30/2013
24. srpnja 2013.
Papa Franjo doputovao u Brazil
Nemam ni srebra ni zlata, ali donosim ono
najdragocjenije što mi je dano: Isusa Krista!
Dolazim u njegovo ime da osnažim plamen bratske
ljubavi koji gori u svakom srcu; i želim da do svih
dopre moj pozdrav: "Mir Kristov s vama!"
poruèio papa Franjo u Rio de Janeiru, na poèetku
svoga prvoga inozemnog putovanja u kojem predvodi
slavlje Svjetskoga dana mladih
Zapoèela Opæa skupština Dominikanskog reda
Prvi puta u Hrvatskoj na Opæoj skupštini Reda
propovjednika na Èiovu se okupilo oko stotinu
dominikanaca iz cijeloga svijeta koji æe tri tjedna
promišljati o obnovi i restrukturiranju Reda, formaciji,
studiju, zajednièkom životu, ekonomiji i proslavi
Jubileja 2016. Sudionike skupštine posjetio je predsjednik HBK mons.
Želimir Puljiæ, poruèivši da "pred svjetovnom logikom
'ortaštva i servilnosti', kojom moænici sile podložnike
da se uklapaju u njihove sebiène ciljeve i planove, neka
sinovi sv. Dominika nude i stvaraju alternativne naèine
života i rada. A oni se dogaðaju po bratskim odnosima
i u bratskoj suradnji"
Priopæenje s redovnog zasjedanja BK BiH
Biskupi podsjeæaju da æe od 1. do 15. listopada biti
proveden opæi popis stanovništva u BiH te pozivaju sve
vjernike da na vrijeme priprave potrebne važeæe
osobne dokumente i da se odazovu na popis
Domovinske vijesti
Proslava Gospe Karmelske i 25 godina zajednice karmeliæanki u
Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji
Imenovanja i razrješenja u Hvarsko-braèko-viškoj biskupiji
Dijamantni jubilej s. M. Karmele od Krista Kralja
Proslava sv. Ilije – zaštitnika Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije
Biskup Košiæ posvetio crkvu Sv. Ilije proroka u Tušiloviæu
Pedeseta obljetnica misništva fra Branimira Koseca
Zlatna misa vlè. Josipa Vrbaniæa
Dvostruki jubilej sljemenske crkve
Cernik: Uspješno provedena akcija MIVA Hrvatska
Priopæenje Apostolske nuncijature
Premještaji u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji
Sastanak èlanova crkvenog dijela Mješovitog povjerenstva za povrat
imovine
Crkva u Hrvata
Biskup Gorski na proslavi Gospe Karmelske u Limi
Premještaji i imenovanja sveæenika Srijemske biskupije
150. obljetnica župe Bosansko Grahovo
50. obljetnica sveæeništva fra Petra Perice Vidiæa
Inozemne vijesti
Uoèi Svjetskog dana mladih u Brazilu nastavljeni prosvjedi
Sveti Otac posjetio Benedikta XVI.
Papa Franjo osnovao povjerenstvo za preustroj ekonomsko-upravne
strukture Svete Stolice
Kongres Meðunarodne udruge katolika esperantista
Umro indijski kardinal Simon Ignatius Pimenta
"Pakistan: povijest nasilja"
Prilog dokumenti
Marta i Marija
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
BDM od gore Karmela kod bosonogih karmeliæanki u
kloštar-ivaniækom Karmelu
Kloštar-Ivaniæ, 16.7.2013. (IKA) - Jedanaest bosonogih
karmeliæanki u kloštar-ivaniægradskom Karmelu sv. Terezije
od Djeteta Isusa sveèano je 16. srpnja, na blagdan Blažene
Djevice Marije od gore Karmela, proslavilo glavnu
svetkovinu svoga Reda. U samostanskoj kapeli otvorenoj i
za vanjske vjernike blagdansku dopodnevnu misu predvodio
je don Mladen Deliæ, salezijanac, uz više sveæenika, a misu
je pjesmom pratio zbor karmeliæanki. Nakon misnog slavlja
bio je blagoslov škapulara kojom su prigodom vjernici
pristupili u Škapularsku bratovštinu Gospe Karmelske,
karmeliæansku tradiciju staru više od 750 godina.
Na Gospu Karmelsku u kloštar-ivaniæki Karmel veæ
tradicionalno hodoèaste vjernici katedralne župe Uzvišenja
sv. Križa u Sisku. Proslava liturgijskog blagdana Gospe od
Karmela poèela je "unutarnjom" samostanskom devetnicom
kojom se bosonoge karmeliæanke po tradiciji pripravljaju za
proslavu svetkovine svoga Reda. Na "vigiliju" blagdana, 15.
srpnja, proslava je poèela prvom sveèanom pjevanom
Veèernjom, a na blagdan, 16. srpnja, karmeliæanska
svetkovina završila je popodnevnom drugom sveèanom
pjevanom Veèernjom.
U Runoviæima sveèano proslavljena Gospe od Karmela
Runoviæi, 16.7.2013. (IKA) – Gospu od Karmela, svoju
nebesku zaštitnicu, stara imotska župa Runoviæi i cijela
Imotska krajina i ove su godine sveèano proslavile na
blagdan 16. srpnja u bijelim cvijeæem okiæenoj crkvi. Veæ na
prvoj jutarnjoj misi koju je slavio a o Mariji uzoru vjere
propovijedao župnik fra Mladen Proliæ, bilo je mnogo
vjernika, najviše hodoèasnika koji su došli iz udaljenijih
imotskih župa i susjedne Hercegovine, a pjesmu puka
glazbeno je pratila školska franjevka s. Ana Jukiæ.
Sveèana prijepodnevna služba Božja poèela je procesijom s
Gospinim kipom koju je predvodio fra Kristijan Stipanoviæ,
imotski dekan, župnik i gvardijan, koji je po vruæem
srpanjskom prijepodnevu sveèanu misu slavio na
otvorenome, u crkvenom dvorištu, u suslavlju s mjesnim
župnikom fra Mladenom Proliæem te još sedamnaest
sveæenika iz župa imotskog samostanskog okružja te župa
Imotskoga dekanata.
U Godini vjere, i propovijed je bila u znaku vjere. U homiliji
fra Kristijan je usporedio vjeru starozavjetnog Abrahama s
vjerom Marije. Kazao je da je Abraham povjerovao Bogu te
je "u nadi protiv nade", krenuo u nepoznato voðen snagom
vjere u Božju rijeè, Božje obeæanje. Marija je povjerovala
Bogu po Anðelovoj rijeèi i cijeli život proživjela slušajuæi u
poniznosti Božju rijeè, vjerna Bogu sve do pod križem svoga
Sina. Oba primjera, starozavjetni i novozavjetni – Abraham i
Marija – najizvrsniji su nam uzori vjere jer su bez
protivljenja povjerovali Bogu i prihvatili vršiti njegovu
volju.
Pjesmu raspjevanog mnoštva animirao je župni mješoviti
zbor pod ravnanjem župljanke Marija Bioèiæ uz glazbenu
pratnju Kristine Ljubièiæ, studentice teologije u Splitu.
Tijekom cijeloga blagdana nebrojeni su hodoèasnici obilazili
oko Gospina kipa, mnogi stariji, osobito žene, na koljenima,
moleæi i zahvaljujuæi Gospi za isprošeni zagovor. Veèernju
misu predvodio je fra Jakov Udovièiæ iz susjednih Vinjana
Za proslavu župne svetkovine vjernici su se pripravili
trodnevnicom.
2
24. srpnja 2013. broj 30/2013
Svetkovina Karmelske Gospe u Karmelu Brezovici
Karmel-Brezovica, 16.7.2013. (IKA) - U Godini vjere
svetkovina Karmelske Gospe, zaštitnice Karmelskog Reda,
svetišta i samostana sestara karmeliæanki u Brezovici,
sveèano je proslavljena u utorak 16. srpnja, a nadahnjivala se
na mislima sv. Terezije Avilske "Njegova Presveta Majka
bijaše èvrsta u vjeri, jer ga je ljubila savršeno". Vjera je bila
zlatna nit svih misnih slavlja na svetkovinu i u danima pred
svetkovinu.
Sveèanu euharistiju predslavio je vlè. Vladimir Cvetniæ,
župnik u novozagrebaèkoj Odri, uz više od dvadeset i pet
suslavitelja: sveæenika, redovnika, ðakona i bogoslova, dok
su petorica sveæenika ispovijedala hodoèasnike, a o. Dario
Tokiæ, OCD, oblaèio je vjernike u Gospin škapular. Misno
slavlje uvelièao je mješoviti zbor župe Brezovica, pod
ravnanjem mo Željka Nestiæa, bogoslova. Vlè. Cvetniæ u
homiliji je istaknuo da je ljepota svetkovine Gospe
Karmelske, koja "odiše blagim biblijskim tonovima", u
našem susretu s Majkom Božjom Karmelskom na vrhuncima
brda Karmela. U tom susretu postajemo sve slièniji Majci,
koja je najveæa vjernica, puna Boga, njegove milosti, ljubavi
i sklada, vjernica otvorena Bogu; koja je pokazala kako se
vjera sluša, živi i svjedoèi. Blažena Djevica Marija naša je
zaštitnica i zagovornica. "Simbol Marijine zaštite je Marijin
plašt i škapular. Pod taj plašt stavljamo naš narod, našu
Domovinu i sebe, kao i sve narode Europe", rekao je
propovjednik i završio molitvom Majci Božjoj Karmelskoj,
stihovima Dragutina Domjaniæa: "Dobra nam navek ostani,
zmoli nam pri Sinu, da od svega zla obrani nas i Domovinu."
Popodnevno misno slavlje predslavio je o. Alojz Æubeliæ,
prior otaca dominikanaca u Zagrebu. Uz njega su bila
šestorica suslavitelja, slavlje je uvelièao zbor karmeliæanki,
èuvarica svetišta, pod ravnanjem s. M. Bonite Kovaèiæ, a
pridružilo im se mnoštvo hodoèasnika, veæe nego li
prijašnjih godina. O. Alojz govorio je o smislu molitve, o
duhovnoj preobrazbi èovjeka i svijeta po Mariji, a osobito o
Mariji, Isusovoj i našoj Majci: ženi i uèiteljici molitve i
vjere. "Molitva je u Marijinu sluèaju prije svega svjedoèenje
vjere. Ona zaziva život živoga Boga koji je s njome
nerazdruživo povezan. Bog i èovjek su potpuno integrirani u
njezin intelektualni, moralni i emocionalni svijet. U središtu
njezina zanimanja je lomljenje kruha za život svijeta. Kad
razmišljamo o Mariji, ona nas na temelju biblijskih rijeèi uèi,
da, ukoliko želimo biti prema èovjeku dobri, najprije
moramo za njega imati vremena... Ista stvar vrijedi i za
Boga. Ako ga hoæemo ljubiti i to pokazati, onda za njega
trebamo imati vremena. Marija nas nadalje uèi da je
sadašnjost jedino vrijeme koje nam istinski pripada i koje
moramo prema Božjoj volji upotrijebiti", rekao je
propovjednik.
Štovatelji Karmelske Gospe pripremali su se za njezinu
svetkovinu kroz devetnicu Veèernje Èasoslova, litanija
Lauretanskih, molitava i pjesama, a takoðer kroz trodnevnu
duhovnu obnovu. Prvi i drugi dan trodnevnice predslavio je i
propovijedao domaæi župnik Zvonko Vukovæ, a treæi dan
vlè. Božidar Tenšek, župnik u sv. Nikoli Taveliæu, u
Zagrebu. Pjesmom "Zdravo Djevo" trodnevnicu je otvorio
Collegium pro musica sacra iz Zagreba pod vodstvom prof.
s. Cecilije Pleše. Svojim su vrhunskim pjevanjem, kao i
koncertom nakon mise podali slavu Bogu i poèastili Gospu
Karmelsku te oduševili hodoèasnike. S njima je bila i prof.
Imakulata Malinka, dugogodišnja voditeljica Collegiuma.
Prvoga i drugog dana trodnevnice u Godini vjere razmišljalo
Domovinske vijesti
ika
se o "Vjerskoj slobodi kao putu koji vodi k miru." Župnik
Vukoviæ nadahnjivao se na poruci za mir umirovljenoga
pape Benedikta XVI. od Nove godine 2011., te je govorio o
dva tipa progonstva kršæana i vjere. Jedni su u zemljama u
kojima je vjera fizièki progonjena, gdje nema slobode
ispovijesti vjere, kao što su zemlje Afrike i Azije, a drugi su
u zemljama Zapada, gdje su progoni kršæana perfidniji,
podmukliji, i gdje postoje razne vrste diskriminacija i
marginalizacija kršæana. "Èovjek je pozvan graditi mir, ali
nema uvijek vjerske slobode i temeljnih ljudskih prava na
kojima poèiva mir u društvu", rekao je izmeðu ostalog vlè.
Vukoviæ.
O temi vjerske slobode promišljao je voditelj slavlja i drugi
dan trodnevnice, a prema poznatoj enciklici Pape Ivana
XXIII. "Mir na zemlji", èiju 50. obljetnicu slavimo ove
godine. Potaknuo je sve da budu hrabri svjedoci prave istine
o Bogu i èovjeku, kao i slobode i mira; te da budu apostoli
vjere u današnjem svijetu, poput Djevice Marije jer "Isus
Krist je jedini Spasitelj èovjeka i svijeta".
Na uoènicu Gospe Karmelske, u ponedjeljak 15. srpnja, vlè.
Tenšek govorio je o duhovnom usponu s Marijom, na goru
Karmel. Spomenuo je potrebu oslobaðanja od svega onoga
što prijeæi uspon te o važnosti cilja prema kojemu putujemo.
U tom svjetlu govorio je o karmelskoj duhovnosti koja je
"duhovnost Marijina: prihvaæanje volje Božje, glasa
Božjega. Tu su zdravi temelji našega duhovnog života.
Marijina duhovnost je duhovnost molitve, šutnje, rada.
Marija nas nikad neæe ostaviti nezbrinutim i napuštenim.
Kad bi od Marije uèili ljubiti Boga i èovjeka, mijenjali bi
svijet", ustvrdio je propovjednik. Govoreæi o jednoj lijepoj
marijanskoj pobožnosti, vlè. Tenšek spomenuo je Gospin
škapular i istaknuo da nas po njemu Marija štiti od zla i da se
po njemu, po Mariji, susreæemo s Isusom. Zakljuèio je da je
svrha uspona na goru Karmel susret s Isusom. Misno slavlje
animirao je zbor karmeliæanki.
Proslava Gospe Karmelske u Postirima na Braèu
Postira, 16.7.2013. (IKA) – Blagdan Gospe Karmelske
sveèano je proslavljen u utorak 16. srpnja u župi Postira na
Braèu gdje se taj blagdan slavi kao zavjetna župna
svetkovina, te je ujedno Dan opæine. Središnju liturgijsku
proslavu uz sudjelovanje vjernièkoga mnoštva predvodio je
župnik katedralne župe sv. Dujma iz Splita i kanonik
Prvostolnoga kaptola mons. Tomislav Æubeliæ u
koncelebraciji s tamošnjim župnikom mons. Antom
Jelinèiæem, umirovljenim generalnim vikarom Vojne
biskupije mons. Josipom Šantiæem, povjerenikom za mlade
u Hvarsko-braèko-viškoj biskupiji Antom Matuliæem,
hvarskim dekanom Emilom Pavišiæem i ostalim
sveæenicima.
"Èitajuæi evanðelje uoèavamo da Marija ništa za sebe nije
tražila. Roditi Boga u prljavoj štali i nije povlastica. Tko bi
to od nas uostalom i poželio ili se hvalio time da je roðen u
štali? Marija se nije bunila, nije prigovarala Bogu; njezina je
imovinska kartica bila prazna, porezni inspektori nisu na njoj
zaraðivali. Tko bi to od nas stajao pod križem i bez rijeèi
gledao kako joj ubijaju Boga. Upravo je to Marija, i to je
njezina velièina. Marija je na životnu zbilju gledala oèima
vjere", rekao je predvoditelj slavlja, ustvrdivši kako bi
vjernici od Krista i Marije poželjeli sve, osim križa, patnje i
boli. Istaknuvši kako je Marija bila svjesna da sve bitno
polazi od Boga, propovjednik je rekao: "Mi smo biæa kojima
uvijek nešto treba; apetiti su do neba, afiniteti kao gomile,
zgræemo, skupljamo, štedimo i kupujemo, ali uvijek ono što
nas ne zadovoljava. Ekonomska kriza upravo je posljedica
ljudske praznine. Marija daje Boga, istinu, ljubav,
plemenitost, dobrotu. Ali mi bismo malo zdravlja, malo
bogatstva, malo èasti. To nije Marijin put", ustvrdio je mons.
Æubeliæ, poruèivši da Marija "nije èarobna žena, nije hitna
pomoæ niti specijalac za èuvanje našega zdravlja". Na kraju
je zakljuèio: "Neka nam Marija pomogne u traganju za
ispravnim vrednotama. Vjera u Krista i Mariju nije zaštita od
bolesti. Vjera nije zaštita ni od smrti. Ali Krist patnju i bol
pretvara u spasenje, a smrt u uskrsnuæe".
Nakon misnoga slavlja u sveèanomu ophodu ulicama mjesta
i po obali u kojemu su sudjelovali brojni vjernici i njihovi
gosti, mladi župljani odjeveni u tunike nosili su kip Gospe
Karmelske urešen cvijeæem, dok su djeca put kojim se
kretala procesija posipala laticama cvijeæa. Na završetku
liturgijskoga slavlja na kojem je pjevao zbor "Karmel" pod
vodstvom Nikše Matuliæa, mjesni župnik èestitao je
župljanima svetkovinu, zaželjevši da u Godini vjere Marija
kao primjer èvrste, stalne i žive vjere svima bude suputnica
na životnomu putu.
Biskup Uziniæ: Nije dovoljno obnoviti materijalnu crkvu
Završena dvogodišnja obnova crkve Velike Gospe na otoku
Šipanu
Dubrovnik, 16.7.2013. (IKA) - U župi Velike Gospe na
otoku Šipanu pokraj Dubrovnika na blagdan Gospe
Karmelske, u utorak 16. srpnja, dubrovaèki biskup Mate
Uziniæ predvodio je euharistijsko slavlje u povodu završetka
dvogodišnje obnove župne crkve.
U propovijedi biskup je rekao da se u Crkvi, veæ od
apostolskih vremena, osjeæala potreba izgradnje posebnih
mjesta na kojima æe se zajednica kršæana okupljati na
molitvu, na slušanje Božje rijeèi i osobito na slavljenje
euharistije. No, pri tome je poruèio da bi se svaki vjernik
trebao zapitati koliko i on, kao dio zajednice onih koji
vjeruju u Boga, može postati Božji hram.
Zahvalio je svima koji su pomogli u obnovi crkve, napose
župniku, no takoðer je rekao: "Obnoviti, meðutim,
materijalnu crkvu nije dovoljno. Što još trebamo? Trebamo
se, redovito nedjeljom u njoj okupljati kao vjernièka
zajednica, da bismo zajednièki molili, slušali Božju rijeè i
slavili euharistiju. Je li, meðutim, to dovoljno? Ne, ni to nije
dovoljno. Ostanemo li na ovome, parafrazirati æu sv.
Augustina, niti to što smo obnovili ovu crkvu, što se u njoj
svake nedjelje sastajemo kao vjernièka zajednica, nam neæe
ništa koristiti. Što je još potrebno? Potrebno je i to da Isusa
Krista s kojim se susreæemo u ovoj Božjoj kuæi ponesemo u
sebi i sa sobom i nakon misnog slavlja, da s njim poðemo u
miru nastavljajuæi misu u svojim domovima, na svojim
radnim mjestima, u svom susjedstvu, svatko u svom zvanju i
zanimanju, u svojoj životnoj situaciji, da sami, drugim
rijeèima, postanemo Kuæa Božja, Kovèeg Božji!"
Na kraju su župnik don Slavko Grubišiæ i Božena Popiæ
Kurtela iz Konzervatorskog odjela u Dubrovniku zahvalili
svima koji su sudjelovali u obnovi crkve.
Obnovljena župna crkva Gospe od Milosti (Milosrða)
sagraðena je uz samostan benediktinaca. Posvetio ju je 21.
studenoga 1569. stonski biskup Bonifacije de Stephanis
(Stijepiæ), o èemu svjedoèi povelja koja se èuva u crkvi
Duha Svetoga. Crkva je prostrana i visoka, te je imala èak
šest oltara, s poboènom kapelom sv. Križa te zvonikom na
preslicu. Župa je posveæena Velikoj Gospi, no glavna je
župna svetkovina Gospa od Karmela.
.
24. srpnja 2013. broj 30/2013
3
Domovinske vijesti
Proslava Gospe Karmelske kod karmeliæanki u
Slavonskom Brodu
Slavonski Brod, 16.7.2013.
(IKA) - U samostanu
karmeliæanki u Slavonskom Brodu bilo je u utorak 16. srpnja
posebno sveèano. Uz mnogobrojne vjernike koji su u
prostoru
samostanskog
dvorišta
sudjelovali
na
euharistijskom slavlju karmeliæanke su proslavile svetkovinu
svoje nebeske zaštitnike Gospe Karmelske. Misno slavlje uz
domaæeg župnika mons. Stjepana Belobrajdiæa i još pet
sveæenika predvodio je sveæenik iz Ðakova Matej Glavica. U
propovijedi je posvjestio kako u svom životu uvijek trebamo
biti svjesni prisutnosti Boga živoga, koji nam se daruje u
euharistiji te poruèio kako bi po našim licima i djelima ljudi
trebali i nakon mise prepoznati da smo se s Njim susreli.
Govoreæi o nježnosti i zauzetosti naših zemaljskih majki,
naglasio je kako nam je Marija duhovna majka koja nam i
danas pomaže u svim našim potrebama i upuæuje na svoga
Sina rijeèima: Što god vam rekne uèinite. "Tu smo danas da
sklopljenih ruku molimo Mariju da budemo dobri vjernici,
da nam ona obasjava pravi put do svoga Sina kako ne bi išli
stranputicama. Budimo ponosni što smo djeca dobroga Boga
koji nas ljubi, uzdignimo svoje glave i ne dajmo se utopiti u
depresivnost svakidašnjice. Dopustimo radosti i vedrini da
izrodi na našim licima", rekao je, izmeðu ostalog, vlè.
Glavica. Župnik Belobrajdiæ èestitao je sestrama njihov
blagdan, a novim èlanovima, njih 55, meðu kojima je bilo
mnogo djece i mladih Zajednice karmelskih laika, koji su
toga dana odjenuli škapulare, poruèio je da im on bude znak
koji æe ih poticati da žive ono što su obeæali.
Ledenice: Proslava svetkovine Gospe Karmelske
Nadbiskup Ivan Devèiæ blagoslovio novi drveni oltar
Ledenice, 16.7.2013. (IKA) – Župa Ledenice proslavila je
svetkovinu svoje nebeske zaštitnice Gospu Karmelsku 16.
srpnja sveèanim misnim slavljem koje je predvodio rijeèki
nadbiskup Ivan Devèiæ. Da je župna svetkovina uvijek i
poticaj na obnovu, duhovnu i izvanjsku, pokazali su svojim
primjerom župljani i župnik Matija Žugaj. Uoèi blagdana
nevelika župna crkva temeljito je ureðena, od okoliša do
unutrašnjosti. Elektrificirana su zvona, obnovljene klupe i
postavljen novi drveni oltar, koji je nadbiskup blagoslovio.
Svu obnovu financirala je lokalna zajednica, župljani,
Udruga za oèuvanje narodnih obièaja Ledenice i uprava
Novog Vinodolskog na èelu s gradonaèelnikom Olegom
Butkoviæem koji je sudjelovao na misi i proslavi. U
sveèanom tonu na misi su sudjelovala i djeca u narodnim
nošnjama.
Za malo mjesto u vinodolskom zaleðu sa svega nekoliko
stotina stanovnika to je bio znaèajan dogaðaj. Nadbiskup je
okupljenim župljanima ponovio poziv Benedikta XVI. u
Godini vjere da svoju vjeru produbljuju èitanjem Svetog
pisma i dokumenata Drugoga vatikanskog sabora. Podsjetio
je da je jedna od najoèitijih promjena nakon Sabora bila ona
liturgijska, nakon koje je sveæenik kod slavlja euharistije
okrenut prema narodu kako bi ukazao na dimenziju
zajedništva naroda Božjeg i predokus zajedništva s Bogom.
"Zbog toga crkve poput ove èesto imaju velike stare oltare
uz sam zid svetišta i pomiène drvene oltare bliže narodu koji
su dodani nakon Drugoga vatikanskog sabora", objasnio je
nadbiskup.
Nadbiskup je vjernike pozvao da vjeru upoznaju,
produbljuju, po njoj žive i prenose je buduæim naraštajima.
"Vjera se prenosi jedino svjedoèenjem. To znaèi da nakon
što smo ju upoznali po njoj moramo i živjeti. I samo
osobnim primjerom prenijet æemo ju na svoje potomke, na
buduæe naraštaje", rekao je rijeèki nadbiskup.
4
24. srpnja 2013. broj 30/2013
ika
Proslava Gospe Karmelske i 25 godina zajednice
karmeliæanki u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji
Breznica Ðakovaèka, 16.7.2013. (IKA/TU) - Sveèanom
veèernjom misom 16. srpnja, koju je predslavio ðakovaèkoosjeèki nadbiskup u miru Marin Srakiæ u zajedništvu s
ðakovaèko-osjeèkim nadbiskupom Ðurom Hraniæem te još
osmoricom sveæenika, u Karmelu sv. Josipa u Breznici
Ðakovaèkoj proslavljena je svetkovina Gospe Karmelske.
Ovogodišnje slavlje proteklo je u ozraèju obljetnice –
dvadeset i pet godina postojanja zajednice sestara
karmeliæanki
u
Ðakovaèko-osjeèkoj
nadbiskupiji.
Prijepodnevnu misu svetkovine predvodio je o. Josip
Šoštariæ, župnik u Šarengradu, a trodnevnu pripravu od 13.
do 15. srpnja o. Stjepan Vidak, karmeliæanin. Kroz sve dane
mnogi vjernici obukli su škapular i tako izrazili svoju ljubav
i pouzdanje u Marijin majèinski zagovor i zaštitu.
Prisutne nadbiskupe, sveæenike i brojne vjernike na poèetku
veèernjeg misnog slavlja pozdravio je vlè. Marin Kneževiæ
te uputio srdaène rijeèi èestitke i zahvale sestrama
karmeliæankama povodom njihova srebrnog jubileja.
Nadbiskup Srakiæ i sam se prisjetio želje, nastojanja i rada
pokojnog biskupa Æirila Kosa za dolazak klauzurnih sestara
na prostore tadašnje Ðakovaèke i Srijemske biskupije što se
ostvarilo 14. srpnja 1988. godine osnutkom Karmela sv.
Josipa u Šarengradu kod Iloka. Prisjetio se i kako je biskup
Kos svoju mladu misu imao upravo na blagdan Gospe
Karmelske prije 69 godina, na kojoj je i on bio prisutan.
Ovdje smo da proslavimo Mariju, uzor našega kršæanskoga
života kojega možemo mirne duše slijediti, kako bismo došli
do zagrljaja Nebeskoga Oca, rekao je na poèetku mons.
Srakiæ. Govoreæi o èovjekovoj potrebi uzora koji æe
nasljedovati te o prolaznosti onih koje nam ovaj svijet daje
za uzor, nadbiskup je istaknuo kako se u èovjeku odražava
slika Božja te kako je èovjekov cilj biti slièan Bogu, biti
nasljedovatelj Božji, slièan Isusu koji je pouèavao i rijeèima
i djelima. Isus nam je dao Mariju za majku i uèiteljicu jer
"Djevica Marija cijelim svojim životom govori 'Što god vam
rekne uèinite'".
Marija nas svojim životom vjere, trajne i potpune
raspoloživosti Božjoj volji te odgovorom ljubavi na Božji
zov uèi kakav treba biti i naš kršæanski život, poruèio je
nadbiskup Srakiæ i napomenuo kako su okupljeni vjernici
došli na to sveèano misno slavlje kako bi zahvalili Ocu za
"veliki dar Crkvi, za model svima nama".
Na kraju misnoga slavlja, uime Hrvatske karmelske
provincije sv. Josipa, prisutne sveæenike, a napose
nadbiskupe pozdravio je o. Vidak i zahvalio im za svu
oèinsku dobrotu prema sestrama. Misno slavlje animiralo je
Pjevaèko Društvo sv. Josipa iz Osijeka.
