGRAMA HR-a - PROGRAM UZ KOJI SU SE SLU©ATELJI MOGLI OPUSTITI ITALIJA - NOVINAR POSTAJE ZANATLIJA BEZ RADNOG ODNOSA Dossier: Financiranje medija iz proraËuna KAKO SE DIJELI KOLA» Poπtarina plaÊena u poπtanskom uredu 51000 Rijeka foto Bruno KonjeviÊ broj 1-3 / 2014. NOVINAR BROJ 1-3/2014. 2 sadræaj NOVINAR BROJ 1-3/2014. 3 glasilo Hrvatskog novinarskog druπtva i Sindikata novinara Hrvatske Prvi broj izaπao je 1946. godine IzdavaË: Hrvatsko novinarsko druπtvo i Sindikat novinara Hrvatske, Zagreb, PerkovËeva 2/I tel. (01) 4828-333, fax (01) 4828-332 e-mail: novinar@hnd.hr www: http://www.hnd.hr UVODNIK U SREDI©TU DOSSIER ANALIZA MEDIJSKA SCENA Rent-a-car novine Ivica Buljan Za posluπne i neposluπne Ivica GrËar Tko dobiva koji dio kolaËa Melisa Skender UmijeÊe diplomatiquea Toni GabriÊ Za pluralizam i demokraciju Milan Cimeπa Tko je pljaËkao i opljaËkao Hrvatsku Æivko Gruden Novine Frana Supila - hoÊe li preæivjeti? Josip JagiÊ BuduÊnost news portala uz tiskane medije Ante PaviÊ Medijski reketari bez sankcija Branimir ZekiÊ Tko je vlasnik vlasnika Margareta Zouhar Zec Kvalitetno novinarstvo stvara dodanu vrijednost Ante GavranoviÊ Freelanceri - kategorija koja raste Gabrijela GaliÊ IZ RADA HND-a I SNH-a MEDIJI U SVIJETU MEDIJI U SVIJETU OBLJETNICA RECITE IM… INTERVJU: FREDI KRAMER str. 4. str. 10. str. 12. str. 23. Glavni urednik: Ivica Buljan e-mail: ibuljan@hnd.hr str. 33. str. 36. Redaktorica: Ankica TomiÊ str. 38. 3500 primjeraka str. 41. GrafiËki urednici: Danijel & Goran-Den PopoviÊ POP & POP, Novomarofska 27, Zagreb, tel. (01) 3023-334, fax (01) 3026-820, e-mail: pop-pop@zg.t-com.hr str. 31. str. 43. str. 45. str. 49. str. 51. str. 54. str. 57. str. 58. NOVE KNJIGE str. 64. IN MEMORIAM str. 66. Ovaj broj ilustriran je fotografijama Brune KonjeviÊa Æiro raËun: 2360000-1101234838 Redakcija: Jozo PetriËeviÊ Melisa Skender Goran BorkoviÊ Damir PetranoviÊ str. 28. str. 46. Novinar postaje zanatlija bez radnog odnosa Silvije TomaπeviÊ HoÊe li bivπi urednici News of the Worlda Ozren Podnar zavrπiti u zatvoru Program uz koji su se sluπatelji mogli opustiti Vojo ©iljak Nogomet i futsal Nives OpaËiÊ Novinari su nekad bili nepotkupljivi Jozo PetriËeviÊ Za nakladnika: Zdenko Duka Tisak NOVI LIST Rijeka UreivaËki odbor: Viviana Ban Anton FiliÊ (predsjednik) Toni HnojËik Andrej MatijaπeviÊ Æarko ModriÊ (potpredsjednik) Æeljko PeratoviÊ Vlado VuruπiÊ Branimir ZekiÊ Hrvoje Zovko NOVINAR BROJ 1-3/2014. 4 uvodnik Piπe Ivica Buljan foto broja NOVINAR BROJ 1-3/2014. Foto Bruno KonjeviÊ Pozivamo sve zainteresirane kolege fotoreportere da poπalju svoje radove za rubriku Foto broja na mail: ibuljan@hnd.hr Rent-a-car Proπle su joπ jedne Zimske olimpijske zimske, a kada netko u buduÊnosti bude listao ili pretraæivao novinske arhive po hrvatskim tiskovinama, neÊe pronaÊi obilje podataka i izvjeπtaja s ovogodiπnjih Igara u SoËiju. Naæalost, naπe, prije svega dnevne novine, u svojim sportskim rubrikama drugi najveÊi sportski dogaaj ove godine (prvi je naravno SP u Brazilu) pratile su skoro pa da se moæe reÊi na marginama. Moæda urednici, izdavaËi ili tko sve veÊ odreuje u naπim medijima ureivaËku politiku nisu neki sportski fanovi, ali bi trebali voditi raËuna o svojim ionako sve manjim tiraæama. No, u vodstvima novina niπta se nije promijenilo unatrag dvadeset i kusur godina i joπ se misli da “sise i guzice” prodaju novine. Stvarnost je tu veleumnu dosjetku veÊ odavno demantirala. Olimpijske igre su dogaaj koji ljudi pozorno prate, a osobito mlaa publika, koja svoje Ëitateljske navike stjeËe upravo na praÊenju takvih velikih sportskih manifestacija. Lijepo je napisao jedan kolega za Jakova Faka da je postao vrhunski sportaπ zahvaljujuÊi praÊenju Eurosporta i sjajnih utrka Olea Einara Bjoerndalena, norveπkog biatlonca olimpijca i rekordera po broju osvojenih medalja na svim dosadaπnjim zimskim igrama. Mnogi su djeËaci tako ove zime visili pred televizorom ili na internetu, a neki bi da je bilo viπe informacija o olimpijskom turniru kupovali i novine. Meutim, osim u Sportskim novostima, specijaliziranom sportskom dnevniku, ne bi puno saznali o olimpijskim dogaajima da su kupili bilo koje naπe dnevne novine. Sportske novine joπ se donekle dræe starih novinarskih postavki i regula te uspijevaju opstati unatoË svemu, a vjerojatno su stekli neke nove Ëitatelje i tijekom trajanja ovih OI. Uvjeren sam da novine stari prokuπani recepti uvijek pale, a ovo rent-a-car novinarstvo, iznajmljivanje novinskih stranica za politiËka prepucavanja i zamagljivanje naπe stvarnosti (umjesto da se analitiËki razmatra i ukazuje na stvarne probleme) i jadne svakodnevice Ëitatelji su veÊ odavno prozreli. Tko moæe viπe progutati udicu o nekakvim veleizdajniËkim potezima nekih novinara, dok isti s kojima su se druæili i bili optuæivani za takve rabotu sada sjede u Vladi i to u resoru od presudne vaænosti za sigurnost dræave. Ili, pak, kome se Ëita o veleuspjeπnim poduzetnicima od kojih dio uskoro zavrπi u steËaju, predsteËaju ili Remetincu. Kazat Êe jedan Ëitatelj: “Pa, ovi u novinama stalno ponavljaju da smo mi ovce, ali ovca viπe ne kupuje njihove novine pa neka propadnu. Bit Êe bolje bez njih.” I πto bi rekao Ante KosteliÊ na Olimpijadi ili nekom drugom sportskom natjecanju, u veÊini disciplina nema muljanja. Pobijedi onaj koji je bræe odskijao, dao viπe golova, uπao prvi kroz cilj... I o tim ljudima ipak u osnovi volimo Ëitati, ma koliko nas netko uvjeravao da su najËitaniji tekstovi o starletama, lopovima, varalicama i prevarantima... Dakako da ih se Ëita, ali nitko me ne moæe uvjeriti da su to tekstovi koji su od presude vaænosti za dostizanje uspjeπnih tiraæa i, πto je joπ vaænije, uspjeπnih novina. Naprosto to stvarnost i brojke demantiraju, jer tiraæe su se srozale do krajnje moguÊe granice koje doslovce ugroæavaju opstanak novina. A naπi “medijski struËnjaci” i nadalje pile o sisama i guzicama, kao jedinom uspjeπnom receptu za tiraæne i uspjeπne novine. I na kraju, u novinama nam treba ne samo viπe sporta, nego dakako i glazbe, osobito rock and rolla, jer teme kao πto su Bare, OliÊ i ∆iro, a moæe i Seve - nepoderive su. Sport i glazba, to je recept za uspjeπne i tiraæne novine 5 NOVINAR BROJ 1-3/2014. 6 infopress transferi “Balkanski CNN” popunjava redove “Balkanski CNN”, kako kolokvijalno nazivaju novu regionalnu televizijsku mreæu N1, polako popunjava ekipu koja bi, prema najavama, veÊ u travnju trebala startati s programom. Nakon Zorana ©prajca i Dunje Drvar Mazocco, u redove N1 s HTV-a prelazi i Anka BiliÊKeseroviÊ koja je zatraæila od glavnog ravnatelja HRT-a Gorana Radmana sporazumni raskid radnog odnosa. Nagaanja o iduÊim pojaËanjima su brojna, a najËeπÊe se spominju Æeljko MatiÊ s Radija 101 i Josip ©ariÊ s HRTa, kao i Ivana DragiËeviÊ VeliËkoviÊ, Maπenka VukadinoviÊ i Iva RepaË, te Tihomir LadiπiÊ sa 24sata TV-a, Mislav Bago s Nove TV i Hrvoje KreπiÊ s RTL-a. Direktor programa za Hrvatsku Dubravko MerliÊ najavio je da Êe N1 biti ambiciozan i sloæen projekt koji æeli postaviti visoke profesionalne standarde kao temeljno polaziπte u kreiranju programa. “Stoga je cilj angaæirati profesionalce koji Êe toËnim, brzim i atraktivnim vijestima privuÊi gledatelje da gledaju i vjeruju naπem kanalu. Na konkurentnom hrvatskom TV træiπtu to je ambiciozan, ali izvediv cilj”, rekao je MerliÊ. N1 je partner Turner Broadcasting System Europe Limitedu,, kao matiËnoj kompaniji CNN Internationala. Emitirat Êe program iz tri velika informativna produkcijska centra u Zagrebu, Sarajevu i Beogradu. pdv Lokalni tjednici traæe PDV od 5 posto IzdavaËi lokalnih i regionalnih tjednika zatraæili su da PDV plaÊaju po stopi od 5 posto, jednako kao i dnevne novine. Traæe ujedno da im se troπak distribucije izjednaËi s troπkom koji plaÊaju izdavaËi dnevnih listova. Regionalni i lokalni informativni tjednici prate sve politiËke, gospodarske, kulturne dogaaje, zapoπljavaju ljude, obavljaju vaænu druπtvenu funkciju i zato nije u redu da PDV plaÊaju po stopi od 13 posto, umjesto 5 posto koliko imaju dnevne novine, smatra Mirko JuriË, predsjednik Grupacije lokalnih i regionalnih izdavaËa informativnih tjednika, koja djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. JuriË kaæe da lokalni izdavaËi æele da im distribucija ne uzima 46 posto prihoda, nego najviπe 32 posto, koliko se uzima dnevnim listovima. Grupacija ima 32 Ëlana, koji zapoπljavaju viπe od 350 novinara i urednika od »akovca do Dubrovnika i od Pule do Osijeka. Zahtjeve su poslali Ministarstvu kulture i Ministarstvu financija, a u njima podsjeÊaju i na rjeπenje Ustavnog suda o ukidanju odluke o 25.000 rijeËi kao mjerilu za drukËiji porezni tretman. Prema tom rjeπenju, svaka neopravdana razlika u postupanju prema novinama izravno utjeËe na slobodu tiska, istiËu u Grupaciji. Prema podacima HGK, joπ 2011. godine koliËina papira koju koriste tjednici i regionalni listovi nadmaπila je koliËinu papira koja se upotrebljava za tiskanje dnevnih novina pa i to svjedoËi o veliËini i vaænosti tih medija. Lokalni nakladnici jednako su pogoeni krizom kao i izdavaËi dnevnih novina, a i inaËe teæe dolaze do oglaπivaËa nego mediji koji pokrivaju veÊe podruËje. U cijeloj Europskoj uniji regionalnim medijima priznaje se bitna uloga u informiranju graana, dok je kod nas ovaj dio izdavaπtva stavljen u neravnopravan i podreen poloæaj, upozoravaju u Grupaciji. 24sata tv Styria odustaje od projekta 24sata TV Strateπki zaokret prema poveÊanju videosadræaja na web portalima, kao i koriπtenje web portala kao primarnog kanala distribucije 24sata TV, najavila je Uprava Styrije preostalim zaposlenicima news televizije koja je prije tri godine pokrenuta na IPTV platformi. Gubici koje taj projekt od svojeg nastajanja neprekidno proizvodi sada su poveÊani i za nuæno obnavljanje televizijske opreme, a za loπe poslovne rezultate “prozvan” je odjel mozaiËnog programa. Stoga su te emisije od 17. veljaËe skinute s programa, a odjel je ugaπen. Tako je, doslovno preko noÊi, bez posla ostalo barem 19 stalnih suradnika televizije. Posao je ostalima zasad siguran, uvjerava Uprava, jer Êe 24sata TV nastaviti emitirati informativni program, ali na web platformi. Procjena je Uprave da Êe televizijski format bolje prolaziti na web stranicama gdje Styria veÊ ima vodeÊu poziciju i zamjetno poveÊanje prihoda od videooglaπavanja uz videosadræaje. Program 24sata TV mogao bi tako, prema nekim procjenama, veÊ prije ljeta ove godine nestati s IPTV platforme i malih ekrana. (ms) eph Novi vlasnici EPH morat Êe priËekati pravomoÊnu sudsku odluku Rekordnom podrπkom vjerovnika pohvalio se Jutarnji list javljajuÊi o prihvaÊenom planu restrukturiranja EPH, uz naglasak da sestrinske firme s upisanim iznosom potraæivanja nisu sudjelovale u glasanju. Temeljem potraæivanja steËen udio od 90 posto Hypo Grupa Êe, meutim, moÊi upisati tek kad predsteËajna nagodba postane i pravomoÊna. “Do toga je joπ dug put”, objaπnjava predsteËajna upraviteljica Davorka Huljev koja Êe i dalje nadzirati poslovanje EPH i Ëija Êe suglasnost biti potrebna na svako plaÊanje. Najprije se, naime, moraju rijeπiti sve na predsteËajnu nagodbu pristigle æalbe i tek tada se moæe traæiti sazivanje infopress roËiπta na TrgovaËkom sudu koji Êe predsteËajnu nagodbu ocijeniti pravomoÊnom i tako omoguÊiti upis novih vlasnika. EPH je u svojem izdanju Jutarnji list veÊ najavio zanimanje koje su za udjele pokazali odvjetnik Marijan HanæekoviÊ, toËnije jedna od njegovih tvrtki te ameriËki investicijski fond u vlasniπtvu Gavina Susmana, jednog od osnivaËa tvrtke Adriatic Media odnosno portala net.hr, koji je svoju redakciju u Koransku preselio joπ proπli mjesec. Preostalih 10 posto vlasniπtva EPH zadræat Êe dosadaπnji suvlasnici, njemaËka kompanija WAZ i Ninoslav PaviÊ koji je oËuvanje medijskih brendova i ljudi koji ih proizvode nazvao kljuËnim ciljem nagodbe. (ms) zadarski list MariËiÊ umjesto ©prljana Nakon manje od godinu dana Edvard ©prljan smijenjen je s pozicije glavnog urednika Zadarskog lista. Formalno, zapelo je na nakladi, iako je ©prljan u uredniËkom mandatu otvorio niz nacionalno relevantnih tema sa zadarskog podruËja. Zadarski list zadnjih se mjeseci uhvatio u koπtac sa spornim predsteËajnim nagodbama u kojima su sudjelovali neki od glavnih protagonista zadarske javne i poslovne scene, poput Rena SinovËiÊa i njegove televizijske kuËe VOX. “Iznenaen sam naËinom na koji je sa mnom raskinuta suradnja, zapravo niπta konkretno nije reËeno. Vrijeme i nova uredniËka politika pokazat Êe jesu li razlog tome bile i teme koje smo otvarali na nov i drukËiji naËin. O nakladi ne mogu govoriti, jer mi Uprava nije ustupala te podatke”, rekao nam je ©prljan. Zadarski je list prije godinu dana od Tankerske plovidbe preuzeo vlasnik Novog lista Alberto Faggian, a za novog glavnog urednika imenovan je dugogodiπnji novinar lista Damir MariËiÊ. “©prljan je angaæiran izvana kako bi u odreenom vremenu napravio napredak u kvaliteti novina. Bilo mi je iznimno drago suraivati s njim kao kolegom i prijateljem, ali s obzirom na ekonomska kretanja, odluËili smo naÊi rjeπenje unutar vlastitog sustava”, izjavio je MariËiÊ za lokalni portal 057.info. U jedinom zadarskom dnevnom listu zaposleno je 18 novinara, urednika i fotoreportera, uz joπ desetak honoraraca kojima bi se uprava nakon ©prljana takoer mogla zahvaliti na suradnji. (bz) NOVINAR BROJ 1-3/2014. 7 NOVINAR BROJ 1-3/2014. 8 infopress vijeÊe za medije stanje medija Hrvatsko vijeÊe za medije (HVM), samoregulatorno tijelo koje su osnovali HND i nakladnici vodeÊih tiskanih i elektroniËkih medija radi praÊenja i sankcioniranja krπenja novinarske etike, odræalo je danas Skupπtinu na kojoj je jednoglasno odluËeno da se nastavi s radom, unatoË organizacijskim i financijskim problemima. Na Ëelnim duænostima udruge i njezina etiËkog povjerenstva izmjenjuju se predstavnici nakladnika i novinara, a danaπnjom odlukom je za predsjednicu udruge HVM imenovana Ana RaiÊ KneæeviÊ, potpredsjednica HND-a i novinarka Novog lista, dok je njezin zamjenik, ispred HUP-Udruge novinskih izdavaËa, postao Zdravko MilinoviÊ, izvrπni urednik VeËernjeg lista. Istom logikom, predsjednik etiËkog povjerenstva bit Êe MilinoviÊ, a njegova zamjenica RaiÊ KneæeviÊ. Na dosadaπnjem angaæmanu i uloæenom trudu zahvaljeno je Sanji MikleuπeviÊ PaviÊ, urednici na HRT-u, koja je ispred HND-a bila predsjednica etiËkog povjerenstva HVM-a, te Borisu TrupËeviÊu, direktoru Styirije za Hrvatsku, koji je bio predsjednik udruge. ZakljuËeno je da Êe novo vodstvo, do izvanredne Skupπtine krajem lipnja, izraditi izmjene Statuta kako bi se operacionalizirao rad jednog ovako ambicioznog i kompliciranog, samoregulatornog mehanizma. Smisao HVM, tijela kakvo postoji i u veÊini drugih europskih zemalja, jest snaæno implementiranje etiËkih naËela u rad medija, koja Êe njih i njihove novinare πtiti od svih vrsta pritisaka, ali i publiku od neodgovornosti medija. Dogovoreno je da Êe se do Skupπtine razraditi pitanje Ëlanarine potrebne za normalno funkcioniranje udruge, plan aktivnosti za sljedeÊe razdoblje, kako bi se moglo aplicirati za sredstva fondova, te poraditi na promociji udruge. HVM-u se graani mogu javiti sa svojim æalbama na adresu vijece@hvzm.hr, a upute se nalaze na sluæbenoj stranici VijeÊa, na adresi www.hvzm.hr. OsnivaËi Hrvatskog vijeÊa za medije su, uz HND i HUP-UNI, Hrvatska udruga radija i novina (HURIN), Nacionalna udruga televizija (NUT), HRT, Nova TV, RTL televizija i IAB Croatia (Udruga internetskih portala). Ukupno 23 aplikacije, od toga Ëetiri iz Hrvatske, stigle su na poziv South East European Media Observatoryja civilnim udrugama da predloæe svoje programe za slobodne, nezavisne i raznovrsne medije te pomognu njihovoj boljoj vidljivosti u javnosti. “Ideja je da se organizacije civilnog druπtva fokusiraju na one teme koje su za medije u njihovoj zemlji najvaænije. Pored Hrvatske, u akciju su ukljuËene joπ Ëetiri zemlje regije; Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija i Albanija”, objaπnjava Saπa LekoviÊ, predsjednik Centra za istraæivaËko novinarstvo u Hrvatskoj, organizacije koja, uz joπ πest nevladinih organizacija iz sedam zemalja, provodi ovaj projekt. NajveÊi problemi s kojima se susreÊe novinarstvo kao profesija, uostalom, u ovih su pet zemalja priliËno sliËni. Od prekarnog rada, preko nejasne strukture vlasniπtva nad medijima, zbog Ëega su oni podloæni interesima, kako politiËkih tako i financijskih moÊnika, te sve prisutnije autocenzure meu novinarima koji strahuju od gubitka posla na træiπtu koje im ne otvara nove moguÊnosti zapoπljavanja. “Ovo je najveÊi projekt takve vrste u regiji. Hrvatsko vijeÊe za medije nastavlja s radom Do kraja godine izvjeπtaj o stanju u hrvatskim i medijima regije infopress Bilo je nekih istraæivanja, ali usudio bih se reÊi kako je ovo prvo sustavno istraæivanje problema medija u regiji gdje Êe svi prikupljeni podaci biti obraeni jasnom znanstvenom metodologijom. Krajem godine izaÊi Êe izvjeπtaji iz svih pet zemalja. Na portalu projekta mediaobservatory.net u meuvremenu se mogu Ëitati tekstovi na teme koje su u kolovozu proπle godine predlagali novinarski timovi iz ovih pet zemalja, a Ëije je istraæivanje financirano iz projekta”, kaæe LekoviÊ. Medijski institut u Ljubljani glavni je partner projekta za provoenje kojeg je sredstva iz IPA fonda dobio konzorcij sedam nevladinih organizacija iz sedam zemalja. Pored Slovenije u projekt je ukljuËena i Maarska kao druga zemlja Ëlanica EU dok je to Hrvatska postala tek lani, nakon πto je projekt SEE Media Observatoryja veÊ krenuo, i tako se naπla meu pet zemalja u kojima se projekt provodi. Ovo je ujedno i posljednji IPA fond koji Hrvatska koristi jer namijenjeni su zemljama koje se spremaju uÊi u Ëlanstvo EU. “Projekt Êe trajati dvije godine, no nakon toga svi su izgledi da Êe biti produljen za joπ dvije, kada Êe u njega vjerojatno biti ukljuËene i organizacija iz Turske, koja i sada ima status promatraËa, te organizacije iz Crne Gore i Kosova”, najavljuje LekoviÊ tumaËeÊi kako je svih sedam u konzorcij ukljuËenih nevladinih organizacija zapravo dio South East European Network for Professionalization of the Media (SEENPM), organizacije koja je osnovana prije 10 godina i u kojoj djeluje sada veÊ 19 nevladinih organizacija iz 15 zemalja istoËne i jugoistoËne Europe. (ms) panel Digitalizacijom do otvorenosti informacija Meunarodni dan otvorenih podataka bio je povod za panel-diskusiju “Viπe od otvorenosti” koju su organizirali Gong i kolektiv za kreativne komunikacije Rational International, u cilju otvaranja podataka koji bi svakom graaninu, temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, trebali biti dostupni i razumljivi. Ove dvije organizacije najavile su i skoro pokretanje aplikacije pitaj.to, hrvatske verzije digitaliziranog zahtjeva za pristup informacijama kakvu je veÊ razvila britanska organizacija civilnog druπtva My Society. Ovo digitalno rjeπenje, koje automatizira upite dræavnim tijelima i njihove odgovore, ujedno bi sluæilo kao koristan alat ne samo graanima koji bi konaËno dobili jednu adresu za sve svoje upite, veÊ i povjerenicima za pravo na pristup informacijama Ëijem uredu nisu osigurana dovoljna sredstva za, primjerice, inspektore koji bi nadzirali kako se Zakon o pravu na pristup informacija provodi. Kako se pak provodi, iz osobnog je iskustva svjedoËio Miroslav Schlossberg, voditelj struËne grupe Open Zagreb, koji se bavio otvorenoπÊu proraËuna, a u svojem istraæivanju Ëesto nailazio na prepreke, od toga da je do podataka bilo teπko doÊi, do toga da su uglavnom bili u razliËitim formatima, od dopisa koji stiæu poπtom do zakljuËanih pdf-ova koje nije moguÊe strojno pretraæivati. Standardizacija i lakπa dostupnost podataka koja bi javnosti omoguÊila da prati, ali i nadzire poslovanje dræave, oËekivanja su od Srediπnjeg dræavnog portala koji bi se, prema najavama iz Ministarstva uprave, trebao otvoriti najkasnije do ljeta. Portal bi trebao objediniti 44 domene razliËitih tijela dræavne uprave. Redizajnirana stranica Vlade najavljuje poËetak projekta, a prema rijeËima Tomislava VranËiÊa, jednog od naËelnika u Upravi za e-Hrvatsku, portal je gotov i sada se Ëeka na institucije koje bi ga trebale napuniti sadræajem. Dio podataka neka su ministarstva veÊ i objavila, pa je tako na stranicama Ministarstva financija moguÊe pronaÊi ostvarenje proraËuna za sve æupanije, grad Zagreb i dræavni proraËun s arhivom od 1998. godine. No, veÊ kad se za primjer uzme Hrvatski zavod za statistiku, jasno je koliko smo daleko odmakli s digitalizacijom javnih podataka. Istovremeno, i Srediπnji dræavni portal zasad ima tek 68 baza podataka dok ih, primjerice, nedavno puπten francuski takav portal ima oko 9 tisuÊa. Ovakva neaæurnost dræavne uprave teπko je objaπnjiva ako se zna kako bi otvaranjem baza podataka i sami imali manje posla u korespondenciji s graanima. Novinarima bi, pored toga, otvoren pristup podacima bitno skratio vrijeme koje odvajaju za njihovo prikupljanje. Pametna administracija je, pored toga, i podruËje u koje se namjerava uloæiti najveÊi dio Europskog socijalnog fonda iz kojeg Hrvatska do 2020. moæe povuÊi 400 milijuna eura. (ms) novi dnevnik Od travnja novi zagrebaËki list na kioscima Usred krize koja veÊ πestu godinu trese Hrvatsku, posebno njenu medijsku scenu, nisu Ëesti pokuπaji osnivanja novih dnevnih novina. UnatoË neizvjesnosti i iznimno teπkoj situaciji na træiπtu, nekoliko novinara odluËilo je pokrenuti projekt zagrebaËkog dnevnog lista koji bi trebao poËeti izlaziti poËetkom travnja. Bit Êe orijentiran iskljuËivo na Ëitatelje u Zagrebu i u ZagrebaËkoj æupaniji gdje Êe se moÊi kupiti. Bavit Êe se lokalnim temama vezanima za navedeno podruËje. Jedan od inicijatora pokretanja novina Branko Karapandæa kaæe da su se odluËili na taj korak shvativπi da u drugim dnevnim izdanjima sadræaj vezan uz Zagreb nije dovoljno zastupljen. Osim njega, u realizaciji projekta sudjeluju i drugi iskusni profesionalci koji su prije radili (ili joπ rade) u vodeÊim medijskim kuÊama. Glavna urednica bit Êe bivπa novinarka Vjesnika Iva Markulin. Karapandæa, koji je bio glavni urednik Zagreb.hr-a, naglaπava da su otvoreni za suradnju sa svim novinarima. »itateljima æele ponuditi kvalitetan sadræaj bez “æutih tema”. IstiËe da Êe javnosti uskoro objaviti i ime vlasnika projekta, buduÊi da - za razliku od nekih drugih medija - æele da sve bude transparentno. Novi dnevnik tiskat Êe se u Tiskari Zagreb, imat Êe format Poslovnog dnevnika, a koπtat Êe pet kuna. (gb) NOVINAR BROJ 1-3/2014. 9 vem Milijun kuna za neprofitne elektroniËke medije VijeÊe za elektroniËke medije objavilo je 5. oæujka u Narodnim novinama javni natjeËaj za raspodjelu sredstava Fonda za pluralizam neprofitnim elektroniËkim medijima. NatjeËajem koji je otvoren do 4. travnja ove godine raspodijelit Êe se ukupno 972 tisuÊe kuna, odnosno 3% sredstava Fonda izdvojenih u 2013. godini. Odreeni su i najveÊi moguÊi iznosi pa je tako za elektroniËke publikacije ili internetske stranice predvien maksimum od 100 tisuÊa kuna, za proizvodnju i prikazivanje audiovizualnog programa najveÊi pojedinaËni iznos moæe biti 150 tisuÊa kuna, a za radijsku produkciju i program ne smije prelaziti 120 tisuÊa kuna. (ms) NOVINAR BROJ 1-3/2014. 10 u srediπtu Piπe Ivica GrËar Kad se analizira πto su javni mediji objavljivali nakon usvajanja Zakona o financijskom poslovanju i predsteËajnoj nagodbi, uoËljiv je rast broja objavljenih novinarskih priloga u kojima se suprotno ostvarenim rezultatima prekomjerno hvali ministra LiniÊa i njegov tim, osobito pomoÊnika Branka ©egona. Pojednostavljeno, dio novinara, nastojeÊi saËuvati svoja radna mjesta u Ti bi zbog jednog teksta o ministru LiniÊu, sada kad je bankrotiranim Ministarstvo financija pokrenulo postupak predsteËajne javnim medijima, nagodbe, riskirao egzistenciju 30-ak kolegica i kolega”, ljutito glavni urednik. Nedugo nakon toga novinari su bili veliËa ministra jeu rekao obliænjem kafiÊu na “oproπtajnom piÊu” s neopreznim LiniÊa (jedini kolegom koji je napisao tekst o ministru LiniÊu. Raspravljalo ministar koji se, naravno, je li urednik imao pravo s obzirom na to da se brinuo za cijelu redakciju. Rasprava je polako prestala neπto radi) ipak nakon πto je odlazeÊi novinar rekao da urednik moæda ima u srediπtu Êu nakon isteka tog roka pokrenuti upravni spor (zbog besmislenosti pokretanja takva sudskog spora Ëinjenica je da oπteÊeni u predsteËajnim postupcima praktiËno nemaju pravo na sudsku zaπtitu). Porezne prevare Za posluπne i neposluπne pravo ako je u pitanju oËuvanje 30-ak radnih mjesta, ali da to sigurno nije novinarstvo. Kad se analizira πto su javni mediji objavljivali nakon usvajanja Zakona o financijskom poslovanju i predsteËajnoj nagodbi, uoËljiv je rast broja objavljenih novinarskih priloga u kojima se suprotno ostvarenim rezultatima prekomjerno hvali ministra LiniÊa i njegov tim, osobito pomoÊnika Branka ©egona (donedavno πefa predsteËajnih nagodbi). Pojednostavljeno, dio novinara, nastojeÊi saËuvati svoja radna mjesta u bankrotiranim javnim medijima, veliËa ministra LiniÊa (jedini ministar koji neπto radi). Primjerice, usporedo s u EPH zapoËetim postupcima predsteËajnih nagodbi, 11. veljaËe 2013., u Jutarnjem listu objavljen je veliki napis Vanje NeziroviÊ o Branku ©egonu kao jednom od najuspjeπnijih poduzetnika meu “vladajuÊim SDP-ovcima”. Nakon πto su postupci predsteËajnih nagodbi u medijima poodmakli, pod egidom: “BoæiÊni dar ministra financija” objavljen je tekst kolege Nikole JeliÊa u Jutarnjem listu pod naslovom: “LiniÊ: 70.000 ljudi ne mora nam nikad vratiti 1,5 milijardi kuna. Sve opraπtamo”. I joπ se “praπina uzvitlana aferom ©egon” nije ni slegla, a u VeËernjem listu, 19. veljaËe 2014., smijenjenog se LiniÊeva pomoÊnika “rehabilitira” redakcijskim novinskim Ëlankom (potpisanim: Deutsche Welle), prema kojemu stanovnici Vela Luke na otoku KorËuli ne sumnjaju da je rijeË o “mutnim poslovima” i kreditima koje je bivπi pomoÊnik ministra financija dobio zahvaljujuÊi svojim vezama, ali su svi suglasni da je ©egon puno uËinio za njihovo mjesto. Zakonom o financijskom poslovanju i predsteËajnoj nagodbi ovlasti s kompromitiranog sudstva prenesene su na kompromitiranu Poreznu upravu Ministarstva financija. Time je ukinuta jedina kakva-takva kontrola zakonitosti postupanja dræavne uprave. Ministarstvo financija i formalno je ovlaπteno da medije i novinare koji, prema LiniÊevim mjerilima, nisu “kooperativni” LiniÊ i poreznici podvrgavaju poreznim blokadama poslovnih raËuna, ovrhama, fiktivnim reprogramima poreznih dugova, prisilnim naplatama doprinosa i osobama bez prihoda itd. Prije poËetka predsteËajne nagodbe, u Lideru, o Zakonu o financijskom poslovanju i predsteËajnoj nagodbi potpisani novinar objavio je viπe analitiËkih Ëlanaka, sve iskljuËivo prije usvajanja tog propisa. U tim je Ëlancima objavljeno kako su “pisci” prve verzije prednacrta tog zakonskog teksta naruËili recenziju od profesora Mihajla Dike (autora SteËajnog i Ovrπnog zakona) i, razoËarani negativnom kritikom, ignorirali primjedbe i ustrajali u usvajanju tog danas najspornijeg propisa. Potpisani slobodni novinar neoprezno je za sijeËanj 2014. izdao fakturu tjedniku Lider kad je veÊ Porezna uprava blokirala raËun tog tjednika. Nastavio je potpisani slobodni novinar suraivati u tom tjedniku joπ oko dva mjeseca, ali zbog poreznika viπe nije ispostavljao fakture za objavljene tekstove. Na neoprezno ispostavljenu fakturu za tekstove objavljene u sijeËnju 2014. potpisani slobodni novinar morao je platiti PDV i porez na dobit iako mu faktura nije plaÊena. U postupku predsteËajne nagodbe odredit Êe se da se svim slobodnim novinarima (tzv. RPO-ovcima) koji potraæuju neplaÊene honorare prizna, primjerice, 40 posto od fakturiranog iznosa s rokom plaÊanja do recimo prosinca 2016. godine. I ako tzv. RPO-ovci budu nezadovoljni, moÊi Tu nije kraj prevarama Porezne uprave u predsteËajnim nagodbama. Studenoga 2013. potpisanom RPO-ovcu Porezna uprava blokira raËune u ZagrebaËkoj banci, jer u prvih πest mjeseci 2013. nije platio 13 tisuÊa kuna predujma poreza (valja naglasiti predujma, a ne poreza). Potpisani slobodni novinar, meutim, u prvih πest mjeseci 2013. na raËunu nije uopÊe imao prometa. Postavila su se stoga dva pitanja, Ëime platiti predujam i predujam Ëega ako nema oporezivih prihoda. Spomenuti treba da je i prethodne godine bilo sliËno, ali je ovrπni postupak Porezna uprava obustavila nakon πto je konstatirala da kad nema oporezivih prihoda, nema ni poreza. U oËekivanju “utvrenja da nema oporezivih prihoda”, poreznici opravdavaju apsurdnu ovrhu (sliËno kao i Ëuvari koncentracijskih logora) time da “postupaju prema zakonu”. Pa, moæda i jest prema zakonu da se mora platiti predujam na porez kojeg sigurno neÊe biti, jer u poreznom razdoblju nije ostvaren oporezivi prihod. Isti poreznici, meutim, ne sjedaju ovrhama na raËune novinarima koji o ministru LiniÊu piπu lijepo. Primjerice, kolegi Davoru ButkoviÊu, donedavno zamjeniku glavnog urednika Jutarnjeg lista, u kojemu se o ministru LiniÊu piπe tako lijepo, nije na vrijeme blokiran raËun zbog neplaÊenog predujma tako da je na popisu duænika Ministarstvo financija samo objavilo da kolega ButkoviÊ duguje 1,6 milijuna kuna dospjelih neplaÊenih poreza i doprinosa (korumpiranim poreznicima ni na kraj pameti nije da objave zbog Ëega i kolegi ButkoviÊu nisu na vrijeme prisilno naplatili sve predujmove za tih 1,6 milijuna kuna dospjelih neplaÊenih poreza i doprinosa). I ne samo to, nego su poreznici u meuvremenu odobrili kolegi ButkoviÊu i tzv. reprogram poreznog duga prema kojemu je i sada kolega ButkoviÊ duænik, a da mu raËun nije blokiran kao potpisanom slobodnom novinaru ili kolegi Renatu BaretiÊu i ostalima koji ne piπu lijepo o ministru LiniÊu. OËito poreznici prema novinarima imaju dvostruka mjerila, jedna prema onima iz medija koji piπu lijepo o ministru LiniÊu i predsteËajnim nagodbama, a drukËija prema onima iz medija u kojima se usude ministra LiniÊa kritizirati. A da poreznici niæeg platnog razreda ne diskriminiraju nepoÊudne novinare sami, “na vlastitu ruku”, najbolje pokazuje dopis kojim ministar LiniÊ od Gorana Radmana, ravnatelja HRT-a, u vrijeme pregovora o fiktivnom reprogramu poreznog duga u iznosu 222,6 milijuna kuna traæi da se potpisnika ovog napisa kao slobodnog novinara viπe ne poziva u TV emisije HTV-a (faksimil dopisa objavljujemo u prilogu). Nakon tog dopisa, meutim, potpisanog novinara kolegice i kolege s HTV-a pozivaju u svoje emisije kao nikad dotad. Potpisani novinar i ovim zahvaljuje kolegicama i kolegama s HTV-a koji su ga pozivali unatoË intervenciji ministra LiniÊa NOVINAR BROJ 1-3/2014. 11 Fiktivni dug za doprinose U tekstu u Jutarnjem listu pod naslovom “LiniÊ: 70.000 ljudi ne mora nam nikad vratiti 1,5 milijardi kuna. Sve opraπtamo”, pojaπnjava se da kad je rijeË o dugovima prema dræavi, uglavnom je rijeË o bivπim obrtnicima koji su zatvorili obrte, a ostao im je dug za doprinose. “BuduÊi da su im obrti zatvoreni, teπko je oËekivati da Êe vratiti dug”, u Novinaru broj 8 ‡ 10 iz 2013., na 46 strani objavljen je napis o tome kako poreznici obmanjuju da novinari (i obrtnici) moraju plaÊati doprinose i nakon bankrota (u razdoblju u kojemu nisu ostvarili prihode) jer su imali prava toboæe na zdravstvenu zaπtitu i mirovinski staæ. Prema Ëlanku 24. Zakona o mirovinskom osiguranju, meutim, ako se ne plati doprinos za mirovinsko, ne ostvaruje se ni pravo iz tog osiguranja. Ili razumljivije, LiniÊ opraπta dug koji nikad nije ni postojao jer doprinosi se ne mogu naplaÊivati i kad obveznik doprinosa ne ostvaruje oporezive prihode dossier dossier NOVINAR BROJ 1-3/2014. 