28/2014
16. srpnja 2014.
U Vatikanu predstavljen "Novi okvir ekonomskog
upravljanja u Svetoj Stolici"
Predstavljene nove važne inicijative za unaprjeðenje
ekonomskog i administrativnog upravljanja Svete
Stolice i Države Grada Vatikana. Promjenama su
obuhvaæeni APSA, Mirovinski fond, vatikanski mediji i
IOR – Kardinal Josip Bozaniæ imenovan èlanom
kardinalskog povjerenstva za nadzor IOR-a
Ustolièen novi zagrebaèko-ljubljanski metropolit
Porfirije
Dolazim s radošæu, bez predrasuda, otvorena srca
prema svim graðanima Hrvatske i Slovenije. Bit æu
iskreno spreman na dijalog sa svima
dobronamjernima. Poštovat æu slobodu svih iznad
svega, a dijalog, praštanje i pomirenje bit æe naèela
koja æu nastojati primjenjivati u praksi, jer duboko
vjerujem da su to vrijednosti koje izviru iz same srži
Kristova evanðelja i tièu se svakog od nas, ali i svih
zajedno, istaknuo je srpskopravoslavni metropolit
Priopæenje FSR-a povodom konaènog prijedloga
novog Zakona o radu
Podredimo li èovjeka tržištu, nužno æe zapoèeti novo
razdoblje duboke nesigurnosti i siromaštva, a
raslojavanje ionako podijeljenog društva postat æe još
veæe, vodeæi do razlika koje postaju opasne za
oèuvanje društvenog mira i pravednog društvenog
ureðenja
Domovinske vijesti
Predstavnici Rijaseta Islamske zajednice u BiH posjetili Hrvatsko
katolièko sveuèilište
100. obljetnica roðenja Vinka Kosa
Imenovanja i premještaji u Varaždinskoj biskupiji
Izrazi suæuti u povodu smrti mons. Šantiæa
"Svehrvatski grob" ili o potrebi groblja za neidentificirane žrtve rata i
poraæa
Pokop mons. Josipa Šantiæa
Susret predsjednika HBK nadbiskupa Puljiæa i ministra Mornara
Posveta novog oltara i blagoslov obnovljene crkve u Zagvozdu
Donja Dubrava: Zlatni jubilej sveæeništva
Razrješenja i imenovanja sveæenika u Poreèkoj i Pulskoj biskupiji
Biskup Škvorèeviæ posjetio poplavljene obitelji pleternièke župe
Povelja hrvatskom biskupskom gradu Pakracu
Imenovanja, premještaji i razrješenja u Zagrebaèkoj nadbiskupiji
Crkva u Hrvata
XIII. meðunarodna konferencija voditelja djeèjih domova Europe
Završen 26. susret misionara Crkve u Hrvata
Meðunarodno taborovanje u znaku ljubavi prema prirodi
Redovnièko oblaèenje u Mostaru
Inozemne vijesti
Susret pape Franje i starijih osoba
Vijeæe za ljudska prava UN-a usvojilo Rezoluciju o zaštiti obitelji
Kardinal Rainer Maria Wölki novi nadbiskup Kölna
Prilog dokumenti
Sjeme Božje rijeèi
Prilog prikazi
Razgovor novog predsjednika IOR-a za Radio Vatikan
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Zahvalnica na Hrvatskome katolièkom sveuèilištu
Misu predvodio dr. o. Dražen Marija Vargaševiæ te se
oprostio od zajednice
Zagreb, 7.7.2014. (IKA) – U povodu završetka akademske
godine 2013./2014. na Hrvatskome katolièkom sveuèilištu u
ponedjeljak 7. srpnja u sveuèilišnoj kapeli misu zahvalnicu u
zajedništvu s rektorom HKS-a Željkom Tanjiæem predvodio
je dr. o. Dražen Marija Vargaševiæ, OCD.
U propovijedi dr. Vargaševiæ istaknuo je kako je suša o kojoj
se govori u èitanju, bila plod pogrešnoga usmjerenja
"pogreška u strategiji, neuèinkovitost metode, to je ono s èim
su se susreli Izraelci". Bog traži od nas iskorak i ne dopušta
da ga podvrgnemo našim kriterijima i da ga ugradimo u naše
projekte prema našim željama, i tako se Izraelci priklanjaju
Baalu, oèekujuæi rezultate, no Bog po proroku Iliji
nagoviješta konaèni okršaj Baalu. Htjeli su doæi do rezultata,
htjeli su na naèin po njihovim mjerilima. No, nema vode,
nema perspektive. Tako je uvijek kad se èovjek klanja
idolima, kad u središte svoga života, svoje pozornosti, svoje
emocionalne i tjelesne usmjerenosti stavi ono što Bog nije,
rekao je propovjednik te dodao da "kad nastojimo oko
znanstvenog napretka, oko stvaranja naših projekata, oko
podizanja životnih uspjeha, sreæe na naèin da Bog nije u
središtu, mi se redovito umaramo i nesretni smo, dolazimo
na rub frustracije", a izlaz je u molitvi.
Nakon poprièesne molitve rektor Tanjiæ je studentima,
profesorima i djelatnicima poželio blagoslovljen odmor te
posebnu zahvalu uputio predvoditelju slavlja dr.
Vargaševiæu, koji se oprašta od HKS-a na kojem je djelovao
kao asistent.
Euharistijsko slavlje završilo je s "Tebe Boga hvalimo", a
nakon mise uslijedilo je druženje studenata, profesora i
djelatnika HKS-a.
Biskup Škvorèeviæ primio vodstvo Udruge roditelja djece
s poteškoæama u razvoju
Požega, 8.7.2014.
(IKA) – Požeški biskup Antun
Škvorèeviæ primio je 8. srpnja u Biskupskom domu u Požegi
vodstvo požeške Udruge roditelja djece s poteškoæama u
razvoju "MI" predsjednika Slavka Džekera, potpredsjednicu
Katu Èevapoviæ i djelatnicu Snježanu Mariæ. Dužnosnici su
upoznali biskupa s trenutaènim nastojanjima Udruge da u
svom požeškom Centru organizira razlièite djelatnosti u
pomaganju djece i roditelja. Iznijeli su i probleme koje ih
prate na tom putu. Zahvalili su biskupu za potporu koju im
trajno pruža. Biskup se zanimao za moguænosti još veæe
suradnje izmeðu Udruge i Biskupije te istaknuo da je na
poèetku djelovanja Udruge povezanost bila snažnija, ali da
je nakon izgradnje njezina Centra postala nešto slabijom.
Istaknuo je važnost promicanja osjetljivosti našeg društva za
njegove najslabije èlanove te pružanja pomoæi onima kojima
je ona najpotrebnija. Rekao je da æe se nastaviti s
organiziranjem povremenih susreta duhovne naravi za
roditelje i djecu, karitativnog pomaganja najpotrebnijih
èlanova Udruge te je istaknuo da valja razmotriti potporu
koju Biskupijski Caritas može pružiti odreðenim projektima.
Zahvalio je vodstvu Udruge za požrtvovnost kojom
organizirano pomaže djeci s poteškoæama u razvoju i
njihovim roditeljima.
2
16. srpnja 2014. broj 28/2014
Mons. Josip Bandera proslavio 100. roðendan
Bela, 8.7.2014. (IKA) - Mons. Josip Bandera, umirovljeni
sveæenik Krèke biskupije, proslavio je 8. srpnja u rodnom
mjestu Beli na otoku Cresu svoj stoti roðendan misnim
slavljem u župnoj crkvi Prikazanja Gospodinova.
Koncelebrirali su kancelar Krèke biskupije dr. Franjo Velèiæ,
ravnatelj biskupijskog Caritasa mons. Ivan Milovèiæ i još
dvadesetak sveæenika, a propovijedao je krèki biskup Valter
Župan, koji je èestitao mons. Banderi i zahvalio Gospodinu
na tom daru i križu rekavši. U propovijedi biskup Župan
istaknuo je da su visoke godine koje je dosegao jubilarac
teške, donose svoju muku i bolesti, ali nisu besmislene: "One
su uvijek blagoslov. Za razliku od ljudskog razmišljanja, one
imaju dubokoga smisla. Isus Krist je najveæe djelo izvršio na
križu, najviše je uèinio šuteæi i trpeæi. A mi èesto mislimo da
je najbolje sve rješavati nestankom. Neželjeno dijete neka se
ne rodi, starci smetaju – neka nestanu eutanazijom. Ali Bog
tako ne misli i naš život ima dimenziju i s one strane groba.
Upravo prikazujuæi Bogu svoje muke, mnogo zaslužujemo".
"Kad vrednujemo život onih najmanjih ili onih visoke dobi
sjetimo se da se Bog nikada ne svrstava na stranu smrti, jer
život je u svakom sluèaju veliko dobro i veliki blagoslov",
zakljuèio je mons. Župan.
Na biskupovu homiliju nadovezao se i mons. Bandera te
zahvalio svima koji su došli zajedno s njim proslaviti njegov
roðendan. "Bog je neizmjerno velik, ali ima povjerenja u nas
male. Ja sam mu vjerovao sve do danas i vjerovat æu mu do
konca svijeta. Samo On je meni hrana, prema meni
neizmjerno dobar, a mi smo slabi. I On to zna. Zato mi je
dao mnoge velike milosti, a ono što nisam bio vjeran neka
poništi. Neka mi da svoj blagoslov i milost do kraja života.
Neka svima da svoju milost da ustrajemo i da postignemo
ono za što smo stvoreni – nebesku slavu", rekao je slavljenik.
Misno èitanje i molitvu vjernika èitali su predstavnici župa
Beli, Dragozetiæi i Predošæica u kojima je slavljenik bio
župnik 65 godina, a slavlje je obogatio pjesmom zbor župe
Cres pod vodstvom orguljašice Mirjane Mikièiæ-Flego.
U prikaznoj procesiji prineseni su med i sir, darovi župa
Vrana i Orlec, u kojima je jubilarac službovao kao mlad
sveæenik, predstavnici rodne župa Beli donijeli su 100
crvenih ruža, a prinesen je i brevijar na latinskom jeziku
kakvog je mons. Bandera molio u mladosti te kruh i vino.
Nakon mise slavlje se nastavilo na trgu Pricrekvah gdje su
svoje èestitke jubilarcu uputili predsjednica društva
Tramuntana
Agneza
Host,
predsjednik
Udruge
umirovljenika Mauricio Pineziæ, gradonaèelnik Kristijan
Jurjako i dožupanica Marina Medaric. Mnoštvo Bejana,
sveèareve rodbine i prijatelja pristiglih sa svih krajeva svijeta
poèastili su se mjesnim delicijama i velikom roðendanskom
tortom.
Mons. Josip Bandera roðen je 8. srpnja 1914. godine od oca
Franje i majke Katarine roð. Deškoviæ. Imao je èetvero braæe
i sestara. Sveæenièku formaciju pohaðao je i dovršio u
Zadru, gdje je zareðen za sveæenika 16. lipnja 1940. Nakon
što je nekoliko mjeseci kao sveæenik služio u Zadru, od
1940. do 1949. godine je bio župnik u Orlecu i Vrani. U
veljaèi 1949. godine došao je u Beli, te je sve do ožujka
2011. godine bio župnik za tri župe creske Tramuntane: Beli,
Dragozetiæi i Predošæica. Od 2011. godine živi u
Sveæenièkom domu u Krku.
Za svoje djelovanje dobio je mnoga priznanja: godine 1959.
imenovan je kapelanom Njegove Svetosti, a 1990. zaèasnim
kanonikom Stolnog kaptola u Krku. Ivan Pavao II. imenovao
ika
ga je apostolskim protonotarom. Predsjednik Republike
Hrvatske odlikovao ga je 2000. godine Redom Danice
hrvatske za promicanje moralnih i društvenih vrednota i za
socijalnu skrb, a Grad Cres mons. Banderi dodijelio je svoje
najviše priznanje "Frane Petriæa" 2007. godine.
Predstavnici Rijaseta Islamske zajednice u BiH posjetili
Hrvatsko katolièko sveuèilište
Razmatrane moguænosti buduæe suradnje na razlièitim
projektima
Zagreb, 9.7.2014. (IKA) – Rektor Hrvatskoga katolièkog
sveuèilišta prof. dr. Željko Tanjiæ zajedno s prorektorom za
nastavu prof. dr. Gordanom Èrpiæem, prorektorom za
meðunarodnu suradnju prof. dr. Emilijom Marinom i prof.
dr. Hrvojem Štefanèiæem susreo se u srijedu 9. srpnja na
HKS-u s predstavnicima Vjersko-prosvjetne službe Rijaseta
Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Izaslanstvo
Rijaseta predvodio je dr. Amir Kariæ, uz kojeg su bili prof.
dr. Enes Kariæ i prof. dr. Nusret Isanoviæ. Na sastanku su
razmijenjena iskustava i razmatrane moguænosti buduæe
suradnje na razlièitim projektima.
U okrilju Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini djeluju
Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, fakulteti u Bihaæu i
Zenici, sedam srednjih škola-medresa meðu kojima i
najstarija odgojno-obrazovna institucija u Bosni i
Hercegovini Gazi Husrev-begova medresa u Sarajevu.
Blagdan bl. Marije Propetog proslavljen u Zagrebu
Zagreb, 9.7.2014. (IKA) – U župnoj crkvi Sv. Petra, ap. u
Zagrebu spomendan bl. Marije Propetog Isusa Petkoviæ
proslavljen je euharistijskim slavljem koje je 9. srpnja
predvodio vikar Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i
Metoda fra Ivan Matiæ u koncelebraciji s domaæim
župnikom Josipom Golubiæem.
Uvodeæi u slavlje fra Ivan je istaknuo kako je blaženica
živjela evanðelje, a za nju je evanðelje bio Isus Krist. Bila je
jedna od nas koje je htjela služiti Isusu, i približiti Isusa
svima, posebno onima malenima. Danas želimo zahvaliti za
sve njezine sestre i sve one koji se nadahnjuju na njezinu
primjeru, a ona je primjer svima nama jer je iz našeg naroda,
blaženica koju je beatificirao sv. Ivan Pavao II., rekao je.
U homiliji posvijestio je važnost Božje ljubavi, jer Bog
nikada ne odustaje od èovjeka. To je ta ljubav koju je
blaženica osjeæala kada je veæ s 14 godina odluèila posvetiti
se Gospodinu. Blaženica je prepoznala prisutnost živoga
Boga, u onima koji su maleni. Prema onima koji su potrebni
Božje ljubavi, ali i one ljudske u samoæi i bolesti. To je
bogatstvo koje je Bog stavio u njezino srce, to je razvijala,
živjela i svjedoèila i svojim sestrama a i tolikim ljudima koje
je susretala na svom životnom putu. A kao takva je danas i
nama primjer, rekao je Matiæ.
Ukazujuæi na znakovitost njezina imena, propovjednik je
istaknuo, kako je i iz toga vidljivo koliko ju je snažno
zahvatio Isus. Možemo reæi da se tu nazire ono što je ona
kao franjevka osjeæala jer je ljubila sv. Franju, naèin na koji
sv. Franjo živi evanðelje, a to oblik života u posvemašnoj
ljubavi prema siromašnima, rekao je fra Ivan Matiæ te sve
potaknuo na nasljedovanje blaženièina primjera u ljubavi
prema bližnjima.
Nakon poprièesne molitve, djeca iz Djeèjeg vrtiæa Marija
Petkoviæ održala su kraæi recital posveæen blaženici, a po
završetku mise vjernici su imali prilike iskazati èast moæima
bl. Marije Propetog.
Euharistijsko slavlje pjevanjem je animirao zbor kæeri
milosrða.
Domovinske vijesti
Blagdan bl. Marije Petkoviæ u Blatu
Središnje misno slavlje predvodio biskup Kutleša
Blato, 9.7.2014. (IKA) - Na blagdan bl. Marije Petkoviæ, 9.
srpnja, u njezinom rodnom Blatu sveèani popodnevni
program zapoèeo je na Plokati ispred župne crkve Svih
svetih gdje su izvedeni "Blatski tanac" i viteška igra
"Kumpanija". Potom je krenula procesija s relikvijarom
blažene Marije Propetog Isusa Petkoviæ iz svetišta u kojoj je
poreèko-pulski biskup Dražen Kutleša nosio relikvijar.
Procesiju su predvodili bratimi bratovština sv. Vincence pod
zaštitom Srca Isusova i Svih svetih sa svojim procesionalnim
raspelima i barjacima. U procesiji su sudjelovale èlanice
Franjevaèkoga svjetovnog reda, puhaèki orkestri Narodne
glazbe i Hrvatske glazbene udruge "Sv. Vincenca", djeca iz
vrtiæa "Marija Petkoviæ", djeèji župni zbor, pjevaèki zbor
župe Svih svetih, kumpanjoli i tancarice u tradicionalnim
blatskim nošnjama, dominikanke iz Korèule, redovnice iz
Družbe kæeri milosrða, ministranti, sveæenici te mnoštvo
vjernika. Po dolasku procesije na plokatu ispred župne crkve
Svih svetih, zapoèelo je sveèano euharistijsko slavlje uz
koncelebraciju devetorice sveæenika.
U homiliji biskup Kutleša osvrnuo se na temeljno pitanje
koje je mladiæ iz Evanðelja postavio Isusu Kristu: "Što ja
trebam èiniti da postignem vjeèni život?" Istaknuo je da je
smisao svakog èovjeka a na poseban naèin kršæanina,
vjernika, da odgovori na to pitanje. "Svaki uèitelj koji uèi
druge ljude i koje privodi Isusu Kristu nije centar nego je
centar upravo osoba Boga. Tako je i blaženica Marija
Propetog Isusa Petkoviæ uvijek u svom životu usmjeravala
ljude prema Bogu. Nije ih usmjeravala prema sebi, da ona
bude centar svijeta, da se njoj ljudi dive, nego je usmjeravala
ljude kako postiæi vjeèni život", pojasnio je biskup Kutleša.
Mladiæ je obdržavao sve zapovijedi, èuvao se grijeha, ali to
nije dovoljno. "Pravi kršæanin jest onaj koji èini, a mi ljudi
veæinom se èuvamo grijeha, ali ništa više od toga ne èinimo.
Ali, Isus Krist kaže: Dobro, ti se svega toga èuvaš, ali sada
treba nešto drugo napraviti, prijeæi iz pasive u aktivu. Treba
pomoæi drugim ljudima, treba druge ljude privoditi Bogu.
Naša blaženica u tome je vidjela Isusov poziv. Upravo je tu
vidjela svoju priliku i na èuðenje mnogih ostvarila svoj
naum i ostvarila velebna djela", rekao je biskup. Dalje Isus
kada vidi da taj mladiæ jest dobar èovjek traži od njega nešto
više - ako želiš zadobiti Kraljevstvo Božje, sve to što imaš
ostavi, daj sirotinji i kreni za mnom. "Upravo kao što je i taj
mladiæ pao na tome pitanju, veæina nas ljudi, obiènih
smrtnika, pada na tome pitanju jer previše volimo
ovozemaljsko, premda prièamo o onome nebeskome. Bolje
nam je i sigurnije držati ovozemaljsko, nego razmišljati o
onome što æe biti tamo, to ne znamo. Mi bismo svi htjeli biti
sveci, htjeli bismo svi biti dobri, pošteni i sve ono što je
vrijedno, ali dokad? Dok nas nešto ne poène koštati. Kada
trebamo uložiti trud, muku, napor, tada se okreæemo kao i
onaj mladiæ i upravo možemo reæi da je to ono kušanje koje
Bog predodreðuje za svoje blaženike i svece. Upravo
blažena Marija je znala i prepoznala i nije štedjela svoj život
nego je odgovorila na onaj Isusov izazov, i ostavila, sve ono
što je nama toliko vrijedno i veliko, i krenula za neèim što
mi mislimo da je nerealno, da nije vrijedno svega toga
odricanja", rekao je biskup. Potaknuo je mlade i djecu da
postanu uzor svojim vršnjacima. To izgleda vrlo teško, ali
tko suraðuje s Božjom milošæu, prima od Boga stostruko,
kao naša blaženica, pojasnio je biskup.