Predvodeæi prijepodnevno misno slavlje svetkovine župnik u
Šarengradu fra Josip sestrama je izrazio ljubav i blizinu
tamošnjih vjernika, gdje je zajednica živjela u svojim
poèecima. Sve vjernike i sestre karmeliæanke pozvao je da
budu plodni Bogom poput Marije, poput plodne zemlje brda
Karmela, te da Karmel uvijek bude pun "bosonogih sestara"
koje æe svojim životom govoriti: "Ovo je sveto tlo, ovdje je
Bog."
Tijekom trodnevnice o. Vidak potaknuo je na promišljanje o
majci i njenom znaèenju za život svakoga èovjeka. Majka je
ona koja èuva, hrani i štiti. "Bog je htio da žene budu majke,
to je upisano u njih, to se ne uèi, za to se ne ide na fakultet",
a èisti uzor za tako uzvišeni poziv je Majka Božja. Marijino
majèinstvo uèi nas kako biti otvoren Bogu, kako se
pouzdavati u poteškoæama i ne bojati se života, nedaæa i
napora.
Uz obilježavanje dvadeset i pet godina postojanja zajednice
sestara u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji, o. Vidak
ika
istaknuo je da pripremom i proslavom svetkovine Gospe
Karmelske sestre žele dati hvalu Bogu za sve milosti i
darove kojima ih je Božja dobrota pratila kroz sve vrijeme.
Put zajednice bio je pomalo neobièan i tegoban jer su
karmeliæanke zbog ratnih stradanja 1991. godine morale
napustiti svoj tek ureðeni samostan u Šarengradu i otiæi
zajedno s brojnim drugim vjernicima. Utoèište su pronašle
najprije u Iloku, zatim u Ðakovu, a potom u Remetama kod
braæe karmeliæana, no, nikada nisu prestale biti otvorene
Bogu i moliti za svoju domaæu biskupiju. "Karmel sv. Josipa
nije nikada prestao postojati jer su živjele sestre", naglasio je
o. Vidak, i podsjetio da se zajednica sestara u svoju
biskupiju vratila 17. prosinca 2001. godine i od tada živi i
moli za sve ljude toga kraja, biskupije i cijele Crkve.
Gospa Ribarska u Senju
Misno slavlje i sveèanu procesiju s kipom Gospe Ribarske
predvodio je biskup Mile Bogoviæ
Senj, 16.7.2013. (IKA) - U Senju je u utorak 16. srpnja
sveèano proslavljen blagdan Gospe Karmelske ili kako ju u
tom drevnom biskupijskom središtu zovu Gospe Ribarske.
Misno slavlje i sveèanu procesiju s kipom Gospe Ribarske
središtem Senja predslavio je gospiæko-senjski biskup Mile
Bogoviæ u koncelebraciji brojnih sveæenika, meðu kojima i
èlanova drevnoga senjskog kaptola kao i mjesnog župnika
dr. Richarda Pavliæa.
U propovijedi biskup se osvrnuo na ulogu Marije kao
suputnice i supatnice. Na današnji dan kada mnogi vjernici
pa tako i Senjani dolaze u ovu crkvu Gospi Karmelskoj a
onda s njome zajedno idu po Gradu, ona je njihova suputnica
i supatnica jer je mnogo toga proživjela i sama mnogo
prepatila. Boljela ju je Josipova sumnja i plan da je potajice
otpusti, da je dijete morala roditi u štali, da je morala bježati
u Egipat pred jednim nepravednim i nerazumnim kraljem; i
nju je boljelo što mnogi nisu htjeli razumjeti poruku njezina
Sina, a posebno kad ga je njegov narod izruèio stranoj vlasti
pod optužnicom da mu sudi kao zloèincu, kad je stajala pod
križem. Onaj koji je mnogo pretrpio, može bolje razumjeti
drugoga u nevolji, napomenuo je biskup.
Još više je Marija supatnica i tješiteljica po tome što je svoje
patnje znala osmisliti – a bilo ih je mnogo. Marija nije
gledala u Isusovoj patnji samo muku; ona je vidjela u njoj
silnu ljubav prema ljudima koju ne može ugušiti ni silna
mržnja kojom je bio okružen. Ona je osjetila da je taj govor
ljubavi s križa mnogo jaèi od govora mržnje Isusovih
neprijatelja. Divila se toj ljubavi i u tome nalazila utjehu,
istaknuo je mons. Bogoviæ. Marija nikad nije bila tako
zarobljena osjeæajem tuge da ne bi mogla osjeæati vrijednost
i smisao svoje patnje i tuge. Ne samo da je mnogo trpjela,
nego je u svim svojim trpljenjima Marija nalazila smisao i
utjehu. Tu nam je ona prava uèiteljica i tješiteljica.
Biskup je govorio i o velikom jubileju obilježavanja 1700
godina otkako je Crkva dobila slobodu. Nakon tri stoljeæa
progonstva, car Konstantin je godine 313. dao kršæanima
slobodu. Uvidio je da su upravo kršæani bili najzdravije tkivo
carstva. Nakon što je Krist ponio svoj križ pogrešne osude,
kršæanima nije bilo teško razumjeti da im se nevolje
dogaðaju. Bili su progonjeni tri stoljeæa u njihovoj državi.
Jedna od njih imenom Jelena crpila je snagu u svojim
teškoæama imajuæi pred sobom Kristovu patnju na križu.
Bila je zadovoljna i onda kada je radila najniži i najteži
posao. Nije se uzoholila kada ju je uzeo za ženu rimski
vojskovoða Konstancije, nije se razoèarala kada ju je zbog
niskog porijekla otpustio. I kada ju je sin Konstantin,
postavši car, poveo na dvor, nije zaboravila snagu i
vrijednost križa. Otišla je na Kalvariju i tražila upravo onaj
Domovinske vijesti
križ, ono drvo na kojemu je Krist raspet, na kojemu se
dogodilo spasenje svijeta. Predaja kaže da ga je našla i da je
nakon toga sagraðena na kalvariji velebna crkva na èast sv.
Križa. Zato se i Jelena naziva Križarica. U našoj Biskupiji
imamo u Rakovici crkvu posveæenu sv. Jeleni. U toj crkvi
bilo je nakon "Oluje" prvo okupljanje naših sveæenika na
èelu s nadbiskupom Antonom Tamarutom. Molili smo se
ondje da možemo shvatiti i osmisliti križeve progonstva i
ratnih stradanja. Ove godine, povodom 1700. obljetnice
Milanskog edikta kojim je rimski car Konstantin dao Crkvi
slobodu, želimo mi katolici Hrvati uèiti po uzoru na
Konstantinovu majku Jelenu kako osmisliti naše današnje
križeve, i pojedinaène i narodne. U Jeleni gledamo jaku ženu
koja je osposobila sina za veliki preokret. Bez odgoja koji je
primio od majke, ne bi Konstantin promijenio tijek povijesti.
U našem narodu ta svetica bila je mnogo štovana. Ovdje u
Senju imali su pavlini crkvu i samostan Sv. Jelene. Imamo i
župa posveæenih toj svetici: Cesarica i Rakovica. Mi æemo u
Rakovici 18. kolovoza proslaviti i sv. Jelenu i 1700. godinu
od slobode Crkve. Misu æe predvoditi kardinal Josip
Bozaniæ, zajedno s Predsjednikom HBK i našim
metropolitom te drugim biskupima i sveæenicima, a
sudjelovat æe predstavnici cijele udruge Hrvatska žena, koje
znaju cijeniti majèinstvo žene. Sudjelovat æe i folklorne
skupine slunjskog podruèja da se u ovoj Godini vjere još
bolje istakne kako naše narodno bogatstvo ima svoje
vrijednosne korijene u vjeri, rekao je biskup.
U ovoj Godini vjere valja vrednovati sve ono što smo kao
vjernici stvorili i oblikovali jer æe nam i to pomoæi da se
vjera uèvrsti i prenese na nove naraštaje. Treba voditi raèuna
da te stare posude ne ostanu prazne ili da se u njima nastane
neki krivi obièaji i poruke. To vrijedi i za ovaj lijepi obièaj
hodoèašæa po Gradu na dan Gospe Karmelske, poruèio je
gospiæko-senjski biskup. U današnjem svijetu gledamo žene
koje se bore za pravo žena ali u mnogim sluèajevima ta
borba zanemaruje ulogu žene-majke. Nije teško vidjeti
duboku krizu u toj pobuni žene protiv majke, protiv onoga
najuzvišenijega u sebi. U našem narodu javila se jaka
reakcija na pogrešni odnos žene i prema ženi, kada je
krenula akcija "U ime obitelji!" Govorili se s pravom da smo
na ovim prostorima branili i obranili Europu. S ponosom
možemo reæi da se i danas na ovim prostorima vodi važna
bitka ne samo za Europu nego i za èovjeka opæenito. Neki su
primijetili da danas u svijetu najbolje cvjeta sportska
disciplina bacanje motike i lopate u dalj, tj. bježanje od rada.
Jednako se može reæi da usporedo s tom "sportskom
disciplinom" razvija i odbacivanje križa od društvenih
ustanova i od pojedinca. Vidimo kako se ta disciplina silom
želi nametnuti i našim školama, mimo volje roditelja i širih
slojeva naroda, upozorio je biskup Bogoviæ. Narodu se ne
pomaže ako ga se usmjerava od križa, nego ako se narod
pouèi kako se nositi s teretom života, kako i u teškoæama
èitati nadu i utjehu. Mudrost križa nije u tome kao da bi on
bio poput magiènog znaka kojim se lijeèi teškoæe, nego što
je simbol jednoga spasonosnog stava prema životu i prema
patnji, stava koji je izražen kroz život i trpljenje Isusa Krista.
Nenadmašni uèitelj u toj mudrosti je Isus Krst a najsnažnija
katedra je njegov križ na Kalvariji. Svojom vjernošæu Isus
Kristu i svojom vjerom u spasonosnost njegova križa mogu
nam i danas mnogo toga reæi i Marija, Majka suputnica i
supatnica, i sv. Jelena Križarica, zakljuèio je mons. Bogoviæ.
Misno slavlje uvelièao je katedrali zbor pod vodstvom Ivana
Prpiæa i uz orguljsku pratnju Milana Duèiæa, kao i Gradska
glazba Senj u procesiji. Velikoj proslavi zavjetnog blagdana
župe Senj prethodila je trodnevna duhovna priprava koju je
vodio mladomisnik Nikola Prša.
24. srpnja 2013. broj 30/2013
5
Domovinske vijesti
Trogir: Inozemne mega-jahte sirenama pozdravile Gospu
Trogir, 16.7.2013. (IKA) - U župi sv. Lovre u Trogiru, 16.
srpnja sveèano je proslavljen blagdan Gospe od Karmela u
Pasikama, u dijelu stare gradske jezgre. Procesiju i sveèano
misno slavlje predvodio je mons. don Jure Vrdoljak uz
koncelebraciju trogirskog dekana i župnika don Pavla
Piplice, dr. don Marinka Vidoviæa, fra Nediljka Jerkana,
župnika župe sv. Jakova iz Trogira, don Jure Strujiæa,
župnika župe Varoš iz Splita, don Branimira Marinoviæa,
don Dražena Baliæa, don Vinka Beusa i don Tomislava
Bašiæa, uz pratnju župnog zbora u kojem pjeva i
gradonaèelnik Trogira Ante Stipèiæ. Procesija je krenula od
crkve Gospe od Karmela do katedrale gdje se održalo
sveèano misno slavlje, a Gospin kip nosili su èlanovi Udruge
– bratovštine Gospe od Karmela, kao i križ te zastave
trogirskih župa.
U propovijedi don Jure je upozorio da u suvremenoj
zapadnoj misli Bog ne samo da pada u zaborav, nego se èini
da je njegova negacija nužna za afirmaciju èovjeka. Èovjek
je žrtva dilema: ili Bog ili èovjek. Ako izabereš sebe,
odbacuješ Boga. Kao jedini put ostvarenja sreæe moderni
èovjek predlaže odnos prema stvarima. To je ekonomska
dimenzija koja kratko drži vodu. Bez Boga nema sreæe ni
duhovnog bogatstva ovdje na zemlji i poslije u vjeènosti.
Kad je s pozornice povijesti uklonjen Bog, pokopane su
vrijednosti: ljubav, poniznost, skromnost, jednom rijeèju,
uklonjen je križ kao put spasenja, upozorio je don Jure.
Po završetku mise krenula je procesija preko rive kojoj se
pridružila NG Trogir i zvonila su sva zvona crkvi u starom
gradu, a inozemne mega-jahte usidrene u luci sirenama su
pozdravile Gospu. U crkvi Gospe od Karmela don Jure je
izmolio posebnu Gospinu molitvu za tu prigodu i udijelio
svima Božji blagoslov. Uime karmeliæana nazoènima se
obratio prof. Renato Sarttori.
Majka Božja od gore Karmela sveèano proslavljena kod
remetskih karmeliæana
Zagreb, 16.7.2013. (IKA) – S mnoštvom vjernika iz župe te
šire podmedvednièke okolice, Graèana, Šestina, Markuševca
te s uvijek brojnim zagrebaèkim vjernicima, 16. srpnja u
župnoj crkvi - svetištu Majke Božje Remetske u Remetama,
uz samostan karmeliæana koji upravljaju župom, sveèano je
proslavljen blagdan Majke Božje Karmelske, koju
karmeliæani èaste kao nebesku zaštitnicu svoga Reda i
samostana. Sve èetiri blagdanske mise bile su unatoè radnom
danu vruæega srpanjskog utorka iznimno dobro posjeæene, a
najsveèanije, i s najbrojnijim vjernièkim pukom, Marijinim
hodoèasnicima, bilo je na veèernjem slavlju koje je
predvodio o. Vinko Mamiæ, provincijal Hrvatske karmelske
provincije sv. o. Josipa. Koncelebriralo je desetak sveæenika
iz remetskog Karmela te iz župa Remetskoga dekanata. U
propovijedi pred prepunim svetištem koje je bilo pretijesno
za mnoštvo Božjega puka, pa je velik dio sudjelovao u misi
ispred i oko crkve, o. Vinko je istaknuo da Bogu dugujemo
zahvalnost za dar Marije, majke Isusove, koju nam je
darovao po svome Sinu. Ona je i naša majka, naša
zagovornica, o nježnoj pobožnosti prema Majci Mariji, koju
hrvatski puk njeguje od davnina, ovdje u starom remetskom
svetištu svjedoèi i potpis pod slikom Majke Božje Remetske
"Fidelissima advocata Croatiae" – "Najvjernija odvjetnica
Hrvatske". "Po Mariji k Isusu", stara je pobožna i istinita
izreka, kazao je izmeðu ostaloga, podsjetivši na
nezamjenjivu ulogu Marije u vjernièkom životu. Nakon
veèernje molitve Crkve i Gospinih litanija, otpjevana je
sveèana antifona "Salve Regina".
6
24. srpnja 2013. broj 30/2013
ika
Èišæenje vrijednih knjiga u Biskupijskoj knjižnici
Varaždin, 17.7.2013. (IKA) - Više od èetiri tisuæe starih i
vrijednih knjiga, uz pomoæ pedesetak volontera, bit æe od 1.
do 19. srpnja oèišæeno i sortirano na police Biskupijske
knjižnice u Varaždinu. "Cilj akcije je oèistiti staru i vrijednu
graðu, popisati je i ispravno smjestiti kako bi se zaustavilo
njeno daljnje propadanje te dobio uvid o kakvoj je graði
konkretno rijeè, jer ona do sada nije obraðivana", objasnila
je voditeljica Biskupijske knjižnice Irena Gotal. Knjige su to
biblioteke Èazmansko-varaždinskog kaptola. Meðu njima su
pronaðeni primjerci djela iz 16. stoljeæa, monografija, ali i
serijskih publikacija. Teme su prvenstveno vezane uz religiju
i teologiju. Najvrjedniji i najilustriraniji naslovi su Biblije,
brevijari, misali, komentari biblijskih tekstova, propovijedi,
teološka djela dogmatike, morala i tome slièno. Uz religiju i
teologiju pronaðeni su i naslovi iz filozofije. Pronaðene su i
knjige s tematikom književnosti, prava, prirode, ratarstva,
pèelarstva, pa èak i porodništva. U knjigama su pronaðeni i
mnogi "zaboravljeni" predmeti poput zemljopisnih karata,
pobožnih slièica, papira s napisanim homilijama, pismima i
tome slièno.
Najstarije pronaðeno djelo tijekom dosadašnjeg rada je
Zagrebaèki misal iz 1511. godine. On je jedan od tek desetak
saèuvanih primjeraka s podruèja èitave Hrvatske. Gotal je
istaknula i kako æe taj Misal, uz mnoge druge zanimljive i
raritetne naslove, biti predmetom suradnje s drugim
mjerodavnim institucijama, kao što su konzervatorski i
restauratorski zavodi te Ministarstvo kulture. Predstojnik
Biskupijske knjižnice Damir Bobovec rekao je kako je to
najvrjednija zbirka koju knjižnica trenutaèno ima, buduæi da
je najstarija. Napomenuo je i kako u Varaždinskoj biskupiji
ima još mnogo vrijednih knjiga, pravih bisera, po župnim
knjižnicama. "Mnoge od njih i danas se drže u neprikladnim
prostorima, nisu u najboljem stanju, ali jedan od zadataka
koji si ova knjižnica daje jest upravo taj da, u doglednoj
buduænosti, malo više pažnje posvetimo i tim knjigama. Da
uopæe saznamo što sve imamo, a onda da se i pobrinemo za
njihovu zaštitu odnosno restauraciju", rekao je vlè. Bobovec.
Inaèe, Biskupijska knjižnica Varaždin registrirana je u
studenome 2012. godine. "Stvaranje fonda knjiga i njihovo
prikupljanje poèelo je od samoga zaèetka Varaždinske
biskupije. Fond se poveæavao uglavnom ostavštinama naših
sveæenika ili donacijama. U novije vrijeme poèeli smo s
redovitom kupnjom odnosno nabavkom knjiga koje izdaju
katolièki izdavaèi", objasnio je vlè. Bobovec. Do danas ova
knjižnica ima više od dvadeset tisuæa naslova uglavnom
religiozne, filozofsko-teološke tematike. Knjižnica za sada
još nije otvorena za javnost.
Dr. Michael Lange u posjetu HKS-u
Zagreb, 17.7.2013. (IKA) - Direktor ureda Zaklade Konrad
Adenauer u Hrvatskoj dr. Michael Lange u pratnji Luke
Ðuriæa, koordinatora projekata u Hrvatskoj i Sloveniji te
zamjenika direktora Ureda Zaklade, posjetio je 17. srpnja
Hrvatsko katolièko sveuèilište.
Rektor Željko Tanjiæ zahvalio je gostima na zanimanju za
Hrvatsko katolièko sveuèilište te ih upoznao s njegovim
nastankom, razvojem i planovima. Dr. Lange pozdravio je
nastojanja HKS-a da se razvije u važnu visokoobrazovnu
ustanovu u Hrvatskoj te izrazio spremnost na zajednièku
suradnju HKS-a i Zaklade. Nakon razgovora rektor Tanjiæ i
gosti iz Zaklade razgledali su Hrvatsko katolièko sveuèilište
i upisali se u knjigu gostiju.
Domovinske vijesti
ika
Teologija tijela za nju/teologija tijela za njega
Knjiga Jasona Everta u izdanju splitskog Verbuma
Split, 18.7.2013. (IKA) - Knjiga "Teologija tijela za
nju/teologija tijela za njega" Jasona Everta predstavljena je u
èetvrtak 18. srpnja u prostorijama nakladne kuæe Verbum.
Knjigu, koju je objavila nakladna kuæa Verbum, predstavili
su glavni urednik i direktor nakladne kuæe Verbum mr. Petar
Balta i Miro Radalj. Koja je tajna naših tijela i tjelesne
ljubavi? Zašto je spolna žudnja dobra i sveta? Koga, gdje,
kada i kako bismo trebali voljeti? Po èemu su muškarci i
žene slièni, po èemu razlièiti? Kako na istinski naèin živjeti
vlastitu spolnost? Kako ispravno voljeti nekog? Kako živjeti
život koji èini sretnim i ispunjenim? samo su neka od pitanja
na koja odgovara ovo novo izdanje u nakladi Verbuma. Iz
pera autora Jasona Everta, èitateljima poznatog po knjigama
"Istinska ljubav" i "Istinska muževnost" dolazi ova
"dvostrana" knjiga koja u sebi na originalan naèin sažima
teologiju tijela za nju i njega, jednostavnim i svima
razumljivim jezikom približavajuæi je ponajprije mladima
koji su u potrazi za brojnim odgovorima. Crkva, a pogotovo
Ivan Pavao II., u svojim katehezama o ljudskoj ljubavi
podsjeæa "da smo pozvani na velike stvari tako što nam
ukazuje na to da su naša tijela dobra i sveta zato što nam
otkrivaju sâmo Božje otajstvo. To znaèi da je spolnost nešto
sveto! To takoðer znaèi da naša tijela nisu samo biološka
nego i teološka zato što nama i svijetu pružaju duboko
"razmatranje Boga" – teologiju tijela". Upravo tim "novim
jezikom" darovanim od Ivana Pavla II. Govori mladima ova
knjiga, s porukom: otkrit æete da ste dobri – zapravo izvrsni
– i da Bog želi da znate tu istinu, da je živite i objavljujete
svojim tijelom i preko njega! "Teologija tijela za nju" i
"Teologija tijela za njega" dvije su knjige u jednoj èija je
svrha ohrabriti mlade ne samo da nauèe istinu o vlastitome
tijelu, nego i da otkriju istinu o tijelu suprotnoga spola. Oni
koji je uzmu u ruke sasvim sigurno više nikada neæe gledati
svoje i tuðe tijelo na isti naèin, jer æe otkriti ljepotu i otajstvo
ženstvenosti kao i snagu i poslanje muževnosti.
Jason Evert magistrirao je teologiju i stekao dodiplomski
stupanj iz filozofije, smjer savjetovanje i teologija
maloljetnika, na Franjevaèkome sveuèilištu u Steubenvilleu.
Autor je više knjiga, a u svojim predavanjima svake godine
prenosi poruku o èistoæi desecima tisuæa adolescenata.
Njegov video uradak "Ljubav bez žaljenja", dostupan na
Youtubeu, postigao je veliku popularnost i u Hrvatskoj.
Sjednica odbora za nacionalnu proslavu 1700 godina
Milanskog edikta
Rakovica, 18.7.2013. (IKA) - U Rakovici je u èetvrtak 18.
srpnja pod predsjedanjem gospiæko-senjskog biskupa Mile
Bogoviæa održana sjednica Odbora za Nacionalnu proslavu
1700. obljetnice Milanskog edikta koja æe se 18. kolovoza
održati u Rakovici. Ove godine je 1700. obljetnica dogaðaja
koji je promijenio svijet odnosno kada je 313. godine car
Konstantin Milanskim ediktom podario slobodu Crkvi.
Zato æe ovogodišnja proslava nebeske zaštitnice župe
Rakovica sv. Jelene prijeæi granice župe i biskupije i dobiti
nacionalno znaèenje pa je iz tog razloga i osnovan odbor za
proslavu na èijem èelu je biskup Bogoviæ a zamjenik je
naèelnik opæine Rakovica Franjo Franjkoviæ. Biskup je
otvorio sjednicu i pozdravio èlanove odbora: župnika Petra
Boguta, generalnog vikara Tomislava Šporèiæa, mons.
Tomislava Rogiæa, vlè. Nikolu Turkalja, vlè. Josipa
Štefanèiæa, dekana mons. Milu Peciæa te naèelnika
Franjkoviæa, njegove suradnike Zdenku i Vladu Božièeviæa,
Zorana Luketiæa i ostale.
Slavlje æe poèeti dolaskom KUD-ova, braniteljskih i ostalih
udruga na mjesto slavlja 18. kolovoza u 10.30 sati. Misa
koju æe predvoditi zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip
Bozaniæ poèinje u 11 sati uz izravni prijenos HRT-a. Uz
kardinala bit æe predsjednik Hrvatske biskupske konferencije
zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ, rijeèki nadbiskup Ivan
Devèiæ, biskup domaæin Bogoviæ, sveæenici, ministranti.
Oltar æe biti podignut pred crkvom na otvorenom. Voditelj
kroz program bit æe mons. Tomislav Rogiæ, upravitelj
svetišta Crkve hrvatskih muèenika na Udbini. Pjevanje æe
predvoditi senjski pjevaèki zbor s Ivanom Prpiæem Špikom.
Na slavlje se pozivaju braniteljske udruge, vatrogasci, lovci,
udruge mladih. Jelena –velika žena i majka – poziva
posebno udruge žena. Društvo Hrvatska žena i pokret Uime
obitelji veæ su zapoèeli pripreme za dolazak.
Razlog tako velikom slavlju leži u èinjenici da su neki ljudi
svojim odlukama promijenili povijest. Sv. Jelena, majka cara
Konstantina, ima nezaobilaznu ulogu u tim velikim
dogaðanjima. Car Konstantin prepoznao je u križu znak
pobjede. Udareni su temelji i poèelo je novo razdoblje koje
traje do naših dana. Suparništvo izmeðu duhovne i svjetovne
vlasti pomalo æe stvoriti pretpostavke demokratskog društva.
Upravo se na sastanku u Rakovici vidjelo kako civilna vlast i
Crkva mogu plodno suraðivati na dobrobit graðana.
Tiskovna konferencija bit æe 13. kolovoza u Rakovici, na
kojoj æe biskup i naèelnik Franjkoviæ iznijeti pojedinosti
slavlja.
Sisaèki biskup primio petrinjskoga gradonaèelnika
Sisak, 18.7.2013. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ
primio je u èetvrtak 18. srpnja u Biskupijskom ordinarijatu u
Sisku, Velikom Kaptolu, gradonaèelnika Grada Petrinje
Darinka Dumboviæa. Tom prigodom razgovaralo se o
potrebnoj meðusobnoj suradnji izmeðu Biskupije i Grada te
konkretnim planovima. Susretu je nazoèio i upravitelj župe
Preobraženja Gospodnjeg iz Petrinje vlè. Josip Karas.
Imenovanja i razrješenja u Hvarsko-braèko-viškoj
biskupiji
Hvar, 19.7.2013. (IKA) – Odlukom hvarsko-braèko-viškoga
biskupa Slobodana Štambuka, uz prethodno savjetovanje s
biskupijskim Savjetodavnim vijeæem, došlo je do
personalnih promjena u župnièkim službama na podruèju te
trootoèke biskupije.
Dosadašnji župnik Brusja i Veloga Grablja te župni vikar
katedralne župe sv. Stjepana I., pape i muèenika, u Hvaru,
Marko Planèiæ razriješen je te dužnosti i imenovan
župnikom župe Uznesenja Marijina u Splitskoj, župe
Oèišæenja BDM u Dolu te župnim vikarom župe sv. Ivana
Krstitelja u Postirima na Braèu.
Novozareðeni sveæenik Jure Martiniæ imenovan je župnikom
u Brusju i Velomu Grablju, te pomoænikom ordinariju u
Biskupskomu ordinarijatu Hvar.
Sveæenik Ivica Huljev razriješen je dužnosti župnika župe
sv. Stjepana prvomuèenika u Staromu Gradu i starograjskim
Selcima na Hvaru i imenovan župnikom župe sv. Nikole
biskupa u Komiži na Visu. Sveæenik Ante Matuliæ razriješen
je službi župnika u Splitskoj i Dolu te župnoga vikara u
Postirima na Braèu i imenovan župnikom u Staromu Gradu i
starograjskim Selcima na Hvaru.
.
24. srpnja 2013. broj 30/2013
7
Domovinske vijesti
Biskup Jezerinac predvodio slavlje u Petrinji
Petrinja, 19.7.2013. (IKA) - Uz blagdan sv. Ilije proroka, u
petak 19. srpnja vojna kapelanija u Petrinji i 2. gardijska
brigada "Gromovi" proslavili su Dan svoga nebeskog
zaštitnika. Sveèano misno slavlje predvodio je vojni biskup
Juraj Jezerinac. Sveti Ilija prorok zaštitnik je vojne
kapelanije u Petrinji i ovo je èetrnaesto Ilijino koje vojnici te
kapelanije obilježavaju kao svoj Dan. U vojarni "Pukovnik
Predrag Matanoviæ", ispred kapelice Sv. Ilije Proroka,
mnoštvo vojnika Logistièke pukovnije, 1. i 2. mehanizirane
bojne "Tigrovi" i "Gromovi" Gardijske motorizirane brigade,
zajedno sa svojim zapovjednicima sudjelovali su na
sveèanom misnom slavlju. Uz petrinjskoga vojnog kapelana
Milenka Majiæa u misi s vojnim biskupom suslavili su i
vojni kapelani Karlovaèkoga dekanata Vlado Mandura iz
Kamenskog, vojno-policijski kapelan iz Bjelovara Damir
Vrabec, vojni kapelani Mirko Vukoja iz Delnica te Marijan
Jelušiæ iz Ogulina te više sveæenika Petrinjskoga i Sisaèkoga
dekanata. Na proslavi su bili i èlanovi obitelji poginulih
branitelja, pripadnika 2. gardijske brigade "Gromovi",
predstavnici braniteljskih udruga, sisaèke i petrinjske
policije, ratni veterani.