12 Piπe Melisa Skender Kako se financiraju mediji iz proraËuna Tko dobiva koji dio kolaËa GradonaËelnik Zagreba je, recimo, 2012. najveÊi pojedinaËni iznos odluËio dati televiziji Z1 koja je do 5. sijeËnja 2012. bila u 100-postotnom vlasniπtvu BandiÊeva bliskog suradnika Slobodana LjubiËiÊa G rad Zagreb ovih je dana raspisao novi natjeËaj za subvencioniranje programa lokalnih radijskih i TV postaja, raspisivanje natjeËaja za dodjelu sredstava Fonda za pluralizam medija oËekuje se uskoro, a do ljeta trebao bi se raspisati i novi natjeËaj za neprofitne medije. Nekoliko milijuna kuna bit Êe tako iz proraËuna ponovno raspodijeljeno medijima u interesu boljeg informiranja graana, no ako pitate o kriterijima prema kojima se sredstva dodjeljuju, neÊete naiÊi na standardizirani odgovor. Ministarstvo kulture prvi je natjeËaj za neprofitne medije raspisalo lani kada je 3 milijuna kuna Hrvatske lutrije razdijeljeno na 14 medija. Ponude je ocjenjivalo sedmeroËlano povjerenstvo prema kriterijima o kojima se prije toga diskutiralo NOVINAR BROJ 1-3/2014. na javnoj raspravi. Na stranici Ministarstva objavljene su i recenzije povjerenstva uz oËekivanja za uloæeni novac. Koliko emisija za koliko para Novac iz Fonda za pluralizam dodjeljuje sedmeroËlano VijeÊe za elektroniËke medije (VEM) Ëije se Ëlanstvo bira veÊinom u Saboru na prijedlog Vlade i uz miπljenje Saborskog odbora za medije. Ovaj se Fond puni iznosom od 3% naplaÊene HRT pristojbe, πto godiπnje u prosjeku bude 30 do 40 milijuna kuna. Novac iz Fonda dodjeljuje se emisijama koje, prema Pravilniku o kojem se takoer vodi javna rasprava, ocjenjuju Ëlanovi VEM-a. Popis subvencioniranih medija objavljuje se u tablici gdje je, osim medija i iznosa koji mu je dodijeljen, naveden i popis emisija, dinamika njihovog emitiranja i broj koji treba proizvesti. Grad Zagreb istiËe se kao jedina lokalna samouprava koja uopÊe provodi sustav javnog natjeËaja za subvencije medijskog sadræaja. Ipak, povjerenstvo koje ocjenjuje sadræaj ne objavljuje svoje ocijene javno, a nepoznata je i dinamika emitiranja subvencioniranih emisija. Nepoznat je, konaËno, i broj emisija koje treba proizvesti zahvaljujuÊi subvenciji. Subvencije medijima iz dræavnog proraËuna godinu za godinom se, zbog recesije, smanjuju. Usprkos tome. barem 92 milijuna kuna uloæeno je 2012. godine πto u oglase, πto u sadræaj hrvatskih medija. VeÊi dio tog iznosa, oko 50 milijuna kuna, moguÊe je pratiti u smislu da znamo koji je medij dobio koliko novca i za πto. Ipak, kad je o programskim sadræajima rijeË, a radi se o ulaganju od 40 milijuna kuna, nitko ne zna ni jesu li sve plaÊene emisije uopÊe emitirane, a kamoli da je napravljena bilo kakva analiza koliko uloæen novac uistinu doprinosi boljoj informiranosti graana. Ono πto se pak moæe primijetiti jesu velike razlike u iznosu subvencija pojedinim medijima gdje najbolje prolaze oni sa sjediπtem u bogatijim lokalnim samoupravama, te oni koji su umreæeni pa sredstva izvlaËe iz viπe razliËitih lokalnih proraËuna. Tako je gotovo 4 milijuna kuna uplaÊeno tijekom 2012. godine medijima u vlasniπtvu tvrtki koje stoluju na istoj zagrebaËkoj adresi, u Aveniji VeÊeslava Holjevca 29. Zgradu u kojoj su smjeπtene dvije radijske mreæe, jedan nacionalni radio i popularna Antena Zagreb podigao je tamo 2004. Juraj HrvaËiÊ. Spomenutih 4 milijuna kuna uplaÊeno je za 11 lokalnih radija, agenciju vijesti Media servis i tvrtku Multimedijski centar grupa, osnovanu 2012. godine, nakon prvog neuspjeπnog pokuπaja preuzimanja tvrtki od lani naglo umirovljenog HrvaËiÊa. Pribrojimo li tome preko pola milijuna kuna koje je ovih 10 postaja, s izuzetkom Antene 13 Zagreb, dobilo od Fonda za pluralizam i raznolikost medija, dolazi se do ukupnog iznosa od 4,5 milijuna kuna u godini. Fond je ovoj radijskoj mreæi u 2012. sufinancirao proizvodnju ukupno 66 radijskih emisija na deset radija iznosom od 586 tisuÊa kuna. Ukupno je u 2012. iz Fonda podijeljeno 36 milijuna kuna za proizvodnju 1446 programa od kojih je nadzor, prema izvjeπtaju predanom Saboru, obavljen tek za 191 subvencioniranu televizijsku emisiju. Pored Fonda za pluralizam, najveÊi iznos potpora za medije u 2012. dijelio je Grad Zagreb. Ukupno preko 16 milijuna kuna. Pred lokalne izbore NajveÊi dio, 12 milijuna kuna, podijeljen je natjeËajem raspisanim 21. oæujka 2012. godine, a koji je isplatu odobrenih sredstava predviao u 2013., godini lokalnih izbora u Hrvatskoj. Milijune su tako dobile tri lokalne zagrebaËke televizije i pet radijskih postaja na podruËju Zagreba i regije. NajveÊi pojedinaËni iznos, 2,9 milijuna kuna, dobila je Z1, lokalna zagrebaËka televizija za tri svoje emisije: “Slika Zagreba”, “Izvidnica” i “Zagreb u 7 dana”. Odobrena sredstva trebala su, prema propozicijama, pokrivati najviπe 50 posto ukupnih troπkova proizvodnje emisija pa je tako Z1 u njih trebala uloæiti joπ toliko i to u naredne dvije godine jer su sredstva uplaÊena s projekcijom za 2013. i 2014. Ipak, ni jedna od tri emisije viπe ne postoji na programu Z1 televizije. “Izvidnica” i “Slika Zagreba”, urednika i voditelja Branka Kuzele, s programa su skinute veÊ iste godine. EkonomiËnost i dugoroËnost usluga, jedan od Ëetiri kriterija prema kojima su ocjenjivani programi, tako je oËigledno iznevjeren. Sumnjiv je i kriterij po kojem se ocjenjivala originalnosti i inovativnost sadræaja. I “Slika Zagreba” i “Izvidnica” bile su, naime, studijske emisije u kojima urednik i voditelj razgovara s gostima, dakle tip emisije koji i inaËe Ëini glavninu vlastite produkcije gotovo svih lokalnih televizija u Hrvatskoj. Tu je bio i kriterij znaËaja emisije za informiranje graana o gradskim zbivanjima te procjena sposobnosti nakladnika da realizira predloæenu proizvodnju. Programe je prema ovim kriterijima ocjenjivalo peteroËlano povjerenstvo koje je zagrebaËki gradonaËelnik Milan BandiÊ imenovao dan uoËi otvaranja ponuda. »lana tog povjerenstva, proËelnika u Uredu gradonaËelnika Miru Lacu, pitali smo za kriterij ekonomiËnosti i dugoroËnosti, odnosno ako je subvencija podrazumijevala odreeni broj emisija, dinamiku i razdoblje emitiranja. Kako se moglo dogoditi da emisije sufinancirane iz proraËuna u najveÊem pojedinaËnom iznosu uopÊe dodijeljenom nekom lokalnom hrvatskom mediju nestanu s programa Z1 televizije za manje od godinu dana? Pored toga, ni ZagrebaËki radio Plavi 9 ne emitira viπe ni jednu od sedam emisija za proizvodnju kojih su na istom natjeËaju dobili neπto viπe od milijun kuna. Odgovor koji je stigao potpuno je zanemario pitanje i podsjetio tek na opÊa mjesta. Subvencije se tako dijele temeljem odluke gradske Skupπtine, a na prijedlog povjerenstva gradonaËelnik donosi zakljuËak o Grad Zagreb istiËe se kao jedina lokalna samouprava koja uopÊe provodi sustav javnog natjeËaja za subvencije medijskog sadræaja NOVINAR BROJ 1-3/2014. 14 utvrivanju liste programskih sadræaja za dodjelu subvencija. ZakljuËkom je tako gradonaËelnik 2012. najveÊi pojedinaËni iznos odluËio dati televiziji Z1 koja je do 5. sijeËnja 2012. bila u 100-postotnom vlasniπtvu BandiÊeva bliskog suradnika Slobodana LjubiËiÊa. Samo dva, tri mjeseca prije raspisivanja tog natjeËaja LjubiËiÊ je osnivaËka prava prenio na Anu KriviÊ. Ova televizija inaËe je od 2010. do danas πest puta mijenjala vlasnike. Istraæivanje o financiranju medija Istraæivanje o financiranju medija iz proraËuna, u suradnji s Balkanskom istraæivaËkom mreæom u Beogradu, u Hrvatskoj je obuhvatilo 16 gradova i 15 æupanija, od kojih su, meutim, traæeni podaci samo za lokalne radijske i TV postaje i portale. Zbrojeno, samo iz lokalnih proraËuna u medije je 2012. uloæeno viπe od 40 milijuna kuna. NajveÊi dio u programske sadræaje. Dio podataka o oglaπavanju tijela dræavne vlasti i tvrtki u veÊinskom vlasniπtvu dræave moæe se pronaÊi u izvjeπtaju VEM-a za 2012. Tamo gdje bi podatke o iznosu uloæenom u oglaπavanje iz dræavnog proraËuna, uz specifikaciju iznosa uplaÊenog pojedinaËnom lokalnom mediju, trebalo objaviti 161 dræavno tijelo i tvrtke, izvjeπÊa nije dostavilo njih 26, no Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova dostavili su nam podatke na upit. Ministarstvo financija, pak, sudeÊi prema izvjeπtaju koji je VEM predao Saboru, nije imalo nikakvih izdataka za oglaπavanje. NajveÊe troπkove po stavki promidæba Svoje medije najviπe plaÊaju graani Dubrovnika koji su u 2012. godini odvojili 61 kunu po glavi, a najmanje oni u Krapinsko-zagorskoj æupaniji koja u medije ne ulaæe ni jednu jedinu kunu dossier dossier i informiranje imali su za sluæbene objave u Narodnim novinama. Nula kuna je u oglaπavanje u medijima tijekom 2012. uloæilo i Ministarstvo zdravlja koje je u proraËunu raspolagalo s viπe od 6 milijuna kuna za promidæbu i informiranje u sklopu programa prevencije malignih bolesti. Stavka promidæba i informiranje inaËe je, osim za medije, rezervirana i za druge programe, poput manifestacija, tiskanja promidæbenih letaka i materijala, oglaπavanje u Narodnim novinama… Iz dræavnog proraËuna na tu je stavku, prema Izvjeπtaju o izvrπenju za 2012., potroπeno neπto viπe od 70 milijuna kuna. Prema onome πto se moæe iπËitati iz VEM-ova izvjeπtaja, neπto viπe od 16 milijuna kuna iz dræavnog proraËuna uloæeno je u oglaπavanje u medijima. Viπe od dvije treÊine tog iznosa, ili preko 11 milijuna, uloæeno je u nacionalne medije. Do podataka o oglaπavanju u nacionalnim medijima iz dræavnog proraËuna moæe se doÊi samo slanjem posebnog upita na 161 adresu tijela i tvrtki po zakonu duænih o troπkovima svojeg oglaπavanja obavjeπtavati VEM. Neke meu njima, poput Hrvatske poπtanske banke, i odbit Êe zahtjev za pristup toj informaciji pozivajuÊi se na poslovnu tajnu. Zbrka oko toga πto se sve smatra ulaganjem u medije dogodila se i kod komunikacije s Gradom Zagrebom. Prepiska je trajala mjesecima, primitke odgovora moralo se svaki put potpisati poπti kod preuzimanja, stiglo ih je sigurno viπe od pet, a manje od deset dok nismo rijeπili dilemu. Ugovore potpisane s medijima temeljem javne nabave ili pak za oglaπavanje u medijima posredstvom kakve marketinπke agencije u zagrebaËkom uredu javne nabave ne smatraju ulaganjem u medije. Samo Zagreb dijelio prema programskom kriteriju Ako se ulaganjem u medije smatraju samo iznosi podijeljeni temeljem javnog natjeËaja u kojem je prevladavajuÊi kriterij kvaliteta sadræaja, onda je 16 gradova i 15 æupanija tijekom 2012. u medije uloæilo 13,9 milijuna kuna. Samo Zagreb je, naime, novac dijelio prema programskom kriteriju. Premda su programski kriteriji naËelno u svakoj lokalnoj samoupravi isti, pa se podupire i financira informiranje stanovnika o zbivanjima na podruËju samouprave, planovima, akcijama i projektima tijela lokalnih vlasti i tvrtki u njihovu sustavu, sve ostale lokalne jedinice obuhvaÊene istraæivanjem ova su pitanja rjeπavale ugovorom o poslovnoj suradnji ili, u nekim sluËajevima, javnom nabavom, birajuÊi prema kriteriju najniæe ponude. Takav model financiranja Ëini veÊi dio ukupnog iznosa, dok je manji dio uplaÊivan po narudæbenicama za odreenu uslugu, uglavnom oglaπavanje. Visok je i udio subvencija, najviπe u Karlovcu koji iz proraËuna financira KarlovaËki tjednik kojem je Grad i jedini vlasnik, te Hrvatski radio Karlovac u kojem ima 25% udjela. GledajuÊi ukupne godiπnje prihode tog radija koji pokriva πire podruËje grada Karlovca, i usporeujuÊi ih sa sredstvima koja su dobili iz razliËitih proraËuna, javne financije Ëine Ëak tri Ëetvrtine ukupnih prihoda Hrvatskog radija Karlovac. Neπto bolje stoji Kanal RI, regionalna televizija s podruËja Primorsko-goranske æupanije koja je iz æupanijskog proraËuna u 2012. dobila subvenciju od 1,7 milijuna kuna za pokrivanje gubitaka iz prethodnih godina i nabavku dijela opreme. Televizija koju neprekidno restrukturiraju, a u kojoj najveÊi pojedinaËni udio od 29,65 posto ima Primorskogoranska æupanija, zauzela je drugo mjesto ljestvice najveÊih proraËunskih korisnika meu lokalnim medijima zbog iznosa od 1,6 milijuna kuna, koliko joj je temeljem ugovora o poslovnoj suradnji uplaÊeno iz proraËuna Grada Rijeke. Tim je novcem sponzorirana emisija “RijeËka ura”, zakupljeno vrijeme u emisiji Planet RI, plaÊena obaveza Kanala RI da jednom mjeseËno izravno prenosi sjednice Gradskog vijeÊa i napravi reportaæne prikaze sjednica pod nazivom “Na Korzu”. Uz oglase Ëetiriju ministarstava Kanal RI skupio je 3,5 milijuna kuna iz proraËuna, dok su ukupni prihodi televizije u 2012. iznosili 7,599 milijuna kuna. Na treÊem je mjestu ove ljestvice veÊ spomenuta zagrebaËka Z1 televizija koja je oko 100 tisuÊa kuna dobila iz proraËuna Grada Velike Gorice, a uz 2,9 milijuna kuna sa zagrebaËkog natjeËaja i dva naruËitelja oglasa iz dræavnog proraËuna ujedno je i medij s najmanjim brojem razliËitih izvora javnih financija koji se na ljestvici plasirao tako visoko. Mreæa lokalnih radija koja je na prvom mjestu sredstva crpi iz barem 20 razliËitih proraËuna, Ëak i Kanal RI obilno subvencioniran od Primorsko-goranske æupanije i Grada Rijeke imao je barem 6 razliËitih izvora prihoda javnih NOVINAR BROJ 1-3/2014. 15 financija u 2012. Nezavisna moslavaËka televizija NET primala je iste godine sredstva iz proraËuna pet razliËitih lokalnih jedinica, emitirala oglase Ëetiriju ministarstava i dviju dræavnih tvrtki, no s ukupno prikupljenih 2,6 milijuna kuna ipak je zauzela tek peto mjesto. Na Ëetvrtom je joπ jedna zagrebaËka televizija, OTV ili Jabuka. BandiÊ rekorder Zapravo, zahvaljujuÊi iznosu od 12 milijuna kuna na raspisanom natjeËaju, Milan BandiÊ je na top 10 listu lansirao Ëak sedam medija Ëiji je sadræaj odluËio financijski podræati. ZahvaljujuÊi njegovoj potpori, na πestom je mjestu joπ jedna radijska mreæa. VeÊina postaja Soundset mreæe u veÊinskom je vlasniπtvu tvrtke Cratis Retis, Ëiji je osnivaË Josip Majher. Svojevrsna baza mreæe Soundset je zagrebaËki radio Plavi 9 koji je na istom natjeËaju Grada Zagreba za sedam svojih emisija dobio potporu malo veÊu od milijun kuna. Zagreb je, konaËno, na raspisivanje natjeËaja bio primoran zbog visokog iznosa subvencija koje je Agencija za zaπtitu træiπnog natjecanja odobrila pod odreenim uvjetima. Ostali su gradovi i æupanije uglavnom dijelili potpore male vrijednosti, dakle manje od 1,5 milijuna kuna za razdoblje od tri fiskalne godine. Izuzetak od ovog pravila su ranije sklopljeni ugovori o poslovnoj suradnji na koje se sustav dræavnih potpora ne odnosi. ZahvaljujuÊi tome, Grad Rijeka i lani je, temeljem ugovora o suradnji, televiziji Kanal RI isplatila 1,1 milijun kuna. Ugovorom o usluzi objava u dnevnom tisku regionalni dnevni list Glas Slavonije dobio je 172 tisuÊe kuna od OsjeËkobaranjske æupanije. NajveÊi dio javnih prihoda u 2012. tom je tiskanom mediju i njegovoj postaji Slavonski radio, isplaÊen temeljem javne nabave iz gradskog proraËuna Osijeka i komunalne gradske tvrtke Vodovod Osijek. VeÊinski vlasnik sa 75% dionica Glasa Slavonije menadæerska je kompanija OsjeËki list, jedna od dvije osnovane u okviru programa radniËkog dioniËarstva, 15% vlasniπtvo je Hypo Alpe-AdriaBanka, a 10% u vlasniπtvu je malih dioniËara. Tako je vlasniËku strukturu opisala Uprava Glasa Slavonije, demantirajuÊi na T-portalu kako je na bilo koji naËin povezana s interesima politiËke stranke HDSSB, πto joj se inaËe Ëesto predbacuje. Ipak, iz gradskog proraËuna Osijeka i proraËuna OsjeËko-baranjske æupanije, gdje je HDSSB na vlasti, Glas Slavonije dobio je najveÊi dio ukupnog iznosa od 1,8 milijuna kuna javnih sredstava. Osmo mjesto liste zanimljivo je najprije zato πto se uopÊe ne radi o mediju. Iz proraËuna Grada Zagreba i u 2012. je, temeljem javnog natjeËaja, posao izdavanja sluæbenog glasnika Zagreb.hr naruËen i plaÊen Medijskoj mreæi u iznosu iznad 1,5 milijuna kuna. Ta je agencija za marketing i PR osnovana u oæujku 2008. da bi u kolovozu popisu svojih djelatnosti dodala i izdavaπtvo. SluËajno, baπ na dan kada je ZagrebaËki Holding putem javne nabave oglasio kako traæi usluge novinske agencije koja bi, za 10,2 milijuna kuna, preuzela na godinu dana izradu, tisak i distribuciju novog zagrebaËkog dvotjednika. Naime, pored Sluæbenog glasnika u kojem se objavljuju odluke i akti gradskih tijela, gradska Najviπe je iz proraËuna medijima isplatio Grad Zagreb, slijedi Karlovac koji subvencijama iz proraËuna podmiruje obaveze medija kojima je vlasnik, te Grad Osijek koji je, osim Glasu Slavonije, viπe od pola milijuna kuna temeljem javne nabave platio i za usluge Televizije Slavonije i Baranje dossier dossier NOVINAR BROJ 1-3/2014. 16 Skupπtina odluËila je 2008. podræati osnivanje posebnog dvotjednika koji bi se kao sluæbeno glasilo distribuirao besplatno na kuÊne adrese graana. Posao traganja za najpovoljnijom ponudom i troπkovi izdavanja glasila prepuπteni su komunalnom poduzeÊu ZagrebaËki Holding Ëijim je financijama upravljala Skupπtina u kojoj je gradonaËelnik Milan BandiÊ bio jedini Ëlan. Prve dvije godine do 2010. ZagrebaËki Holding isplatio je Medijskoj mreæi viπe od 19 milijuna kuna za usluge izdavanja Zagreb.hr-a koji se tada tiskao u tiraæi od 400 tisuÊa primjeraka i graanima besplatno dostavljao na kuÊnu adresu. Taj iznos je drastiËno rezan 2010. kada je Skupπtina ZagrebaËkog Holdinga dobila 11 novih Ëlanova, a financiranje dvotjednika Zagreb.hr prebaËeno je s proraËuna gradskog komunalnog poduzeÊa na Ured gradonaËelnika. SluËajno ili ne Prve dvije godine, do 2010., ZagrebaËki Holding isplatio je Medijskoj mreæi viπe od 19 milijuna kuna za usluge izdavanja Zagreb.hr-a koji se tada tiskao u tiraæi od 400 tisuÊa primjeraka i graanima besplatno dostavljao na kuÊnu adresu Od tada do danas i svake sljedeÊe do 2017. godine u zagrebaËkom je proraËunu za Medijsku mreæu predvieno barem 1,5 milijuna kuna godiπnje, iako je Zagreb.hr u meuvremenu postao mjeseËnik koji se distribuira samo javnim ustanovama. Zanimljivo je kako se viπe od 10 milijuna kuna i ideja o pokretanju novog dvotjednika pojavila baπ uoËi lokalnih izbora 2009. na kojima se gradonaËelnik prvi put birao izravno glasovima biraËa. Posljednji milijunski iznos kojim je iz gradskog proraËuna intervenirano na zagrebaËkoj medijskoj sceni doπao je takoer uoËi lokalnih izbora na proljeÊe 2013. godine. Naravno, moæda se radi tek o sluËajnim podudarnostima iz kojih je nezahvalno izvlaËiti bilo kakve zakljuËke. Ipak, u proπloj je godini gradonaËelnikov ured, temeljem javnog natjeËaja, podijelio znatno manji iznos, tek malo viπe od 2,5 milijuna kuna. Izmeu ostalog, razdijeljen je veÊem broju medija pa su se tako pojavili i novi korisnici, meu kojima i hvaljen neprofitni portal h-alter.org koji je iz gradskog proraËuna lani primio ukupno 48 tisuÊa kuna. Portal dnevno.hr, Ëiju je huπkaËku ureivaËku politiku javno osudilo i Hrvatsko novinarsko druπtvo, dobio je, meutim, iz zagrebaËkog proraËuna, temeljem programskog natjeËaja, 258 tisuÊa kuna. Kako isti portal djeluje u Bosni i Hercegovini i Srbiji, tako i πira regija ima priliku plastiËno se uvjeriti o kriterijima kojima se rukovode zagrebaËki gradonaËelnik i njegovo povjerenstvo prilikom ocjene kvalitete sadræaja i iznosa kojim Êe ga podupirati iz javne blagajne za koju svi odvajamo dio novca. Kad brojeve promatramo iz tog kuta, odnosno proraËunske iznose za medije podijelimo s brojem stanovnika pojedine lokalne samouprave, ispada kako svoje medije najviπe plaÊaju graani Dubrovnika koji su u 2012. godini svaki odvojili 61 kunu, a najmanje oni u Krapinsko zagorskoj æupaniji koja po glavi stanovnika u medije ne ulaæe ni kunu. Ne treba, meutim, zaboraviti kako se podaci po æupanijama odnose samo na lokalne elektroniËke medije. Trendovi su jasni. Najviπe je iz proraËuna medijima isplatio Grad Zagreb, slijedi Karlovac koji subvencijama iz proraËuna podmiruje obaveze medija kojima je vlasnik, te Grad Osijek koji je, osim Glasu Slavonije, viπe od pola milijuna kuna temeljem javne nabave platio i za usluge Televizije Slavonije i Baranje. Na Ëetvrtom mjestu je Grad Dubrovnik koji je medijima u 2012. isplatio 2,6 milijuna kuna ako raËunamo i oglase DubrovaËke zraËne luke. Oglaπavanje kroz tisak Na petom je mjestu Grad Rijeka koji je, osim Kanala RI iz svojeg proraËuna, πto temeljem ugovora, πto javnim natjeËajem, veÊa ulaganja imao u dnevne novine Novi list. Dio ulaganja u nacionalne medije vidljiv je u elektronskoj javnoj nabavi pa je tako u oglaπavanje kroz tiskana izdanja EPH, πto izravno, a πto preko marketinπke agencije Europapress Holdinga 4Media, u 2012. uloæeno 2,2 milijuna kuna. Joπ jedno jako izdavaËko poduzeÊe, Styria, u svoja dva dnevna izdanja, VeËernji list i 24 sata, objavilo je oglasa u vrijednosti od 1,1 milijun proraËunskih kuna, koliko se moglo pronaÊi u registrima javne nabave. Novi list uspio je izvuÊi tek neπto viπe od pola milijuna kuna proraËunskih sredstava, najviπe od Grada Rijeke. Podaci o proraËunski financiranim oglasima na dvije komercijalne televizije s nacionalnom koncesijom zanemarivi su u odnosu na Ëinjenicu da najveÊi dio ukupnog ulaganja oglaπivaËa odlazi upravo televizijskom mediju. Prema podacima o javnoj nabavi, RTL je tako 2012. primio oko 790 tisuÊa kuna, a Nova TV 557 tisuÊa. Dio novca nacionalnim medijima iz proraËuna dolazi i posredstvom marketinπkih agencija, a koliko je iz registara javne nabave vidljivo, za 2012. godinu preko agencija je naruËeno medijskih usluga ukupne vrijednosti 5,2 milijuna kuna. Poslovanje s medijima posredstvom marketinπkih agencija najprisutnije je u Zadru. Zbrojimo li sve prikupljene iznose, uz 40 milijuna lokalnih samouprava, 16 milijuna iz dræavnog proraËuna i 36 milijuna iz Fonda za elektroniËke medije, graani Hrvatske u svoje su medije 2012. uloæili barem 92 milijuna kuna. To je tek malo viπe od ukupnog iznosa oglaπavanja na internet medijima koji su i 2012. bili na uvjerljivo zadnjem mjestu meu medijima kojima oglaπivaËi plaÊaju oglase. Ipak, to je i trideset puta viπe od onih 3 milijuna kuna koliko je Ministarstvo kulture lani razdijelilo na 14 neprofitnih medija s najveÊom pojedinaËnom uplatom od 400 tisuÊa kuna. Posljednje izmjene Zakona o elektroniËkim medijima koje su predvidjele da se dio sredstava Fonda za pluralizam takoer rezervira na neprofitne medije izazvala je buru reakcija. Najglasnije su bile dvije najjaËe udruge komercijalnih elektroniËkih medija, lokalnih radija okupljenih u HURINu, na Ëijem je Ëelu i danas Juraj HrvaËiÊ koji okuplja lokalne televizije na Ëelu s predsjednikom Denisom MikoliÊem, glavnim urednikom pulske TV Nove. U iπËekivanju medijske strategije Medijska strategija na kojoj radi Odjel za medije Ministarstva kulture, krπeÊi pritom sve rokove, u nekim je istupima ljudi iz Ministarstva dobila jasne naznake kako Êe dio proraËunskih sredstava za medije ubuduÊe biti rezerviran za one koji su registrirani kao neprofitne organizacije. Ministarstvo se oËigledno nada kako Êe na taj naËin sprijeËiti rasipanje namjenskog, proraËunskog novca na druge troπkove, poput reæija, dugovanja za poreze, doprinose i sliËno. Da se takve stvari dogaaju, potvrdila je poËetkom proπle godine zviædaËica Ivana LekπiÊ, nakon πto je na Hrvatskom radiju »azma odbila laæirati emisije kako bi pravdala sredstva Fonda koja su oËito bila uloæena u neke druge troπkove. Ako VEM, kao regulatorno tijelo koje na raspolaganju ima i struËnu sluæbu u vidu Agencije za elektroniËke medije, nije u stanju nadzirati sve programe koje sufinancira javnim novcem, teπko je oËekivati da Êe to Ëiniti peteroËlano povjerenstvo imenovano kako bi otvorilo ponude pristigle na natjeËaj ili pak gradonaËelnik, odnosno æupan osobno. TehniËki je najjednostavnije taj zadatak povjeriti Ministarstvu financija koje po sluæbenoj duænosti nadzire knjigovodstvo i neprofitnih druπtava koje zakon obavezuje da dobit ulaæu u temeljnu djelatnost, a ograniËava i osobna primanja zaposlenih u takvim organizacijama. NOVINAR BROJ 1-3/2014. 17 Financijski izvjeπtaji koji se u pravdanju sredstava Fonda moraju predati na kontrolu VEM-u i njegovoj Agenciji takoer su tek brojke na papiru, a prema svjedoËenju Ivane LekπiÊ i drugih njezinih kolega koji su izabrali ostati anonimni, honorare koje vlasnici medija prikazuju kao troπkove proizvodnje emisija, ljudi koji su na njima radili nikad nisu vidjeli na svojem raËunu. Niπta se ne ulaæe ni u produkciju emisija, zbog Ëega novinari malo kada uopÊe odlaze na teren, a o nekim podrobnijim istraæivanjima nema ni govora. UobiËajena je praksa da se subvencijama krpaju rupe i dugovanja navodno komercijalnih medija Ëiji opstanak ovisi o proraËunskim sredstvima. U prilog tome govori i podatak kako je veÊina komercijalnih nakladnika na koncu odluËila pristati na to da se za neprofitne medije u Fondu rezervira 6 posto umjesto 3 posto koliko su isprva predlagali. Tu su πirokogrudnost objasnili nuædom da se natjeËaj za subvencioniranje programa Ëim prije raspiπe dossier dossier NOVINAR BROJ 1-3/2014. 18 TOP 5 LOKALNIH SAMOUPRAVA S NAJVE∆IM IZDVAJANJEM ZA MEDIJE IZ PRORA»UNA LOKALNA SAMOUPRAVA ZAGREB ZG HOLDING MODEL IZNOS natjeËaj natjeËaj natjeËaj natjeËaj natjeËaj natjeËaj natjeËaj natjeËaj natjeËaj natjeËaj natjeËaj natjeËaj natjeËaj natjeËaj natjeËaj natjeËaj natjeËaj natjeËaj natjeËaj natjeËaj natjeËaj natjeËaj natjeËaj natjeËaj natjeËaj natjeËaj javna nabava javna nabava javna nabava javna nabava 205000 195000 190000 160000 145000 100000 95000 90000 90000 30000 30000 27000 27000 45000 45000 225000 155000 100000 2010000 2910000 1410000 1290000 1140000 1080000 1050000 1110000 1574800 467267 398125 323000 16717192 UKUPNO KARLOVAC UKUPNO ugovor ugovor ugovor ugovor ugovor subvencija ugovor subvencija ugovor 96145 100284 19625 10106 4750 1220000 156187 1305000 188023 3100120 MEDIJ BROJ EMISIJA/PRILOGA INDEX ZAGREBANCIJA POLITIKA PLUS TJEDNO.HR DALJE JAVNO NOVI-ZAGREB.HR MOJZAGREB.INFO URBANCULT.HR TJEDNO.HR POLITIKA PLUS MOJZAGREB.INFO NOVI-ZAGREB.HR INDEX DALJE OTV NET RADIO 101 OTV Z1 NET ANTENA ZAGREB PLAVI 9 TOTALNI FM HIT FM RADIO KAJ ZAGREB.HR gradske vijesti gradske vijesti gradske vijesti gradske vijesti gradske vijesti gradske vijesti gradske vijesti gradske vijesti gradske vijesti gradske vijesti gradske vijesti gradske vijesti gradske vijesti gradske vijesti gradske vijesti 3 emisije 3 emisije 2 emisije 6 emisija 3 emisije 1 emisija 2 emisije 7 emisija 2 emisije 3 emisije 6 emisija sluæbeni glasnik oglasi oglasi oglasi BROJ STANOVNIKA CIJENA PO STANOVNIKU prijenosi sjednica i oglasi oglasi oglasi 1emisija i oglasi oglasi subvencija “1 emisija, prijenosi sjednica” subvencija oglasi BROJ STANOVNIKA CIJENA PO STANOVNIKU VE»ERNJI LIST 24 SATA KA VISION/ TV 4 RIJEKE VE»ERNJI LIST RADIO 047/TREND RADIO RADIO MREÆNICA KA-PORTAL HR RADIO KARLOVAC HR RADIO KARLOVAC KARLOVA»KI TJEDNIK KARLOVA»KI TJEDNIK AGENCIJA LOKALNA SAMOUPRAVA MODEL OSIJEK javna nabava javna nabava narudæbenica narudæbenica ugovor narudæbenica ugovor narudæbenica VODOVOD OSIJEK javna nabava UKUPNO DUBROVNIK MEDIJSKA MREÆA QUANTUM MEDIA IZNOS “800,000” 863254 41476 43436 71887 84043 5000 18672 787500 2715268 ugovor ugovor ugovor javna nabava/ugovor ugovor javna nabava/ugovor ugovor ugovor narudæbenica DU ZRA»NA LUKA javna nabava javna nabava javna nabava UKUPNO 685480 208280 89780 423369 57500 230120 243277 30000 31565 190906 150000 291250 2631527 RIJEKA 420972 120000 1637105 2178077 UKUPNO javna nabava ugovor ugovor MEDIJ TV SLAVONIJE I BARANJE/STV GLAS SLAVONIJE “GRADSKI RADIO 99,1” JANUS/RADIO PLUS HINA HRT GLAS SLAVONIJE NOVINAR BROJ 1-3/2014. 19 BROJ EMISIJA/PRILOGA AGENCIJA usluge informiranja usluge informiranja i oglasi usluge informiranja i troπkovi organiziranja priredbi usluge informiranja CLARITAS YPSILON manifestacija Zlatni cvijet Europe usluge informiranja BROJ STANOVNIKA CIJENA PO STANOVNIKU DUBROVA»KA TV RADIO RAGUSA PRO RADIO/RADIO LAUS DUBROVA»KI VJESNIK DU LIST TELE 5/GLAS GRADA FOTON usluge informiranja i snimanja i prijenosa sjednica usluge oglaπavanja usluge oglaπavanja i informiranja KENOVA SLOBODNA DALMACIJA TELE 5/GLAS GRADA TELE 5/GLAS GRADA DUBROVA»KI VJESNIK NOVI LIST NOVI LIST KANAL RI BROJ STANOVNIKA CIJENA PO STANOVNIKU 42615 61 kn oglasi prilog 4 emisije i prijenosi BROJ STANOVNIKA CIJENA PO STANOVNIKU 128624 16 kn NAPOMENA: Iznosi su navedeni bez decimala, neke lokalne samouprave dale su nam iznose s PDV-om, neke bez. 790017 18 kn 55705 55 kn 108048 25 kn dossier dossier NOVINAR BROJ 1-3/2014. 20 PRORA»UN MUP UKUPNO SVEUKUPNO PRORA»UN TOP 10 MEDIJA PREMA IZNOSU SREDSTAVA IZ PRORA»UNA 1. RADIJSKE MREÆE TOTALNI FM I EXPRES RADIO PRORA»UN MODEL TOTALNI FM RADIO SISAK SISAK javna nabava SISA»KO-MOSLAVA»KA ugovor DRÆAVNI ARHIV HR LUTRIJA MINISTARSTVO OBRANE BOROVO CRO OSIGURANJE UKUPNO RADIO VELIKA GORICA VELIKA GORICA ugovor ZAGREBA»KA ugovor MINISTARSTVO OBRANE UKUPNO TOTALNI FM ZAGREB natjeËaj CRO OSIGURANJE UKUPNO VANGA/TOTALNI FM PULA PULA javna nabava UKUPNO MORSKI ZVUK/TOTALNI FM SPLIT NOVI RADIO/TOTALNI FM –AKOVO CRO OSIGURANJE UKUPNO PRIMORSKI RADIO/TOTALNI FM RIJEKA I PRIMORJE MNISTARSTVO OBRANE UKUPNO MEA MEDIA/RADIO AKTIV EXPRES RADIO NOVI RADIO ZADAR HR L.UTRIJA NP PLITVI»KA JEZERA MUP PETROKEMIJA UKUPNO OTO»NI RADIO KORNATI NP KORNATI UKUPNO JANUS OSIJEK narudæbenica OSJE»KO-BARANJSKA narudæbenica CRO OSIGURANJE 15000 UKUPNO OBITELJSKI RADIO/ANTENA ZAGREB ZAGREB natjeËaj HR LUTRIJA MINISTARSTVO GOSPODARSTVA MINISTARSTVO GRADITELJSTVA UKUPNO MEDIA SERVIS MINISTARSTVO VANJSKIH I EU POSLOVA UKUPNO MULTIMEDIJSKI CENTAR GRUPA IZNOS FOND/BROJ EMISIJA 149928 60000 1187 3150 1168 4550 24200 244183 107418 kn/10 50062 231248 2376 283686 59428 kn/7 1080000 36818 1116818 59760 59760 1251169 1196304 5041731 14508 kn/2 63892 kn/10 1248 1248 41851 kn/6 2396 2396 43264 kn/6 956312 2183171 975377 48547 kn/6 28533 2568 10000 13260 54361 146200 kn/10 12250 12250 47152 kn/7 43436 5865 57432 kn/6 64301 UKUPNI PRIHODI 2012. 1907050 1324385 2544729 344021 1027442 1290000 79536 69903 46642 1486081 24730274 337443 337443 5914933 2. KANAL RI RIJEKA PRIMORSKO-GORANSKA MODEL ugovor subvencija narudæbenica MINISTARSTVO GOSPODARSTVA MINISTARSTVO GRADITELJSTVA MINISTARSTVO VANJSKIH I EU POSLOVA MUP UKUPNO SVEUKUPNO PRORA»UN 3. Z1 VELIKA GORICA ZAGREB JANAF MINISTARSTVO GRADITELJSTVA UKUPNO SVEUKUPNO PRORA»UN 4. OTV ZAGREB ugovor ugovor natjeËaj natjeËaj natjeËaj javna nabava NOVINAR BROJ 1-3/2014. 21 IZNOS 209421 209421 3871948 FOND/BROJ EMISIJA UKUPNI PRIHODI 2012. 586428 kn/66 16977110 66374008 1637105 “1,702,215” 80000 27000 9000 45756 30000 3531077 3531077 598748 kn/10 237341 kn/6 74250 28075 2910000 145680 30000 3188005 3188005 225000 2010000 211500 29836 45000 90000 63000 3750 68305 24125 2770516 2770516 836089 kn/16 7599634 330379 kn/5 249218 kn/5 579597 kn/10 10357729 606331 kn/8 646937 kn/10 SISAK HRVATSKA PO©TA JANAF MINISTARSTVO GOSPODARSTVA MINISTARSTVO GRADITELJSTVA CRO OSIGURANJE MINISTARSTVO VANJSKIH I EU POSLOVA MUP UKUPNO SVEUKUPNO PRORA»UN 1253268 kn/18 5. NET NEZAVISNA TELEVIZIJA MOSLAVINA ZAGREB natjeËaj 155000 905455 kn/11 natjeËaj 1410000 607289 kn/10 BJELOVAR ugovor 227827 BJELOVARSKO-BILOGORSKA javna nabava 143750 KRAPINSKO-ZAGORSKA narudæbenica 32250 SISA»KO-MOSLAVA»KA ugovor 325204 MINISTARSTVO GOSPODARSTVA 60000 MINISTARSTVO GRADITELJSTVA 40000 PETROKEMIJA 104000 CRO OSIGURANJE 58500 MINISTARSTVO VANJSKIH I EU POSLOVA 61346 MUP 25000 UKUPNO 2642877 SVEUKUPNO PRORA»UN 2642877 1512744 kn/21 6. SOUNDSET MREÆA/CRATIS RETIS CRATIS RETIS RADIO BROD STE»AJ, OTVORENA NOVA FIRMA SLAVONSKI BROD javna nabava 201045 104349 kn/10 BRODSKO-POSAVSKA narudæbenica 3894 CRO. OSIGURANJE 3847 HR. LUTRIJA 2450 PETROKEMIJA 7200 UKUPNO 218436 17125186 10732677 951168 NOVINAR BROJ 1-3/2014. 22 dossier dossier NOVINAR BROJ 1-3/2014. Piπe Toni GabriÊ PRORA»UN MODEL RADIO BROD INFORMIRANJE I MARKETING PORTO RE/RADIO POSTAJA GRADA KRALJEVICE RADIO TRSAT LUKA RIJEKA AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB MUP UKUPNO PLAVI 9 ZAGREB natjeËaj HR LUTRIJA JANAF UKUPNO SOUNDSET POÆEGA/MIROSLAV KRALJEVI∆ ORLJAVA UKUPNO SOUNDSET/CRATIS RETIS HRVATSKA PO©TA MINISTARSTVO VANJSKIH I EU POSLOVA UKUPNO SVEUKUPNO PRORA»UN 7. GLAS SLAVONIJE SLAVONSKI BROD javni nabava OSJE»KO-BARANJSKA ugovor OSIJEK javna nabava VODOVOD OSIJEK javna nabava DRÆAVNI ARHIV OSIJEK HR LUTRIJA UKUPNO SVEUKUPNO PRORA»UN 8. MEDIJSKA MREÆA/ZAGREB.HR ZAGREB javna nabava UKUPNO SVEUKUPNO PRORA»UN 9. RADIO KAJ ZAGREB natjeËaj KRAPINSKO-ZAGORSKA narudæbenica VARAÆDINSKA ugovor CRO OSIGURANJE HR LUTRIJA JANAF MINISTARSTVO OBRANE MINISTARSTVO VANJSKIH I EU POSLOVA MUP UKUPNO SVEUKUPNO PRORA»UN 10. VARAÆDINSKA TELEVIZIJA/VTV VARAÆDIN ugovor ME–IMURSKA ÆUPANIJA ugovor CRO OSIGIRANJE HEP MINISTARSTVO VANJSKIH I EU POSLOVA MINISTARSTVO GOSPODARSTVA MINISTARSTVO GRADITELJSTVA MUP UKUPNO SVEUKUPNO PRORA»UN IZNOS FOND/BROJ EMISIJA UKUPNI PRIHODI 2012. 15066 kn/2 20875 17220 4125 42220 37108 kn/4 1140000 25000 110071 1275071 42967 kn/4 1875 1875 178443 kn/9 491611 110208 601819 2139421 42983 172150 863254 787500 2539 17060 1885486 1885486 713045 1973157 1063669 377933 kn/29 10948517 15649556 141675 kn/7 31806 kn/2 173481 kn/9 37454000 1574800 1574800 1574800 1110000 25000 30000 24150 91070 12152 6920 33062 16337 1348691 1348691 225090 37884 62500 6300 175739 35750 30000 25000 598263 598263 3323899 117300 kn/7 UmijeÊe diplomatiquea Uzgaja li Ministarstvo kulture RH poseban odnos prema 117300 kn/7 4953185 896682 kn/10 608773 kn/10 1505455 kn/20 NAPOMENA: Iznosi su navedeni bez decimala, neke lokalne samouprave dale su nam iznose s PDV-om, neke bez. 4880630 zadruzi Kop Medija i njezinim Ëlanovima i Ëlanicama, i zaπto bi to uopÊe javnosti bilo zanimljivo? Kop Medija nakladnik je hrvatske franπize mjeseËnika Le Monde diplomatique koji u njezinu izdanju izlazi od poËetka 2013. godine. PoËetkom lipnja 2012. osnovalo ju je desetak novinara i civilnodruπtvenih aktivista, nakon Ëega je, u srpnju iste godine, upisana u registar zagrebaËkog TrgovaËkog suda kao druπtvo s ograniËenom odgovornoπÊu. Sredinom 2012. delegacija Kop Medije posjetila je ministricu Andreu Zlatar VioliÊ. Rezultat sastanka bilo je pismo koje je ministrica 15. lipnja uputila u Pariz, u srediπnjicu Le Monde diplomatiquea. Sadræaj toga pisma dobili smo legalnim putem od Ministarstva. Objavljujemo ga u cijelosti, u originalu, pod naslovom “Foreign Policy Topics”. Otvoreno je pitanje je li ministrica ovakvom susretljivoπÊu prema osnivaËima nove inicijative doπla do ruba dopuπtenog ili ga je prekoraËila. Nekoliko stvari tu je sporno. “The soon to be open call for proposals for granting uf a three-year financial suppport (2013-2015)” odnosi se na natjeËaj za Ëasopise koji su javna potreba u kulturi, a koji je bio raspisan u ljeto 2012. godine. Istina jest da, prema Pravilniku o utvrivanju programa javnih potreba u kulturi, koji je ministrica donijela neposredno prije njegova raspisivanja, u lipnju 2012. godine, ministrici pripada ovlast konaËnog odluËivanja o potporama; meutim, nekakva se procedura tu ipak mora poπtovati. A procedura koju odreuje taj pravilnik jest da kulturna vijeÊa i povjerenstva prethodno podnesu ministrici prijedlog odluke o financiranju s prijedlogom visine potpora, i to nakon “struËnog vrednovanja”. StruËno pak vrednovanje mora biti provedeno uz primjenu jedanaest kriterija koji su taksativno pobrojani u tom pravilniku. Prethodnim pismenim obvezivanjem pariπkom Le Monde diplomatiqueu i njegovoj hrvatskoj ispostavi, ministrica je prekoraËila proceduru koju je sama propisala i dovela je struËne vrednovatelje iz kulturnog vijeÊa pred gotov Ëin. A kao πto smo veÊ viπe puta pisali (1), javnosti su nedostupni zapisnici kulturnih vijeÊa, a struËni elaborati najËeπÊe ne postoje (koliko god propisi nalaæu kulturnim vijeÊima da ih izrauju). 23 NOVINAR BROJ 1-3/2014. 