Prvo jutarnje euharistijsko slavlje u svetištu predvodio je fra
Diego Dekliæ. Sljedeæe prijepodnevno slavlje predvodio je
don Josip Barišiæ, župnik župe sv. Nikole u Èilipima, koji je
bio više godina župnik u Blatu. U tijeku euharistije pjevao je
župni zbor župe Svih svetih iz Blata.
16. srpnja 2014. broj 28/2014
3
Domovinske vijesti
Pula: Proslavljen spomendan bl. Marije Propetog
Petkoviæ
Pula, 9.7.2014. (IKA) - Liturgijski spomendan bl. Marije
Propetog Petkoviæ sveèano je proslavljen 9. srpnja u pulskoj
župi sv. Josipa. Misno slavlje predvodio je fra Nikica Devèiæ
iz pulskog samostana sv. Antuna Padovanskog, u
koncelebraciji s domaæim župnikom Ivanom Prodanom te
mladomisnikom Hercegovaèke franjevaèke provincije fra
Hrvojem Miletiæem. Uz domaæe župljane na misi su
sudjelovali vjernici iz drugih pulskih župa i djeca iz vrtiæa
Marija Petkoviæ u pratnji redovnica, odgojiteljica i roditelja.
Fra Nikica u homiliji je kroz dijalog s djecom ukazao na
temeljne istine vjere, na beskrajnu ljubav Boga Oca prema
èovjeku, Djetetu Božjemu i beskrajno milosrðe Boga Oca.
Obraæajuæi se roditeljima, propovjednik je istaknuo važnost
slike Boga koju djeca primaju u djetinjstvu, napose u
roditeljskom domu, to mora biti slika dobrote i ljubavi, a
nikako slika strogoga suca koji kažnjava. Bl. Petkoviæ
pronijela je svijetom, preko reda koji je osnovala, upravo
sliku milosrdnog Oca. Ona je u svom roditeljskom domu, u
djetinjstvu živjela u brojnoj obitelji uz oca koji je iskazivao
veliko milosrðe prema potrebitima. Požrtvovnost i ljubav je
propovjednik predoèio okupljenima, napose roditeljima,
upitavši prisutnu djecu: "Bi li vaš tata dao život za vašu
mamu? Bi li vaša mama dala život za vašeg tatu?"; a
razdragan djeèji odgovor glasio je "Da!" Pri završetku
misnog slavlja djeca su održala kraæi glazbeno-recitativni
program, a sveèanost je zakljuèena èašæenjem relikvija bl.
Petkoviæ koje se èuvaju u toj crkvi.
Ta pulska župa na poseban naèin štuje blaženu Petkoviæ, jer
su sestre njezina reda, Družbe kæeri milosrða TSR sv. Franje,
pri svom prvom dolasku u Istru godine 1947. najprije živjele
i djelovale upravo u župi sv. Josipa. Zbog te prvotne
povezanosti, prilikom posvete nove župne crkve Sv. Josipa
2004. godine u podnožje oltara položene su, uz moæi sv.
Maura i sv. Eleuterija, i moæi blažene Marije od Propetog
Isusa Petkoviæ. Sestre reda Družbe kæeri milosrða koju je
osnovala bl. Petkoviæ danas vode vrtiæ "Marija Petkoviæ" pri
župi Krista Spasitelja u naselju Veli Vrh, no svake se godine
o blagdanu utemeljiteljice, okupe, zajedno s brojnim
njezinim štovateljima, na proslavu blaženièina spomendana
upravo u crkvi sv. Josipa.
Kardinal Bozaniæ povjerio službe ovogodišnjim
mladomisnicima
Zagreb, 10.7.2014. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip Bozaniæ primio je u èetvrtak 10. srpnja u
Nadbiskupskome dvoru ovogodišnje mladomisnike koje je
21. lipnja u zagrebaèkoj katedrali zaredio za sveæenike i
uruèio im prve dekrete za poèetak sveæenièke službe.
Vlè. Tomica Božièek imenovan je župnim vikarom u župi
sv. Nikole u Jastrebarskom i sv. Jurja u Plešivici; vlè. Josip
Èulig imenovan je župnim vikarom u župi sv. Anastazije u
Samoboru; vlè. Boris Joziæ imenovan je župnim vikarom u
župi sv. Petra u Zaprešiæu; vlè. Ivan Lastovèiæ imenovan je
župnim vikarom u župi sv. Petra u Zagrebu; vlè. Matej Petriæ
imenovan je župnim vikarom u župi sv. Antuna
Padovanskog u Sesvetskim Selima; vlè. Ivan Vuèak
imenovan je župnim vikarom u župi sv. Josipa u Zagrebu Trešnjevka, a vlè. Ivan Zovko imenovan je župnim vikarom
u župi Presvetoga Srca Isusova u Karlovcu. Mladomisnici æe
zapoèeti službe u kolovozu, izvijestio je Tiskovni ured
Zagrebaèke nadbiskupije.
4
16. srpnja 2014. broj 28/2014
ika
Izrazi suæuti ministra unutarnjih poslova i ministra
branitelja u povodu smrti mons. Šantiæa
Zagreb, 10.7.2014. (IKA) – U povodu smrti umirovljenoga
generalnog vikara Vojnoga ordinarijata mons. Josipa
Šantiæa, izraze suæuti vojnom ordinariju Jurju Jezerincu
uputio je potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih
poslova Ranko Ostojiæ.
"Velièina èovjeka ne mjeri se materijalnim bogatstvom, veæ
djelima koje je uèinio za života. Mons. Joško svakako æe
ostati upisan u povijest Vojnog ordinarijata u RH, kao
èovjek koji je najzaslužniji za uspostavu dušobrižništva u
Ministarstvu unutarnjih poslova, èime je svakom našem
djelatniku i èlanovima njihovih obitelji Božja rijeè postala
još bliža i dostupnija. S tugom i poštovanjem sjeæamo se
njegova neumornog rada za dobrobit obitelji naših
djelatnika, njegove neiscrpne energije pri organizaciji i
provedbi meðunarodnog vojno-policijskog hodoèašæa u Lurd
i nacionalnog hodoèašæa u Mariju Bistricu. Njegova
odluènost i predanost Crkvi i službi koja mu je bila
povjerena, domoljublje iskazano za vrijeme i nakon
Domovinskog rata, nesebièna briga za dobro svakog
èovjeka, putokaz su svima u radu za opæe dobro", istièe se u
suæuti ministra Ostojiæa.
Ministar branitelja RH Predrag Matiæ u svojoj poruci
biskupu Jezerincu istaknuo je kako je mons. Šantiæ dao
nemjerljiv doprinos naporima crkvene zajednice u
duhovnom osnaživanju hrvatskih branitelja i stradalnika
Domovinskog rata i zato je ostavio neizbrisiv trag u
njihovim srcima.
"Svima nama koji smo imali èast suraðivati s njim, ostat æe u
lijepom i trajnom sjeæanju. U ovim bolnim trenucima za Vas
i Vaše suradnike u ordinarijatu, primite izraze iskrene suæuti
i dubokog suosjeæanja uime svih djelatnika Ministarstva
branitelja, kao i moje osobno", stoji u poruci ministra Matiæa.
Priopæenje FSR-a povodom konaènog prijedloga novog
Zakona o radu
Podredimo li èovjeka tržištu, nužno æe zapoèeti novo
razdoblje duboke nesigurnosti i siromaštva, a raslojavanje
ionako podijeljenog društva postat æe još veæe, vodeæi do
razlika koje postaju opasne za oèuvanje društvenog mira i
pravednog društvenog ureðenja
Zagreb, 10.7.2014. (IKA) - Hrvatsko nacionalno bratstvo
Franjevaèkoga svjetovnog reda oglasio se priopæenjem za
javnost povodom konaènog prijedloga novog Zakona o radu.
Priopæenje prenosimo u cijelosti:
Posljednje desetljeæe, a naroèito u posljednje dvije godine,
svjedoci smo stalnih pritisaka na radno zakonodavstvo
kojima se pokušava radne odnose regulirati na naèin da se
sustavno smanjuju radnièka prava. Ljudski rad je od
temeljne važnosti za dostojanstvo èovjeka i niti jedna država
ne smije dozvoliti da se s radom postupa kao da je roba.
Neshvatljivo je da se sve ono što se posljednja dva stoljeæa
gradilo, kada je rijeè o pravednom reguliranju radnih odnosa
i što je postalo i civilizacijska tekovina, pokušava dovesti u
pitanje. Nalazimo se na velikoj i sudbonosnoj prekretnici:
hoæe li i Republika Hrvatska profitu dati posvemašnje
prvenstvo nad èovjekom i njegovim dostojanstvom ili æemo
kao društvo èvrsto stajati na stavu da se rad ne može
podrediti profitu i tako saèuvati dostojanstvo èovjeka koje
mu i pripada. Podredimo li èovjeka tržištu, nužno æe
zapoèeti novo razdoblje duboke nesigurnosti i siromaštva, a
raslojavanje ionako podijeljenog društva postat æe još veæe,
vodeæi do razlika koje postaju opasne za oèuvanje
društvenog mira i pravednoga društvenog ureðenja.
ika
Uvoðenje radne nedjelje, pokušaji obezvrjeðivanja
kolektivnih ugovora kao sredstva zaštite radnika, naznake
ideja kojima bi povremeni poslovi zamijenili redovne,
poticanje agencijskog rada, produljenje radnog vremena,
loša zaštita od otkaza trudnicama i rodiljama, jasno ukazuju
na velik civilizacijski odmak od vrednota dostignutih kroz
radnièku borbu i zalaganje mnogih èasnih pojedinaca. Nitko
nema pravo olako ukidati ovu pravnu steèevinu pod izlikom
poticanja investicija i smanjenja nezaposlenosti. Sva
relevantna istraživanja pokazuju da hrvatsko radno
zakonodavstvo nije meðu glavnim razlozima izostanka
investicija, veæ je to promjenjivost zakonskog okvira,
nepredvidivost naših poreznih propisa koji se mijenjaju
nekoliko puta godišnje, prevelik broj parafiskalnih nameta te
pretjerana birokratiziranost i troma administracija. Jedna od
glavnih zamjerki ovog Prijedloga zakona je poticanje rada
putem agencija za privremeno zapošljavanje, èime se
stvaraju nekvalitetna radna mjesta i novi sloj „zaposlenih
siromaha", koji usprkos tome što rade, ne zaraðuju dovoljno
ni za osnove za život.
Fleksibilizacija radnih odnosa predviðena ovim prijedlogom
zakona najviše æe ugroziti graðane s nižim kvalifikacijama te
ozbiljno narušiti kvalitetu obiteljskog života i planiranje
obitelji, podreðujuæi najosjetljivije slojeve našeg društva
tržištu, što je nedopustivo za suvremeno graðansko društvo.
Potpuno je nejasno na koji bi se naèin ovakvim prijedlogom
Zakona o radu potaklo zapošljavanje i postigla puna
zaposlenost u društvu, što je glavni argument predlagatelja
ovog zakona. Stoga pozivamo nositelje vlasti da položaj
radnika i oèuvanje radnih mjesta rješavaju ukidanjem
administrativnih barijera za investitore, uvoðenjem poreznih
olakšica poslodavcima koji zapošljavaju i zadržavaju
radnike, te kvalitetnim i pravovremenim korištenjem
poticaja za zapošljavanje iz Europskoga socijalnog fonda.
Podsjeæamo sve odgovorne na vlasti na njihovu dužnost i
obavezu da Hrvatsku grade kao demokratsku i socijalnu
državu, što je i temeljna ustavna odredba naše zemlje, a koju
ovakav prijedlog zakona na mnogo naèina ugrožava, istièe
se u priopæenju Franjevaèkoga svjetovnog reda.
Dubrovnik: Maðarsko izaslanstvo posjetilo dominikanski
samostan
Dubrovnik, 10.7.2014. (IKA) - Uoèi poèetka devetog
Croatia foruma i otvaranja poèasnog konzulata Republike
Maðarske u Dubrovniku
o. Nikola Mioè, prior
dominikanskoga samostana sv. Dominika, u èetvrtak 10.
srpnja primio je Tibora Navracsicsa, ministra vanjskih
poslova Republike Maðarske i maðarskoga izvanrednoga i
opunomoæenoga veleposlanika Gabora Ivana, izvješæuju na
službenoj stranici Dominikanskog reda u Hrvatskoj.
Nakon priorovih pozdravnih rijeèi, o. Stjepan Krasiæ,
povjesnièar, goste je upoznao s višestoljetnim vezama
hrvatskoga i maðarskoga naroda te s vrijednim kulturnim
blagom dubrovaèkih dominikanaca koji su najviše zanimanja
pokazali za glavu sv. Stjepana, a koja se èuva u
samostanskom muzeju.
Moænik glave sv. Stjepana, prvoga ugarskog kralja (975. –
1038.), nalazi se u vitrini lijevo od ulaza u prvu dvoranu
Muzejske zbirke Samostana sv. Dominika. U moæniku
nalaze se moæi lubanjske kosti koja se vidi kroz otvor u
metalnoj hemisferi.
U razgovoru priora i veleposlanika istaknuta je potreba da se
za moænik glave pronaðe posebno mjesto u muzejskom
prostoru. Posjetu su nazoèila i ostala braæa koja borave u
dominikanskom samostanu.
Domovinske vijesti
100. obljetnica roðenja Vinka Kosa
Biskup Mrzljak blagoslovio spomen-ploèu koju je postavila
župa Sveti Juraj na Bregu, navodeæi na njoj imena trojice
velikana: književnika Kosa, sveæenika Ivana Mihanoviæa te
glazbenika i pedagoga Jurice Muraija
Sveti Juraj na Bregu, 10.7.2014. (IKA) - U povodu 100.
obljetnice roðenja Vinka Kosa, hrvatskog književnika
"slomljenog pera i nepoznata groba", župa Sveti Juraj na
Bregu priredila je prigodni program u èetvrtak 10. srpnja.
Program je poèeo u župnoj crkvi Sv. Jurja gdje je okupljene
pozdravio domaæi župnik Ivica Puškadija. Svima je zaželio
da budu radosni i ponosni zbog 100. roðendana velikog, ali
niz godina prešuæivanog sina ove jurjevske župe buduæi da
je stradao u cvijetu mladosti na hrvatskom križnom putu u
okolici Bleiburga u svibnju 1945. godine. Poseban pozdrav
uputio je varaždinskom biskupu Josipu Mrzljaku èiji je otac
takoðer nasilno odveden u nepoznato u vukovarskoj
'kristalnoj noæi' u travnju iste godine, napomenuvši kako je
biskupov otac Vladimir kraæe vrijeme bio na službi upravo u
Svetom Jurju na Bregu. Potaknuo je sve okupljene da u
spomen i molitvu ukljuèe sve žrtve èiji su životi nasilno
prekinuti u vrtlozima Drugog svjetskog rata. Sveèanost je
nastavljena u mjestu Vuèetinec gdje je Matica hrvatska
Èakovec kod Kosove rodne kuæe na njegov 80. roðendan
postavila spomen-ploèu. Okupljenima su se obratili župnik
Puškadija, predsjednik èakoveèke Matice prof. Ivan Pranjiæ
te naèelnik Opæine Sveti Juraj na Bregu Anðelko
Nagrajsaloviæ, a molitvu je predvodio biskup Mrzljak.
Prof. Pranjiæ podsjetio je kako je Matica hrvatska, uz
Katolièku Crkvu, najviše štitila i njegovala hrvatski identitet,
pa tako i spomen na ovog hrvatskog književnika kojem je ne
samo ime, nego i književno djelo desetljeæima bilo
prešuæivano, kao i mnogima drugima koji su zbog svog
nacionalnog i vjerskog identiteta bili zabranjivani i
potiskivani. Želja nam je i nada da æe književni opus Vinka
Kosa napokon biti valoriziran na prikladan naèin te da æe
njegova književna djela ugledati svjetlo dana, rekao je. U
prigodnom programu cijele sveèanosti nastupila je muška
vokalna skupina župnog zbora pod vodstvom kantora
Mihovila Horvata. Potom je sveèanost nastavljena u cinktoru
župne crkve gdje je biskup Mrzljak blagoslovio spomenploèu koju je postavila župa Sveti Juraj na Bregu, navodeæi
na njoj imena trojice velikana, meðu kojima je i ime Vinka
Kosa. Spomen-ploèu zajedno s biskupom otkrile su Vinkove
kæeri akademska slikarica prof. Vera Kos-Paliska i
akademska glazbenica Lada Kos, te Kosova sestra Eva. Župa
je postavila spomen-ploèu trojici znamenitih ljudi župe Sveti
Juraj na Bregu koji su snagom svoga uma i srca ostavili
duboke tragove u oèuvanju hrvatskog kulturnog i
nacionalnog identiteta. Meðu njima je i Vinko Kos, hrvatski
književnik, prevoditelj, rodoljub, pjesnik 'slomljena pera i
neznana groba', utemeljitelj Djeèjega grada u Zagrebu.
Èelništvo Matice hrvatske Èakovec kod obje spomen-ploèe
položilo je vijenac i svijeæe.
Sudionici sveèanosti potom su sudjelovali na misi zadušnici
za Vinka i Mariju Kos u župnoj crkvi koju je predslavio
biskup Mrzljak u zajedništvu s više sveæenika, meðu kojima
su bili i raniji dugogodišnji jurjevski župnik preè. Ivan
Kozjak i gornjomeðimurski dekan mons. Leonard Logožar.
U homiliji je biskup Mrzljak pozvao na molitvu za sve
nasilno stradale, za sve one za koje se desetljeæima govorilo
da su „nestali", istaknuvši kako èovjek ipak ne može nestati,
nego se smræu njegov život mijenja iz ovozemaljskog u
vjeèni. Totalitarni sustavi proteklog stoljeæa izvrnuli su
ljestvicu vrednota zbog èega su se dogaðale mnoge tragedije.
No, ni ti sustavi nisu mogli ubiti ljudsku dušu koja je
stvorena za vjeènost, niti suzbiti težnju èovjeka za ljubavi,
16. srpnja 2014. broj 28/2014
5
Domovinske vijesti
dobrotom i istinom, istaknuo je biskup. Svim ovim žrtvama,
koje su èlanovi naših obitelji, mi smo najbliži u slavlju
euharistije, s njima se živuæa Crkva u molitvi sjedinjuje u
jedno, rekao je biskup, poruèivši kako se vjeènost ne stjeèe
duljinom ovozemaljskog života, nego naèinom na koji se
proživi život bez obzira koliko bio kratak ili dug.
Župnik Puškadija upoznao je okupljene sa zaslugama trojice
velikana župe Sveti Juraj na Bregu, èija su imena trajno
zabilježena na spomen-ploèi. Uz Vinka Kosa to su župnik
Ivan Mihanoviæ (1701.-1751.), graditelj crkve i župne kuæe,
te glazbenik i pedagog Jurica Murai (1927.-1999.). Nakon
mise predstavljen je zbornik radova sa znanstvenog skupa
koji je održan uz Jurjevo u travnju u Svetom Jurju na Bregu
u sklopu 'Dana Vinka Kosa'. Zbornik je uime suorganizatora
i sunakladnika predstavio urednik i tadašnji predsjednik
èakoveèke Matice hrvatske prof. dr. Stjepan Hranjec.