U homiliji biskup je vojnicima sv. Iliju proroka dao za uzor,
kazavši da je jednako aktualan u naše vrijeme kao i u 9. st.
prije Krista, kada je vladalo zlo, nepravda, nevjera. Oštar je i
neustrašiv u opominjanju nepravednika kojima prijeti
Božjom kaznom, i ne samo takvima koji tuðe otimaju veæ i
njihovom potomstvu. Spomenuo je da je Ilija Tešbijac,
zaštitnik od groma, jedini starozavjetni lik kojeg se blagdan
slavi u Crkvi.
Gospod ga èudesno ohrabruje i daje mu hranu na putu prema
Božjoj gori Horebu. Bacio je plašt na Elizeja i u plamenim
koèijama je uzdignut na nebo. Knjige Kraljeva to sve lijepo
o njemu opisuju. Nadimak mu je Gromovnik jer je bio oštar i
vjeran u èuvanju èistoæe vjere. Isus æe upravo s njim i s
Mojsijem razgovarati na Brdu preobraženja. Njegovo
štovanje je posebno izraženo u nas Hrvata, a još naglašenije
u Bosni i Hercegovini gdje ima desetke njegovih župnih
crkava, a da ne spominjemo kapelice, groblja i druga
pobožna zavjetna mjesta i kote još iz vremena Turaka u nas,
kada je Ilija bio zaštitnik kršæanske vjere. Posebno se kod
njega cijeni njegova odluènost u obrani vjere i istine. On je
uistinu vojevao i revnovao za Gospodina. Uza sve nedaæe i
nevolje je bio Gospodinov. Nije se izvlaèio niti za sebe
tražio lažne razloge veæ je išao zacrtanim putem kako mu je
Gospod rekao, zakljuèio je homiliju biskup Jezerinac,
zazvavši Božji blagoslov i Ilijin zagovor nad sve vjernike
vojnike okupljene na misi.
Metkoviæ proslavio sv. Iliju, zaštitnika župe, i Dan Grada
Metkoviæ, 20.7.2013. (IKA) - Metkoviæ je 20. srpnja
proslavio zaštitnika župe sv. Iliju i Dan Grada. Središnje
koncelebrirano misno slavlje u crkvi Sv. Ilije predvodio je
fra Ivan Dotur, župnik Bajagiæa. Ponosni smo jer veæ 14
stoljeæa drugujemo s Evanðeljem, ponosni da smo u
zajedništvu Katolièke Crkve s Petrovim nasljednikom u
Rimu. Kao vjernici, zahvalni smo Kristu na Njegovu
svjedoèenju, smrti i uskrsnuæu, sretni što pripadamo jednom
od najstarijih europskih naroda, istaknuo je fra Ivan. Znao je
sv. Ilija u svoje vrijeme da se postaje velik samo na
kalvarijskom putu. Znaèenje imena Ilija je "Moj Bog je
Jahve". Samo je jedan Bog - dovikivao je Ilija svojim
suvremenicima, istaknuo je propovjednik, stavljajuæi ga za
uzor i èestitajuæi župljanima blagdan zaštitnika.
Na uoènicu blagdana, u Gradskom kulturnom središtu
održana je sveèana sjednica na kojoj su dodijeljene nagrade.
8
24. srpnja 2013. broj 30/2013
ika
Istog dana predstavnici grada, politièkih stranaka i Udruga
proizašlih iz Domovinskog rata položili su vijence i zapalili
svijeæe pred Središnjim križem na groblju sv. Ivana i pred
spomenikom poginulih hrvatskih branitelja s podruèja grada
Metkoviæa. Odrješenje za pokojne molio je župnik fra Petar
Guliæ.
Župa se za blagdan pripravljala trodnevnicom. Mise su
predvodili fra Antonio Mravak, mladomisnik, fra Josip
Repeša voditelj HKM Wuppertal u Njemaèkoj, i fra Nikica
Ajduèiæ, župnik župe Gospe Lurdske iz Zagreba.
Dijamantni jubilej s. M. Karmele od Krista Kralja
Breznica Ðakovaèka, 20.7.2013. (IKA/TU) - Dijamantni
jubilej - 60 godina redovnièkog života s. M. Karmele od
Krista Kralja (Blaženke Jukanoviæ) iz zajednice sestara
karmeliæanki u Karmelu sv. Josipa u Breznici Ðakovaèkoj
proslavila je 20. srpnja, na blagdan svetoga Ilije. S. M.
Karmela redovnièke zavjete obnovila je u tijeku
euharistijskog slavlja u krugu zajednice sestara koje je
predvodio karmeliæanin o. Bernardin Viszmeg, prior
karmelskog samostana u Somboru i ispovjednik sestara.
Govoreæi o usmjerenosti starozavjetne molitve na
spasiteljski Božji plan, propovjednik je u homiliji rekao:
"Sveta povijest izraelskog naroda nosi peèat molitve:
zapanjujuæe je koliko je velikih trenutaka te povijesti
obilježeno molitvom posrednika i cijeloga naroda. Jedan od
takvih posrednika bio je i sv. Ilija Tišbijac." Osvrnuvši se na
Ilijinu sigurnost u nastupu i pred kraljem i pred udovicom
istaknuo je: "Ovakva sigurnost može proizlaziti samo iz
duboke povezanosti s Bogom. Povezanost s Bogom i
prepoznavanje njegove volje dogaða se kroz upoznavanje
Boga. Upoznati ga možemo ako razgovaramo s Njim, a
istinski razgovor s Bogom jest molitva." Podsjetivši potom
na Ilijinu brigu za malene, bijedne i siromašne, o. Bernardin
osobito je istaknuo da je Ilijina molitva bila praæena
djelovanjem. "Bog upravo preko proroka Ilije pokazuje da
djelo spasenja nadilazi granice Saveza", rekao je te pozvao
sestre da po primjeru velikoga starozavjetnog proroka mole
za sve ljude na svijetu. Karmelski red proroka Iliju naziva
voðom i ocem, a njegove rijeèi "Revnovao sam gorljivo za
Gospodina, Boga nad vojskama" na latinskom jeziku nalaze
se kao geslo u karmelskome grbu.
Èestitajuæi jubilej s. M. Karmeli i cijeloj zajednici, o.
Bernardin jubilarki se obratio rijeèima: "Za mene æete uvijek
ostati Majka Karmela. Ovu zajednicu ne bismo mogli bez
Vas zamisliti. Dok ova zajednica postoji uvijek æe se sjeæati
Vaših koraka kojim ste je osnovali. Kao Mojsije kroz
pustinju vodili ste ovu zajednicu kroz vrijeme Domovinskog
rata. U svim tegobama, traženjima i patnjama imali ste 'stup
od oblaka' – Božji putokaz kojima Vam je iæi. Slavimo Boga
što nam je darovao Vas – Vi ste dar. Ova je misa zahvalnica
za dar Vašega poziva i života po redovnièkim zavjetima i
molitva da Vas Gospodin još dugo podrži na vašem
životnom putu!" Darivajuæi slavljenici kip Gospe
Karmelske, o. Bernardin izrazio je želju da je Njezin
zagovor uvijek prati te nadu da æemo u nebu svi biti pod
istim plaštem: "Ovo je maleni kip Gospe Karmelske, ali je
Njezin zagovor velik. Nadamo se da æe Vam puno milosti
isprositi od Gospodina. Želim da od sestara doživljavate
puno ljubavi i pažnje što ste i zaslužili, a zagovor Gospe
Karmelske, èije ime nosite, neka Vas uvijek prati!" S. M.
Karmeli èestitke su uputili nadbiskupi - mons. Marin Srakiæ i
mons. Ðuro Hraniæ, o. Vinko Mamiæ, provincijal Hrvatske
karmelske provincije sv. Josipa te mnoga braæa i sestre iz
cijele karmelske obitelji, kao i brojni prijatelji Karmela i
slavljenice.
ika
S. M. Karmela od Krista Kralja (Blaženka Jukanoviæ) roðena
je 2. veljaèe 1931. u Glamoèu kao najmlaða od devetero
djece u obitelji oca Josipa i majke Ivke roðene Sedlar. U
jedanaestoj godini, za vrijeme II. svjetskog rata dolazi s
obitelji u Vukovar gdje svršava školovanje. Nakon radnog
iskustva u kombinatu Borovo, u vremenu dok su joj dva
brata tamnovala u zatvoru u Zenici, 1951. godine ulazi u
Karmel u Brezovici gdje 1953. godine polaže zavjete.
Godine 1964. odlazi na osnutak Karmela sv. Male Terezije u
Juršiæe u Istru, odakle se 1977. godine cijela zajednica seli u
Kloštar Ivaniæ. Godine 1988. vodi osnutak Karmela sv.
Josipa u Šarengradu, koji je zajednica u vrijeme
Domovinskog rata 1991. godine prisiljena napustiti te naæi
privremeni smještaj u Iloku, zatim Ðakovu i ZagrebuRemetama do 2001. kada se zajednica nastanjuje u
novoizgraðenom samostanu u Breznici Ðakovaèkoj.
Tijekom svog redovnièkog života u više je navrata obnašala
službu priorice te primila veæinu sestara sadašnje zajednice.
Ostavila je dubok trag u životu sestara i svih onih za koje je
svoj život darivala po molitvi i žrtvi, šutnji i radu, rijeèi i
supatnji. Tijekom svog 60-godišnjeg služenja zajednici
sestara, Karmelskom Redu, Crkvi i svijetu po redovnièkim
zavjetima, "svjedoèila je", kako se istièe u jednoj od
upuæenih joj èestitki "da je vjera u živoga Boga blago nad
svim blagom ove zemlje. Zaista, poput Ilijine, Vaša je vjera
bila iskušana i potvrðena tako istinskom, iskrenom,
dubokom i jakom – i to je ono što æe Vaše sestre slaviti dok
Crkva i Vaša zajednica slavi 60 godina tijekom kojih ste
slijedili Gospodina, svoga Boga u posvemašnjem predanju
ljubavi po uzoru na našu Gospu Karmelsku." Na kraju
skromnog slavlja s. M. Karmela izrazila je svoju zahvalnost
dragom Bogu i svima onima koji su joj pomogli do toga
dana, a osobito zajednici sestara u kojoj živi.
Biskup Milovan predvodio slavlje u Štinjanu
Štinjan, 20.7.2013. (IKA) - Župa Štinjan u zapadnom dijelu
Pulskoga dekanata, sveèano je u subotu 20. srpnja proslavila
blagdan svoje nebeske zaštitnice sv. Margarete. Misno
slavlje predvodio je umirovljeni biskup Ivan Milovan, a
koncelebrirali su generalni vikar biskupije mons. Vilim
Grbac, pulski dekan preè. Milan Mužina te sveæenici iz
Pulskoga i Vodnjanskoga dekanata. Uvodnim pozdravom
okupljenim vjernicima iz svih pulskih župa obratio se župnik
domaæin vlè. Ivo Boriæ. Propovijedao je mr. Mato Miæan,
župnik župe sv. Josipa u Vuki, u Ðakovaèko-osjeèkoj
nadbiskupiji.
Prigoda ovog blagdana okupila nas je kao vjernike iz raznih
krajeva domovine, ali, po vjeri u Krista, èasteæi ovu sveticu,
povezani smo i sa Slavnom Crkvom te isto tako i s
prethodnim generacijama koje su upravo nju odabrale za
zaštitnicu Štinjana, rekao je propovjednik. Danas je
zahvaljujuæi knjigama, a napose eri informatizacije, veoma
lako saznati životopis svetaca, no u povijesti to nije bilo
tako, veæ su se tada prièe o Božjim ugodnicima prenosile s
koljena na koljeno, a u crkvama su prikazivani s relevantnim
simbolima koji su "prièali" o njihovu životu i posebnostima.
Tako je sveta Margareta, djevica muèenica iz 4. stoljeæa, na
oltarnoj pali u štinjanskoj župnoj crkvi prikazana sa
svezanim zmajem pod nogama koji simbolizira zlo koje je
iskusila, i od vlastitog oca koji je bio poganski sveæenik,
osuðena je na muèenje ne želeæi prihvatiti pogansku vjeru.
Na slici se nalazi i Presveto Trojstvo, kao bit, kompendij
vjere koju je živjela, želeæi u svemu slijediti primjer Isusa
Krista. Poruka sv. Margarete je, zagledajte se u Krista i
èinite dobro i neæete se razoèarati, istaknuo je izmeðu
ostalog vlè. Miæan. Misa je zakljuèena molitvom za duhovna
Domovinske vijesti
zvanja. Na euharistijskom slavlju okupile su se i redovnice
Družbe kæeri milosrða koje vode Djeèji vrtiæ Marija
Petkoviæ u naselju Veli Vrh te dvije redovnice iz Rusije koje
tu provode svoj godišnji odmor.
Uoèi blagdana održana je trodnevna duhovna priprava
tijekom koje su na veèernjim misnim slavljima, osim vlè.
mr. Miæana, propovijedali župnici iz susjednih župa: vlè.
Joško Listeš iz župe Krista Spasitelja na Velom Vrhu i vlè.
mr. Ilija Jakovljeviæ, župnik župe sv. Kuzme i Damjana u
Fažani.
Proslava sv. Ilije – zaštitnika Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije
Ilija je iskusio tradiciju onih malobrojnih koji kroz povijest
ostaju vjerni Božjim zapovijedima, iskusio je ono što i danas
proživljava Crkva kada se zbog obrane dostojanstva braka i
obitelji, prava na život od prvoga èasa zaèeæa do prirodne
smrti, zauzimanja za ljudsko dostojanstvo, zbog rijeèi i
vjernosti Bogu - napada kao zadnji bedem konzervatizma,
nakaznosti, primitivnosti, zatucanosti, istaknuo nadbiskup
Hraniæ
Ðakovo, 20.7.2013.
(IKA/TU) – Ðakovaèko-osjeèki
nadbiskup Ðuro Hraniæ predvodio je 20. srpnja u ðakovaèkoj
katedrali veèernje misno slavlje na spomendan sv. Ilije
proroka, zaštitnika Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije.
Koncelebrirali su mons. Luka Marijanoviæ i župnik
ðakovaèke župe Svih svetih Tomislav Æorluka.
Podsjetivši u homiliji na život ovoga sveca, koji je nastojao
obratiti ljude u vjeri, nadbiskup je rekao kako je Ilija iskusio
tradiciju onih malobrojnih koji kroz povijest ostaju vjerni
Božjim zapovijedima, iskusio je ono što i danas proživljava
Crkva kada se zbog obrane dostojanstva braka i obitelji,
prava na život od prvoga èasa zaèeæa do prirodne smrti,
zauzimanja za ljudsko dostojanstvo, zbog rijeèi i vjernosti
Bogu - napadne kao zadnji bedem konzervatizma,
nakaznosti, primitivnosti, zatucanosti.
Podsjetivši na Ilijine rijeèi predaje: "Veæ mi je svega dosta",
kada je poželio umrijeti, kada je sve teže nosio svoje ime
koje znaèi "Moj bog je Jahve" te je shvatio da ljude ne može
obratiti na naèin kako je poèeo – nasiljem, nadbiskup je
rekao kako je Ilija u tom trenutku beznaða morao shvatiti da
ni sam nije obraæen. "I baš kad se želio predati, umrijeti, u
njegov umor upliæe se Bog. Pokazuje mu da je uz njega, da
ga nije napustio niti se od njega udaljio, hrabri ga, krijepi, ali
i poziva na obraæenje", rekao je nadbiskup, istièuæi kako je
jedan od velikih dosega duhovnosti upravo èinjenica da se
Bogu može po krizi i kroz krizu, jer takve situacije uistinu
mogu biti trenuci rasta u vjeri. "Kriza je uvijek prigoda za
ozbiljnu prosudbu u životu, razluèivanje izmeðu zbilje i
privida, ona je dozrijevanje, vrijeme rasta. Èitati taj znak kao
Božju objavu uvijek zahtijeva puno otvorenosti i prihvaæanje
križa kao temeljne odrednice. Iliju je dosegla Božja rijeè u
pravo u takvoj situaciji, uz Božju rijeè 'Ustani' pronašao je
kruh i vrè vode", rekao je nadbiskup.
Okupljenim vjernicima rekao je da smo s Ilijinim
povjerenjem i optimizmom pozvani i kao pojedinci i kao
Crkva i kao biskupijska zajednica promatrati i proživljavati
ono što živimo u ovom povijesnom trenutku. Svi moramo
prolaziti kroz vrijeme krize i odrastanja. Bog vodi ovaj
svijet, vodi povijest i svoju Crkvu, svakoga od nas. Pozvani
smo poput Ilije staviti se njemu u ruke. Teška je to škola,
Iliji nije bilo lako, ali stavio je svoj život u Božje ruke,
pokazao da je èovjek sa svojim slabostima, Bogu predan
èovjek, oruðe korisno Božjim rukama, rekao je nadbiskup,
potièuæi na molitvu zaštitniku Nadbiskupije.
24. srpnja 2013. broj 30/2013
9
Domovinske vijesti
Biskup Košiæ posvetio crkvu Sv. Ilije proroka u
Tušiloviæu
Brojni vjernici Tušiloviæa, veæinom Hrvati prognani iz 92
mjesta diljem BiH, nakon 18 godina dobili prikladan
liturgijski prostor
Vojniæ, 20.7.2013. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ
predvodio je u subotu 20. srpnja sveèano misno slavlje u
crkvi Sv. Ilije proroka u Tušiloviæu, župa Vojniæ, i tom
prigodom posvetio tu novoizgraðenu filijalnu crkvu.
Brojni vjernici Tušiloviæa, veæinom Hrvati prognani iz 92
mjesta diljem BiH, tako su nakon 18 godina dobili prikladan
liturgijski prostor, a sve to zahvaljujuæi prije svega vlastitoj
žrtvi i radu, te donacijama Grada Karlovca, Sisaèke
biskupije i brojnih drugih donatora iz Hrvatske i svijeta.
U koncelebraciji bili su definitor franjevaèke provincije
Bosne Srebrne fra Ivo Orlovac, gvardijan franjevaèkog
samostana u Karlovcu fra Franjo Tomaševiæ, župnik iz
Gvozda fra Tomislav Juriæ, domaæi župnik fra Ante Ivanoviæ
te više sveæenika iz susjednih župa.
Na poèetku slavlja, a nakon blagoslova zvona, biskupa je
uime župljana i župnika pozdravio bivši župnik fra Tomislav
Juriæ, predavši mu kljuèeve crkve i istaknuvši kako su
konaèno uslišane brojne molitve i zavjeti Bogu i sv. Iliji
proroku.
U homiliji biskup je èestitao vjernicima na tom danu,
posebno onima koji su u izgradnju ugradili svoju ljubav i
molitvu, a onda i darove i rad. "Posveta crkve je poseban
blagdan – svetkovina, jer posvetiti crkvu znaèi s jedne strane
završiti gradnju i zahvaliti Bogu što smo uspjeli u ovom
poslu, a s druge strane i to da je sam Bog to naše djelo
prihvatio i nama ga vraæa posveæeno da ova crkva Božja
bude Božje prebivalište, da on ovdje stanuje, da nas on
okuplja, da nam govori i da nas posveæuje", rekao je biskup.
Govoreæi o prorocima, biskup je istaknuo kako su to Božji
ljudi koji govore rijeè Božju, a koja preko njih zahvaæa srca
ljudi i negdje u dubini potresa èovjeka da bi se mogao
susresti s Bogom i mijenjati svoj život po volji Božjoj.
"Prorok Ilija poseban je znak podignut u Božjem narodu u
vremenu prije dolaska Spasitelja, koji je znao svima, narodu
pa i vladarima, izreæi kritièku rijeè. Proroci su znali šibati
svojom rijeèi narod koji se odmetnuo od Boga, pozivati ga
da se vrati Bogu, a Ilija je znao oštro proturjeèiti
vlastodršcima zbog èega je bio i progonjen", dodao je i u
nastavku poruèio kako smo i mi po krštenju dionici Kristove
proroèke službe.
"Mi trebamo biti neustrašivi i braniti vjeru u jednoga Boga,
biti hrabri i stradati ako je potrebno za Božju stvar. Boriti se
i kada su vremena neprilièna i protivna kršæanskoj vjeri. Tko
to može izdržati? Samo Božji ljudi koji su se poput proroka
spremni žrtvovati da Božja rijeè ide naprijed i da se Božje
kraljevstvo širi. Da bismo to mogli Bog nas osposobljava.
Upravo nam on daje taj kruh, samoga sebe u euharistiji. Zato
su potrebni oltar i crkva gdje se slave Kristova otajstva. Zato
je potrebno sagraditi crkvu, blagosloviti je i posvetiti. Da
ona bude posveæeno mjesto Božjeg boravišta, a da mi
budemo okupljeni oko Krista Gospodina koji nas neprestano
hrani svojom milošæu i preobražava", zakljuèio je biskup u
homiliji.
Nakon poprièesne molitve povelju o posveti crkve
okupljenima je proèitao gvardijan franjevaèkog samostana u
Karlovcu fra Franjo Tomaševiæ, a na kraju biskupu Košiæu,
karlovaèkom gradonaèelniku Damiru Jeliæu i županu
Karlovaèke županije Ivanu Vuèiæu na svemu uèinjenom u
svoje i ime vjernika zahvalio je fra Ante Ivanoviæ.
.
10
24. srpnja 2013. broj 30/2013
ika
Pedeseta obljetnica misništva fra Branimira Koseca
Više od 30 godina službovao na istoku Hrvatske, a
posljednjih osam službuje u Varaždinu, u kojem je donio
odluku za svoj redovnièki život
Varaždin, 21.7.2013. (IKA) - Fra Branimir Kosec, franjevac
Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda,
proslavio je u nedjelju 21. srpnja 50. obljetnicu misništva
sveèanim misnim slavljem u crkvi Sv. Ivana Krstitelja
franjevaèkog samostana u Varaždinu. Zlatomisnik je tijekom
plodnosnog sveæenièkog i redovnièkog života djelovao kao
župnik i gvardijan u desetak župa i samostana u Hrvatskoj, a
ponajviše u onima na istoku Hrvatske, te je zasigurno najteže
razdoblje proveo u Vukovaru od 1990. do 1998. godine.
Zlatna misa slavljenika okupila je mnoštvo vjernika grada
Varaždina i okolice koji su s franjevaèkom zajednicom
željeli proslavili vrijedan jubilej domaæega sina, buduæi da je
zlatomisnik roðen u mjestu Trnovec, mladoj prigradskoj
župi, odakle je krenuo u redovnièki život.
Na poèetku mise sve je okupljene pozdravio gvardijan
franjevaèkog samostana fra Lucije Jagec, istaknuvši kako
sudjeluju u dvostrukom slavlju, buduæi da se zlatomisnièko
slavlje održava na dan kada franjevaèka zajednica s
vjernicima u toj crkvi još od 1690. godine slavi blagdan
Majke Božje Karmelske, kojoj je posveæen crkveni oltar.
Zlatomisniku je potom prigodnu èestitku uputila njegova
praneæakinja Klara, a u povodu zlatnog jubileja uruèen mu je
i pisani apostolski blagoslov pape Franje sa zahvalom za
njegov posveæeni život Bogu i Crkvi. U uvodu mise
zlatomisnik je svima otkrio da je upravo na blagdan Gospe
Karmelske prije 62 godine u toj crkvi donio odluku da se
posveti redovnièkom životu, rekavši kako ga je Gospa u toj
odluci podržala te je Bogu zahvalio na tome što još uvijek
dobrog zdravlja može služiti svima kojima ga šalje.
Propovijedao je gvardijan i župnik iz Èakovca, fra Stanko
Belobrajdiæ, koji je istaknuo kako se u prigodi slavlja ljudi
èesto spominju svih lijepih trenutaka, no svaki život donosi i
one teške trenutke s kojima se èovjek, bez obzira koje
poslanje izabrao, može nositi samo uz Božju pomoæ i
blagoslov. Rekao je kako je redovnièki i sveæenièki život
isto pun takvih trenutaka, koje sveæenik-redovnik
proživljava uz Božju milost i snagu te donosi Božji
blagoslov drugima, podsjetivši kako bez sveæenika ne bi bio
moguæ život Crkve.
Na kraju mise gvardijan Jagec èestitao je zlatomisniku u ime
svih nazoènih i cijele franjevaèke zajednice. Zahvalio mu je
na sveukupnom dosadašnjem služenju, ali i sadašnjim
aktivnostima u Varaždinu s obzirom da se uz nesebièan
pastoralni rad, kojeg je na osobit naèin posvetio èlanovima
biblijsko-molitvene zajednice i štiæenicima varaždinskog
Doma za starije, posebno revno bavi i vrtlarenjem u
franjevaèkom vrtu. Zlatomisnik je u završnoj rijeèi zahvalio
svima nazoènima, osobito svojoj obitelji koja ima èak 64
èlana. Podsjetio je da je više od 30 godina službovao na
istoku Hrvatske, te da posljednjih osam službuje u
Varaždinu, u kojem je donio odluku za svoj redovnièki
život. Posebnu zahvalu uputio je biblijsko-molitvenoj
zajednici na daru zlatomisnièke misnice.
Fra Branimir (Stjepan) Kosec roðen je 14. rujna 1935.
godine u Trnovcu kod Varaždina. Školovao se u rodnom
mjestu, Varaždinu i Zagrebu, gdje je i zareðen na Svijeænicu
2. veljaèe 1963. godine. U novicijat je ušao u Vukovaru
1953. godine. Kao kapelan sveæenièku službu poèeo je u
Kapeli kod Bjelovara, bio je župnik u Zapolju, gvardijan i
župnik u Èakovcu, samostanski vikar u Iloku, te župnik i
gvardijan u Vukovaru, gdje je sa subraæom i vukovarskim
pukom doèekao i pad okupiranoga grada nakon èega je
zarobljen i odveden u srpske logore. Po povratku u Zagreb
ika
pastoralno je skrbio o prognanicima, te se nakon niza godina
progonstva i tzv. mirne reintegracije Podunavlja vratio u
Vukovar gdje je nastavio pastoralnu skrb. Prije dolaska u
Varaždin službovao je i u Krapini te Našicama.
Zlatomisnièka slavlja slavljenik je proslavio i u Domu za
starije i nemoæne 25. svibnja, gdje veæ osam godina svake
subote slavi misu sa štiæenicima ustanove, te u župnoj crkvi
Majke Božje Snježne u rodnom Trnovcu 16. lipnja, gdje mu
je u ime Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda
èestitku uputio provincijal fra Željko Železnjak, a u ime
mjesne Crkve èestitku je poslao varaždinski biskup Josip
Mrzljak.
Zlatna misa vlè. Josipa Vrbaniæa
Darda, 21.7.2013. (IKA/TU) - Vlè. Josip Vrbaniæ, sveæenik
Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, proslavio je u nedjelju 21.
srpnja sveèanim misnim slavljem u župi sv. Josipa u Dardi,
gdje je na službi 49 godina, svoju zlatnu misu - 50 godina
sveæeništva. Slavlje je poèelo sveèanom procesijom i
blagoslovom spomen-ploèe na ulazu crkve, kojom je vlè.
Vrbaniæ zahvalio svim župljanima i donatorima. Uslijedio je
pozdravni govor predstavnika Ekonomskog vijeæa Franje
Èièka, èestitka župljana uz pjesmu "Krist na žalu" te pozdrav
naèelnika Opæine Darda Ante Vukoje, koji je uime Opæine
župniku darovao pozlaæenu Bibliju. Homiliju je izrekao
mons. Nedjeljko Èutura, župniku su èestitali ministranti te
uime sveæenika Baranjskoga dekanata dekan Ivan Petrièeviæ.
Svoju zahvalu na kraju je izrekao i zlatomisnik Vrbaniæ,
istièuæi donatore, Opæinu i najbliže župne suradnike.
Posebno je zahvalio što je zlatnu misu mogao slaviti s
kaležom koji je imao i na mladoj misi, a na misi je
sudjelovala i gospoða koja je prije 50 godina predala kalež
tadašnjem mladomisniku.
Podsjeæajuæi na život vlè. Vrbaniæa – mladu misu u Sv.
