Srbsko-dalmatinski magazin Šesti broj orijentiran je prema svima onima koji o Dalmaciji i dalmatinskim temama uopšte, imaju šta reći, pa tako i u najnovijem broju donosi priloge saradnika s poya istorije, istoriografije, istorije umjetnosti, etnologije, muzikologije i teološke misli. Artefakti Prilozi za povijest Srba u Hrvatskoj Prosvjeta novine za kulturu Bijela pčela list za svu djecu SKD Prosvjeta Zagreb, Berislavićeva 10 Tel. 00 385 1 4872 480 Faks. 00 385 1 4872 480 E-mail: skdprosvjeta@skdprosvjeta.com Žiro-račun: 2360000-1101412121 Predsjednik Čedomir Višwić Generalni sekretar Rade Dragojević www.skdprosvjeta.com Branko Čolović: Sakralna baština dalmatinskih Srba ...I nama su danas u tragično promijewenim okolnostima na dnevnom redu poslovi Ivića, Kostića i Vasića. Sve što smo preživjeli ovdje govori, pored ostalog, o značaju poslova koje su oni žeyeli pokrenuti. Govori, doduše, i o značaju kontinuiteta u tom radu, ali kreće se i na dug put, onda kad se može. Srpsko kulturno društvo ”Prosvjeta” ovu trojicu zaslužnih i wihovu davnu diskusiju, broji u red svojih zaslužnih prethodnika. Ono što smo mi danas na tom tragu dužni, a vjerujemo i osposobyeni, napraviti je, evidencija dostignuća i ostataka. Ova serija kwiga je početak tog posla... (Iz predgovora Čedomira Višwića) Višwić, Vujasinović, Roksandić: Glina ∞ 13. maja 1941. ...Srbi u Hrvatskoj danas imaju jedinstvenu poziciju kad su sjećawa i podsjećawa u pitawu. U kolu novonastalih država i kultura, oni su zapravo jedini koji moraju čuti i tuđu istinu o samima sebi, i čuti je u vrlo neprijatnoj, do neprijateyskoj verziji. Od difamacije do zaborava. Utoliko naša mawinska politika sjećawa ima prvenstveno obrambeni karakter. Ovaj je dio srpskog naciona ujedno u situaciji da prati i dijelom učestvuje u rekonstrukciji javnog sjećawa u svojoj matičnoj nacionalnoj kulturi i državi... (Iz predgovora Čedomira Višwića) Mile Maksić: Život i sudbina mog rodnog sela Suha Mlaka Ovo je treća kwiga Mile Maksića “Život i sudbina mog rodnog sela Suha Mlaka”, kojom zaokružuje opisivawe života i rada yudi svoga sela kroz prohujalo vrijeme od 1702-2010. godine. Drago Roksandić: U Nin-u i Danasu ...Što je sve pritom imalo utjecaja da mi budu otvorena jedna i druga vrata ja doista ne znam. Znam što je sve s moje strane s time u vezi moglo imati učinka i, dakako, znam koliki sam intelektualni napor ulagao da bih profesionalno bio na razini očekivawa. Bilo je to moguće ponajprije zato što sam u dugome razdobyu od 1969. do 1989/1990. godine − kažem, dugome, bar kada je yudski život u pitawu − živio između Zagreba i Beograda. Ovisno o stjecaju okolnosti, za neke sam bio “zagrebački Beograđanin”, a za druge “beogradski Zagrepčanin”. (iz predgovora Drage Roksandića) Grigor Vitez: Izabrana djela ...Lepota Vitezove pesme je u wenoj jezičkoj ekspresivnosti i slikovitosti, u očaravajućoj jednostavnosti i lakoći stiha u lepršavosti zvuka. Iako je ova jedinstvena poetska imaginacija trajala kratko, jer je prekinuta ranom pesnikovom smrću, ona je ostavila snažan, neiz brisiv pečat u hrvatskoj i srpskoj kwiževnosti. Grigor Vitez je sinonim za dečju poeziju. Neponovyivi pesnik apoteoze detiwstva... (Iz predgovora Nikole Vujčića) Izabrana dela Mite Kostića I Kulturno-istorijska raskrsnica Srba u XVIII veku Odabrane studije U prvoj kwizi Izabranih dela akademika Mite Kostića (1886-1980), za kojom će uslediti još dve kwige, čitaocu predstavyamo studije i članke za koje smatramo da najboye, i u datom sklopu u najzaokruženijoj meri, prezentuju istraživačko interesovawe ovog autora usmereno pre svega na XVIII vek u srpskoj istoriji. Ovaj izbor radova, verujemo, omogućuje uvid u istraživački program pisca, ali istovremeno i u wegov naučni razvoj... (Iz pogovora Vlastimira Đokića) Izabrana dela Mite Kostića II Grof Koler kao kulturno-prosvetni reformator kod Srba u Ugarskoj u XVIII veku Srpska naseya u Rusiji: Nova Srbija i Slavenosrbija Srpske privilegije od 1690. do 1792. god. (koautor Jovan Radonić) Nedeyko Dragić: Vinko ...Wegov strip koji su nazivali i antistripom nije bio samo strip nego i stripovsko preispitivawe samog stripa, wegovih osobina, dosega i ograničewa. Strip se zvao “Tupko”, obično su u jednom redu bila četiri kvadratasličice, obično je u svakoj bio samo glavni lik.Tupko, jednostavno nacrtan karikaturalan lik kojem se svašta događalo, ali ono što mu se događalo nisu bile samo zgode moguće u stvarnom životu nego i pustolovine moguće samo u svijetu stripa... (Iz predgovora Pere Kvesića) Yetopis SKD ”Prosvjeta” Šesnaesti svezak Yetopisa opet donosi izbor kwiževnih, znanstvenih i publicističkih tekstova na osnovnu temu; pro šlost, sadašwost i perspektive Srba u Hrvatskoj. Da bi se na glasila trajnost i vrijednost pojedinih svezaka ovog almanaha SKD ”Prosvjeta” će donositi i prijevode tekstova od važnosti za historiografiju Hrvata i Srba koje do sada nismo imali na našem jeziku.
© Copyright 2024 Paperzz