Hrvatska pošta predstavila je dopisnicu posveæenu 100.
roðendanu Vinka Kosa i prigodni žig u suradnji s Hrvatskim
filatelistièkim društvom 'Zrinski' iz Èakovca. Vinkova
kæerka prof. Vera Kos uz prigodne darove zahvalila je
župniku Puškadiji i biskupu Mrzljaku na dostojnom
spomenu njezina oca. 'Godina Vinka Kosa' zakljuèit æe se
božiænim koncertom na Štefanje 26. prosinca.
Vinko Kos, roðen u Vuèetincu 10. srpnja 1914. godine kao
prvo od 11-ero djece u obitelji, polazio je puèku školu u
Svetom Jurju na Bregu. Primljen je u konvikt varaždinskih
kapucina, pohaðao je varaždinsku Franjevaèku gimnaziju, a
kasnije i Bogosloviju u Škofjoj Loki u Sloveniji. Zanesen
književnim stvaralaštvom, napušta studij bogoslovije i
kasnije upisuje studij hrvatskoga i njemaèkog jezika na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je suraðivao i
ureðivao u nizu èasopisa i listova. Književnim radom poèeo
se baviti još u mladosti, napisao je niz djela domoljubne,
duhovne i djeèje tematike na štokavskom i kajkavskom
narjeèju, a na poticaj nadbiskupa Alojzija Stepinca poèeo se
baviti pedagoškim radom, osobito sa siromašnom djecom te
je bio osnivaè Djeèjega grada u Zagrebu. Vjenèao se s
Marijom Petreé D' Artagnan 1941. godine u Zagrebu. Nestao
je i neznano stradao u svibnju 1945. godine na hrvatskom
križnom putu u 31. godini života. Vinko Kos u
komunistièkom sustavu desetljeæima je bio prešuæivan zbog
duboko religiozne poezije i proze, a oèuvanje njegova
spomena zasluga je Katolièke Crkve i Matice hrvatske
Èakovec koja je objavila sabrana djela iz dijela njegovih
zbirki pjesama.
Suradnja Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije za
osiguravanje pomoæi mještanima poplavljenih podruèja
Ðakovo, 10.7.2014. (IKA/TU) - Caritas Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije i Ministarstvo socijalne politike i mladih
dogovorili su 10. srpnja suradnju na temelju koje æe
navedeni Caritas osiguravati obroke (doruèak, ruèak, veèeru)
i pitku vodu za ljude iz poplavljenih podruèja smještene u
hostelu Borovo u Borovu Naselju. U hostelu trenutaèno
borave 144 osobe, a broj æe se svakodnevno mijenjati.
Suradnja je dogovorena za vremenski rok od 30 dana, a
isporuka obroka poèinje u nedjelju, 13. srpnja.
U tijeku su i pregovori o suradnji s Ministarstvom socijalne
politike i mladih vezano uz priskrbljivanje hrane i ostalih
potrepština za stanovnike smještene u privremenim
kontejnerskim naseljima u Gunji i Raèinovcima. Kapacitet
za 40 stambenih kontejnera je 160 ljudi.
U razdoblju od 20. srpnja do 10. kolovoza bit æe održan
Ljetni radni kamp za mlade u Šumanovcima kod Gunje.
Kamp je zamišljen u terminima po tjedan dana, a za svaki
termin bit æe omoguæen boravak za 50 volontera. Caritas
6
16. srpnja 2014. broj 28/2014
ika
Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije osiguravat æe materijale i
alat za rad, kao i sredstva potrebna za boravak volontera u
kampu.
Trenutaèno u svojim skladištima Caritas Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije raspolaže sa 80 tona hrane, 89 kubika vode, 87
tona odjeæe i obuæe, 28 tona higijenskih potrepština, a
doniran je i raznovrsni namještaj, sijeno, graðevinski
materijal, alati i drugi oblici materijalne pomoæi, od kojih je
dio veæ usmjeren u poplavljena podruèja, kako u Hrvatskoj,
tako i u Bosni i Hercegovini. Na raèun Caritasa Ðakovaèkoosjeèke nadbiskupije prikupljeno je 8.253.352,19 kn za
Hrvatsku i 25.700 kn za Bosnu i Hercegovinu.
Imenovanja i premještaji u Varaždinskoj biskupiji
Varaždin, 11.7.2014.
(IKA) - Varaždinska biskupija
objavila je imenovanja i premještaje sveæenika koji su stupili
na snagu dekretima varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka.
Vlè. Janko Buniæ razriješen je službe župnika u
Natkrižovljanu te imenovan župnikom u Vrbnom. Vlè.
Tihomir Ciglar, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom
u Nedelišæu. Vlè. Ivica Cujzek razriješen je službe župnog
vikara u Ludbregu i privremenog upravitelja župe Sveti
Ðurð te imenovan odgajateljem u Nadbiskupskom
bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu. Vlè. Alexandre
Adjimon Djivoedo razriješen je službe župnog vikara u župi
sv. Nikole - Varaždin i vraæa se u biskupiju Porto Novo u
Beninu. Vlè. Ivan Dodlek razriješen je službe odgajatelja u
Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu. Fra
Martin Dretviæ, OFM Conv., razriješen je službe župnika u
Novom Marofu. Vlè. Mario Filipoviæ razriješen je službe
župnika u Donjim Mostima te imenovan župnikom u
Natkrižovljanu. Fra Vitomir Glavaš, OFM Conv., imenovan
je župnikom u Novom Marofu. Fra Tomislav Glavnik, OFM
Conv., razriješen je službe župnika u Molvama. Vlè. Branko
Horvat, mladomisnik, poslan je na postdiplomski studij u
Rim. Fra Igor Horvat, OFM Conv., razriješen je službe
župnika u Madžarevu. Vlè. Marijan Horvat razriješen je
službe župnika u Kotoribi te imenovan župnikom u Legradu
i upraviteljem župe Ðelekovec. Mons. Andrija Kišièek
imenovan je dušobrižnikom Kaznionice u Lepoglavi i
Zatvora u Varaždinu. Vlè. Silvio Košæak, mladomisnik,
imenovan je župnim vikarom u Ludbregu. Vlè. Marijan
Kovaèiæ, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u
Ðurðevcu. O. Josip Krèmar, cistercit, razriješen je službe
dušobrižnika Kaznionice Lepoglava i Zatvora u Varaždinu.
Vlè. Leon Lozanèiæ, imenovan je upraviteljem župe Sigetec.
Vlè. Nikola Markušiæ razriješen je službe župnog vikara u
Nedelišæu te imenovan župnim vikarom u Lepoglavi. Vlè.
Ivan Munðar razriješen je službe župnog vikara u Ðurðevcu
te imenovan župnikom u Donjim Mostima. Fra Filip Musa,
OFM Conv., imenovan je župnikom u Molvama. Vlè.
Marinko Prstec razriješen je službe župnika u Sigecu te
imenovan župnikom u Kotoribi. Vlè. Igor Radašiæ razriješen
je službe župnog vikara u Sraèincu te imenovan župnikom u
Kuzmincu i upraviteljem župe Imbriovec. Vlè. Mario Šafran
razriješen je službe župnika u Kuzmincu te poslan na
lijeèenje. Vlè. Damir Tito Šmintiæ razriješen je službe
privremenog upravitelja župe Imbriovec. Vlè. Marko
Štefanec razriješen je službe duhovnog pomoænika u župi
Imbriovec. Vlè. Vjekoslav Vidaèek razriješen je službe
župnika u Legradu i upravitelja u Ðelekovcu te imenovan
župnikom u Madžarevu. Vlè. Stjepan Vorih razriješen je
službe župnika u Vrbnom te umirovljen. Vlè. Marko
Zadravec imenovan je župnim vikarom u župi sv. Nikole Varaždin.
ika
Izrazi suæuti u povodu smrti mons. Šantiæa
Svojim dušobrižništvom u Vojnom ordinarijatu zadužio je
mnoge svjedoèeæi ljepotu Evanðelja, rodoljublje i
domoljublje, istaknuo je kardinal Bozaniæ
Zagreb, 11.7.2014. (IKA) – Izražavajuæi suæut vojnom
biskupu Jurju Jezerincu i Vojnome ordinarijatu u povodu
smrti umirovljenoga generalnog vikara mons. Josipa Šantiæa,
zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ napisao je:
"Moleæi za pokoj njegove plemenite duše, zahvaljujemo
Bogu za dar života i sveæenièkog služenja mons. Šantiæa. U
zajednièkom hodu na dijelu ovozemaljskog puta, svojim
dušobrižništvom u Vojnom ordinarijatu zadužio je mnoge
svjedoèeæi ljepotu Evanðelja, rodoljublje i domoljublje.
Neka mu Gospodin bude blag i milosrdan sudac te,
osloboðen svake krivnje, primi nagradu nebeskog
zajedništva sa svima svetima".
U izrazima suæuti biskupu Jezerincu splitsko-makarski
nadbiskup Marin Barišiæ napisao je kako je mons. Šantiæ
"dugo bolovao, pa i umirao, ali kršæanski, vjernièki pun
optimizma i nade. Time je bio satkan kao èovjek i kao
sveæenik. I kad je bio zdrav, bio je svjestan da je naš ljudski
život odreðen Kristovim križem i uskrsnuæem. Žrtvom
ljubavi. Bio je svjestan da žrtvujuæi se ljubi, a umiruæi živi.
Vidio je ljudski život kao borbu ili vojnièko služenje,
služenje dobru, miru, pravdi, slobodi, Bogu i ljudima. S
ovim pogledom života obilježio je ustanovu i rad našeg
Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj".
"Onaj dio Kristove Crkve, koji je na zemlji, ostao je bez don
Joška Šantiæa, vrlo vrijednoga i zaslužnoga sveæenika, koji je
svoje sveæenièko služenje proveo kao dušobrižnik u župnom
pastoralu, odgojitelj buduæih sveæenika i generalni vikar
najprije hvarskoga biskupa a kasnije i kao dugogodišnji Vaš
generalni vikar", stoji u izrazu suæuti što ju je vojni biskup u
Bosni i Hercegovini Tomo Vukšiæ uputio vojnom biskupu
Jurju Jezerincu. "Moleæi se Božjem milosrðu, dragom Bogu
preporuèamo ovoga Njegova vjernog sveæenika s vjerom da
se onaj dio Kristove Crkve, koji je na nebesima, raduje don
Joškovu dolasku i, zajedno s njim, slavi Boga koji je na
Nebesima. Neka ga Spasitelj svih ljudi i svakoga stvorenja
nagradi svojom vjeènom blizinom", istaknuo je biskup
Vukšiæ.
Izražavajuæi suæut sisaèki biskup Vlado Košiæ zaželio je da
mons. Šantiæu Gospodin udijeli vjeènu nagradu a svima
ožalošæenima svoju utjehu.
Bivši vojni generalni vikar iz Austrije prelat dr. Franz L.
Fahrner u izrazu suæuti rado se sjeæa mons. Šantiæa s raznih
meðunarodnih skupa, a osobito suradnje tijekom
Meðunarodnoga vojnog hodoèašæa u Lurd.
Susret biskupa Košiæa s provincijalom Šarèeviæem
Topusko, 11.7.2014. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ
pohodio je u petak 11. srpnja Topusko, gdje se susreo s
novoizabranim
provincijalom
Hrvatske
kapucinske
provincije fra Jurom Šarèeviæem i provincijalnim vikarom
fra Goranom Rukavinom, dosadašnjim župnikom u
Topuskom.
Provincijal je bio u pohodu braæi povodom redovne
vizitacije. Tom prigodom razgovaralo se o kapucinskoj
prisutnosti u Sisaèkoj biskupiji i radu braæe na povjerenoj im
župi, objavljeno je na mrežnim stranicama Sisaèke biskupije.
.
Domovinske vijesti
"Svehrvatski grob" ili o potrebi groblja za
neidentificirane žrtve rata i poraæa
Najpogodnije mjesto za takav ukop bilo bi Krbavsko polje,
podno Crkve hrvatskih muèenika, istièu iz Komisije HBK i
BK BiH za hrvatski martirologij
Zagreb, 11.7.2014. (IKA) - Na sjednici Komisije Hrvatske
biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i
Hercegovine za hrvatski martirologij, održanoj 26. lipnja u
prostorijama HBK u Zagrebu, zakljuèeno je da se obavijeste
javnost, ugledni pojedinci iz politièkog, kulturnog i
društvenog života nacije te najvažnije nacionalne ustanove o
potrebi grobišta ili groblja u koje bi bili pokopani ostaci
neidentificiranih žrtava II. svjetskog rata i poraæa.
U dopisu predsjednika te Komisije gospiæko-senjskog
biskupa Mile Bogoviæa naslovljenom na predsjednike
Republike, Hrvatskog sabora i Vlade te Ured za zatoèene i
nestale Ministarstva branitelja, navodi se da se istraživanjem
prikrivenih grobišta iz navedenog vremena pojavio još u
poèetku problem koji do danas, ne samo da nije riješen nego
se nije ni pokušalo tražiti trajno rješenje. Rijeè je o
neidentificiranim ostacima ljudskih tijela (kostiju) za koje
nije moguæe provesti DNK analize i predati ostatke rodbini
za ukop na vlastitome groblju. Napose je to sluèaj kod
masovnih iskapanja, kao što je to bilo u Maclju. Mnoge su
kosti stavljane u vreæe i poslije završile u podrumima,
tavanima, grabama i kontejnerima. Slièno je bilo i s
ostatcima žrtava u Markoviæa jami kraj Trilja.
"Inicijativom pojedinih sveæenika i zainteresiranih
pojedinaca ta dva sluèaja su nekako riješena, ali nije teško
predvidjeti da æe se isti problemi javljati i poslije, ako se na
vrijeme ne naðe trajno rješenje. Svima je poznato da ima još
stotine masovnih grobišta, a osjeæaj pijeteta prema
stradalima traži da se grobišta istraže, da se identificirane
preda njihovoj rodbini, a neidentificirani da se pokopaju na
dolièan naèin na odreðeno mjesto. Nije više primjereno
odgovarati da su iskopane ljudske kosti u procesu
identifikacije. Mislimo da rješenje treba tražiti na
nacionalnoj razini i to za sve sluèajeve. Na lokalnoj razini ne
može se osigurati dolièan naèin ni pokopa ni održavanja
grobišta. Jednako tako ne može se osigurati dužni pijetet
prema ostacima neidentificiranih žrtava, jer nema obitelji
koja bi im ga iskazivala, a ni lokalna zajednica ne bi mogla
omoguæiti trajan i prikladan pijetet. Potrebno je, dakle, da se
na tome angažira šira, nacionalna zajednica. Potrebno je
istaknuti da sve države imaju neku vrstu nacionalnog groblja
ili grobišta, napose za ratne stradalnike, kako vojnike tako i
civile, te bi i to trebalo biti poticajno za uspostavu
nacionalnoga groblja za sve neidentificirane hrvatske žrtve
Drugoga svjetskoga rata i poraæa. Mogli bismo ga nazvati
"Svehrvatski grob" u koji bi bili na dolièan naèin pokopani
svi zemni ostaci neidentificiranih osoba iz navedenog
vremena.
Èini nam se da bi najpogodnije mjesto za takav ukop bilo
Krbavsko polje, podno Crkve hrvatskih muèenika. To Polje
je veæ u svijesti naroda kao neko nacionalno grobište, jer je
ondje 9. rujna 1493. u kratko vrijeme i na dosta uskom
prostoru stradalo oko 10.000 branitelja. To je bio jedan od
razloga za izgradnju Crkve hrvatskih muèenika iznad toga
polja. Ondje bi "Svehrvatski grob" bio na oku svih koji
hodoèaste u Crkvu hrvatskih muèenika i prigoda za posjet
groblju i za odavanje poèasti. Potomci stradalnika i svi
poštovatelji njihove žrtve bili bi zadovoljni što na doliènom
mjestu mogu zapaliti svijeæu za nekoga svog "neznanoga"
meðu žrtvama. To bi bilo i humano vraæanje duga nas živih
mrtvima. Zato vas uljudno molimo da poduprete ovaj
prijedlog i pridonesete njegovu ostvarenju", navodi se u
dopisu koji potpisuje biskup Bogoviæ.
16. srpnja 2014. broj 28/2014
7
Domovinske vijesti
Pokop mons. Josipa Šantiæa
Postira, 11.7.2014. (IKA) – Generalni vikar Vojnoga
ordinarijata u Republici Hrvatskoj u miru mons. Josip Šantiæ
pokopan je u petak 11. srpnja u rodnoj župi sv. Ivana
Krstitelja u Postirima na Braèu. Mons. Šantiæ preminuo je u
utorak 8. srpnja u svome domu nakon duge i teške bolesti u
69. godini života i 45. godini sveæeništva.
U njegovu ispraæaju sudjelovalo je vjernièko mnoštvo koje
je pristiglo iz gotovo svih župa biskupije, a samo s otoka
Hvara došlo je gotovo tri stotine vjernika. Misu zadušnicu u
crkvi Sv. Ivana Krstitelja slavio je hvarsko-braèko-viški
biskup Slobodan Štambuk u zajedništvu s vojnim biskupom
Jurjem Jezerincem, dubrovaèkim biskupom Matom
Uziniæem, generalnim vikarom Hvarske biskupije mons.
Stankom Jerèiæem, dekanima triju dekanata: braèkim
Tonijem Plenkoviæem, hvarskim Emilom Pavišiæem, viškim
Paulinom Bjaževiæem, generalnim vikarom Vojne biskupije
dr. o. Jakovom Mamiæem, vojnim i policijskim kapelanima u
RH i više od pedesetorice sveæenika.
"Ovom misnom žrtvom želim dobrom Bogu preporuèiti dušu
pokojnoga sveæenika Josipa. Vjeèni neka ga nagradi za
marni rad u Hvarsko–braèko–viškoj biskupiji i za sve dobro
koje je po njegovim rukama uèinjeno braæi ljudima", rekao
je na poèetku mise biskup Štambuk, ustvrdivši da je mons.
Šantiæ volio Crkvu i èinio dobro ljudima. "U zvjezdane
godine njegova života spadaju one godine kada je vodio
Caritas naše biskupije i pribavljao u gorkim danima rata
hranu za brojne prognanike i izbjeglice. Tih ratnih dana naši
vojnici – branitelji bili su na raznim crtama bojišnice
svjedoci njegove gorljive ljubavi i pomaganja. Sve župe u
kojima je djelovao vjerujem da æe ga pamtiti po dobru, u
duhovnome i materijalnome smislu", istaknuo je hvarski
biskup, podsjetivši da je mons. Šantiæ obavljao razlièite
dužnosti i zasluženo primio visoka priznanja. "Bilo da je
rijeè o djelovanju na tlu naše biskupije, bilo da govorimo o
godinama provedenima u službi Vojnoga ordinarijata,
ostavio je iza sebe dobre tragove i pozitivne uspomene",
rekao je mons. Štambuk.
Nakon evanðelja koje je navijestio hvarski dekan preè.
Pavišiæ, biskup Jezerinac izrekao je u homiliji uime svih
sveæenika i djelatnika Vojnoga ordinarijata, bivših i
sadašnjih, zatim u svoje osobno ime, kao i svih nazoènih
sveæenika i vjernika suæut biskupu Štambuku, te bratu i
sestrama preminuloga mons. Šantiæa. "Isus je svoje apostole
odgajao i osposobljavao da budu svjedoci novoga svijeta u
kojemu je glavna crta bila ljubav. Ljubav koja nikada ne
prestaje. Sva vlast Crkve je u ljubavi koja je nenametljiva i
ne traži svoje. Tu je ovlast primio i pokojni mons. Šantiæ.