Ðurðu, službu župnog vikara u Trnjanima, preuzimanje župe
Darda i upravljanje župom Bilje, progonstvo, boravak i
službovanje u Posavskim Podgajcima, Rapcu, Radikovcima
te povratak u Dardu, predstavnik Ekonomskog vijeæa Èièak
istaknuo je kako župljani Darde zlatomisniku posebno
zahvaljuju što je krštenjem 2037 Darðana ucijepio na Krista,
1418 krizmanika je pripremio za sakrament potvrde, bezbroj
puta je bio na raspolaganju za ispovijed i podijelio je bezbroj
prièesti. Vodio je 1561 sprovod dajuæi veæini pokojnika
sakrament bolesnièkog pomazanja, a rodbini je budio vjeru u
vjeèni život; vjenèao je 628 parova te je župa proslavila i
dvije mlade mise. "Vi ste 49 godina formirali i vodili živu
Crkvu u Dardi koja diše punim pluæima što se vidi na
nedjeljnim misama, a uspjeli ste sagraditi i novu crkvu Sv.
Josipa u kojoj zasluženo slavite zlatnu misu, i na tome vam
èestitamo", zakljuèio je Èièak, a Ekonomsko vijeæe župnika
je i darivalo.
U homiliji mons. Èutura istaknuo je kako je zlatomisnik
prije 50 godina zapoèeo svoj sveæenièki put s radošæu i
molitvom Bogu, no tek sada može u potpunosti shvatiti što
je znaèilo to slavlje. Svako djelo koje u životu èinimo, svaki
znak našeg kršæanskog života, djelo koje smo danas uèinili,
najjednostavnija je i najljepša propovijed, rekao je,
upuæujuæi na život zlatomisnika kao najbolji primjer i
svjedoèanstvo da je svakoga dana potrebno uzeti križ i poæi
za Kristom. Posebno je istaknuo vrijeme ratnih progona,
kada je vlè. Vrbaniæ zajedno sa svojim župljanima bio
protjeran iz Darde, a sa sobom je ponio samo kalež, misal i
matice od 1907. godine koje su zahvaljujuæi njegovoj
brižnosti saèuvane. U progonstvu je župljanima bio
dušobrižnik, utjeha, pomoæ, otac, brat i prijatelj, a kada su se
vratili u Dardu sve je bilo srušeno i uništeno. Puno je toga
Domovinske vijesti
vlè. Vrbaniæ uèinio na materijalnom i duhovnom poslanju
kako bi se život župe i mjesta vratio u normalu. Svojim
djelima ujedinio je Martu i Mariju, a još više nasljedovao sv.
Franju jer je poput njega razumio i djecu i stare, bolesne i
nemoæne, radnike i sve koji su od njega tražili pomoæ, rekao
je u mons. Èutura i èestitao rijeèima: "Propovijed je život
ovog sveæenika i danas Josipe, mi zahvaljujemo dragom
Bogu za tvojih 50 godina sveæeništva, za tvoju generaciju i
prijatelje koji ove godine slave istu godišnjicu te molimo da
ti udijeli snage i zdravlja da možeš ostvariti svoj život i
nastaviti poslanje koje ti je Bog povjerio".
Dekan Petrièeviæ èestitao je uime sveæenika Baranjskog
dekanata i istaknuo kako je za 49 godina službe zlatomisnika
Vrbaniæa kroz Baranju prošlo 83 sveæenika, a samo je on
doživio svoju zlatnu misu. "Ni u mladosti, ni sada u starijoj
dobi nikada Ti ništa nije bilo teško, uvijek si bio meðu nama,
posluživao u mnogim mjestima, primao Božje milosrðe,
ljubav i dobrotu" rekao je Petrièeviæ te zahvalio na
prijateljstvu i dobrosusjedskim odnosima. "Preostaje nam
moliti za slavljenika. On je èuo rijeèi Krista Gospodina:
'Žetva je velika, a radnika malo. Molite, dakle, Gospodara
žetve da pošalje radnike u žetvu svoju', odazvao se, uz sve
teškoæe izdržao, i sada slavi 50 godina, a u znak zahvalnosti,
naše sveæenièke solidarnosti i izuzetoga poštovanja, mi
sveæenici Baranjskoga dekanata dajemo jedan skromni
poklon – lik Milosrdnog Isusa u bakrorezu. Milosrðe si
osjetio, milosrðe Božje neka te prati, milosrðe propovijedaj",
poruèio je Petrièeviæ.
Koncelebrirali su sveæenici osjeèkih dekanata, u službi
ceremonijara bio je domaæi sin vlè. Krunoslav Karas, a
pjesmom je euharistiju animirao Mješoviti župni zbor. Za
proslavu župa se pripremala trodnevnom duhovnom
obnovom koju je predvodio o. Zvonko Vlah, a nakon misnog
slavlja proslava je nastavljena objedom u Kozarcu.
Vlè. Josip Vrbaniæ roðen je 22. studenoga 1938. u Svetom
Ðurðu. Èetiri razreda osnovne škole završio je u Svetom
Ðurðu, potom tri godine pohaða školu u Donjem Miholjcu.
U Salezijanskom zavodu u Rijeci završio je dva razreda, a
zatim u Rijeèkom sjemeništu još dva razreda gimnazije.
Filozofsko-teološki studij završio u Ðakovu gdje je zareðen
za sveæenika 29. lipnja 1963. godine. Bio je župni vikar u
župi Trnjani (1963.-1964.). Sredinom 1964. imenovan je
župnikom u Dardi i upraviteljem župe Bilje (1964.-1967.). Iz
Darde je, zbog srpske agresije, otišao 20. kolovoza 1991.
godine. Pomagao je župniku u Podravskim Podgajcima,
potom je sedam mjeseci bio dušobrižnik prognanika u
mjestu Rabac u Istri. Vrativši se u Slavoniju, bio je upravitelj
župe u Radikovcima (1992.-1998.), dok se nije 9. srpnja
1998. vratio u Dardu, gdje i danas djeluje.
Blagoslov vozaèa i vozila u Slavonskom Brodu
Slavonski Brod, 21.7.2013. (IKA) - U nedjelju 21. srpnja,
na blagdan sv. Kristofora, zaštitnika vozaèa, župnik župe bl.
Alojzija Stepinca u naselju A. Hebranga u Slavonskom
Brodu vlè. Tomislav Æuriæ uprilièio je poslije podnevne
mise, sada veæ tradicionalni u toj župi, blagoslov vozaèa i
vozila.
Svjestan važnosti i snage Božjega blagoslova, napose u ove
dane kada mnogi odlaze na godišnji odmor, kada smo
svjedoci prometnih nezgoda, nakon molitve kod križa
hrvatskih branitelja postavljenog na zemljištu predviðenom
za gradnju župne crkve, župnik Èuriæ blagoslovio je svako
vozilo i èlanove obitelji.
Prikupljeni milodari i ove su godine namijenjeni za potrebe
misija i naših misionara kako bi si mogli kupiti vozilo tako
potrebno u siromašnim zemljama gdje djeluju.
24. srpnja 2013. broj 30/2013
11
Domovinske vijesti
Sisaèki oratorij
Sudjelovalo tridesetak djece i mladih
Sisak, 21.7.2013. (IKA) - Èetvrti Sisaèki oratorij održan u
katedralnoj župi Uzvišenja svetog Križa u Sisku završio je u
nedjelju 21. srpnja misnim slavljem i druženjem djece,
roditelja i župljana. Pod geslom "Slavim te, Oèe, Gospodaru
neba i zemlje, što si ovo sakrio od mudrih i umnih, a objavio
malenima" (Mt 11, 25), oratorij je proteklog tjedna okupio
tridesetak djece i mladih iz više župa Grada Siska koji su
zajedno s desetak animatora i pod budnim okom vikara
katedralne župe Ivana Faletara upotpunili slobodno vrijeme
molitvom, te plesnom, sportskom, dramskom i kreativnom
radionicom.
Nakon misnog slavlja koje je predvodio vikar katedralne
župe, a animirao zbor mladih župe uz pomoæ sudionika
oratorija, završno druženje nastavilo se na središnjem
sisaèkom trgu na kojem su djeca i mladi zaplesali razne
plesove, te predstavili svoj rad okupljenim roditeljima i
Sišèanima. Drugi dio završnice održan je u dvorištu gdje su
sudionici scenskim nastupom isprièali prièu o slijepcu i
fotografijom prikazali rad i druženje proteklog tjedna, dok je
kreativna radionica izložila brojne praktiène rukotvorine. Na
kraju, vlè. Faletar zahvalio je animatorima i svim
okupljenima, podijelivši im zahvalnice za sudjelovanje.
Blagoslovljen križ na mjestu obrane ogulinskog kraja
Cerovnik, 21.7.2013.
(IKA) - Na prvoj crti obrane
ogulinskog kraja u Pitomom Javoru, legendarnom mjestu
obrane u župi Cerovnik, služena je u nedjelju 21. srpnja, na
obljetnicu napada, misa u èast poginulih branitelja i
blagoslovljen veliki drveni križ. Misno slavlje predvodio je
župnik Cerovnika i Oštarija i èuvar svetišta Gospe od
Èudesa pop Antun Luketiæ. Uz brojne Cerovnièane misi su
nazoèili èelnici grada Ogulina i opæina Josipdol i Saborsko,
predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata kao i
predstavnici Dobrotvornoga podupirajuæeg društva Uzašašæe
Isusovo iz Cerovnika.
Pop Luketiæ poruèio je vjernicima da na Dan gospodnji po
uzoru na Mariju i Martu napajaju svoju dušu i molitvom i
radom, da bi kasnije istaknuo znaèaj mjesta Pitomog javora
u obrani od agresije. Ono što se ovdje dogaðalo bio je
modernim rjeènikom terorizam a zahvaljujuæi braniteljima
obranjena su stoljetna ognjišta obitelji èija se prezimena
nalaze u Modruškom urbaru od 1486. godine. Zahvaljujuæi
braniteljima život se ovdje nastavlja, križ usred rova zaziva
Božji blagoslov, a drvo za križ dobiveno je od obitelji
Bogoviæ koja je dala sveæenika dr. Milana Bogoviæa. Pod
znakom križa kršteni su i katolici i pravoslavni pa neka on
bude prisutan u svakom domu na svim stranama oko
Pitomog javora. Želimo da uz snagu križa zacjeljuju ratne
rane, zakljuèio je pop Ante te podsjetio na rijeèi biskupa
Mile Bogoviæa o potrebi ugraðivanja svojih muèenika u
njihov hram na Udbini kao i popisu svih žrtava, kakvih je tu
nažalost kroz povijest bilo previše, i za èija se grobišta još ne
zna. Na kraju je podsjetio na skoru proslavu 1700 godina od
trenutka kada su kršæani postali nova snaga odlukom cara
Konstantina koji je to uèinio na nagovor svoje majke sv.
Jelene.
Na kraju je blagoslovljen križ, hrvatski stijeg dignuli su
predstavnici Hrvatske vojske i policije a svijeæe u èast
poginulih branitelja su prinijeli predstavnici Ogulina,
Josipdola i Saborskog te udruga iz Domovinskog rata.
Sveèanost je održana na 22. obljetnicu napada i uspješne
obrane ogulinskog kraja ali za sve branitelje koji su za taj
cilj dali svoje živote, koliko u Domovinskom tako i u
ostalim ratovima.
12
24. srpnja 2013. broj 30/2013
ika
Dvostruki jubilej sljemenske crkve
Euharistijskim slavljem koje je predvodio kardinal Josip
Bozaniæ na Zagrebaèkoj gori proslavljena 80. obljetnica
posvete i 50. obljetnica župe Majke Božje Sljemenske,
Kraljice Hrvata
Zagreb, 21.7.2013. (IKA) - Euharistijskim slavljem koje je
u nedjelju 21. srpnja predvodio zagrebaèki nadbiskup
kardinal Josip Bozaniæ proslavljena je na Zagrebaèkoj gori
80. obljetnica posvete i 50. obljetnica župe Majke Božje
Sljemenske, Kraljice Hrvata, izvješteno je na portalu Glasa
Koncila. S kardinalom Bozaniæem, na otvorenom prostoru
ispred crkve ispunjenom mnoštvom vjernika, koncelebrirali
su provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove dr. o. Ante
Tustonjiæ, superior svetišta Srca Isusova o. Mirko Nikoliæ,
nekadašnji isusovaèki provincijali o. Ivan Fuèek i o. Petar
Galauner, ravnatelj Radio Marije o. Stjepan Fridl te ostali
sveæenici.
"Dragi hodoèasnici, što bi Zagreb bez Sljemena? Što bismo
mi vjernici mogli bez naše Majke Nebeske? Danas smo
ovdje hodoèasnici. Hodoèasnici koji imaju pred sobom cilj",
napomenuo je kardinal Bozaniæ u propovijedi, ukazujuæi
kako se hodoèasnici na svojim putovanjima pokušavaju
približiti Onome koji stanuje u visinama te kako je èovjek
blizak Bogu istodobno blizak samome sebi i drugim ljudima.
Ukazao je potom na dvostruki jubilej sljemenske crkve,
posebno pedeset godina postojanja župe. "Osnovana je u
kolovozu 1963. godine, upravo u vrijeme kada je zasjedao
Drugi vatikanski sabor, koji mjesec dana poslije smrti pape
Ivana XXIII. koji je sazvao Koncil i koji æe, kako se
najavljuje, biti proglašen svetim u ovoj godini. Ovaj jubilej
slavimo i u Godini vjere, koju je proglasio papa Benedikt
XVI. i kroz nju nas vodi papa Franjo, želeæi da posvijestimo
svoju vjeru, da shvatimo kako je vjera poseban dar, posebno
svjetlo", kazao je kardinal Bozaniæ, podsjeæajuæi kako je u
pohode Majci Božjoj Sljemenskoj rado dolazio bl. Alojzije
Stepinac, te kako je i bl. papa Ivan Pavao II. prošao gotovo
istim sljemenskim stazama na putu prema Mariji Bistrici i
Stepinèevoj beatifikaciji 3. listopada 1998. godine.
"Hodamo ovim svijetom, ali zajedno u društvu s tolikima
koji nam pokazuju svjetlo, cilj, koji nam primjerom svojega
života svijetle. Naši sveci, naši blaženici, na èelu s Kraljicom
blaženika i svetaca, Blaženom Djevicom Marijom,
Kraljicom Hrvata. Ovdje smo da nju molimo, da ištemo
njihov zagovor, uèvrstimo svoju vjeru, kako bismo znali u
svom životu davati prvo mjesto Bogu i Božjoj rijeèi",
zakljuèio je zagrebaèki nadbiskup.
Pri kraju misnoga slavlja, uz zahvale upravitelju župe o.
Josipu Rožmariæu, kardinal Bozaniæ prisjetio se kako je dan
nakon imenovanja zagrebaèkim nadbiskupom 4. listopada
1997. godine pohodio sa svojim prethodnikom,
blagopokojnim kardinalom Franjom Kuhariæem, Zagrebaèku
goru i Majku Božju Sljemensku, gdje su se dugo zadržali u
molitvi i razgovoru.
Zahvalne rijeèi hodoèasnicima uputili su isusovaèki
provincijal Tustonjiæ, superior Nikoliæ i Fridl, a sviranjem
orgulja sveèanost je uvelièao o. Marijan Steiner.
Ideja za gradnju crkve-kapele na Zagrebaèkoj gori nastala je
još poèetkom 20. stoljeæa, no tek krajem svibnja 1928.
godine, na poticaj planinara Marijine kongregacije graðana i
radnika, pri svetištu Srca Isusova u Palmotiæevoj kod
isusovaca, zapoèinje se s ozbiljnim radom. Briga oko
gradnje povjerena je o. Josipu Mülleru (1883-1945),
zagrebaèki gradonaèelnik Vjekoslav Heinzel darovao je
zemljište, a arhitekt Juraj Denzler (1896-1981) projektirao
crkvu Majke Božje Sljemenske. Crkva je zamišljena kao
spomenik 1000. obljetnici hrvatskoga kraljevstva i 1300.
obljetnici pokrštavanja Hrvata.
Domovinske vijesti
ika
Prvu misu 11. rujna 1932. u šumi pored kapele predvodio je
pomoæni zagrebaèki biskup dr. Dominik Premuš, a na
polnoæku iste godine euharistija je prvi put slavljena unutar
crkve. Crkvu je posvetio zagrebaèki nadbiskup Antun Bauer
16. srpnja 1933. godine. Župnom crkvom proglašena je
trideset godina kasnije, toènije 3. kolovoza 1963. godine.
Majka Božja Sljemenska, Kraljica Hrvata, kao duhovna
okrjepa sljemenskim planinarima smještena je na 1001 metar
nadmorske visine, istoèno od vrha Sljemena.
Cernik: Uspješno provedena akcija MIVA Hrvatska
Cernik, 21.7.2013. (IKA) - Župa sv. Bartola iz Cernika koju
vodi vlè. Pero Zeba ove godine oformila je misijsku
zajednicu "Sveti Bartol" u krilu Papinskih misijskih djela
Rijeèke nadbiskupije te se zajedno s drugim župama iz
Rijeèke nadbiskupije ukljuèila u aktivnosti Nacionalne
uprave Papinskih misijskih djela u RH koja veæ èetvrtu
godinu zaredom organizira akciju MIVA Hrvatska (Misijska
vozila) na nedjelju sv. Kristofora, zaštitnika vozaèa, 21.
srpnja. Geslo akcije "Moj dar slavi Boga za sve prijeðene
kilometre" potaklo je vjernike koji su slušali Božju Rijeè da
se prepoznaju kao kršæani koji su istinski Isusovi uèenici
ispunjeni brigom za cjelovitost èovjeka, naroèito èovjeka u
teškim životnim uvjetima, gdje premošæeni kilometri
udaljenosti do skromnih zdravstvenih ustanova mogu znaèiti
darovani život, što je i bio motiv osnivaèa Akcije MIVA o.
Paula Schultea da prikuplja sredstva za kupnju vozila.
Akciji se odazvao veliki broj vjernika koji su dobrovoljnim
prilozima pokazali da žive Isusove rijeèi "... što god uèiniste
jednomu od moje najmanje braæe, meni uèiniste" (Mt 25,40).
Darivanje nije omelo ni pojedince koji nisu uspjeli dobiti
blagoslovljenu naljepnicu za auto jer je odaziv bio iznad
oèekivanog. U prošlogodišnjoj akciji prikupljena sredstva
omoguæila su kupnju 3 vozila, 7 bicikla i 4 motorkotaèa
kojima je olakšano misionarima èiniti djela koja
propovijedaju evanðeljem.
Proštenje Gospe Karmelske u Karmelu Brezovici
Brezovica, 21.7.2013. (IKA) - Proštenje Gospe Karmelske u
nedjelju 21. srpnja okrunilo je blagdansko i predblagdanska
slavlja u Karmelu-Brezovici. Župnik župe sv. Barbare u
zagrebaèkom Vrapèu mons. Antun Sente predvodio je
poldanju misu, uz desetak koncelebranata, a pjevao je župni
zbor spomenute župe "Panis angelicus" pod ravnanjem mo
Tomislava Èekolje.
Molitva proroka Ilije na brdu Karmelu i vjera Blažene
Djevice Marije pod križem, bila je glavna tema homilije
mons. Sentea. Propovjednik je posebno svratio pozornost na
Ilijin stav kod molitve, a to je: uronjenost u sebe, susret s
Bogom u sebi, povjerenje u Gospodina i ustrajnost u molitvi,
uz Ilijinu strpljivost. "Ilija ne posustaje u molitvi za razliku
od nas. Kad nam se molitva ne ostvari, mislimo da molitva
nije uslišana. Potrebno je imati pouzdanja i strpljivosti s
dragim Bogom. U našem životu sve radimo na brzinu, sve
mora biti istoga èasa. U duhovnom životu treba vremena za
sve, za odgovor na naše molitve. Treba dati Bogu vremena
da odgovori na našu molitvu", pojasnio je.
Nakon misnog slavlja zbor "Panis angelicus" održao je
koncert.
Proštenje Gospe Karmelske otvorio je jutarnjom misom o.
Mato Miloš, OCD, iz Remeta. U homiliji je upoznao
Gospine štovatelje s karmelskom duhovnošæu, osobito s
ulogom i poslanjem sv. Oca Ilije na brdu Karmelu,
usporedivši ga s Mojsijem, kao i s poèecima karmelskoga
Reda kod Ilijina izvora na gori Karmelu, o èemu govore i
pisani dokumenti iz 4. stoljeæa. Jednako tako upoznao je
hodoèasnike s marijanskom duhovnošæu Karmela, osobiti s
Marijinom vjerom, molitvom i s njezinom otvorenošæu volji
Božjoj, a napose sa škapularskom duhovnošæu. "Kad je Red
preselio u Europu i bio u opasnosti da nestane, Gospa je dala
generalu Reda Simunu Stocku, od 15. na 16. srpnja 1251.
godine, škapular, odijelce, znak njezine zaštite i opstanka
Reda", rekao je voditelj slavlja te istaknuo da je škapular
blagoslovina, koju je Marija dala karmelskom Redu, a pape i
Crkva su ga potvrdili.
Zbor karmeliæanki animirao je pjevanjem misno slavlje, a
vjernici su im se pridružili.
Hodoèasnièku, zavjetnu misu predvodio je župnik u
Vukovini Ðuro Sabolek, a na misi su bili brojni hodoèasnici
iz Vukovine, Velikog Trgovišæa, Zagreba, Slavonije,
Karlovca. Tu su bile u sveèanim odorama, oko oltara, i
znamenite povijesne postrojbe, Turopoljski banderij pod
svojim barjakom i pod vodstvom svoga župana Franje pl.
Kosa iz Mraclina. Na misi je pjevao mješoviti zbor iz
Mraclina pod ravnanjem prof. Vladimira Cvetniæa.
Vlè. Sabolek promotrio je život sv. Ilije i prvih pustinjaka,
karmeliæanina na brdu Karmelu, s osobitim naglaskom na
Marijin život vjere, služenja, poniznosti i raspoloživosti
Bogu, što je suprotno od današnjih modernih ponuda svijeta
koji istièe sebe, samodostatnost, samosvijest, a zaboravlja na
Boga i na èovjeka kraj sebe.
Poslijepodnevno misno slavlje predvodio je provincijal
salezijanaca o. Pejo Orkiæ, SDB, a mješoviti zbor župe
Brezovica, pod ravnanjem bogoslova mo Željka Nestiæa,
pratio je pjevanjem euharistiju.
Marija, posrednica kod svoga Božanskog Sina i Marija uzor
u nasljedovanju Krista, bile su misli vodilje provincijalove
propovijedi.
Mladi Dubrovaèke biskupije vikend proveli na Šipanu
Dubrovnik, 21.7.2013. (IKA) - Èlanovi Biskupijskog zbora
mladih i animatori Dubrovaèke biskupije s proèelnikom
biskupijskog Vijeæa za mlade don Marinom Luèiæem uz
molitvu i druženje proveli su vikend od 19. do 21. srpnja na
Šipanu. Zajedništvo i radost u služenju jednih drugima
iskazali su se kroz kuæanske poslove, molitvu i svakodnevno
euharistijsko slavlje. Mladi su sudjelovali i na nedjeljnoj
misi koju je predvodio don Marin uz župnika don Slavka
Grubišiæa kojemu je zahvalio na srdaènosti i otvorenosti. U
homiliji don Marin potaknuo je na meðusobno služenje
poput Marte iz nedjeljnog evanðelja, ali istaknuvši da
najprije treba priæi Gospodinu i osluškivati što svaki dan želi
poruèiti.
Blagdan sv. Marije Magdalene u Svirèima
Svirèe, 22.7.2013. (IKA) - U Svirèima na otoku Hvaru 22.
srpnja sveèano je proslavljen blagdan zaštitnice župe sv.
Marije Magdalene koju mještani od milja zovu sv.
Mandalina. Uz sudjelovanje brojnih domaæih župljana i
vjernika otoka Hvara koncelebriranu misu predvodio je
novoimenovani župnik Splitske i Dola na otoku Braèu i
župni vikar u Postirima don Marko Planèiæ. Pred poèetak
mise oko župne crkve sa zastavom sv. Magdalene i
moænikom obišla je tradicionalna procesija u tijeku koje je
bio uobièajeni blagoslov mjesta i sudionika. Liturgijsko
pjevanje predvodili su domaæi pjevaèi pod ravnanjem Klare
Tomièiæ.
.
24. srpnja 2013. broj 30/2013
13
Domovinske vijesti
Opæa skupština Dominikanskog reda prvi puta u
Hrvatskoj
Sudionike skupštine posjetio je predsjednik HBK mons.
Želimir Puljiæ, poruèivši da "pred svjetovnom logikom
'ortaštva i servilnosti', kojom moænici sile podložnike da se
uklapaju u njihove sebiène ciljeve i planove, neka sinovi sv.
Dominika nude i stvaraju alternativne naèine života i rada.
A oni se dogaðaju po bratskim odnosima i u bratskoj
suradnji"
Trogir, 22.7.2013. (IKA) - Na blagdan svete Marije
Magdalene, 22. srpnja, misom i zazivom Duha Svetoga
zapoèela je Opæa skupština Dominikanskog reda, koja se
prvi puta održava u Hrvatskoj. U samostanskoj crkvi Svetog
Križa na Èiovu misu je predvodio Uèitelj Reda
propovjednika fr. Bruno Cadore, uz koncelebraciju fr.
Timothyja Radcliffea i Carlosa A. Coste. U homiliji Cadore
se osvrnuo na život Marije Magdalene te njeno iskustvo i
puninu prijateljstva s Kristom. Ona je dobar primjer kako
naviještati Krista. "Slijedeæi Mariju Magdalenu sv. Dominik
nam govori idite i recite mojoj braæi da æe, dok budu
navješæivali da je Krist uskrsnuo, polako otkrivati koliko vas
On voli", kazao je Cadore.
Nakon euharistijskog slavlja, u dvorani obližnjeg hotela
Sveti Križ otvoren je radni dio Skupštine, na kojem
dominikanci promišljaju o obnovi i restrukturiranju Reda na
temelju odluka i smjernica Opæe skupštine u Rimu 2010.,
zatim o formaciji, studiju, zajednièkom životu te ekonomiji,
a bit æe rijeèi i o proslavi Jubileja 2016. kada æe se navršiti
800 godina otkako je papa Honorije III. 1216. godine
potvrdio Red propovjednika.
Prije poèetka popodnevnog zasjedanja sudionike skupštine
posjetio je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije
zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ te im poželio uspješno
zborovanje. U vidu kratkog predstavljanja, a vezano uz red
sv. Dominika, nadbiskup Puljiæ istaknuo je da dolazi iz
grada Zadra u kojem je daleke 1396. godine osnovano
"Generalno filozofsko-teološko uèilište dominikanskog
reda". Osnovao ga je vrhovni poglavar Dominikanskog reda
Raimund de Vineis iz Capue, kao najstarije od hrvatskih
sveuèilišta koje je djelovalo do 1807.
Uz rijeèi dobrodošlice i molitve Duhu Svetom, predsjednik
HBK izrazio je i najbolje želje da "èlanovi ove Skupštine
uspiju zajednièki promišljati i raspravljati o suvremenim
problemima i izazovima s kojima se susreæemo, kao i o
apostolskoj službi braæe propovjednika". "Posebice pak
poželio bih da usvajaju smjernice u skladu s normama Reda
kako bi braæa i sestre 'mogli živjeti vjerni duhu Utemeljitelja
i nositi ljudima našega doba poruku Evanðelja na prikladan i
uèinkovit naèin'"
Sudionicima skupa posebice je poželio da unesu "duha
kontemplativnosti, mira i sabranosti" u svijet u kojem
vladaju "tržišni zakoni uspjeha i brzine". "A pred
svjetovnom logikom 'ortaštva i servilnosti', kojom moænici
sile podložnike da se uklapaju u njihove sebiène ciljeve i
planove, neka sinovi sv. Dominika nude i stvaraju
alternativne naèine života i rada. A oni se dogaðaju po
bratskim odnosima i u bratskoj suradnji", rekao je
nadbiskup.
Postavljajuæi pitanja koji su to osobiti izazovi za Bogu
posveæene osobe na poèetku 21. stoljeæa i što im je èiniti da
ostvare duh karizme i poslanja u svijetu koji "bježi od
Boga", nadbiskup je podsjetio da neki teolozi koriste rijeèi
"ponovnog utemeljenja redovnièkog života", pa vele kako je
potrebna "refondatio". "Nije, meðutim, najvažnija rijeè koju
æe se upotrebljavati, nego duh koji iz toga proizlazi. Poželio
bih stoga da Generalna skupština u Trogiru pomogne da se
'reformira što je potrebno i restaurira što je nužno'. Neka se
14
24. srpnja 2013. broj 30/2013
ika
obnovi što treba obnavljati, te iznova utemelji što valja
utemeljivati. Ali, sve to u ozraèju Marijine raspoloživosti
koju je potvrdila rijeèima: 'Neka mi bude po tvojoj rijeèi'. A
one su podloga ovogodišnje teme za poslanje i život
sinovima i kæerima svetog Dominika", rekao je predsjednik
HBK, zaželjevši svima blagoslovljen boravak u Hrvatskoj.