24 Primjer iz prakse Sporna je i tvrdnja iz ministriËina pisma da bitni program subjekta na koji se ono odnosi, a radi se o vanjskoj politici (“interes in the foreign policy topics”) potpuno udovoljava (“fully complies”) natjeËaju za javne potrebe u kulturi. Naime, pravilnik iz lipnja 2012. ovako definira taj natjeËaj: “Pravo podnoπenja programa na Poziv imaju samostalni umjetnici, umjetniËke organizacije, ustanove u kulturi, graani i udruge, pravne i fiziËke osobe koje obavljaju djelatnost u kulturi, te jedinice lokalne i podruËne / regionalne/ samouprave.” Iz ukupnog sadræaja Pravilnika i natjeËajne dokumentacije (2) proizlazi da se radi o kulturi primarno u smislu umjetnosti i kulturne politike, a ne o vanjskoj politici - πto se moæe utvrditi i iz analize dodijeljenih potpora od pokretanja toga natjeËaja do danas. Bitan dio obrazloæenja (3) Kulturnog vijeÊa za knjigu i nakladniπtvo, kojim nastoji izloæiti svoje kriterije vrednovanja pristiglih ponuda u natjeËaju za Ëasopise za 2013. godinu, glasio je: “Prijedlozi programa razmatraju se i prihvaÊaju na temelju detaljno obrazloæenog prijedloga i pripadajuÊe struËne dokumentacije. Potpora je usmjerena na Ëasopise i elektroniËke publikacije visoke kreativno-umjetniËke vrijednosti te visoke jeziËne i estetske razine, sadræajno profilirane, aktualne i recentne te one koji imaju opÊepriznato znaËenje. Prednost u uvrπtavanju u program sufinanciranja javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske imaju, dakle, Ëasopisi/elektroniËke publikacije koje se bave podruËjem kulture i umjetnosti.” (4) Dakle, moæemo reÊi da Le Monde diplomatique u najmanju ruku ne Izvjeπtaj o πestomjeseËnom radu Igor LasiÊ: “Priprema upitnika za novinare koja je podrazumijevala prikupljanje razliËitih sliËnih studija provedenih u Europi, ali i svijetu. Jedan od takvih je i studija Worlds of Journalism studies.” Andrea Milat: “Priprema upitnika za novinare koja je podrazumijevala prikupljanje razliËitih sliËnih studija provedenih u Europi, ali i svijetu. Jedan od takvih je i studija Worlds of Journalism studies. Pri pripremi upitnika konzultirali smo se s veÊim brojem hrvatskih novinara i mediologa, no istovremeno smo i suraivali s programerom koji radi na izradi upitnika. Takoer sam sudjelovala u prikupljanju adresa πto veÊeg broja novinara koji Êe sudjelovati u ispunjavanju upitnika. Za pripremu izvjeπtaja radila sam i na prikupljanju podataka o broju i sastavu, ali i strukturi razliËitih medijskih redakcija.” LasiÊ: “Priprema upitnika podrazumijevala je konzultacije s veÊim brojem hrvatskih mediologa i mediologinja, novinarki i novinara, ali i savjetovanje s programerom koji upitnik izrauje. Priprema upitnika takoer je podrazumijevala prikupljanje podataka o medijima u Hrvatskoj, njihovim redakcijama, te izradu istih na naËin koji najbolje odgovara potrebama naπeg izvjeπtaja.” Milat: “Samostalno sam prikupljala podataka potrebne za dio izvjeπtaja koji se tiËe komercijalnih i nezavisnih medija, odnosno takozvanog treÊeg sektora.” LasiÊ: “Dio rada na izvjeπtaju koji samostalno obavljam tiËe se onog dijela izvjeπtaja koji se bavi javnim medijima, odnosno HRT-om i Hinom te nedavno ugaπenim Vjesnikom. Javni mediji obuhvaÊaju i dossier dossier “udovoljava u potpunosti” svrsi natjeËaja za javne potrebe u kulturi, veÊ da je u njega pomalo na silu uguran. No, ipak, Ëasopis je na tom natjeËaju osvojio jednu od glavnih premija (5) u iznosu od 300.000 kuna, gotovo pet puta viπe od prosjeËne donacije, koja je iznosila 61.186 kuna. Ministrica je u intervjuu HTV-u, 7. svibnja 2013., izjavila da je potpisala joπ desetak sliËnih pisama namjere s drugim subjektima za potrebe inozemne suradnje; ta druga pisma dosad nismo uspjeli dobiti iz Ministarstva, mada smo ih traæili. Potpisala ili ne potpisala - bitno je da ni Zakon o kulturnim vijeÊima ni Pravilnik o javnim potrebama u kulturi ne predvia moguÊnost takve ministriËine intervencije u natjeËajnu proceduru, pa tako ni uvjete ili kriterije pod kojima bi ona bila moguÊa i dopustiva. Kop Medija javlja se kao sporan subjekt joπ jednog natjeËaja, onog za financiranje neprofitnih medija i novinarskih radova u neprofitnim medijima (6) koji je Ministarstvo kulture raspisalo (nakon neobjaπnjenog viπemjeseËnog otezanja) u srpnju 2013. godine. Taj natjeËaj sastojao se od dva dijela. Prvi dio, za bespovratne potpore neprofitnim medijima, bio je okonËan u rujnu, tako da su odabrani neprofitni mediji veÊ u listopadu poËeli koristiti dodijeljena im sredstva - ukupno neπto manje od tri milijuna kuna. Drugi dio natjeËaja, za novinarske radove u neprofitnim medijima, koji je ukljuËivao i javno licitiranje novinarskim temama (tzv. public commissioning) protegnuo se do duboko u prosinac, tako da su novinari kojima su odobrena sredstva - ukupno oko 250.000 kuna zapoËeli svoje radnje pisati iza Nove godine. niz lokalnih medija u kojima jedinica samouprave ima manji ili veÊi vlasniËki udio.” Milat: “Priprema upitnika obuhvaÊa izradu agregatora financijskih pokazatelja o poslovanju medija.” LasiÊ: “Priprema upitnika obuhvaÊa i izradu agregatora financijskih pokazatelja o poslovanju medija.” Milat: “Priprema Izvjeπtaja obuhvaÊa i pripremu upitnika za strukturirane intervjue s medijskim djelatnicima.” LasiÊ: “Priprema Izvjeπtaja sastoji se takoer i od pripreme upitnika za strukturirane intervjue s medijskim djelatnicima.” Milat: “Uz navedene aktivnosti, sudjelovala sam na nizu sastanaka s drugim suradnicima na Izvjeπtaju i sastancima skupine za izradu Izvjeπtaja koji su se odræavali svakog ponedjeljka, srijede i petka od 15 do 18 sati.” LasiÊ: “Uz navedene aktivnosti, sudjelovao sam na nizu sastanaka vezanih za rad na Izvjeπtaju zajedno sa suradnicima Milanom F. ÆivkoviÊem, Borisom Postnikovim i Andreom Milat koji su se odræavali svakog ponedjeljka, srijede i petka od 15 do 18 sati.” http://h-alter.org/vijesti/kultura/bureaucracy-in-the-mk1. http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=79002. http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=85283. http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=85284. http://www.min-kulture.hr/default.aspx?ID=91475. http://www.mfin.hr/hr/neprofitno-racunovodstvo6. 7. Ovaj tekst je pisan prije objavljivanja njezina nacrta, op. a Na sluæbenim stranicama Ministarstva kulture bili su objavljeni jedinstveni osnovni kriteriji i propozicije za oba dijela natjeËaja. Nametnulo se sljedeÊe pitanje: Moæe li zadruga koja nije zavedena u Registar neprofitnih organizacija pri Ministarstvu financija, kao πto Kop Medija nije zavedena, sudjelovati u natjeËaju kao nakladnik neprofitnog medija? “BuduÊi da se ne mogu sve neprofitne organizacije upisati u RNO, potvrdu o upisu u Registar neprofitnih organizacija ne prilaæu svi. U Uputama za prijavitelje navedeno je da se na natjeËaj prijaviti mogu neprofitni proizvoaËi medijskog sadræaja koji predoËe izvadak o upisu u odgovarajuÊi registar (Upute za prijavitelje (2.2.1.; 3.1.). Kada se radi konkretno o neprofitnoj zadruzi, ista, da bi se prijavila na predmetni natjeËaj, mora biti upisana u Registar neprofitnih organizacija”, glasio je odgovor nadleæne sluæbenice Ministarstva kulture koji smo e-mailom dobili 22. srpnja, nakon πto smo na sluæenu adresu otvorenu za potrebe natjeËaja uputili navedeno pitanje. Situaciju koja je nastala mogli bismo nazvati u najmanju ruku intrigantnom: Kop Medija nije se prijavila na prvi dio natjeËaja, onaj za bespovratne potpore neprofitnim medijima (Ëiji je rok za prijavu trajao do 29. srpnja odnosno 4. rujna), ali se javila na njegov drugi dio, za novinarske radove u neprofitnim medijima (Ëiji je rok za prijavu trajao do 1. listopada). Ministarstvo je ocijenilo da zadruga zadovoljava formalne kriterije i uputilo prijavljeni novinarski rad u public commissioning, meutim on na kraju nije prikupio dovoljno glasova graana za ostvarivanje tromjeseËne potpore. Je li se moæda u meuvremenu, izmeu deadlinea prvog i drugog dijela natjeËaja, Kop Medija upisala u Registar neprofitnih organizacija? Nije. “Na naπ zahtjev, zadruga Kop Medija nam je dostavila izvadak iz Pravila zadruge u kojima se ta zadruga odreuje kao neprofitna”, odgovorila je 25. studenog na naπe pitanje glasnogovornica Ministarstva kulture Nataπa Petrinjak, citirajuÊi taj izvadak: “Viπak prihoda utvren godiπnjim obraËunom nakon pokriÊa manjkova prenesenih iz prijaπnjih razdoblja, zadruga prenosi u sljedeÊu godinu. Eventualni viπak prihoda zadruga mora koristiti za unapreenje i razvoj vlastitog rada.” Ministarstvo kulture preuzelo je, dakle, na sebe ingerencije Ministarstva financija i krenulo samostalno odluËivati o tome koja organizacija jest, a koja nije neprofitna. Od Ministarstva financija dobili smo, naime, 6. prosinca nedvosmislen pismeni odgovor: “Ako zadruga nije upisana u Registar neprofitnih organizacija, ne moæe voditi raËunovodstvo i sastavljati financijske izvjeπtaje sukladno odredbama Uredbe o raËunovodstvu neprofitnih organizacija (7). Upis u Registar provodi Ministarstvo financija.” Glasnogovornica Petrinjak potrudila nam se opπirno obrazloæiti promijenjeni stav Ministarstva, a dijelove toga obrazloæenja citiramo u okviru pod naslovom “Registar nije vaæan”. No, Ministarstvu kulture bolje bi bilo da se nije petljalo u ingerencije LiniÊeva ministarstva jer taj je posao obavilo loπe. NOVINAR BROJ 1-3/2014. 25 Prvo, upravo je nevjerojatno da Upute za prijavitelje, objavljene u sklopu poziva na natjeËaj, na sluæbenim stranicama Ministarstva kulture, u Ministarstvu smatraju nesluæbenim dokumentom, k tome - dokumentom s “tvorniËkom greπkom”. Drugo, Zakon o elektroniËkim medijima nije moguÊe primijeniti na Le Monde diplomatique jer radi se primarno o tisku, a ne o elektroniËkom mediju. TreÊe, ako bi se u LMD-ovu sluËaju Ëak i moglo primijeniti ZEM, valjalo bi precizno citirati njegove odredbe. U Ëlanku 48. toga zakona, na koji se poziva glasnogovornica Ministarstva, navedene su, uz “obrazovne i manjinske ustanove, studentske udruge, πkolske udruge te udruge graana i druge nevladine udruge s pravnom osobnoπÊu”, eksplicitno i - “neprofitne zadruge”! A glasnogovornica ih, citirajuÊi tu odredbu, propuπta spomenuti, mada upravo o njima priËa govori. Dakle, ZEM u Ëlanku 48. podrazumijeva da npr. Fakultet politiËkih znanosti, kao obrazovna ustanova, bude nakladnik neprofitnog Radija Student, ali da bi zdruga bila nakladnik neprofitnog medija, morala bi biti ne bilo kakva, veÊ - “neprofitna zadruga”. Drugim rijeËima, morala bi kao takva biti zavedena u Registru neprofitnih organizacija. »etvrto, glasnogovornica, citirajuÊi ZEM, zakljuËuje da neprofitni nakladnici “dobit smiju koristiti samo za unapreenje i razvoj vlastite djelatnosti”, πto znaËi da sav eventualni viπak prihoda u odnosu na rashode mora biti utroπen za “zadovoljavanje informativnih, obrazovnih, znanstvenih, struËnih, umjetniËkih i kulturnih komunikacijskih potreba javnosti”. Pravila zadruge usvojena na skupπtini Kop Medije od 22. srpnja 3013. doista navode, u Ëlanku 94. i 95., ono πto tvrdi glasnogovornica Ministarstva kulture, to jest da “eventualni viπak prihoda zadruga mora koristiti za unapreenje i razvoj vlastitog rada”. Ali ipak, glasnogovornica je propustila citirati nastavak Ëlanka 95. Pravila zadruge Kop Medija, u kojem je zapisano: “Nakon izdvajanja iz prethodnog stavka…” (tj. za unapreenje i razvoj vlastitog rada, op. a.) “…Skupπtina moæe odluËiti da se preostali dio viπka prihoda moæe koristiti za upis dodatnih uloga Ëlanova zadruge (…), za isplatu Ëlanovima zadruge i radnicima zadruge ili za druge namjene utvrene odlukom Skupπtine.” Dakle, Kop Medija svojim Pravilima zadruge ne predvia da se “dobit smije koristiti samo za unapreenje i razvoj vlastite djelatnosti, πto znaËi da sav eventualni viπak prihoda mora biti utroπen za zadovoljavanje (…) komunikacijskih potreba javnosti”, kako u Ministarstvu kulture tumaËe kategoriju neprofitnosti; Kop Medija, vidimo, moæe manji dio viπka prihoda uloæiti u unapreenje rada, a ostalo u druge namjene, na sreÊu i veselje zadrugara i ostalih radnika. Peto, Kop Medija je, sudeÊi prema Pravilima zadruge usvojenim 2. lipnja 2012. godine, registrirana, uz nakladniËke, i za razliËite druge djelatnosti: “Istraæivanje træiπta i ispitivanje javnog mnijenja, promidæba (reklama i propaganda), savjetovanje u vezi s poslovanjem i upravljanjem, kupnja i prodaja robe, obavljanje trgovaËkog posredovanja na domaÊem i inozemnom træiπtu, djelatnost javnog cestovnog Foreign Policy Topics Letter of Intent. Dear Ms Robert, I support the plan to start the Croatian edition of the Le Monde diplomatique, which I was recently introduced to by the initiators of MediaCoop co-operative Andrea Milat, Stipe Curkovic and Rade Dragojevic. The plan fully complies with the criteria of the soon to be open call for proposals for granting uf a three-year financial suppport (20132015) by the Ministry of Culture, as well as with our political priorities. Unfortunately, the Croatian dominantly private newspaper publishing has for a long time lost its interes in the foreign policy topics, which makes LMD a significant contribution to the pluralism of the media content. Having in mind that diversity of political oppinions in the media too often hinges on the activist enthusiasm of precarious publishing projects, it is of great importance to ensure a stable public support for the long-term publication of LMD’s Croatian edition. Finally, the co-operative initiative is especially welcome in terms of fostering the pluralism of media owenship. I am looking forward to the first edition and whish you and Media Coop many readers and a longlived publishing of the Croatian language edition of the Le Monde diplomatique. Minister of Culture, Andrea Zlatar VioliÊ” NOVINAR BROJ 1-3/2014. 26 prijevoza putnika i tereta u domaÊem i meunarodnom prometu” (Ël. 3. Pravila zadruge). Pravila su na iduÊoj skupπtini, 22. srpnja 2013. reducirana, pa su izbrisane pojedine djelatnosti, ali su ostale “promidæba (reklama i propaganda), kupnja i prodaja robe” i “obavljanje trgovaËkog posredovanja na domaÊem i inozemnom træiπtu”. Proizlazi da, Ëak i kad bi skupπtina te zadruge odluËila sav viπak prihoda uloæiti u unapreenje rada - to joπ uvijek ne bi nuæno znaËilo da se (sav) viπak prihoda ulaæe u “komunikacijske potrebe javnosti”, kako bi htjeli u Ministarstvu kulture, nego bi se, recimo, moglo ulagati u “reklamu i propagandu” ili “kupnju i prodaju robe”. ©esto, prema Zakonu o elektroniËkim medijima, na koji se pozivaju u Ministarstvu kulture, tijelo vlasti zaduæeno za provoenje toga zakona je Agencija za elektroniËke medije. ©to u njoj kaæu o utvrivanju neprofitnosti zadruga medijskih nakladnika? “Odredbama ZEM-a kao ni Pravilnika u upisniku pruæatelja medijskih usluga, elektroniËkih publikacija i neprofitnih proizvoaËa audiovizualnog i/ili radijskog programa (…) nije kao uvjet odreeno da neprofitne zadruge kao neprofitni pruæatelji medijskih usluga moraju biti upisane u Registar neprofitnih organizacija. Meutim, kako i sami navodite da je upis u navedeni registar uvjet da bi neprofitna zadruga mogla voditi odgovarajuÊe neprofitno raËunovodstvo, podrazumijeva se da Êe subjekt koji se naziva neprofitnom zadrugom biti upisan u Registar neprofitnih organizacija”, stoji u dopisu koji nam je 28. sijeËnja 2014. uputio ravnatelj Agencije na odlasku Zdenko Ljevak. Ni s tog aspekta, dakle ne dræi vodu stav Ministarstva da ono moæe/smije, letimiËnim uvidom u temeljni dokument nekog subjekta, utvrditi je li on neprofitan ili nije. Premda Kop Medija na kraju nije dobila novac, πteta koja je napravljena sastoji se u proizvoenju stanja pravne dossier dossier nesigurnosti, pri Ëemu nadleæno tijelo vlasti jedne te iste regule tumaËi od prilike do prilike, kako nekom odgovara, i to neovlaπteno. A pravna nesigurnost definitivno nije okoliπ u kojem mogu cvasti graanske, pa ni novinarske slobode. No dobro, πto je sve moglo dovesti do promjene stava Ministarstva kulture od 22. srpnja, kada je tvrdilo kako zadruga, da bi se prijavila na natjeËaj za neprofitne medije, mora biti upisana u RNO, do 25. studenog, kada je okrenulo ploËu i poËelo tvrditi da to nije nuæan uvjet? Ministarstvo kulture je 1. sijeËnja 2013. angaæiralo dvoje osnivaËa Kop Medije za izradu istraæivanja, tzv. nacionalnog izvjeπtaja o medijima, koje je viπe puta sluæbeno spomenuto kao bitna pretpostavka za izradu dugo oËekivane medijske strategije. Zaπto je angaæiralo baπ njih? “U radu na izvjeπtaju angaæirani su i vanjski suradnici Igor LasiÊ i Andrea Milat s kojima je odnos reguliran ugovorima o autorskom djelu, a koje moæete dobiti na uvid (…). UredniËki odabir vanjskih suradnika proizlazi iz potrebe da u izradi izvjeπtaja sudjeluju i medijski radnici - novinari koji, uz poznavanje medijske problematike i medioloπke refleksije, posjeduju i neposredno iskustvo u medijskoj proizvodnji”, stoji u dopisu koji nam je 28. studenoga uputila glasnogovornica Ministarstva kulture. Na naπe naknadno pitanje upuÊeno 4. prosinca, kako to da se Ministarstvo, meu stotinama novinara koji zadovoljavaju navedene kriterije odluËilo upravo za ovo dvoje - odgovoreno nam je 6. veljaËe ove godine, da Zakon o javnoj nabavi u ovakvom sluËaju ne propisuje raspisivanje javnog natjeËaja. Dobili smo ipak, legalnim putem, izvjeπtaj o radu koji su LasiÊ i Milat uputili Ministarstvu poËetkom lipnja, nakon πest mjeseci rada. Citiramo ga u cijelosti, u okviru pod naslovom “Izvjeπtaj o πestomjeseËnom radu”. NOVINAR BROJ 1-3/2014. 27 Registar nije vaæan Glasnogovornica Nataπa Perinjak: “(Iz regula natjeËaja), pretpostavljamo, jasno proizlazi da se u ovom Programu, kao i u komplementarnom Programu dodjele bespovratnih sredstava neprofitnim medijima - uz pravne osobe koje u taj registar nisu upisane, poput neprofitne zadruge Kop Medija, osnivaËa novina Le Monde diplomatique ili Fakulteta politiËkih znanosti, osnivaËa Radija Student, na Ëiju se inicijativu i odustalo od ranije intencije da se neprofitnost medija definira upisom u Registar neprofitnih organizacija (ispriËavamo se πto tu proπirenu definiciju nismo proveli i u - iako nesluæbenom - na stranicama Ministarstva kulture objavljenom eksplanatornom dokumentu o ciljevima, pravilima i kriterijima programa koji potpisnik citira). Uæa definicija neprofitnih medija putem upisa u RNO, iako dovoljno jednostavna da bi omoguÊila efikasnu primjenu, imala bi za nedostatak suæavanje kruga moguÊih prijavitelja. Zato je primijenjena definicija neprofitnih medija koja se oslanja na Zakon o elektroniËkim medijima.) Tamo se (…) u Ëlanku 48. neprofitni mediji odreuju bez oslonca na Registar neprofitnih organizacija. (…) U Zakonu o elektroniËkim medijima odreeno je da neprofitni mediji mogu biti ‘obrazovne i manjinske ustanove, studentske udruge, πkolske udruge te udruge graana i druge nevladine udruge s pravnom osobnoπÊu’ (…), a ‘dobit smiju koristiti samo za unapreenje i razvoj vlastite djelatnosti’, πto znaËi da sav eventualni viπak prihoda u odnosu na rashode mora biti utroπen za ‘zadovoljavanje informativnih, obrazovnih, znanstvenih, struËnih, umjetniËkih i kulturnih’ komunikacijskih potreba javnosti.” Daleko vaænije od pitanja tko je od koga prepisao taj polugodiπnji izvjeπtaj, za naπu temu jest Ëinjenica da je ovo dvoje vanjskih suradnika angaæirano bez ikakva natjeËaja, da Milat pritom nema gotovo nikakvog novinarskog iskustva, a LasiÊ nema formalno obrazovanje koje bi ukljuËivalo znanje iz metodologije znanstveno-istraæivaËkog rada. »ak i ako ne postoje formalne obaveze raspisivanja natjeËaja za obavljanje ovoga posla, Ministarstvo ga je, zbog osjetljivosti teme i odgovornosti prema novinarima koje je istodobno bilo pozvalo da se ukljuËe u radne grupe za kreiranje medijske politike, moralo raspisati. Iz izvjeπtaja se Ëita da je bilo devet sati tjednog sastanËenja s odgovornima iz Odjela za medije kroz Ëitavo polugodiπnje razdoblje, a nemamo informaciju o tome jesu li se razmatranja medijskih politika produljila istim intenzitetom i na drugo polugodiπte - u svakom sluËaju, bilo je vremena za razgovor o svemu. Vratimo se opet na uvodno pitanje: Uzgaja li Ministarstvo kulture RH poseban odnos prema zadruzi Kop Medija i njezinim Ëlanovima? Odgovor glasi: da, posebnom odnosu ime je privilegiranje. Prijeimo sada na drugo uvodno pitanje: Zaπto bi to uopÊe bila stvar od javnog interesa? ©to znaËi 300.000 kuna donacije nekom mediju, Ëiju kvalitetu uopÊe ne æelimo ovdje propitivati, u zemlji u kojoj deseci milijuna kuna propadaju u crnu rupu korupcije u sferi graevinarstva, energetike, eksport-importa i financija? ©to znaËi seciranje podzakonskih akata u zemlji u kojoj, u stvarima koje se predstavljaju kao teme od prvorazrednog nacionalnog interesa, dva suda u tri dana donose dijametralno suprotne presude? Nudimo nekoliko razloga zaπto smatramo da privilegiranje Kop Medije ipak jest “tema”. Prvo, kako veÊ dvije godine sluπamo iz sluæbenih ili polusluæbenih kanala, jedno od bitnih polaziπta strategije medijske politike (8) bit Êe da se javni interes u medijima financira javnim sredstvima. Nije potrebno posebno dokazivati da Êe to biti zaista moguÊe samo pod uvjetom strogog nadzora svakog oblika zloporabe neformalnih veza na relaciji donatori javnih sredstava - medijski nakladnici. Drugo, vidljiva je ideoloπka bliskost pripadnika Kop Medije i pojedinih djelatnika Odjela za medije Ministarstva kulture. Doista se radi o lijevim politiËkim stremljenjima, Ëiji je vaæan element, najgrublje reËeno, zalaganje za daleko aktivniju ulogu dræave na planu zaπtite javnog dobra, pa tako i (“odgovornog”) novinarstva i medija. Uporaba dræavnih mehanizama radi pribavljanja koristi, pa makar i s ciljem realizacije projekta koji bi imao javno opravdanje, moæe na dulji rok izazvati odij javnosti prema dræavnoj regulaciji. Ona pokazuje joπ neπto - zabludu da kapilarna korupcija pripada samo diluvijalnom dijelu hrvatskoga puka. Od nje nisu cijepljeni ni pripadnici njegova “progresivnog”, paËe lijevog dijela, πto se ne moæe opravdavati iskljuËivo “objektivnim razlozima”, poput strukturnih karakteristika perifernog kapitalizma. TreÊe, taj odij veÊ je poËetkom proπle godine doπao do izraæaja, u dijelu novinara koje je Ministarstvo okupilo u radne grupe radi raspravljanja mjera medijske politike. Kad se vidjelo da Ministarstvo neke od njih privilegira, izbila je svaa, grupe su se raspale i nastala je dosta velika πteta. »etvrto, radi se o kredibilnosti novinara. Javno financiranje medija moguÊe je pod uvjetom javnog deklariranja nezavisnosti i prava na iznoπenje kritiËkog stava novinara i redakcija od strane nosilaca vlasti, ali i odbacivanja konformizma i prihvaÊanja neËasnih ponuda od strane novinara i redakcija. Novinari glasila dotiranih javnim sredstvima, da bi uopÊe mogli opstati kao novinari, ne smiju se prema svojim donatorima odnositi analogno naËinu na koji vlasnici medijskih korporacija od djelatnika s njihovih platnih lista traæe da se ponaπaju prema svojim omiljenim tajkunima. Neprozirnost natjeËaja, nepoπtivanje procedura, nejasni propisi, mutni odnosi izmeu vlasti i nakladnika - garantiraju da od novinara koji su u to upetljani, u Kop Mediji ili bilo gdje drugdje, neÊemo tako skoro moÊi proËitati kritiËki tekst o vladajuÊoj garnituri koja ih privilegira, osim moæda poneki laænjak NOVINAR BROJ 1-3/2014. 28 Savjet za nacionalne manjine RH financira ukupno 54 manjinska tiskana medija razne dinamike izlaæenja, od dnevnika do tromjeseËnika ili polugodiπnjaka, koje izdaje 17 manjina. Od toga izlazi 12 djeËjih novina koje izdaje osam nacionalnih manjina. U 2013. godini 47 posto svih sredstava Savjeta, oko 38 milijuna kuna, otiπlo je na financiranje tih novina Piπe Milan Cimeπa dossier dossier Manjinsko informiranje i manjinski mediji u RH Za pluralizam i demokraciju Kaæe se da se demokracija temelji na trodiobi vlasti, na zakonodavnu, izvrπnu i sudsku, ali se istovremeno tvrdi da su Ëetvrti stup demokracije informiranje odnosno mediji, kao svojevrsni korektivni faktor. U tom smislu, a posebno u viπenacionalnim zajednicama i dræavama, jer gotovo da i nema nacionalno homogenih dræava, na znaËaju dobivaju mediji nacionalnih i narodnih manjina. Hrvatska u tome nije izuzetak i svoju je zakonsku regulativu uredila, kako Ustavom tako i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i ostalim prateÊim zakonima. Meutim i naæalost, kod nas su teorija i praksa u kontinuiranom raskoraku, a kako je dræava veÊ πest-sedam godina u dubokoj ekonomskoj krizi, kao veliki problem nametnulo se financiranje manjinskih medija. Uglavnom tiskanih jer nacionalne manjine u Hrvatskoj uglavnom nemaju vlastitih elektronskih medija. Tu bi funkciju trebali, po teoriji, preuzeti javni mediji od razine dræave do opÊine, ali ni tu stvari ne πtimaju jer javni mediji uglavnom ne ispunjavaju svoju zakonsku obavezu, na primjer HTV, ali im se zbog toga svejedno niπta ne dogaa. Kakvo je, dakle, stanje na hrvatskoj manjinskoj medijskoj sceni? Prije svega - informiranje “Savjet za nacionalne manjine RH financira ukupno 54 manjinska tiskana medija razne dinamike izlaæenja, od dnevnika do tromjeseËnika ili polugodiπnjaka koje izdaje 17 manjina. Od toga izlazi 12 djeËjih novina koje izdaje osam nacionalnih manjina. U 2013. godini 47 posto svih sredstava Savjeta, oko 38 milijuna kuna, otiπlo je na financiranje tih novina. Mi u potpunosti nismo zadovoljni onim πto izlazi, ali se ipak nismo mijeπali u ureivaËku politiku. Funkcija tih medija moralo bi biti informiranje pripadnika manjina unutar sebe kao i informiranje veÊine o dogaajima u odreenoj nacionalnoj manjini. Ne smije se raditi o svojevrsnoj propagandi, Ëega je do sada dosta bilo, pa Êe Savjet organizirati razgovor sa svim urednicima tih novina. U apsolutnom iznosu sve novine su financirane s nepunih 18 milijuna kuna”, rekao je Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH. Zbog krize ove Êe godine na raspolaganju biti oko 35 milijuna kuna, dakle, desetak posto manje, dok Êe sam Savjet NOVINAR BROJ 1-3/2014. 29 za svoje potrebe dobiti 20 posto manje sredstava. Od svih medija tri su na “træiπtu” i mogu se naÊi na kioscima, ne da se zaradi, veÊ da se izie iz svojevrsnog geta, da se kaæe: eto, i mi izlazimo i dostupni smo svima. To su Panorama, La Voce del Popolo i Novosti. Tolnauer istiËe kvalitetu tih novina jer svrha nije da sami piπemo o sebi i da sami o sebi Ëitamo u svojim novinama. Novosti su tjednik Srpskog narodnog vijeÊa iz Zagreba i ove Êe godine, 17. prosinca, obiljeæiti 15 godina od izlaska prvog broja (17. prosinca 1999.). Zadnjeg dana veljaËe iziπao je 741. broj. “MoguÊe je da sam subjektivan, ali mislim da su Novosti danas jedan od najrespektabilnijih kritiËkih listova u Hrvatskoj, pa i πire. PolitiËki smo, ali i manjinski list, koji sustavno otvara prostor za neke sasvim drukËije poglede na naπu druπtvenu stvarnost, uz naglasak na manjinskoj problematici. No, cilj nam je stalno podizati kvalitetu novina u svakom smislu. Planiramo i pokretanje portala koji bi trebao biti neπto drukËiji u odnosu na postojeÊe news-portale”, rekao je Ivica –ikiÊ, glavni urednik Novosti. Vukovarski Radio Dunav osnovan je 1991. godine. Prati aktivnosti i problematiku nacionalnih manjina, iako nije registriran kao manjinski medij, nastojeÊi ukazati na njihov znaËaj u zajednici i pomoÊi u nadilaæenju problematike pa i moguÊih konfliktnih situacija, s obzirom na to da je rijeË o sredini koja je bila zahvaÊena ratom i koja je po joπ mnogoËemu specifiËna, pa tako i po poimanju nacionalnih manjina i njihovih prava i obaveza. “U 22 godine kontinuirano realiziramo emisije posveÊene nacionalnim manjinama koje su imale potporu brojnih meunarodnih, dræavnih i gradskih organizacija, nevladinih udruæenja, manjinskih vijeÊa i institucija, matiËnih dræava pojedinih nacionalnih manjina kao i Fonda za pluralizam koji djeluje pri Agenciji za elektroniËke medije. Emitiramo program na srpskom jeziku, a pripadnici manjinskih zajednica imaju moguÊnost putem razliËitih emisija promovirati svoj rad i djelovanje. Lokalni mediji kontinuirano prate rad manjinskih institucija, organizacija i udruæenja i pojedinaca i njihovu integraciju u druπtvo, suradnju s matiËnim zemljama te problematiku s kojom se suoËavaju u ostvarivanju svojih ljudskih i manjinskih prava. Upravo takvi, otvoreni lokalni mediji postaju s vremenom javni servis nacionalnim manjinama, a Ëesto njihova dobra suradnja rezultira i partnerstvom na pojedinim projektima zaπtite manjinskih prava. Takve Ëinjenice idu svakako u prilog vaænosti postojanja manjinskih medija, osobito elektronskih. Bez njih bi manjine nerijetko i dalje bile tretirane kao remetilaËki faktor u druπtvu, bez naglaska na njihova Ustavom i zakonima zajamËena prava”, istiËe Senka NedeljkoviÊ, glavna i odgovorna urednica vukovarskog Radio Dunava. Koliko se razumijemo? “Velika je vaænost i tiskanih i elektroniËkih medija. U tiskanim se vidi pismo, kako se piπu pojedine rijeËi, a u elektroniËkim medijima kako se stvarno govori. Ovo posebno vrijedi za nacionalne manjine joπ iz Jugoslavije, npr. Maare, Talijane, Nijemce, »ehe, Slovake, Ukrajince... dok su se NOVINAR BROJ 1-3/2014. 30 “Jezik i pismo juænoslavenski narodi u to vrijeme jako dobro razumjeli. U vrijeme tiskani su mediji osobito vaæni zbog pisma, osnovni su posljednje u Hrvatskoj gotovo proskribirane Êirilice, za Srbe, Makedonce, elementi Bugare, Ruse..., ali nije nikako dobro ni svekoliko inzistiranje identiteta svake i uveliËavanje razlika izmeu govornog i pisanog hrvatskog, manjinske srpskog, crnogorskog i boπnjaËko-bosanskog jezika. To je kao se inzistira na razlikama engleskog jezika koji se govori i zajednice i ako da piπe u Ujedinjenom Kraljevstvu, SAD-u, Kanadi, Australiji, oni ne dostaju, Novom Zelandu i joπ nekim dræavama u svijetu. Svi oni koji tada je osjeÊaj govore engleski vrlo se dobro razumiju i ne trebaju ni titlanje filmova, kao πto se i mi jako dobro pripadnosti kroz prevoditelja razumijemo, kada ne glumatamo.” svijest o “Jezik i pismo osnovni su elementi identiteta svake identitetu manjinske zajednice i ako oni ne dostaju, tada je osjeÊaj ugroæen, πto pripadnosti kroz svijest o identitetu ugroæen, πto neumitno do asimilacije nacionalnih manjina. Poticanjem i neumitno vodi vodi odræavanjem kulturne autonomije nacionalnih manjina do asimilacije kroz informiranje na jeziku i pismu manjinske zajednice, nacionalnih Ëuva se raznolikost i bogatstvo prostora i sredine u kojoj, manjina. zajedno s veÊinskim narodom, æive pripadnici nacionalnih kaæe Renata Trischler, izvrπna direktorica Poticanjem i manjina”, NjemaËko-narodnosne zajednice, Zemaljskog udruæenja odræavanjem Podunavskih ©vaba u Hrvatskoj iz Osijeka. Ona dodaje da je njemaËko-austrijska manjinska kulturne zajednica u specifiËnom poloæaju u odnosu na druge autonomije manjine jeru RH njena manjinska udruæenja nisu ni postojala nacionalnih do prije dvadesetak godina, a njemaËki jezik viπe nije manjina kroz materinji za oko 3000 pripadnika njemaËko-austrijske informiranje na manjine u RH, i to zbog povijesnih razloga i dogaaja nakon Zato je informiranje njemaËko-austrijske jeziku i pismu 1945.godine. manjinske zajednice u RH specifiËan projekt πto ga provodi manjinske njemaËka zajednica kroz izdavanje glasila Nijemaca i zajednice, Ëuva Austrijanaca “NjemaËka rijeË - Deutsches Wort”. se raznolikost i mjesta optimizmu bogatstvo Nema “Glasilo je dvojeziËno, na njemaËkom i hrvatskom jeziku, prostora i upravo zato πto pripadnici ne govore viπe njemaËkim kao sredine u kojoj, materinjim jezikom. Izdavanje takve revije vrlo je skupo zbog zajedno s potrebe struËnog prevoenja tekstova koji se objavljuju, a iz dræavnog proraËuna, osigurana putem Savjeta veÊinskim sredstava za nacionalne manjine RH, iz godine u godinu sve su manja, narodom, æive πto oteæava ionako nepovoljan poloæaj udruæenja nacionalnih pripadnici manjina u RH. Naæalost, za optimizam nema puno prostora svako smanjivanje sredstava nuæno za sobom povlaËi i nacionalnih jer smanjenje ukupnih prava nacionalnih manjina, πto si RH manjina”, kaæe kao Ëlanica EU nikako ne bi smjela dopustiti upravo zbog Renata Trischler visokih standarda koje si je kroz zakonodavni okvir postavila prije desetak-dvadesetak godina”, zakljuËuje Trischler. Usvajanjem Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, javni mediji na svim su razinama preuzeli obvezu informiranja pripadnika nacionalnih manjina, zapravo - dano je pravo pripadnicima manjina da na javnim medijima sami pripremaju i ureuju emisije kao i da objavljuju “svoje” tekstove u javnim tiskanim medijima. To se osobito odnosi na lokalne javne medije. Naæalost, u tom je smislu malo toga uËinjeno. dossier analiza “Manjinski su mediji vaæni jer su oni jedan od vaænih indikatora svakog demokratskog pluralistiËkog druπtva. Moramo propitivati i analizirati sadræajnu stranu, publiku do kojih ti magazini stiæu, te moguÊnosti da i pripadnicima veÊinskog naroda ti mediji budu bliæi. Hrvatska je dostigla vrlo visoke standarde upravo u omoguÊavanju pripadnicima svih nacionalnih manjina da na svojim jezicima i na svom pismu piπu o razliËitim temama koje smatraju relevantnima. Bilo bi dobro da se s njima upozna i veÊinsko stanovniπtvo, odnosno da veÊina zna da ti problemi joπ uvijek postoje i da nisu rijeπeni, poput pitanja povratka, vlasniπtva, obnove kuÊa i sliËno”, kaæe Gordana ViloviÊ, profesorica novinarstva na zagrebaËkom Fakultetu politiËkih znanosti. “Problem vidim u Ëinjenici”, dodaje prof. ViloviÊ, “da se odabirom tema u veÊem dijelu novina za manjine piπe u ´revijalnom tonu´, a da se ne otvaraju prava æivotna pitanja graana. ProblematiËno je i kada u okviru iste manjine postoji viπe udruæenja koje izdaju viπe novina, pa se onda to Ëesto koristi za meusobne obraËune i promicanje partikularnih interesa”, zakljuËuje prof. ViloviÊ. Prof. dr. sci. Stjepan MaloviÊ smatra da mediji nacionalnih manjina imaju veliku vaænost i ulogu i to u oËuvanju baπtine i kulturnog identiteta manjina kao i u njihovu informiranju. “»uvanje baπtine, jezika pa i pisma, kao πto je sluËaj s listom Novosti, koji se djelomice tiska i na Êirilici, jest ona bolja komponenta medija nacionalnih manjina. Ti mediji manjeviπe uspjeπno podsjeÊaju na obiËaje, noπnju i kulturnu specifiËnost koja odlikuje tu manjinu. Vrlo Ëesto se evociraju uspomene na znaËajne dogaaje i osobe koje su utjecale na æivot i obiËaje manjine. To omoguÊuje kontinuitet, mladi imaju moguÊnost nauËiti neπto o svom identitetu”, kaæe MaloviÊ. “No, informativna uloga medija za manjine znatno je loπija”, dodaje prof. MaloviÊ. Ne zbog kvalitete novinara, jer je bilo vrlo dobrih novinara koji su djelovali u medijima za manjine, veÊ zbog toga πto manjinski vlastodrπci æele samo pozitivne informacije o svojoj djelatnosti, koja se ipak najËeπÊe svodi na protokol ili izvjeπtavanje o redovnim i posve, za javnost, nevaænim sjednicama raznih tijela manjinske zajednice, smatra MaloviÊ. “Kritika je gotovo nezamisliva, osim ako nije u pitanju neki obraËun u redovima manjinskih djelatnika. A to nije novinarstvo. Onog dana kada mediji manjina budu kritiËki pisalo o Ëelnim ljudima i politiËkim ili druπtvenim organizacijama neke manjine, moÊi Êemo reÊi da su to mediji u pravom smislu rijeËi. Do tada, to su mediji koji promoviraju, u informativnom smislu, samo stavove vladajuÊe strukture neke manjine”, smatra MaloviÊ. Iz svega bismo mogli zakljuËiti da su manjinski mediji nuæni za oËuvanje tradicije i informiranje manjina kako unutar sebe, tako i informiranja veÊine o dogaajima u pojedinoj manjini. Kada je kvaliteta u pitanju, moæe se zakljuËiti da su manjinski mediji zapravo slika i prilika opÊeg stanja u hrvatskom novinarstvu i medijskom prostoru, gdje se unatrag Ëetvrt stoljeÊa radi po principu: veæi konja gdje ti gazda kaæe NOVINAR BROJ 1-3/2014. Piπe Æivko Gruden Tko je pljaËkao i opljaËkao Hrvatsku Pod naslovom “JosipoviÊ: Nadamo se da ime Titova trga nikad neÊe biti izmijenjeno”, rijeËki Novi list 19. sijeËnja, u vrhu treÊe stranice, na Ëetiri stupca, uz poveÊu fotografiju, donosi informaciju o obiljeæavanju 70. godiπnjice osnivanja Desetog korpusa “zagrebaËkog”. Uz nekoliko podataka o Desetom korpusu - da je prilikom osnivanja, 19. sijeËnja 1944. u Zagrebu, u njemu bilo oko 7500 boraca, na kraju rata viπe od 17.000, da je broj poginulih i ranjenih bio veÊi od 7000, Novi list daje nekoliko izvoda iz govora koji je na sveËanosti odræao hrvatski predsjednik Ivo JosipoviÊ, meu njima i onaj da u Zagrebu postoji trg Ëovjeka koji je vodio antifaπistiËku borbu i da se on nada da to ime nikada neÊe biti promijenjeno, za πto je, kako istiËe list, dobio veliki aplauz. Prisutnost predsjednika JosipoviÊa na ovoj sveËanosti novinari su iskoristili da mu postave pitanja o nekoliko tada aktualnih politiËkih i(li) medijskih tema, meu ostalim i o sluËaju njegove operacije oËnog kapka, koji je dospio na Povjerenstvo za sprjeËavanje sukoba interesa, pa JosipoviÊevi odgovori na ta pitanja Ëine pribliæno polovinu informacije Novog lista s te sveËanosti. Ni rijeËi, ni slova Dva velika hrvatska dnevna lista, koji izlaze u Zagrebu, a nakladom znatno nadmaπuju rijeËki Novi list, na prvi pogled uopÊe nisu imali informaciju o obiljeæavanju 70. obljetnice osnivanja Desetog korpusa “zagrebaËkog”. Kaæemo, na prvi pogled, jer je VeËernji list, 19. sijeËnja, u informaciji pod naslovom “Predsjednik o operaciji: Iskoristio sam svoje pravo da odaberem lijeËnika kojeg poznajem”, napisao da je predsjednik JosipoviÊ odgovore na novinarska pitanja o izruËenju PerkoviÊa i svojoj operaciji dao “nakon juËeraπnje sveËane akademije odræane u Zagrebu u povodu obiljeæavanja 70. obljetnice osnutka Desetog zagrebaËkog korpusa NOVHa”. ©toviπe, VeËernji je u toj informaciji o JosipoviÊevim odgovorima na novinarska pitanja, dao i fotografiju, doduπe vrlo malu, s mjesta na kojem su odgovori dati - snimku predsjednika JosipoviÊa i drugih visokih gostiju u prvome redu na sveËanosti sjeÊanja na Deseti korpus “zagrebaËki”. A Jutarnji? Kako 19. sijeËnja u opremi tekstova nigdje nije bilo Desetog korpusa, dali smo se u potragu za informacijom u vezi s JosipoviÊevom operacijom. Vrlo smo je lako naπli, pod naslovom: “JosipoviÊ o operaciji oka: Iskoristio sam pravo kao pacijent i uzeo lijeËnika kojem vjerujem”. Ali, nasuprot VeËernjaku, u informaciji o izjavi predsjednika JosipoviÊa u povodu njegove operacije - istovjetnoj onoj koja je toga dana bila objavljena u Novom i VeËernjem, u Jutarnjem listu nema napomene o tome gdje je, odnosno kojom prilikom, ta izjava dana. Drugim rijeËima, u Jutarnjem o Desetom korpusu, Ëak ni en passant, ni slova. »ovjek bi rekao da bi za dnevne listove 31 Pod naslovom “JosipoviÊ: Nadamo se da ime Titova trga nikad neÊe biti izmijenjeno”, rijeËki Novi list 19. sijeËnja, u vrhu treÊe stranice, na Ëetiri stupca, uz poveÊu fotografiju, donosi informaciju o obiljeæavanju 70. godiπnjice osnivanja Desetog korpusa “zagrebaËkog”. Prisutnost predsjednika JosipoviÊa na ovoj sveËanosti novinari su iskoristili da mu postave pitanja o nekoliko tada aktualnih politiËkih i(li) medijskih tema, meu ostalim i o sluËaju njegove operacije oËnog kapka, koja je dospjela na Povjerenstvo za sprjeËavanje sukoba interesa, pa JosipoviÊevi odgovori na ta pitanja Ëine pribliæno polovinu informacije Novog lista s te sveËanosti NOVINAR BROJ 1-3/2014. 