Prije toga, kao mladiæ, osjetio je u sebi Kristov poziv. Isus
Krist poziva u svoju službu one koje sam hoæe da budu s
njime i šalje ih propovijedati narodima. I on se odazvao
tomu Božjemu pozivu i posvetio se velikoj obitelji koja se
zove Crkva. Program mu je bio pokazati lice Božje, lice Sina
Božjega suvremenome èovjeku, vojniku i policajcu", rekao
je biskup Jezerinac, ustvrdivši da je mons. Šantiæ
uprisutnjivao Krista naviještajuæi Božju Rijeè i slaveæi svete
tajne vjere. "Svojim naviještanjem budio je vjeru u dušama
ljudi koji ne vjeruju, a u srcima vjernika hranio je njihovu
vjeru. Svojim ljudskim i neuvjetovanim pristupom znao je
kroz obiènu rijeè i gestu poslužiti Božju snagu i milost,
toplinu i oprost", istaknuo je vojni ordinarij.
Biskup Jezerinac podsjetio je kako je mons. Šantiæ službu
Kristova navjestitelja i svjedoka obnašao na razlièite naèine,
a posebno odgajajuæi u vjeri djecu i mlade, zatim pozivajuæi
ljude na obraæenje i svetost, te je svojim vlastitim životom
govorio o Bogu. "Snagom Božjom kroz krštenje uvodio je
ljude u Božji narod koji se zove Crkva. Sakramentom
8
16. srpnja 2014. broj 28/2014
ika
ispovijedi pomirivao je ljude s Bogom, bolesnièkim
pomazanjem pridizao bolesne, prinosio žrtvu mise za spas
svijeta, posjeæivao bolesne, te išao svima koji su bili u
nevolji. Da nije ništa drugo uèinio nego to, u oèima je
Božjim mnogo uèinio, a to mu vjerni hrvatski katolièki puk,
vojska i policija kojima je služio, neæe zaboraviti", istaknuo
je mons. Jezerinac. Ustvrdio je kako je mons. Šantiæ
vjerovao rijeèima evanðelja da je Isus uskrsnuæe i život, te
da se za taj susret pripremao, živio i doèekao ga pun mira.
"Hvala ti za ljubav kojom si se trošio u oblikovanju Vojnoga
ordinarijata. Hvala ti za mudrost kojom si mi pomagao
prevladati mnoga i teška pitanja Vojne biskupije. Hvala ti za
gorljivost kojom si ulazio u ostvarivanje svojega poslanja
generalnoga vikara Vojnoga ordinarijata. Oprosti ako si me
nekad doživio neraspoloženim za tvoju misao ili postupak",
rekao je vojni biskup. Uputio je, zatim, zahvalnu rijeè bratu i
sestrama te rodbini preminuloga mons. Šantiæa, a na poseban
naèin lijeènicima Klinièkih bolnièkih centara u Zagrebu i
Splitu što su svojim znanjem i prijateljstvom omoguæili da je
mons. Šantiæ mogao živjeti s teškom bolešæu.
U molitvi vjernika upuæeni su, uz ostalo, zazivi za
ministarstva u kojima je mons. Šantiæ svojim djelovanjem
širio rijeè evanðelja, te za bolnièko i medicinsko osoblje da i
nadalje svoju službu vrši u snazi ljubavi. Na kraju mise
zadušnice uime Družbe "Braæa hrvatskoga zmaja" u kojoj je
mons. Šantiæ bio nositelj odlièja sa zlatnim zmajem,
oproštajnu rijeè uputio je Vanja Mladina, ustvrdivši da æe
"velièina njegova duha imati snažno mjesto u njihovoj
kolektivnoj memoriji". Generalni vikar mons. Jerèiæ u
oproštajnoj rijeèi upuæenoj uime biskupijskih sveæenika,
istaknuo je karitativni rad i djelovanje mons. Šantiæa u ratu i
poraæu, zahvalivši mu i na primjeru pastoralnoga rada koji je
dao ostalim sveæenicima. Katedralni župnik u Hvaru Mili
Plenkoviæ oprostio se od pokojnika uime katedralne župe u
kojoj je mons. Šantiæ dugo djelovao. "Hvala za Vaš odgojni
stil. Hvala što ste nas nauèili što znaèi odgovorno se služiti
darom slobode, povezivati prava i dužnosti. Trudili ste se
poticati nas na ukljuèivanje u pastoralne i karitativne
aktivnosti. Osim pastoralnoga rada, dali ste svoj doprinos
društveno–politièkomu, ali i kulturnomu životu grada
Hvara", istaknuo je vlè. Plenkoviæ, podsjetivši da je mons.
Šantiæ oživio u Hvaru i bratovštine, te poticao ukljuèivanje
laika u župni pastoral. Posebno je istaknuo njegov angažman
na materijalnome planu i svestranu obnove hvarske
katedrale. Izaslanik vrhovnoga zapovjednika Oružanih snaga
u RH predsjednika dr. Ive Josipoviæa naèelnik Glavnoga
stožera dr. Drago Lovriæ ustvrdio je da je mons. Šantiæ dao
nemjerljiv doprinos u izgradnji duhovnoga identiteta
hrvatskoga vojnika, kao i doprinos u afirmaciji hrvatskih
vojnika na meðunarodnome planu, posebno kroz
meðunarodna hodoèašæa vojske i policije u Lurd. "Bili ste
sol ove zemlje i naroda ustrajno prenoseæi Božju rijeè. U
mislima æe nam ostati vaši savjeti, rijeèi utjehe i ohrabrenja
koje ste imali za nas pripadnike oružanih snaga", poruèio je
naèelnik Lovriæ. Obrednu molitvu i iskazivanje poèasti
preminulome mons. Šantiæu predvodio je, zatim, mjesni
župnik mons. Ante Jelinèiæ.
Uz pripadnike vojske i policije, Hrvatske ratne mornarice i
ostalih visokih vojnih dužnosnika, na ispraæaju mons.
Šantiæa bili su i izaslanica ministra obrane Ante
Kotromanoviæa zamjenica Višnja Tafra i ministar uprave
Arsen Bauk. U svojim odorama ispraæaju su nazoèili i
èlanovi dviju hvarskih bratovština, Sv. Križa i Sv. Nikole.
Na misi je pjevao župni zbor "Karmel", a od pokojnika se
oprostila i klapa "Sveti Juraj" HRM koja je na ispraæaj stigla
vojnim helikopterom. Mons. Josip Šantiæ imao je èin
brigadnoga generala te je ispraæen s vojnim poèastima.
ika
Hrvatski stijeg koji se nalazio na lijesu vojnici su na kraju
uruèili bratu mons. Šantiæa Ivanu koji ga je cijelo vrijeme
njegove bolesti njegovao i služio. Lijes sa zemnim ostacima
pokojnika položen je u obiteljsku grobnicu nakon èega su
pripadnici vojske i policije te Hrvatske ratne mornarice
položili vijence.
U Šenkovcu spomen na žrtve "meðimurskog Macelja"
Šenkovec, 11.7.2014. (IKA) - U Šenkovcu je u subotu 12.
srpnja obilježena 69. obljetnica masovnih likvidacija u šumi
Ksajpa. Komemorativnu sveèanost u spomen na veæi broj
žrtava, koje su u poratnim danima od svibnja 1945. godine
dovoðene u taj "meðimurski Macelj" i nasilno ubijane od
strane komunistièkih vlasti, organizirala su Društva za
obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava iz Èakovca i
Varaždina.
Misu zadušnicu u župnoj crkvi Sv. Jelene predvodio je
župnik Vladimir Kolariæ, koji je nakon mise kod spomenkriža u Ksajpi predvodio i molitvu za sve žrtve poratnih
likvidacija diljem domovine. Na spomen-sveèanosti, uz
predstavnike društava, sudjelovali su i predstavnici
Meðimurske županije, Grada Èakovca, Opæine Šenkovec i
Matice hrvatske iz Èakovca. Sveèanost je zapoèela
hrvatskom himnom i minutom šutnje za sve poginule i
nestale u poratnim danima II. svjetskog rata, kao i za sve
stradale hrvatske branitelje u Domovinskom ratu.
Predsjednik èakoveèkoga Društva Josip Kolariæ podsjetio je
kako su zatvorenici iz tamnice Staroga grada u Èakovcu u
šumu Ksajpa dovoðeni noæu, ubijani i pokapani u ratne
njemaèke rovove. Mjesto njihova stradanja desetljeæima je
bilo neobilježeno i prešuæivano. U tim poratnim danima
zbog spomena hrvatske samostalnosti stradavali su seljaci,
radnici, službenici i sveæenici, rekao je Kolariæ napomenuvši
da se na podruèju Meðimurja nalaze èetiri, još uvijek
nedovoljno istražena, masovna grobišta.
Zamjenik meðimurskog župana Zoran Vidoviæ istaknuo je
kako zloèini nikad ne smiju imati opravdanje, osobito oni
nad civilima. Na ovom mjestu nasilno su stradali deseci
civila, i to samo zbog drukèijeg svjetonazora. Naša je
moralna dužnost da te žrtve nikad ne budu zaboravljene i da
ove povijesne èinjenice nikad ne budu zametnute, rekao je
Vidoviæ. Spomen-sveèanost uvelièao je pjevaèki zbor župe
Šenkovec.
Susret predsjednika HBK nadbiskupa Puljiæa i ministra
Mornara
Složili se da su dijalog i suradnja nužni na svim razinama
našega društva
Zagreb, 11.7.2014. (IKA) - Predsjednik Hrvatske biskupske
konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ primio je
ministra znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. Vedrana
Mornara u petak 11. srpnja u prostorijama HBK u Zagrebu,
priopæio je Tiskovni ured HBK.
Izrazivši èestitku ministru na imenovanju, nadbiskup Puljiæ
zaželio je puno uspjeha u odgovornoj službi koja mu je
povjerena. Posebice je pohvalio ministrovu želju da svim
spornim pitanjima pristupa dijaloški i otvoreno, a napose
pitanjima koja se odnose na odgoj i obrazovanje.
Ministar Mornar zahvalio je na susretu i èestitkama te je
istaknuo svoje opredjeljenje za poboljšanje obrazovnog
sustava kao i spremnost da u tom procesu ukljuèi sve
zainteresirane èimbenike.
U tom vidu sugovornici su se složili kako su dijalog i
suradnja nužni na svim razinama našega društva.
Domovinske vijesti
Èestitka nadbiskupa Barišiæa u povodu ustolièenja
metropolita Porfirija
Split, 12.7.2014.
(IKA) – U povodu ustolièenja
srpskopravoslavnog metropolita Zagrebaèko-ljubljanske
eparhije, uime èlanova Komisije Hrvatske biskupske
konferencije za dijalog sa Srpskom pravoslavnom Crkvom,
splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ uputio je èestitku
novoizabranom metropolitu Porfiriju Periæu. Nadbiskup
Barišiæ, kao predsjednik Komisije HBK za dijalog sa SPC,
ne može osobno nazoèiti ustolièenju metropolita Porfirija jer
na sam dan ustolièenja vodi nadbiskupijsko hodoèašæe
braènih parova u Rim. U èestitki nadbiskup Barišiæ osobito
istièe ekumenska nastojanja preminuloga metropolita Jovana
Pavloviæa: "S dubokim i dužnim poštovanjem sjeæamo se
Vašega èasnog prethodnika, blaženoupokojenoga gospodina
Jovana. Brat naš Jovan sve nas je zadužio svojim ljudskim i
kršæanskim nastojanjima oko dijaloga i suradnje
pravoslavnih i katolièkih kršæana te nam ostavio kao sveti
zadatak da nastavimo ostvarivati molitvu Gospodinovu 'da
svi budu jedno'". Nadbiskup Barišiæ takoðer pozdravlja prve
izjave novoga metropolita Porfirija u duhu ekumenskoga
dijaloga: "S radošæu i nadom primamo Vaše rijeèi
evanðeoske otvorenosti i podsjeæanja na svoga uvaženog
prethodnika: 'Vladika Jovan ostavio nam je dragocjeno
naslijeðe sijuæi evanðeosko sjeme u desetljeæima koja nisu
bila nimalo laka te nije za sobom zatvorio nijedna vrata'".
Nadbiskup Barišiæ zaželio je novoizabranom metropolitu da
bude "svjetlo i ohrabrenje svojim sveæenicima, monasima i
svim pravoslavnim vjernicima" te pozvao "da mi kršæani svi
zajedno u novim izazovnim vremenima budemo dostojni
svjedoci Kristova poziva i poslanja".
Proslavljena svetkovina Majke Božje Bistrièke
Hodoèasnièko slavlje predvodio biskup Valter Župan
Marija Bistrica, 13.7.2014. (IKA) - U nacionalnom svetištu
Majke Božje Bistrièke sveèano je 13. srpnja proslavljena
svetkovina Majke Božje Bistrièke, koja se u Mariji Bistrici
slavi i kao Dan župe Uznesenja BDM, Dan svetišta, ali i Dan
Opæine Marija Bistrica. Ususret svetkovini trodnevnu
pripravu predvodio je vlè. Dražen Radigoviæ. Tradicionalno
mise su služene i u kapelicama u Podgorju Bistrièkom, u
kapelici Sv. Ladislava i kapelici Sv. Benedikta. U
predveèerje svetkovine održana je tradicionalna procesija sa
svijeæama od Crkve na otvorenom bl. Alojzija Stepinca do
kapelice na Vinskom Vrhu, gdje je slavljena misa. I ove se
godine u procesiji okupilo mnoštvo vjernika, kao i èlanova
bistrièkih udruga i gostiju. Na samu svetkovinu Majke Božje
Bistrièke središnju misu s mnoštvom hodoèasnika, meðu
kojima su bili i vjernici župa Remete, Graèani i Bešiæi,
predslavio je krèki biskup Valter Župan, predsjednik Vijeæa
HBK za život i obitelj. Marija i danas privlaèi ljude, koji joj
se utjeèu i u velikim svetištima i u malim crkvama, jer po
njoj æe Bog uèiniti veliko djelo, koje je najavljeno i u knjizi
postanka i u Fatimi. Bog æe oholost i arogantnost, nadutost
ljudi koji se dižu protiv njega pobijediti poniznošæu Marije.
A danas su se mnogi prepustili mišljenosti da æe oni nešto
novo unijeti u svijet. Tako si umišljaju i ono što je
protuprirodno, protiv èovjekove naravi, izmišljaju neke nove
oblike tobože obitelji, napomenuo je u propovijedi biskup
Župan. Govorio je i o velikom smanjenju broja brakova i
broja djece u Hrvatskoj, ali i o sve veæem broju rastava te je
podsjetio da se u samo godinu dana broj stanovnika u
Hrvatskoj smanjio èak za 10.000.
Veèernju misu predslavio je vlè. Nikola Platužiæ, uz
suslavlje sveæenika koji su kao i on podrijetlom upravo iz
bistrièke župe.
16. srpnja 2014. broj 28/2014
9
Domovinske vijesti
Ustolièen novi zagrebaèko-ljubljanski metropolit
Porfirije
Dolazim s radošæu, bez predrasuda, otvorena srca prema
svim graðanima Hrvatske i Slovenije. Bit æu iskreno
spreman na dijalog sa svima dobronamjernima. Poštovat æu
slobodu svih iznad svega, a dijalog, praštanje i pomirenje bit
æe naèela koja æu nastojati primjenjivati u praksi, jer duboko
vjerujem da su to vrijednosti koje izviru iz same srži Kristova
evanðelja i tièu se svakog od nas, ali i svih zajedno, istaknuo
je srpskopravoslavni metropolit
Zagreb, 13.7.2014. (IKA) – Novi zagrebaèko-ljubljanski
metropolit Porfirije ustolièen je u nedjelju 13. srpnja u
hramu Preobraženja Gospodnjega u Zagrebu. Sveèanu
arhijerejsku liturgiju predvodio je srpski patrijarh Irinej. Na
kraju liturgije sv. Ivana Zlatoustog, srpski patrijarh je novom
zagrebaèko-ljubljanskom metropolitu predao žezlo, a potom
se okupljenima obratio metropolit Porfirije.
"Radosno dolazim u Zagreb, ne u svoje ime, nego kao
episkop Crkve Kristove. Zadatak mi je kao episkopu
sakupljati razjedinjeni narod Božji, izgraðivati tijelo
Kristovo i sve voditi Kraljevstvu Božjem, propovijedati
evanðelje i služiti Božansku liturgiju koja uprisutnjuje
Kraljevstvo nebesko na zemlji. Dolazim sa željom i
molitvom u srcu služiti svima, neprestano sebe prinositi
drugima na dar, da nikada ne tražim svoje, nego da uvijek
zbog Krista djelujem za dobrobit", rekao je metropolit.
Vjernike Srpske pravoslavne Crkve ohrabrio je da slobodno
ispovijedaju svoju pravoslavnu vjeru, ali prije svega da po
toj vjeri u Kristu žive, kako bi ona davala bitni smisao
njihovu životu, te kako bi u njoj našli odgovore na životno
važna pitanja. "Samosvijest, svijest o tome tko smo, èuvanje
i njegovanje svog identiteta neophodan je preduvjet
unutarnjeg mira, psihološke stabilnosti, ali iznad svega
osjeæaja punoæe života u svakom smislu. Ali samosvijest je
preduvjet prepoznavanja neponovljive vrijednosti svakog
drugog i drugaèijeg kao bliskog, kao prijatelja. Jedino ljubav
prema sebi, koja nije sebiènost i samoljublje nego
poštovanje sebe kao hrama Duha Svetoga raða ljubav i puno
poštovanje prema susjedu, bolje reæi prema svakom èovjeku
koji je hram Božji. A takva je ljubav obavezni preduvjet za
suživot", poruèio je metropolit. Rekao je da dolazi iz Baèke
eparhije u Vojvodini u kojoj stoljeæima uz pravoslavne, žive
katolici, protestanti, židovi, u novije vrijeme muslimani, kao
i pripadnici mnogih malih vjerskih zajednica. "To je
okruženje u kojem me je uèio moj duhovni otac vladika
Irinej, da biti kršæanin ne znaèi živjeti pokraj drugog i
tolerirati ga, nego znaèi živjeti za drugog, jer kršæanin u
svakom èovjeku neovisno o njegovoj vjeri i naciji,
prepoznaje živu sliku Božju i u njemu ljubi svog bogolikog
brata i sestru", rekao je metropolit, poruèivši: "To je naša
vjera, nju æu beskompromisno u svako vrijeme i na svakom
mjestu životom i rijeèju svjedoèiti, a na nju æu neprestano i
vas podsjeæati".
"Dolazim s radošæu, bez predrasuda, otvorena srca prema
svim graðanima Hrvatske i Slovenije. Bit æu iskreno
spreman na dijalog sa svima dobronamjernima. Poštovat æu
slobodu svih iznad svega, a dijalog, praštanje i pomirenje bit
æe naèela koja æu nastojati primjenjivati u praksi, jer duboko
vjerujem da su to vrijednosti koje izviru iz same srži
Kristova evanðelja i tièu se svakog od nas, ali i svih
zajedno", poruèio je metropolit Porfirije.
Istaknuo je da Crkva nije odvojena od društva, što je, prema
njegovim rijeèima, "osobito bitno danas kad je poniženo
ljudsko dostojanstvo, kad je ugrožena obitelj, kada imamo
porast razlièitih vrsta ekstremizama, kad se susreæemo s
padom nataliteta, sa zagaðenjem okoline, s nasiljem i raznim
10
16. srpnja 2014. broj 28/2014
ika
etièkim i bioetièkim bezizlazima i kada su globalizacijom
ugroženi svi tradicionalni sustavi vrijednosti". "Potreban je
razum, a iznad svega potreban je ljekovit glas Crkve.