Skupštinu je prije podne posjetio i predsjednik Hrvatske
konferencije viših redovnièkih poglavara i poglavarica dr. o.
Vinko Mamiæ, OCD.
Opæa skupština Dominikanskog reda okupila je stotinjak
dominikanaca iz èitavoga svijeta, a završava 8. kolovoza
proslavom svetkovine sv. Dominika. Uoèi Opæe skupštine, u
nedjelju 21. srpnja, misu u izravnom prijenosu Hrvatskoga
radija u dominikanskoj crkvi Sv. Križa predvodio je
provincijal Hrvatske dominikanske provincije fr. Anto
Gavriæ u koncelebraciji s fr. Brunom Cadoreom, fr.
Carlosom Azpirozom Costom i tridesetak delegata iz
razlièitih krajeva svijeta, a liturgijsko pjevanje animirao je
zbor dominikanskih studenata.
Samostan Svetoga Križa na Èiovu utemeljio je 1432.
trogirski dominikanac Nikola Milinoviæ, koji je bio njegov
prvi prior, èije je tijelo najprije pokopano na ulazu u crkvu, a
zatim 1932. godine, prigodom petstote obljetnice
utemeljenja samostana, preneseno u samostansku crkvu.
Umro je na glasu svetosti 13. srpnja 1451. i kao takav, prema
tradiciji, èašæen pa je stoga na njegovu grobu uklesano
"blaženi". U crkvi je posebice štovano èudotvorno raspelo.
Nakon što je iz rana Kristovih prokapala krv 1600. godine,
samostan Sv. Križa postaje jedno od najznaèajnijih
dominikanskih hodoèasnièkih svetišta.
Biskup Štambuk osnovao Povjerenstvo za izgradnju
sveæenièkoga doma
Hvar, 22.7.2013. (IKA) – Nakon što su sveæenici Braèkoga
dekanata, pod vodstvom braèkoga dekana Tonija
Plenkoviæa,
uputili
potpisani
dopis
Biskupskomu
ordinarijatu Hvar, hvarsko-braèko-viški biskup Slobodan
Štambuk osnovao je, uz prethodnu suglasnost èlanova
Savjetodavnoga vijeæa biskupije, Povjerenstvo za izgradnju
biskupijskoga sveæenièkoga doma za umirovljene sveæenike.
Za voditelja Povjerenstva imenovan je generalni vikar mons.
Stanko Jerèiæ, a èlanovi toga tijela su braèki dekan Toni
Plenkoviæ i povjerenik za financije Jakša Rubiniæ. Biskup
Štambuk imenovanom Povjerenstvu dao je sve ovlasti s
ciljem ostvarenja projekta izgradnje sveæenièkoga doma.
Sunja proslavila zaštitnicu Mariju Magdalenu
Sunja, 22.7.2013.
(IKA) - Svoju zaštitnicu Mariju
Magdalenu 22. srpnja proslavili su župa i Opæina Sunja. U
prepunoj župnoj crkvi sveèano misno slavlje predvodio je
župnik iz Prelošæice o. Mirko Sadak, SCJ, u koncelebraciji s
kancelarom Sisaèke biskupije mons. Markom Cvitkušiæem,
domaæim župnikom Božom Pinjuhom i više sveæenika
Dubièko-kostajnièkoga dekanata. U homiliji je Sadak,
istaknuo kako Bog male i slabe ljude i danas mijenja kao što
je to uèinio s prvacima i apostolima kojima je dodijelio
posebno poslanje, te Marijom Magdalenom. Ona je doživjela
istinsko obraæenje, kao i mnogi koji su lutali u tami. Mnogi
ne vjeruju da je to moguæe, ali o tome svjedoèi cijela
povijest. Bog je jedino svijetlo i nada da nikada i za nikoga
nije kasno za obraæenje, zakljuèio je propovjednik. Na kraju,
vlè. Pinjuh zahvalio je svima na pomoæi i potpori u obnovi
župne crkve, èija je vanjština u potpunosti zasjala nakon
nedavne obnove, a slavlje je završeno koncertom Župnoga
pjevaèkog zbora.
Domovinske vijesti
ika
Slavlje u župi sv. Marije Magdalene u Selima
Sisak, 22.7.2013. (IKA) - Župa sv. Marije Magdalene u
Selima sveèano je u utorak 22. srpnja proslavila svetkovinu
nebeske zaštitnice. Središnje misno slavlje predvodio je
petrinjski župnik župe bl. Ivana Pavla II. fra Ante Barišiæ u
koncelebraciji s domaæim župnikom i dekanom preè. Matom
Sukaliæem i više sveæenika.
U homiliji, Barišiæ je okupljenima poruèio kako upravo na
blagdan Marije Magdalene imaju veliku milost da susretnu
Isusa i da mu zahvale na divnim djelima što neprestano èini
ljudima, kako je uèinio i u srcu Magdalene. "Biblija kaže
ljudsko srce je: 'Jedva popravljivo, tko da ga pronikne'. I
zaista najteže je promijeniti ljudsko srce. Svaki dan èovjek bi
mogao ponešto oèistiti u vlastitom srcu, ali prije svega silan
je Božji dar i milost da èovjek nikad ne klone, nego da
uvijek ima pouzdanja u Gospodina. Upravo najveæe èudo
koje je Bog uèinio u srcu Marije Magdalene je njeno
obraæenje. Marija Magdalena nam i danas svjedoèi da je
moguæe promijeniti svoj život i postati od grešnika blažen i
novi èovjek, od èovjeka zarobljenog biti slobodan", rekao je
propovjednik.
Na kraju slavlja koje je animirao Mješoviti zbor župe Sela,
okupljene je pozdravio preè. Sukaliæ, posebno zahvalivši
svima koji su svojim trudom pridonijeli sveèanosti ovog
dana.
Solin: Uprizorena Muka svetog Dujma
Na Manastirinama, autohtonom lokalitetu Salone izvedena
kazališna predstava u produkciji Dramskog studija Ilirik
Solin, 22.7.2013. (IKA) - Na Manastirinama, autohtonom
lokalitetu Salone, u ponedjeljak 22. srpnja izvedena je u
produkciji Dramskog studija Ilirik kazališna predstava
"Muka svetog Dujma". Predstava govori o životu i smrti
splitskog zaštitnika i salonitanskog biskupa Dujma koji je
304. godine podnio muèenièku smrt u Saloni za vrijeme
progona cara Dioklecijana.
U predstavi se pojavljuje i car Dioklecijan koji neposredno
prije svoje smrti (oko 313. g.) bolestan i sam luta palaèom u
Aspalathosu. U snoviðenjima mu dolaze razne utvare i
demoni koji mu bude sjeæanja i potkopavaju savjest. Za
razliku od cara Dioklecijana koji je prikazan kao
ambivalentna i nestabilna liènost, biskup Dujam predstavlja
moralnu vertikalu grada.
On je borac za ljudska prava koji ni po koju cijenu ne želi
pogaziti Rijeè Božju i klanjati se lažnim bogovima. Od
vjernog puka traži da budu snažni i ustrajni u vjeri i u
najljuæim mukama. Namjesnik provincije Dalmacije Marko
Aurelije Julije optužuje Dujma da je huškao robove na
ustanak te èita carev proglas o progonu kršæana. Slijede
muèenja i progoni koji su za kršæane u Iliriku potrajali sve
do proglašenja Milanskog edikta o toleranciji kada car
Konstantin dopušta slobodno ispovijedanje kršæanske vjere.
Dramu "Muka svetog Dujma" napisala je Silvana Dragun,
režirao Rade Perkoviæ, a koreografiju potpisuje Luciano
Periæ. U predstavi je sudjelovalo više od 30 izvoðaèa, plesni
teatar Glazbene mladeži Split, glumci gradskog kazališta
"Mali princ Omiš", rimski stražari kao statisti i dr. Predstava
æe se igrati i u drugim dalmatinskim gradovima te u Boki
kotorskoj u povodu proslave 1700 godina Milanskog edikta.
.
Biskup Bogoviæ predvodio slavlje sv. Marije Magdalene
u Gospiæu
Obilježavanje je poèelo polaganjem vijenaca i molitvom kod
grobljanske kapele Sv. Marije Magdalene, nastavljeno
procesijom središtem grada i završeno misnim slavljem u
gospiækoj katedrali Navještenja BDM
Gospiæ, 22.7.2013. (IKA) - Sveèanim misnim slavljem koje
je 22. srpnja u Gospiæu predslavio gospiæko senjski biskup
Mile Bogoviæ obilježen blagdan sv. Marije Magdalene koji
se slavi kao Dan grada Gospiæa. Obilježavanje je poèelo
polaganjem vijenaca i molitvom kod grobljanske kapele Sv.
Marije Magdalene, nastavljeno procesijom središtem grada i
završeno misnim slavljem u gospiækoj katedrali Navještenja
BDM.
Uz stotine vjernika na misi su se okupili èelnici županije i
grada, gospiæki gradonaèelnik Petar Krmpotiæ, lièko-senjski
župan Milan Koliæ i saborski zastupnik Darko Milinoviæ. Uz
biskupa Bogoviæa koncelebrirali su gospiæki župnik i dekan
mons. Mile Èanèar, umirovljeni profesor rijeèke Teologije
dr. Milan Šimunoviæ i brojni sveæenici Gospiækoga i
susjednih dekanata.
Glazbom je misu uzvelièao katedrali zbor pod vodstvom s.
Velimire Marinoviæ.
Obraæajuæi se novoizabranim gospiækim èelnicima, biskup je
govorio o duhovnom profilu grada o èemu æe lakše biti
govora nakon izdanja monografije koja æe biti predstavljena
na gradskom vijeæu. Govoreæi vijeænicima ne samo kao
dužnosnicima veæ i kao vjernicima, biskup je iznio
promišljanje današnje vjernièke povorke od gradskoga
groblja do katedrale i parka Kolakovac. Na groblju smo
odali poèast onima koji su živjeli prije nas, koji su stvarali
Gospiæ i dali mu dušu na èemu smo im zahvalni. Do danas
još nije naðen odgovarajuæi naèin da se prema njima
odredimo osim što je biskupija nedavno 4. travnja ustanovila
kao Dan gospiækih žrtava.
Govoreæi o nekadašnjoj župnoj crkvi, a od 1999. i katedrali
koju je na taj dan prije 14 godina biskup posvetio, rekao je
da još nije ureðena kao katedrala. Nadam se da æe gradski
oci to shvatiti i kao dio svog projekta te da glavna gospiæka
prometnica neæe iæi uz vrata katedrale.
Za park Kolakovac biskup je predložio da bude park
znamenitih Lièana, gdje bi trebala biti uèionica povijesti i
lièkog identiteta. Biskup je te naznake nazvao ne
upozorenjem veæ novim svjetlom što bi vlast u novom
mandatu trebala uèiniti za svoj grad pogotovo zato što je
crkva proteklih godina pridonijela da grad dobije na
identitetu i znaèaju što æe i dalje raditi. Biskup je izrazio
želju da æe i ova vlast prepoznati znaèenje Crkve te da æe
kao izabrani predstavnici naroda biti u službi njegova dobra.
Nakon mise biskup Bogoviæ i župnik Èanèar nazoèili su
sveèanoj sjednici gradskog vijeæa, na kojoj je predstavljena i
nova monografija grada Gospiæa.
Priopæenje Apostolske nuncijature
Zagreb, 23.7.2013. (IKA) – U vezi èlanka objavljenog 22.
srpnja u Veèernjem listu, Apostolska nuncijatura
obavještava da joj nije poznato da bi Papa ili Sveta Stolica u
skorije vrijeme intervenirali pri Hrvatskoj biskupskoj
konferenciji u pogledu odnosa izmeðu Crkve i države u
Hrvatskoj.
.
24. srpnja 2013. broj 30/2013
15
Domovinske vijesti
Izjava mons. Želimira Puljiæa u svezi èlanka u
Veèernjem listu
Zadar, 23.7.2013. (IKA) - U svezi teksta pod naslovom
"Vatikan biskupima: Prestanite se sukobljavati s
Milanoviæem", objavljenom u Veèernjem listu u ponedjeljak
22. srpnja, zamoljen od novinske redakcije Slobodna
Dalmacija komentirati spomenuti èlanak, kako 23. srpnja
izvještava Tiskovni ured Zadarske nadbiskupije, predsjednik
Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir
Puljiæ, izjavio je:
"Ne obièavam komentirati napise koji se oslanjaju na
anonimne izvore. U spomenutom tekstu Veèernjeg lista ima
puno nagaðanja i predviðanja. Ali, i slobodnog
konstruiranja. A sve od 'anonimnog' izvora informacija 'iz
crkvenog vrha' i 's Kaptola'. Istina, takvi napisi mogu biti
zanimljivi èitalaèkoj publici. Stvarnom i korektnom odnosu
Crkve i države, meðutim, oni ne koriste. U tom vidu suvišno
je osvrtati se na takva i slièna nagaðanja i novinarske
konstrukcije. No, kako je govor o ozbiljnoj temi, reæi æu
dvije rijeèi. Crkva u Hrvatskoj preko svojih legalnih
predstavnika, kako putem pojedinaca i institucija, tako i
preko obiènih vjernika laika, susreæe se i razgovora. U duhu
onoga što je Drugi vatikanski koncil naložio i predložio kad
je o Crkvi u svijetu govorio. Dijalog je bitna komponenta
poslanja Crkve u svijetu. U tom vidu i ja sam nedavno bio u
Hrvatskom saboru, a prije par mjeseci kod predsjednika
države. Bio sam u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti
te posjetio Hrvatsku radio televiziju. Predsjednik Komisije
HBK za odnose s državom, uzoriti gospodin kardinal
Bozaniæ, kako osobno, tako i putem pojedinih odbora
spomenute Komisije, susreæe i prima ljude i predstavnike
javnog, politièkog i kulturnog života zemlje. Apostolski
nuncij u RH, kao predstavnik države Vatikana, Svetog Oca i
Crkve Katolièke, u trajnom je kontaktu s predstavnicima
države, s biskupima i vjernim narodom diljem svih biskupija
naše zemlje. A da ne navodim one bezbrojne susrete i
aktivnosti koje se odvijaju na terenu, u župama sela i
gradova diljem Lijepe Naše. Kao i u prošlosti, tako i danas
Crkva želi biti subjekt povijesnih zbivanja u ovom vremenu i
na ovom prostoru. Ne èeka, dakle, da joj netko sugerira i
potièe sa strane što èiniti i s kime razgovarati. Jer zna da joj
drugog puta nema".
U Karlobagu održani Dani Hrvatske kapucinske
provincije sv. Leopolda Bogdana Mandiæa
Karlobag, 23.7.2013. (IKA) – U kapucinskom samostanu u
Karlobagu 22. i 23. srpnja održani su "Dani Hrvatske
kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandiæa",
godišnji susret kapucina cijele provincije.
Teme ovogodišnjih Dana na kojem je uz dvadesetak
kapucina sudjelovao i fra Ivan Penava, OFMconv, i fra Mate
Logara, OFM, bila je "Predstavljanje obnovljenih Statuta
provincije" prvoga, a "Novi naglasci obnovljenih
konstitucija" drugoga dana, o kojima je govorio kapucin dr.
fra Jure Šarèeviæ, donedavni generalni definitor u Rimu.
Skup je poèeo u ponedjeljak ujutro cjelodnevnim
predavanjima nakon kojih je slijedila rasprava o temi te
bratsko druženje. Veèernju misu predslavio je kapucinski
provincijal fra Ante Logara u suslavlju s gvardijanom i
župnikom fra Josipom Griviæem te fra Nikolom Bašnecom,
fra Zlatkom Šafariæem iz karlobaškog samostana i sa svim
kapucinima sveæenicima. Susret je završio u utorak
veèernjom misom, predslavio ju je takoðer provincijal fra
Ante, a propovijedao fra Mate (obojica Logara), župni vikar
u Drinovcima.
16
24. srpnja 2013. broj 30/2013
ika
Nuncij D'Errico i kardinal Bozaniæ razgovarali o
napisima u Veèernjem listu
Zagreb, 23.7.2013. (IKA) - Buduæi da do Nadbiskupskoga
duhovnog stola dolaze upiti o napisima koji su u
ponedjeljak, 22. srpnja objavljeni u Veèernjemu listu o tome
da Vatikan traži od biskupa da se "vrh Katolièke Crkve u
Hrvatskoj" prestane sukobljavati s Vladom Republike
Hrvatske, Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije objavio je
sljedeæe priopæenje:
"Danas, 23. srpnja 2013. godine, u Nadbiskupskome dvoru u
Zagrebu zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ
primio je apostolskoga nuncija u Republici Hrvatskoj
nadbiskupa Alessandra D'Errica koji je izrazio iznenaðenost
i žaljenje zbog takvoga pisanja Veèernjega lista. Ujedno je
apostolski nuncij osobno uruèio kardinalu današnje
priopæenje Apostolske nuncijature u kojemu se kaže da
Nuncijaturi "nije poznato da bi Sveti Otac ili Sveta Stolica u
skorije vrijeme intervenirali pri Hrvatskoj biskupskoj
konferenciji u pogledu odnosa izmeðu Crkve i države u
Hrvatskoj". I sam je kardinal, koji je proteklog tjedna
boravio u Rimu, potvrdio da nitko ni na koji naèin nije dao
naslutiti neke sliène stavove.
Oèito je, dakle, da se radi o neistinama kojima se - prema
starim komunistièkim obrascima - pokušava unijeti razdor i
pomutnja u Crkvu, a što upozorava vjernike da olako ne
povjeruju takvim napisima te da budu kritièni prema
novinarskim konstrukcijama".
Premještaji u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji
Prof. dr. don Nediljko Ante Anèiæ imenovan je
nadbiskupskim vikarom za pastoral, a na mjesto kancelara
Splitsko-makarske nadbiskupije imenovan je don Ratomir
Vukorepa
Split, 23.7.2013. (IKA) - Splitsko-makarski nadbiskup
Marin Barišiæ objavio je dekrete o razrješenjima i
imenovanjima sveæenika Splitsko-makarske nadbiskupije,
koji stupaju na snagu u drugoj polovici kolovoza. Prof. dr.
don Nediljko Ante Anèiæ imenovan je nadbiskupskim
vikarom za pastoral, a na mjesto kancelara Splitskomakarske nadbiskupije imenovan je don Ratomir Vukorepa,
dosadašnji župni vikar sv. Pavla na Pujankama u Splitu.
Prof. dr. don Mladen Parlov osloboðen je službe ravnatelja
Nadbiskupskog sjemeništa koju preuzima mr. don Jenko
Buliæ, dosadašnji koordinator za permanentno obrazovanje i
sveæenièke susrete.
Stanje mira, zbog kanonske dobi, prihvatio je župnik sv.
Petra u Cisti Provo, don Bogoslav Bartuloviæ, a župu
preuzima don Sreæko Franiæ, dosadašnji župnik sv. Martina
u Rudi. Za župnika u Rudi imenovan je don Marin Matijaca
koji je služio kao župnik u župi Presvetog Srca Isusova u
Vrpolju-Èaèvini i župi sv. Roka u Strizirepu. Te župe
preuzima mladomisnik don Josip Beèiæ. Mladomisnik don
Zvonimir Mijiæ imenovan je župnikom župa Uznesenja
Blažene Djevice Marije u Srijanima i sv. Luke u Trnbusima,
a dosadašnji župnik don Ivan Kovaèeviæ imenovan je
župnikom župe Presvetog Trojstva u Sitno Donjem te
bolnièkim kapelanom na Križinama u Splitu umjesto
dosadašnjeg župnika i bolnièkog kapelana don Marka
Klariæa. Don Jure Bjeliš, dosadašnji župni vikar Gospe od
Otoka u Solinu odlazi na postdiplomski studij u Rim, a u
Solin dolazi don Franko Prnjak, župni vikar iz župe sv.
Nikole u Metkoviæu. Mladomisnik don Domagoj Jelaèa
imenovan je župnim vikarom župe sv. Pavla na Pujankama u
Splitu umjesto don Ratomira Vukorepe. Mladomisnik don
Franjo-Frankopan Veliæ nastavlja službu nadbiskupova
ika
tajnika.
Don Ante Antunoviæ koji je obnašao službu kancelara
Splitsko-makarske nadbiskupije i župnika u župi sv. Jurja u
Vojniæu-Gardunu premješten je za sužupnika u župu sv.
Nikole u Metkoviæu. Za župnika župe Vojniæ-Gardun
imenovan je don Zdravko Vuèak, dosadašnji župnik sv.
Josipa u Dugom Ratu, a u Dugi Rat dolazi don Božo
Æubeliæ, dosadašnji župnik Poroðenja Blažene Djevice
Marije u Tugarima. Župu Tugare preuzima don Mladen
Ivišiæ koji je do sada služio u župama Krista Kralja u
Lokvièiæima i sv. Ivana Krstitelja u Rièicama. Za župnika u
Lokvièiæima i Rièicama imenovan je don Neven Vukoviæ,
dosadašnji župnik sv. Mihovila Arkanðela u Ravèi. Don
Carlos Taborda, sužupnik sv. Ivana Krstitelja na Trsteniku u
Splitu, imenovan je župnikom župe sv. Petra u Muæu
Gornjem; don Pavao Paviæ iz Muæa Gornjeg premješten je
za župnika u župu Ravèa.
Došlo je do personalnih promjena i meðu redovnièkim
sveæenicima na podruèju Splitsko-makarske nadbiskupije. U
Provinciji Presvetog Otkupitelja fra Miljenko Odrljin
imenovan je župnikom župe sv. Jeronima Veliko Brdo
umjesto dosadašnjeg župnika fra Filipa Milanoviæa Trape.
Mladomisnik fra Antonio Mravak postaje župni vikar Gospe
Sinjske u Sinju zamjenjujuæi dosadašnjeg župnog vikara fra
Jozu Zrnèiæa. Fra Leo Delaš osloboðen je službe župnog
vikara u župi Gospe Ružarice u Vrlici, a fra Rafael Begiæ
razriješen je službe župnog vikara sv. Mihovila u Prološcu.
Mladomisnik fra Ivan Vuletiæ imenovan je župnim vikarom
sv. Franje u Imotskom.
U Hrvatskoj provinciji franjevaca treæoredaca: župnik fra
Petar Grubišiæ i župni vikar fra Jerko Penava u župi sv.
Obitelji na Sukoišanu u Splitu razriješeni su službe, a za
novog župnika sv. Obitelji imenovan je fra Ive Martinoviæ.
Isto tako kod salezijanaca u župi Pomoænice kršæana na
Kmanu u Splitu došlo je do promjena: na mjesto župnog
vikara don Filipa Tomiæa dolaze don Ivan Vargec i don Anto
Adžamiæ.
Domovinske vijesti
Predstavnici Gradskog vijeæa grada Splita kod
nadbiskupa Barišiæa
Split, 23.7.2013. (IKA) - Splitsko-makarski nadbiskup
Marin Barišiæ primio je u utorak 23. srpnja u
Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu predsjednika Gradskog
vijeæa Splita Borisa Æurkoviæa te njegove zamjenike Igora
Mladiniæa i Petra Škoriæa. U razgovoru, koji je protekao u
srdaènom i otvorenom ozraèju, dotakli su se niza tema
važnih za grad Split i njegov razvoj. Osobito su istaknuli
potrebu suradnje i dijaloga, kako izmeðu vlasti i oporbe u
Gradskom vijeæu, tako i na širem planu izmeðu politike i
drugih društvenih èimbenika, meðu kojima Crkva zauzima
posebno mjesto. Samo uz nesebièno zalaganje za opæe dobro
bit æe moguæe oèuvati kulturnu i povijesnu baštinu grada
Splita te pridonijeti njegovom sveukupnom duhovnom i
materijalnom napretku, zakljuèili su.
Sastanak èlanova crkvenog dijela Mješovitog
povjerenstva za povrat imovine
Cilj susreta bio je ustanoviti što je do sada uèinjeno u radu
Mješovitog povjerenstva Vlade RH i HBK kao i odreðivanje
prioriteta za daljnje kontakte s državnom stranom
povjerenstva te definiranje moguæih tema sljedeæih susreta
Zagreb, 23.7.2013. (IKA) - Sastanak crkvenih èlanova
Mješovitog povjerenstva za povrat imovine pod
predsjedanjem potpredsjednika HBK i predsjednika
Biskupske komisije za odnose s državom zagrebaèkog
nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa održan je 23. srpnja u
zgradi Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu. Cilj
susreta bio je ustanoviti što je do sada uèinjeno u radu
Mješovitog povjerenstva Vlade RH i HBK kao i odreðivanje
prioriteta za daljnje kontakte s državnom stranom
povjerenstva te definiranje moguæih tema sljedeæih susreta.
Definiranje temeljnih smjernica za rješavanje otvorenih
pitanja bit æe prioritet na kojem æe tijekom sljedeæih tjedana
raditi èlanovi crkvenoga dijela Mješovitog povjerenstva.
Èlanovi povjerenstva i drugi nazoèni (mons. Fabijan
Svalina, supredsjedatelj, mons. Enco Rodinis, generalni
tajnik HBK, mons. Ivan Hren, vlè. Ivica Žuljeviæ,
predstavnik redovnika fr. Kristijan Dragan Rajiè, Zvjezdana
Znidarèiæ i Nikola Matijeviæ) izrazili su nadu da æe se susreti
Mješovitog povjerenstva dviju strana ubuduæe odvijati
redovito u nastojanju traženja i realizacije moguæih i
pravednih rješenja, priopæio je Tiskovni ured HBK.
24. srpnja 2013. broj 30/2013
17
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Biskup Gorski na proslavi Gospe Karmelske u Limi
Zagrebaèki pomoæni biskup na putu prema Riju de Janeiru,
gdje æe sudjelovati na Svjetskom susretu mladih
Lima, 16.7.2013. (IKA) - Blagdan Blažene Djevice Marije
Karmelske sveèano je proslavljen u utorak 16. srpnja u župi
sv. Leopolda Bogdana Mandiæa u peruanskom glavnom
gradu Limi. "Prenosim vam pozdrave iz Hrvatske, osobito
pozdrave zagrebaèkoga nadbiskupa kardinala Josipa
Bozaniæa, koji je i sam prije nekoliko godina boravio ovdje u
vašoj župi", rekao je zagrebaèki pomoæni biskup Mijo
Gorski, obraæajuæi se okupljenim župljanima peruanskohrvatske župe sv. Leopolda u gradskoj èetvrti San Borja u
Limi, koju veæ dugi niz godina vodi mons. Drago
Balvanoviæ, koji je ujedno delegat Hrvatske inozemne pastve
u zemljama Latinske Amerike.
Mons. Balvanoviæ je na poèetku misnoga slavlja pozdravio
mons. Gorskoga, predsjednika Odbora za mlade pri
Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, te mons. Nedjeljka
Pintariæa, moderatora Nadbiskupskog duhovnog stola, koji
su na putu prema Riju de Janeiru, gdje æe sudjelovati na
Svjetskom susretu mladih s papom Franjom. Gostima iz
Hrvatske koji su pohodili hrvatsku zajednicu koja se okuplja
u toj jedinoj župi posveæenoj hrvatskom svecu u Peruu,
mons. Balvanoviæ je zaželio ugodan boravak u njihovoj
sredini te zahvalio na bratskoj povezanosti s njihovom
župom, istaknuvši kako je za njegovu župu i župljane svaki
dolazak hrvatskih biskupa lijep dogaðaj i poticaj za rast u
vjeri.
"Osobito meðu vama pozdravljam one koji su hrvatskoga
podrijetla te su zadržali vezu s hrvatskom domovinom",
rekao je mons. Gorski, istaknuvši nadalje kako tisuæe
kilometara, niti razlièiti jezici nisu zapreka za meðusobno
uvažavanje i prepoznavanje. Imamo zajednièkog Oca
nebeskoga kojeg zajedno zazivamo "Oèe naš", kao i
zajednièku Majku, koju danas slavimo kao Gospu
Karmelsku, rekao je mons. Gorski, istaknuvši kako
zajednièka vjera Katolièke Crkve ujedinjuje sve vjernike u
jednu obitelj. Zato se meðusobno možemo nazivati braæom i
sestrama, dodao je mons. Gorski, istaknuvši da se i u
dalekom Peruu osjeæa kao meðu svojima.