32 analiza medijska scena Piπe Josip JagiÊ Potkraj sijeËnja koji izlaze u Zagrebu i u njemu se nemalim dijelom naklade izvjeπÊe ministra unutraπnjih poslova i πefa tajne policije u morala biti zanimljiva informacija o okrugloj SFRJ Aleksandra RankoviÊa iznesenog na Skupπtini u svi su hrvatski prodaju, obljetnici antifaπistiËke borbene formacije koja nosi ime Beogradu 1. veljaËe 1951.: ‘Kroz naπe zatvore izmeu 1945. i mediji prenijeli Zagreba, a joπ i viπe informacija o tome da je obiljeæavanju 1951. proπlo je 3.777.776 uhapπenika, a likvidirano je tvrdnju te obljetnice prisustvovao πef dræave i pritom odræao govor u 568.000’.” Dakle, ako kolumnist uglednog medija bez imalo predsjednika kojem se glasno i jasno zaloæio za nemijenjanje naziva rezervi i sumnji, kao posve vjerodostojnu, prenosi, reklo bi se, Trga marπala Tita, πto je u danaπnjim naπim svakome oËitu izmiπljotinu da je Jugoslavija u razdoblju HDZ-a Tomislava zagrebaËkog (ne)prilikama izjava koja ima itekakvu politiËku teæinu. poraÊa, izmeu 1945. i 1951., ubijala sto tisuÊa ljudi godiπnje, Karamarka, Uzgred, u listovima u kojima je Deseti korpus bio spominjan, πtoviπe, da se time na najviπem nivou i u sav glas hvalila, onda, izreËenu u njegov je naziv bio dosljedno pogreπan, tj. Deseti zagrebaËki doista, ni nad kakvim medijskim budalaπtinama ne treba πto bi znaËilo da je postojalo (bar) deset “zagrebaËkih odmahivati rukom. govoru u korpus, korpusa”; meutim od tada ukupno postojeÊih devetnaest Valpovu, da je partizanskih korpusa, samo je jedan, onaj Ëije su postrojbe Holokaust u Srebrenici? “SDP nasljednik bile dobrim dijelom sastavljene od zagrebaËkih deËkih i Piπe li se HOLOKAUST velikim ili malim poËetnim slovom? operirale u okolini Zagreba, nosio naziv “zagrebaËki”. Bio ListajuÊi naπe novine, zakljuËit Êemo - malim. ListajuÊi pak Saveza je to Deseti korpus “zagrebaËki”. literaturu, ozbiljnu, znanstvenu, kako naπu, hrvatsku, tako i komunista prevedenu, ostat Êemo u dilemi: u nekima od tih knjiga Hrvatske koji u Kako je Hrvatska bila opljaËkana HOLOKAUST se piπe iskljuËivo malim poËetnim slovom, u Potkraj sijeËnja svi su hrvatski mediji prenijeli tvrdnju drugima - iskljuËivo velikim poËetnim slovom. Ima li pritom 45 godina bivπeg sustava nije predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, izreËenu u govoru razlike u znaËenju rijeËi HOLOKAUST ovisno o tome piπe li se da je “SDP nasljednik Saveza komunista Hrvatske malim ili velikim slovom? I ima i nema: u knjigama u kojima samo pljaËkao i ukojiValpovu, u 45 godina bivπeg sustava nije samo pljaËkao i uniπtavao se HOLOKAUST piπe velikim slovom, njegovo je znaËenje, uniπtavao hrvatski narod, nego je i ubijao ljude”. ZaËudo, novinskih gotovo uvijek, iskljuËivo nacistiËki genocid nad Æidovima u hrvatski narod, osvrta na tu Karamarkovu tvrdnju gotovo da i nije bilo. Da li godinama Drugog svjetskog rata, dok u knjigama u kojima onoj pouci da se na sve i sva πto se od naπih politiËara iz se HOLOKAUST piπe poËetnim slovom, iz konteksta, s viπe ili nego je i ubijao po dana u dan moæe Ëuti, zaista ne vrijedi osvrtati? Moæda, ali iz manje sigurnosti, zakljuËujemo da je rijeË ili o nacistiËkom ljude”. ZaËudo, dana u dan nam u medijima stiæu i poruke i pouke da bi se, genocidu nad Æidovima u Drugom svjetskom ratu, ili o novinskih osvrta istine radi, nerijetko i na notorne izmiπljotine i gluposti genocidu nad Æidovima i pripadnicima drugih etniËkih na tu trebalo reagirati. U povodu Karamarkove tvrdnje da je hrvatski skupina u Drugom svjetskom ratu ili pak i o drugim od 1945. do 1990. bio pljaËkan, moglo se, primjerice, genocidima koji su se dogodili u povijesti, dakle, da je Karamarkovu narod posegnuti za knjiæicom akademika Vladimira StipetiÊa HOLOKAUST sinonim za genocid. Bacimo li oko u naπe tvrdnju gotovo “Hrvatsko gospodarstvo - okruæenje, naslijee i moguÊnosti”, pravopisne priruËnike, zakljuËit Êemo da su novinski urednici da i nije bilo koju je nedavno, proπle godine, objavila Hrvatska akademija i lektori u pravu kada HOLOKAUST piπu iskljuËivo malim znanosti i umjetnosti, pa ponuditi javnosti nekoliko podataka iz u njoj sadræanih tablica i grafikona. Na primjer, da je Hrvatska, u razdoblju od 1950. do 1973. imala godiπnju stopu rasta 5,40 posto, sliËno NjemaËkoj (5,68), Italiji (5,64), Austriji (5,35) i Francuskoj (5,05), kojim povodom su “teoretiËari gospodarskog razvoja govorili o europskom gospodarskom ‘Ëudu’, jer tako visoke stope rasta nigdje dotad nisu bile zabiljeæene”. Doduπe, od 1973. do 1989. ta je stopa bila prepolovljena - spala je na 2,56 posto - meutim, StipetiÊ napominje da “prepolavljanje stope rasta u tom razdoblju imaju gotovo sve zapadnoeuropske zemlje”. A kako je to bilo sljedeÊih godina, nakon πto je prekinuta “komunistiËka pljaËka Hrvatske”? Prema StipetiÊevoj knjizi, od 1989. do 2012. godiπnja stopa rasta BDP-a Hrvatske bila je 0,12 posto. ©to Êe reÊi dvadesetak - odnosno, pedesetak - puta manja nego u razdobljima kada je Hrvatska, prema Karamarku, doæivljavala pljaËku. A da na netoËnosti, neistine, izmiπljotine treba reagirati i u sluËajevima kada izgleda da su tako prozirne da nitko æiv neÊe u njih povjerovati, svjedoËi, na primjer, i kolumna s portala Index, objavljena potkraj sijeËnja, prema kojoj je govoriti o Jugoslaviji “kao manjem zlu od zla Lagera” “u najmanju ruku ciniËno, znajuÊi poËetnim slovom. Tako se, naime, HOLOKAUST piπe i prema Hrvatskom pravopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz 2013., a i prema Hrvatskom pravopisu Matice hrvatske iz 2007. godine. Doduπe, pravopisni rjeËnici ne daju definicije rijeËi, pa ne znamo kakvo je znaËenje HOLOKAUSTA u spomenutim pravopisima - je li to genocid nad Æidovima u Drugom svjetskom ratu, genocid uopÊe ili neπto treÊe. Posegnimo zato za enciklopedijama i leksikonima. Prema Hrvatskoj enciklopediji Leksikografskog zavoda Miroslav Krleæa, mreæno izdanje, 2013., pojam HOLOKAUST “u moderno doba oznaËava sustavno uniπtenje Æidova i drugih nearijevskih naroda u razdoblju nacizma (1933-45)” i piπe se malim poËetnim slovom. A prema Hrvatskom enciklopedijskom rjeËniku, Novi Liber, 2003., HOLOKAUST je “genocid nad Æidovima u nacistiËkoj NjemaËkoj i u zemljama pod njezinom okupacijom i utjecajem za vrijeme 2. svjetskog rata (kada je ubijeno gotovo 6.000.000 ljudi, preteæno u koncentracionim logorima)” i piπe se velikim poËetnim slovom. SudeÊi po svakodnevnim novinskim kontekstima u kojima se pojavljuje rijeË HOLOKAUST, njezino je znaËenje ili genocid nad Æidovima izvrπen u Drugom svjetskom ratu ili genocid nad Æidovima i pripadnicima nekih drugih etniËkih skupina izvrπen u Drugom svjetskom ratu ili, pak, genocid uopÊe. Kad se rijeË HOLOKAUST koristi u znaËenju kakvo ima u Hrvatskom enciklopedijskom rjeËniku, a i u onom kakvo ima u Hrvatskoj enciklopediji - tj. u znaËenju posve odreenog povijesnog dogaaja ili dogaanja - tada bi se, valjda, trebala pisati velikim poËetnim slovom, kao πto se velikim poËetnim slovom piπu Drugi svjetski rat, Oktobarska revolucija... Ako se, pak, piπe malim poËetnim slovom, tada je HOLOKAUST, u stvari, sinonim za genocid, za genocid uopÊe. HOLOKAUST i genocid, meutim, kako ih shvaÊa i ona najπira i ona struËna javnost, nisu sinonimi. Da jesu, i o srebreniËkom bi se masakru, na primjer, govorilo i pisalo kao o HOLOKAUSTU u Srebrenici, a ne iskljuËivo kao o “genocidu u Srebrenici”. Tajna uniπtenja Haludova Na dan 10. veljaËe preko cijele jedne stranice Novog lista krupni naslov: “Iz Rusije muk: Ni vlasniku ni prokuristu Haludova ni traga”. U posljednjih dvadesetak godina takvih je naslova - kad je rijeË o Haludovu, nekoÊ jednom od najveÊih i najvrednijih dragulja hrvatskog turizma - u Novom listu, a i u drugim naπim dnevnim i tjednim listovima, bilo u izobilju, moæda i koja stotina. Haludovo je, prema podacima koji su nam pri ruci, privatizirano 1993., a u ruke armenskog (ruskog) tajkuna Are Abramyana dospjelo je 2002. godine. Ono πto su u tih dvadesetak godina Ëitatelji naπih novina iz tekstova o Haludovu mogli saznati jest da taj turistiËki kompleks, nekoÊ ponos Krka, iz dana u dan propada, da je veÊ gotovo posve uniπten, pretvoren u ruπevinu, ali da, eto, s vremena na vrijeme, ima naznaka da Êe uskoro zapoËeti investicije u njegovu revitalizaciju i da Êe Haludovo jednoga lijepog dana iz ruπevine ponovno postati turistiËki dragulj. Ono, pak, πto Ëitateljima naπih novina do danas nije ponueno - Ëak nije bilo ni takvih pokuπaja - jest kako se i zaπto dogaalo da Haludovo, od prvih dana nakon privatizacije, pa sve do danas, iz dana u dan propada. Tko je sve imao, ako ne interes za uniπtavanje Haludova (kakav interes, oËito, veÊ cijelo desetljeÊe ima sadaπnji preteæni vlasnik Ara Abramyan), a onda posvemaπnju nezainteresiranost za ponovno ukljuËivanje Haludova u hrvatski turizam? Po kakvoj je cijeni i pod kojim ostalim uvjetima Haludovo privatizirano? Tko je bio prvi (veÊinski) vlasnik? Po kakvoj je cijeni, kada i pod kakvim ostalim uvjetima prvi privatni vlasnik prodao Haludovo sljedeÊem gazdi? ©to se u prvom desetljeÊu privatnog Haludova dogaalo? Kako se i pod kojim uvjetima Haludova doËepao Abramyan? Zaπto je njemu, oËito, najprofitabilnija solucija da Haludovo pretvara u ruπevinu? Zar hrvatska vlast nema baπ nikakvih moguÊnosti sprijeËiti takvo πtetoËinstvo na svoj raËun? Svojedobno, prije nekoliko godina, Ëak su se i mogla Ëuti upozorenja da Êe se protiv takvog ponaπanja Abramyana poduzeti neke “pravne mjere”, ali ni pravnih ni bilo kakvih drugih mjera, pa Ëak ni pokuπaja poduzimanja nekih mjera kojima bi se zaustavilo uniπtavanje Haludova, nikada nije bilo. Zaπto? Pitanja su to koja sigurno zanimaju javnost, ali oni koji su trebali potraæiti, istraæiti i objaviti odgovore na njih, do sada se, po svemu sudeÊi, uopÊe nisu potrudili to uËiniti NOVINAR BROJ 1-3/2014. 33 Od 110 zaposlenih u vrijeme drugog kruga tuæbi, Glas Istre tuæilo je 53 zaposlenih, od kojih s krajem proπle godine u Glasu Istre nije bilo zaposleno desetero ljudi, tako da su tamo zaposlena joπ 43 tuæitelja Novine Frana Supila HoÊe li preæivjeti? Nakon gotovo tri mjeseca pregovora, sastanaka sindikata, uprave i vlasnika pulskog Glasa Istre, Alberta Faggiana, i dalje nije izvjesno hoÊe li u tim istarskim dnevnim novinama doÊi do novog vala otkaza i smanjivanja plaÊa, a nije izvjesna ni buduÊnost njihovih kolega u rijeËkom Novom listu, joπ jednim novinama koje je Faggian kupio kreditom. PoËetkom prosinca proπle godine, sindikatu novinara zaposlenih u Glasu Istre uprava je uputila dopis kojim ih obavjeπtava o svojoj odluci da iz novina otpusti joπ 35 zaposlenih od oko stotinu. Kako se zaposlenici s time nisu sloæili, umjesto programa otpuπtanja zaposlenici su sami ponudili joπ jedno smanjenje plaÊa, sve kako bi zadræali radna mjesta. Direktor Slaven Æmak uputio je protuprijedlog kojim je zaposlenicima ponueno da otkaza ne bude ako svi NOVINAR BROJ 1-3/2014. 34 medijska scena medijska scena Kako su se zaposlenici pristanu na manje plaÊe, uz postotak o kojem se tek 60 dana, dobavljaËi skratili na 15 dana, æalio se tako Faggian, a pregovarati, da zaposlenici mahom odustanu od tuæbi kupci oglasa u Glasu Istre rokove plaÊanja produæili i na duæe zaposlenici odbili trebalo koje su protiv Glasa Istre podigli zbog ranijeg jednostranog od πest mjeseci. odreÊi svojih veÊ smanjenja plaÊa, kao i da tvrtki vrate novac koji su veÊ dobili Priznao je i kako je sve veÊi pritisak Novog lista na Glas zaraenih, temeljem pravomoÊnih presuda u prvim tuæbama zbog Istre da plati troπkove tiska, a rijeË je o nemalom iznosu od plaÊa. Od 110 zaposlenih u vrijeme drugog kruga pet milijuna kuna. Samo zahvaljujuÊi Ëinjenici da su Faggian utuæenih i sudski smanjenja tuæbi, Glas Istre tuæilo je 53 zaposlenih, od kojih s krajem proπle i Æmak Ëlanovi Nadzornog odbora Novog lista, taj dug nije dobivenih plaÊa, godine u Glasu Istre nije bilo zaposleno desetero ljudi, tako da naplaÊen, tvrdio je. Sindikalni povjerenik Novog lista Marinko u sindikatu su su tamo zaposlena joπ 43 tuæitelja. Na sastanku s predstavnicima Glavan potvrdio je Faggianove rijeËi, ali ih tumaËi znatno predstavnici uprave izjavili su kako Êe na sudu sigurno drukËije. Kako kaæe, oËito je da uprava Novog lista ne Ëini predloæili radnika, izgubiti, πto znaËi da bi Glas Istre trebao isplatiti joπ oko Ëetiri niπta da bi zaπtitila interese tvrtke u odnosu na vlasnika Faggianu da milijuna kuna duga svojim novinarima, grafiËarima i ostalim Faggiana, odnosno da naplati taj dug. Za njega su najveÊi dogovori neki zaposlenicima. Radnici bi, prema prijedlogu uprave, trebali problem Novog lista upravo dugovanja Faggianovih povezanih glavnicu i kamate, a uprava bi im “izaπla u susret” time tvrtki, Glasa Istre i Zadarskog lista, prema rijeËkim novinama prolongirani rok vratiti πto bi sa svakim pojedinaËno, prema njegovim moguÊnostima, i njihovoj tiskari. Kad bi oni plaÊali svoje dugove Novom listu, otplate za dogovorili dinamiku otplate duga. situacija ne bi bila toliko teπka i neizvjesna. Glavan ocjenjuje kako situacija u Novom listu trenutaËno nije alarmantna razdoblje od Troπak proizvodnje koliko u Glasu Istre, ali podsjeÊa da je u protekle tri godine iz nekoliko godina, Faggian je na sastanku odræanom sredinom sijeËnja Novog lista otiπlo stotinjak zaposlenika i nekoliko desetaka no ovaj je to izjavio kako 90 posto troπkova Glasa Istre otpada na troπak suradnika, honoraraca i novinara u RPO odnosu. Na kraju odbio, izjavivπi novinske proizvodnje, odnosno na plaÊe zaposlenika, tisak i 2012. u Novom listu bilo je zaposleno tristotinjak ljudi. A i ne otpuste li tridesetak ljudi, Glas Istre bi se mogao Faggianov dolazak u posjed Novog lista novinari su, unatoË kako tih Ëetiri marketing, ugasiti. Iz sindikata su predloæili da svi zaposlenici budu priËama o njemu, potkraj 2011. i doËekali s odreenim milijuna kuna stavljeni na listu za otkaze, da mogu otiÊi oni koji to æele, no olakπanjem zbog Ëinjenice da su glavni konkurent za nema danas, a iz Faggian je to odbio. Odbio je i prijedloge da se smanji broj preuzimanje novina bili tzv. rijeËki deËki, skupina bliska osoblja, poput tajnica, da outsourcingom rijeπe ministru financija Slavku LiniÊu i njegovu prijatelju i poslovanja Glasa popratnog raËunovodstvo i troπkove ËiπÊenja, a sve kako se ne bi smanjivao poslovnom partneru s kojim ide u posjete dræavnim tvrtkama, Istre neÊe ih broj novinara i lokalnih dopisnika Glasa Istre, jer bez novinara Jozi Kalemu. Da su Kalem i rijeËki gospodarstvenici doπli do moÊi zaraditi ni u nema ni novina. Kako su se zaposlenici odbili odreÊi svojih veÊ novina, svi novinari koji su kritiËki pisali o Kalemu, LiniÊu i i utuæenih i sudski dobivenih plaÊa, u sindikatu su prijateljima, misle kolege iz Novog lista, ostali bi bez posla. sljedeÊe Ëetiri zaraenih predloæili Faggianu da dogovori neki prolongirani rok otplate godine kroz period od nekoliko godina, no ovaj je to odbio, izjavivπi Na minimalcu kako tih Ëetiri milijuna kuna nema danas, a iz poslovanja Glasa Istre neÊe ih moÊi zaraditi ni u sljedeÊe Ëetiri godine. Glas Istre trgovina, koja je pokrivala dio troπkova Glas Istre novina, stoji loπe, priznao je Faggian, i ne moæe iz svojeg poslovanja pokrivati novine. Kupci su produæili rokove plaÊanja Trgovini na viπe od Novinari i ostali zaposlenici, kaæe Glavan, aktivno traæe nove poslove, a za ærtvu opstanku firme veÊ su se ranije odrekli pedeset posto vrijednosti boda za plaÊu. Tako danas primaju minimalac i polovicu bodova, pa ispada da imaju tridesetak posto niæe plaÊe nego ranije. Usto, njihove se tekstove prenosi u Glasu Istre i Zadarskom listu, a Glavan kaæe kako novinari od toga nemaju nikakve koristi. Na to je upozoravao i sindikalni povjerenik Glasa Istre Paulo GregoroviÊ, koji je Faggiana i pitao hoÊe li se Glas pretvoriti u podlistak Novog lista. Glavan kaæe i kako uprava svakog mjeseca krπi kolektivni ugovor i kasni s isplatama plaÊe, i svjesni su kako Êe kod njih doÊi do promjena, ali joπ nemaju pojma kakvih. SreÊom, kaæe, u Novom listu joπ ne prijete otkazima, ali se boje kako bi se Novi list, nakon 114 godina izlaæenja, obzirom kolikim je kreditima optereÊen, mogao uskoro i ugasiti. Zato su u kontaktu s kolegama u Glasu Istre i ne iskljuËuju moguÊnost zajedniËkih sindikalnih akcija. A Faggianov poslovni model, u kojem je svoj ekonomski i politiËki utjecaj u Istri i na Kvarneru planirao odræavati i kroz kontrolu najutjecajnijih regionalnih medija, mogao bi skoro doÊi svojem kraju. Iako, ne bez borbe, jer se Ëini kako Faggian ne odustaje tako lako od Puljanke i Brionke, svojih trgovinskih i prehrambenih poduzeÊa zbog kojih ga se naziva i istarskim TodoriÊem. Naime, na stranicama Financijske agencije u ponedjeljak, 24. veljaËe, pojavio se izmijenjeni plan financijskog restrukturiranja Puljanke, najveÊe tvrtke pod kontrolom Faggiana i njegovih suradnika, i jedne od firmi koja je trebala omoguÊiti i opstanak njegovih medijskih poslova. No, zbog pada maloprodaje, velikih dugova i oπtre konkurencije maloprodajnih lanaca u Istri, Puljanka je u predsteËajnoj nagodbi od kolovoza proπle godine. Kada je predsjednik uprave Puljanke Zoran Vencl predao dokumentaciju za nagodbu, ukupan dug Puljanke iznosio je 180,707 milijuna kuna, ali polugodiπnje izvjeπÊe o poslovanju u 2013. pokazalo da dugovi tvrtke doseæu preko 340 milijuna kuna, od kojih dugoroËne obveze 116,2 milijuna kuna, a kratkoroËne astronomskih 227,38 milijuna kuna. Preko 101 milijuna kuna odnosio se samo na obveze prema dobavljaËima, viπe od 32 milijuna kuna na kredite bankama, a 71,6 milijuna kuna na obveze prema vrijednosnim papirima. Dokapitalizacija U novom, izmijenjenom planu predsteËajne nagodbe, kao “spasitelj” Puljanke pojavljuje se zagrebaËka tvrtka CCS ulaganja koja bi tvrtku dokapitalizirala s 34 milijuna kuna. RijeË je o firmi starog Faggianova poslovnog partnera Predraga –oreviÊa, s kojim je najavljivao propalo ulaganje u trgovaËko-poslovni centar u Puli, u iznosu od Ëak sto milijuna eura. Prema podacima koji su u drugoj polovici sijeËnja objavljeni na stranicama Srediπnjeg depozitarno klirinπkog druπtva, CCS je dao ponudu za preuzimanje 51,05 posto dionica Puljanke i to po cijeni od 50 lipa po komadu, pa ispada da bi –oreviÊ trebao postati veÊinski vlasnik Puljanke za cijenu od samo neπto manje od 270 tisuÊa kuna, dok cijela Puljanka vrijedi tek neπto viπe od pola milijuna kuna. Prema planu restrukturiranja, dug Puljanke trebao bi biti smanjen za 34 milijuna kuna glavnice i πest milijuna kuna kamata, uz dokapitalizaciju od 34 milijuna kuna, a novi veÊinski vlasnik postao bi Faggianov kompanjon – oreviÊ. Od vjerovnika se oËekuje da se odreknu 30 posto glavnice uz otplatu preostalog duga u tri rate do kraja rujna 2016., dok bi se Ministarstvo financija trebalo odreÊi tek deset posto potraæivanja, stoji u prijedlogu nagodbe. Od oko 172 milijuna kuna prijavljenih traæbina, uz potraæivanja banaka, najveÊa su ona tvrtaka Enty trade i Infoart, u visini gotovo 64 milijuna kuna. Vlasnica Enty tradea je Faggianova Brionka, dok se za Infoart Borivoja Sirovice iz javno dostupnih izvora ne moæe utvrditi je li na koji naËin povezan s Faggianom i je li njegovo potraæivanje prema Puljanki realno ili je napuhano kako bi Faggian u postupku predsteËajne nagodbe lakπe preglasao druge vjerovnike, kao u sluËaju mnogih drugih predsteËajnih nagodbi. ZagrebaËka banka NajveÊi pojedinaËni vjerovnik Puljanke je, kako stoji u dokumentaciji, ZagrebaËka banka s preko 160 milijuna kuna potraæivanja prema Faggianovoj tvrtki. Faggian je kreditom od Ëak 86 milijuna kuna Novi listi i preuzeo u kasnu jesen 2011. godine, za kojeg se vrlo brzo ustvrdilo da ga ne otplaÊuje. Zbog zakonske obveze Ëuvanja bankarske tajne, u Zabi su veÊ ranije odbili komentirati poslovne odnose s Faggianom, dok je Faggian opet bio nedostupan, pa se moæe pretpostaviti kako su potraæivanja Zabe prema Puljanki zapravo posljedica osiguranja kredita za Novi list nekretninama Puljanke, iako se Zaba veÊ osigurala i dionicama Novog lista. Tako ispada da bi, u sluËaju Faggianove propasti, Zaba postala vlasnicom i Novog lista i Glasa Istre, ali i mogla bi se naplatiti i iz nekretnina Novog lista i Puljanke te Brionke, joπ jedne Faggianove tvrtke u predsteËajnoj nagodbi. A nedugo nakon preuzimanja Novog lista, u prvoj polovici 2012. godine digao je Faggian joπ jedan kredit, od 670 tisuÊa eura, za pokrivanje minusa kod RBA. Ni ta banka se nije propustila osigurati, upisom zaloænog prava na zgradu Novog lista. Prema godiπnjem izvjeπÊu za 2012., nekretnine i oprema Novog lista procijenjeni su bili na ukupno 131,65 milijuna kuna. Na kraju 2012., kreditna zaduæenja Novog lista iznosila su nepunih osam milijuna kuna, ali su zato nenaplativa potraæivanja prema povezanim druπtvima, koja Novi list ima zahvaliti JeæiÊu, prijatelju Ive Sanadera i Slavka LiniÊa, iznosila gotovo 30 milijuna kuna. Deset milijuna kuna prema Novoj reviji te 19,83 milijuna kuna prema Diokiju. No, noviji podaci iz druge polovice proπle godine pokazali su da su sve nekretnine Novog lista u Rijeci zaloæene za 21 milijun kuna kredita podignutog ponovno u Zabi. Za Novi list 13 milijuna kuna, za vraÊanje starih kredita i otpremnine, dok je osam milijuna kuna namijenjeno bilo tvrtkama Glasa Istre, Novinama i Trgovini. Baπ su Glas Istre novine i Trgovina bili jamci za dio kredita koji je Faggianova tvrtka Andre podigla za preuzimanje Novog lista. Zauzvrat, Novi list je svojom imovinom jamac za kredite Glasa Istre. Novi list je 2012. godinu zavrπio s dva i pol milijuna kuna dobiti, uz pad prihoda od 14 posto na 104,6 milijuna kuna u odnosu na 2011. Danas, potraæivanja su prebaËena i na Puljanku. Zaposlenici Novog lista su, zbog brige oko svih zaloga na nekretnine novina, traæili i sastanak s predstavnicima Zabe kako bi saznali πto banka namjerava uËiniti s njima i nekretninama, ali, kako kaæe Glavan, od bankara ni traga ni glasa. Blokirani raËuni Poslovni raËuni Andrea, Faggianove tvrtke preko koje kontrolira udjele u Novom listu, Glasu Istre, Puljanki, Brionki i ostalim svojim poslovima, u blokadi su od polovice sijeËnja ove godine. A osim πto im prijeti gaπenjem Glasa Istre, nije poznato πto Faggian planira sa svim medijima koje dræi pod svojom kontrolom. Jer, osim Novog lista i Glasa Istre te Zadarskog lista, Faggian je krajem proπle godine imao udjele u Glasu Slavonije te TV Istri. Ne treba sumnjati da mu je motiv da nastavi opsluæivati svoje politiËke partnere i sponzore iz Istarske demokratske stranke, s kojima je sudbinski povezan. No, kako kaæu poznavatelji politiËke i medijske scene u Istri, Faggian æeli biti u dobrim odnosima sa svakim relevantnim politiËkim faktorom na poluotoku. Teπko je reÊi hoÊe li uopÊe Faggian biti ikakav faktor, nakon πto se od imovine tvrtki koje je zaduæio kako bi preuzeo Novi list i Glas Istre i odræao poslovanje svojih drugih tvrtki, naplate njegovi najveÊi vjerovnici. No, lako za Faggiana, veÊe je i vaænije pitanje hoÊe li Faggianove akrobacije preæivjeti Novi list i Glas Istre, ili Êe dnevne novine koje su osnovali Frano Supilo i istarski antifaπistiËki borci pasti ærtvom njegove pohlepe i bankarskih zaduænica NOVINAR BROJ 1-3/2014. 35 Æmak o rezultatima prodaje dnevnih novina Na jednom od sastanaka uprave i predstavnika zaposlenika, direktor Glasa Istre Slaven Æmak iznio je podatke o rezultatima prodaje dnevnih novina u Hrvatskoj, prema kojima su najveÊi pad prodaje od studenog 2012. do studenog 2013. godine zabiljeæila Styrijina 24sata (pad od 16 posto), a s padom od 15 posto slijedi VeËernji list. Dvanaest posto u istom je periodu, prema Æmaku, pala prodaja Jutarnjeg lista, devet posto Slobodne Dalmacije, osam posto Novog lista, a sedam posto Glasa Istre (autor prenosi detalje iz zapisnika sastanka u Glasu Istre i ne jamËi za toËnost brojki) NOVINAR BROJ 1-3/2014. 36 Piπe Ante PaviÊ medijska scena NOVINAR BROJ 1-3/2014. 37 BuduÊnost news portala uz tiskane medije Propast medija i njihova mrtva utrka prema dnu nije niπta novo i iznenaujuÊe u Hrvatskoj, ali je umiranje news portala novi moment u zemlji u kojoj su sve brojniji analitiËari bili hrabri u posljednje vrijeme otvoreno izjaviti kako je tiskano novinarstvo mrtvo i kako je buduÊnost u tekuÊem kristalu, a ne u preraenom drvu Pokazalo se da na æivotu mogu ostati samo oni news portali koji su vezani za velike medijske kuÊe i svoja tiskana izdanja. Doduπe, T-portal je dio velike multinacionalne telekomunikacijske korporacije, ali ga ni to (moæda i baπ zbog toga) nije spasilo od menadæerskog zbrajanja i oduzimanja u Excel tablici koja je na kraju kolone pokazala minus. U HT-u je doπlo do promjene na vrhu kojemu oËito ne pada na pamet odvajati suviπan novac za ono πto novinari rade na tom portalu. To znaËi da Êe ubuduÊe morati raditi mnogo viπe nego dosad. Tepanja o buduÊnosti Jedan od najËitanijih i najveÊi medijski news portal iza kojeg ne stoji ni jedna od veÊih medijskih kuÊa, T-portal, takoer se nije uspio othrvati zovu klasiËne reorganizacije rada u Hrvatskoj: rezanjima radnih mjesta. T-portal je dvama zaposlenicima ponudio drugo radno mjesto u call centru, a nastavit Êe i s otpuπtanjem pojedinih stalno zaposlenih, rjeπavanjem honoraraca i nekih komentatora te vanjskih suradnika. Time je nastavljeno uruπavanje nezavisnih news portala, zapoËeto velikim padom i serijom otkaza na Net.hru te najavom steËaja portala Index.hr. Mrtva utrka prema dnu Europapress Holding, kojemu je nedavno odobrena predsteËajna nagodba, preuzeo je Net.hr iako Êe sve strane u toj transakciji ustvrditi da je rijeË samo o “partnerskom povezivanju”. Index.hr, kojemu nedavno nije odobrena predsteËajna nagodba, po svoj Êe prilici na prijedlog Dræavnog odvjetniπtva zavrπiti u steËajnom postupku. Kad je rijeË o Indexu i T-portalu, oni su prema servisu Gemius, koji oglaπivaËima sluæi kao putokaz, smjeπteni na Ëetvrto odnosno peto mjestu po Ëitanosti u Hrvatskoj. Index ima 992.336, a Tportal 881.459 jedinstvenih posjetitelja. T-portal je do sada bio najorganiziraniji samostalni news portal u Hrvatskoj koji se mogao pohvaliti i najveÊim brojem autorskih tekstova u odnosu na konkurenciju. Reorganizacijom, odnosno smanjenjem radnih mjesta, postavilo se pitanje u kolikoj Êe mjeri uspjeti zadræati tu laskavu titulu. Propast medija i njihova mrtva utrka prema dnu nije niπta novo i iznenaujuÊe u Hrvatskoj, ali je umiranje news portala novi moment u zemlji u kojoj su sve brojniji analitiËari bili hrabri u posljednje vrijeme otvoreno izjaviti kako je tiskano novinarstvo mrtvo i kako je buduÊnost u tekuÊem kristalu, a ne u preraenom drvu. Ako se to doista i pokaæe toËnim, onda svi ovi primjeri govore da se novinarima piπe crnje nego dosad. Upravo je to jedan od najveÊih problema danaπnjih uvjeta rada na portalima, neovisno o tome jesu li vezani za neku medijsku kuÊu ili nisu. Usprkos tepanju kako su upravo oni buduÊnost novinarstva, menadæmenti medijskih kuÊa, njihova glavna uredniπtva i oglaπivaËi i dalje ih ne doæivljavaju ozbiljnijim medijem koji ima jednaku financijsku moÊ i utjecaj. Zbog toga je i rad na portalima danas drukËiji nego u tisku. Ljudi koji rade na portalima uglavnom su vojska honoraraca koji su veÊinom plaÊeni manje od svojih kolega u tiskanim medijima koji Ëesto s njima rade stol do stola. Takvi novinari ne doæivljavaju se ozbiljno pa je postalo nekako normalno da nemaju jednaka prava i plaÊe. Solidarnost novinara nikad nije bila jaËa strana, a to je osobito vidljivo analizira li se odnos novinara u tiskanim medijima prema kolegama web izdanja. Unutar novinarstva raa se joπ jedna klasa novinara koja Êe postojano sjesti na stepenicu niæe na druπtvenoj ljestvici medijskih kuÊa. Rijetko koji novinar s portala uspjet Êe se izboriti iskljuËivo za autorske tekstove. Sve je to uvjetovano veÊ postavljenim mehaniËkim i automatskim naËinom rada koji je poËesto sliËniji doslovno danonoÊnim radu na industrijskoj traci, nego novinarstvu kakvim ga doæivljava veÊina ljudi izvan struke. RijeË je o pomalo besmislenoj utrci u kojoj je najbitnije tko Êe prvi prenijeti tekst inozemnog ili domaÊeg portala, odnosno izvjeπtaje agencije uz πto bljeπtaviji naslov. Nekvalitetno novinarstvo uruπava tiraæu Na takvu su povrπnost sve manje imuni i tiskani mediji, pa kako onda ne bi bili portali. Novinari na portalima vrlo rijetko ili nikada ne piπu autorske tekstove jer najËeπÊe nemaju ni vremena, radeÊi po naËelu “bræe i viπe”. Rad je postao sliËniji prebacivanju lopatom s jedne hrpe na drugu, nego promiπljanju o (pre)pisanom tekstu. Na portalima nema vremena za Ëekanje jer gladna publika oËekuje stalne promjene vijesti tako da se i eventualni autorski tekstovi zadræavaju jednako dugo na naslovnici kao oni prevedeni ili zalijepljeni s nekog drugog izvora. Kvalitativno razlikovanje gotovo da ne postoji, a radno vrijeme sve je dulje i novinari cijeli dan stoje prikovani za svoje monitore. Greπke su stoga ËeπÊe, ali ih je i mnogo jednostavnije ispraviti nego u tiskanim izdanjima. Novinari koji rade iskljuËivo na portalima tako su mnogo manje motivirani: plaÊa im je mala, a smisao zanata sve veÊa nepoznanica. Ulogu dublje obrade teme i istraæivaËkog novinarstva danas su preuzeli sve brojniji neprofitni mediji. RijeË je o medijima koje silom prilika osnivaju iskusni novinari koji su zadnjih nekoliko godina iz razliËitih razloga ostali bez posla. Ti portali uglavnom se financiraju iz proraËuna Ministarstva kulture te sudjelovanjem u brojnim novinarskim projektima koje nudi Europska unija, Ministarstvo ili nevladine organizacije. Ni njihova egzistencije, meutim, nije sigurna i jednako se tako tuku na priliËno zahtjevnom træiπtu, ali ne samo u borbi za Ëitatelje, nego i borbi za dobivanje projekata. Jedan od najveÊih problema je πto do sada nitko nije otkrio model zarade portala i tajnu njihove profitabilnosti, unatoË mnogo manjim troπkovima nego za tiskana izdanja. OglaπivaËi, financijeri medija koji uz plaÊanje oglasa æele i utjecaj na ureivaËku politiku, radije Êe platiti nekoj televizijskoj kuÊi ili tiskanom mediju, nego portalu jer je oËito da ih ne smatraju dovoljno utjecajnima, πto πtoπta otkriva i o naËinu rada samih portala, ali i navikama Ëitatelja. »ak i da plate oglas, on Êe najËeπÊe biti povezan s oglaπivaËkim paketima neke medijske kuÊe i bit Êe mnogo jeftiniji. Stoga portali djeluju kao dodatna pogodnost za oglaπivaËe i dio su πire marketinπke akcije. U svijetu je bilo pokuπaja da se sadræaj portala zakljuËa i da se otvoreni pristup dopusti samo pretplatnicima, ali i taj se model pokazao neuspjeπnim. Danas portali uglavnom zakljuËavaju samo sadræaj koji prenose iz tiskanih izdanja. Pad Ëitanosti tiskanih medija u posljednjih nekoliko godina nije iskljuËivo vezan uz pad standarda Ëitatelja, nego i uz sve povrπniju obradu tema, fokusiranje na trivijalnosti i ukidanje sektorskog praÊenja uslijed uvrnute ekonomske logike da se s mnogo manje ljudi moæe napraviti kvalitetniji proizvod. Uza sve to, medijske korporacije u Hrvatskoj polako odustaju od opÊih, news portala i okreÊu se specijaliziranim portalima, poput brojnih kuharskih, automobilskih ili informatiËkih, koji se obraÊaju usko ciljanoj skupini. Stoga bi se predvianja futurologa novinarstva i njihovo mantranje o brojnim modernim “platformama” moglo shvatiti kao najava vrlo upitne tranzicije prema buduÊnosti koja iz ove perspektive izgleda kao pogled iza ramena Ljudi koji rade na portalima uglavnom su vojska honoraraca koji su veÊinom plaÊeni manje od svojih kolega u tiskanim medijima koji Ëesto s njima rade stol do stola. Takvi novinari ne doæivljavaju se ozbiljno pa je postalo nekako normalno da nemaju jednaka prava i plaÊe NOVINAR BROJ 1-3/2014. 