Otvoren sam za zajednièko djelovanje sa svima koji dijele
ovu brigu, ali prije svega s katolicima, protestantima, kao i
sa svim drugim vjerskim tradicijama. Istovremeno sam
spreman na dijalog sa svima koji nisu suglasni s mojim
idejama, ali su otvoreni za njihovo razmatranje i iskren
razgovor. Ja jesam Srbin, ali sam prije svega kršæanin, a to je
univerzalna vrijednost a to æu vjerovati i svjedoèiti do
raspinjanja i smrti samoga Krista. Volim svoj narod, ali
volim i sve druge, voljet æu sve druge narode, svakog
èovjeka kao sliku Božju, zar je moguæe drugaèije", poruèio
je metropolit Porfirije Periæ.
Na kraju obraæanja metropolit Porfirije zahvalio je
kršæanskoj, ali i èitavoj hrvatskoj javnosti što mu je javno,
medijski priredila divnu dobrodošlicu. "To me uvjerava da
æemo u danima koji dolaze suraðivati na dobro svih",
ustvrdio je. Rijeè zahvale uputio je patrijarhu Irineju i
Sinodu Srpske pravoslavne Crkve na iskazanoj èasti, a
posebnu zahvalu uputio je svom duhovnom ocu baèkom
episkopu Irineju.
Na sveèanosti ustolièenja bili su visoki predstavnici
Katolièke Crkve zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip
Bozaniæ, apostolski nuncij u RH nadbiskup Alessandro
D'Errico, beogradski nadbiskup Stanislav Hoèevar,
predsjednik Vijeæa HBK za ekumenizam i dijalog sisaèki
biskup Vlado Košiæ, požeški biskup Antun Škvorèeviæ,
apostolski administrator Ljubljanske nadbiskupije biskup
Andrej Glavan te generalni tajnik HBK mons. Enco Rodinis.
Sveèanom èinu su nazoèili i predstavnici drugih vjerskih
zajednica u Hrvatskoj, te predstavnici politièkoga i javnog
života Hrvatske, Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine.
Biskup Periæ u Bagaloviæima u povodu proslave
zaštitnice Gospe Karmelske
Bagaloviæi, 13.7.2014. (IKA) - Prvoga dana trodnevne
duhovne priprave za svetkovinu zaštitnice župe Bagaloviæi Gospe Karmelske u nedjelju 13. srpnja misu je predvodio
mostarsko-duvanjski biskup Ratko Periæ, u koncelebraciji
svoga tajnika don Tomislava Ljubana, bivšeg župnika don
Zrinka Brkoviæa, don Damira Bistriæa i župnika don
Augustina Radoviæa.
Na misnom slavlju uz puèke pjevaèe i župni zbor kojeg vodi
Marija Maja Jerkoviæ pjevao je zbor župe sv. Nikole biskupa
iz Metkoviæa.
"Okupili smo se ovdje da obnovimo vjeru u Blaženu Djevicu
Mariju. Ona zna naše potrebe, ali želi da joj to prenesemo
pjesmom, krunicom, molitvom, hodoèašæem, za sebe i
druge. Ne možemo se sami spasiti, zato nam je potrebna
Gospa, Isus, sakramenti, župnik. U svim razdobljima života
imamo sakramente i Božju milost da nas prati", istaknuo je
biskup, pozvavši vjernike da se pridržavaju deset Božjih
zapovijedi koje je "lako održavati ako želiš biti èovjek".
Biskup Periæ pozvao je vjernike da mole zagovor i don Rade
Jerkoviæa, sina te župe kojega su komunisti muèili i ubili
1950. g. u 50. godini života i 25. sveæeništva, ispred èijeg su
groba po završetku misnog slavlja izmoljene molitve.
.
Domovinske vijesti
ika
Posveta novog oltara i blagoslov obnovljene crkve u
Zagvozdu
Zagvozd, 13.7.2014. (IKA) - Splitsko-makarski nadbiskup
Marin Barišiæ predvodio je misno slavlje u nedjelju 13.
srpnja tijekom kojeg je posvetio oltar i blagoslovio
obnovljenu župnu crkvu Gospe od Karmela u Zagvozdu. U
koncelebraciji su bili nadbiskupov tajnik don Franjo
Frankopan Veliæ i novi župnik dr. Ivan Æubeliæ, koji je u
Zagvozdu od ožujka 2014. godine kada je zamijenio
umirovljenog don Jakova Cikojeviæa. Župnik je pozdravio
nadbiskupa Barišiæa i zahvalio mu na doprinosu za obnovu
župne kuæe, sakristije i ispovjedaonice i postavljanje nove
rasvjete. Posebnu zahvalu uputio je Opæini Zagvozd te svim
vjernicima koji su dali svoj doprinos za obnovu crkve i
predvorja. Proèitavši kratak tekst prof. don Slavka Kovaèiæa
o graditeljskoj djelatnosti župe Zagvozd kroz povijesne
nedaæe, dr. Æubeliæ rekao je da "ova župa oduvijek èvrsto
stoji na temeljima kršæanstva, rado gradi svoje crkve i rado
ih obnavlja. No još važnije je zajedništvo i vjernost
Gospodinu koja resi mnoge generacije Zagvožðana".
Pozdravivši sve okupljene i novog župnika, nadbiskup
Barišiæ rekao je kako se u njihovoj župi vidi izvanjska
ljepota, ali i osjeti unutarnja radost te da je upravo na tim
temeljima potrebno graditi buduænost mjesta. Misno slavlje
zapoèeo je blagoslovom vode i škropljenjem nazoènoga
puka Božjega u znak obnove krštenja.
Kako evanðelje dana donosi Isusovu prispodobu o sijaèu,
nadbiskup ju je stavio u središte homilije. Rekao je kako Isus
upotrebljava sliku zemlje i tla kako bi preko jednostavnih i
ljudima dobro poznatih stvari, govorio o porukama koje su
životno važne. Istaknuo je da Isus slike zrnja koje pade uz
put, koje pade na kamenito tlo, koje pade u trnje i koje pade
na dobru zemlju prenosi na novu razinu. "Zrno i plod daje
sjeme sijaèu i kruh za jelo, no kako èovjek ne živi samo o
kruhu, Isus zrno usporeðuje s Rijeèi koja našem životu daje
smisao. Isus želi da njegova Rijeè padne na naše srce i
donese obilat plod", rekao je nadbiskup i upozorio na to da
se "svatko od nas u razlièitim životnim situacijama može
prepoznati u slušaèu koji sluša Rijeè ali je ne razumije, koji
se pokoleba kad nastane nevolja ili koji dopušta da briga
vremenita i zavodljivost bogatstva uguše Rijeè, no kako
neprestano trebamo težiti da Rijeè u naš život donese obilat
plod". "Plod zemlje i našeg rada svakodnevno prinosimo na
oltar te kao što se zemlja i zrno grle i donose plod, isto tako
naš život, naša žrtva, trud, molitva, strahovi, ljudskost i
grešnost grli se na oltaru s nebeskom snagom, s Isusom
Kristom. Sudjelujuæi na misnim slavljima povezujemo se s
Izvorom koji želi da naš život ne bude zatrpan, promašen i
površan nego da obilujemo plodovima", istaknuo je
nadbiskup. Govoreæi o oltaru, ukazao je da je on srce crkve i
da se nad njim svakodnevno dogaða èudo, nebo se otvara
zemlji, a zemlja se otvara nebu. "Na oltaru nam je nebo
najbliže, Rijeè se utjelovljuje i ulazi u naše živote, postaje
nam životna hrana. Ovdje sve naše nalazi smisao. Krist s
nama i za nas slavi svoju žrtvu ljubavi, naše spasenje. Ako
nam je stalo do sebe i do onih koje volimo i za koje živimo,
onda bez euharistije ne možemo, onda æemo obraðivati svoje
srce i naše obiteljske odnose", zakljuèio je nadbiskup.
Nakon homilije uslijedio je središnji dio posvete oltara.
Nadbiskup je izmolio posvetnu molitvu, pomazao svetim
uljem oltar i obavio obred kaðenja oltara i crkve te predao
župniku upaljenu svijeæu koja je znak Krista "svjetla na
prosvjetljenje naroda". Na kraju slavlja rijeèi dobrodošlice i
zahvale nadbiskupu uputio je i predsjednik Opæinskog vijeæa
Zagvozda Ivo Mušura koji je nadbiskupu, uime vjernika,
darovao plodove rada lokalnog stanovništva, domaæi kruh,
pršut i vino. Na misi je pjevao mješoviti župni zbor.
Biskup Štambuk na proslavi župne zaštitnice u
Nerežišæima
Nerežišæa, 13.7.2014. (IKA) – Župa Nerežišæa na Braèu,
jedna od najstarijih župa Braèkoga dekanata, proslavila je u
nedjelju 13. srpnja svetkovinu sv. Margarite, djevice i
muèenice, koju tamošnji vjernici slave kao nebesku
zaštitnicu. U ispunjenoj župnoj crkvi sveèano misno slavlje
predvodio je hvarsko-braèko-viški biskup Slobodan
Štambuk u koncelebraciji s nerežiškim župnikom
Ljubomirom Galovom, dekanom Hvarskoga dekanata preè.
Emilom Pavišiæem i bivšim župnikom Nerežišæa Jakšom
Rubiniæem. Na misi je pjevao zbor pod ravnanjem s. Alberte
Maslaæ.
Na poèetku misnoga slavlja dobrodošlicu biskupu Štambuku
uime župne zajednice izrekla je Keti Glasinoviæ, koja je
biskupu ujedno èestitala 25. obljetnicu biskupske službe na
èelu Hvarsko-braèko-viške biskupije. Podsjetila je, pritom,
da je biskup Štambuk bio župnik u Nerežišæima prije 35
godina, te uime vjernika izrazila radost što je stigao u svoju
bivšu župu uzvelièati proslavu svetkovine.
Uime župe Nerežišæa, ali i okolnih župa Draèevice i Donjega
Humca koje opslužuje nerežiški župnik, darovala je biskupu
skulpturu katedrale izraðenu od braèkoga kamena, rad
akademskoga kipara Lovre Jakšiæa iz Donjega Humca.
"Neka vaša meðusobna povezanost bude korisna i za vaše
zajedništvo i meðusobnu radost. Radostan sam što s vama
mogu proslaviti sv. Margaritu, djevicu i muèenicu, koja je sa
14 godina postala primjer vjere u Boga. Vrlo rado bih stavio
sv. Margaritu na èelu mladih djevojaka ove župe kao uzor
vjere. Kao dijete oca poganina i majke poganke, najveæi
neprijatelji njezine vjere bili su upravo njezini najbliži. Zato
je prevažno pitanje prepoznajemo li se kao kršæani ili kao
vjernici", rekao je na poèetku slavlja hvarski biskup, stavivši
vjernicima za uzor sv. Margaritu kao osobu koja je poštivala
ideale vjere. "Ideali guraju svijet naprijed. 'Mrijeti ti æeš kada
poèneš sam u ideale svoje sumnjati' govori nam Kranjèeviæ.
Djevojko i mladiæu, što to znaèi živjeti ideale vjere, a što u
njih sumnjati? Molite za snagu vjere da nikada ne
posustanete", rekao je u homiliji mons. Štambuk, potaknuvši
vjernike na oèuvanje ideala ljubavi u braènome i
obiteljskome životu.
U nastavku homilije biskup Štambuk primijetio je kako se
èini da su nestali ideali vjere i ljubavi, a posebno ideali u
našoj Domovini i istaknuo: "Zbog tih ideala koliko–toliko
smo slobodni. No, zašto su presušili ideali domoljublja i
rodoljublja, kao da oni nestaju. Nažalost, u naše vrijeme
nemamo puno idealnih voða na koje bismo se mogli
ugledati. Živite za ideale, neka vas ideali nose, neka vas
buduænost nagradi", poruèio je biskup Štambuk. Na kraju je
pozdravio i èestitao mjesnu svetkovinu opæinskim vlastima
na èelu s naèelnikom Lovrom Kušæeviæem.
Nakon mise uslijedila je sveèana procesija od župne crkve
do Trga sv. Margarite u kojoj su kip sv. Margarite na
ramenima nosila èetvorica odraslih župljana, dok je pobožni
puk pjevao u procesiji predvoðen župnim zborom.
Po dolasku pred crkvu Sv. Margarite u središtu mjesta,
biskup Štambuk istaknuo je kako crkva posveæena toj svetici
iz 1350. g. svjedoèi o dogaðanjima života na tim prostorima.
Podsjetio je, pritom, da su Nerežišæa 1884. g. imala 1650
žitelja, dok prema posljednjemu popisu imaju nešto više od
600 stanovnika. Prije pjevanja nacionalne himne, pozvao je
vjernike na otvorenost životu kako u toj župi ne bi splasnuo
život.
.
16. srpnja 2014. broj 28/2014
11
Domovinske vijesti
Donja Dubrava: Zlatni jubilej sveæeništva
Slavljenici rektor varaždinske katedrale mons. Blaž Horvat i
isusovac prof. dr. Vladimir Horvat
Donja Dubrava, 13.7.2014. (IKA) - Dvostruka zlatna misa
dvojice domaæih sinova proslavljena je u nedjelju 13. srpnja
u donjomeðimurskoj župi Donja Dubrava. Zlatni jubilej
misništva proslavili su rektor varaždinske katedrale mons.
Blaž Horvat i isusovac prof. dr. Vladimir Horvat.
U slavlju se spomenulo i 225. obljetnice osnutka župe sv.
Margarete dj. i mè. u Donjoj Dubravi, dok je domaæi župnik
Mirko Pilaj proslavio 25 godina upravljanja tom župom.
Meðu koncelebrantima bilo je još jubilaraca: uz ostale, 40.
obljetnicu misništva proslavio je domaæi sin Nikola Benko,
župnik u Novigradu Podravskom.
Slaveæi glavno godišnje proštenje, župnu svetkovinu sv.
Margarete, u crkvi posveæenoj toj djevici i muèenici,
zlatomisnici su se uvodno obratili okupljenima. Predvoditelj
slavlja mons. Horvat rekao je kako su se okupili na
višestrukom slavlju župne zajednice koja se raduje svim
ovim jubilejima koje proslavljaju na župni blagdan sv.
Margarete i na spomendan Majke Božje Bistrièke kojoj su
župljani kroz stoljeæa rado hodoèastili. Zahvalio je svima
koji su ga pratili na sveæenièkom putu, a zahvali se pridružio
i drugi zlatomisnik, koji se osobito prisjetio svojih radosnih
susreta sa svetim papom Ivanom Pavlom II. Jubilarci su
suslavili s desetak subraæe - sveæenika koji su na službi ili su
rodom iz župa donjeg Meðimurja. Homiliju je uputio o.
Tonèi Trstenjak, sin susjedne kotoripske župe, koji je
napomenuo kako ti jubileji potvrðuju da je donjodubravska
župa plodno tlo koje je dalo obilat rod kroz plodove koji su
služili Bogu i Crkvi u gradnji novog Božjeg kraljevstva.
Župnik Pilaj na kraju slavlja èestitao je slavljenicima te
podsjetio kako je prije èetvrt stoljeæa proslavu 200.
obljetnice župe predvodio zagrebaèki nadbiskup kardinal
Franjo Kuhariæ, a suslavili su i dvojica Horvata, tadašnjih
srebrnomisnika. Ukratko je prikazao životni i sveæenièki put
slavljenika te oslikao jedinstvenu vrijednost i važnost
sveæenièkog poslanja.
Mons. Blaž Horvat roðen je 31. sijeènja 1939. g. u Donjoj
Dubravi, gdje završava i puèku školu. Godine 1957.
maturirao je u Nadbiskupskoj klasiènoj gimnaziji u Zagrebu,
te iste godine zapoèeo Bogosloviju i Bogoslovski fakultet, s
prekidom radi vojske 1959.-1961. Zareðen je za sveæenika
na Petrovo 1964. godine po rukama zagrebaèkog nadbiskupa
Franje Šepera. U sveæenièkom poslanju djelovao je u župi
sv. Nikole biskupa u Varaždinu, u župi Belec, župi Sveti
Juraj u Trnju, župi Kotoriba i župi sv. Nikole biskupa u
Koprivnici, a od godine 2008. je na službi rektora
varaždinske katedrale. U svim župama uz redovnu
sveæenièku službu posebnu je pozornost posveæivao
crkvenoj glazbi i liturgijskom pjevanju te je i sam bio èlan
župnih zborova.
Isusovac Vladimir Horvat roðen je 21. ožujka 1935. godine
u Donjoj Dubravi, gdje mu je otac bio orguljaš, pa su Maðari
1941. g. prognali obitelj preko Drave u Koprivnicu. Oca,
koji je bio orguljaš kod franjevaca, komunisti su ubili 1945.
godine. S probuðenim pozivom za sveæeništvom, upisuje
godine 1946. sjemenište na Šalati, a u isusovaèki novicijat
ulazi 1952. godine. Studirao je filozofiju i teologiju te je
zareðen za sveæenika u Zagrebu 1964. godine. Službovao je
u župi sv. Petra u Beogradu gdje je i studirao na Filološkom
fakultetu. Od 1966. do 1968. u Sarajevu je bio kateheta
studenata, a potom u Zagrebu predavaè hrvatskog jezika i
kateheta studenata. Godine 1973. odlazi u Dubrovnik gdje je
djelovao kao profesor i magistrirao. Od 1975. vodio je
Hrvatsku katolièku misiju u Parizu gdje je na Sorboni
pomogao osnutak Hrvatskih studija. Godine 1981. objavio je
12
16. srpnja 2014. broj 28/2014
ika
na francuskom jeziku knjigu "Kardinal Stepinac – muèenik
za ljudska prava", koja je objavljena i na hrvatskom 1989.
godine. Takoðer je objavio knjigu "Crkva u Hrvatskom
narodnom preporodu". Od 1986. ponovno je u Beogradu,
gdje je vodio župu sv. Petra i organizirao ekumenske tribine,
te objavio izdanje "Naèela jezuita" ("Naèela duhovnosti"). U
Rimu je bio na studijskom boravku 1991.-1992. te je
prouèavao graðu o o. Bartolu Kašiæu. U Zagrebu je 1996. g.
obranio doktorat "Bartol Kašiæ – otac hrvatskoga
jezikoslovlja", a na njegov je prijedlog Hrvatski sabor
proglasio "Godinu Bartola Kašiæa", koja je zakljuèena u
Rimu susretom s papom Ivanom Pavlom II. Istraživao je
hrvatsku povijest i jezikoslovlje, te je djelovao kao
duhovnik, kateheta, znanstvenik, predavaè i angažirani
rodoljub.
Proslavljena 25. obljetnica sveæeništva mr. Line Zohila
Nadbiskupu Hraniæu uruèena prikupljena sredstva za
stradale u poplavama
Žminj, 13.7.2014. (IKA) - Sveæenik Poreèke i Pulske
biskupije, župnik u Vrsaru i Gradini mr. Lino Zohil
proslavio je srebrni sveæenièki jubilej 13. srpnja u župnoj
crkvi Sv. Mihovila arkanðela u Žminju. Prigodnu homiliju
izrekao je ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ. Po
želji slavljenika, sva sredstva sakupljena prigodom ofera,
èašæenja mladomisnièkog križa, predana su nadbiskupu za
stanovnike poplavljenih podruèja u Ðakovaèko–osjeèkoj
nadbiskupiji. Na misnom slavlju, koje je zapoèelo sveèanom
procesijom iz župne kuæe, sudjelovalo je dvadesetak
sveæenika iz Poreèke i Pulske te iz drugih biskupija. Uvodni
pozdrav,
osim
samog
slavljenika,
okupljenim
koncelebrantima i puku uputio je i župnik domaæin Jordan
Rovis. U užoj koncelebraciji uz slavljenika bili su piæanski
dekan i župnik preè. Antun Kureloviæ koji je bio župnik u
Žminju u vrijeme mlade mise vlè. Zohila, te kanonik
pulskoga Katedralnog kaptola preè. Željko Staver, rodom iz
Žminja. Osim roditelja, uže obitelji, rodbine, prijatelja i
župljana Žminja, na misi je bilo i mnogo vjernika iz
sadašnjih i prethodnih župa gdje je vlè. Zohil djelovao.