Mons. Balvanoviæ je u propovijedi istaknuo velièinu
konkretnog svjedoèenja vjere po uzoru na Blaženu Djevicu
Mariju koja je izvrsno ostvarila Isusovu poruku o slušanju i
vršenju Božje rijeèi te je ukazao na doprinos karmeliæana u
pobožnosti prema Blaženoj Djevici Mariji.
Nakon misnog slavlja mons. Gorski blagoslovio je škapulare
i ostale nabožne predmete s likom Majke Božje Karmelske
te se zadržao u razgovoru sa župljanima koji su s ponosom
isticali svoju povezanost s Hrvatskom, navodivši biskupu
Gorskom razlièita dalmatinska mjesta iz kojih su njihovi
djedovi i bake ili roditelji, prije više desetljeæa stigli u Peru.
Danas njihovi potomci znaju reæi tek pokoju rijeè na
hrvatskom jeziku ali mnogi drže do svoga podrijetla te im
okupljanje u župnim prostorima s hrvatskim sveæenikom
puno znaèi. Mons. Balvanoviæ okuplja oko 800 hrvatskih
obitelji u župnoj crkvi sv. Leopolda, a još se okupljaju i u
svojim drugim središtima i klubovima u Santa Clari, Nani,
Trujillou i Arequipi.
U popodnevnim satima je biskup Gorski u pratnji mons.
Balvanoviæa i mons. Pintariæa nazoèio molitvi pred kipom
Majke Božje Karmelske na trgu ispred limske katedrale,
kojeg su èlanovi karmelske bratovštine u procesiji i uz
pratnju limene glazbe pronijeli ulicama grada Lime,
18
24. srpnja 2013. broj 30/2013
izvijestili su iz Zagrebaèke nadbiskupije na službenim
mrežnim stranicama. Iz Limske nadbiskupije sprema se više
od 3.000 mladih na susret s papom Franjom u Riju de
Janeiru te je molitva pred likom Majke Božje Karmelske bila
namijenjena, izmeðu ostaloga, za uspješan susret mladih
katolika iz cijeloga svijeta u Brazilu te poticaj novoj
evangelizaciji.
Sve veæi broj turista koji dolazi u glavni peruanski grad, kao
i novi pastoralni izazovi Limske nadbiskupije koja ima više
od 4 milijuna stanovnika, potaknuli su vodstvo Limske
nadbiskupije da dosadašnju zgradu ordinarijata u kojoj su do
2009. godine bili smješteni nadbiskupijski uredi, iseli u nove
prostorije te u starom prostoru uz katedralu sv. Ivana
Evanðelista napravi veliki muzej s brojnim slikarskim i
kiparskim eksponatima iz prošlosti nadbiskupije. U središtu
Lime ima dvadesetak velikih crkava, meðu kojima su neke
starije od èetiri stotine godina, posebice samostanske crkve,
u koje ljudi i danas posebno rado dolaze zbog razlièitih
tradicionalnih pobožnosti.
Priopæenje s redovnog zasjedanja BK BiH
Biskupi su razmotrili smjernice Papinskog vijeæa Cor unum
o provoðenju motu proprija pape Benedikta XVI. "Intima
Ecclesiae" - Biskupi podsjeæaju da æe od 1. do 15. listopada
biti proveden opæi popis stanovništva u BiH te pozivaju sve
vjernike da na vrijeme priprave potrebne važeæe osobne
dokumente i da se odazovu na popis
Banja Luka, 17.7.2013. (IKA/KTA) - U prostorijama
Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci 16. i 17. srpnja
održano je 58. redovno zasjedanje Biskupske konferencije
Bosne i Hercegovine. Predsjedao je predsjednik BK BiH
Franjo Komarica, banjoluèki biskup, a sudjelovali su svi
èlanovi Biskupske konferencije BiH te delegati Hrvatske i
Slovenske biskupske konferencije mons. Nikola Kekiæ,
biskup križevaèki, i mons. Andrej Glavan, biskup iz Novog
Mesta, kao i delegat Meðunarodne BK sv. Æirila i Metoda
mons. Stanislav Hoèevar, nadbiskup metropolit beogradski.
Na poèetku zasjedanja s biskupima se susreo apostolski
nuncij u BiH mons. Luigi Pezzuto koji ih je, izmeðu ostalog,
upoznao s formiranjem i radom Mješovitog povjerenstva za
provedbu Temeljnog ugovora izmeðu Svete Stolice i Bosne i
Hercegovine i Dodatnog protokola na Temeljni ugovor.
Na kraju misnog slavlja 15. srpnja u banjoluèkoj katedrali te
na poèetku svog zasjedanja biskupi su uputili izraze
zahvalnosti novoimenovanom biskupu Faisalabada u
Pakistanu mons. Josephu Asrhadu za sve što je uèinio za
Katolièku Crkvu u Bosni i Hercegovini tijekom obnašanja
službe savjetnika u Apostolskoj nuncijaturi u BiH.
Biskupi su razmotrili smjernice Papinskog vijeæa Cor unum
o provoðenju motu proprija pape Benedikta XVI. "Intima
Ecclesiae" od 11. studenoga 2012. Razmišljali su o naèinu
primjene u praksi odredbi iz motu proprija na podruèju
vlastitih biskupija u duhu Papinih rijeèi da je služenje u
ljubavi "usko povezano s dijakonalnom biti Crkve i
biskupske službe" te da dijecezanskom biskupu pripada
koordinacijska uloga svih karitativnih aktivnosti na podruèju
njegove biskupije.
Biskupi su s radošæu prihvatili poziv nadbiskupa Hoèevara
na veliko regionalno hodoèašæe koje æe se, u povodu
obilježavanja 1700. obljetnice Milanskog edikta, održati 20.
i 21. rujna 2013. u Nišu, rodnom mjestu cara Konstantina.
Na osobit naèin potièu mlade animatore i volontere, ali i sve
Crkva u Hrvata
ika
druge èlanove svojih biskupijskih zajednica, da 20. rujna
sudjeluju na sveèanoj Veèernjoj, klanjanju Križu i adoraciji
pred Presvetim te 21. rujna na križnom putu i sveèanom
misnom slavlju koje æe, na gradskom stadionu Èair,
predvoditi Papin izaslanik kardinal Angelo Scola, milanski
nadbiskup.
Biskupi su prihvatili izvješæe Nadzornog vijeæa Caritasa
Biskupske konferencije BiH. Susreli su se s ravnateljima
dijecezanskih Caritasa te saslušali Izvješæe direktora Caritasa
Biskupske konferencije BiH fra Miljenka Stojiæa. Zahvalili
su mu za obavljanje te odgovorne službe tijekom
trogodišnjeg mandata te odluèili imenovati sveæenika
Vrhbosanske nadbiskupije mons. Bosiljka Rajiæa za novog
direktora Caritasa Biskupske konferencije BiH na trogodišnji
mandat.
Osvrnuvši se na Drugi susret sveæenika BiH, održan 18.
lipnja 2013. u Livnu, biskupi su izrazili zahvalnost svima
koji su se odazvali njihovu pozivu te na taj naèin oèitovali
meðusobno zajedništvo u Godini vjere. Svoju zahvalnost
izrazili su i svim sudionicima u organizaciji susreta, a na
osobit naèin franjevaèkoj samostanskoj zajednici na Gorici u
Livnu.
Prihvatili su prijedlog Vijeæa za kler Biskupske konferencije
BiH da se, kao spomen na Godinu vjere i na sveæenièki
susret, priredi i otisne knjiga sa sveæenièkim
svjedoèanstvima vjere.
Biskupi su razmišljali i o moguænostima za uspostavu
propedeutske godine tijekom koje bi se pripravljali za
teološki studij i odgoj u bogoslovnim sjemeništima oni
sveæenièki kandidati koji nisu bili u malom sjemeništu.
Razmotrili su i pitanje prikupljanja kolekti s posebnim
naglaskom na kolektama za potrebe opæe Crkve i
ujednaèenosti odredaba na biskupijskoj razini.
Biskupi su prihvatili prijedlog Vijeæa europskih biskupskih
konferencija da Biskupska konferencija BiH bude domaæin
Europskog kongresa na temu katolièkog školstva koji æe biti
organiziran od 14. do 17. svibnja 2014. u Sarajevu.
Biskupi podsjeæaju sve vjernike, èlanove svojih biskupija,
kako one u domovini tako one u inozemstvu da æe od 1. do
15. listopada 2013. biti proveden opæi popis stanovništva u
Bosni i Hercegovini. Radi se o vrlo važnom dogaðaju koji æe
svojim statistièkim podacima, a posebice onim
demografskim, ne samo ponuditi informacije o sadašnjem
stanju nego bi rezultati mogli uvjetovati buduænost društva
Bosne i Hercegovine u cjelini, a time i hrvatskog naroda i
Katolièke Crkve u BiH.
U vezi s tim pozivaju sve vjernike da na vrijeme priprave
potrebne važeæe osobne dokumente i da se odazovu na
popis. Moralna je obveza svakog katolika javno i ponosno
oèitovati svoju vjersku pripadnost i uvijek se izjasniti
katolikom, pa i na popisu stanovništva, jer je javno
ispovijedanje vjere jedna od temeljnih obveza svakoga
katolièkog vjernika. A èasna je obveza èuvati i njegovati
svoj narodni identitet, posebice u ovim vremenima u Bosni i
Hercegovini gdje skoro svi katolici pripadaju hrvatskom
narodu.
Na svetkovinu sv. Bonaventure, naslovnika katedrale i
nebeskog zaštitnika banjoluèke biskupije, u nedjelju 15.
srpnja, biskupi su sudjelovali na misnom slavlju u
banjoluèkoj katedrali. Euharistiju je predslavio kardinal
Puljiæ, a propovijedao nuncij Pezzuto, istièe se u priopæenju
sa zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine.
Premještaji i imenovanja sveæenika Srijemske biskupije
Petrovaradin, 18.7.2013. (IKA/TU) – Srijemski biskup Ðuro
Gašparoviæ objavio je dekrete o razrješenjima i
imenovanjima sveæenika Srijemske biskupije, koji stupaju na
snagu u drugoj polovici kolovoza. Vlè. Stjepan Barišiæ
razriješen je službe župnog upravitelja župe Presvetog
Trojstva u Srijemskim Karlovcima. Vlè. Marko Lonèar
razriješen je službe župnika župe svete Barbare, djevice i
muèenice, u Beoèinu i službe župnog upravitelja župe svetog
Josipa u Èereviæu i imenovan župnikom župe Presvetog
Trojstva u Srijemskim Karlovcima.
Vlè. Zdravko Èabrajac razriješen je službe župnika župe
svete Katarine, djevice i muèenice, u Sotu i službe župnog
upravitelja župe sv. Mihaela arkanðela u Erdeviku i
imenovan župnikom župe sv. Josipa u Èereviæu i župnim
upraviteljem župe sv. Barbare u Beoèinu. Vlè. Dušan
Milekiæ razriješen je službe župnika župe Roðenja Blažene
Djevice Marije u Novim Banovcima i imenovan župnim
upraviteljem župe Roðenja Blažene Djevice Marije u Novim
Banovcima i župnikom župe sv. Petra apostola u Inðiji. Vlè.
Nikica Bošnjakoviæ imenovan je župnim upraviteljem župe
sv. Katarine, djevice i muèenice, u Sotu i župnim
upraviteljem župe sv. Mihaela arkanðela u Erdeviku.
Vlè. Željko Štimac razriješen je službe župnog vikara župe
Uzvišenja svetog Križa u Petrovaradinu 2 i imenovan
župnim vikarom župe Presvetog Srca Isusova u Šidu. Preè.
Stjepan Klaiæ razriješen je službe župnika župe sv. Petra
apostola u Inðiji i umirovljen.
.
.
Osnovano Povjerenstvo za obilježavanje i ureðivanje
grobišta iz II. svjetskog rata i poraæa na podruèju opæine
Kupres
Kupres, 19.7.2013. (IKA) - Na sjednici Opæinskog vijeæa
opæine Kupres prošlog tjedna utemeljeno je Povjerenstvo za
obilježavanje i ureðivanje grobišta iz II. svjetskog rata i
poraæa na podruèju opæine Kupres. Povjerenstvo ima šest
èlanova, a za proèelnika je izabran Mario Bagariæ, aktualni
dopredsjednik Opæinskog vijeæa opæine Kupres. To je sedmo
do sada utemeljeno povjerenstvo na podruèju Herceg Bosne,
BiH. Prvo je utemeljeno 2009. u Širokom Brijegu, a slijedila
su redom utemeljenja u Ljubuškom, Neumu, Posušju,
Busovaèi i Èitluku. Razgovori o utemeljenju povjerenstava
traju još u nekoliko opæina. Do sada je u svim tim opæinama
ekshumirano nešto više od dvije stotine posmrtnih ostataka
žrtava.
Pored rada svih navedenih povjerenstava, nemjerljiv
doprinos u otkrivanju i razoblièavanju partizanskokomunistièkih zloèina dala je Vicepostulatura postupka
muèeništva "Fra Leo Petroviæ i 65 subraæe" i vicepostulator
fra Miljenko Stojiæ, koja od svog utemeljenja 2007. predano
radi na istraživanju komunistièkih zloèina. Ona je ujedno
idejni zaèetnik spomenutih povjerenstava. Premda
Vicepostulatura poglavito traga za pobijenim franjevcima,
ona jednako predano istražuje i svjedoèi i o svim ostalim
zloèinima poèinjenim nad nedužnim hrvatskim narodom
Herceg-Bosne i Hrvatske te i na taj naèin pruža nemjerljiv
doprinos radu opæinskih povjerenstava.
Odmah nakon utemeljenja, kupreško je povjerenstvo krenulo
u ekshumaciju masovne grobnice na Ogledalima iznad
Kukavièkog jezera na kojoj su partizansko-komunistièki
zloèinci poubijali najmanje 66 hrvatskih civila i vojnika te ih
pobacali u jamu.
24. srpnja 2013. broj 30/2013
19
Crkva u Hrvata
150. obljetnica župe Bosansko Grahovo
Bosansko Grahovo, 20.7.2013. (IKA/TABB) - Najzapadnija
župa Banjoluèke biskupije Bosansko Grahovo - Obljaj, uz
ovogodišnji blagdan svoga nebeskog zaštitnika sv. Iliju
proroka sveèano je proslavila 15o godina od svoga
utemeljenja.
Od 18. do 20. srpnja slavljeno je više liturgijskih slavlja i
prireðen niz društvenih, kulturnih i sportskih dogaðanja.
Mladi upravitelj župe vlè. Dražan Mirèiæ, zajedno s
èlanovima župnoga pastoralnog vijeæa i drugim èlanovima
Organizacijskog odbora potrudili su se da ta brojem i
moguænostima skromna župa dostojno obilježi svoj veliki
jubilej. Na liturgijskim slavljima i ostalim manifestacijama
okupio se veliki broj sudionika, ne samo èlanova župne
zajednice nego i gostiju iz Hrvatske od kninskog, šibenskog i
splitskog kraja do zagrebaèkog, osjeèkog i vinkovaèkog.
Meðu njima je bio i veæi broj uglednih društvenih i
znanstvenih radnika iz Hrvatske, rodom iz grahovske župe.
Prvi su dan obilježila sportska natjecanja na mjesnom
igralištu, slavlje mise koju je s vlè. Mirèiæem predvodio
livanjski dekan preè. Adolf Višaticki u razrušenom selu
Korita koje se u posljednjih nekoliko godina poèinje polako
obnavljati, te pjesnièka veèer u blizini razrušenog doma u
ratu ubijenog braènog para Vuliæ.
Drugi dan je banjoluèki biskup Franjo Komarica zajedno s
još šestoricom sveæenika u župnoj crkvi predslavio misu
zahvalnicu za "dar vjere i ustrajnost u njoj do prolijevanja
vlastite krvi" svih generacija župljana tijekom 150 godina.
Meðu koncelebrantima bio je i roðak mladog grahovskog
župnika don Jurja Gospodnetiæa, muèenika s poèetka II.
svjetskog rata, don Pave Gospodnetiæ iz Postira na otoku
Braèu. Biskup je na kraju mise predmolio i molitvu za sve
ubijene župljane èija se imena nalaze na spomen ploèama u
crkvi te za sve pokojne župljane i njihove dušobrižnike.
Otkrivena je spomen-ploèa obilježavanja jubileja, koja je
postavljena iznad crkvenih ulaznih vrata.
U dvorani osnovne škole održan je okrugli stol s temom:
"Pogled u prošlost, sadašnjost i buduænost župe (i opæine)
Bosansko Grahovo". Obraðene su teme: Povijest Hrvata
grahovskog kraja; Aktualna politièka situacija i položaj
Hrvata u opæini Bos. Grahovo; Privredni resursi –
moguænost za razvoj opæine Bos. Grahovo i prekogranièna
suradnja i europski fondovi. Uprilièena je i plodna rasprava
sudionika te doneseni konkretni zakljuèci.
Izmeðu drugih važnih izlagaèa sudionicima su se obratili i
biskup Komarica te vlè. Slavo Grgiæ, ravnatelj KŠC-a u
Bihaæu, raniji upravitelj župe Bos. Grahovo, koji je nedavno
obranio doktorsku disertaciju o jednom dijelu života župe
(1882.–1906.) Oni su održali konferenciju za novinare prije
okruglog stola.
Na blagdan sv. Ilije u crkvi je najprije predstavljena upravo
izašla vrlo vrijedna monografija mons. dr. Ate Orlovca:
Stopedeset godina župe Bos. Grahovo s dodatkom o
povijesti susjedne župe Uništa koja je od 1933. g. pripojena
Šibenskoj biskupiji.
Sveèano koncelebrirano misno slavlje, uz sudjelovanje
velikog broja ne samo domaæih župljana, nego i vjernika iz
livanjskog i iz kninskog kraja te veæ ranije pristiglih gostiju
iz drugih krajeva Hrvatske predvodio je biskup Komarica.
Nakon mise prireðen je bogat kulturno-umjetnièko program
u crkvenom dvorištu. Za sve nazoène prireðen je i objed na
prostoru ispred župne kuæe. Biskup Komarica èestitao je
župljanima, a zahvalio svima koji su pridonijeli
organiziranju
te
nesvakidašnje
kulturno-vjerske
manifestacije "Dani sv. Ilije 2013.u povodu 150 obljetnice
od utemeljenja župe."
20
24. srpnja 2013. broj 30/2013
ika
50. obljetnica sveæeništva fra Petra Perice Vidiæa
U povodu zlatne mise franjevca Bosne Srebrene na slavlju u
crkvi Sv. Ante na Bistriku u Sarajevu nastupio Mješoviti
pjevaèki zbor središnje vinkovaèke župe sv. Euzebija i
Poliona "Sv. Cecilija"
Sarajevo, 21.7.2013. (IKA) – U povodu zlatne mise – 50.
obljetnice sveæeništva franjevca Bosne Srebrene fra Petra
Perice Vidiæa, Mješoviti pjevaèki zbor središnje vinkovaèke
župe sv. Euzebija i Poliona "Sv. Cecilija" pohodio je 20. i
21. srpnja Sarajevo.
Zbor je pod dirigentskom palicom Branke Domaæinoviæ i
orguljsku pratnju Dubravke Vukovarac pjevao na misnom
slavlju u nedjelju 21. srpnja u crkvi Sv. Ante na Bistriku.
Misu je predvodio zlatomisnik s 15 koncelebranata.
Propovijedao je domaæi gvardijan franjevaèkog samostana
dr. fra Ivan Šarèeviæ.
Na misnom slavlju sudjelovao je velik broj vjernika,
redovnica i redovnika. Naime, to je gostovanje i pjevanje na
misi plod dugogodišnjeg prijateljstva i suradnje fra Perice i
Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima, njezina
predsjednika doc. dr. Dražena Švagelja, Matice hrvatske u
Sarajevu i Matice hrvatske, Muške pjevaèke skupine Lipa iz
Vinkovaca èiji èlanovi pjevaju i u zboru "Sv. Cecilija" èiji je
predsjednik Martin Miškoviæ, Hrvatske matice iseljenikaPodružnica Vukovar i njezina predsjednika Silvija Jergoviæa.
Fra Petar Perica Vidiæ roðen je 7. kolovoza 1938. godine u
Sarajevu. Osnovnu školu završio je u rodnom gradu,
Franjevaèku klasiènu gimnaziju završio je u Visokom, a
studij filozofije i teologije na Franjevaèkoj teologiji u
Sarajevu. Godine 1962. radi u ateljeu akademskog slikara
Gabrijela Jurkiæa, a 1965. i 1966. godine radi u ateljeu
akademskog slikara i profesora Stane Kregara u Ljubljani.
Nakon toga odlazi u Beè i pohaða Akademiju likovnih
umjetnosti - student je grafièkog odsjeka u klasi profesora
Maxa Melchera.
Nakon nekoliko studijskih putovanja po Francuskoj,
Njemaèkoj, Italiji, godine 1970. vraæa se u Bosnu. Od 1970.
predavao je likovnu umjetnost, a kasnije i povijest
umjetnosti na Franjevaèkoj klasiènoj gimnaziji u Visokom.
U svojoj franjevaèkoj zajednici Bosni Srebrenoj obnašao je
mnoge dužnosti, najviše kao odgojitelj mladih franjevaca.
Od godine 1995. èlan je Akademije nauka i umjetnosti BiH,
a od godine 2000. predsjednik je Matice hrvatske u Sarajevu.
Izlagao je više puta na zajednièkim izložbama, a dosad je
imao 85 samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu, izmeðu
ostalog, i u Vinkovcima. Dobitnik je nekoliko nagrada.
Pedesetak èlanova zbora "Sv. Cecilija" iz Vinkovaca bilo je
smješteno u sarajevskom Katolièkom školskom centru Sv.
Josipa. Nakon zlatne mise u samostanu je uprilièen sveèani
ruèak tijekom kojega su razmijenjeni prigodni darovi, a fra
Petar najavio je skori dolazak u Vinkovce i nastavak
suradnje franjevaèkog samostana i crkve Sv. Ante u
Sarajevu i Vinkovaca.
Po povratku u Vinkovce èlanovi zbora pohodili su
franjevaèki samostan, muzej, knjižnicu i samostansku crkvu
Sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci. Domaæin je bio
profesor na Franjevaèkoj teologiji u Sarajevu te kustos
muzeja i knjižnice samostana prof. dr. fra Stjepan Duvnjak.
.
ika
Biskup Gorski pozvao na molitvu za mlade u Rio de
Janeiru
Molimo da mladi budu ohrabreni u vjeri kako bi mogli
kršæanski živjeti i na taj naèin svjedoèiti Isusa Krista
današnjem svijetu, rekao je mons. Gorski u propovijedi
vjernicima peruansko-hrvatske župe sv. Leopolda u limskoj
gradskoj èetvrti San Borja
Lima, 21.7.2013. (IKA) - Zahvalnost Bogu, gostoljubivost
te poslanje Isusovih uèenika k ljudima današnjega vremena
bili su glavni naglasci homilije predsjednika Odbora za
mlade Hrvatske biskupske konferencije zagrebaèkoga
pomoænog biskupa Mije Gorskoga na misnome slavlju koje
je u nedjelju 21. srpnja predvodio u peruansko-hrvatskoj
crkvi Sv. Leopolda Bogdana Mandiæa u Limi. Hrvatske i
peruanske zastavice u rukama nazoènih vjernika te èetvero
vjernika u hrvatskim narodnim nošnjama pokazali su izvrsne
odnose koji veæ godinama vladaju u župi na podruèju
gradske èetvrti San Borja, koju vodi hrvatski sveæenik mons.
Drago Balvanoviæ, gdje se posljednja dva desetljeæa
okupljaju hrvatski iseljenici i njihovi potomci zajedno s
peruanskim vjernicima. Mons. Balvanoviæ, koji je ujedno i
delegat hrvatske inozemne pastve za zemlje Latinske
Amerike, izrazio je na poèetku misnoga slavlja dobrodošlicu
mons. Gorskom te mu zahvalio što je na svom putu u Brazil,
gdje æe u Rio de Janeiru sudjelovati na 28. svjetskom danu
mladih i susretu s papom Franjom, odluèio posjetiti i župu
sv. Leopolda te donijeti pozdrave iz Hrvatske.
Zahvalivši na pozdravima te prenijevši pozdrave
zagrebaèkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa, mons.
Gorski pozdravio je okupljene vjernike, istaknuvši jednakost
svih naroda i rasa pred Bogom te važnost iskrenog i
poniznog vjernièkog stava svakoga vjernika pred
zajednièkim Božjim oltarom. Osvræuæi se u homiliji na
èitanja 16. nedjelje kroz godinu, o Abrahamovoj
gostoljubivost te o Isusovu posjetu Lazarovim sestrama
Marti i Mariji u Betaniji, mons. Gorski pojasnio je znaèenje
molitve i rada u svakodnevnom kršæanskom životu,
istaknuvši važnost razumijevanja pravog redoslijeda stvari
koji zapoèinje slušanjem Boga, jer rad bez slušanja Božje
rijeèi iscrpljuje i ostavlja bez radosti.
Govoreæi nadalje o Božjoj gostoljubivosti koja ljudima
postaje trajni poziv da i oni tako èine prema bližnjima, mons.
Gorski osvrnuo se na konkretni molitveni i radni susret koji
æe se tijekom ovoga tjedna održati u Rio de Janeiru.
"Oèekujemo više od 2 milijuna mladih iz cijeloga svijeta, iz
vaše župe, i iz Hrvatske. I tamo æe se pokazati
gostoljubivost. Strane i njima nepoznate ljude, primit æe
domaæini puna srca, jer su vjernici, jer vjeruju u Isusa Krista.
I tamo æe kao Marija toliki sjesti do nogu Isusovih da slušaju
njegovu rijeè. Žele kroz rijeèi našega Pape razmišljati o
Isusovoj zapovijedi 'Poðite i uèinite mojim uèenicima sve
narode'".
Nadalje je mons. Gorski pozvao vjernike da mole kako bi se
zbilja dogodio susret te da mladi budu ohrabreni u vjeri kako
bi mogli kršæanski živjeti i na taj naèin svjedoèiti Isusa
Krista današnjem svijetu. Potaknuvši i na molitvu da se
meðu okupljenim mladima u Riju naðe onih koji æe èuti
Božji zov i odazvati se u sveæenièko ili redovnièko zvanje,
mons. Gorski istaknuo je kako svaki èlan vjernièke zajednice
svojim zauzetim životom pridonosi blagoslovljenom
ispunjenju Isusove zapovijedi "Poðite i uèinite mojim
uèenicima sve narode".
Uz pratnju orgulja i žièanih instrumenata na misnome su se
slavlju pjevale hrvatske i španjolske pjesme koje je
zapoèinjala dugogodišnja sudionica brojnih crkvenih i
nacionalnih zbivanja peruanskih Hrvata, poèasna hrvatska
konzulica u Peruu Antica Kuljevan.
Crkva u Hrvata
Nakon misnoga slavlja, svi su se nazoèni vjernici ispred
crkve željeli rukovati s biskupom Gorskim te se pohvaliti
svojim hrvatskim korijenima ili ženidbenim vezama. Ti
kratki susreti pokazali su kako peruansko-hrvatska zajednica
u Limi okuplja Hrvate i njihove potomke iz svih krajeva
Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji se rado sjeæaju svojih
veza sa starim krajem, a u posljednje vrijeme, prema svojim
moguænostima, rado putuju na ljetovanje u svoju domovinu.
Druženje se nastavilo u hrvatskom domu "Dubrovnik", gdje
je mons. Gorskoga pozdravio predstavnik kluba Dane
Markovinoviæ, a zatim se gostu iz Hrvatske prigodnim
programom pokazala raznolikost peruanske kulture.
Poduzetnik Marko Burin darovao je mons. Gorskom svoju
knjigu "Hrvatska obitelj u Peruu", u kojoj je obraðena
prošlost Hrvata i njihovih klubova u Peruu, te knjigu svoga
oca Pere, samoukog pisca i pjesnika iz Osojnika, pod
naslovom "Struèak vrijesa i pelina".
Zahvalivši mons. Balvanoviæu na pozivu i organizaciji
cjelokupnog boravka u Peruu, mons. Gorski je na završetku
istaknuo: "Kad u Hrvatskoj slušamo o našima koji su se našli
u drugim državama, i kako su uspjeli, ne bez muke, mi smo
ponosni! Sada smo i mi u takvim okolnostima da moramo
uèiti od vas, jer ste kroz sve što ste prošli saèuvali vjeru,
kulturu i identitet. Naša mala zemlja Hrvatska, a grad Lima
je dvostruko veæi po broju stanovnika nego cijela Hrvatska,
ušla je u veliku Europu. U toj zajednici naroda možemo se
održati samo s onime s èime ste se vi održali: s vjerom,
kulturom i tradicijom, i zato vam hvala na tom primjeru."