38 medijska scena NOVINAR BROJ 1-3/2014. Piπe Branimir ZekiÊ Medijski reketari bez sankcija U veÊini tranzicijskih zemalja JugoistoËne Europe medijski vlasnici su graevinari, trgovci nekretninama, vlasnici lokalnih nogometnih klubova, kladionica ili neËeg sliËnog. Mediji su tek sredstvo za realizaciju drugih biznisa. Najstraπnija je Ëinjenica da su novinari postali taoci takvih vlasnika i svjesni su svog poloæaja, kaæe Gordana ViloviÊ s Fakulteta politiËkih znanosti ”Ne Ëude me SinovËiÊeve klevete jer na isti ili sliËan naËin kroz svoje medije godinama reketari ne samo novinare, nego i politiËare, pripadnike sigurnosnih sluæbi i sve druge koji stanu na put njegovim poslovnim interesima. Na meti je sada i proËelnica zadarske porezne uprave Stoja MuËaji, nakon πto se usprotivila predsteËajnoj nagodbi televizije Vox i otpisu poreznih dugova. SinovËiÊ je etiketira psihiËki bolesnom osobom, a njegovi mediji to uredno prenose. HND redovito osuuje takve istupe, ali u tome viπe ne vidim smisao, jer se niπta ne mijenja. Od stresa sam dobila herpes, kÊi i ja imamo problema s nesanicom. Nema sluha ni od zadarskog pravosua, jer suenja za klevetu traju Ëetiri, pet godina. Meu ljudima koje SinovËiÊ reketari zavladala je apatija, osjeÊamo se bespomoÊno jer mu institucije dopuπtaju da se tako ponaπa”, upozorava BandiÊ. Kako moæe potpisati tekst s naslovom “Kroz stan Suzane BandiÊ proe viπe policajaca nego na kolodvoru, a kaæu da je prljavo unutra”, pitamo i glavnu urednicu Zadarskog regionala Valentinu Fuzul. U telefonskom razgovoru prvo traæi “jedan dan da promisli πto Êe odgovoriti”, a potom se javlja emailom. Suzana BandiÊ, navodi Fuzul, objavila je niz klevetniËkih Ëlanaka kojima je naruπavala ugled direktora medijske kuÊe Vox Rena SinovËiÊa. “Smatrala sam da je njegovo pravo da joj odgovori na isti naËin, iako osobno mislim da je bolje izbjegavati takav stil. Taj Ëlanak je iznimka u naπim medijima, a do njega je, naæalost, doπlo kao odgovor na neprimjeren i neprofesionalan naËin pisanja kojemu je SinovËiÊ dulje izloæen”, kaæe Fuzul i tvrdi da na nju “kao urednicu i autoricu Ëlanka nikad nije bilo pritisaka da ga objavi”. Sudski postupci Udar na privatni æivot, klevetanje i huπkanje, na mala se vrata vraÊaju u hrvatsko novinarstvo, godinama nakon gaπenja “perjanica” ove novinarske forme, Slobodnog tjednika i Imperijala. Moæda najznakovitiji primjeri medijskog sunovrata u septiËku jamu posljednjih mjeseci dogaaju se u Zadru, gdje kontroverzni poduzetnik Reno SinovËiÊ preko svojih medijskih projekata - televizije Vox i tjednika Zadarski regional - najvulgarnije nasrÊe na novinare i druge javne osobe koje propituju sumnjive predsteËajne nagodbe njegovih tvrtki. Zadnja ærtva je novinarka Zadarskog lista Suzana BandiÊ. SinovËiÊev tjednik Zadarski regional objavio je bez ikakve zadrπke osobni obraËun gazde s novinarkom, u kojemu je ovaj bivπi nogometni sudac nezapamÊeno cipelari i omalovaæava. ”Jedan muπkarac koji je bio kod nje, priËao je da joj je rekao: Suzi, da moja mater ovo vidi, zbog πporkice mi ne bi dala da te æenim. Vjerujem da je tako, jer kad je otiπla iz tvrtke Vox, u kojoj je dobila priliku da od ËistaËice postane novinarka, nitko nije htio sjediti za njenim stolom ni koristiti kompjutor i ostalu opremu koju je ona koristila. Njene kolegice su govorile da je prljavo, da se boje zaraze, pa sam bio prisiljen sve baciti u smeÊe”, govori SinovËiÊ u intervjuu koji potpisuje glavna urednica tjednika Valentina Fuzul. KlevetniËki tekstovi Napadnuta Suzana BandiÊ navodi da ovakvi ekscesi mogu iznenaditi samo nekoga tko slabo poznaje zadarsku novinarsku scenu. Da ipak nije rijeË o iznimci, na najgori se naËin uvjerio i dugogodiπnji zadarski dopisnik Slobodne Dalmacije Ivica NeveπÊanin. U vrijeme pisanja o SinovËiÊevoj bespravnoj gradnji zbog kojega mu je zatvoreno gradiliπte, te o neregularnostima na arhitektonskom natjeËaju za jedan od najveÊih zadarskih poslovno-turistiËkih projekata, NeveπÊanin postaje meta SinovËiÊevih novina, portala i televizije. U huπkaËkim tekstovima nazivaju ga “alkoholiËarom, korumpiranim novinarom, kriminalcem i vikend-narkomanom”. ”Te tekstove po nalogu su potpisivali neuki lokalni novinari. Pokrenuo sam nekoliko sudskih postupaka i oni koji su zavrπeni uglavnom su iπli meni u korist. Odvjetnici kojima sam se obraÊao za zastupanje redom su me odbijali, znajuÊi da Êe biti izvrgnuti istim metodama javnog linËa kao i ja”, prisjeÊa se NeveπÊanin hajke koja je krenula 2009. godine. Danas, buduÊi da sa SinovËiÊem joπ vode sudske sporove, izbjegava pisati o njegovim poslovima. Iako se s NeveπÊaninom solidariziralo niz kolega, a HND zbog klevete izrekao opomenu novinarima SinovËiÊevih medija, njegov sluËaj uglavnom je ostao u lokalnim okvirima. Suzana BandiÊ imala je sreÊu da je HTV u svom Dnevniku, kroz priloge Tomislava Kalouseka i Draæena MajiÊa, najπiru javnost upozorio na zadarski medijski reket. Profesorica novinarske etike sa zagrebaËkog Fakulteta politiËkih znanosti Gordana ViloviÊ napise o novinarki Zadarskog lista naziva - patologijom. 39 Lijeka za klevetnike zasad nema. Sudski postupci traju godinama, a opskurni reketarski mediji opomene strukovnog druπtva ignoriraju NOVINAR BROJ 1-3/2014. 40 medijska scena o osobnom stavu autora, pri punoj svijesti, ne znaËi da Vox i tjednik Sramotno i neprofesionalno to treba objavljivati. To je Ëista iracionalna mrænja ”To je straπno. Uvreda za novinarsku profesiju, a posebno Zadarski regional za ljude koji to kupuju i Ëitaju. Mogu samo zamisliti kako se redakcija kojoj nema mjesta u javnom mediju. Trebalo bi pitati - najvulgarnije osjeÊa novinarka BandiÊ, Zadar je mali grad. U Hrvatskoj redakciju zaπto promovira takve stavove i autore, jesu li nasrÊu na imamo VijeÊe za medije, pa se nadam da Êe javno reagirati spremni snositi konsekvence za takav izriËaj? To je definitivno novinare i druge ili je veÊ reagiralo na ovaj uæas!? Objavljivanje ovakvih javno poticanje na mrænju prema odreenim skupinama u punih uvreda Ëista je patologija, pretpostavljam da druπtvu. U suprotnosti je sa zakonima, ali i pravilima, javne osobe koje tekstova i sami novinari koji rade u tim medijima osjeÊaju sram zbog preporukama i kodeksima ponaπanja urednika i novinara, propituju takvih napisa. Naæalost, nije to nikakva novost da vlasnici neovisno pripada li kategoriji tradicionalnih ili novih medija”, sumnjive medija u nas ne mare za istinske medijske slobode kao i za istiËe Gordana ViloviÊ. predsteËajne potrebu da se javnost uravnoteæeno informira o najvaænijim Njima je najvaænije braniti druge biznise kojima PolitiËari i ljubavnice nagodbe dogaajima. se bave i na kojima zarauju. I nije to hrvatska karakteristika: Prava pomutnja vlada i na terenu medija koji se dijelom SinovËiÊevih u veÊini tranzicijskih zemalja JugoistoËne Europe medijski financiraju proraËunskim novcem, a mahom objavljuju tvrtki. Zadnja vlasnici su graevinari, trgovci nekretninama, vlasnici najprizemnije traËeve. Tako opskurni portal Tjedno.hr, nogometnih klubova, kladionica ili neËeg sliËnog. kojemu je Grad Zagreb na javnom natjeËaju u lipnju 2013. ærtva je lokalnih Mediji su tek sredstvo za realizaciju drugih biznisa. dodijelio 106 tisuÊa kuna bespovratne potpore, tjednima piπe novinarka Najstraπnija je Ëinjenica da su novinari postali taoci takvih o navodnoj ljubavnici premijera Zorana MilanoviÊa koja je, Zadarskog lista vlasnika i svjesni su svog poloæaja. Ostaju u redakcijama opet navodno, u tajnosti rodila u rijeËkoj bolnici. Na popisu Suzana BandiÊ. samo da bi preæivjeli, oni i njihove obitelji. To mora da je portala Ëije traË rubrike financiraju graani Zagreba nije se za novinare koji su u profesiju uπli s plemenitim naπao Dnevno.hr, koji u svojoj tiskanoj verziji, zadnjem SinovËiÊev frustrirajuÊe ciljevima”, kaæe ViloviÊ. A da nam medijski prostor postaje broju tjednika 7Dnevno, zato objavljuje veliku temu o tjednik Zadarski sve toksiËniji, vidimo i kad se maknemo s Kalelarge. Sve brojnim ljubavnicama gradonaËelnika Milana BandiÊa. regional objavio Ëitaniji portal Dnevno.hr, koji je na listama posjeÊenosti Neimenovani izvori, kuloarska πuπkanja i kopanje po intimi je bez ikakve drastiËno skoËio na valu propagiranja referenduma o - svi tabloidni sastojci udrobljeni su u ovaj cuπpajz od teksta. kontinuirano objavljuje tekstove pune govora Na djelu je, kaæe profesorica ViloviÊ, povratak u devedesete. zadrπke osobni braku, mrænje, neprovjerenih informacija i bulevarskih traËeva. “Neki medijski proizvodi koji su se pojavili zadnjih mjeseci obraËun gazde s Kad baπ posve pretjeraju, u strahu od kaznenog progona, podsjeÊaju na novine tipa ST Ekskluziv i Imperijal. Neπto novinarkom, u tekstove povlaËe s portala, kao u sluËaju antisemitskog sliËno onome πto je povijest novinarstva u Hrvatskoj oznaËila “Æidovi upravljaju ovim svijetom, sada znamo instrumentima u sukobu pripadnika razliËitih πpijunskih kojemu je ovaj pamfleta i zaπto! Najuæasnije demonske provale skrivaju se u skupina, gdje su se iz tjedna u tjedan plasirale tzv. æestoke bivπi nogometni njihovoj svetoj knjizi Talmud”. priËe, u koje su onda upetljavali ljude iz politiËkih elita. sudac Moæete to Ëitati samo jednom, makar i cijena bila pristupaËna, ali na duge staze - to je Ëisti gubitak vremena. nezapamÊeno Na udaru - Æidovi “Postoje zapisi koji govore kako su u Hitlerovoj sjeni Ipak, za same aktere koji se nenamjerno nau kao cipelari i stajali upravo Æidovi, postoje i tvrdnje kako su oni osmislili kolateralne ærtve u tim tjednicima, to je uæasno, iznimno omalovaæava komunizam te da su iza svakog totalitarnog sustava u svijetu poniæavajuÊe iskustvo. Preostaje im jedino sudska tuæba ako bili oni. Oni na ovom planetu uæivaju bogatstvo, moÊ i kontrolu. Nama krπÊanima to treba biti jasno jer smo mi itekako svjesni tko je knez ovoga svijeta te kome Æidovi sluæe”, stoji u tekstu na Dnevno.hr, koji kao da je prepisan iz nacistiËke Ëitanke. Mrænja se cijedi i iz pera priuËenih kolumnista portala Dnevno. hr. U jakoj konkurenciji ipak prednjaËi glumac Boæidar AliÊ koji u zadnjem zapisu od 5. oæujka predsjednika JosipoviÊa naziva “petokrakim ljigavim lignjunom”, “mozgom zla i kriminalcem koji se okruæio ËetniËkim i udbaπkim istomiπljenicima”. U jednom od ranijih zapisa, AliÊ saborskog zastupnika SDP-a Nenada StaziÊa imenuje “jednim od dvojice neuspjelih abortusa blizanaca StaziÊ”, a primjera joπ vulgarnijih uvreda na raËun niza novinara, toliko je da ih je na ovome mjestu uputnije ne spominjati. “Nisam mogla vjerovati da tako moæe pisati zdrav Ëovjek, no joπ viπe me iznenauje moguÊnost da uredniπtvo portala nema potrebu reagirati na takve tekstove. To nije nikakva sloboda izraæavanja u kolumnama. »ak i ako je rijeË imaju novca, jer ono πto se objavi u novinama ili posebno u takvim novinama, ostaje zapamÊeno i nikakav demanti ne pomaæe”, kaæe ViloviÊ. Lijeka za klevetnike zasad nema. Sudski postupci traju godinama, a opskurni reketarski mediji opomene strukovnog druπtva ignoriraju. Istovremeno, lokalni medijski mogul SinovËiÊ godinama ubire novac od VijeÊa za medije, pa Ëak u sklopu predsteËajne nagodbe Voxa planira u naredne tri godine dobiti osamsto tisuÊa kuna. Ærtvama njegova medijskog reketa, koji na programu TV Voxa prate SinovËiÊeve monologe, s voditeljima koji u studiju sluæe samo kao dekoracija, to je posebno frustrirajuÊe. “Ja to doæivljavam kao blaÊenje uz poticaj i peËat dræave”, rezignirano Êe Suzana BandiÊ. Pad novinarskih standarda i bujanje mrænje, ironiËno, ide ukorak s odlukom nekih medija da ukinu anonimne komentare pod tekstovima. Njihovu ulogu preuzeli su ostraπÊeni kolumnisti i dio novinara koji za mjeseËnu plaÊu i bez pogovora - veæu konja tamo gdje im gazda kaæe NOVINAR BROJ 1-3/2014. Piπe Margareta Zouhar Zec Tko je vlasnik vlasnika Ministarstvo kulture je potkraj kolovoza 2013. æeljelo saznati koliko tiskovina upisanih u Upisnik o izdavanju i distribuciji tiska, koji se vodi u Hrvatskoj gospodarskoj komori, ima statut medija. Ova anketa potaknuta je izmjenama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, gdje je za podruËje tiskanih medija bilo odreeno da poreznu stopu od 5% imaju dnevne tiskovine koje imaju statut medija i viπe od 25.000 tisuÊa rijeËi, da 10% poreza imaju Ëasopisi za kulturu i umjetnost koji imaju statut medija, a ostali trebaju obraËunavati PDV od 25%. Zato je Ministarstvo financija zatraæilo od Ministarstva kulture da sagleda situaciju sa statutima medija! Dipl.oec. Rajko Naprta, voditelj Odjela za papir, tisak i medije HGK, stoga je proveo anketu. Nakladnicima su upuÊena tri pitanja: 1. Imaju li redakcije statut medija? 2. Kad je statut stupio na snagu? 3. Ako ga nemaju, kada oËekuju da bi mogao biti donesen? Anketa je bila provedena tijekom godiπnjih odmora, od 21. do 28. kolovoza 2013. Pitanja su poslana, kako je rekao Rajko Naprta, na 865 adresa koje su prijavljene u Upisnik Hrvatske gospodarske komore. Do zakljuËenja ankete stiglo je 276 odgovora od nakladnika za 563 prijavljene tiskovine. Pedeset πest nakladnika koji izdaju 187 tiskovina odgovorili su da imaju statut medija, a 24 nakladnika koji izdaju 70 tiskovina 41 Rajko Naprta navodi da izmjene Zakona o medijima nisu dotaknule vrlo bitan dio zakona, a to je naËin evidencije tiskovina. Metodologije kojima se prate kretanja u tiskanim medijima nisu precizno razraene u Zakonu. Vrijeme je pokazalo da postoji potreba za podacima iz kojih bi se moglo izravno oËitati koliko je novinara zaposleno u redakcijama, kroz koje podatke bi se registrirao i broj novinara koji su ostali bez posla, zatim odreeni statusi novinara u redakcijama NOVINAR BROJ 1-3/2014. 42 U 2013. prestale izlaziti 73 tiskovine Prema evidenciji Hrvatske gospodarske komore, a ti se podaci nalaze na stranici www.hgk.hr, u ovih devet i pol godina izdana je 1861 potvrda o upisu u Upisnik HGK. Stanje je sada takvo da su nakladnicima izdane 844 potvrde za izdavanje tiskovina. Od toga 201 upisana tiskovina nije 2013. dostavila podatke o vlasniËkoj strukturi, 25 tiskovina, prema izjavama nakladnika, “neÊe izlaziti” u 2013. godini, ali joπ nisu donesene odluke o prestanku izlaæenja, 112 redakcija tiskovina ne odgovara dulje vrijeme na dopise, a 11 potvrda je za distribuciju tiska. »ak 499 tiskovina brisano je iz evidencije HGK jer su prestale izlaziti odlukom nakladnika. Od tog broja 46 tiskovina prestalo je izlaziti u 2011., 115 tiskovina u 2012., a 73 u 2013. godini. Zatim, 15 distributera je “povuklo svoje prijave” sukladno miπljenju Ministarstva kulture RH. Naime, distribucija tiskovina poπtom od nakladnika pretplatniku ne smatra se distribucijom tiska u smislu Zakona te se ne upisuje u Upisnik HGK. Dva distributera odjavila su svoje aktivnosti, 209 tiskovina promijenilo je nakladnika, 130 nakladnika promijenilo je adresu, a u 39 tiskovina promijenili su naziv medijska scena rekli su da su u procesu donoπenja statuta. Anketa je pokazala da i nakon devet godina neki nakladnici u redakcijama razmiπljaju o veliËini svoje redakcije pa kaæu: “Mi smo mali - zar trebamo imati statut?!” Pitali su i trebaju li udruge imati statut medija? A nakladnici koji nisu obveznici PDV-a? Iz MORH-a su pitali trebaju li i oni imati statut jer su njihovi odnosi rijeπeni posebnim zakonima, a to je opet jedno od pitanja koje nije razraeno Zakonom o medijima. Nekoliko nakladnika pitalo je kako se izraËunava ostvarena prosjeËna prodana naklada. Iz Odjela za tisak sugerirano im je da bi logiËno bilo da se ukupan broj prodanih primjeraka u jednoj godini podijeli ukupnim brojem izdanja. Odgovor na to pitanje u Zakonu o medijima nije izriËito naveden. Ministarstvo kulture je odgovorilo da svi koji su se upisali u Upisnik HGK sukladno Zakonu o medijima moraju poπtivati sve odredbe Zakona, ukljuËivo i odredbu o statutu medija, bez obzira na broj zaposlenih novinara, broj izdanja, postojanje autorskih ugovora i sliËno. Potvreno je da se ostvarena prosjeËna prodana naklada izraËunava na prethodno navedeni naËin. Anketa se pokazala uspjeπnom veÊ time πto je bio visoki odaziv anketiranih. Obveza prijave tiska, prema kojoj novinski nakladnik ima obvezu izdavanje tiska registrirati u Upisnik u Hrvatskoj gospodarskoj komori, propisan je u Ëlanku 12. Zakona o medijima. Upisnik tiskovina se vodi od 1. lipnja 2004. godine, a prije toga Upisnik je vodilo Ministarstvo kulture. Prema podacima Dræavnog zavoda za statistiku u razdoblju I-IX. 2013. godine, u odnosu na isto razdoblje proπle godine za tisak dnevnih novina, tj. novina koje prema statistiËkoj definiciji izlaze najmanje Ëetiri puta tjedno (4,5,6,7 puta), potroπeno je 7,9% manje papira, a da su naklade 5,3% manje. To znaËi da se sve manje novina tiska. Kod Ëasopisa naklade su manje za 14,1%, a papira za tisak je potroπeno 5,6% manje. Taj ËinjeniËni podatak, da se manje novina tiska, te da se troπi manje papira za tisak, znaËi i da je i manje prostora za novinarske priloge. Rajko Naprta navodi da izmjene Zakona o medijima nisu dotaknule vrlo bitan dio zakona, a to je naËin evidencije tiskovina. Metodologije kojima se prate kretanja u tiskanim medijima nisu precizno razraene u Zakonu. Vrijeme je pokazalo da postoji potreba za podacima iz kojih bi se moglo izravno oËitati koliko je novinara zaposleno u redakcijama, kroz koje podatke bi se registriralo i broj novinara koji su ostali bez posla, zatim odreeni statusi novinara u redakcijama, dakle sva ona pitanja koja su se u zadnje vrijeme iskristalizirala. Tako kroz podatke nije evidentno koji se proces odvijaju u redakcijama. Metodologija je odreena Zakonom o medijima koji je usvojio Hrvatski sabor. »lanak 12. Zakona o medijima nije se mijenjao sve ove godine. Sve do sada voene rasprave, ukljuËujuÊi i izmjene i dopune Zakona o medijima, koje su se vodile oko evidencije vlasniËke strukture nakladnika tiskanih medija, nisu dale odgovor na pitanje koje je najerotiËnije u cijeloj priËi, tko je vlasnik vlasnika. To se iz postojeÊe evidencije ne moæe saznati. A to bi bili toËni podaci o vlasniπtvu. Voditelj odjela za papir, tisak i medije primjeÊuje da Ëitav niz, Ëak oko 95% malih nakladnika, ima jednu, dvije ili tri osobe koji su vlasnici. Ne treba zaboraviti da najviπe tih malih nakladnika istovremeno mora, da bi opstali na træiπtu, podizati kredite, komunicirati i kooperirati s oglaπivaËima. Tu se krije pitanje tko je vlasnik vlasnika, odnosno je li vlasnik uspio saËuvati svoju neovisnost ili je ipak svoj novinski posao uËinio prekomercijalnim, preko prihvatljive mjere. Ako nije, po nekim medijskim normama, taj i takav novinski i novinarski posao sve se viπe pretvara u kataloge plaÊenih oglasa, a ne u toËno informiranje Ëitatelja, πto bi trebao biti zadatak profesije. Po sadaπnjoj metodologiji, kada se, primjerice, netko interesira za vlasniËku strukturu poznatih tiskanih medija, recimo 24sata ili VeËernjeg lista, lako doe do informacije da su oni u 100-postotnom vlasniπtvu Styrije ili da je vlasnik Jutarnjeg lista, odnosno Globusa 100% EPH, πto je toËno, ali πto i nije neki osobito revolucionaran podatak koji vodi do novih saznanja »lanak 26. definira statut medija »lankom 26. Zakona o medijima, NN 59/4, 84/11, 81/13, propisano je da se odnosi izmeu nakladnika, glavnog urednika i novinara te njihova meusobna prava i obveze utvruju statutom medija. Statut medija je samoregulativni akt kojim se utvruje naËin sudjelovanja novinara u postupku imenovanja i razrjeπenja glavnog urednika, sloboda rada i odgovornost novinara te uvjeti i postupak po kojem glavni urednik, ali i ostali urednici, ima “pravo na ostavku uz praviËnu otpremninu”. Statut medija donose nakladnik i predstavnik novinara uz prethodnu suglasnost veÊine novinara medija. Novinari svoga predstavnika biraju veÊinom glasova. Predvieno je da ako nakladnik i predstavnik novinara statut medija ne donesu u roku od πest mjeseci od poËetka rada medija, statut bi, na zahtjev predstavnika novinara, u roku od tri mjeseca od dana primitka zahtjeva, trebala donijeti arbitraæa sastavljena od jednakog broja predstavnika udruga nakladnika i novinarskih udruga. U stavku petom stoji da je nakladnik duæan sa svakom osobom od koje naruËuje novinarski prilog prethodno zakljuËiti ugovor u skladu s propisima i statutom medija. Ugovorom se ureuju i autorska prava vezana za novinarski prilog - piπe u spomenutom Ëlanku. Dalje piπe da se novinarskim prilogom smatraju objavljeni pisani, izgovoreni, slikovni ili on line: izvjeπtaj, vijest, komentar (biljeπka ili osvrt, druπtvena kronika, Ëlanak, recenzija), kritika, karikatura, esej, intervju, reportaæa (putopis, crtica, feature) te naslovi i najave. Novinarskim prilogom smatraju se i specijalistiËki poslovi i æanrovi, kao πto su redaktura, fotografija, foto-vijest, foto-reportaæa, fotomontaæa i foto-karikatura. U posljednjem stavku Ëlanka 26. piπe da je nakladnik duæan voditi posebnu evidenciju o ugovorima iz stavka petog ovog Ëlanka NOVINAR BROJ 1-3/2014. Piπe Ante GavranoviÊ 43 Kvalitetno novinarstvo stvara dodanu vrijednost Sve uËestalije pitanje u πiroj javnosti, a posebice meu medijskim djelatnicima jest kako izgleda buduÊnost novinarstva. ApokaliptiËke prognoze da Êe tiskani mediji propasti ili da Êe uz pomoÊ Wikipedije armija amatera jednostavno uniπtiti novinarstvo kao profesiju, pokazali su se (ipak) preuranjenima. Nova medijska kakofonija u eri Twittera pokazala je svu vaænost profesionalnog novinarstva, istraæivanja i provjere Ëinjenica. Moæda viπe nego ikada. Novinarstvo zasnovano na izvanrednosti kamen je temeljac na kojem se sve drugo gradi“. OgraniËenja u koriπtenju on line RijeËi su to Marka Thompsona, direktora New York Timesa, na nedavnom skupu u Oxfordu u organizaciji Reutersa, koji se bavio upravo temom buduÊnosti novinarstva. SliËno misli i glavna urednica Le Mondea Nathalie Nougayrede: “Kvalitetno novinarstvo je dodana vrijednost. Ono ima svoju cijenu. Moramo ljude u to uvjeriti!“ U prilog tim stavovima izneseni su i konkretni primjeri. Le Monde je u travnju proπle godine uveo odreena ograniËenja u koriπtenju on line izdanja, tzv. Freemium model. OpÊe pristupaËne informacije su besplatne, dok se za interaktivne grafike ili background priËe mora platiti. Digitalna pretplata mjeseËno je 15 eura. New York Times je ograniËenja uveo joπ u oæujku 2011. i pritom koristi Metered model. Na temelju tog modela moguÊ je pristup i koriπtenje odreenom broju objavljenih Ëlanka. Rezultat nakon dvije godine: 700.000 digitalnih pretplata, 1,2 milijuna tiskanih primjeraka. U 2012. prvi put je prihod od pretplate nadmaπio prihode od oglaπavanja. Ipak, i dalje postoje dileme. Thompson ih je saæeo u zanimljivu Nova medijska kakofonija u eri Twittera pokazuje kako profesionalno novinarstvo, istraæivanje i provjera Ëinjenica postaju vaæniji no ikada NOVINAR BROJ 1-3/2014. 44 medijska scena Le Monde je u paradigmu: “Umjesto analognih dolara sad imamo digitalne najveÊeg broja anketa. Relevantnost sadræaja u tim anketama Izrazio je sumnju hoÊe li prihodi digitalnog nije na prvome mjestu, a vrlo Ëesto su upravo one odluËujuÊi travnju proπle penije.” oglaπavanja ikada biti dovoljno veliki da osiguraju kvalitetno Ëimbenik u kreiranju sadræaja bilo kojeg medija. I to dovodi godine uveo novinarstvo koje ima svoju cijenu. “Moramo paziti da novinari do raskoraka stvarnih æelja i potreba korisnika, a vrlo odreena imaju vremena i za promiπljanje i na taj naËin ograniËiti (Ëesto nepovoljno utjeËe na kvalitetno novinarstvo. “Kvaliteta novinarstva je viπeslojna tvorevina i, samo po sebi, izaziva dosta ograniËenja u poguban) utjecaj i ulogu Wikipedije i Twittera“. rasprava unutar same branπe, gotovo podjednako kao rezultati koriπtenju on line Nedostaje inovacijski menadæment veÊ spomenutih anketa. S jedne strane kvaliteta dnevnih izdanja, tzv. Tu dolazi do suËeljavanja i Ëesto sukoba interesa. IzdavaËi novina se atestira, pa i hvali, a s druge doæivljava mnogo Freemium æele rezultate uz πto manje troπkove. S druge strane, kvalitetno kritiËkih tonova. Zaπto i otkud taj raskorak? Zbog Ëinjenica bilo koji proizvod, okrenut masovnoj potroπnji, ne moæe model. OpÊe novinarstvo vezano je uz viπe vremena i poveÊane troπkove, da ukljuËivo istraæivaËke radnje i provjeru Ëinjenica. Komun- uvijek zadovoljiti potrebe svakog pojedinca. Kvaliteta ovisi, pristupaËne ikacijski struËnjaci iz Austrije (Matthias Karmasin, Andy meu ostalim, i o izvorima - nije moguÊe svaku novinarsku informacije su Kaltenbrunner i Daniela Kraus) nedavno su prikazali izvjeπÊe priËu ispriËati opuπteno, ne postoji uvijek moguÊnost besplatne, dok o inovacijama u medijima. IstiËu kako postoji “mnogo dobrih personifikacije, ne moæe se uvijek pojednostaviti tema, πto bi ali “sve manje strpljenja da se one realiziraju“. To je, bilo pribliæavanje idealu infotainmenta, dominantnom se za interaktivne ideja“, jasno, vezano uz pomanjkanje sredstava u medijima, osobito pristupu koji se danas traæi od medija”, smatra prof. Überall. grafike ili back- u tiskanima. Autori izvjeπÊa naglaπavaju kako mnogima joπ Jasno je da se Ëlanci u dnevnim novinama danas ne mogu ground priËe nisu jasne velike promjene u proizvodnim procesima unutar pisati kao prije 40 godina. Suvremeni naËin prikazivanja mora platiti. redakcija i u samoj distribuciji medija. Poruka je da se tematike (storytelling) traæi diferencirani stav, jasno mora proizvoditi jeftinije i u suglasju s strukturiranje Ëlanka, ali istodobno - i odreeno komentiranje Digitalna novinarstvo prihodima. Meutim, takav pristup ograniËava ono πto materije. Suvremene novine æive od toga da osvjetljavaju pretplata nazivamo kvalitetnim novinarstvom, koje opet Ëini bitnu pozadinu odreene vijesti ili dogaaja i utemeljeno ih mjeseËno je 15 razliku. Poslovni modeli u stvaranju prihoda bitno se analiziraju. “Kad kaæem da novine od toga æive, istodobno reÊi da to objaπnjava zaπto mnoge novine odumiru ili eura. New York razlikuju od analognog doba. Danas, u digitalnoj eri, javlja æelim se potreba da korisnici medija participiraju u stvaranju jednostavno nestaju”, tvrdi prof. Überall. Times je kvalitetnog novinarstva. KljuËno pitanje je u kojoj mjeri ograniËenja uveo izdavaËi omoguÊuju da korisnici sudjeluju u dijalogu s Nezaustavljiv on line trend To znaËi da su potrebne novine koje pronalaze put prema joπ u oæujku novinarima i medijima i da se poistovjete s medijem. Istodobno bi izdavaËi morali suradnike viπe ukljuËivati u suvremenim tendencijama i dosljedno ga se pridræavaju. S 2011. i pritom inovacijske projekte i procese. obzirom na pojaËani on line trend i njegov nesumnjivi utjecaj koristi Metered “Upravo to oslobaa znanje i kreativnost, a ujedno stvara na πire informiranje, treba voditi raËuna da se taj trend na model. Na novi potencijal - know-how“. Ukratko, poruka spomenutog najbolji naËin uklopi u pojam kvalitetnog novinarstva. Pritom temelju tog izvjeπÊa jest da je glavna zadaÊa upravljaËkih struktura u treba poÊi od Ëinjenice da internet i druge druπtvene mreæe - iritiranje, i to kao sustavni naËin komunikacije. zamjenjuju danas ono πto su nekad Ëinili bulevarski listovi, koji modela moguÊ medijima Jedino se stalnim podbadanjima stvara potrebna kritiËna su u izuzetnim situacijama ili dogaajima izlazili s posebnim je pristup i masa koja se onda, takoer sustavno, pretvara u kvalitetu. brojevima. Internet treba shvatiti kao danaπnju uliËnu prodaju novina. I na tome graditi Ëvrstu poveznicu s tiskanim izdanjima, koriπtenje pri Ëemu se ne bi smjela zapostavljati kvaliteta sadræaja. Korisnici odreenom Od novinara stvarati brand Poloæaj novinara u tako labavim okvirima postaje sve teæi. medija oËekuju od novina i odreenu korist. To moæda zvuËi broju objavljenih “Nalazimo se u fazi vlastitoga proËiπÊavanja, u drama- profano, ali to je put izgradnji vjerodostojnih novinskih Ëlanka tskim promjenama branπe koja (ipak) nije samo jedna brandova. U brandove, meutim, treba ulagati. Kako je redakcija branπa ili samo jedna od privrednih djelatnosti. Ili barem ne bi trebala to biti”, istiËe prof. dr. Frank Überall s Visoke πkole za medije, komunikacije i privredu (Köln/Berlin). Odmah postavlja i pitanje πto te promjene znaËe za Ëitatelje i druge korisnike medija? Dobar posao traæi viπe novca. To je svugdje tako, pa ni novinarstvo nije izuzeto od toga. “NaËelo Cut the cost danas je, naæalost, dominantna poslovna filozofija u medijima. No, na dulje staze to ne moæe funkcionirati. Osobito ako se uzme u obzir demokratsko-teoretska, druπtvena i ustavna misija i uloga novinarstva. RazliËite ankete pokuπavaju dati odgovor na Ëitanost, sluπanost ili gledanost pojedinih medija. Prof. Überall upozorava na zamke i opasnosti koje nosi sa sobom nekritiËko preuzimanje rezultata srce svakog medija, ulaganja moraju biti usmjerena u novinare/ novinarke. Od njih treba stvarati prepoznatljive brandove/ zaπtitne marke, jer upravo oni svojom osobnoπÊu predstavljaju vrijednosti koja Ëini zbroj ukupnih vrijednosti nekih novina. Vjerodostojnost, hrabrost, kvaliteta - to su vrijednosti koje Ëine potrebnu razliku i stvaraju potrebnu dodanu vrijednost. “Da bi novinari mogli prerasti u svojevrsni brand (ljudi s prepoznatljivim imenom u πiroj javnosti), potrebna im je odreena sloboda u kretanjima. Prvo, moraju biti korektno plaÊeni za svoj posao. Drugo, ne smije ih se degradirati u robote sadræaja, nego im ostavljati prostor za razmiπljanje, istraæivanje, odmjeravanje, diskutiranje. Za sve su to potrebna sredstva, ali isplati se!”, zakljuËuje prof. Überall NOVINAR BROJ 1-3/2014. Piπe Gabrijela GaliÊ 45 Freelanceri Kategorija koja raste Koliko ima aktivnih novinara? Koliko ih je u stalnom radnom odnosu, a koliko ih za æivot zarauje u atipiËnim oblicima rada? Odnosno, koliko ih honorarËi, kako se to nekada nazivalo. S protokom vremena, zakonodavnim izmjenama nekadaπnji honorarni rad pretvorio se u zvuËnije “slobodnjaπtvo”. No, osnovna karakteristika slobodnog novinarstva nije se promijenila. RijeË je o nesigurnom radu koji postaje sve nesigurniji. Hrvatska, zapravo, ne zna koliko ima aktivnih novinara i koliko je tih novinara u formalnim, neπto sigurnijim, oblicima rada. Pa se tako ne zna ni koliko novinara danas kruh zarauje nudeÊi svoje tekstove ili priloge na træiπtu. I nije to neka specifiËnost Hrvatske. Problem pobrojavanja novinarske populacije blizak je svim zemljama Europske unije. Zadnja istraæivanja tako kazuju kako se ukupan broj aktivnih novinara na razini Unije moæe procijeniti izmeu 220 i 300 tisuÊa. Preciznije procjene teπko je donijeti i to, kako se u jednom od zadnjih istraæivanja raenih na razini EU navodi, zbog razlika u definicijama koje se koriste u europskim zemljama, ali i nedostatka pouzdanih izvora. Slobodnjaci, privremenjaci StatistiËkih podataka je malo, posebno kada je rijeË o slobodnjacima, odnosno freelancerima. No, generale procjene kazuju kako slobodnjaci u ukupnoj novinarskoj populaciji predstavljaju udio od oko 27 posto. Iza tog skupnog postotka, meutim, kriju se goleme razlike - od 20 posto slobodnjaka u zemljama poput Bugarske ili Maarske do viπe od 60 posto novinara koji nisu vezani uz jednu redakciju u Francuskoj ili NjemaËkoj. Osim klasiËnih slobodnjaka tu su i novinari angaæirani temeljem privremenih ugovora ili drugih atipiËnih oblika rada koji predstavljaju oko 10 posto novinarske populacije. U protekle tri-Ëetiri godine, od kada datira ta okvirna slika novinarskog træiπta u Europi, situacija se vjerojatno razvijala u smjeru daljnjeg smanjenja tradicionalnih oblika zapoπljavanja i rasta atipiËnih angaæmana. No, novijih cjelovitih podatka nema. A ono πto su pokazala istraæivanja raena kada je medijski sektor veÊ snaæno bio oπinut krizom koja je promijenila izgled redakcija, kazuje i kako su muπkarci ËeπÊe od æena vlasnici stalnih ugovora o radu te da su netipiËni oblici zapoπljavanja sve prisutniji u tiskanim i on line medijima nego na televizijama. Reorganizacije redakcija, posebno u tiskanim medijima, zapoËele su joπ 2008. godine. To je proces koji traje. I koji daje generalni sliku - rezovi u redakcijama u veÊini sluËajeva popraÊeni su poveÊanim koriπtenjem usluga slobodnih novinara. Drugim rijeËima, zamjetan je rast takozvanog ustupljenog radna u redakcijama. Promjene u strukturi redakcija, procesima rada, uvoenju novih platformi, odnosno novih izvora distribucije informacija javnosti, neminovno su Hrvatska, zapravo, ne zna koliko ima aktivnih novinara i koliko je njih u formalnim, neπto sigurnijim, oblicima rada. Pa se tako ne zna ni koliko novinara danas kruh zarauje nudeÊi svoje tekstove ili priloge na træiπtu NOVINAR BROJ 1-3/2014. 