"Vaš srebrnomisnik po svome sveæenièkom identitetu je
upravo Rijeè Božja upuæena vama", istaknuo je nadbiskup
Hraniæ u homiliji obraæajuæi se okupljenim vjernicima, te
istaknuo kako sveæenièki jubilej nije privatna sveæenikova
stvar veæ je to slavlje zahvalnosti za sveæenièko zvanje i
sveæenièki život koji je poniknuo u toj sredini. Klicu zvanja,
naime, Bog sije po drugima, jer, u svemu onome što èini za
èovjeka Bog raèuna na èovjeka. Govoreæi o vlè. Zohilu,
propovjednik je istaknuo kako je preko žive i življene vjere u
njegovu roditeljskom domu Bog veæ odmalena pripravljao
plodno tlo za sveæenièki poziv koji je slavljenik kasnije
svojom svjesnom odlukom prihvatio kao svoj životni put.
Sveæenièko zvanje zorni je pokazatelj kako obitelj nije samo
biološko nego nadasve duhovno rodoslovlje èovjeka.
Bog je kasnije to sveæenièko zvanje, kojem se sveæenik
svojom odlukom odazvao, po formaciji suoblièio sebi, da
bude sijaè i pastir meðu ljudima. Sveæeništvo je plod
djelovanja Rijeèi Božje, a sveæenik je postavljen poput
tornja da ljudima upire pogled u Nebo i da sije Rijeè Božju u
srca ljudi. Prisutnost sveæenika glas je Božji u srcima ljudi, i
on po svome djelovanju treba biti živa opomena, glas
prijekora protiv nasilja nad dostojanstvom èovjeka.
Prisutnost sveæenika meðu ljudima proroèki je poziv na
hrabrost darivanja, sebedarja, i on svojim životom treba u
tome biti uzor ljudima u meðuljudskim, obiteljskim, pa i
braènim odnosima, te u razlièitim životnim okolnostima. U
društvu opæenito, prvenstvena uloga sveæenika, kao i uloga
ika
Crkve ne smije biti samo pronalaženje zajednièkog jezika
Crkve s društvom, veæ prije ostvarivanje susreta društva s
Kristom, istaknuo je propovjednik. Nadbiskup je pozvao
okupljene vjernike na posebno gorljivu molitvu za toliko
potrebna nova sveæenièka zvanja, u svojim sredinama,
župnim zajednicama, ali i u svojim obiteljima.
Misno slavlje završeno je uobièajenim molitvama u toj župi,
molitvom bl. Bulešiæu i sv. Mihovilu arhanðelu. Generalni
vikar biskupije mons. Vilim Grbac izrazio je slavljeniku
èestitke uime poreèkog i pulskog ordinarija Dražena Kutleše
te mu uruèio prigodnu srebrnu plaketu. Zahvalivši vlè.
Zohilu na velikom dosadašnjem doprinosu koji je svojim
djelovanjem dao Biskupiji i Crkvi opæenito, mons. Grbac mu
je poželio da ta proslava ujedno bude poticaj za daljnje
djelovanje. Uime župne zajednice sveèaru je prigodne rijeèi
èestitanja uputio župljanin Serðo Tomišiæ, koji mu se
èestitkom obratio i prigodom mlade mise. Nakon što je
župna zajednica uruèila darove slavljeniku i nadbiskupu
Hraniæu, uslijedilo je èašæenje mladomisnièkog križa. Rijeèi
zahvale na kraju je izrekao i mr. Zohil. Zahvalio je
roditeljima, obitelji, rodbini, te istaknuo zahvalnost svim
uèiteljima, profesorima, odgojiteljima od osnovne škole u
Žminju preko srednje u Pazinu i Zadru, Teologije u Rijeci,
Gregorijane i sv. Jeronima u Rimu, školskim i studentskim
kolegicama i kolegama, biskupima i župnicima „koji su me
poticali, pratili, usmjeravali i pomagali u svakom pogledu
kao i kolegama sveæenicima", a napose, istaknuo je „hvala
mojim prijateljima koji su mi bili i jesu pomoæ, podrška i
poticaj u svakom mojem koraku jer da njih nije bilo puno bi
mojih koraka bilo drugaèije uèinjeno".
Vlè. mr. Lino Zohil roðen je 29. ožujka 1964. godine u
Žminju. Red prezbiterata primio je 18. lipnja 1989. u
Rovinju po rukama tadašnjeg ordinarija Antuna Bogetiæa, a
mladu misu proslavio je u Žminju 30. srpnja te godine.
Diplomirao je Teologiju na Visokoj teološkoj školi u Rijeci i
magistrirao kanonsko pravo na Papinskom sveuèilištu
Gregoriana u Rimu. Po povratku s magisterija u Rimu
obnašao je mnoge službe pri središnjim uredima Hrvatske
biskupske konferencije u Zagrebu i u Ordinarijatu Poreèke i
Pulske biskupije: voditelj financijskog ureda i ravnatelj
Središnje ustanove za uzdržavanje sveæenika i drugih
crkvenih službenika pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji,
supredsjedatelj Mješovitog povjerenstva za povrat imovine
Vlade RH i HBK u Zagrebu, voditelj financijskog ureda i
ravnatelj Središnje ustanove za uzdržavanje sveæenika i
drugih crkvenih službenika pri Hrvatskoj biskupskoj
konferenciji, supredsjedatelj Mješovitog povjerenstva za
povrat imovine Vlade RH i HBK u Zagrebu, voditelj doma
Pazinskog kolegija Klasiène gimnazije, biskupijski vikar za
povrat crkvene imovine, ekonom, ravnatelj Biskupijske
ustanove za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika,
dijecezanski povjerenik za crkvenu umjetnost i graditeljstvo,
sudski vikar pri ženidbenom sudu, župnik Lovreèice. Sada je
župnik župa Vrsar i Gradina u Poreèkom dekanatu.
Mladomisnièko geslo mr. Zohila „Zahvaljujem imenu
tvojem za tvoju dobrotu i vjernost, jer si nada sve uzvelièao
obeæanje svoje. Kad sam te zazvao, uslišio si me, dušu si
moju pokrijepio." iz psalma 138. bio je znakoviti, èak
proroèki odabir na poèetku tog sveæenièkog puta. Velièinom
i bogatstvom plodova, Bogu na slavu i ljudima na dobrobit,
to je sjeme Božje Rijeèi, u vjernièkom okruženju, po
življenoj vjeri obitelji i župe, palo na plodno tlo istarske
crvenice te dalo obilat plod", nadahnuto je i lijepo zakljuèio
nadbiskup Hraniæ govoreæi o slavljeniku. Misno slavlje
animirao je žminjski župni zbor sv. Mihovila pod ravnanjem
profesorice Aleksandre Orbaniæ.
Domovinske vijesti
Razrješenja i imenovanja sveæenika u Poreèkoj i Pulskoj
biskupiji
Poreè, 14.7.2014. (IKA) - Odlukom biskupa Dražena
Kutleše došlo je do sljedeæih imenovanja, premještaja i
razrješenja sveæenika u Poreèkoj i Pulskoj biskupiji: Vlè.
Alojzije Baf privremeno se razrješuje službe župnika župa
sv. Jeronima crkvenog nauèitelja u Vižinadi i sv. Vitala
muèenika u Svetom Vitalu (Brigu). Vlè. Geremia Massa,
župnik u Baderni, imenuje se župnim upraviteljem župe sv.
Jeronima crkvenog nauèitelja u Vižinadi, a vlè. Dariusz
Szymanski, župnik u Višnjanu, imenuje se župnim
upraviteljem župe sv. Vitala muèenika u Svetom Vitalu
(Brigu). O. Krunoslav Kemiæ razrješuje se službe župnika u
župi sv. Ivana Krstitelja u Puli, a župnikom se imenuje o.
Ðuro Hontiæ. O. Nikola Rožankoviæ razrješuje se službe
župnog vikara u župi sv. Ivana Krstitelja u Puli, a župnim
vikarom imenuje se o. Željko Klariæ. O. Ðuro Vuradin
imenuje se studentskim kapelanom Sveuèilišta Jurja Dobrile
u Puli. O. Nikica Devèiæ razrješuje se službe župnog vikara
u župi Sv. Antuna Padovanskog u Puli, a župnim vikarom
imenuje se o. Bojan Rizvan. Vlè. Ivan Princ razrješuje se
službe župnika župa sv. Marije Magdalene pokornice u
Krnici – Mutvoranu i Roðenja BDM u Raklju i imenuje se
župnikom župa sv. Roka prezbitera u Novoj Vasi (Poreèkoj)
i sv. Martina biskupa u Taru.
Vlè. Geremia Massa razrješuje se službe župnika župa
Roðenja BDM u Baderni i sv. Ivana Krstitelja u Svetom
Ivanu od Šterne i privremeno prelazi u Beogradsku
nadbiskupiju.
Vlè. Ivan Kramar razrješuje se službe župnika župa sv. Roka
prezbitera u Novoj Vasi (Poreèkoj) i sv. Martina biskupa u
Taru i imenuje se župnikom župa Roðenja BDM u Baderni i
sv. Ivana i Pavla muèenika u Žbandaju.
Vlè. Ivan Butkoviæ razrješuje se službe župnog upravitelja
župe sv. Ivana i Pavla muèenika u Žbandaju. Vlè. Graciano
Živoliæ razrješuje se službe župnika župa sv. Stjepana
prvomuèenika u Motovunu i sv. Ivana Krstitelja u Kaldiru i
imenuje se župnikom župa sv. Marije Magdalene pokornice
u Krnici – Mutvoranu i Roðenja BDM u Raklju.
Vlè. Izidor Sekicki razrješuje se službe župnika župe sv.
Silvestra pape u Kanfanaru i imenuje se župnikom župa sv.
Stjepana prvomuèenika u Motovunu i sv. Ivana Krstitelja u
Kaldiru. Vlè. Anto Stjepanoviæ razrješuje se službe župnika
župe sv. Bartula apostola u Tupljaku. Vlè. Josip Racan
razrješuje se službe župnika župe sv. Vida i drugova
muèenika u Graèišæu i imenuje se župnikom župe sv. Bartula
apostola u Tupljaku i rektorom crkve Dobrog Pastira u
Podpiænu. Vlè. Marijan Lindiæ razrješuje se službe župnika
župa sv. Antuna opata u Kršanu, sv. Jurja muèenika u Brdu,
Presvetog Trojstva u Èepiæu, Presvetog Trojstva u Svetoj
Nedelji Labinskoj, sv. Martina biskupa u Svetom Martinu i
Sv. Ivana i Pavla muèenika u Šumberu i stavlja se na
raspolaganje Neokatekumenskog puta u Vogošæi – Sarajevo.
Vlè. Dragutin Domšiæ razrješuje se službe župnika župa
Gospe od zdravlja u Grdoselu i Roðenja BDM u Zareèju i
umirovljuje se.
Vlè. Maksimilijan Ferlin, župnik u Lindaru, imenuje se
župnikom župa sv. Vida i drugova muèenika u Graèišæu,
Gospe od zdravlja u Grdoselu i Roðenja BDM u Zareèju.
Vlè. Filip Celent imenuje se župnim vikarom u župama sv.
Vida i drugova muèenika u Graèišæu, Gospe od zdravlja u
Grdoselu, Roðenja BDM u Zareèju i sv. Mohora i Fortunata
muèenika u Lindaru. Vlè. Aleksandar Vujisiæ, župnik u
Balama, imenuje se i župnikom župe sv. Silvestra pape u
Kanfanaru. Vlè. Dragutin Petroviæ imenuje se župnikom
župa sv. Antuna opata u Kršanu, sv. Jurja muèenika u Brdu i
Presvetog Trojstva u Èepiæu. Vlè. Ivan Mlikota razrješuje se
16. srpnja 2014. broj 28/2014
13
Domovinske vijesti
službe župnika sv. Barbare djevice i muèenice u Raši i
imenuje se župnikom župa sv. Lovre muèenika u Svetom
Lovreèu Labinskom i sv. Lucije djevice i muèenice u Skitaèi.
Vlè. Milivoj Koren, župnik župe Roðenja BDM u Gornjem
Labinu, razrješuje se službe župnika u župi sv. Lucije
djevice i muèenice u Skitaèi i službe župnog upravitelja župe
sv. Lovre muèenika u Svetom Lovreèu Labinskom i imenuje
se župnikom župa sv. Barbare djevice i muèenice u Raši,
Presvetog Trojstva u Svetoj Nedelji Labinskoj, sv. Martina
biskupa u Svetom Martinu i sv. Ivana i Pavla muèenika u
Šumberu.
Vlè. Carlos Artur Fonseca Farfan, župni vikar u Svetoj
Nedelji, Svetom Martinu i Šumberu imenuje se još župnim
vikarom župa Roðenja BDM u Gornjem Labinu i sv.
Barbare djevice i muèenice u Raši.
Vlè. Sergije Jeleniæ razrješuje se službe v. d. ekonoma
Biskupijskog doma i Ordinarijata u Poreèu. Vlè. Mladen
Pranjiæ imenuje se župnim vikarom katedralne župe
Uznesenja BDM u Poreèu. Vlè. Karol Homieja imenuje se
župnim vikarom župe sv. Jurja muèenika i sv. Eufemije
djevice i muèenice u Rovinju. Vlè. Darko Zgrabliæ razrješuje
se službe pomoænika u Biskupijskoj ustanovi za uzdržavanje
klera i drugih crkvenih službenika. Vlè. Vladimir Briziæ
imenuje se vicekancelarom, pomoænikom ekonoma Poreèke
i Pulske biskupije, ekonomom Biskupskoga doma i
Ordinarijata u Poreèu, te pomoænikom u BUUK-u.
Biskup Škvorèeviæ posjetio poplavljene obitelji
pleternièke župe
Požeški biskup želio se upoznati kako teku radovi na obnovi
koje organizira i financira Caritas
Pleternica, 14.7.2014. (IKA) – Požeški biskup Antun
Škvorèeviæ u pratnji ravnatelja Caritasa Požeške biskupije
Gorana Lukiæa posjetio je 14. srpnja naselje Gradac i
Ivandvor u pleternièkoj župi koja su u svibnju bila
zahvaæena poplavom a èije posljedice se nastoje lijeèiti.
Želio se upoznati kako teku radovi na obnovi koje organizira
i financira Caritas. U skladu s dogovorenim prioritetima,
pedeset i osam obitelji nakon isušivanja kuæa primile su od
Caritasa laminat i keramièke ploèice koje trebaju ugraditi
one same. Jedan dio obitelji veæ ih je postavio, a u drugima
su radovi u tijeku.
Biskup je posjetio obitelji Mate Grgiæa i Darija Zeljka koje
su veæ položile laminat i ploèice, zatim Jadranku Mlinariæ
koja još nije zapoèela s radovima u svojoj kuæi, dok su
radovi u stanu njezina sina u tijeku. Mogao se još jednom
uvjeriti u teško stanje koje je za sobom ostavila voda, ali i
nastojanja ljudi da pomoæu Caritasa i vlastitim radom urede
svoje kuæe za stanovanje. Caritas je za isti broj obitelji koje
imaju prioritet naruèio kuæanske aparate koji æe im biti
isporuèeni na kraju srpnja za kada se predviða da æe radovi s
postavljanjem laminata i ploèica biti završeni. Potom se
planira nastaviti na isti naèin pomoæi i drugim nastradalim
obiteljima prema novèanim moguænostima Caritasa.
Biskup je istaknuo kako svojim dolaskom želi nastradalim
obiteljima nakon prve pružene pomoæi posvjedoèiti da nisu
prepušteni samima sebi i svojoj nemoæi, nego da Požeška
biskupija ostaje s njima u njihovim nastojanjima oko
popravka uništenoga, i dodao da se sam želi uvjeriti do kuda
se stiglo s ureðenjem domova kako bi se moglo pristupiti
daljnjem planiranju pomoæi. U razgovoru s obiteljima biskup
se zanimao za njihove životne situacije, za probleme koji su
nastali nakon poplave. Èuo je rijeèi zahvale Crkvi i Caritasu
za njihovo pomaganje, i izraze nade da æe im i Crveni križ
dostaviti obeæanu novèanu pomoæ kao i da æe im Vlada
Republike Hrvatske pružiti potporu u obnovi kuæa.
14
16. srpnja 2014. broj 28/2014
ika
Posljednji ispraæaj mons. Mije Dukiæa
Uz pastoralno nastojanje bavio se spisateljskim radom i
povijesnim istraživanjima
Buèje, 14.7.2014. (IKA) - Na mjesnom groblju u Buèju
požeški biskup Antun Škvorèeviæ predvodio je 14. srpnja
sprovodne obrede sveæenika mons. Mije Dukiæa,
preminuloga 12. srpnja u Sveæenièkom domu u Požegi. Uz
pedesetak sveæenika, na sprovodu se okupila pokojnikova
rodbina te brojni vjernici iz Buèja i Slavonskog Kobaša gdje
je mons. Dukiæ dugo godina služio kao župnik.
Biskup je u homiliji spomenuo kako dvije jednostavne žene,
sestre Marta i Marija, otvaraju u evanðelju najteže pitanje, o
smrti njihova brata Lazara. Ni danas znanstveni ili bilo koji
drugi pristup nema odgovora na pitanje života i smrti. Isusov
nastup svjedoèi sigurnost koju on ima kao Božji Sin postao
èovjekom da bi putem slabosti i križa u tu najnedostupniju
razinu ljudskim moæima, unio Božju snagu ljubavi jaèu od
smrti te uzdigao èovjeka u božanski neprolazni život.
Isusova tvrdnja "Ja sam uskrsnuæe i život" sadrži božansku
istinu o našem životu i smrti u koju je preminuli sveæenik
vjerovao i koje je - odloživši u smrti prolaznost - konaèno u
punini postao dionikom. Biskup je zakljuèio da je to nada i
utjeha ovog oproštaja.