Buduæi da je pastoralni rad u župi sv. Leopolda Bogdana
Mandiæa veoma razgranat i organiziran, mons. Gorski je sa
zanimanjem pratio razlièita dogaðanja u župi. Kako se nakon
nedjeljnih misnih slavlja održavaju kateheze za
prvoprièesnike i krizmanike te susreti s roditeljima, mons.
Gorski se susreo s djecom i mladima, koji u svojoj
neposrednosti i spontanosti rado razgovaraju sa sveæenicima
i biskupima. Župa ima 4000 vjernika i smještena je na
malom teritoriju, gdje se posljednjih godina gradi sve više
nebodera i stambenih zgrada. Uz župnoga vikara Fernanda
Jansena, u pastoralnom radu pomažu i drugi sveæenici
misionari. Nedjeljom je redovito 6 misa, a posljednja
veèernja misa je u 20 sati. Buduæi da je u blizini zgrada
Ministarstva obrane, u župi stanuje znatan broj vojnih
èasnika koji rado komuniciraju s mons. Balvanoviæem. U
župi je oformljeno 15 župnih skupina koje vode laici u
suradnji sa župnikom, dvadeset katehista brine o župnoj
katehezi, a u pripravi prvoprièesnika sudjeluju i peruanske
sestre Sv. Križa, koje imaju svoj samostan i djeèji vrtiæ u
neposrednoj blizini župne crkve Sv. Leopolda. Razvijen je
obiteljski pastoral, pastoral zvanja, pastoral zatvorenika, a
Limska nadbiskupija je za Godinu vjere pripremila
materijale za kateheze odraslih koje se pod vidom nove
evangelizacije trebaju održavati u svim župama. Prošle je
godine u župi bilo 220 krštenja, a 6 skupina prvoprièesnika
primilo je prvu prièest. Mons. Balvanoviæ s dragovoljcima
udruge "Frateras" organizira i posebnu vrstu pastorala
posredstvom telefona.
24. srpnja 2013. broj 30/2013
21
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Izabran novi generalni vikar Franjevaèkog reda
Rim, 17.7.2013. (IKA/KTA) - Za novoga generalnog vikara
Franjevaèkog reda izabran je fra Julio Cesar Bunader. Fra
Julio je do sada obnašao službu generalnog definitora za
latinoamerièku regiju. U službi generalnog vikara Reda
naslijedio je fra Michaela A. Perrya koji je 22. svibnja
izabran za generalnog ministra Franjevaèkog reda. Fra Julio
roðen je 1961. godine u Mendozi (Argentina). U novicijat je
stupio 1984., prve privremene zavjete položio 1985.,
sveèane zavjete 1988. a za sveæenika je zareðen 1992.
godine. Pripada franjevaèkoj provinciji Uznesenja u
Argentini. Obnašao je dužnosti: provincijal, predsjednik
konferencije OFM Cono y UCLAF, provincijski definitor,
asistent generalnog vizitatora, rektor Franjevaèkog instituta,
dekan Franjevaèkog fakulteta i profesor moralne teologije.
Radio je u poèetnoj formaciji mlaðe braæe, te u odgojnim
centrima te bio i u župnom pastoralu.
Papina poruka katolicima Irske, Škotske, Engleske i
Wallesa povodom Dana života
Vatikan, 17.7.2013. (IKA) – Papa Franjo uputio je posebnu
poruku katolicima Irske, Škotske, Engleske i Wallesa
povodom Dana života koji se u Škotskoj slavio 28. svibnja a
u Engleskoj i Wallesu æe se slaviti u nedjelju 28. srpnja.
Tema Dana života je "Èuvaj život jer je to zavrijedio"
preuzeta je iz homilije koju je tada kardinal Bergoglio 2005.
godine održao na misi u èast zaštitnika trudnica svetog
Rajmunda Nonnatusa, španjolskog redovnika iz 13. stoljeæa.
U središtu ovogodišnje proslave bit æe briga za neroðenu
djecu i njihove majke; za starije i suicidalne osobe i njihove
obitelji. Podsjeæajuæi na uèenje svetog Ireneja da je Božja
slava živi èovjek, Papa u svojoj poruci upuæuje poziv na
oèuvanje života od zaèeæa do prirodne smrti te istièe
"neprocjenjivu vrijednost ljudskog života". I najslabiji i
najranjiviji, bolesni, stari, neroðeni i siromašni su remekdjela Božjeg stvaranja, stvoreni na njegovu sliku, odreðeni
za vjeèni život i zaslužuju najveæe poštovanje i uvažavanje,
istièe Papa i upuæuje molitvu da taj Dan pomogne osigurati
da se ljudski život uvijek štiti na odgovarajuæi naèin.
Generalni kapitul Družbe kæeri Božje ljubavi i izbor
nove vrhovne uprave
Rim, 17.7.2013. (IKA) - Meðunarodna Družba kæeri Božje
ljubavi ima od 5. do 25. srpnja svoj 26. generalni kapitul u
Grottaferrati kraj Rima. Trideset i devet èlanica Kapitula, iz
osam provincija i dvije viceprovincije Družbe, izmeðu kojih
provincijalna glavarica s. M. Elvira Tadiæ i èetiri
delegatkinje iz Provincije Božje providnosti sa sjedištem u
Zagrebu, zajednièki razmišljaju o temi kapitula "Kristova
ljubav ispunjava naša srca i potièe nas na evangelizaciju".
Cilj kapitula je probuditi u Družbi žar za ponovno otkrivanje
radosti vjere i novo pronalaženje oduševljenja u prenošenju
vjere životom potpuno darovanim Trojedinome Bogu.
Kapitularke su 13. srpnja izabrale novu vrhovnu glavaricu
Družbe: sestru Mariju Dulce Adams iz južnog Brazila, koja
æe voditi Družbu iduæih šest godina. U tome æe joj pomagati
èetiri vrhovne savjetnice, izabrane 15. srpnja s. M.
Benwenuta Kaczocha, zamjenica vrhovne glavarice
(Poljska), s. M. Nivalda V. Montenegro (sjeveroistoèni
Brazil), s. Danica Sanader (Hrvatska) i s. Martina Holzer
(Austrija).
22
24. srpnja 2013. broj 30/2013
Kardinal Assis o duhovskim pokretima u zemlji
"Možda smo se bili previše uljuljali, a možda nas je porast
pentekostnih pokreta 'trgnuo' i dao novi polet za naše
stvarno poslanje", rekao je predsjednik Brazilske biskupske
konferencije
Brasilia, 17.7.2013. (IKA) - Duhovski pokreti u Brazilu,
prema mišljenju kardinala Raymunda Damascena Assisa,
potaknule su Katolièku Crkvu u zemlji na pojaèano
zauzimanje. "Možda smo se bili previše uljuljali, a možda
nas je porast pentekostnih pokreta 'trgnuo' i dao novi polet za
naše stvarno poslanje", rekao je predsjednik Brazilske
biskupske konferencije u intervjuu koji je 17. srpnja
prenijela njemaèka katolièka novinska agencija KNA.
Prema popisu stanovništva iz 2010. oko 42 milijuna
stanovnika (22 posto) od 190 milijuna Brazilaca izjasnilo se
kao protestanti ili evangelici, dok ih je 2000. godine bilo 26
milijuna. U istom razdoblju broj onih koji se izjašnjavaju
katolicima sa 125 pao je na 123 milijuna. U postocima broj
katolika se sa 74 smanjio na 65 posto stanovnika.
Kardinal Assis istaknuo je kako je izbor pape Franje
probudio nadu i pozitivna oèekivanja u Katolièkoj Crkvi.
Razlog tome, izmeðu ostalog, leži i u njegovu skromnom i
nepatvorenom nastupu. To oboje ga približava ljudima.
Papa Franjo iduæeg ponedjeljka putuje u Brazil. To je
njegovo prvo papinsko putovanje u inozemstvo. Na
programu pohoda, uz brojna bogoslužja u sklopu Svjetskog
dan mladih je i posjet svetištu Aparecida u državi Sao Paulo.
U Aparecidi je najveæe brazilsko marijansko svetište.
Aparecida je ujedno i nadbiskupija, a vodi je kardinal Assis.
Francuska Gijana: U prometnoj nesreæi stradali
sudionici Svjetskog dana mladih
Papa uputio brzojav suæuti povodom tragiènog dogaðaja u
kojem je život izgubila 21-godišnja djevojka
Vatikan, 18.7.2013. (IKA) – Papa Franjo uputio je brzojav
suæuti povodom prometne nesreæe s tragiènim posljedicama
koja se prošlu noæ dogodila u Francuskoj Gijani kada se
autobus kojim je putovala skupina mladih francuskih
hodoèasnika iz Pariza koji sudjeluju na pripremama za
proslavu Svjetskog dana mladih u Rio de Janeiru sudario s
kamionom. U nesreæi je poginula 21-godišnja djevojka, dok
je šest hodoèasnika teže ozlijeðeno. U teškom su stanju
vozaè i dvije osobe koje su putovale kamionom koji se
sudario s autobusom u kojem su bili hodoèasnici.
U brzojavu koji je potpisao državni tajnik Svete Stolice
kardinal Tarcisio Bertone, upuæenom nadbiskupu Cayennea
u Francuskoj Gijani Emmanuelu Lafontu, Papa se "svim
srcem pridružuje boli obitelji" i svih onih koji su pogoðeni
tom tragedijom te jamèi svoju molitvu i svoju "duboku
solidarnost" s ranjenima i onima koji su unesreæenima
pritekli i pružili pomoæ.
Nesreæa se dogodila u blizini Mane, na cesti koja povezuje
Saint Laurent du Maroni i Kourou, kojom je putovao
autobus u kojem su se nalazile 23 osobe. Veèeras æe pariški
nadbiskup kardinal Andre Vingt-Trois predsjedati
molitvenim bdjenjem koje se organizira u rodnoj župi
djevojke koja je izgubila život u prometnoj nesreæi, dok æe u
katedrali Saint-Sauver u Cayenneu mons. Lafont predvoditi
misu.
Inozemne vijesti
ika
Predsjednik Crne Gore primio vjerodajnice novog
apostolskog nuncija
Cetinje, 18.7.2013. (IKA/KTA) - Predsjednik Crne Gore
Filip Vujanoviæ primio je u èetvrtak 18. srpnja u Cetinju
vjerodajnice novog apostolskog nuncija u Crnoj Gori mons.
Luigija Pezzuta.
U razgovoru je predsjednik Vujanoviæ iskazao zadovoljstvo
èinjenicom da su bliski odnosi Crne Gore i Svete Stolice
zasnovani na Temeljnom ugovoru koji je zakljuèen u lipnju
2011. godine, a proglašen tijekom službene posjete
predsjednika Crne Gore Vatikanu. Izrazio je uvjerenje da je
Temeljni ugovor potvrda kontinuiteta ugovornog odnosa
Crne Gore i Svete Stolice iz 1886. godine, a koji je poslužio
kao obrazac za ugovore Svete Stolice s pravoslavnim
državama, navodi se u službenom priopæenju nakon susreta
predsjednika Vujanoviæa i nuncija Pezzuta.
Nuncij Pezzuto suglasio se s ocjenom veoma prijateljskih
odnosa Crne Gore i Svete Stolice u stoljetnom trajanju.
Iskazao je zadovoljstvo položajem katolièkih vjernika u
Crnoj Gori i izrazio spremnost da svojom misijom ojaèa
veze Crne Gore i Svete Stolice.
Razgovoru je prisustvovao i barski nadbiskup Zef Gashi.
Istoga dana nuncija Pezzuta primio je i potpredsjednik
crnogorske Vlade i ministar vanjskih poslova i europskih
integracija Igor Lukšiæ.
Uoèi Svjetskog dana mladih u Brazilu nastavljeni
prosvjedi
U Brazilu strahuju da bi se prosvjedi mogli obnoviti tijekom
Svjetskog dana mladih u Riju, koristeæi nazoènost svjetskih
obavijesnih sredstava zbog nazoènosti Svetoga Oca
Brasilia, 19.7.2013. (IKA) - Proteklih je tjedana Brazil, koji
je domaæin Svjetskog dana mladih, zahvatio niz prosvjeda u
kojima sudjeluju na tisuæe ljudi koji su u veæim državnim
gradovima zauzeli glavne trgove izražavajuæi svoje
negodovanje zbog korupcije, poveæanja troškova života i
trošenja novca za Svjetsko nogometno prvenstvo koje æe se
2014. godine održavati u Brazilu, i tražeæi veæa ulaganja u
obrazovanje i zdravstvo.
Prosvjedi su izbili tijekom nogometne priredbe
"Confederation Cup", a jasan su znak da nogomet više ne
uspijeva "narkotizirati" probleme s kojima se suèeljava
država.
Prosvjedi su 11. lipnja poèeli protiv poskupljenja gradskog
prijevoza, a brzo su se pretvorili u pokret širih razmjera u
kojem se traži pravedna raspodjela državnih bogatstava.
Brazilsko gospodarstvo danas, nakon desetogodišnjeg rasta,
osjeæa zamor, zemlja se nalazi na zaèelju zemalja u naglom
razvoju (BRICS).
Rast inflacije odrazio se na rast cijena hrane i usluga
opæenito. Vlast se nada da æe gospodarstvo postiæi blagodati
od Svjetskoga nogometnog prvenstva 2014. godine i
Olimpijskih igara 2016. godine, no u strukture je za prihvat
tih dogaðaja uloženo daleko više novca no što je planirano.
U Brazilu strahuju da bi se prosvjedi mogli obnoviti tijekom
Svjetskog dana mladih u Riju, koristeæi nazoènost svjetskih
obavijesnih sredstava zbog nazoènosti Svetoga Oca.
Nadbiskup Tempesta tvrdi da je želja prosvjednika da grade
bolje društvo sukladna s duhom Svjetskoga dana mladih.
Istoga je mišljenja i brazilski kardinal Braz de Aviz kada
kaže da se rješenje socijalnih problema ne može tražiti izvan
vjerskog obzora kao i da ne može biti odnosa s Bogom bez
snažnog socijalnog zauzimanja.
Sveti Otac posjetio Benedikta XVI.
Zamolio je umirovljeoga papu za duhovnu blizinu i molitvu u
tijeku putovanja u Brazil kao i za sudionike Svjetskoga dana
mladih u Rio de Janieru
Vatikan, 19.7.2013. (IKA) - Papa Franjo posjetio je u petak
19. srpnja popodne umirovljenoga papu Benedikta XVI. u
samostanu Majka Crkva u Vatikanu kako bi ga osobno
zamolio za duhovnu blizinu i molitvu u tijeku putovanja u
Brazil kao i za sudionike Svjetskoga dana mladih u Rio de
Janieru. U priopæenju Tiskovnoga ureda Svete Stolice
nadalje se podsjeæa da je taj Svjetski dan mladeži odredio i
najavio papa Benedikt XVI. Papa Franjo papi emeritusu
predao je tiskani program putovanja, kako bi mogao
duhovno sudjelovati i, ako želi, gledati televizijske prijenose
pojedinih dogaðanja. Poklonio mu je i spomen-medalju
pripremljenu za apostolsko putovanje.
Benedikt XVI. zajamèio je svoju molitvu, prisjeæajuæi se
divnih iskustava s prošlih svjetskih susreta u Kölnu,
Sydneyu i Madridu.
Susret pape Franje i Benedikta XVI. poèeo je zajednièkom
molitvom u samostanskoj kapeli a nastavio srdaènim
razgovorom koji je potrajao oko pola sata, prenosi Radio
Vatikan.
Papa Franjo osnovao povjerenstvo za preustroj
ekonomsko-upravne strukture Svete Stolice
Vatikan, 19.7.2013. (IKA) - U Vatikanu je 19. srpnja
objavljeno pismo pape Franje o ustanovljenju Papinskog
povjerenstva za prouèavanje i preustroj ekonomsko-upravne
strukture Svete Stolice. Promišljanja ovih dana o pozitivnim
podacima vatikanske bilance, istièe Sveti Otac u dokumentu
koji je potpisao 18. srpnja, navode nas, èuvši mišljenja
uzoritih kardinala, braæe biskupa i struènih suradnika, da
nastavimo uvoðenje reformi u ustanovama Svete Stolice, èija
je svrha pojednostavljenje i racionalizacija postojeæih tijela
te pozornije programiranje gospodarskih djelatnosti svih
vatikanskih upravnih ustanova.
Sveti Otac ustanovio je Povjerenstvo da bi prikupio toène
informacije o gospodarskim pitanjima vatikanskih uprava te
da suraðujuæi s Kardinalskim vijeæem pruži struènu potporu i
uprilièi strateške odluke, koje æe onemoguæiti rasipanje
ekonomskih dobara i pridonijeti veæoj transparentnosti u
opskrbi dobrima i uslugama te usavršavanju uprave
pokretnim i nepokretnim dobrima, izvještava Radio Vatikan.
Èlanove novoustanovljenog povjerenstva osobno je
imenovao Sveti Otac, koji oèekuje da æe sva vatikanska tijela
suraðivati s povjerenstvom. Svi su èlanovi struènjaci laici,
jedino je tajnik Povjerenstva klerik, priopæeno je iz
Državnoga tajništva.
Èlanovi povjerenstva su: dr. Joseph FX Zahra (Malta),
predsjednik, mons. Lucio Angel Vallejo Balda (tajnik
Prefekture za ekonomska pitanja), tajnik, Jean-Baptiste de
Franssu (Francuska), dr. Enrique Llano (Španjolska), dr.
Jochen Messemer (Njemaèka), Francesca Immacolata
Chaouqui (Italija), Jean Videlain-Sevestre (Francuska) i
George Yeo (Singapur). Povjerenstvo æe poèeti s radom što
je prije moguæe, a prvi sastanak zakazan je ubrzo nakon
Papina povratka iz Brazila.
.
24. srpnja 2013. broj 30/2013
23
Inozemne vijesti
Kongres Meðunarodne udruge katolika esperantista
Kalwaria Zebrzydowska, 20.7.2013. (IKA) – Kongres
Meðunarodne udruge katolika esperantista, 66. po redu,
održan je od 13. do 20. srpnja u poljskom marijanskom
svetištu Kalwaria Zebrzydowska. Glavna tema kongresa bila
je na tragu Godine vjere i Biskupske sinode "Nova
evangelizacija". Kongres je održan pod visokim
pokroviteljstvom
krakovskog
nadbiskupa
kardinala
Stanislawa Dziwisza.
Predavanje "Biblija – poèetni put nove evangelizacije"
održao je dr. Carmel Mallia s Malte. Vitor Luiz Rigoti dos
Anjos (Brazil) je putem video-linka održao predavanje
"Evangelizacija u misijama: Meksiko, Afrika, Brazil". Na
isti naèin doprinos kongresu dao je direktor Radio Marije
Kamerun mons. Gabriel Anda govoreæi o temi "Nova
evangelizacija – zadatak svakog kršæanina". Kancelar
Peèuške biskupije vlè. Atilla Szep u duhu teme kongresa dao
je osvrt na Biskupsku sinodu te stavio poseban naglasak na
evangelizaciju mladih. Marija Beloševiæ iz Zagreba u
predavanju "Nova evangelizacija i moderna sredstva
komunikacije" dala je osvrt na dokument Drugoga
vatikanskog koncila "Inter mirifica" u kojem nalazi uporište
i za današnje oblike komunikacije. Takoðer je predstavila
poruku pape Benedikta XVI. za 47. svjetski dan sredstava
društvene komunikacije. Dajuæi kratak prikaz i drugih tema,
odnosno samog Svjetskog dana, predstavila je i prvu poruku
pape Pavla VI. iz 1967. godine. Bila je to prigoda i za
predstavljanje te upuæivanje prisutnih u prisutnost Crkve
uopæe u modernim medijima, kao i stranica katolika
esperantista s posebnim naglaskom na facebook. Stanislaw
Smigielski (Poljska) govorio je o Radio Mariji u svojoj
zemlji.
Kongres je bio prigoda podsjetiti se i na veliki jubilej 1700
godina Milanskog edikta o èemu je govorio predsjednik
Udruge Giovanni Daminelli iz Italije, a o samoj proslavi u
Nišu sredinom rujna Marija Beloševiæ.
Druga tema koja je bila dotaknuta, tj. nastavljena od
prošlogodišnjeg kongresa vezana je uz muèeništvo. Rita
Rössler-Buckel i Franz-Georg Rössler (Njemaèka) održali su
predavanje o sv. Edit Stein, predstavljajuæi mnoštvo
fotografija i dokumenata iz njezina života. Marija Beloševiæ
u predavanju "Muèenici 20. stoljeæa" dala je osvrt na one
koji su dali život tijekom brutalnih režima koji su obilježili
prošlo stoljeæe, te ratova. U tom kontekstu podsjetila je na
nebeske zaštitnike katolika esperantista sv. Maksimilijana
Kolbea i bl. Titu Bradsma, ali i na hrvatske muèenike bl.
Alojzija Stepinca, bl. Drinske muèenice te buduæega
hrvatskog blaženika Miroslava Bulešiæa. U toj prigodi
predstavljeni su i prijevodi na esperanto pripremljeni o
beatifikaciji Drinskih muèenica životopis iz pera s. Ozane
Krajaèiæ te Križni put i litanije Drinskih muèenica. Održano
je predavanje i o sv. Faustini Kowalskoj, i sv. Hildegardi
(vlè. Roman Gmyrek, Poljska).
Tijekom kongresa održana su i dva hodoèasnièka dana.
Tijekom prvoga sudionici su posjetili Krakov "stazama
Ivana Pavla II." Misno slavlje na esperantu održano je u
nedavno posveæenom svetištu bl. Ivana Pavla II.
Tijekom drugog hodoèasnièkog dana u Auschwitzu
sudionici kongresa posebno su se zaustavili na mjestu
preminuæa sv. Maksimilijana Kolbea. Izaslanstvo kongresa,
predvoðeno
predsjednikom
Udruge
Giovannijem
Danimellijem i dopredsjednicima Marijom Beloševiæ i
Miloslavom Švaèekom u æeliji je položilo cvijeæe.
Razgledali su i izložbu u Centru dijaloga i molitve sv.
Maksimilijan Kolbe u Harmezeu. Tijekom dana posjetili su i
mjesto Kety, te grob bl. Celine Borzecka i službenice Božje
Jadwige Borzecka majke i kæerke suutemeljiteljice Družbe
24
24. srpnja 2013. broj 30/2013
ika
sestara od Uskrsnuæa Našega Gospodina Isusa Krista. Misno
slavlje održano je u župnoj crkvi u Wadowicama.
Nazoènost u Kalwariji Z. bila je prigoda i za obavljanje
pobožnosti križnoga puta, po èemu je to mjesto posebno
poznato, kao i za molitvu pred likom Majke Božje
Kalwarijske.
Sudionici kongresa mogli su vidjeti i autorske fotografije
Marije Beloševiæ vezane uz prve dane pontifikata pape
Franje.
Umro indijski kardinal Simon Ignatius Pimenta
Vatikan, 20.7.2013.
(IKA) - Indijski kardinal Simon
Ignatius Pimenta (93), nekadašnji nadbiskup Bombaya
(Mumbai), umro je u noæi na 20. srpnja u svom
nadbiskupskom gradu. Papa Franjo istaknuo je vjernost
kojom je Pimenta služio papi kao èlan Kardinalskoga zbora,
kao i njegovu neumornu pastoralnu snagu u vodstvu
nadbiskupije. U brzojavu suæuti papa Franjo izrazio je svoju
molitvenu blizinu vjernicima nadbiskupije Mumbai kao i
kardinalovoj obitelji.
Pimenta je roðen godine 1920. nedaleko Bombaya, u
nadbiskupiji koju je vodio od 1978. do 1996. godine.
Posebno je bio zauzet socijalnim pitanjima te je za svoga
upravljanja izgradio 12 bolnica i 44 ambulanti. Ustanovio je
i podupirao brojne katolièke osnovne i srednje škole i druge
obrazovne ustanove. Skrbio je za 590.000 vjernika, 329
sveæenika i 259 redovnika.
Pimenta je zareðen za sveæenika godine 1949. Doktorirao je
crkveno pravo na Urbanijani u Rimu. Po povratku u Indiju
obavljao je razlièite službe, meðu ostalim katedralnoga
župnika, profesora liturgije, vikara za formaciju mladih
sveæenika, rektora sjemeništa te je bio tajnik kardinalu
Valerianu Graciasu. Papa Pavao VI. imenovao ga je
pomoænim biskupom Bombaya 1971. a 1977. imenovan je
nadbiskupom koadjutorom. Od 1982. do 1988. bio je
predsjednik Indijske biskupske konferencije te je 1986. imao
priliku biti domaæin papi Ivanu Pavlu II. na hodoèašæu u
Indiju. Isti ga je papa imenovao kardinalom godine 1988.
Nakon smrti kardinala Pimente Kardinalski zbor ima 204
èlana, meðu njima 112 izbornika, mlaðih od 80 godina.
Papa Franjo u bazilici Sv. Marije Velike molio za
putovanje u Brazil i mlade cijeloga svijeta
Rim, 20.7.2013. (IKA) - Papa Franjo molio je 20. srpnja u
bazilici Sv. Marije Velike za uspjeh svoga prvoga
inozemnoga putovanja u Brazil i mlade okupljene na
Svjetskom danu mladeži u Rio de Janeiru, kao i za mlade
cijeloga svijeta, izvijestio je Radio Vatikan.
Papu je u rimskoj bazilici u poslijepodnevnim satima
doèekao kardinal nadsveæenik Santos Abril y Castello, a u
kapeli Salus Populi Romani (Spasiteljice rimskoga puka)
okupili su se kanonici i dominikanci tamošnje zajednice.
Pred ikonom Bogorodice Papa se dugo zadržao u tihoj
molitvi te zatim položio cvijeæe i zapalio svijeæu s logom
Svjetskoga dana mladih u Riju. Bazilika je bila otvorena za
sve te se okupilo mnoštvo vjernika pa se Papa prije odlaska
zaustavio pred glavnim oltarom i nakon pozdrava kardinala
Castella zamolio sve okupljene da molitvom poprate
njegovo putovanje u Brazil i susret s mladima iz cijeloga
svijeta.
.
ika
"Pakistan: povijest nasilja"
Rim, 21.7.2013. (IKA) - Meðunarodno povjerenstvo za
vjersku slobodu, tijelo amerièkog kongresa koje je od
sijeènja 2012. do lipnja 2013. godine motrilo stanje vjerske
slobode i životnih uvjeta manjina u Pakistanu, agenciji Fides
dostavilo je izvješæe "Pakistan: povijest nasilja" koje navodi
sedam stotina smrtnih sluèajeva i ukupno tisuæu osam stotina
žrtava nasilja, prenosi Radio Vatikan. Glede pak kršæanske
manjine u Pakistanu, kršæani su posljednjih osamnaest
mjeseci pretrpjeli trideset sedam napada u kojima je
poginulo jedanaest a ranjeno trideset šest osoba, zabilježeno
je i pet sluèajeva nasilja nad ženama. Najžešæi su napadi bili
na kršæansko naselje (Joseph Colony) u Lahoreu te na crkvu
Sv. Franje u Karachiju i na prezbiterijansku crkvu u
Faisalabadu, a mnogi su kršæani neopravdano optuženi za
blasfemiju. Prema izvješæu, kršæanska manjina najviše je
ugrožena u pakistanskim gradovima Peshawaru, Karachiju i
Quetti te u raznim mjestima u pokrajini Punjab. Islamska
šijitska zajednica pretrpjela je sedamdeset sedam napada,
hinduska 16, manjina sikh trideset tri napada, i u tim je
napadima bilo mrtvih. Da bi se suzbio val vjerskog nasilja
nužno je odluèno i uèinkovito zauzimanje da se poèinitelji
uhite, privedu na sud i pravedno kazne, istièe se u zakljuèku
amerièkog izvješæa.
Svjetski dan mladih: Latinska Amerika susretu nudi
katolièko ozraèje
Brasilia, 21.7.2013. (IKA) - Više od dva milijuna mladih
ljudi oèekuje se od 23. do 28. srpnja na Svjetskom danu
mladih (SDM) u Rio de Janeiru. 28. SDM drugi se put
održava u Latinskoj Americi. Južnoamerièki potkontinent
susretu pruža katolièko ozraèje. Naime, 500 milijuna
katolika, što je 40 posto svih krštenih katolika, živi u tom
dijelu svijeta, koji je kroz stoljeæa u velikoj mjeri obilježen
španjolskom i portugalskom kolonijalnom poviješæu. Oko 80
posto ljudi u Latinskoj Americi su katolici.