46 Generalne utjecale i na ulogu novinara, ali i njihove zadatke. podjele novinara na temelju vrste medija za procjene kazuju Tradicionalne koje rade sve su manje i manje bitne, a za sve veÊi broj kako slobodnjaci novinara normalno postaje raditi za razliËite vrste medija. u ukupnoj Pritom ne iznenauje da viπe od 50 posto slobodnih novinara novinarskoj “πara” od medija do medija, odnosno istovremeno radi za medijske platforme. No, i znaËajan broj stalno populaciji razliËite zaposlenih novinara nalazi se u sliËnoj situaciji. predstavljaju udio od oko 27 Viπe posla, manje novca Fragmentacija træiπta, logiËno je popraÊena intenziviposto. Iza tog ranjem prosjeËnog optereÊenja novinara. No, taj rast skupnog optereÊenja rijetko rezultira odgovarajuÊim poveÊanjem postotka, naknade za obavljeni rad. Tako se pokazalo da samo u treÊini meutim, kriju sluËajeva znaËajno poveÊanje obima posla nosi i rast zarade. ne Ëudi da je poruka - viπe posla, manje novca se goleme razlike Stoga pratiteljica veÊine novinarske populacije u Europi. Tako - od 20 posto gotovo dvije treÊine novinarske populacije u Europi smatra slobodnjaka u da su im radni uvjeti pogorπani. Negativne promjene neπto zemljama poput su izraæenije kada je rijeË o æenama, slobodnjacima, ali i s dugogodiπnjim novinarskim staæom. Bugarske ili novinarima U novinarstvo se ne ulazi radi zarade, znakovita je Maarske do viπe reËenica kojom se mlade ljude koje interesira novinarstvo u od 60 posto Velikoj Britaniji, u jednom od priruËnika, upoznaje s tim Tek toliko da znaju na Ëemu su i prije no πto proËitaju novinara koji poslom. informacije o moguÊnostima zaposlenja, oblicima rada, nisu vezani uz moguÊnostima napredovanja. Navodi se, meu ostalim, da jednu redakciju u je volontiranje prihvaÊen naËin za stjecanje radnog iskustva, Francuskoj ili ali i da buduÊi novinar treba biti svjestan kako Êe se naraditi nesocijalnom radnom vremenu, odnosno noÊu NjemaËkoj uilitakozvanom vikendima dok ne stekne dovoljno iskustva. No, reËenica koja novinarstvo ne povezuje sa zaradom, stvarnost je od koje se ne moæe pobjeÊi i koja se odnosi na veÊinu novinara u klasiËnim radnim odnosima, a pogotovo na sve one u atipiËnim oblicima rada, slobodnjake kojima nad glavom stalno visi nesigurnost. Ta je nesigurnost, primjerice, prije nekoliko godina pokrenula prosvjede talijanskih slobodnjaka. Nakratko ih je ujedinila tragiËna sudbina Pierpaola Faggiana, slobodnog novinara, kojeg su na samoubojstvo natjerali nesigurni uvjeti rada. DesetljeÊima je bio suradnik lokalnih novina i po tekstu zaraivao od 4 do 20 eura. Za njegovo samoubojstvo mnogi su novinari optuæivali nepravedno medijsko okruæenje u kojem se πtiti samo mali broj stalno zaposlenih dok se ostale prisiljava da æive s oskudnim primanjima. No, poloæaj slobodnjaka u Italiji nije doæivio znaËajan napredak. Kao i u mnogim drugim zemljama, slobodni novinari “obijaju” vrata redakcija ili su nerijetko samo prividno slobodni jer im kakav-takav prihod moæe jamËiti samo vjernost odreenom mediju. U veÊini europskih zemalja slobodnjaci nisu pokriveni kolektivnim ugovorima. Odnose s poslodavcem sami reguliraju. Tek u rijetkim sluËajevima djelomiËno im je regulirano socijalno osiguranje tako da ga plaÊa poslodavac. No, u pravilu je to obaveza koju sami snose. S druge strane, u razvijenim EU zemljama regulirano je pitanje autorski prava, kako za stalno zaposlene tako i za slobodne novinare iz rada HND-a i SNH-a HZSN: Nagrada Romani Eibl Romana Eibl proglaπena je novinarom godine, a Zvonimir VukeliÊ i Dragutin Keræe dobitnici su nagrada za æivotno djelo. Nagrade su im uruËene na tradicionalnoj sveËanosti Hrvatskog zbora sportskih novinara (HZSN). Dugogodiπnja novinarka Vjesnika, 24sata i Jutarnjeg lista Romana Eibl dobila je nagradu Novinar godine zbog beskompromisnog pisanja i Ëvrstog stava, po Ëemu je prepoznatljiva i jedinstvena u hrvatskom novinarstvu, a nagradu joj je uruËio predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateπa. “U ovim teπkim vremenima za novinarstvo pozivam kolege na solidarnost jer je to naπa najveÊa obrana protiv sve veÊih anomalija i nepravdi”, kazala je Eibl, koja je nedavno ostala bez stalnog radnog odnosa. Novinar VeËernjeg lista Zvonimir VukeliÊ dobio je nagradu za æivotno djelo kao dugogodiπnji kroniËar zbivanja u nogometu, rukometu i hokeju na ledu, a HZSN je nagradu dodijelio i osjeËkom novinaru Dragutinu Keræeu, koji je osim vrsne novinarske karijere, aktivan i kao izdavaË i sportski djelatnik u viπe udruga i klubova. Priznanje za lokalno novinarstvo HZSN-a pripalo je Viktoriji, sportskom podlistku Novog lista, priznanje za najbolje organiziranu press-sluæbu u protekloj godini dobio je HNK Hajduk iz Splita, a priznanje za publicistiku pripalo je novinaru iz Solina Jurici GizdiÊu za knjigu “Hrvatska i olimpijska odliËja”. Novinar osjeËkog Gradskog radija Mario MihiÊ dobitnik je priznanja za radijsko novinarstvo, dok je Branko StipkoviÊ iz Sportskih novosti nagraen za kolumnu “Metak u petak”. “Hrvatski sportski novinari obavljaju izuzetno teæak posao u ovim turbulentnim vremenima opÊe komercijalizacije sporta, a u svojim tiskovinama i eteru nalaze prostora, ne samo za vrhunski sport, nego i studentski, πkolski i rekreativni sport”, kazao je, pozdravljajuÊi dobitnike, predsjednik HOO-a Mateπa (Hina) Krivi Krnjo Hrvatsko novinarsko druπtvo zaprepaπteno je monstruoznom idejom da omiπka karnevalska povorka spali Krnju, lutku koja predstavlja Vinka VukoviÊa, novinara Slobodne Dalmacije koji je otkrivao afere omiπke lokalne vlasti, ponajviπe afere bivπeg gradonaËelnika Ivice ©kariËiÊa, kojeg zbog sumnje u nesavjesno troπenje gradskog novca istraæuje i USKOK. Povorku su organizirali “omiπki gusari”, bliski bivπem gradonaËelniku. Nije poznato da se ikad dosad dogodilo da Karneval kojeg se spaljuje bude novinar - u ovom sluËaju onaj koji je otkrivao korupcijske afere. Neπto jednako bizarno i zastraπujuÊe dogodilo se u Selcu gdje su najavili paljenje lutke djeteta zaËetog oplodnjom in vitro, odnosno kako su napisali “gay djeteta iz epruvete”. InaËe u tradiciji naπih karnevala nije bio obiËaj spaljivati lutke osoba, Ëak i onih najomraæenijih, nego je Krnje uglavnom alegorijski lik koji simbolizira ono πto je loπe - korupciju, loπu politiku, rat i tome sliËno. Sada pale lutke novinara i djece, sutra bi mogli linËovati koga æivoga, stoji u priopÊenju HND-a, koje potpisuje predsjednik Zdenko Duka (no) Sindikat novinara Hrvatske odræao skupove solidarnosti OpÊem πtrajku solidarnosti, koji su organizirale sindikalne srediπnjice, Sindikat novinara Hrvatske pridruæio se skupovima solidarnosti koji su odræani u podruænicama izmeu 12.00 i 12.30 sati. Za te skupove iskoriπteno je pravo na polusatnu stanku iz Zakona o radu (Ëlanak 52.). Na skupovima solidarnosti u podruænicama okupljenima su se obratili sindikalni povjerenici i objasnili zbog Ëega πtrajkaju sindikalne srediπnjice i koje su najspornije odredbe predloæenih izmjena. »lanovi SNH pozvani su takoer da se odazovu srediπnjem prosvjednom sindikalnom skupu, 26. veljaËe 2014. godine u Zagrebu. Kako se radi o zakonu koji je od opÊeg interesa za sve hrvatske radnike, Sindikat novinara Hrvatske poziva sindikalne srediπnjice da u kreiranju sljedeÊih akcija ukljuËe i autonomne sindikate kako bi hrvatski radniËki pokret ostao jedinstven. Jer samo takav moæe inicirati promjene koje Êe dovesti do poboljπanja nezavidnog poloæaja radnika u Hrvatskoj, stoji u priopÊenju koje potpisuje predsjednik SNH Anton FiliÊ (no) “Argentinski roman” Drage Pilsela U Novinarskom domu proπli je mjesec predstavljena knjiga “Argentinski roman” kolege novinara Drage Pilsela. Kako je navedeno, taj roman predstavlja obraËun s vlastitom desniËarskom i antisemitskom proπloπÊu te je svojevrsna psihoanaliza njegova æivotnog puta koji ga je doveo do danaπnjih ljeviËarskih i antifaπistiËkih uvjerenja. Kako u svom izvjeπtaju navodi Hina, roman, objavljen u izdanju nakladnika Profil Knjige, svojevrsno je Pilselovo “osloboenje”, rekonstrukcija bremena naslijeenih uvjerenja o Anti PaveliÊu, ustaπama i NDH, koja su na njega prenijeli otac Adolf Zvonimir Pilsel, koji je u Argentini bio PaveliÊev tjelohranitelj, te djedovi - gestapovac Jakov Pilsel i ustaπki vojnik Erih Pavlinec. Urednik knjige, knjiæevnik Miljenko JergoviÊ, istaknuo je kako tu nije rijeË o klasiËnoj biografiji ili memoarima u pravom smislu. “Ona je autorefleksija i to je ono πto je za hrvatsko druπtvo i kulturu dragocjeno jer je izuzetno usamljeno i stoji protiv onoga πto je masovno raspoloæenje i ‘duh nacije’, koji je predugo i preËesto bio taj da se odsustvo tolerancije i razumijevanja za druge smatra jedinim obrascem hrvatskog patriotizma”, rekao je JergoviÊ. Drago Pilsel, odgajan kao Carlos Zvonimir Pilsel i u skladu s uvjerenjima ekstremne hrvatske emigracije u Argentini, u mladosti je bio desniËar, faπist i antisemit. Od djeteta i mladiÊa odraslog na glorificiranju ustaπke ideologije i mrænji prema Srbima i Æidovima, Ëija je baka imala papigu koja je znala reÊi “Æivio Ante PaveliÊ”, postao je angaæirani antifaπist i danas jedan od najæeπÊih boraca za ljudska prava u Hrvatskoj. Sam Pilsel je napomenuo kako je napisao tu knjigu na temelju istinitih dogaaja, bez preuveliËavanja i izmiπljanja, dobro promislivπi, i to tek nakon viπe od Ëetiri godine psihoterapije. “Pred vama je pokuπaj da piπem o sebi, ali i poziv na jedinstvo koje nije tako teπko postiÊi. Svima æelim reÊi da su promjene o kojima se u knjizi govori moguÊe i potrebne. Znao sam da Êe sve skupa imati smisla samo ako budem iskren ‘do boli’ i nadam se da ovo nije kraj veÊ tek poËetak”, poruËio je. Osim o svojem preobraæaju, Pilsel u knjizi govori i o suoËavanju s odlaskom oca koji je napustio obitelj kada je Drago imao 10 godina. SljedeÊi su se put vidjeli tek 25 godina kasnije. Godine 1991. u Domovinskom je ratu izgubio brata, o Ëemu takoer svjedoËi u knjizi. Meu brojne epizode iz Pilselova æivota sadræane u “Argentinskom romanu” uvrπten je i fikcionalni intervju s Vladom Gotovcem napisan na 13. obljetnicu njegove smrti, te “razgovor” s Isusom iz Nazareta (Hina) HND osuuje blaÊenje novinara MaliÊa Hrvatsko novinarsko druπtvo osuuje javno blaÊenje slobodnog novinara Gordana MaliÊa objavom navodnih podataka iz tajnih dosjea o njegovoj povezanosti sa stranim tajnim sluæbama. Tvrdnje da je Gordan MaliÊ suradnik stranih obavjeπtajnih sluæbi, koje su imale za cilj diskvalificirati njegov novinarski istraæivaËki rad, prvi put su plasirane u javnost u mandatu vlade premijera Ive Sanadera, u istom kontekstu u kojem je zbog navodne suradnje s britanskom obavjeπtajnom sluæbom prozivan i bivπi ravnatelj policije u RaËanovoj vladi Ranko OstojiÊ. U toj iskonstruiranoj i politiËki dirigiranoj hajci na oporbu i cijeli niz kritiËkih novinara sudjelovale su i sigurnosno- obavjeπtajne sluæbe RH. Danas se, meutim, hajka ponavlja. Njezina meta ponovo je novinar Gordan MaliÊ, a ulogu progonitelja preuzima SDP u Ëijoj je vladi, da paradoks bude veÊi, i Ranko OstojiÊ sadaπnji ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik vlade. Neshvatljivo je i krajnje opasno da dræavne institucije, pa i sam dræavni vrh, ponovo potiËu curenje tajnih dokumenata u kojima se barata i podacima iz privatnih æivota hrvatskih novinara i Ëlanova njihovih obitelji. Joπ je neshvatljivije da to Ëini vlast koja je obeÊavala da Êe u svemu biti drukËija od prethodne, kao i to da novinar Gordan MaliÊ ponovo prolazi pritiske kojima je bio izloæen u mandatu HDZ-ovih vlada. Ovo priopÊenje Srediπnjeg odbora HND-a podupire nekolicina kolegica i kolega koji nisu naπi Ëlanovi, na toj im podrπci zahvaljujemo, stoji u priopÊenju HND-a koje potpisuje predsjednik Srediπnjeg odbora HND-a Luko Brailo Umirovljeni novinari za lokalitete pod zaπtitom UNESCO-a TreÊi Meunarodni svibanjski susreti novinara, pisaca, diplomata i pridruæenih Ëlanova odræat Êe se u Starom Gradu na Hvaru od 3. do 7. svibnja, na temu “Mediji i baπtina”, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, prof. dr. Ive JosipoviÊa. To je izjavila na konferenciji za novinare u Bijeloj dvorani Hrvatskog novinarskog druπtva predsjednica Udruge umirovljenika Hrvatske radiotelevizije NOVINAR BROJ 1-3/2014. 47 HND: Naite napadaËa na Antu TomiÊa Hrvatsko novinarsko druπtvo najoπtrije osuuje napad na Antu TomiÊa, kolumnista Jutarnjeg lista. Dok je u nedjelju sjedio s prijateljem na splitskoj Pjaci, nepoznati muπkarac ga je zalio fekalijama, navodno rekavπi: “Evo ti sad, pa ponovno piπi o meni!” HND traæi od istraænih organa da pronau napadaËa te da on sudski odgovara zbog ovog muËkog, sramotnog napada na novinara. U demokratskoj zemlji novinari moraju biti maksimalno zaπtiÊeni, prije svega, od bilo kakvih fiziËkih nasrtaja zbog svojih novinarskih priloga ili nekih drugih osobnih animoziteta koji su u vezi s novinarskim poslom. Svaki napad na novinara ima posebnu teæinu i o njoj organi progona, ali i cijelo druπtvo moraju posebno voditi raËuna. NOVINAR BROJ 1-3/2014. 48 iz rada HND-a mediji u svijetu Piπe Silvije TomaπeviÊ prof. Branka StarËeviÊ, a na konferenciji su govorili i prof. dr. Iva Dekaris, Gordana Ambruπ, Snjeæana SuËiÊ, Filip Gelo i Andrija KarafilipoviÊ. ReËeno je takoer da se na Hvaru oËekuju predstavnici Ministarstva kulture koje Êe u Starom Gradu postaviti izloæbu lokaliteta pod zaπtitom UNESCO-a na podruËju Hrvatske te domaÊini u Starome Gradu, uz organizacijski odbor. Bit Êe predstavljen i projekt povoljnijih zdravstvenih usluga. Na konferenciji u Zagrebu direktorica Klinike “Svjetlost”, prof. dr. sc. Iva Dekaris i predsjednica Udruge umirovljenika HRT-a prof. Branka StarËeviÊ potpisale su ugovor o suradnji. Tim ugovorom Klinika i Udruga utvruju suradnju kada je rijeË o pruæanju oftalmoloπkih usluga Ëlanovima Udruge, uz popust na vaæeÊe cijene usluga. Klinika “Svjetlost” Êe, u skladu s prihvaÊenom ponudom, pruæati oftalmoloπke usluge za Ëlanove Udruge umirovljenika HRT-a koje obavlja u sklopu dviju djelatnosti (opÊi oftalmoloπki pregled, kontrolni pregled, OCT, kontrolno mjerenje oËnog tlaka, ultrazvuk oka, orbita i biometrija, operacija mreænice...) uz popust od 20 posto na objavljene cijene. »lanovi Udruge umirovljenika HRT-a mogu popust ostvarivati na temelju i uz predoËenje vaæeÊe Ëlanske iskaznice za tekuÊu godinu i osobne iskaznice. Klinika “Svjetlost” Êe, u sklopu suradnje iz ovoga ugovora, za Ëlanove Udruge i u dogovoru s njom, nastojati odræavati povremena predavanja ili prezentaciju u sklopu oftalmoloπkih djelatnosti i usluga te obavjeπtavati Udrugu umirovljenika HRT-a o drugim moguÊnostima i pogodnostima koje daju osiguravajuÊe kuÊe ( Croatia zdravstveno osiguranje, Basler osiguranje) (j.p.) Osnovan Zbor satiriËnih novinara Na srediπnjoj sjednici ogranaka HND-a, jednoglasno je prihvaÊen prijedlog za osnivanjem Zbora satiriËkih novinara, Ëime je HND i sluæbeno otvorio put afirmaciji satiriËkog novinarstva kao legitimnog oblika novinarskog izvjeπtavanja. Prijedlog za osnivanjem Zbora podnijeli su novinari i urednici satiriËkog portala News-Bar.hr, koji su u HND primljeni proπlog tjedna, nakon πto je srediπnji odbor HND-a prihvatio argumente da se i satiriËko novinarstvo treba smatrati granom novinarstva. Osim novinara i urednika portala News Bar, Ëlanovima Zbora satiriËkih novinara postali su i karikaturist Nikola PleËko (Nik Titanik), novinar 24sata Boris Raπeta, glavni urednik portala autograf.hr Drago Pilsel i Vladimir LuliÊ iz novinske agencije Loula, koji su se takoer okuπali u satiriËkom novinarstvu na portalu News-Bar.hr. Zbor satiriËkih novinara djelovat Êe s ciljem zaπtite profesionalnih interesa i slobode govora. Zbor Êe posebno inzistirati na uklanjanju kaznenog djela sramoÊenja iz kaznenog zakonodavstva te na vraÊanju odredbe o iskljuËenju protupravnosti za umjetniËka djela i satiru u Glavi XV. Kaznenog zakona RH. »lanovi/osnivaËi Zbora satiriËkih novinara: Vlado LuciÊ, Borna Sor, Domagoj Zovak, Anton RadaËiÊ, Marijan Vrdoljak, Vladimir LuliÊ, Ozren Podnar, Boris Raπeta, Nikola PleËko, Drago Pilsel Novinar postaje zanatlija bez radnog odnosa U Italiji ima viπe od 60 posto novinara slobodnjaka koji rade u medijima, a samo 30 posto ih ima radni odnos, dok je 2000. godine bilo viπe stalno zaposlenih, odnosno 65 posto, a samo 35 posto slobodnjaka. To istodobno znaËi kako mediji novinarske radove manje plaÊaju, odnosno novinari zarauju manje za obimniji posao. Ipak, broj novinara raste iako nemaju viπe gotovo nikakvu moguÊnost dobivanja stalnog radnog mjesta. “ZnaËi, vi ste bogati” Novinarstvo je, zapravo, strast (pasija), kako je to kazao i papa Ivan Pavao II. kada se u udruæenju stranih novinara (Stampa Estera) koncem osamdesetih susreo s nama, stranim dopisnicima. Strast, poziv, a ne samo sluæbovanje u redakciji. Nekada je ta strast u Italiji bila i dobro plaÊena. Kada sam 1984. godine postao dopisnik Vjesnika i VeËernjeg lista iz Italije i Vatikana, talijanski dopisnici glavnih listova u svijetu primali su goleme plaÊe uz sve plaÊeno, od stana, telefona, putovanja... Kada su moga sina u πkoli pitali πto mu radi otac i kada je odgovorio novinar-dopisnik iz Rima, zakljuËak nastavnika i uËenika je bio: “ZnaËi, vi ste bogati.” Evo, to je bilo ne samo miπljenje o novinarskom poslu, veÊ i stvarnost. Dovoljno je kazati kako sam za prvi tekst koji sam 1985. godine napisao za jedan talijanski list dobio tadaπnjih 300 tisuÊa lira, πto je NOVINAR BROJ 1-3/2014. 49 Novinarstvo je, zapravo, strast (pasija), kako je to kazao i papa Ivan Pavao II. kada se u udruæenju stranih novinara (Stampa Estera) koncem osamdesetih susreo s nama, stranim dopisnicima. Strast, poziv, a ne samo sluæbovanje u redakciji. Nekada je ta strast u Italiji bila i dobro plaÊena. Kada sam 1984. godine postao dopisnik Vjesnika i VeËernjeg lista iz Italije i Vatikana, talijanski dopisnici glavnih listova u svijetu primali su goleme plaÊe uz sve plaÊeno, od stana, telefona, putovanja... Kada su moga sina u πkoli pitali πto mu radi otac i kada je odgovorio novinardopisnik iz Rima, zakljuËak nastavnika i uËenika je bio: “ZnaËi, vi ste bogati.” Ispitivanje koje je 2010. godine provelo talijansko druπtvo novinara (Ordine dei giornalisti) pokazalo je kako mediji plaÊaju sve manje, a neki uopÊe ne plaÊaju novinarske tekstove mediji u svijetu NOVINAR BROJ 1-3/2014. 50 Dnevni listovi Il Messaggero, La Repubblica, Il Tempo ili glavna novinska agencija ANSA plaÊaju u prosjeku od 2 (slovima: dva) eura do 20 eura po tekstu bez obzira na njegovu duæinu 150 eura s teËajem kada se prelazilo na jedinstvenu monetu, ali πto je za ono vrijeme bilo mnogo, mnogo viπe od tog sadaπnjeg iznosa. Od 1990. godine i ja sam slobodnjak. Otiπao sam iz Vjesnika, koji je prema svim logikama træiπta, kakvo je bilo u træiπnim zemljama, pa prema tome i u Italiji, a koje je trebalo stiÊi i u nas, trebao propasti. Preπao sam Slobodnu Dalmaciju, jer je bila tada viπe nego profitabilna, te s tadaπnjim glavnim urednikom Joπkom KuluπiÊem potpisao ugovor, ali ne stalni radni odnos. Sa Slobodnom Dalmacijom se dogaala “majka svih pretvorbi” tako da sam se prilagodio situaciji slobodnjaka. Pisao sam za talijanske medije, javljao se za BBC, DW itd. Oprostite mi taj mali izlet u moje radno iskustvo, ali potrebno kako se ne bi, na temelju onoga πto Êu pisati o talijanskoj novinskoj pozornici, pomislilo kako govorim s poloæaja novinara sa sigurnim radnim mjestom. Tim viπe πto mislim kako Êe ne samo u novinskoj djelatnosti biti sve manje stalno zaposlenih, veÊ je to sudbina koja Ëeka sve na svim poljima. A, i tekstovi su plaÊani sve manje. Ispitivanje koje je 2010. godine provelo talijansko druπtvo novinara (Ordine dei giornalisti) pokazalo je kako mediji plaÊaju sve manje, a neki uopÊe ne plaÊaju novinarske tekstove. Dnevni listovi Il Messaggero, La Repubblica, Il Tempo ili glavna novinska agencija ANSA plaÊaju u prosjeku od 2 (slovima: dva) eura do 20 eura po tekstu bez obzira na njegovu duæinu. U nekim sluËajevima, spominje se list Il Manifesto, novinari ne bivaju ni plaÊeni za objavljeni tekst (Manifesto mi je poËetkom devedesetih plaÊao 100 dolara po tekstu). Televizijske postaje nisu bolje, posebno one lokalne, regionalne. Za prilog, πto znaËi istodobno napisati tekst, snimiti, snimiti ton, montirati itd., plaÊa se 12 eura. Nije mnogo bolje ni na dræavnoj televiziji RAI. U toj analizi talijanskog novinskog druπtva citira se video-novinarku (termin za one koji rade novinarski, snimateljski i montaæerski posao) Robertu Barcella (navrπila je 40 godina) koja je za RAI naËinila dva priloga u trajanju po 15-20 minuta na kojima je radila dva mjeseca i za πto je dobila neto 900 eura. Prema podacima talijanskog statistiËkog zavoda (ISTAT), prosjeËna plaÊa talijanskih zaposlenika iznosila je 2011. godine 25.000 eura godiπnje, a novinara u stalnom radnom odnosu 54.000 eura. A, samo 19 posto od ukupnog broja novinara u Italiji je u stalnom radnom odnosu. ProsjeËna godiπnja bruto plaÊa slobodnjaka iznosila je oko 12.000 eura. Prema podacima za 2012. godinu, prosjeËna bruto godiπnja plaÊa stalno zaposlenih novinara iznosila je 62.459 eura, a ako se pribroje i plaÊe slobodnjaka, onda je prosjeËna godiπnja plaÊa iznosila 33.557 eura. Stalno zaposleni novinar dobiva 5,5 puta veÊu plaÊu od slobodnjaka. Slobodni novinari u Italiji su plaÊeni manje nego u drugim europskim zemljama. U ©panjolskoj, na primjer, ima 65,1 posto slobodnjaka kojima su prosjeËna mjeseËna primanja iznad 1.000 eura. ProsjeËna plaÊa francuskih novinara je 44.473 eura godiπnje. U Italiji ima novinara, posebno na nekim tv-postajama, koji godiπnje zarauju i viπe milijuna eura. Vjerojatno svi oni koji se æele baciti u novinarstvo vjeruju kako bi mogli doÊi i do visokoplaÊenih mjesta, jer Italija je, ipak, puna novinara. Prema podacima sa konca 2012. godine bilo je 526 novinara po glavi stanovnika, a istodobno u Francuskoj ima 1778 novinara po glavi stanovnika ili u SAD-u 5333 novinara po stanovniku. Naravno, u Italiji nisu svi novinari upisani u druπtvo novinara stvarno aktivni. Meu upisanima ima i mnogo, na primjer, politiËara koji su bili urednicima stranaËkih glasila itd., odnosno od ukupno 112.046 upisanih njih manje od polovicu, odnosno 48.000 su i radili kao novinari, a πto se vidi po tome jesu li uplaÊivali u mirovinski fond na osnovi novinarskog rada. Upraænjena se mjesta ne popunjavaju Tablica najtiraænijih dnevnih listova u 2013. dnevnici Corriere della Sera La Repubblica Il Sole 24 ORE Gazzetta dello Sport La Stampa Il Messaggero Il Resto del Carlino Corriere dello Sport Il Giornale Avvenire QN - La Nazione Tuttosport Libero Italia Oggi Il Gazzettino Il Fatto Quotidiano tiskano prodano digitalno ukupno 472.883 368.981 95.447 464.428 455.672 323.525 58.709 382.234 257.305 200.155 115.366 315.521 297.867 203.516 21.042 224.558 299.049 214.461 7.198 221.659 190.624 137.678 4.510 142.188 161.236 122.513 1.234 123.747 238.327 121.128 1.272 122.400 185.530 103.658 2.115 105.773 142.976 103.985 1.578 105.563 132.331 98.812 1.094 99.906 172.033 94.970 818 95.788 135.512 75.301 886 76.187 98.366 54.166 18.157 72.323 85.349 66.163 4.276 70.439 109.698 50.763 13.621 64.384 U proteklih 13 godina, odnosno od 2000. do danas, slika novinarstva u Italiji se potpuno izmijenila. Dok je na poËetku ovog stoljeÊa samo jedan na svaka tri novinara bio slobodnjak, sada πest slobodnjaka dolazi na deset novinara. Novinara u stalnom radnom odnosu ima (podaci s konca 2012.) samo 18,8 posto Ëlanova novinskog druπtva. Svake godine je sve manje stalno zaposlenih, 2011. godine bilo je 19,1 posto stalno zaposlenih novinara. Od 2000. godine sve je viπe padao broj stalno zaposlenih novinara u odnosu na slobodnjake, a u 2008. je broj slobodnjaka postao veÊi (20.257 prema 20.087). Svake godine se smanjuje broj stalno zaposlenih novinara. Zapravo, smanjuje se odlascima u mirovinu (pa i otkazima) na Ëija mjesta ne bivaju viπe zapoπljavani drugi novinari. Svaki treÊi novinar ima viπe od 50 godina, dok je 2000. godine bilo samo 20 posto starijih on 50 godina. Kada i ti novinari za desetak godina budu otiπli u mirovinu, ostat Êe jako malo stalno zaposlenih. Zapravo samo su Ëasopisi zapoπljavali novinare i u 2012. bilo je 1,8 posto viπe zaposlenih nego prethodne godine. Najviπe se smanjio broj zaposlenih u dnevnim listovima, odnosno u razdoblju od 2008. do 2012. bilo je 838 zaposlenih manje ili 10,5 posto manje. Samo u 2012. bilo je 2,8 posto manje zaposlenih nego u 2011. U novinskim agencijama u posljednje Ëetiri godine broj zaposlenih pao je za 6,6 posto, a na dræavnoj televiziji RAI 2,4 posto. Maurizio Bekar, odgovoran za slobodnjake u novinarskom sindikatu, kaæe kako se treba boriti da budu pravedno plaÊeni, ali... Bivπi glavni tajnik novinarskog sindikata, Paolo Serventi Longhi, kaæe kako treba zaπtititi prava i uvjete rada slobodnjacima koji su na margini redakcija. Zapravo, novinarski sindikat je, kao uostalom svi sindikati, zastario. Bavio se zaπtitom zaposlenih i zaboravio na nezaposlene, na slobodnjake. U meuvremenu je broj zaposlenih novinara pao, a slobodnjaka porastao. Sindikati kao da su æivjeli izvan, ali i iznad, druπtva. A, za 30-ak godina Êe se pojaviti joπ jedan problem, odnosno iznos mirovine sadaπnjih slobodnjaka. Njihova mirovina bit Êe “zastraπujuÊe niska”, iznio je u izvjeπÊu predstavnik novinarskog mirovinskog fonda, Ignazio Ingrao. No, rekli smo kako neki vrhunski novinari imaju visoke plaÊe. Primjerice, Enrico Mentana, sadaπnji urednik informativnog programa televizije La7, πto je poslije RAI-ja i privatnih postaja Mediaset, joπ jedna nacionalna postaja, prima godiπnje bruto 500.000 eura. Mentana je zapoËeo na RAI-ju, a zatim je pozvan na Mediaset Silvija Berlusconija da na tv-postaji Canale 5 uvede dnevnik. Od prije par godina Mentana je na La7. Ali, πto znaËi biti urednik informativnog programa? Kao i na Canale 5, tako i sada na La7, Mentana vodi veËernji dnevnik svaki dan. Tek je prije par mjeseci prestao voditi i onaj subotom i nedjeljom. No, vodi, kada se za njih pokaæe potreba na temelju dogaaja, i gotovo cjelodnevne informativne emisije vezane, na primjer, uz krize vlade itd. Drugim rijeËima, radi gotovo bez prestanka, bez tjednog odmora. Novinska naklada Nekada su, na primjer, kljuËni novinari-komentatori ili dopisnici iz svijeta, radili dva do tri teksta tjedno. Sada imaju najmanje jedan tekst dnevno. Danas novinari rade tri puta viπe za plaÊu koja je niæa od one koju su dobivali osamdesetih godina. A, evo i u kakvoj su situaciji mediji, odnosno kakvo je talijansko træiπte novina. U 2012. godini u prosijeku je dnevno prodano 3.990.573 komada dnevnih listova, a πto je 6,6 posto manje nego u 2011. godini. Spomenimo da je osamdesetih godina dnevna naklada listova bila oko πest milijuna primjeraka. Digitalno je dnevno bilo prodano 245.000 novina. RaËuna se da dnevnike u prosjeku dnevno proËita 22.502.000 Talijana, πto je 42,7 posto ukupnog stanovniπtva. U 2012. prikupljeno je 6,9 milijardi eura za oglase u medijima, a πto je 14 posto manje nego 2011. Dnevni listovi su proπloj godini od oglasa dobili 1,02 milijarde eura, πto je 17,5 posto manje nego 2011. Televizijske postaje prikupe 56 posto od ukupnog træiπta oglasa, a dnevni listovi samo 16 posto. U Italiji ima 134 tiskara s rotacijama, πto je 18 posto manje u odnosu na 2011. godine, i koji imaju ukupni proizvodni kapacitet od 4.195.000 okretaja na sat. GrafiËara u tiskarama ima ukupno 5065, odnosno za 424 manje nego na koncu 2011. godine. Postoji ukupno 155 dnevnih listova koje izdaju 116 izdavaËkih kuÊa, koje imaju 77 tiskara. U Italiji ima i 147 novinskih agencija. I dok mnogi predviaju daljnji pad naklade, broj novinara ipak raste, ali raste i broj digitalno prodanih listova NOVINAR BROJ 1-3/2014. Piπe Ozren Podnar HoÊe li bivπi urednici News of the Worlda zavrπiti u zatvoru U londonskom Srediπnjem kaznenom sudu bivπim Ëelnicima News of the Worlda i veÊoj skupini suradnika sudi se pod optuæbama za prisluπkivanje telefona i podmiÊivanje duænosnika radi pribavljanja ekskluziva za 168 godina star Rebekah Brooks i Andy Coulson, bivπi urednici ugaπenog tjednika News of the World, naπli su se na optuæeniËkoj klupi gotovo dvije i pol godine nakon izbijanja skandala s prisluπkivanjem u srcu carstva Ruperta Murdocha 51 mediji u svijetu NOVINAR BROJ 1-3/2014. 52 tabloid koji se prije gaπenja prodavao u 2,6 milijuna primjeraka. Brooksova i Coulson bili su dvoje od najveÊih moÊnika britanskih medija - visoko rangirani menadæeri na plaÊi kod Murdocha, usko povezani s premijerom Davidom Cameronom. Andy je bio mozak Cameronove medijske strategije prije parlamentarnih izbora, ali je sam vjeπto izbjegavao reportere i objektive kamera. Dolijale velike zvjerke Rebekah je upeËatljiva, ekstravagantna riokosa æena koja je izmjenjivala SMS-ove s prijateljem i susjedom Cameronom, usporedo s ureivanjem glasila iz sastava Murdochova News Corporationa. Brooksova i Coulson optuæeni su za planiranje i nalaganje prisluπkivanja telefona i podmiÊivanje javnih duænosnika, kao πto su policajci i zatvorski straæari. Tuæitelj je sliËnim optuæbama teretio i druge novinare News of the Worlda. Rebekah Brooks i njen muæ Charles s joπ nekolicinom kolega optuæeni su i za ometanje pravde tako πto su uklonili arhivsku grau i sakrili raËunala i dokumente od policije. Optuæbe izviru iz skandala koji je izbio 2011. kad je otkriveno da su novinari News of the Worlda prisluπkivali glasovne poruke doslovno tisuÊa estradnih zvijezda, sportaπa, politiËara, ærtava zloËina i drugih javnih osoba, ukljuËujuÊi kraljevsku obitelj. NajveÊe je ogorËenje zavladalo kad se proËulo da su novinari ili njihovi plaÊenici prisluπkivali telefonsku sekretaricu nestale 13-godiπnje Milly Dowler dok se joπ nije znalo da je ubijena. BuduÊi da su i roditelji nesretne djevojËice takoer presluπavali poruke, primijetili su da su neke poruke u meuvremenu izbrisane. Bili su uvjereni da ih je izbrisala sama Milly te da je stoga æiva. Kakvo su razoËaranje doæivjeli doznavπi da je netko hakirao njenu sekretaricu! Bijes koji je zahvatio britansku javnost naveo je Murdocha da ugasi News of the World, ali je i potaknuo opseænu policijsku istragu koja se u meuvremenu proπirila i na takoer Murdochov The Sun. Kakve im kazne prijete KljuËna su pitanja koliko su Brooksova i Coulson znali o poËinjenim zloËinima i koja su djela poËinjena dok su oni ureivali novine - Brooksova od 2000. do 2003., a Coulson od 2003. do 2007. Oboje bivπih urednika tvrdi da nije znalo za prisluπkivanja, pa bismo trebali povjerovati da su novinari sami smislili i organizirali masovno prisluπkivanje, angaæiravπi privatne detektive da im pomognu. No, Coulsona tereti njegov bivπi novinar Dan Evans, svjedok-pokajnik koji je priznao krivnju za prisluπkivanje. Na sudu je izjavio da je na razgovoru za posao krajem 2004. Coulsonu povjerio da “uz pomoÊ telefona moæe napraviti svaπta” pa ga je ovaj ubrzo angaæirao u News of the Worldu. Dobio je i listu slavnih osoba koje je trebao prisluπkivati. Na popisu su bili deseci slavnih imena, ukljuËujuÊi model Elle Macpherson, bivπa Spice Girl Geri Halliwell i kralj popa Michael Jackson. Svjedok je dodao i da je 2005. Coulsonu pustio snimku poruke koju je na sekretarici za glumca Daniela Craiga ostavila Sienna Miller, tadaπnja djevojka Judea Lawa. Novine su ubrzo objavile priËu o aferi glumice i buduÊeg Agenta 007. Evans tvrdi da mu je, nakon πto je Ëuo snimku, Coulson poruËio da prikrije tragove tako πto Êe napraviti kopiju, staviti je u vreÊicu i ostaviti na porti novinske redakcije. Æelio je da stvar izgleda kao anonimna dojava. Po vlastitom priznanju, dok je radio za News of the World, Evans je pristupio pretincima govorne poπte slavnih viπe od 1000 puta. Na kraju je uhvaÊen kada je nepromiπljeno koristio svoj poslovni telefon, umjesto jednokratnog mobitela na bonove. Najstroæa kazna za prisluπkivanje ili nareivanje prisluπkivanja u UK je dvogodiπnji zatvor, dok optuæbe za korupciju nose potencijalno i doæivotnu robiju. No, pravni struËnjaci upozoravaju da optuæenici za takva djela dobivaju mnogo kraÊe kazne. Koje Êe biti posljedice skandala? Mnogi politiËari i dio javnosti smatraju da su se mediji razularili, no urednici i novinari strahuju da bi mjere kontrole znaËile i cenzuru. Nakladnici Êe se, pak, teπko oduprijeti pritisku, tako da bi vladajuÊi u konaËnici mogli biti zadovoljni raspletom: strogo kontroliranim medijima! Glassove senzacije iz bajke I druga glasila, pa i ona s veÊim ugledom od News of the Worlda, pala su kao ærtve nevaljalosti svojih novinara ili urednika. Tako je ameriËki politiËki magazin The New Republic krajem 20. stoljeÊa, nakon 80 godina mirnog postojanja, imao nesreÊu zaposliti reportera Stephena Glassa. Tada 25-godiπnji Glass imao je velik talent, ali ne za izvjeπtavanje, nego za fikciju. Samo πto njegovi urednici nisu bili toga svjesni. Godinama su bili sretni πto objavljuju njegove Ëlanke o izuzetno πkakljivim temama i s osebujnim sugovornicima. Jedna od najuzbudljivijih Glassovih priËa bila je Hack Heaven (Hakerski raj), objavljena u svibnju 1998. Bila je to “ekskluziva” o maloljetnim raËunalnim genijima koji su iz zafrkancije ulazili u sustave informatiËkih divova. Glavni lik reportaæe bio je “15godiπnji raËunalni virtuoz Ian Restil”, koji je na sluæbenu stranicu “velike informatiËke kompanije Jukt” postavio slike golih æena i podatke o plaÊama svih zaposlenih. Da bi ga odobrovoljili, Juktovi su direktori Restilu ponudili radno mjesto, a ovaj je kao plaÊu traæio putovanje u Disney World, kolekciju stripova, pretplatu na Playboy i Penthouse i puno gotovine. Naæalost po Glassa, priËa o mladim hakerima bila je toliko zanimljiva da su se za nju zakvaËili i drugi mediji. Tako su reporteri Forbesa poæeljeli razgovarati s dotiËnim programerima i s njihovim “ærtvama” iz hakiranih kompanija, no nisu mogli pronaÊi nikoga. NajËudnije im je bilo πto nisu uspjeli uÊi u trag ni navodno velikoj kalifornijskoj kompaniji Jukt. Uzaludna je potraga navela Forbesova novinara Adama Penenberga da posumnja u istinitost Glassove priËe i da nazove urednika New Republica, Charlesa Lanea. Alarmirani je Lane zapoËeo NOVINAR BROJ 1-3/2014. 