Potom je prikazao pokojnikov život. Mons. Mijo Dukiæ
rodio se 21. listopada 1939. u Buèju, maturirao je na
Nadbiskupskoj klasiènoj gimnazijiu Zagrebu 1960. Od 1960.
do 1962. služio je vojni rok u Ilirskoj Bistrici. Stupio je u
Bogoslovno sjemenište u Zagrebu i upisao se na studij
teologije na Katolièkom bogoslovnom fakultetu gdje je
završio èetiri godine studija. Petu je nastavio u Bonnu, a za
sveæenika ga je zaredio kardinal Josef Frings 12. srpnja
1967. u Kölnu. Teološki studij završio je u Zagrebu gdje je
diplomirao 1968. Iste godine imenovan je kapelanom u
Daruvaru, a nakon godinu dana premješten je za kapelana u
Kutinu da bi 1970. bio imenovan župnikom u Glini i
privremenim upraviteljem župe Maja koju vodi osam
godina. Zamolio je 1985. nadbiskupa Franju Kuhariæa da ga
zbog zdravstvenih razloga nakon petnaestogodišnje uprave
teške glinske župe premjesti, pišuæi: "Moja je želja otiæi u
Slavoniju u moj rodni kraj" i to u župu Slavonski Kobaš. Te
iste 1985. godine razriješen je službe upravitelja župe u Glini
i imenovan upraviteljem župe Slavonski Kobaš gdje ostaje
23 godine. S radošæu je prihvatio utemeljenje Požeške
biskupije i obnašao odreðene službe. Meðu ostalim bio je
èlan Odbora za Veliki jubilej 2000. a od 2001. do
umirovljenja obnašao je službu arhiðakona Posavskog
arhiðakonata. Za vjernost u sveæenièkom poslanju papa Ivan
Pavao II. ubrojio ga je 30. prosinca 2001. meðu svoje
kapelane s naslovom monsinjora. Zbog zdravstvenih razloga
na vlastitu molbu bio je umirovljen 2008. otkada je kao prvi
umirovljeni sveæenik živio u novoizgraðenom Sveæenièkom
domu u Požegi, nastojeæi lijeèiti tegobe koje su se s
godinama poveæavale. Nedavno se morao podvrgnuti
operativnom zahvatu u požeškoj bolnici od kojeg se uspio
oporaviti, ali se tijekom boravka u bolnici oèitovala bolest na
pluæima i otežala njegovo zdravstveno stanje. Odluèio se
vratiti u Sveæenièki dom, "svojoj kuæi", kako mi je rekao
kada sam ga posjetio 12. srpnja u prijepodnevnim satima i
kada je sebi svojstvenom živošæu i èvrstinom dodao da mu je
ovdje bolje i da æe se sam lijeèiti uz savjet osobne lijeènice.
Umro je istoga dana naveèer, upravo na 47. obljetnicu svoga
sveæenièkog reðenja u 75. godini života, rekao je biskup.
Mons. Dukiæ bio je sveæenik rada i reda, iskreno zauzet za
dobro Crkve i naroda. U svom djelovanju znao je nastupati s
èvrstinom koja pokatkad nije bila dobro shvaæena. Uz
pastoralno nastojanje bavio se spisateljskim radom i
povijesnim istraživanjima. Još za vrijeme studija u Zagrebu
ika
preveo je i ciklostilom objavio knjižicu za mlade isusovca
Fernanda Lelottea "Protiv vjetra". Godine 1980. tiskao je
povijesnu monografiju "Glina i okolica" koja je izišla u dva
izdanja. Istraživao je i popisivao žrtve iz vremena i nakon II.
svjetskog rata a u èasopisu "Tkalèiæ" (5/2001.) objavio je
popis žrtava s podruèja Novokapelaèkoga dekanata. Pored
toga popisao je najvažnije slavonsko-kobaške župne
povijesne dokumente. Iskazao se kao marni èuvar i
obnovitelj graditeljske baštine u Slavonskom Kobašu te je
nakon ošteæenja župne crkve u domovinskom ratu prionuo
njezinom temeljitom ureðenju, a potom i župne kuæe. S
osobitom ljubavlju odnosio se prema svetištu Majke Božje u
Kloštru, organizirao hodoèašæa, istraživao njegovu povijest,
a prije umirovljenja poduzeo temeljito ureðenje i proširenje
svetišne crkve. Taj svoj žar oèitovao je i tiskanjem knjige
2002. pod naslovom "Kloštar u Kobašu" u nakladi
Hrvatskoga katolièkog društva sv. Jeronima u Zagrebu.
Požeška biskupija, napose župa Slavonski Kobaš veoma
mnogo duguju preminulom sveæeniku Miji Dukiæu. Èuvat
æemo mu spomen i u zahvalnosti ga molitveno trajno
pamtiti. Neka poèiva u miru Božjem". Potom se uime
sveæenika rodom iz župe Buèje i iz cijele Požeške biskupije
od pokojnika oprostio pleternièki župnik Antun Èorkoviæ.
Rijeèi oproštaja i zahvalnosti uime župljana župe Slavonski
Kobaš izrekao je Mijo Heèimoviæ.
Na kraju sprovodnog obreda biskup je izrazio suosjeæanje
sestrama, bratu i drugoj rodbini pokojnog sveæenika te je u
njegovo ime zahvalio svima koji su mu bili dobri tijekom
zemaljskog života, napose subraæi sveæenicima, lijeènicima
u požeškoj bolnici i redovnicama u Sveæenièkom domu koji
su mu bili blizu u najtežim trenucima. Misu zadušnicu u
župnoj crkvi Preobraženja Gospodnjeg predvodio je biskup
Škvorèeviæ u zajedništvu s tridesetak sveæenika.
Povelja hrvatskom biskupskom gradu Pakracu
Pakrac, 14.7.2014. (IKA) - U povodu obilježavanja 315.
obljetnice osnutka grkokatolièke Slavonske eparhije u
ponedjeljak 14. srpnja održan je sastanak èlanova Središnjeg
odbora za obilježavanje s pakraèkim gradonaèelnikom mr.
Davorom Huškom i njegovim suradnicima. U razgovoru
predsjednika Središnjeg odbora vikara Milana Vranešiæa i
gradonaèelnika Huške izražena je obostrana želja da se u
narednom razdoblju što više pozornosti posveti
osvješæivanju javnosti o Pakracu kao hrvatskom biskupskom
gradu. Gradonaèelnik Huška posebno je istaknuo kako je
povijesna èinjenica o Pakracu kao katolièkom biskupskom
sjedištu, još od 26. svibnja 1699., iznimno važna za
buduænost toga mjesta. Na podruèju cijele Slavonije
biskupijskim mjestima nazivaju se uz Pakrac još samo
Ðakovo i Požega.
Na susretu je zakljuèeno kako je prava šteta što se tijekom
prošlosti nije dovoljno vrednovala ta èinjenica kao i podatak
da je katolièka katedrala u Pakracu bila posveæena sv.
Trifunu, svecu zaštitniku vinogradara. Nažalost, povijesne
nedaæe potpuno su prekrile dio hrvatske katolièke povijesti u
Pakracu koja se velikim zalaganjem Središnjeg odbora ipak
pomalo vraæa u svijest graðana.
U cilju obnove povijesnog sjeæanja predsjednik Središnjeg
odbora uruèio je gradonaèelniku i posebnu Povelju kojom se
Gradu Pakracu vraæa nekadašnji naziv hrvatskoga
biskupskog grada te se ubuduæe može nazivati tim èasnim
naslovom. Na kraju srdaènog susreta èlanovi Središnjeg
odbora najavili su kako æe ovogodišnja proslava 315.
obljetnice uspostave grkokatolièke Slavonske eparhije
završiti u Pakracu sveèanom liturgijom.
Domovinske vijesti
Imenovanja, premještaji i razrješenja u Zagrebaèkoj
nadbiskupiji
Preè. dr. Josip Šimunoviæ imenovan ravnateljem
Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta i voditeljem
ðakonske pastoralne godine
Zagreb, 14.7.2014. (IKA) - U Zagrebaèkoj nadbiskupiji,
prema dekretu kardinala Josipa Bozaniæa, zagrebaèkog
nadbiskupa, u mjesecu lipnju i srpnju ove godine bilo je više
imenovanja i razrješenja.
U središnjim nadbiskupijskim ustanovama došlo je do
sljedeæih promjena: Preè. dr. Tomislav Markiæ, u vidu
preuzimanja službe nacionalnog ravnatelja hrvatske
inozemne pastve, razriješen je službi biskupskog vikara za
laike
i
formaciju
trajnih
ðakona,
ravnatelja
Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta i voditelja ðakonske
pastoralne godine. Preè. dr. Josip Šimunoviæ, profesor KBFa, imenovan je ravnateljem Nadbiskupijskoga pastoralnog
instituta i voditeljem ðakonske pastoralne godine.
Preè. Marijan Ožegoviæ razriješen je službe nadbiskupijskog
ekonoma te imenovan ravnateljem Nadbiskupijske ustanove
za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika, kao i
pastoralnim pomoænikom u župi Bezgrešnog zaèeæa BDM u
Zagrebu – Malešnica-Oranice. Preè. Konrad Žižek razriješen
je službe župnika u župi av. Ivana apostola i evanðelista u
Zagrebu – Utrina, kao i službe dekana Novozagrebaèkoga
dekanata te je imenovan nadbiskupijskim ekonomom. Vlè.
mr. Milan Danèuo razriješen je službe nadbiskupskog tajnika
te nastavlja rad na doktorskoj radnji. Ujedno je imenovan
župnim vikarom u župi Krista Kralja u Zagrebu – Trnje i
nadbiskupijskim povjerenikom za formaciju trajnih ðakona.
Vlè. Marko Vukoviæ razriješen je službe upravitelja župe bl.
Ivan Merza u Zagrebu – Špansko te imenovan
nadbiskupskim tajnikom. Vlè. Krešimir Žižek razriješen je
službe župnog vikara u župi Presvetoga Trojstva u Zagrebu
– Preèko i imenovan pomoænikom generalnog postulatora za
kauze beatifikacije i kanonizacije Zagrebaèke nadbiskupije,
upuæen na postdiplomski studij na KBF te dodijeljen za
pastoralnog suradnika u župi sv. Barbare u Zagrebu –
Vrapèe.
Na župama u Zagrebaèkoj nadbiskupiji došlo je do sljedeæih
promjena:
Vlè. Stjepan Bariæ inkardiniran je u Zagrebaèku
nadbiskupiju te je imenovan župnikom u župi Pohoda BDM
u Mariji Gorici. Vlè. Božo Beliniæ razriješen je službe
župnika u župi sv. Martina biskupa u Svetom Martinu pod
Okiæem te je imenovan župnikom u župi Presvetog Srca
Isusova u Zagrebu – Bolnica milosrdnih sestara u
Vinogradskoj. Vlè. Mario Bièak razriješen je službe župnika
u župi Blagovijesti – Navještenja Gospodinova Zagreb –
Vrbani i u župi Bogojavljenja – Sv. tri kralja u Zagrebu –
Vrbani III te je imenovan župnikom u župi sv. Nikole
biskupa u Zagrebu – Stenjevec.
Vlè. Ivan Bogdanoviæ razriješen je službe župnika u župi
Pohoda BDM u Vinagori i župi BDM Kraljice mira u
Marincima te je imenovan župnikom u župi sv. Petra u
Prišlinu. Vlè. Darko Bruèiæ Pavuk razriješen je službe
župnog vikara u župi sv. Petra u Zaprešiæu te je imenovan
upraviteljem župe bl. Ivana Merza u Zagrebu – Špansko.
Vlè. Alojzije Burja razriješen je službe rektora Nacionalnog
svetišta Sv. Josipa i župnika u župi BDM Snježne u
Karlovcu – Dubovac te je imenovan župnikom u župi sv.
Martina biskupa u Karlovcu – Hrnetiæ. O. Tomislav Cvetko,
OFMConv., razriješen je službe župnika u župi sv.
Maksimilijana Kolbea u Zagrebu – Bijenik.
Vlè. Marko Dujam razriješen je službe župnika u župi sv.
Martina biskupa u Karlovcu - Hrnetiæ te je stavljen u stanje
mira. Vlè. Danijel Dukiæ razriješen je službe upravitelja župe
16. srpnja 2014. broj 28/2014
15
Domovinske vijesti
sv. Luke evanðelista u Zagrebu – Travno te je imenovan
upraviteljem župe Blagovijesti – Navještenja Gospodinova
Zagreb – Vrbani i župe Bogojavljenja – Sv. tri kralja u
Zagrebu – Vrbani III.
Vlè. Josip Dumboviæ razriješen je službe župnika u župi
Tijela Kristova u Zagrebu – Sopot te je stavljen u stanje
mira. Vlè. Dragutin Gereci razriješen je službe župnog
vikara u Nacionalnom svetištu Sv. Josipa i u župi BDM
Snježne u Karlovcu – Dubovac te je imenovan upraviteljem
župe Pohoda BDM u Vinagori i župe BDM Kraljice mira u
Marincima.
Vlè. Siniša Hegedušiæ razriješen je službe župnika u župi sv.
Ivana Krstitelja u Novom Èièu i župi sv. Antuna
Padovanskog u Bukevju te je imenovan župnikom u župi sv.
Martina biskupa u Svetom Martinu pod Okiæem.
Preè. Vladimir Hren razriješen je službe župnika u župi sv.
Antuna Padovanskog u Sesvetskim Selima kao i službe
dekana Sesvetsko-vugroveèkoga dekanata te je imenovan
župnikom u župi sv. Luke evanðelista u Zagrebu – Travno.
Vlè. Nikola Jurkoviæ razriješen je službe župnog vikara u
župi sv. Pavla apostola u Zagrebu – Retkovec te je imenovan
upraviteljem župe sv. Jurja muèenika u Gornjoj Stubici. Vlè.
Ivan Kobešæak razriješen je službe župnika u župi Pohoda
BDM u Mariji Gorici te je imenovan župnikom u župi Tijela
Kristova u Zagrebu – Sopot. Vlè. Vlado Letinèiæ razriješen
je službe upravitelja župe Uzašašæa Gospodnjega u Zagrebu
– Sloboština te je imenovan upraviteljem župe sv. Ivana
apostola i evanðelista u Zagrebu – Utrina. Vlè. Josip
Malkoviæ razriješen je službe župnika u župi Presvetog Srca
Isusova u Zagrebu – Vinogradska te je ekskardiniran iz
Zagrebaèke nadbiskupije.
Vlè. Mario Paviæ razriješen je službe župnog vikara u župi
sv. Anastazije u Samoboru te je imenovan upraviteljem župe
Bezgrešnog zaèeæa BDM u Soblincu. O. Mihael Paviæ,
OFMConv., razriješen je službe župnog vikara u župi sv.
Antuna Padovanskog u Zagrebu – Sveti Duh te je imenovan
upraviteljem župe sv. Maksimilijana Kolbea u Zagrebu –
Bijenik. Vlè. Marijan Prepeljaniæ razriješen je službe
župnika u župi Bezgrešnog zaèeæa BDM u Soblincu te je
imenovan župnikom u župi sv. Ivana Krstitelja u Novom
Èièu i župi sv. Antuna Padovanskog u Bukevju. Vlè. Luka
Slijepèeviæ razriješen je službe upravitelja župe sv. Jurja u
Gornjoj Stubici te je imenovan upraviteljem župe sv.
Barbare u Zagrebu – Vrapèe.
Mons. Antun Sente, ml. razriješen je službe župnika u župi
sv. Barbare u Zagrebu – Vrapèe te je imenovan rektorom
Nacionalnog svetišta Sv. Josipa i župnikom u župi BDM
Snježne u Karlovcu – Dubovac.
Preè. Antun Sente, st. razriješen je službe župnika u župi sv.
Nikole biskupa u Zagrebu – Stenjevec, kao i službe dekana
Kustošijskoga dekanata te je imenovan župnikom u župi sv.
Antuna Padovanskog u Sesvetskim Selima. Vlè. Ivica Šturliæ
razriješen je službe župnog vikara u župi sv. Ivana apostola i
evanðelista u Zagrebu – Utrina te je imenovan upraviteljem
župe Uzašašæa Gospodnjega u Zagrebu – Sloboština.
Vlè. Renato Belèiæ imenovan je župnim vikarom u župi sv.
Pavla apostola u Zagrebu – Retkovec. Don Petar Belina,
SDB, razriješen je službe župnog vikara u župi Marije
Pomoænice u Zagrebu – Knežija. Vlè. Ivan Bingula
razriješen je službe župnog vikara u župi Krista Kralja u
Zagrebu – Trnje te je poslan na studij crkvene glazbe u Beè.
Vlè. Tomica Božièek, mladomisnik, imenovan je župnim
vikarom u župi sv. Nikole biskupa u Jastrebarskom i župi sv.
Jurja u Plešivici. Don Josip Buniæ, SDB, imenovan je
župnim vikarom u župi Marije Pomoænice u Zagrebu –
Knežija. Vlè. Josip Èulig, mladomisnik, imenovan je župnim
vikarom u župi sv. Anastazije u Samoboru. Vlè. Tomislav
16
16. srpnja 2014. broj 28/2014
ika
Haèko razriješen je službe župnog vikara u župi sv. Blaža u
Zagrebu te je poslan na poslijediplomski studij liturgike u
Rim. Vlè. Josip Horvat, ml. razriješen je službe župnog
vikara u župi sv. Petra apostola u Zagrebu i imenovan je
župnim vikarom u župi bl. Alojzija Stepinca u
Bestovju–Novakima–Rakitju te nastavlja postdiplomski
studij pastoralne teologije na KBF-u. Vlè. Boris Joziæ,
mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u župi sv. Petra
apostola u Zaprešiæu. Don Jozo Kajiæ, SDB, razriješen je
službe župnog vikara u župi Marije Pomoænice u Zagrebu –
Knežija. Vlè. Anðelko Katanec razriješen je službe župnog
vikara u župi Uznesenja BDM i župi sv. Nikole biskupa u
Zagrebu – Stenjevec te je imenovan župnim vikarom u
Nacionalnom svetištu Sv. Josipa i u župi BDM Snježne u
Karlovcu – Dubovac. Vlè. Vladimir Kereèeni razriješen je
službe župnog vikara u župi sv. Antuna Padovanskog u
Sesvetskim Selima te je imenovan župnim vikarom u župi
sv. Blaža u Zagrebu. O. Željko Klariæ, OFMConv.,
razriješen je službe župnog vikara u župi sv. Antuna
Padovanskog u Zagrebu – Sveti Duh. Vlè. Ivan Lastovèiæ,
mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u župi sv. Petra
apostola u Zagrebu. Vlè. mr. Alen Luliæ imenovan je župnim
vikarom u župi sv. Ivana apostola i evanðelista u Zagrebu –
Utrina, sa zadatkom da pripremi obranu doktorske teze. Vlè.
mr. Vlado Mikšiæ razriješen je službe upravitelja župe sv.
Petra u Prišlinu te je imenovan pastoralnim suradnikom u
župi Presvetog Srca Isusova u Karlovcu sa zadatkom da
pripremi obranu doktorske teze. Vlè. Matej Petriæ,
mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u župi sv.
Antuna Padovanskog u Sesvetskim Selima. Vlè. Nikola
Platužiæ razriješen je službe župnog vikara u župi sv. Nikole
biskupa u Jastrebarskom i župi sv. Jurja u Plešivici te je
imenovan župnim vikarom u župi Uznesenja BDM i župi sv.
Nikole biskupa u Zagrebu – Stenjevec. Vlè. mr. Jakov Raða
razriješen je službe župnog vikara u župi sv. Josipa u
Zagrebu – Trešnjevka te je poslan na daljnji studij
fundamentalne teologije u Rim. Don Ivan Šibaliæ, SDB,
imenovan je župnim vikarom u župi Marije Pomoænice u
Zagrebu – Knežija.
Vlè. mr. Mladen Škvorc, vicekancelar, razriješen je službe
pastoralnog suradnika u samostanskoj crkvi Sv. Vinka
Paulskog sestara milosrdnica u Zagrebu. Vlè. dr. Davor
Šimunec razriješen je službe župnog vikara u župi sv.
Barbare u Zagrebu – Vrapèe i imenovan zamjenikom rektora
samostanske crkve sv. Vinka Paulskog sestara milosrdnica u
Zagrebu. Vlè. Ivan Vuèak, mladomisnik, imenovan je
župnim vikarom u župi sv. Josipa u Zagrebu – Trešnjevka.
Vlè. Ivan Zovko, mladomisnik, imenovan je župnim
vikarom u župi Presvetog Srca Isusova u Karlovcu.