Broj katolika je samo približno toèan. Vatikan barata
brojkom katolièkih krštenja, ali o moguæim prelascima u
reformirane kršæanske Crkve podaci su nepoznati. Za
meðunarodne usporedbe statistika èesto nema podataka iz
popisa.
Veæina od dva milijuna mladih na SDM dolaze iz Latinske
Amerike. Samo iz Argentine na susret stiže 30.000 mladih.
Oèekuje se do 4000 autobusa hodoèasnika, ali prema
informacijama gradskih vlasti, oni neæe smjeti uæi u Rio,
nego æe se parkirati na rubovima grada.
Brazil je najveæa zemlja u Latinskoj Americi, sa 163
milijuna katolika – prema vatikanskim službenim podacima
o broju krštenih – te je ujedno i u svijetu najveæa zemlja
prožeta katolièkom vjerom. Slijedi je Meksiko s 99,6
milijuna katolika, a zatim Kolumbija s 43 milijuna,
Argentina s 37,7 milijuna te Peru s 26,1 milijun katolika.
U Latinskoj Americi ukupno ima 812 biskupija i srodnih
"jurisdikcija", s 575 dijecezanskih biskupa. U samom
Brazilu ih je 274.
Takoðer, od približno 35.500 župa u Latinskoj Americi,
gotovo treæina je u Brazilu. Glede dijecezanskih sveæenika
stanje je nešto drugaèije: u Brazilu ih ima 12.775, gotovo
dvostruko više nego u Kolumbiji (6612), ali tek neznatno
više nego u Meksiku (12.328).
Brazil ima osobito velik broj katehista, odnosno pastoralno
angažiranih vjernika laika. Od ukupno 1,43 milijuna
katehista Latinske Amerike njih oko 500.000 djeluje na
prostoru od tropske savezne države Roraima na sjeveru do
države Rio Grande do Sul s umjerenom klimom na jugu
Brazila, izvještava austrijska katolièka agencija Kathpress.
Inozemne vijesti
Kairo: Još uvijek nema opæih audijencija koptskoga pape
Strah za sigurnost vjernika na masovnim skupovima zbog
prijetnji islamistièke propagande
Kairo, 22.7.2013. (IKA) – Audijencije srijedom koptskog
pape patrijarha Tawadrosa II. još uvijek se ne održavaju,
izvijestila je u ponedjeljak 22. srpnja Zaklada Pro oriente.
Razlog otkazivanja je zabrinutost za sigurnost vjernika na
masovnim okupljanjima zbog prijetnji islamistièke
propagande.
Od 3. srpnja ne održavaju se više audijencije srijedom. Kako
je izvijestio generalni tajnik Nacionalnog vijeæa Crkava o.
Bishoy Helmy, stanje u zemlji je nakon svrgavanja
predsjednika Mohammeda Mursija i prijelazne politièke faze
pod vodstvom vojske postalo teško. Koptski katolièki biskup
Minye Boutros Fahim Awad Hanna rekao je u intervjuu
vatikanskoj agenciji Fides da se Tawadros II. ne boji za svoj
život. Radi se o tome da izbjegava masovne skupove, poput
audijencije srijedom, koji bi mogli biti meta napada. Prema
islamistièkoj propagandi, kršæani, a pogotovo papa-patrijarh,
odgovorni su za smjenu predsjednika Mursija.
Egipatsko Ministarstvo unutarnjih poslova poduzelo je za
Tawadrosa II. kao i za velikog šeika Al-Azhar sveuèilišta
Ahmeda al-Tayyeba, sveobuhvatne sigurnosne mjere.
Dvojica duhovnih voða bili su 3. srpnja, zajedno s
generalom Abdelfattah al-Sisijem na televiziji kad je general
i ministar obrane predstavio prijelazni program za razdoblje
nakon pada islamistièkog predsjednika Mursija.
Meðu 33 ministra prijelazne vlade novog premijera Hazema
el-Beblawija je i troje koptskih kršæana: Laila Rashed
Iskandar na èelu Ministarstva zaštite okoliša, Mounir Fakhry
Abdel Nour odgovoran za Ministarstvo trgovine i industrije
te Ramsi George koji vodi Ministarstvo znanosti. S
Beblawijevom vladom formiranom 16. srpnja, koju uz
nekoliko žena èine i kršæani, islamisti se teško nose i
smatraju je provokacijom.
Papa Franjo krenuo na svoje prvo inozemno putovanje
Na letu u Brazil Sveti Otac upoznao se sa svakim od
sedamdesetak novinara u pratnji, premda nije bilo
uobièajene tiskovne konferencije
Rim, 22.7.2013. (IKA) – U ponedjeljak 22. srpnja zapoèelo
je prvo meðunarodno putovanje pape Franje èije je odredište
Rio de Janeiro u Brazilu, u prigodi 28. svjetskog dana
mladih koji se u tom brazilskom gradu održava od 23. do 28.
srpnja na temu "Poðite i uèinite mojim uèenicima sve
narode" (Mt 28, 19), priopæio je Tiskovni ured Svete Stolice.
U zraènoj luci Fiumicino Svetoga Oca, koji je osobno nosio
svoju putnu torbu, izmeðu ostalih pozdravio je i premijer
Talijanske vlade Enrico Letta. Zrakoplov s papom Franjom
poletio je iz meðunarodne rimske zraène luke nešto poslije
8.45 sati. Èim je poletio Papa je mladima uputio tweet,
poruèujuæi: "Za nekoliko sati stižem u Brazil i moje je srce
veæ ispunjeno radošæu jer æu uskoro biti s vama na proslavi
28. meðunarodnoga dana mladeži." Tijekom prelijetanja
pojedinih zemalja njihovim je predsjednicima papa Franjo
uputio pozdravne brzojave. Tako je u trenutku napuštanja
talijanskog teritorija talijanskom predsjedniku Giorgiu
Napoletanu napisao: "U èasu u kojem zapoèinjem svoje
putovanje u Brazil, u prigodi Svjetskog dana mladih, kako bi
se susreo s mladima iz cijelog svijeta i potaknuo ih da budu
svjedoci nade i mirotvorci, upuæujem Vama, gospodine
Predsjednièe, i svim Talijanima svoj srdaèan pozdrav uz
najljepše želje za radošæu i pouzdanjem u buduænost. "
Papa se u zrakoplovu talijanske zraène kompanije Alitalia
pozdravio sa svakim novinarom, njih sedamdesetak u
pratnji, istièuæi da je to njegovo prvo putovanje te želi
24. srpnja 2013. broj 30/2013
25
Inozemne vijesti
susresti mlade u društvenoj stvarnosti u kojoj žive. To znaèi
da mlade ne smijemo izolirati, rekao je Papa, jer im
nanosimo nepravdu. Mladi pripadaju jednoj obitelji, jednoj
domovini, jednoj kulturi, jednoj vjeri i kao takvi su
buduænost naroda. Oni su buduænost i stoga što imaju snagu,
što su mladi, što teže prema naprijed. No, ne samo oni, nego
su i stariji takoðer buduænost naroda. Jedan narod ima
buduænost i sa starima i s mladima. Jer i starima nanosimo
nepravdu ako ih izoliramo, jer oni nisu prestali davati, oni
imaju životnu mudrost, ali takoðer i mudrost povijesti,
mudrost domovine, mudrost obitelji, a sve nam je to svima
potrebno. Upravo stoga idem mladima u njihovu društvenom
tkivu, a ponajprije sa starima.
Rekao je i kako je "prošli tjedan èitao koliki je postotak
mladih bez posla: pomislite da riskiramo èitav naraštaj bez
posla, a radom se dolazi i do dostojanstva osobe. Mladi su
sada u krizi. Mi smo se pak navikli na tu kulturu škarta, ali s
tim valja prekinuti, pogotovu što se tako postupa sa
starijima. Valja njegovati kulturu ukljuèivanja, kulturu
susreta, truditi se da sve nosimo u društvo. To bi donekle bio
smisao koji želim dati mladima ovim putovanjem". Novinare
je zamolio da mu pomognu na tom putovanju radi dobra
društva i radi dobra mladih, jednako kao i radi dobra starih.
Obeæao je da æe potaknuti mlade cijelog svijeta da budu
svjedoci nade i graditelji mira.
Papa Franjo doputovao u Brazil
Nemam ni srebra ni zlata, ali donosim ono najdragocjenije
što mi je dano: Isusa Krista! Dolazim u njegovo ime da
osnažim plamen bratske ljubavi koji gori u svakom srcu; i
želim da do svih dopre moj pozdrav: "Mir Kristov s vama!"
rekao je Papa na sveèanosti dobrodošlice u palaèi
Guanabara, istaknuvši kako æe naš naraštaj biti na visini
obeæanja koje se krije u svakom mladom èovjeku kada bude
znao dati mladima prostora
Rio de Janeiro, 22.7.2013. (IKA) – Papa Franjo doputovao
je 22. srpnja naveèer u Brazil, na svoje prvo meðunarodno
apostolsko putovanje, u prigodi 28. svjetskog dana mladih.
Papu je u meðunarodnoj zraènoj luci Rio de Janeira
"Galeao/Antonio Carlos Jobim" doèekala brazilska
predsjednica Dilma Rousseff. Iz zraène luke Papa se uz
iznimno velike mjere osiguranja uputio avenijom de Evaristo
da Veiga do palaèe Guanabara. Prolazak Svetog Oca
razdragano je mnoštvo oduševljeno pozdravljalo a u jednom
su trenutku u papamobil donijeli djeèaka kojeg je Papa
veselo poljubio. Na oduševljeni doèek Papa je uzvraæao
širokim osmjehom i pozdravljanjem mnoštva. U palaèi
Guanabara Papa se susreo s predsjednicom Dilmom Roussef
i najvišim predstavnicima brazilskih vlasti, kao i
Diplomatskog zbora. "Brazil i njegovih 50 milijuna mladih
doèekuju vas raširenih ruku", rekla je predsjednica Brazila
na poèetku svoga govora dobrodošlice Papi, potvrdivši
prijateljstvo i suradnju sa Svetom Stolicom u zalaganju za
mir i pravdu. Predsjednica je rekla da se "borimo protiv
zajednièkog neprijatelja u svim njegovim oblicima", koji je
ustao protiv "ljudskog dostojanstva", podsjetivši na
osjetljivost Brazila za ono vjersko, zahvaljujuæi takoðer
prisutnosti mnogih vjeroispovijesti na svom tlu. Rousseff je
zatim istaknula da globalizacija itekako ima utjecaja na
stanje u kojem se mnogi danas nalaze i obranu dostojanstva
ljudi, spomenuvši u tome kontekstu one koji trpe, koji su bez
posla, rašireno nasilje i borbu protiv siromaštva u Brazilu.
Prije svega tu borbu vodimo zajedno s Katolièkom Crkvom
koja nastoji uèiniti sve što je u njezinoj moæi da pomogne
siromašnima, beskuænicima i zatvorenicima. Vjera nam
danas pomaže rasti, istaknula je Rousseff, rekavši kako
26
24. srpnja 2013. broj 30/2013
ika
postoje novi izazovi, misleæi pritom na protuvladine
prosvjede koji se u posljednje vrijeme održavaju u Brazilu i
pokušaje Vlade da odgovori na njihova oèekivanja.
"U svojoj silnoj ljubavi i providnosti, Bog je htio da mi prvo
meðunarodno putovanje moga pontifikata pruži moguænost
da se ponovno vratim u Latinsku Ameriku, konkretno u
Brazil, zemlju koja se dièi svojim èvrstim vezama s
Apostolskom Stolicom i svojim dubokim osjeæajima vjere i
prijateljstva koje ju je uvijek na jedinstven naèin vezivalo uz
Petrova nasljednika. Zahvaljujem Bogu na tome
dobroèinstvu", rekao je Papa u svom prvom govoru u
Brazilu. Nauèio sam da onaj koji želi pristupiti brazilskom
èovjeku mora uèi kroz vrata njegova velikog srca; neka mi
zato bude dopušteno u ovom trenutku nježno pokucati na ta
vrata. Molim za dopuštenje da uðem i provedem ovaj tjedan
s vama. Nemam ni srebra ni zlata, ali donosim ono
najdragocjenije što mi je dano: Isusa Krista! Dolazim u
njegovo ime da osnažim plamen bratske ljubavi koji gori u
svakom srcu; i želim da do svih dopre moj pozdrav: "Mir
Kristov s vama!", rekao je Papa, odgovarajuæi na dug i
srdaèan govor brazilske predsjednice.
Nakon što je pozdravio najviše predstavnike vlasti, Papa se
posebno obratio brazilskim biskupima "na kojima leži
zadaæa voðenja Božjeg stada u ovoj velikoj zemlji i njihovim
ljubljenim krajevnim Crkvama". "Ovim svojim posjetom
želim nastaviti pastoralno poslanje Rimskog biskupa a to je
utvrðivati braæu u vjeri u Krista, hrabriti ih u svjedoèenju
razloga nade koja svoj izvor ima u Njemu i potaknuti ih da
svima pružaju neiscrpna bogatstva njegove ljubavi".
Sveti Otac zatim je podsjetio na glavni razlog svoga posjeta:
Svjetski dan mladih. "Došao sam susresti mlade iz èitavog
svijeta, koji su privuèeni raširenim rukama Krista
Otkupitelja. Oni žele naæi utoèište u njegovu zagrljaju, blizu
njegova srca, ponovno slušati njegov jasan i snažan poziv:
'Poðite i uèinite mojim uèenicima sve narode'", rekao je
Papa. Mladi su prozor kroz koji buduænost ulazi u svijet. To
je prozor i zato je to nešto što pred nas stavlja velike
izazove. Naš naraštaj æe biti na visini obeæanja koje se krije
u svakom mladom èovjeku kada bude znao dati mladima
prostora. To pak znaèi: osigurati materijalne i duhovne
uvjete za njihov puni razvoj; dati im èvrste temelje na
kojima se može graditi život; jamèiti im sigurnost i
obrazovanje da postanu ono što mogu postati; prenositi im
trajne vrijednosti za koje vrijedi živjeti; zajamèiti im
transcendentni obzor za njihovu težnju za istinskom sreæom i
njihovu kreativnost u dobru; predati im u baštinu svijet koji
odgovara mjeri ljudskog života; probuditi u njima najbolje
snage da postanu protagonisti svoje sutrašnjice i
suodgovorni za sudbinu sviju. Tim stavovima veæ danas
anticipiramo buduænost koja ulazi kroz prozor mladih, rekao
je Papa.
Na kraju svoga prvog govora u Brazilu Papa je rekao: U
ovom trenutku Papine se ruke šire da zagrle cio brazilski
narod, u njegovu složenom ljudskom, kulturnom i vjerskom
bogatstvu. Od Amazonije do pampe, od sušnih krajeva pa
sve do Pantanala, od malih mjesta do metropola, neka se
nitko ne osjeti iskljuèen iz Papine ljubavi. Preksutra, ako
Bog da, želim sve vas preporuèiti Gospi od Aparecide,
zazivajuæi majèinsku zaštitu na vaše domove i obitelji. Sve
vas sada blagoslivljam. Hvala za dobrodošlicu!
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Marta i Marija
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 21.
srpnja 2013.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
I ove nedjelje nastavlja se èitanja desetog poglavlja Lukinog
Evanðelja. Današnji ulomak govori o Marti i Mariji. Tko su
te dvije žene? Marta i Marija, Lazarove sestre, su u rodu i
vjerne su Gospodinove uèenice, koje su živjele u Betaniji.
Sveti Luka ih ovako opisuje: Marija sjedeæi do Isusovih
nogu "slušaše rijeè njegovu", dok je Marija bila zauzeta
mnoštvom poslova (usp. Lk 10, 39-40).
Obje su ukazale gostoprimstvo Gospodinu koji je bio u
prolazu, ali to èine na razlièit naèin. Marija sjedi do Isusovih
nogu i sluša, dok je Marta zaokupljena onim što treba
pripremiti i toliko je zabrinuta da se obraæa Isusu rijeèima:
"Gospodine, zar ne mariš što me sestra samu ostavila
posluživati? Reci joj dakle da mi pomogne" (r. 40). A Isus
joj odgovara s blagim prijekorom: "Marta, Marta! Brineš se i
uznemiruješ za mnogo, a jedno je potrebno" (r. 41).
Što Isus želi reæi? Što je to jedino što nam je potrebno? Prije
svega je važno shvatiti da nije rijeè o opreci izmeðu dvaju
ponašanja: slušanja rijeèi Božje, odnosno kontemplacije, i
konkretnog služenja bližnjemu. Ta ponašanja nisu opreèna,
nego su, naprotiv, dva aspekta, oba bitna za naš kršæanski
život, i ne treba ih odvajati nego ih treba živjeti u dubokom
skladu i jedinstvu. A zašto je onda Isus ukorio Martu,
premda je to uèinio blago? Zato što je ona smatrala bitnim
samo ono što je èinila, to jest bila je previše zaokupljena i
zabrinuta za ono što treba èiniti. U Kristovu vjerniku djela
služenja i milosrða nikada nisu odvojena od glavnoga izvora
svake naše radnje a to je slušanje Božje rijeèi, da budemo,
poput Marije, uz Isusove noge, kao njegov uèenik. I zato je
Martu Isus ukorio.
I u našem kršæanskom životu molitva i rad trebaju biti uvijek
duboko povezani. Molitva koja ne potièe na stvarno
djelovanje prema siromašnom bratu, bolesnom, potrebitom
pomoæi, bratu u nevolji, je neplodna i nepotpuna molitva.
Ali, isto tako, kad se u crkvenom služenju pažnju posveæuje
iskljuèivo onome što se èini, kada se pridaje veæu težinu
stvarima, obredima, strukturama, i kada se zaboravlja da je u
središtu Krist, kada se ne izdvaja vremena za razgovor s
Njim tada se javlja opasnost da služimo samima sebi a ne
Bogu prisutnom u bratu u potrebi. Sveti je Benedikt naèin
života, koji je preporuèivao svojim redovnicima, sažeo u
dvije rijeèi: "ora et labora", moli i radi. Iz kontemplacije, iz
èvrstog odnosa prijateljstva s Bogom u nama se raða
sposobnost da živimo i naviještamo ljubav Božju, njegovo
milosrðe, njegovu nježnost prema drugima. I naš rad s
bratom u potrebi, naš karitativni rad koji se oèituje u djelima
milosrða dovodi nas Gospodinu, jer vidimo Gospodina u
bratu i sestri u potrebi.
Zamolimo Djevicu Mariju, Majku slušanja i služenja, da nas
nauèi u svom srcu razmišljati o rijeèi njezinoga Sina, da
vjerno molimo, da budemo sve pozorniji na stvarne potrebe
svoje braæe.
Nakon Angelusa
Od srca pozdravljam sve prisutne hodoèasnike: obitelji,
župe, udruge, pokrete i grupe. Posebno pozdravljam vjernike
iz Firenze, Foggie i Villa Castellija te ministrante iz
Conselve s njihovim obiteljima. Vidim tamo dolje napisano:
"Sretan put!". Hvala! Hvala! Molim vas da me pratite
molitvama na putovanju na koje sutra kreæem. Kao što znate
putujem u Rio de Janeiro u Brazilu, u prigodi 28. Svjetskog
dana mladih. Tamo æe biti mnoštvo mladih iz cijeloga
svijeta. Mislim da se ovaj tjedan može nazvati Tjednom
mladih, upravo Tjednom mladih! Mladi su ovaj tjedan
glavni. Svi oni koji dolaze u Rio žele èuti Isusov glas, slušati
Isusa: "Gospodine, što trebam èiniti sa svojim životom? Koji
je moj put?" I vi – ne znam ima li mladih ovdje na trgu! Ima
li mladih? Eto: i vi mladi, koji ste ovdje na trgu, pitajte isto
Gospodina: "Gospodine Isuse, što trebam èiniti sa svojim
životom? Koji je moj put?" Povjerimo zagovoru Blažene
Djevice Marije, koju se veoma èasti i štuje u Brazilu, te
molitve: one koje æe mladi tamo moliti i ovu koju æete moliti
vi, danas. I neka nam Gospa pomogne na ovoj novoj dionici
putovanja. Svima želim ugodnu nedjelju! Dobar tek!
Doviðenja!
24. srpnja 2013. broj 30/2013
27
Prilog prikazi
ika
Prilog prikazi
Novi broj Rijeèkog teološkog èasopisa
Krajem mjeseca lipnja 2013. iz tiska je izišao novi broj
Rijeèkoga teološkog èasopisa (1/2013.). Ovaj broj u prvom
je redu posveæen radovima s prošlogodišnjeg Teološkopastoralnog tjedna za sveæenike i redovnike Rijeèke
metropolije održanog 24. rujna 2012. u Rijeci na temu
"Uzroci nevjere i krize vjere na našim prostorima".
S tog skupa objavljeni su sljedeæi radovi: "Novi duhovni
pokreti i ostala duhovna gibanja – odgovor na suvremenu
krizu vjere" Milana Špehara, "Vjera i nevjera danas" mons.
Ivana Devèiæa. Osim njih, u rubrici rasprave i èlanci
objavljeno je šest radova: "Druga strana IV. modula
kurikuluma zdravstvenog odgoja u školi" (Ksenija Rukavina
Kovaèeviæ), "Graðanski odgoj i obrazovanje u školi –
potreba ili uvjet?" (Ksenija Rukavina Kovaèeviæ),
"Odrednice obiteljskog pastorala Obiteljskih ljetnih škola"
(Veronika Reljac), "Godišnjak župa Otoèkoga dekanata
Vrilo uoèi desete obljetnice" (Jasminka Brala-Mudrovèiæ),
"Izazovi i perspektive pastorala mladih danas" (Nikola
Vranješ – Bernard Jerkoviæ), "Euharistija – naše udioništvo
u otajstvu novog života prema Benediktu XVI." (Richard
Pavliæ – Nikola Prša). Pored objavljenih radova i ovaj broj
Rijeèkoga teološkog èasopisa donosi nekoliko recenzija. (ikadd/sa)
"Treæoredska glagoljaška tradicija u europskom
kontekstu"
Meðunarodni znanstveni skup održat æe se 27. i 28. rujna na
Hrvatskom katolièkom sveuèilištu
Meðunarodni znanstveni skup "Treæoredska glagoljaška
tradicija u europskom kontekstu" održat æe se 27. i 28. rujna
na Hrvatskome katolièkom sveuèilištu u Zagrebu te æe
okupiti više od trideset izlagaèa iz Hrvatske, Rusije i
Austrije: povjesnièare, slaviste, povjesnièare umjetnosti i
teologe.
Organizator skupa je Provincija franjevaca treæoredaca
glagoljaša, a znanstveni suorganizatori su Hrvatsko
katolièko sveuèilište, Filozofski fakultet Sveuèilišta u
Zagrebu i Filozofski fakultet Sveuèilišta u Splitu,
Staroslavenski institut i Institut za povijest umjetnosti.
Èlanovi organizacijskog odbora su fra Kristijan Kuhar, dr.
Tomislav Galoviæ i dr. Ivan Botica.
Slavenski narodi ovu 2013. godinu slave kao jubilarnu
godinu, tj. 1150. obljetnicu poèetka misije svete braæe Æirila
i Metoda u Veliku Moravsku. Tom se godinom i prigodom
na prostoru srednje Europe rodila nova i jedinstvena
slavenska pismenost i književnost, tj. glagoljica i
crkvenoslavenski jezik koji su preko liturgije ušli u
slavensku svakodnevicu. Hrvatska se može ponositi jer je
glagoljska pismenost i književnost ovdje najviše uzrasla i
ukorijenila se u hrvatsku crkvenu i društvenu stvarnost i to u
kontinuitetu – kao tradicija – sve do 20. stoljeæa.
Glagoljsku su tradiciju od 15. stoljeæa prihvatili i prenosili
kao temelj svoga duhovnog naslijeða franjevci treæoredci
glagoljaši, redovnièka zajednica franjevaèkih pokornika koja
nastaje u Zadru. I nakon pet stoljeæa, franjevci treæoredci
glagoljaši, izravni nasljednici æirilometodske kulturne
tradicije, èuvaju glagoljicu kao svoj kulturni i duhovni
identitet. (ika-mb/sp)
.
28
24. srpnja 2013. broj 30/2013
Obiteljska ljetna škola
"Obitelj – mjesto cjelovitog odgoja" tema je škole koja æe se
održati od 29. kolovoza do 1. rujna kod isusovaca na
Jordanovcu
"Obitelj – mjesto cjelovitog odgoja" tema je 42. obiteljske
ljetne škole koja se u organizaciji Obiteljskog centra
Filozofsko-teološko instituta Družbe Isusove na Jordanovcu
110 u Zagrebu, održava od èetvrtka 29. kolovoza do nedjelje
1. rujna.
Kroz predavanja, radionice i okrugle stolove cilj Škole je
osnažiti odgojiteljsku ulogu roditelja kao prvih i najvažnijih
odgojitelja, a obitelj kao prvo i najvažnije okruženje za
odrastanje djece i mladih.
Škola poèinje u èetvrtak 29. kolovoza popodne. U 17.30 sati
je otvaranje Škole molitvom i pozdravnim govorom
voditelja mr. o. Jure Bosanèiæa. U 18 sati prvo je predavanje
"Filozofsko utemeljenje odgoja za zrelu osobu" (prof. dr. o.
Ivan Šestak). U petak 30. kolovoza u 8.30 sati predavanje je
"Odgojni utjecaj obitelji na adolescente u današnje vrijeme"
(dr. Marjan-Marin Ninèeviæ); u 10 su radionice, u 12.15 sati
zajednièka euharistija. Popodne u 16.30 sati tema predavanja
je "Obitelj i cjelovit odgoj u inspiraciji Biblije" (dr. o. Niko
Biliæ), slijedi priopæenje: "Roditelji prvi odgojitelji u nauku
Crkve" (mr. o. Zvonimir Rubiniæ); u 18 sati je okrugli stol na
temu "Roditelji i sveæenik o cjelovitom odgoju".
U subotu 31. kolovoza u 8.30 sati je predavanje "Dometi i
granice institucionalnog odgoja" (prof. Ljilja Vokiæ), u 10 su
radionice, a u 12.15 sati zajednièko slavljenje euharistije.
Popodne u 16.30 sati tema predavanja je "Odgoj za
sebedarnu ljubav: teorija i praksa" (dr. med. Petar-Krešimir
Hodžiæ), a u 18 sati je okrugli stol "Roditelji i sveæenik o
odgoju u vjeri".
U nedjelju 1. rujna završnica je Škole. U 9 sati je predavanje
"Obiteljsko okruženje u funkciji cjelovitog odgoja" (dr. o.
Mijo Nikiæ), u 10 je euharistija sa župljanima, u 11.30 sati su
izvještaji s radionica; evaluacija i završna rijeè voditelja.
Kao i prijašnjih godina, organizirano je èuvanje i animiranje
male djece te rad s mladima. Troškovi punog pansiona za
odraslu osobu dnevno iznose 50 kuna (ukljuèno sa
smještajem u gradu), za predškolsku djecu je besplatan, a za
osnovce pola cijene. Predbilježbe i pobliže obavijesti kao i
detaljni program mogu se dobiti kod o. Jure Bosanèiæa, DI,
10001 Zagreb, pp. 699, Palmotiæeva 31. Zainteresirani
program mogu dobiti od poèetka kolovoza i kod vratara u
Palmotiæevoj 31 te u svim knjižarama na Kaptolu.
Informacije i prijave primaju se i na tel. 01/4803 – 000,
faksom 01/4923 – 464 i e-mailom: bosancic@ftidi.hr i
jure.bosancic@isusovci.hr. Program se može proèitati i u
ljetnom dvobroju Glasnika Srca Isusova i Marijina. (ikažv/sp)

NIKOLA Br 32(345).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

13. srpnja 2011. Priopćenje s izvanrednoga plenarnog

Z A P I S N I K - Trgovački sud u Zadru

9. srpnja 2014. Umro mons. Josip Šantić Umirovljeni generalni vikar

Broj 16, nedjelja - Župa Duha Svetoga

Druga nedjelja kroz godinu listic 08.doc

23. srpnja 2014. Umro je don Živko Kustić Prvi glavni urednik naše

Župni listić – 13. NKG

16. srpnja 2014. U Vatikanu predstavljen "Novi okvir ekonomskog

Kalendar 3 mali Ljeto 2012

17. srpnja 2013. Sjednica Stalnog vijeća HBK Bilo je govora i o

Blagovijest

Ako neće mirnim putem, problem oko isplate naknada za prijevoz

Letak Antunovo 2015 - Župa sv. Antuna Padovanskog – Sesvetska