53 istragu i utvrdio da nije moguÊe locirati nijedan lik iz Glassovih reportaæa. Nakon poËetnog nijekanja, Glass je naposljetku priznao prijevaru: od 41 reportaæa, 27 ih je bilo potpuno ili dijelom izmiπljeno. Glass se izvukao samo s otkazom i gubitkom novinarskog ugleda, ali je potom neπto zaradio autobiografijom “The Fabulist” (PripovjedaË). O njegovoj je karijeri 2003. snimljen igrani film “Shattered Glass” (Smrskano staklo). Rak - dobra inspiracija Glassov skandal nije obeshrabrio druge “pripovjedaËe”, pa je nakon njega nagraivana novinarka Boston Globea, Patrizia Smith, takoer dobila otkaz zbog krivotvorenja likova i citata. Spotaknula se na reportaæi o toboænjoj ærtvi raka, Claire, koja se prijavila za eksperimentalnu terapiju testiranu samo na miπevima. DramatiËne izjave koje je reporterka pripisala “Claire” potakle su uredniπtvo da od nje zatraæe kontakte πest zadnjih sugovornika. Pod pritiskom, priznala je da ih je Ëetvero izmislila. Godinu potom, kandidat za Pullitzerovu nagradu Jack Kelley uhvaÊen je u laæi dok je izvjeπtavao iz Moskve. Izmislio je da ga ganjaju ËeËenski mafijaπi te je traæio od urednice USA Todaya da nazove ameriËku ambasadu i zamoli osiguranje da ga puste unutra. Trebao je to biti scenarij za joπ jednu spektakularnu Kelleyjevu reportaæu, ali je netko u redakciji posumnjao u detalj s ËeËenskim atentatorima i inicirao istragu. Pokazalo se da su barem dva tuceta njegovih reportaæa bila plod maπte. Jonah Lehrer, novinar New Yorkera, dao je otkaz u srpnju 2012. kad je otkriveno da je izmislio nekoliko citata Boba Dylana u svojoj knjizi “Imagine: How Creativity Works”. Nakon istrage, priznao je da je neke citate potpuno izmislio, dok je druge sklepao iz djeliÊa ranijih Dylanovih citata. Sanaderov dvojnik CNN-ov i Timeov novinar Fareed Zakaria doæivio je svoj trenutak sramote kad su blogeri otkrili da njegova kolumna o kontroli oruæja u Timeu od 20. kolovoza 2012. sadræi neovlaπteno preuzete odlomke iz Ëlanka povjesniËarke Jill Lepore, koji su Ëetiri mjeseca ranije objavljeni u New Yorkeru. Zakaria se brzo ispriËao za “straπnu pogreπku”, a Time i CNN suspendirali su ga dok se praπina ne stiπa. ©est dana kasnije, oba su uredniπtva objavila da Zakarijina pogreπka ne opravdava daljnju suspenziju, pa su ga vratili na njegove sjajno plaÊene zadatke. U najËuvenijem hrvatskom medijskom skandalu sudjelovali su kolumnist Jutarnjeg lista Davor ButkoviÊ, gay aktivist Viktor Zahtila i - iako toga nije bio svjestan - tadaπnji premijer Ivo Sanader. U veljaËi 2008. ButkoviÊ je primio Zahtilin SMS, ali je iz nekog razloga pomislio da je poπiljatelj Sanader. Predloæio mu je intervju putem e-maila, na πto je duhoviti Zahtila pristao, pa je odglumio Sanadera odgovarajuÊi na niz ozbiljnih pitanja vezanih za hrvatski ulazak u NATO i prijetnje srpskih radikala. Obmana je otkrivena tek kad je intervju objavljen, a Zahtila se ispriËao rekavπi da nije ni slutio da Êe njegova πala doÊi do novinskih stranica NOVINAR BROJ 1-3/2014. 54 Piπe Vojo ©iljak obljetnica obljetnica psi, maËke, pa Ëak i ostavljeni ili zaboravljeni ogrjev, konji, zapreæna kola i dr. Spomenuti Z. Furtinger dodijeljen je radiostanici u svojstvu tehniËara, ali tada su svi obavljali sve poslove, pa je Furtinger postao i novinar i pisac tekstova. Od zapaæenijih emisija bile su to glazbena emisije poput “»ari zvuka”, u kojoj su emitirane pjesme uglavnom uæivo jer nije bilo snimljenog materijala. Objavljivale su se vijesti, novosti iz frontovskih organizacija i kojekakve pustolovne serije kao πto je “Klub kapetana”, s licima - Robinson Crusoe, moreplovac Sinbad i kapetan Nemo. Naiπao sam na podatak da je Zagreb 2 vodio Ivo Sabol, a njega je zamijenila Vijeka MaruπiÊ. Zagreb 2, ne znam iz kojih razloga, rasformiran je 1947. godine. No, 1953. osnovan je Drugi program Radio Zagreba. To je bio komercijalni program s lakπim temama i s puno glazbe. Uveden je veÊ onda koncert po æeljama. Narudæbe su se naplaÊivale. Z. Furtinger je bio prvi voditelj (πef?) tog programa. Drugi program je dobio svoje ime, najprije Val na valu, a onda Radio Sljeme. Tada je Radio Zagreb veÊ bio u JuriπiÊevoj ulici broj 4. Radio Sljeme je zakupilo i pravo razglasa na ZagrebaËkom velesajmu. Bio je to zabavno-komercijalni program: davale su se kratke obavijesti, ubacivali reklamni slogani u prijenose utakmica, izvoeni su reklamni skeËevi i tako dalje. Kokoπ ili jaje? 50 godina Drugog programa HR-a Program uz koji su se sluπatelji mogli opustiti vake obljetniËke godine Drugog programa Hrvatskoga Isprva se spiker Sradija raspravlja se o datumu poËetka emitiranja tog javljao samo programa: zna se da je to bila godina 1964. i mjesec travanj, se ne zna koji je bio dan niti toËan datum. I mnogima kada je imao ali nije jasno kako to da je Drugi program poËeo s emitiranjem obavijest, a poslije Radio Sljemena jer neki su uvjereni da je Sljeme od Drugog programa. Æivih svjedoka gotovo da i ostalo je bila nastalo nema, a mlai djelatnici ne znaju kome bi se obratili za te tiπina, no brzo se podatke. Evo kako je to bilo. Moje se informacije temelje na shvatilo da svjedoËenju Ive VuljeviÊa i Zvonimira Furtingera. sluπatelji ne Urednici za pamÊenje Ivo VuljeviÊ (1919.-1987.) bio je glavni glazbeni urednik, deæuraju uz πef Odjela za izvedbu programa i pomoÊnik direktora za proprijemnik i da ih gram Radio Zagreba od 1949. do 1958. (Ovdje ne navodim poslove i funkcije gospodina VuljeviÊa, kao πto su nekako treba ostale direktor Lada, prvi direktor Koncertne dvorane Lisinski i dr.) Zvonimir Furtinger (1912.-1986.) pionir je hrvatske privuÊi; zbog znanstvene fantastike i popularne knjiæevnosti uopÊe. toga je, pored Cijenjeni radijski novinar i urednik, autor scenarija za obavijesti, u stripove Julija RadiloviÊa Julesa i Æarka Bekera, najranijih hrvatskih televizijskih serija, program koscenarist popularizator znanosti, istraæivaË svijeta preko ruba znanosti, uvrπtena i glazba Furtinger se od samih poËetaka svoga stvaralaπtva opredijelio za najπiru publiku, riskirajuÊi time zaborav knjiæevne kritike i akademske teorije. Autor brojnih novela i koautor (sa Stankom RadovanoviÊem i Mladenom BjaæiÊem) nekih od najbitnijih hrvatskih SF romana. Z. Furtniger je uz novinare Roberta TomoviÊa, Filipa SvetiÊa i Ive Ostoje podræavao da se sedamdesetih godina unaprijedi hrvatska, a time i jugoslavenska radiofonija, o Ëemu Êu malo kasnije pisati. Narodna fronta je poslije osloboenja osnovala malu radiostanicu koja je bila smjeπtena na Trgu Republike broj 15, drugi kat desno. Snaga te radiostanice bila je 50 watta, a pokrivala je tadaπnje cijelo gradsko podruËje i okolicu. NoÊu je domet bio ograniËeniji jer su je pokrivale druge inozemne radiostanice. Postojao je Radio Zagreb, koji je, kao πto je poznato, poËeo s prvim emitiranjem 15. svibnja 1926. godine, pa je ova druga radiostanica logiËno nazvana i javljala se kao Zagreb 2. Slobodno se moæe reÊi da je ta radiostanica isprva bila razglasna stanica koja je objavljivala razne obavijesti. Meutim, s vremenom se uvidjelo da sluπatelji ne sluπaju stalno radiostanicu (pojasnit Êu: spiker se javljao samo kada je imao obavijest, a ostalo je bila tiπina), veÊ ih treba privuÊi da budu uz prijemnik. Zbog toga je, pored obavijesti, u program uvrπtena i glazba. U programu Zagreba 2 davale su se razne, danas se to naziva, servisne informacije: traæila su se djeca, izgubljeni Napravljena je, izmeu ostalog, i adaptacija Orsona Wellesa “Rat svjetova” koja je bila usmjerena na domaÊe prilike. SudeÊi po telefonskim pozivima, emisija je izazvala uzbuenje meu sluπateljima. Godine 1964. zapoËeo je s emitiranjem Drugi program, ali i TreÊi program Radio Zagreba na istom drugom kanalu, jer se Prvi program, naravno, emitirao na prvom. Drugi program je emitiran od 7.00 do 19.30 kada bi, na istoj frekvenciji, kretao TreÊi program. 15. svibnja 1989. godine poËelo je cjelodnevno emitiranje Drugog programa, a TreÊi je program dobio svoju mreæu. Dræim da je ovo trebalo jednostavno i razloæno objasniti kako u buduÊe ne bi dolazilo do nesporazuma πto je bilo prije “kokoπ ili jaje”, to jest Radio Sljeme ili Drugi program. Slobodan sam savjetovati sadaπnjem rukovodstvu HRT-a, posebno Drugog programa, da saËuvaju ove podatke za sebe i buduÊe generacije. Moæda Êe im trebati kao gole Ëinjenice. Prvi glavni urednik Drugog programa bio je Mijo VlaoviÊ, a potom Filip SvetiÊ. “Lice s fotografije”, autora Drage BritviÊa, jedna je od prvih emisija toga novog Drugog programa. U tom razdoblju se istiËe emisija “PorodiËni semafor” i “Izlet u obiËno” urednika Ante UvodiÊa. Godine 1969. glavni urednik Drugog programa bio je Ivo Ostoja. Nesluæbeno se smatra da je poËetak hrvatske modernije radiofonije zapoËeo 1969. s emisijom “Taksi za Babilon” Voje ©iljka, Zvonka Zmazeka i Dobroslava SilobrËiÊa. U toj se emisije prvi put izravno telefonski komuniciralo sa sluπateljima i suradnicima, to je prva zabavna emisija, emitirana subotom uæivo od 17 do 20 sati, i to u stereo tehnici (1974. godine), s jinglovima, efektima, koje su novinari i tehniËari sami kreirali. (Danas, npr., postoje stotine CD-ova s tisuÊama gotovih raznoraznih efekata.) MozaiËne emisije Mogli bismo reÊi da je to bilo zlatno doba Drugog programa koji je bio popularan i prepoznatljiv u radijskom eteru. Prijepodnevni program se zvao Radio Jadran, a popodnevni Studio A. To su bile emisije mozaiËnog tipa, a svaka je trajala pet sati. Obraivane su raznolike teme, a zabavna glazba je ilustrirala govorne teme ili se emitirala kao zasebna cjelina. Svaka je emisija imala voditelja. Bili su to spikeri, poneki glumac i novinar. Podsjetit Êemo se samo na neke emisije i neke urednike i novinare koji su ostvarivali Drugi program: “Plavi pingvin” (Kruno SaboliÊ), “Vikend u 8” (Zvonko BlaæeviÊ), “Radio ring” (Branko VondraËek), “SunËan sat” (Zvonko –urin), “Sportski mikrofon” (Ivan JuriπiÊ), “Meridijan 16” (Dalija Grin), “Eppur si muove” (Marijan Selman). “Pod starim i novim krovovima”, “Ulice i trgovi”, urednika Drage BritviÊa (sjajni pjesnik, tekstopisac zabavnih pjesama) bile su briljantne dokumentarne reportaæe. “Zeleni megaherc” je bila petosatna emisija Drugog programa Radio Beograda i Drugog programa Radio Zagreba. Emitirana je subotom od 7 do 12 sati. Emisija je nastala na inicijativu novinara Radio Beograda Nikole NeπkoviÊa Neleta i Voje ©iljka, novinara Radio Zagreba. U Beogradu je NeπkoviÊ bio prvi voditelj i urednik, a u Zagrebu prvi je voditelj bio Vojo ©iljak, a urednik je bio Pjer VukeliÊ. “Zeleni megaherc”, ili od milja “Zegi ‡ megi”, poËeo je s emitiranjem 1972. godine. U poËetku je zamiπljena kao lagana emisija, u kojoj bi se na jednostavan naËin upoznavali sluπatelji u Hrvatskoj s dogaanjima u Srbiji i obrnuto. Kasnije se emisija potpuno politizirala, prateÊi nesuglasice dviju Republika. U Zagrebu su emisiju vodili i ureivali: Vojo ©iljak, Branko VondraËek, Mario MihaljeviÊ, Marijan Selman, Domagoj VerπiÊ, Sonja ©aruniÊ… Najavnu πpicu emisije pisali su: rijeËi Ljubivoje RπumoviÊ, glazbu Alfi Kabiljo. Odjavna πpica: rijeËi Drago BritviÊ, glazba Kornelije KovaË, pjeva Korni grupa s Dadom TopiÊem. Na Drugom programu je objavljivana i humoristiËna emisija “Porodica VeseliÊ”, koju su ureivali Ivan GavriloviÊ i Ljubiπa PaviÊ. Emisije za mlade - “Crvena jabuka” i “25. sat”, urednika Pjera VukeliÊa, bile su izuzetno popularne, a obiljeæile su kraj sedamdesetih i poËetak osamdesetih godina. Emisija “»etvrtkom zajedno”, urednika Marka Sapunara, objedinjavala je sve RTV centre u Hrvatskoj (Pula, Rijeka, Zadar, Split, Dubrovnik i Osijek). Emisija “SunËani sat”, prvenstveno turistiËki orijentirana (urednici Zvonko BlaæeviÊ, potom Vjeko SalmiÊ, stalni suradnik Karlo ©tetka), emitirana je s terena svakoga petka u popodnevnim satima; kasnije ju je ureivao Tomislav RadiÊ, a i danas je na programu. Bile su tu joπ emisije “U posjet radnom kolektivu”, koju su realizirali Kruno SaboliÊ, Smiljana ©unde, Tanja DevËiÊ, Domagoj VerπiÊ i dr. Emitirane su dokumentarne reportaæe Astre BoæikoviÊ, Ede Rebeca, Ljiljane RadmiloviÊ i drugih novinara stalno zaposlenih, ali i vanjskih suradnika, a emisije iz kulturnog æivota Hrvatske (jer Drugi program bio je republiËki hrvatski program) uglavnom je obraivala i ureivala Astra BoæikoviÊ. Emisiju “Tragom vaπih pitanja” realizirali su Marina MarinoviÊ i Branimir BiliÊ. Takoer su bile sluπane emisije “VE-VO-SCRIM” (Pjer VukeliÊ); vrlo zanimljiva bila je emisija “Radio kriæaljka”, koju su ureivali Zvonko Furtinger i Marijan Selman; nedjeljom popodne emitirana je “Fijaker formula 1” koju je vodio i ureivao Zvonko –urin. “Zvjezdanu praπinu”, glazbeno-dokumentarnu emisiju iz svijeta jazza, vjeËnih melodija i glazbenih zvijezda, s tematskim glazbenim blokovima, autorski je i voditeljski potpisivao Dubravko MajnariÊ. Ova je emisija proπle godine obiljeæila tisuÊito emitiranje i joπ je na programu. Na Drugom programu emitirana je i radiokomedija “Panoptikum” sve do njenog ovogodiπnjeg gaπenja iz meni nepoznatih razloga. Kada je TreÊi program dobio svoju mreæu, Drugi se proπirio do 24 sata, pa se od 19.30 do 24.00 svakoga dana emitirao NOVINAR BROJ 1-3/2014. 55 NOVINAR BROJ 1-3/2014. 56 obljetnica recite im… program “Na drugom super”. Ja sam bio urednik i pokretaË, a svoje su emisije imali Æeljka Ogresta, Dubravko MerliÊ, Dubravka Druæinec, Maksim JurjeviÊ, Pjer VukeliÊ, Duπko RadiÊ, Branka HusedæinoviÊ, Lidija Tocilj (uveli smo horoskope u radijski prostor), emitiran je i noÊni cabaret, autori su bili i kvalitetni vanjski suradnici, i tako dalje i tako dalje. Posebnu je ulogu Drugi program imao (u sklopu Hrvatskoga radija) za vrijeme Domovinskog rata, ali to je posebna tema. Navodim samo neke znaËajnije emisije Drugog programa u vremenu od 1990. godine do danas: “Konvoj” Dubravke Druæinec, “Andromeda” Tanje DevËiÊ, RadiopraktiËar I sada neπto intimno jer sam se formirao i afirmirao (od vanjskog suradnika do urednika programa) kao novinar upravo na Drugom programu Radio Zagreba, odnosno Hrvatskoga radija. Sluπam radio Emisije dosadne i sive. Mnogi su u pravu: U njem mali ljudi æive. I za televiziju ista tvrdnja stoji. Samo su u boji. Ja nisam radioteoretiËar, ja sam radiopraktiËar. Ne znam biti ni mentor, ne znam to teoretski objasniti, ali oni koji rade sa mnom to mogu vidjeti. Radio je rijeË, radio je zvuk. Radio je informator, zabavljaË. Radio se moæe pratiti, a da pritom nisi vezan za njega, kao πto moraπ biti privezan za televiziju. Mogu se raditi i neki drugi poslovi, i sluπati radio, dok se to uz TV, a niti uz raËunalo ne moæe. Uz njih se jedino moæe jesti. Radio moæe po potrebi biti u prvom planu, a moæe biti samo zvuËna kulisa. Za to i postoji ona: radio, ne radio, uvijek ti svira radio. Na radiju mogu Ëitati tekst, a na televiziji se pravim kao da ne Ëitam, a imam tzv. blesimetar. “Sluπam, dakle jesam”, rekao bi moj prijatelj Sead MuhamedagiÊ, pisac i prevoditelj, germanist. Ovo “sluπam, dakle jesam” dobiva na znaËenju jer je Sead slijepa osoba. Ne bih se sloæio s nekim teoretiËarima koji tvrde da Êe radio biti samo lijepa uspomena na 20. stoljeÊe. On Êe se vjerojatno mijenjati po izgledu. Nemamo viπe starih aparata Kosmaj, Triglav, Sava... Radioprijemnici su npr. u mobitelima. HoÊe li internet pojesti radio, isto je pitanje kao i hoÊe li internet pojesti knjigu. Meni se Ëini da barem joπ dva desetljeÊa neÊe. Za dalje ne znam. Radio je intimniji i iskreniji medij od televizije. On mora zadræati nivo i, rekao bih, uhvatiti se za umjetnost kao slamku spasa. Tako Êe pobjeÊi od televizijskih trivijalnosti kao πto su glupave reklame, reality show i sl. Televizija koketira, zavodi... Radio treba animirati svoju publiku πto kvalitetnijim sadræajima i zvukom doËarati ono πto se hoÊe reÊi. ObiËno kaæem da ni jedna televizija ne moæe pokazati sliku ljepπom od one koju ja mogu zamisliti. Televizija je æenskoga, a Radio muπkog roda. Kada je Bog stvarao svijet, onda je pogledao Adama i rekao: • Zadovoljan sam! Onda je pogledao Evu i rekao: • Ti Êeπ se morati πminkati! Siguran sam da ste shvatili aluziju. »estitam Drugom programu 50. obljetnicu sa æeljom da se ne izgubi u sliËnosti s drugima, da saËuva svoj identitet i svoju prepoznatljivost “U mreæi radija” Duπka KneæeviÊa, “Pilana” i “1001 priËa” Marija MihaljeviÊa, “Æivjeti svoj æivot” Dubravke Druæinec i Voje ©iljka, “Z kao Zemlja”, “Zvijezde tamnog sjaja”, “Brazde”, “Ljudi XX. stoljeÊa”, “©uπkalica”, “Abeceda zdravlja”, “Baπtina”, “Kairosov Ëuperak”, “Imendan”, “Zlatne ploËe”, “Vi i vaπe zdravlje”, “TreÊa dob”, “U prolazu”, “Petkom s Petkom”, “Dolce vita”, “Povratak u buduÊnost”, “Avantura promjene”, “Svi smo mi potroπaËi”, “Vrijeme vinila” i niz drugih. Drugi program u posljednjih petnaestak godina redovno prenosi sva sportska dogaanja, a obavezno je prenosio i novogodiπnji koncert iz BeËa. Prema mojim informacijama (jer sada sam u mirovini pa nisam u svakodnevnom kontaktu s kolegama), u Drugom programu u odjelima zabava, glazba, sport sada su: Mirjana Æugec PaviËiÊ, Branka HusedæinoviÊ, Sabina Jaganjac, Zlatan Skalicki, Monika Lelas, Dubravka Druæinec Ricijaπ, Nataπa Mikac, Andro TomoviÊ, Zrinka ©timac, Neven »ikara, Mirna Farkaπ, Ljudevit GrguriÊ, Silvio Novosel, Zlatko Turkalj i Branka Muvrin, Kreπimir Gotlin, a tu su i voditelji: Mirko Fodor, Karmela Vukov ColiÊ, Aleksandar Kostadinov. Velika radijska imena Glavni urednici Drugog programa bili su: veÊ spomenuti Mijo VlaoviÊ, Filip SvetiÊ, Ivo Ostoja, potom Dobroslav SilobrËiÊ, Zoran ZokoviÊ, Vojo ©iljak, Marko Sapunar, Vjeko SalmiÊ, Mladen RutiÊ, Duπko RadiÊ, onda je doπlo dvovlaπÊe, dva urednika: DevËiÊ-Mesar, Muvrin-Druæinec Ricijaπ, a sada je urednica Jadranka RiloviÊ. Nabrajao sam imena, jer ljudi, novinari, glazbeni urednici, tonski realizatori stvaraju emisije (naravno, u suradnji sa sluπateljima). Oni su radio. (Ujedno se ispriËavam onima koje nisam spomenuo.) Drugi program i Dokumentarno-zabavni program Hrvatskoga radija Ëesto se poistovjeÊuju jer dokumentarni i zabavni program ostvaruju najviπe sati na Drugom programu, odnosno drugoj mreæi. Meutim, na Drugom programu emisije realiziraju i drugi programi. Drugi program je u moje doba imao veliku sluπanost u Hrvatskoj, ali i u susjednim republikama, sastavnicama tadaπnje dræave: u Srbiji te u Bosni i Hercegovini, a neπto manje u Sloveniji. Mogli bismo reÊi da je Drugi program bio uËitelj radiostanicama koje su nastajale. Naime, u to vrijeme bilo je stotine divljih malih radiostanica u Hrvatskoj, koje nisu ni imale dopuπtenje za emitiranje i koje su s vremenom prestale s radom. O fenomenu tih radiostanica, a u povodu pedesete godiπnjice radija u svijetu 1973. godine, Miran KuËiπ, Maksim JurjeviÊ i Zvonimir BajsiÊ ostvarili su dokumentarni feature “Ad libitum” za koji su dobili prvu nagradu Prix Italia. U to vrijeme nije bilo drugih radiostanica u Hrvatskoj. Omladinski radio, kasnije popularna Stojedinica, osnovan je 1984. godine, a tek poslije poËeli su s emitiranjem Otvoreni radio, Obiteljski radio (nastao na neki naËin iz radiostanice Velika Gorica), Plavi radio, Hrvatski katoliËki radio, Radio Marija i mnogi drugi. Novinari Drugog programa dobili su stotine i stotine nagrada. Od veÊih nagrada, to su dva Ondasa (prestiæna meunarodna nagrada koja se dodjeljuje u Barceloni). Prvi Ondas dobio je Ivo Ostoja 1969. godine, a Vojo ©iljak i Duπko RadiÊ za emisiju “ZviæduÊa priËa” 1997. godine U vrijeme kad su k nama dolazili sportovi razni, prva faza toga prijenosa obiljeæena je nastojanjem hrvatske strane da te nazive prevede i tako prilagodi hrvatskom jeziku, ËineÊi ih πto razumljivijima hrvatskim govornicima. Odnosilo se to prije svega na timske igre. Neki su nam sportovi stigli i bez posrednika iz zemlje podrijetla (tako poËetke igranja nogometa biljeæimo u Æupanji joπ 1880. dolaskom engleskih tvorniËara, koji donose i prvu nogometnu loptu u Hrvatsku, a 1881. ondje se igra i tenis), nazivi nekih preko jezika posrednika, no ipak se u hrvatskom nije uvrijeæio ni fudbal (donekle prema engleskom), ni fuzbal (sliËnije jeziku posredniku, njemaËkom), nego nogomet, pa tako onda prema njem. Handball imamo rukomet itd. Vidimo da se i u tom prevoenju naziva postupalo razliËito. Negdje je bilo vaænije izreÊi bit novoga sporta (koπarka pokazuje oko Ëega se vodi igra, oko koπa), negdje neπto i o naËinu igre (nogomet, rukomet), no premda je i koπarka nastala od Basketballa, taj Ball nije u ovom sluËaju preveden nikako, dok u primjerima nogometa i rukometa jest. Zanimljivo je da u tom jeziËnom posuivanju nismo tada (kraj 19. stoljeÊa i poËetak 20.) pribjegli kalku, doslovnoj prevedenici cijeloga izraza ili njegovih sastavnih dijelova, jer da jesmo, trebalo je onaj Ball prevesti kao lopta, a ne met. ©to uopÊe znaËi taj met? Jesmo li pogrijeπili? Ne, nismo. Met dolazi od glagola met-ti, πto je dalo mesti, ali najprije u znaËenju mete snijeg, da ne spominjem kultni zameo ih vjetar, πto je joπ od praslavenskoga u svim slavenskim jezicima suæeno na znaËenje Ëistiti kuÊu, ulicu, dvoriπte i sl., no prvotno znaËi bacati. To se znaËenje u hrvatskom izgubilo, u suvremenom slovenskom joπ je vrlo æivo (meti - bacanja: kugle, diska, koplja, kladiva), a kod nas se saËuvalo u sloæenicama. Taj stari met u znaËenju bacanja, izbacivanja vrlo je produktivan, pa je i novostvoreni nogomet brzo stekao pravo graanstva, primivπi lako u svoje druπtvo i rukomet, pa i glavomet, ali i puπkomet, domet, vatromet, promet, zamet, smet (snijega), dapaËe i neπto πto se na prvi pogled Ëini nespojivim Nogomet i futsal Piπe Nives OpaËiÊ NOVINAR BROJ 1-3/2014. 57 - izmet i metak. Jasno je da su smetovi snijega nabacani na hrpu, a da je izmet neπto πto se izbacuje iz organizma kao iskoriπteno i preraeno. Metak se lijepo uklapa u znaËenje glagola metati (stavljati rukom) - tane se umeÊe u cijev i onda baca, ispaljuje. A futsal? Futsal je primjer kako danas, primajuÊi nove sportove i njihove izraze, viπe uopÊe i ne pokuπavamo te izraze prevesti. ©to je uopÊe futsal? To je momËadska igra loptom, kratica od portug. futebol de salao, odnosno πp. futbol de sala, πto znaËi dvoranski nogomet. Kako vidimo, dvoranski nogomet razumijemo, a futsal ne. Postoji i mali nogomet, najprije sam pomislila da je futsal to, no protivljenje tom razumljivom prijevodu, premda razlike uopÊe nisu velike (4 igraËa + vratar prema 5 + vratar u malom nogometu, uz minimalne razlike u pravilima), uvjerilo me da taj otpor izvire prije svega iz naπega veÊ posloviËnog priklanjanja svemu πto je strano. To πto je FIFA prihvatila futsal kao sluæbeni izraz razumijem. Manje razumijem Hrvatski nogometni savez, koji je takoer pristao uz futsal, dvoranskom nogometu usprkos. Primjera prenoπenja rijeËi iz stranih jezika u hrvatski uz nekakvu prilagodbu ili bez ikakve prilagodbe ima bezbroj: skvoπ je npr. zadræao svoje ime, proπao je samo grafijsku adaptaciju, prema engl. squash, no ni nju uvijek, pa tako imamo u istom Ëlanku i skvoπ, u opisu pravila igre, i squash u potpisima pod slike (loptica za squash, dvorana za squash). O pribliæavanja curlinga hrvatskim govornicima nije se viπe uopÊe ni razmiπljalo, pa kod njega nije provedena ni grafijska prilagodba, a sva ja prilika da i neÊe, jer je 2001. godine osnovan i Hrvatski curling savez, igra se stonerom (bar kamenja imamo!), granitom od 20 kg, pa Êe tako najvjerojatnije i ostati. Joπ samo da mi je znati kako Êe izvorni hrvatski nepoznavaoci engleskoga Ëitati ime toga hrvatskog saveza kada Êe im i hoÊe li im (kako? po Ëemu?) “sviËnuti” da to treba Ëitati karling, a ne curling?! Dobrom starom pokuπaju pribliæavanja novih sportova i njihovih naziva hrvatskom puËanstvu vidimo da je odzvonilo za sva vremena NOVINAR BROJ 1-3/2014. 58 intervju fredi kramer Razgovarao Jozo PetriËeviÊ Jedan od najvienijih sportskih novinara i sportskih radnika Zagreba i Hrvatske, “stoljetni maksimirski kroniËar i najpoznatiji dinamolog”, danas je gost naπeg cehovskog glasila, Novinara. Razgovarali smo pribliæno dva sata u HND-u i obnovili sjecanja na davne dane. Kada danas gledate retrospektivno, moæete li reÊi da ste sretan Ëovjek? Jesu li se ostvarili vaπi mladenaËki snovi? - Jesam li sretan - jesam. Ostvarili su se svi moji snovi. ZahvaljujucÊi sportu proπao sam ono πto ni jedan od mojih kolega s faksa nije uspio. U svakom sluËaju, zadovoljan sam, proputovao sam cËitav svijet, Wimbledon sam radio 33 puta, poËevπi od 1966. Kako ste se odluËili za novinarstvo, gdje ste uËili zanat? Novinari su nekad bili nepotkupljivi - Nisam namjeravao biti novinar. Studirao sam pravo i bio sam jedan od 20 najboljih na fakultetu. Sa mnom su studirali i neki tada vrhunski i svestrani sportaπi, a i ja sam se bavio sportom: tenisom, nogometom, a dobro sam i plivao. U svakom sluËaju, ja sam sport volio, igrao sam tenis, na ©alati sam bio svakodnevno, nakon πkole i kasnije fakulteta. Stanovao sam u DraπkoviÊevoj ulici, i nije mi bilo daleko popeti se Schlosserovim stubama na ©alatu. Dakle, æelio sam zavrπiti pravo i posvetiti se advokaturi. Meutim, kako sam se upoznao s dosta prijatelja, medu kojima i nekoliko novinara, pomalo sam 1956 i 1957. poËeo pisati u Ëasopisu Nogomet, πto ga je izdavao ZagrebaËki nogometni podsavez. Glavni urednik mu je bio Josip »erne, a kasnije Berislav Nikpalj. Ureivala ga je jedna dosta dobra ekipa. Bio sam kasnije i u Upravnom odboru ZagrebaËkog nogometnog podsaveza. Kolega Nikpalj me forsirao i ubrzo sam dogurao do urednika meunarodne nogometne rubrike. Kako sam znao njemaËki, prevodio sam najzanimljivije nogometne tekstove iz njemaËkih Ëasopisa i objavljivao zanimljive Ëlanke o austrijskom i njemaËkom nogometu te njihovim najboljim nogometnim momËadima. Bilo je posla na pretek. A suraivao sam i u nekim drugim medijima. Naravno, imao sam sve manje vremena za polaganje zadnjih ispita na Pravnom fakultetu, πto se nimalo nije svialo mojim roditeljima. Potom ste se obreli u VUS-u? - Da, susreo sam se, sredinom pedesetih godina, s glavnim urednikom Vjesnika u srijedu Franom Barbierijem i poËeo s VUS-om suraivati. K njemu me doveo Tomislav CrnkoviÊ, tada jedan od najboljih nogometaπa u zemlji. On je bio urednik sportske redakcije VUS-a. ZahvaljujuÊi Ici Kerhinu, Ëuvenom atletiËaru, tada uredniku sportske rubrike zagrebacËkog Narodnog lista, poËeo sam pisati i o atletici i drugim sportovima u tom listu, πto je izlazio svakodnevno oko podneva. U VUS-u sam pisao reportaæe. List je imao golemu nakladu i pisati za taj tjednik bila je izuzetna Ëast. A uz pomoÊ mog prijatelja, sportskog novinara Vilka Luncera, pojavljivao sam se i na stranicama sportskog lista Narodni sport, kasnije Sportske novosti. Kolega Mladen DeliÊ zasluæan je πto ste postali profesionalac? - Najzasluæniji. Mene je primio na posao i na tome sam mu iznimno zahvalan. On je bio urednik Sportske redakcije Radio Zagreba. A nju su, osim njega, Ëinili Ivan TomiÊ, Marijan RogiÊ i ja. Nas Ëetvorica. Svi su me oni nagovarali da budem spiker. Imao sam glas koji se prepoznavao, koji je nosio i imao snagu. Govorio sam zagrebaËki - onda se jako pazilo na jezik, a ne kao danas. Treba li za novinarski poziv talent ili se sve moæe nauciti na fakultetu? - Potreban je talent, kao i za svaki drugi posao. Tu nema zbora. No, nitko se ne raa s genijalnoπÊu. Kad se dogodio vaπ prvi prijenos? - Mladen DeliÊ odredio me da zajedno s njim na Prvom programu Radio Zagreba prenosim Davis Cup susret iz Splita 1961. godine. Igrali su Jugoslavija - ©panjolska. Bio je to moj prvi radijski prijenos. I tako sam uletio u tenis, o kojem sam znao gotovo sve pa sam kasnije prenosio skoro sve najvaænije meËeve. Nogometne tekme uglavnom je komentirao neponovljivi Ivo TomiÊ. Bio je poseban u svakom pogledu. Takvi se radaju jednom u sto godina. Nekada se s mladima itekako puno radilo. Legendarni sportski radnik i novinar Hrvoje MacanoviÊ mladima je na Radio Zagrebu zduπno pomagao. - UpamÊen je kao novinar, urednik, publicist i sportski radnik, koji je suradnju s Radio Zagrebom poËeo daleke 1929. godine, direktno prenoseÊi veslaËko prvenstvo na Savi u Zagrebu, a kasnije i nemali broj sportskih zbivanja, ukljuËujuÊi Olimpijske igre. Prenosio je i komentirao brojna natjecanja i za Televiziju Zagreb. Bio je urednik TV poπte i drugih emisija te osnivaË i predavaË interne novinarske πkole RTZ-a. Pomagao je mnogim mladim kolegicama i kolegama. MacanoviÊ je, kako su ga kolege zvale Macan, bio svjedok hrvatske sportske povijesti. On je sve pratio, imao je prepoznatljiv radiofonijski glas, ljudi su se navikli na njega. Ja sam njegove prijenose sluπao satima dok sam glancao parkete. No, ja sam imao drugog uËitelja, Mladena DeliÊa, i od njega sam najviπe nauËio. Piπete i danas. Joπ niste bacili pero u trnje? - I neÊu dok, πto se kaæe, god budem mogao pisati i razmiπljati. Dok me glava sluæi. ©to biste iz dugogodiπnjeg bavljenja novinarstvom voljeli ponoviti ? - Bilo je jako puno lijepih dogaaj. Volio bih ponoviti sve ono πto je bilo lijepo. A πto zaboraviti? - Zaboraviti ono πto se dogodilo stadionu Dinama u Maksimiru 13. svibnja 1990., na utakmici Crvena zvezda Dinamo. Nevieni i nesportski dogaaj. Juæna tribina je u jednom trenutku doslovce provalila na stadion, doπlo je do obraËuna i milicija je agresivno intervenirala. Istina: ona je pokuπala zaustaviti nalet koji su izazvali navijaci Crvene zvezde. Kaæu da se meu njima nalazio i Arkan; ja ga nisam vidio, ali kaæu da je on bio meu njima glavni Ëovjek. Uslijedila je neviena guæva, doπlo je do tuËnjave itd. Boban je skoËio nogama na jednog milicionera, ovaj je izvadio piπtolj i moglo NOVINAR BROJ 1-3/2014. 59 Kada bi se danas radila rang-lista najdraæih, odnosno najboljih sportaπa, kako bi vaπa izgledala? Na primjer : Najbolji koπarkaπ Hrvatske? Draæen PetroviÊ Najbolji atletiËar? Lucano Suπanj Najbolja atletiËarka? Sanja PerkoviÊ Najbolji tenisaË? PunËec Franjo Najbolja tenisaËica? Iva Majoli Najbolji nogometaπ? Franjo Wolfl Najbolji skijaπ? Ivica KosteliÊ Najbolja skijaπica? Janica KosteliÊ Najbolji hokejaπ? Fredi David Najbolji stolnotenisaËi Dragutin ©urbek i Æarko Dolinar Najbolji nogometni trener? Martin BukoviÊ Najbolji sportski i fotoreporter? Radiπa MladenoviÊ Najbolji spikeri? Jozo VukeliÊ, Zvonimir –uretiÊ, Ljubo JelËiÊ, Æeljko Tomac i Ivan KojundæiÊ Najbolja spikerica? Nada Agbaba Najbolji reæiser? Ivan Hetrich Najbolji radijski urednik? Mladen DeliÊ Najbolji radijski nogometni reporter? Ivan TomiÊ Najbolji komentator? Zvonko Letica intervju fredi kramer NOVINAR BROJ 1-3/2014. 60 se dogoditi svaπta. Dakle, to je neπto πto bih u svakom sluËaju htio zaboraviti. Ne ponovilo se. Isto tako volio bih zaboraviti onaj dan kada je izvrπen napad na Æidovski paviljon u Münchenu na Olimpijskim igrama. Ja sam imao na uπima sluπalice, cijeli dan sam govorio, prenosio dogaaje za Radio Zagreb. S nama novinarima glasoviti ©pic je proveo noÊ, jer su i njemu prijetili. A on je osvojio 7 zlatnih medalja. Njega su jako Ëuvali, kao najveÊu zvijezdu Olimpijade. Jesu li novinari danas odgovorni? - Mislim da smo mi osjeÊali veÊu odgovornost. Na neki naËin πtitili smo dignitet i vlastiti ceh. Bili smo nepotkupljivi, uopÊe se nije moglo dogoditi da nam netko kaæe kako moramo “delati”. Ako je i bilo pokuπaja, to bismo rijeπili na sastanku u redakciji . Ukratko, teæili smo istinskom istraæivaËkom novinarstvu. Netko viπe, netko manje - ne bih se hvalio, ali bio sam jedan od tih. Na koncu konca, vide se i rezultati. Æestoko sam se usprotivio onima πto su predlagali da se ukinu pojedini nogometni klubovi, na primjer HA©K Graanski i Concordia. Rekao sam da je to æalosno. I mogu vam reÊi, vodio sam borbu sa svim moguÊim i nemoguÊim pojedincima i tijelima; odræavao sastanke za povratak imena Graanski. Jer, Graanski je bio klub, u njemu su igrali i komunisti i Srbi, meu kojima i Lala –anic, jedan od najboljih i najtalentiranijih nogometaπa πto smo ih dosad imali. Nitko mu nije mogao oduzeti loptu. August Leπnik, ÆIVOTOPIS Fredi Kramer, novinar, urednik i publicist (9. srpnja 1931. Zagreb). Apsolvirao na Pravnom fakultetu ZagrebaËkog sveuËiliπta. Novinarstvom se poËeo baviti 1956., najprije kao vanjski suradnik listova i Ëasopisa Nogomet, VeËernji list, Globus, Vjesnik u srijedu, Narodni spor, Sportske novosti, a od 1961. stalni je Ëlan sportske redakcije Radio Zagreba. Specijalnost u novinarstvu mu je atletika, tenis, stolni tenis, nogomet i zimski sportovi. Izvjestitelj s po 8 ljetnih i zimskih olimpijskih igara, s 2 prvenstva Europe u atletici, s po 7 prvenstava svijeta i Europe u stolnom tenisu. Kaænjen 1972. zbog suradnje u emisiji “Hrvatski sati” na Radio Torontu. Obavljao je mnoge duænosti u ZagrebaËkom nogometnom podsavezu, Teniskom savezu Hrvatske, Hrvatskom nogometnom savezu i NK Dinamo. Urednik je revije Dinamo od 1958., pomoÊnik glavnog ravnatelja HRT-a od 1998. do 2000. Objavio je 15 sportskih monografija i knjiga o Dinamu iz Zagreba, Hrvatskom nogometnom savezu u povodu 80 godina njegova postojanja, o tenisu, zatim o proslavljenom nogometaπu Stjepanu Bobeku ©tefu... Scenarist filmskog projekta “StoljeÊe hrvatskog nogometa” iz 2002. godine, urednik “Nogometnog leksikona”, 2004., u izdanju Hrvatskog leksikografskog zavoda Miroslava Krleæe. Glavni urednik “Sportskog almanaha” Saveza za fiziËku kulturu Zagreba 1963.-1978. Dobitnik brojnih priznanja, nagrada i odlikovanja, medu kojima i Trofeja Hrvatskog sportskog saveza 1992., Nagrade Grada Zagreba 1994., Nagrade za æivotno djelo Hrvatskog zbora sportskih novinara 2005., Godiπnje nagrade dr. Franjo BuËar 2009., Nagrade za æivotno djelo dr. Franjo BuËar 2013. i drugih. Predsjednik RH dr. Franjo Tuman odlikovao ga je Redom Danice hrvatske s likom Franje BuËara 1995 Milan AntolkoviÊ i drugi su mi to potvrdili. A taj deËko je strijeljan na DotrπËini. ©toviπe, odigrao je dvije utakmice za reprezentaciju NDH. Nitko ga nije mogao spasiti, Ëak ni intervencija jednog Bogdana Cuvaja i Bernarda Hugla. Oduπevljavali su vas mnogi sportaπ. Kojih se posebno sjeÊate ? - Najviπe ©urbeka, Franje PunËeca, Franje Wolfla i Æarka Dolinara. Oni su naπe najveÊe zvijezde. Gdje god su nastupali, svuda su oduπevljavali. Treba li se suzdræavati od neodmjerenog senzacionalistiËkog prikazivanja nasilja i brutalnosti? - Sigurno. To se zlo mora iskorijeniti. Ne valja o tome previπe raspravljati, a niπta ne raditi. Koja je danas televizijska redakcija u vrhu hrvatskog æurnalizma? - Nova TV i RTL. Ljudi vole Ëuti istinu. A manje televizije se viπe trude biti bliæe gledateljima. Sportska televizija, Mateπina, je li nam ona potrebna? - Rijetko je pratim. Ideja o njenom pokretanju nije bila loπa. DapaËe. Jeste li Ëlan koje politiËke stranke? - Nisam. Kad me u HDZ pokuπao uËlaniti Hrvoje ©ariniÊ, rekao sam mu da mene moæe uËlaniti samo Franjo Tuman. I je li vas uËlanio? - Nije. Dakle, nisam Ëlan, ali simpatiziram HDZ. Bili ste veoma bliski s dr. Tumanom. Kad ste se upoznali? - »im je doπao u Zagreb iz Beograda πezdesetih godina. Postavljen je za direktora Instituta za historiju radniËkog pokreta naroda Hrvatske sa sjediπtem u Opatickoj 10. No, susretao sam se s njim i prije toga u Beogradu jer je igrao tenis na jednom veteranskom turniru. Ali kad je 1961. preπao na rad u grad podno Sljemena, nastavili smo se intenzivnije druæiti i igrati. Gdje ste sve igrali? - Na ©alati i na Mladosti na Savi. U kakvom ste ga sjeÊanju zadræali? - Veoma lijepom. I mogu reÊi da je bio idealist. Bio je razoËaran ponaπanjem nekih pojedinaca, ali i iznimno sretan πto je doπao u Zagreb. Bili smo zbilja nerazdruæivi prijatelji. Mogao sam ga posjetiti uvijek, u svako doba dana, ili u uredu ili kod kuÊe. Kakav je bio kao tenisaË? - Vrlo borben. Nikad ga nisam pobijedio. TrËao je viπe od mene. Njegov veliki oboæavatelj bio je dinamovac Æeljko »ajkovski - danas 89-godiπnjak. Æeljko je silno æelio da zaigraju, ali do toga nije doπlo. ©to kao nogometni ekspert oËekujete od spektakla πto Êe se ovoga ljeta odræati u Brazilu? - Posebno mi je drago da Êe Hrvatska otvoriti SP, da Êe je dobro pripremiti izbornik Niko KovaË. I vjerujem da Êe naπa reprezentacija provesti u Brazilu kao ona 1998. u Francuskoj. Opus vam je raznovrstan i dojmljiv. Koja biste svoja djela posebno izdvojili? - Knjiga “DesetljeÊe naπega tenisa”, moja je prva teniska knjiga, izaπla je 1973. godine, a naslov za dao je dr. Franjo NOVINAR BROJ 1-3/2014. 61 Tuman. Tiskana je u ono vrijeme kada Beograd nije imao –okoviÊa. Mi smo desetljeÊima vladali domaÊm teniskim terenima. Beogradski igraËi nisu nam Ëesto bili ni do ramena. Sada je drukËije. ZahvaljujuÊi –okoviÊu, Srbija visoko kotira u svjetskom tenisu. A u ono doba mi smo bili stvarno carevi. Imali smo Franju PunËeca, Dragutina MitiÊa, Josipa Paladu, Boru JovanoviÊa, Nikolu PiliÊa, Æeljka FranuloviÊa, Gorana IvaniπeviÊa itd. To je moje najbolje djelo. InaËe, nikada nisam zadovoljan ni jednim djelom potpuno, no u ovo sam uloæio puno truda. Imate li svoje pisce u novinama ili reportere, komentatore koje ne propuπtate? - Volim sluπati i gledati nogometne utakmice πto ih prenosi i komentira Drago ∆osiÊ. On je ozbiljan, dobar komentator, ima razgovijetan glas, ne guta rijeËi. ©to se tiËe novinara-pisaca, rijetko preskoËim Milana IvkoπiÊa, Jasminu PopoviÊ, Antu TomicÊa, Tihomira DujmoviÊa i druge. Novinarski uzori su vam...? - Mladen DeliÊ na prvome mjestu, zatim Zvone Mornar, Frane Barbieri, Ive MihoviloviÊ i Boris JankoviÊ. Iznimno cijenim Vilka Luncera, on je u ono vrijeme bio najobrazovaniji i najplodniji pisac. I rado je pomagao mlaim kolegicama i kolegama. Pisao je leprπavo, vrlo precizno i nadasve zanimljivo. Atletika nije imala u nas bolje pero. Koje je vaπe prijenose publika smatrala najboljima? - Kada bi Dinamo pobjeivao. A najloπijima? - Kada bi Dinamo gubio. Za koga navijate? - Uvijek za hrvatske klubove. ZnaËi za Dinamo i Hajduk ? - Moæe se tako reÊi. I za reprezentaciju RH. Danas ste vrlo bliski s Hajdukovim zvijezdama? - Godinama sam vrlo lijepo prijateljevaosa starom gardom dinamovaca te snajboljim naπim golmanom svih vremena Vladimirom Bearom i Bernardom Vukasom. Vukas je grizao travu kad je igrao protiv Dinama. Zaπto? Jer je bio uvrijeen πto njegov bogomdani talent slijepci u Zagrebu nisu Na Brijunima, dr. Franjo Tuman i Fredi Kramer vidjeli. Dakle, travu je grizao i bio je najbolji. Publika je obojicu oboæavala i nagraivala dugotrajnim i snaænim pljeskom. Gledatelji viπe nisu onakvi kakve smo nekoÊ imali. Smatram da moramo djelovati pozitivno i s jedne i s druge strane pa Êemo onda imati i publiku. Kad Êe se to dogoditi - Bog zna. Danas je viπe publike na hokeju nego na nogometnim predstavama... - Eto, i to smo doæivjeli. No, to je æalosno. Splitska publika ipak nije takva. Ona ne kaænjava. ZagrebaËka kaænjava. A Zagreb je ipak kolijevka hrvatskoga nogometa, imao je i ima tradiciju, ima danas dobro ureeni klub, ali o tom-potom. Jesu li naπi mediji podloæni utjecajima sa strane? - Da, jesu. Itekako. Kako protjecu umirovljeniËki dani? - Nikada ne dangubim. Uvijek sam zaposlen. Piπem, analiziram, istraæujem. Moæe li Fredi Kramer æivjeti od mirovine? - Moæe, moæe , ali skromno. ©to imate od minuloga rada ? - Skromnu mirovinu. No, kad Ëitam kolike su penzije mnogih naπih kolegica i kolega, radnika, moram biti kuπ. I pitam se kako ti ljudi prolaze. Kako uopÊe æive? Prosjek od 2200 kuna je poraæavajuÊi, a joπ je straπnije koliko ljudi prima 1600 kuna. Pa se pitam, kao πto je nekoÊ govorio Mladen Delic, ljudi moji je li to moguÊe?! Da, moguÊe je. ©to zamjerate sadaπnjoj generaciji naπih sportskih novinara? - Moraju imati viπe sportskog poπtenja i æelje da se ne boje znanja. Vrlo Ëesto pratim radijske i TV prijenose, poglavito nogometne. Ti naπi komentatori uglavnom ne razlikuju Ë i Ê. - Naæalost, u pravu ste. To im je uπlo u krv i to je teπko, vrlo teπko popraviti. * Pomogli ste mnogim mladim novinarima i to izdaπno. Kojima se diËite, a koji su vas razoËarali? - O onima πto su me razoËarali, neÊu govoriti. Ali hoÊu reÊi da sam zadovoljan Ognjenom NagliÊem koji je po mom sudu vrlo dobar novinar, komentator i urednik. A od ovih πto sada nastupaju najveÊu pohvalu zasluæuje Lovorko MagdiÊ, Na sastanku u Haulikovoj ulici u Zagrebu 1960. godine: Gordan IroviÊ, Tomislav CrnkoviÊ i Fredi Kramer intervju fredi kramer NOVINAR BROJ 1-3/2014. 62 Branko Kralj, Fredi Kramer i Vladimir Beara 2011. godine u posjetu Branku Kralju Stjepan Bobek i Fredi Kramer u Plavom salonu Janica KosteliÊ u “Dinamu”: Ivan Enjengi, Janica KosteliÊ i Fredi Kramar inaËe fin, kulturan deËko. Vodi zanimljive razgovore na Hrvatskom radiju. ©to vas ljudi u sportskom novinarstvu danas? - Smatram da bi se mnogi morali bolje pripremiti kada prenose i komentiraju pojedine sportske dogaaje i piπu osvrte. Neki od njih ne navode izvor. A to je vrlo vaæno. Zapravo najvaænije. Na πto ste posebno osjetljivi kad je rijecË o sportu? - Ne bismo se smjeli bojati znanja. Jesu li ostvarene sve vaπe profesionalne æelje? - Jesu. Zbog toga sam sretan i presretan. Kako se matiËne kuÊe odnose prema vama umirovljenicima, pozivaju li vas kad obiljeæavaju kakvu godiπnjicu? - Pozivaju uvijek 15. svibnja, kad se slavi dan HRT-a. Naæalost, mnogi ne dolaze, a mnogi su otiπli na svoje vjeËno poËivaliπte. Takvih je podosta. Postoji li neki tekst ili radijski prijenos, moæda knjiga koje biste se danas htjeli odreÊi iz svojeg 60-godiπnjeg bavljenja novinarstvom? - Ne postoji. Nikada nisam nikoga uvrijedio, nikada nije nikakav prigovor upuÊen na moju adresu. Uvijek sam govorio istinu i nikad nitko nije intervenirao. A imao sam dosta oπtre sluπatelje. Biste li danas potpisali sve ono πto ste u sportskom novinarstvu napravili? S vlaπÊu ste imali nepriliku, no preæivjeli ste? - Bolje reÊi - s mojim pretpostavljenima, i to samo u dva navrata. Nas, Ëlanove sportske redakcije Radio Zagreba, nakon deæurstva nedjeljom naveËer, zvao bi nas kolega s Radio Toronta, inaËe reporter emisije “Hrvatski sati” i molio da mu damo rezultate najvaænijih sportskih zbivanja. Mi bismo mu izdiktirali rezultate nogometne, rukometne i joπ nekih sportova. Sasvim Ëista sportska situacija. Netko je po tome poËeo ËaËkati i optuæio nas da πurujemo s emigracijom. Bio sam iznenaen. No, stvar je sredio urednik Radio Zagreba Filip Svetic. I joπ sam imao jednu nezgodu prigodom teniskog susreta Jugoslavije i Rumunjske u Zagrebu. Greπkom tehniËara zamijenjene su kasete s himnama. Na kasetama su se nalazile himne Rumunjske, FNRJ i Hrvatske. PreskoËeno je sviranje nacionalne himne - odsvirana je samo rumunjska himna i “Lijepa naπa”. No, izvukla nas je jedna dama, supruga Mate MikiÊa, koja je radila u naπoj kuÊi. I izbjegao sam posljedice. Objasnio sam direktoru Ivici KrizmaniÊu kako je doπlo do greπke i tako nisam kaænjen - Apsolutno sve. Ne sramim se nijednog svog teksta, ni radioprijenosa. ©toviπe, silno sam ponosan. Jeste li ikada u æivotu pisali, komentirali po narudæbi S neËasnim namjerama - nikada. To je u suprotnosti s mojim odgojem i naËelima. Jesu li naπi kolege krivi za degradaciju profesije? - Bez daljnjega. Jeste li ikada kao πef stali iza svojih podËinjenih ili ste pak Ëuvali sebe? - Uvijek sam πtitio kolegu, uvijek sam s njime nalazio zajedniËki jezik i uvijek se ono πto se moglo ispravilo. ©to je najvaænije za uspjeh u novinarstvu? - OpÊa kultura. Znanje. Brzina. Pa i odricanje. Moraπ uvijek, u svako doba dana i noÊi, biti spreman izvrπiti postavljeni zadatak. »ime ste se vi dosad najviπe proslavili? - Pa, izmedu ostalog, vjerojatno i po glasu - jer me ljudi prepoznaju i danas. Vele to je onaj πto je prenosio utakmicu Dinamo - Hajduk, Partizan - Dinamo - Dinamo - Crvena zvezda... Moæe li se vaπ spisateljski opus izraziti u brojkama, minutama, satima? Ne - to je vrlo teπko, gotovo nemoguÊe. Ogroman je to uËinak. Pisao sam o viπe sportova, svakodnevno i rano i kasno, i praznikom i blagdanom iz zemlje i inozemstva. ©to kod svojih prijatelja i kolega najviπe cijenite? - Iskrenost. Radi li se danas puno ili malo radi s mladim novinarima kada dou u redakciju? - Jako malo. * Nema viπe onih slavnih mentora uz koje su mladi uËili? - Nema. Puste te u vodu i plivaj. A to je nedopustivo. Zaπto danas redakcije ne koriste, da tako, kaæem isluæene novinare da rade s mladim ljudima? - Velika je to πteta. NekoÊ je mladima koji su dolazili na Radio Zagreb izdaπno pomagao slavni - legendarni Hrvoje MacanoviÊ i joπ neki veterani hrvatskog novinarstva. On je, premda je bio u mirovini, dolazio na Radio Zagreb, razgovarao s novinarima i ukazivao na stanovite greπke. UoËene greπke su se tako ispravljale - nisu se viπe ponavljale. Vaπ odnos s Ivanom ©iblom... - Nije mogao biti bolji. ©ibl je za mene najbolji generalni direktor πto ga je Radio Zagreb, odnosno HRT imala u svojoj dugoj povijesti. »esto je navraÊao k nama u Sportsku redakciju, igrao je s nama πah i diskutirao o nevoljama u sportu ili pak o uspjehu pojedinaca. Ponekad sam ga znao i oponaπati u njegovoj prisutnosti. Bio je najbolji dirigent koji nije znao svirati instrumente, ali je vladao orkestrom. Nagrada HRT s punim pravom nosi njegovo ime. Bio gospodin u pravom smislu te rijeËi - genij. Ja sam ga oboæavao, kao i toliki drugi. Sportska pera bije glas da su dvoliËna - najprije pojedine igraËe i trenere diæu u nebesa, a poslije prvoga kiksa æestoko ih blate, smjenjuju ih? NOVINAR BROJ 1-3/2014. 63 Godine 1990. u dobrom raspoloæenju: Mladen DeliÊ, Fredi Kramer i Vlatko MokroviÊ - Da. Naæalost ima i toga. Za mene je uvijek bilo najvaænije: ako nemam πto lijepo reÊi, neÊu reÊi niπta. Neki naπe kolege u sportske bitke pozivaju kao u vojne, protivnici se doæivljavaju kao neprijatelji (sportski ogledi s reprezentacijom ili klubovima iz Srbije). Kako to komentirate? - To je nesportski. Na naπim terenima mora opet zavladati sportski duh. Razumije se, to nije lako napraviti, nakon jednog izuzetno teπkog rata, razaranja - ali tome moramo teæiti. Takvo pumpanje atmosfere dovelo je i dovodi i do znaËajne materijalne πtete? - Zbog toga i imamo veliku materijalnu πtetu na stadionima. Tu mora dræava naÊi rjeπenje. Nema druge nego kazniti. Rigorozno, ali objektivno. Koje je najveÊe zlo sporta ? - Doping, menadæeri. A najveÊe zlo sportskog novinarstva? - Neobjektivnost sasvim sigurno. Prevelika je bliskost novinara i onih o kojima se piπe. Novinar mora imati distancu jer svaka veËera jednom dode na naplatu? - Tako je. Onog trenutka ako si na bilo koji nacin podlegao - ne samo veËeri - ti si zarobljenik. Bili ste izvjestitelj s mnogih najveÊih europskih i svjetskih natjecanja: πto je najljepπe πto ste doæivjeli? - Najljepπi doæivljaj kad naπi predstavnici stoje na poËasnom postolju, primaju kolajne i kad se svira Lijepa naπa. Oni su proslavivπi sebe, proslavili i nas koji smo bili uz njih ali i naπu domovinu. Da se ponovo rodite, πto biste bili? - Arhitekt. Pratite li naπ staleπki list Novinar? Svia li vam se ili ga, Ëim ga dobijete, bacite u koπ? - Ne, ne. Uvijek ga najprije prelistam, a potom ga temeljito proËitam od prve do zadnje stranice. Naæalost, posljednje stranice sve su deblje Druæili ste se i s mnogim uglednim osobama minule epohe, pa tako i s Miroslavom Krleæom. Znate i neke pojedinosti koje slavni pisac nije nikome iznio, niti napisao? -»esto, dosta Ëesto sam se nalazio u druπtvu s Miroslavom Krleæom, Mikom Tripalom i Savkom DabËeviÊ KuËar, Perom Pirkerom i drugima. Jedne veËeri u domu dr. Franje Tumana poveo se razgovor o sportu. Krleæa je znao πto radim i Ëime se bavim te je u jednom trenutku rekao: “Pa i ja sam sportaπ.” Nastade tajac. Nevjerica. “Vi ste bili prvak Zagreba u plivanju 1910. godine. Natjecanje je odræano na Maksimirskom jezeru”, rekao sam. I dodao: “Iza vas su plivali labudovi…” Druπtvo je puklo od smijeha, i sam se Krleæa iznenadio NOVINAR BROJ 1-3/2014. 64 nove knjige Radio Dubrovnik Najbolji promicatelj Grada “Radio Dubrovnik 70 godina, dokument jednog vremena, jednog grada i jednog radija”, urednica Adriana TomaπiÊ, nakladnik Hrvatski radio, Radiopostaja Dubrovnik 2012., 278 stranica Jedna od naπih iznimno uspjeπnih i uglednih radiostanica, Radio Dubrovnik, obiljeæila je proπle, 2012. godine, znaËajan jubilej, uz ostalo i objavljivanjem sjajne monografije “Radio Dubrovnik 70 godina” dokument jednog vremena, jednog grada i jednog radija. Tijekom 70 godina postojanja na jugu Hrvatske, Radio Dubrovnik postao je dio tradicijskog traga, svakodnevna potreba i navika vjernih sluπatelja, uvijek vjerodostojan i jednako rado sluπan izvor informacija. Nakon Radio Zagreba, Radio Dubrovnik najstarija je radijska stanica na ovim prostorima koja je od svog osnutka, daleke 1942. godine, postala neodvojivim dijelom javnog æivota grada podno Sra, a i πire. Tijekom godina, tehnoloπki se unapreujuÊi, kadrovski i programski rastuÊi, Radio Dubrovnik pokrivao je svojim programom sva podruËja javnog æivota, poglavito njegujuÊi tradiciju i kulturnu baπtinu Grada, njegov duhovni trag, identitet i posebnost. Ne prestajuÊi emitirati ni u najteæim trenucima neprijateljske opsade Dubrovnika u Domovinskom ratu, Radio Dubrovnik bio je jednako sa svojim sluπateljima u skloniπtima i s braniteljima Grada na prvoj crti bojiπnice. Glas Hrvatskoga radija, Radiopostaje Dubrovnik nije bio samo prva i najËeπÊe jedina informacija o ratnim zbivanjima na podruËju Dubrovnika, bio je to glas prkosa i nade, glas slobode. PrateÊi potrebe i razvitak sredine u kojoj djeluje Radio Dubrovnik prvi je u naπem medijskom prostoru uveo posebne emisije o turizmu i pomorstvu. PraktiËki od svojih poËetaka 1942. godine postao je stjeciπtem svih dogaaja u kulturnom i javnom æivotu Grada i u æupaniji. Cjelinom svog vlastitog informativnog programa, Radio Dubrovnik i danas sustavno prati gospodarski, turistiËki, politiËki, kulturni, vjerski i javni æivot na podruËju Dubrovnika i DubrovaËko-neretvanske æupanije. Za uspjeπno promicanje Grada Hrvatski radio, Radiopostaja Dubrovnik dobitnik je “Nagrade Dubrovnika”. Usto, gradonaËelnik Dubrovnika Andro VlahuπiÊ posebno ukazuje da je Radio Dubrovnik veÊ sedam desetljeÊa temelj vrlo uspjeπne informiranosti graana. ZahvaljujuÊi profesionalnom odnosu njegovih djelatnika, Radio Dubrovniku uvijek se vjerovalo. U njega su se DubrovËani uvijek mogli pouzdati, a upravo to je nevjerojatan doseg profesionalnog i struËnog novinarstva koje se ondje gaji veÊ desetljeÊima. Radio Dubrovnik moæe biti ponosan na svoj rad kao i na rad svojih prethodnika. “Tijekom sedam desetljeÊa stvarali ste instituciju koja je od dragocjene vrijednosti za Grad. Pred vama su novi izazovi i nova vremena. Siguran sam da Êe i u njima ostati vjeran partner svakoj Dubrovkinji i DubrovËaninu”, istiËe uz ostalo gradonaËelnik VlahuπiÊ (p) Knjiga koja razbija mitove “Svjedok histerije”, Ninoslav KopaË, Srpski demokratski forum, SDF biblioteka, Zagreb, 2012., 424 stranice Jedan od naπih najvienijih novinara i spisatelja, Ëije smo ime susretali na valovima Radio Zagreba, politiËkom tjedniku Danas, VeËernjim novostima, Glasu javnosti, Novostima, Identitetu, dugogodiπnji Ëlan HND-a, Ëovjek s bogatim iskustvom i znanjem Ninoslav KopaË ukoriËio je desetine intervjua πto ih je objavljivao u naπim medijima, u knjigu pod naslovom “Svjedok histerije”. Meu ostalim, u knjizi su publicirani intervjui s Ivom JosipoviÊem, Stipom MesiÊem, dr. Ivom Periπinom, Latinkom PeroviÊ, Borivojem DovnikoviÊem, Darom JanekoviÊ, Matom MeπtroviÊem, Zlatkom DizdareviÊem, Raifom DizdareviÊem, Oskarom Danonom, vladikom Gerasimom, mitropolitom Jovanom, Bobijem Marotijem, Nikolom PleÊaπem, Svetozarom Livadom, Bogdanom DeniÊem, Nenadom Puhovskim, Duπanom MatiÊem, Tvrtkom Jakovinom, Josipom ManoliÊem i drugim uglednim osobama javnog, znanstvenog i kulturnog æivota. “Ovim djelom Nino KopaË je zaduæio dio naπe povijesti, opisujuÊi graansku stranu rata kao najgoreg meu ratovima u kojima ni groblja nisu poπteena kao strateπki neprijatelj. Podario nam je koristan rad u spoznaji istine”, istiËe ugledni prof. dr Svetozar Livada. Najnovije djelo Ninoslava KopaËa ocijenjeno je kao vrlo vrijedan dokumenat. Autor predgovora - kolega po struci - urednik izdanja Igor Palija podvlaËi da je ovo knjiga o histeriji i propadanju. O dobrom, starom, potroπenom i krvavom Balkanu koji je nadrealistiËan onoliko koliko je i stvaran, a kontradiktoran koliko i smislen. Knjiga intervjua Ninoslava KopaËa s brojnim akterima i promatraËima formativnih, ali i destruktivnih godina raspada Jugoslavije i stvaranja novih dræava, objedinjuje sve navedeno, pokuπavajuÊi dati smisao ljudskom postojanju u vremenima histerije i autodestrukcije. Ninoslav KopaË je umijeÊem razgovora, kroz poziciju kvalificiranog svjedoka, napravio Ëitav niz intervjua najËeπÊe objavljenih u Ëasopisima Identitet i Novosti. Kroz te je intervjue, prije svega, pokuπao pronaÊi svrhu svog novinarskog postojanja, usprkos svim poteπkoÊama i izazovima s kojima se suoËio kao “persona non grata” hrvatske kvazi-demokracije 90-ih godina proπlog stoljeÊa, a onda i potraæiti odgovore na brojna pitanja koja su mainstrem mediji izbjegavali najËeπÊe zbog svoje politiËke kontroliranosti, nedostatka novinarske hrabrosti i autocenzure, tabloizacije, senzacionalizma i æutila javnog medijskog prostora kod nas i u regiji, te opÊe devalvacije profesionalnih standarda i etiËkih vrijednosti. Autor je razgovarao s podobnima i nepodobnima, s poznatima i onima manje poznatima, s velikima i malima, ne praveÊi razliku meu sugovornicima, veÊ uporno pokuπavajuÊi dokumentirati i svjedoËiti o vremenima politiËke tranzicije i nesigurnosti, moralnim previranjima i opÊoj histeriji u kojima su istine sakrivene, a laæi ustoliËene kao mitovi. Moæda je najveÊa vrijednost ove knjige upravo u Ëinjenici da razbija mitove te vjerodostojno, s puno kredibiliteta, govori dogaajima, procesima i pojavama u naπem druπtvu. Ova knjiga predstavlja ljude i objaπnjava dogaaje. Daje sasvim novi pogled na neke, za naπe podruËje kultno ustoliËene “konaËne istine” s kojima autor uporno polemizira iz kuta novinara osjetljivog na pitanja ljudskih prava, graanskih sloboda, pravednosti i pravde za svakog Ëovjeka. U knjizi su prisutna oba osnovna tipa intervjua - postupni i izravni. U nekim intervjuima razgovor teËe postupno kao tekuÊina koju lijevamo kroz lijevak - lagano, neprestano, sigurno, bez prolijevanja. Kako se dobar intervju ne moæe napraviti bez temeljite pripreme, Ninoslav KopaË se pokazuje kao vrstan znalac za ovu sloæenu novinsku vrstu, jer intervjuima pristupa studiozno, uz kvalitetnu pripremu, te na taj naËin izraæava poπtovanje prema sugovorniku i Ëitateljima, ali i novinarskoj profesiji. On intervjue donosi profesionalno ispravo, jer ih koristi za ispitivanje reakcija i interpretacija, a ne za prikupljanje Ëinjenica. Dobar novinar istraæuje i prikuplja Ëinjenice prije intervjua. Novinarsko i æivotno iskustvo autora, profesionalizam, osjeÊaj druπtvene odgovornosti i dobra priprema, Ëine razgovore Ninoslava KopaËa vrlo kvalitetnim novinarskim proizvodom koji je zbog svoje druπtvene angaæiranosti i propitivanja “vjeËnih istina” demokratski neophodno πtivo u opÊoj degradaciji æurnalizma kod nas. UmijeÊe razgovora Ninoslava KopaËa, objedinjeno kao æivotno djelo u knjizi “Svjedok histerije”, provodi nas kroz vrijeme koje je proroËki najavio Johnny ©tuliÊ joπ ranih osamdesetih godina proπlog stoljeÊa: “...vrijeme oËaja, vrijeme nade, jedni ruπe, a drugi grade, prolaze ratovi, padaju vlade...“ “To vrijeme oËaja, novih balkanskih ratova, destrukcije i kolektivne histerije Ninoslav KopaË je zacementirao u ovoj knjizi zbog svih nas. Onih koji su bili, onih koji jesu i onih koji Êe biti. Da se ne ponovi! Nikada i nikome... Ovo je knjiga uËenja, knjiga iskustava i knjiga prosvjetljenja. Na nama je samo da je proËitamo i barem neπto upamtimo”, kaæe Igor Palija. Predstavljanju prvijenca Ninoslava KopaËa u Novinarskom domu 13. veljaËe prisustvovali su predsjednik Republike Ivo JosipoviÊ i druge osobe iz javnog i znanstvenog æivota, a o djelu su govorili prof. Ivan ©iber, Marko OrπoliÊ, Adana TihiÊ, Rade DragojeviÊ i autor (p) nove knjige Strahimir Primorac LINIJA RAZDVAJANJA Hrvatska proza o ratu i njegovim posljedicama 1990-2010, izdavaË Naklada Ljevak, d.o.o., Zagreb 2012., strana 270) N akon knjige kritika o suvremenoj hrvatskoj prozi “Prozor u prozu”, 2005. godine, Strahimir Primorac (1945.) objelodanio je novo djelo pod naslovom “Linija razdvajanja - Hrvatska proza o ratu i njegovim posljedicama 1990. - 2010. godine.” Po zavrπetku studija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, kolega Primorac svoj radni vijek proveo je u “VeËernjem listu” kao lektorredaktor. Knjiæevne kritike i eseje objavljuje od kraja 60-ih godina proπlog stoljeÊa u novinama, Ëasopisima i radiju. Uredio je knjige nekolicine suvremenih hrvatskih prozaika, a nekima od njih napisao je predgovore odnosno pogovore. Njegovo najnovije djelo, “Linija razdvajanja”, predstavljeno je u Druπtvu hrvatskih knjiæevnika u Zagrebu 13. oæujka, a o njenom znaËaju veoma su iscrpno i izuzetno pozitivno govorili akademik Pavao PavliËiÊ i prof. dr. sc. Vinko BreπiÊ. “Linija razdvajanja” sadræi kritike, prikaze i esejistiËke tekstove o romanima, zbirkama priËa, autobiografskoj, dokumentarnoj i diskurzivnoj prozi hrvatskih (i neπto stranih) autora kojima je u srediπtu bila tema rata u Hrvatskoj i BiH 1991.-1995. Na temu upuÊuje i naslovna sintagma koja inaËe pripada ratnoj terminologiji, a istodobno se ta sintagma moæe razumjeti i u aksioloπkom smislu, kao literarno vrednovanje razmatranih izdanja, tj. kao razdvajanje æita od kukolja. Autor je u knjigu uvrstio 53 teksta objavljivana u dnevnim novinama i Ëasopisima: “VeËernjem listu”, “Erasmusu”, “Republici”, “Mostu/ The Bridgeu”, “Vijencu” i drugdje - i to u razdoblju koje zapoËinje neπto prije samog rata i traje od prilike do 2010. godine. Prema miπljenju autora, tema nije shvaÊena usko, ne odnosi se samo na vrijeme borbenih djelovanja, nego ukljuËuje i knjige koje govore o Ëovjeku u ratu (i na bojiπtu i u “pozadini”), ali i knjige o posljedicama πto ih je rat ostavio na ljude i danaπnje hrvatsko druπtvo. Okosnicu knjige Ëine kritike beletristiËke produkcije - romana i novela. No, Primorac je uvrstio i prikaze nekih znaËajnih publicistiËkih knjiga, dnevnika, autobiografske proze, intervjua i studija struËnjaka razliËitih profila koji su iz svog kuta pisali o ratu i njegovim posljedicama. Objavljivanjem ovog djela Primorac se dokazao i potvrdio kao jedan od naπih najvienijih knjiæevnih kritiËara, Ëime se svrstao u prvu ligu majstora pera u naπoj zemlji (jp) Ivica Buljan i Vlado VuruπiÊ NOGOMET - POVIJEST SVJETSKIH PRVENSTAVA Dopunjeno izdanje sveobuhvatnog priruËnika, izdavaË ©kolska knjiga, Zagreb 2013., strana 658) N ovo, dopunjeno izdanje priruËnika za sve ljubitelje najvaænije sporedne stvari na svijetu, pod nazivom “Nogomet - povijest svjetskih prvenstava”, obogaÊeno je uzbudljivim zbivanjima na 20. svjetskom nogometnom prvenstvu, odræano prije tri godine u JuænoafriËkoj Republici, kada se ©panjolska okitila najuglednijim trofejem. Opseæna tvrdoukoriËena knjiga Ivice Buljana i Vlade VuruπiÊa, u izdanju ©kolske knjige, zanimljivo je publicistiËko πtivo za svakog poklonika “buba mare”, od poletaraca do veterana. U njemu su autori okupili relevantne podatke o svim utakmicama odræanima od l. svjetskog nogometnog prvenstva u Urugvaju 1930. godine do trijumfalne pobjede ©panjolske nad Nizozemskom nakon produæetaka, 11. srpnja 1910. u Jo- hannesburgu. Osim kompletnih statistika svih utakmica, zanimljivosti s natjecanja i izuzetno velikog broja atraktivnih i superkvalitetnih fotografija, knjiga sadræi i dragocjeni dodatak: analizu svih nastupa hrvatske reprezentacije ne svjetskim prvenstvima. Autori knjige ne kriju da je posrijedi bio teæak posao, i to iz barem dva razloga Jozo PetriËeviÊ Branka Primorac Nagrada “Gardaπ” za najbolji roman za djecu Izmeu 26 knjiga pristiglih na natjeËaj za knjiæevnu nagradu “Anto Gardaπ”, koja se godiπnje dodjeljuje za najbolji roman ili knjigu pripovijedaka za djecu i mladeæ, prosudbeno povjerenstvo, u sastavu prof. dr. sc. Dubravka Teæak, predsjednica, Tito BilopavloviÊ i Stjepan Tomaπ, Ëlanovi, za najbolji roman izabralo je knjigu “Zvonka Zmaj i Tri kavalira” (Alfa, 2012.) naπe ugledne kolegice, veËernjakovke Branke Primorac. RijeË je o nagradi koju dodjeljuju Druπtvo knjiæevnika Hrvatske i njegov Slavonsko-baranjsko-srijemski ogranak, uz financijsku pomoÊ Grada Osijeka, a uruËuje se na Gardaπev roendan 21. svibnja (ili uoËi njega) u Osijeku. Na sveËanosti u osjeËkoj knjiæari Nova reËeno je da je Branka Primorac, cijenjena novinarka i uspjeπna autorica za djecu i mladeæ, Ëije se pisanje odlikuje djeci privlaËnim motivima, vjeπtim fabularnim zapletima, dramskim voenjem radnje te skladnom kompozicijom djela, sve to potvrdila i u najnovijem romanu. U “Zvonki Zmaju”, rekla je prof. Teæak, spisateljica je na samom poËetku dala dobre portrete likova, kako glavnih tako i sporednih, a koloritu djela pridonose kulturoloπki i jeziËni elementi Dalekog istoka, uneseni s mjerom. Djelo prikazuje kako se nositi s vrπnjaËkim nasiljem, naglaπava snagu prijateljstva i poærtvovnosti te ruπi rodne stereotipe. Tako djeËak –uro, kojem je pogoena taπtina jer mu lekcije iz borilaËkog sporta dræi vrπnjakinja, brzo shvaÊa njezinu vrijednost i onda je s mnogo uvjerenja prozove Zvonka Zmaj. Dodjeli je, kao i svake godine, prisustvovala Marija Gardaπ, supruga pisca po kojem nagrada nosi ime J. PetriËeviÊ NOVINAR BROJ 1-3/2014. 65 NOVINAR BROJ 1-3/2014. 66 in memoriam Petar-Pero GabriÊ Poput mnogih kolegica i kolega, i on je postao ærtva privatizacijskih makinacija. Ostao je bez posla 1992. godine i otada se snalazi kao freelancer. Osnovao je svoju tvrtku koja je u meuvremenu mijenjala nazive, ali se uvijek bavila jednakom izdavaËkom djelatnoπÊu. Viπe godina izdavao je i ureivao Jasport Magazin i bio sve do kraja prisutan u medijima, poglavito u Sportskim novostima (jp) zamjenik glavnog urednika Kviza, 1977.-1982. Opremio je i nemali broj knjiga i publikacija. Bio je veoma aktivan u druπtveno-politiËkom æivotu kuÊe Vjesnik, kao predsjednik RadniËkog savjeta, Upravnog odbora i Zbora radnih ljudi, a zapaæena je njegova aktivnost u sindikalnoj i partijskoj organizaciji. U mirovinu je otiπao 1. sijeËnja 1982. godine (jp) (1932.-2013.) Otiπao je na poËinak, u tiπinu mira joπ jedan Ëlan HNDa. Sredinom prosinca umro je u Zagrebu nakon duæe bolesti istaknuti novinar, urednik i redaktor Petar-Pero GabriÊ. Roen je 31. listopada 1932. godine u MetkoviÊu. Gimnaziju je zavrπio u Splitu 1950., a potom je pribliæno osam godina proveo u trgovaËkom poduzeÊu Razvitak u MetkoviÊu, istodobno piπuÊi za sarajevsko Osloboenje. Od 1962. honorarno surauje u Vjesniku da bi 1. travnja 1966. bio primljen u stalni radni odnos. Radio je najprije u gradskoj i unutraπnjopolitiËkoj rubrici, a zatim piπe o turizmu, ugostiteljstvu i vinarstvu, ne samo u Vjesniku, nego i u mnogim izdanjima NI©PROa Vjesnik. Bio je urednik gradske rubrike tog dnevnika. Od 1973. je redaktor u sportskoj rubrici, πto Êe reÊi da je poslije od 1972. do 1990. imao zabranu javnog istupanja, to jest nije smio pisati pod vlastitim imenom i prezimenom, nego pod pseudonimom. Novinar Petar, odnosno Pero, upamÊen je kao vrhunski profesionalac oπtrog pera i kao jedan od najaktivnijih novinara u svojoj cehovskoj organizaciji DNH. Nekoliko godina obavljao je duænost predsjednika Zbora turistiËkih novinara Hrvatske. Za novinarski rad dobio je mnoge nagrade, meu kojim najviπe priznanja turistiËkih druπtava i organizacija diljem zemlje (jp) Zvonimir ZmaiÊ (1951.-2013.) Novinarske redove napustio je 5. prosinca 2013. godine joπ jedan svestrano obdareni kolega dugogodiπnji novinar, urednik, tehniËki i grafiËki urednik uglednog tvorniËkog lista Industromontaæa Zvonimir ZmaiÊ. Roen je 6. svibnja 1951. u Zagrebu. Po zavrπetku PolitehniËke πkole Rade KonËara zaposlio se u poduzeÊu Industromontaæa gdje isprva radi u informativnom listu toga kolektiva. Najprije obavlja tehniËko ureenje, a potom, od 15. lipnja 1971., piπe Ëlanke, reportaæe i komentare i na kraju postaje urednik lista. Pisao je o svemu onome πto se zbivalo u tom renomiranom kolektivu: produkciji, izvozu, usvajanju novih proizvoda itd. Uz matiËni list, piπe vrlo Ëesto reportaæe i komentare za inozemno izdanje Vjesnika, Arenu, Privredni vjesnik, KonËarevac i druge medije. UpamÊen je i kao sportski novinar, ali i svestrano nadareni sportaπ (koπarka, πah, nogomet), o Ëemu je takoer objavljivao tekstove. Isticao se u radu druπtveno-politiËkih i sportskih organizacija u svom poduzeÊu: bio je predsjednik SSO, predsjednik ©ahovske sekcije i Ëlan RadniËkog savjeta Industromontaæe. Boris Berlan (1927.-2013.) Dugogodiπnji Ëlan Vjesnika i drugih medija, Boris Berlan preminuo je 22. studenoga 2013. u 87. godini, a ispraÊen je 27. studenoga 2013. u krematoriju na Mirogoju. Roen je 10. srpnja 1927. u Zagrebu gdje ja zavrπio realnu gimnaziju 1946. godine. Studirao je na Ekonomskom fakultetu SveuËiliπta u Zagrebu. »lan je DNH od 21. sijeËnja 1963. Prije dolaska u Vjesnik bio je komercijalist i πef raËunovodstva u viπe radnih organizacija. Izmeu ostalog, radio je u NIP-u Narodna πtampa 1948.-1952., Narodnom listu, Epohi, Privredi Zagreb (kasnije ZagrebaËka Panorama) i dr. U kuÊi Vjesnik poËinje kao suradnik u Plavom vjesniku, 1. oæujka 1968., ureuje roto-romane i stripove, a zatim postaje redaktor, tehniËki urednik i Duπanka Haluæan (1967.-2014.) Iznenada, u 47. godini æivota, preminula je 8. sijeËnja Ëlanica HND-a Duπanka Haluæan, a posljednji ispraÊaj obavljen je 16. sijeËnja na groblju u Kraljevu Vrhu. Roena je 16. srpnja 1967. godine u Zagrebu, gdje se i πkolovala. U svojstvu novinara djelovala je profesionalno od 15. kolovoza 1994. godine radeÊi kao redaktor - superrevizor u Areni. A bila je, kako je to zapisano u radnoj knjiæici, struËni radnik za TV i film. Posao redaktora obavljala je veoma struËno i na najviπoj profesionalnoj razini. Bila vrlo dobar redaktor: opremila je stotine i stotine tekstova, Ëlanaka, komentara i intervjua, a na njene intervencije nikada nije bilo prigovora. Usmjeravala je mlae kolegice i kolege da im tekstovi budu koncizni- i da nikada ne smiju zaboraviti navesti izvor (jp) NOVINAR BROJ 1-3/2014. 67 pop SKIKLUB SCIJCRO CRNI LUG NOVINAR oviÊ HRVATSKO NOVINARSKO DRU©TVO ijel branka malnar an a sran vranËiÊ r aj iÊ kn e æe v SOBE C R N I iÊ MJERILA ZA POSLU©NE I NEPOSLU©NE MEDIJE I NOVINARE FREELANCERI KATEGORIJA KOJA RASTE MEDIJSKI REKETARI BEZ SANKCIJA BUDUΔNOST NEWS PORTALA UZ TISKANE MEDIJE KVALITETNO NOVINARSTVO STVARA DODANU VRIJEDNOST 50 GODINA DRUGOG PROGRAMA HR-a PROGRAM UZ KOJI SU SE SLU©ATELJI MOGLI OPUSTITI ITALIJA - NOVINAR POSTAJE ZANATLIJA BEZ RADNOG ODNOSA FREDI KRAMER: NOVINARI SU NEKAD BILI NEPOTKUPLJIVI Dossier: financiranje medija iz proraËuna OPG POP b a ra πtr SKI FRANKIE bar L U G KAKO SE DIJELI KOLA» Poπtarina plaÊena u poπtanskom uredu 51000 Rijeka foto Bruno KonjeviÊ glasilo Hrvatskog novinarskog druπtva i Sindikata novinara Hrvatske sekcija novinara skijaπa dan CHAMPERY tom dubra vec ADRIA P.A. NOVI LIST bac Na Svjetskom prvenstvu novinara skijaπa sedam predstavnika hrvatskih medija n petar fabija MAESTRAL Z Ü R I C H SRETNO! broj 1-3 / 2014. VIΔ
© Copyright 2024 Paperzz