Osnovana Udruga "Prijatelji sv. Martina"
Beli Manastir, 14.7.2014. (IKA/TU) - Od listopada protekle
godine na podruèju Belog Manastira djeluje humanitarna
udruga "Prijatelji sv. Martina" koja u suradnji s
krizmanicima i Caritasom župe sv. Martina, biskupa, u
Belom Manastiru provodi sabirne akcije prikupljanja hrane i
ostalih potrepština za materijalno ugrožene obitelji. Tijekom
poèetnih desetak mjeseci postojanja Udruga je ostvarila
uspješnu suradnju s dvije baranjske župe tijekom redovnih
mjeseènih sabirnih akcija i jedne izvanredne sabirne akcije
za poplavljena posavska podruèja te je okupila dvadesetak
èlanova i desetak podupiratelja, od kojih je velik broj
mladih, a koji nesebiènim volonterskim radom aktivno
pridonose izgradnji opæeg dobra na podruèju Belog
Manastira.
ika
Misa zadušnica za mons. Šantiæa u Vojnom ordinarijatu
Molite za mene grešnika da se na meni proslavi milosrðe
Božje. Doviðenja svima u vjeènosti, napisao je u duhovnoj
oporuci umirovljeni generalni vikar
Zagreb, 15.7.2014.
(IKA) – Misu zadušnicu za
umirovljenoga generalnog vikara mons. Josipa Šantiæa u
kapeli sjedišta Vojnoga ordinarijata u Zagrebu u utorak 15.
srpnja predvodio je vojni ordinarij u RH Juraj Jezerinac. U
koncelebraciji bili su generalni vikar dr. o. Jakov Mamiæ,
OCD, i biskupski vikar za pastoral don Josip Staniæ, SDB, te
vojni i policijski kapelani. Na misi su se okupili djelatnici
Ministarstva obrane i Oružanih snaga, umirovljeni branitelji
i predstavnici braniteljskih udruga te prijatelji i poštovatelji
pokojnog mons. Šantiæa.
Biskup Jezerinac pozvao je vjernike da mole za pokojnika,
istaknuvši da je to želja njega samoga kako je napisao u
duhovnoj oporuci. Umjesto propovijedi biskup je proèitao
duhovnu oporuku mons. Šantiæa koju je sastavio u
Postirama, 16. sijeènja 2013. godine.
U oporuci je mons. Šantiæ napisao: "Svjestan ozbiljnosti
trenutka u kojem živim, poslije nego su mi lijeènici postavili
dijagnozu te sam poslije lijeèenja umirovljen i nalazim se u
svom rodnom mjestu Postirima od 1. sijeènja 2011., veæ u
ovom trenutku želim se staviti u prisutnost Božju kada æu
Boga gledati onakav kakav jest "licem u lice". Dok ovo
budete èitali, dragi prijatelji, veæ æe se dogoditi onaj presudni
trenutak koji æe oznaèiti moju vjeènost. Vjerujem u Njegovo
neizmjerno milosrðe da æe meni grešniku biti milostiv On
koji je i poradi mene postao èovjekom jer je "toliko ljubio
svijet da nije poslao Sina svoga da on osudi svijet nego da se
svijet po njemu spasi". Vjerujuæi u tu ljubav vjerujem i u
svoje spasenje. Makar sam u svojoj slabosti griješio ipak
nikada nisam prezreo Boga, mog stvoritelja, spasitelja i
posvetitelja.
Zahvalan sam Bogu što sam roðen u svetoj Katolièkoj Crkvi
koju sam ljubio svim svojim životom, osobito u Svetom Ocu
koji mi je predstavljao samog Isusa na zemlji. Zahvalan sam
što sam kao dijete zavolio BDM, moju nebesku majku, a
koju sam rado èastio kao "Gospu Karmelsku". Njezinu slavu
nastojao sam širiti kod svih hodoèašæa a posebno onih koja
su bila organizirana za vojnike, policajce i branitelje. Molim
Majku Božju Lurdsku da mi bude zagovornicom u vjeènosti.
Zahvalan sam za moje biskupe: Pušiæa koji me je krizmao,
Bezmalinoviæa koji me je zaredio i kome sam bio generalni
vikar, Franiæa pod èijim sam mudrim vodstvom služio kao
rektor u CBS u Splitu, Štambuka u èijem sam zajedništvu,
kao generalni vikar, služio mojoj rodnoj biskupiji Hvarskoj,
Jezerinca s kojim sam zajedno,kao njegov generalni vikar, u
radosti osnivao Vojni ordinarijat u RH. Sretan sam i u ovom
trenutku makar se pripremam, ne bez straha, na odlazak s
ovog svijeta. Zahvalan sam svoj braæi sveæenicima Hvarske
biskupije s kojima sam zajedno suraðivao na izgradnji
Božjeg kraljevstva na našoj trootoènoj biskupiji, zahvalan
sam za smjelost i oduševljenje sveæenika Vojnog ordinarijata
koji su se usudili krenuti na jedan put neizvjesnosti gradeæi
zajedno biskupiju za vojnike i policajce te branitelje od
temelja. Zahvalan sam za pokojnog župnika don Antu koji
me je mnogoèemu nauèio kao i na svim profesorima u
sjemeništu i bogosloviji.
Bogu sam zahvalan na svojoj obitelji, majci, ocu, sestrama i
bratu, posebno njemu koji mi je zajedno sa svojom
suprugom iskazao toliko ljubavi u posljednjim godinama
mog života, neæacima i neæakinjama koji su me uvijek s
ljubavlju okruživali. S nekima od njih nadam se u trenutku
smrti susresti i zajednièki uroniti u vjeènost vjeènog i svetog
Boga - spasitelja èovjeka.
Bogu sam zahvalan što sam roðen kao pripadnik hrvatskog
Domovinske vijesti
naroda, naroda koji je u svojoj povijesti mnogo trpio zbog
svoje vjernosti Crkvi, ali koji je baš u tijeku mog života
doživio slobodu. Uzor u domoljublju i bogoljublju bio mi je
blaženi Alojzije Stepinac kojeg sam posebno cijenio i
njegovu slavu nastojao širiti u svijetu. Mnoge sam drage
ljude susreo tijekom života koji su mi bili bliski i koji su me
razumjeli i pomagali. Bilo ih je i s podruèja umjetnosti, s
podruèja znanosti, s podruèja rada... Susreti s njima uvijek
su bili velika radost, a oni me i danas prate u mojim
umirovljenièkim danima. I sam sam pokušao biti sudionik u
svim tim dogaðanjima i zato zahvaljujem Bogu za dar što
sam mogao služiti našim braniteljima na Hvaru u vremenu
Domovinskoga rata dok su bili i na prvoj crti, što sam se
mogao brinuti za prognanike i izbjegle, a kao generalni vikar
Vojnog ordinarijata suraðivati s najvišim predstavnicima
ministarstava obrane, unutarnjih poslova, branitelja te
Glavnog stožera Hrvatske vojske, Ravnateljstva policije i
udruga branitelja. Mogu reæi da su mi to bili najljepši
pastoralni dani u mom životu. Ostajem sa svima njima u
duhu povezan te se svima preporuèam u molitve. Posebno
duhovna povezanost u vjeènosti æe mi ostati naši branitelji u
zatvorima koje sam posebno volio i pohaðao. Moja velika
radost bili su èlanovi klape HRM "Sv. Juraj" kojima sam
zahvalan za sve dobro koje su uèinili na promidžbi Crkve i
Domovine. I što vam svima na kraju reæi: molite za mene
grešnika da se na meni proslavi milosrðe Božje. Doviðenja
svima u vjeènosti. Vaš don Joško Šantiæ".
Vjernici Varaždinske biskupije prikupili 596.580 kuna
pomoæi poplavljenim podruèjima
Varaždin, 16.7.2014. (IKA) - Nakon što je katastrofalna
poplava zadesila podruèja Požeške biskupije i Ðakovaèkoosjeèke nadbiskupije, kao i podruèja u susjednoj Bosni i
Hercegovini te Srbiji, varaždinski biskup Josip Mrzljak
pozvao je dopisom od 17. svibnja sve vjernike Varaždinske
biskupije, ali i ljude dobrog srca, da se prema svojim
moguænostima ukljuèe u prikupljanje novèane pomoæi za
stradale u poplavljenim podruèjima diljem Slavonije, Bosne
i Hercegovine te Srbije.
Župe Varaždinske biskupije zakljuèno s 15. srpnja uplatile
su 596.580 kuna. Prikupljeni iznos u cijelosti æe se uplatiti
Hrvatskom Caritasu koji æe ga proslijediti onima koji su u
potrebi.
Takoðer, mnogi župni Caritasi Varaždinske biskupije
samoinicijativno su u suradnji s Crvenim križem te gradskim
vlastima prikupljali pomoæ u hrani, namirnicama i odjeæi za
stradale koja je veæ isporuèena potrebnima u Slavoniji.
Biskup Mrzljak, predsjednik Hrvatskog Caritasa, zahvaljuje
svim vjernicima i pravnim osobama koji su se odazvali
pozivu za pomoæ poplavljenima. Takoðer poziva sve one
koji su u moguænosti da se i nadalje ukljuèe u pomaganje
potrebitima te da to uèine uplatom na raèun Hrvatskog
Caritasa (Ksaverska cesta 12a, 10000 Zagreb) kod PBZ
(Radnièka
cesta
50,
10000
Zagreb),
IBAN:
HR0523400091100080340, poziv na broj 175 za Slavoniju;
poziv na broj 185 za Bosnu i Hercegovinu; poziv na broj 195
za Srbiju.
16. srpnja 2014. broj 28/2014
17
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Snježana Mališa doktorirala s podruèja školske
pedagogije
Tema doktorskog rada je "Pouèavanje u kompleksnom
ambijentu: Principi i smjernice za pouèavanje u razredu"
Rim, 7.7.2014. (IKA) - Na Fakultetu odgojnih znanosti na
Papinskome salezijanskom sveuèilištu u Rimu u ponedjeljak
7. srpnja uspješno je obranila doktorat iz podruèja školske
pedagogije stipendistica Varaždinske biskupije Snježana
Mališa. Doktorsku disertaciju naslovljenu "Insegnare in un
ambiente complesso: Principi e orientamenti per
l'insegnamento in classe (Pouèavanje u kompleksnom
ambijentu: Principi i smjernice za pouèavanje u razredu)
izradila je pod vodstvom mentora prof. Marija Comoglija.
Uz mentora, u ispitnome povjerenstvu bili su profesori:
rektor sveuèilišta Carlo Nanni i Sergio Melogno te tajnik
sveuèilišta Jaroslaw Rochowiak.
Doktorat se bavi pitanjem kompleksnosti procesa
pouèavanja i uèenja da bi se pronašla moguæa rješenja za
uèitelje u svakodnevnom pouèavanju. Naime, zahtjevnost
vremena u kojem živimo koju uglavnom definiramo kao
kompleksnu, napose posljednjih desetljeæa, iziskuje i
drugaèije naèine pouèavanja. Ne samo da je odgajanje i
obrazovanje postalo sve zahtjevnije, nego i uèenje jer
iziskuje od novih generacija sposobnost rješavanja
kompleksnih problema svakodnevnog života. Razvoj svijeta
i društva zahtjeva od osoba razvijene razlièite kompetencije
(fleksibilnost, kritièko promišljanje, donošenje odluka,
rješavanje problema) kao i vještine za cjeloživotno uèenje,
sposobnost dijaloga i timskog rada, te konstruktivan suživot
u globaliziranom svijetu. Stoga je uloga uèitelja u formiranju
novih generacija itekako važna. Kompleksnost pouèavanja i
uèenja ne može se obuhvatiti analizirajuæi razlièite
individualne kompleksne sisteme uèenika (kognitivni,
motivacijski, emotivni, relacijski, socijalni) u razredu
ukljuèenog u bezbroj interakcija, kao niti cjelina razreda.
Interakcije uèitelj-uèenik, uèitelj-razred, uèenik i kolege u
razredu stvaraju jedinstveni ambijent formiran od
multidimenzionalnih sistema i njihovih meðuovisnih
nekontroliranih i nepredvidivih poveznica. Stoga je
odluèujuæa sposobnost uèitelja da zna voditi situacije u
razredu od trenutka do trenutka s kreativnom fleksibilnošæu
uvažavajuæi i vrednujuæi svakog pojedinog uèenika, ali i
cjelinu razreda, sa spremnošæu uoèavanja da li njegovi
interventi imaju željeni uèinak i smjer u pouèavanju.
Snježana Mališa roðena je u Varaždinu. Završila je studij
teologije na Katolièkom bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta
u Zagrebu 1998. godine. Radila je kao vjerouèiteljica, da bi
je prvi varaždinski biskup Marko Culej poslao na studij u
Rim na Papinsko salezijansko sveuèilište, na Fakultet
odgojnih znanosti, gdje je magistrirala 2003. godine. Po
završetku studija vratila se u Varaždinsku biskupiju, gdje je
sudjelovala u radu Ureda za pastoral mladih, Ureda za
misije, Ureda za duhovna zvanja i Ureda za pastoral u
medijima. Varaždinski biskup Josip Mrzljak upuæuje je
2007. godine na nastavak studija u Rimu na istome fakultetu
iz podruèja školske pedagogije.
Na èinu obrane doktorata uz roditelje, èlanove obitelji i
prijatelje bili su nazoèni i rektor Papinskoga hrvatskog
zavoda sv. Jeronima mons. Jure Bogdan, rektor
Meðunarodnog zavoda sv. Ante u Rimu fra Siniša Balajiæ,
nacionalni ravnatelj Papinskih misijskih djela u Hrvatskoj
Antun Štefan te drugi sveæenici, redovnici i redovnice.
18
16. srpnja 2014. broj 28/2014
O. Ivan Podgorelec - novi doktor znanosti
Doktorska disertacija posveæena mjestu, zadaæi i znaèenju
Blažene Djevice Marije u Božjem planu spasenja u misli
protestantskog teologa Karla Bartha
Graz, 7.7.2014. (IKA) - Na Katolièkom teološkom fakultetu
u Grazu (Katolisch-Theologische Fakultät der Karl-FranzensUniversität Graz) o. Ivan Podgorelec je 13. lipnja pri katedri
za dogmatiku kod sveuèilišnog profesora dr. Bernharda
Körnera obranio disertaciju pod naslovom "Die Gestalt
Mariens in Barths Marienrede. Stellung, Aufgabe und
Bedeutung Mariens im Heilsplan Gottes bei Karl Barth"
(Marijin lik u Barthovu govoru o Mariji. Mjesto, zadaæa i
znaèenje Marije u Božjem planu spasenja kod Karla Bartha).
Završni ispit, rigorosum, za postizanje akademskog stupnja
doctor theologiae sastojao se od obrane pismenog rada i
provjere struène spremnosti iz glavnog predmeta, u kojem je
disertacija pisana (dogmatika), i izbornog predmeta
(fundamentalna teologija).
O. Ivan je u svom pismenom radu od 411 stranica najprije
prikazao da kod Karla Bartha kao protestantskog teologa
ipak ima dovoljno graðe za disertaciju o Blaženoj Djevici
Mariji i mariologiji. U zakljuènim poglavljima mogu se
izmeðu ostalog išèitati odgovori na pitanja: Kako Barth
uopæe dolazi do toga da govori o Mariji? Koliko je njemu
Blažena Djevica Marija zapravo važna? Postoji li neki
teološki razvoj i preokret u njegovom govoru o Mariji i
mariologiji?
Barthovi izrièaji o Blaženoj Djevici Mariji nalaze se na
èvorištu njegove kristološke teologije. Barth govori o
Presvetoj Bogorodici prije svega poradi toga što uèenje o
utjelovljenju Boga najuže ukljuèuje Mariju. U Barthovu
govoru o Mariji mora se pored djevièanskog Isusovog
roðenja takoðer i Marijino bogomajèinstvo smatrati
temeljnom istinom kršæanstva. Svojim odluènim branjenjem
Isusova djevièanskog roðenja Barth se nedvojbeno
izjašnjava za Marijino djevièanstvo prije poroda, dok
virginitas in partu et post partum zapravo ne ispovijeda.
Dakako da Barth ne govori o Mariji iskljuèivo samo u
tematskom krugu utjelovljenja, veæ takoðer i poradi stalnog
suèeljavanja s katolièkom teologijom. Iz njegova stalnog
suèeljavanja s katolièkom teologijom izrasta njegova oštra
kritika mariologije.
Najizrazitija toèka u cjelokupnom doprinosu u istraživanju
Barthove mariološke misli novog doktora teologije sastoji se
upravo u pokazivanju da Barth svoju oštru kritiku katolièke
mariologije na samom kraju svog života povlaèi reèenicom
da cijelo pitanje mariologije zapravo još nije odraðeno i da
ga se mora takoðer od evangelièke strane još jednom iz
temelja promisliti. Stoga je opravdano postaviti pitanje, ne
proizlazi li iz Barthova govora o Mariji i mariologiji jedan
pažnje vrijedan poticaj za približavanje u ekumenskom
razgovoru izmeðu protestanata i Katolièke Crkve upravo u
pitanju o Mariji, koje Barth èesto naziva najtežim?
Novi doktor znanosti roðen je 21. travnja 1963 u Lapšini,
župa sv. Martin na Muri. Prve zavjete u Redu bosonoge
braæe Blažene Djevice Marije od Gore Karmela (OCD)
položio je 8. rujna 1985. Teologiju studira u Zagrebu, gdje je
23. lipnja 1991. zareðen za sveæenika. Više godina je bio
suradnik u austrijskoj karmelskoj provinciji, gdje je uz
pastoralni rad upisao poslijediplomski studij u Grazu.
Trenutaèno živi i radi u Duhovnom centru Gospe Karmelske
u Krku.
ika
XIII. meðunarodna konferencija voditelja djeèjih
domova Europe
Zgorzelc, 7.7.2014.
(IKA) - Predstavnici Caritasa
Zagrebaèke nadbiskupije sudjelovali su na XIII.
meðunarodnoj konferenciji voditelja djeèjih domova Europe
održanoj od 3. do 6. srpnja u poljskom gradu Zgorzelcu.
Tema konferencije bila je "Ophoðenje s kriminalitetom
mladih – koje reakcije su najefikasnije?" a meðu
predavaèima bila je i voditeljica Kuæe sv. Franje u Vugrovcu
Ivana Vincek Kovaèiæ, koja je održala izlaganje "Prevencija
i pojavnost riziènih ponašanja djece i mladih". Konferencija
je okupila sudionike iz Poljske, Njemaèke, Belgije, Èeške,
Švicarske, Maðarske, Francuske i Hrvatske - koju su
predstavljali tri djelatnika zagrebaèkog Caritasa: voditelj
Kuæe bl. Alojzija Stepinca Zoran Kljajiæ, voditeljica Kuæe
svetog Franje Ivana Vincek Kovaèiæ i soc. radnica Kuæe sv.
Franje Jelena Fijala. Osim djelatnika djeèjih domova, na
konferenciji su sudjelovali i predstavnici Državnog
odvjetništva Švicarske, predstavnici Katolièke zatvorske
udruge Duesseldorf te predstavnici lokalne vlasti, Okružne
policijske uprave u Zgorzelcu, okružnog mjesnog Suda i
Tužiteljstva. Konferenciju su organizirali Europski forum za
primijenjenu politiku o kriminalu, Viteški red sv. Vaclava,
Katolièka zatvorska udruga Duesseldorf i Socioterapijski
centar za mlade "Janusz Korczak" u Zgorzelcu. Pokrovitelji
su bili senator Republike Poljske Jan Michalski i
gradonaèelnik Zgorzelca Artur Bielinski. Caritas Zagrebaèke
nadbiskupije poèeo je sudjelovati na tim konferencijama na
inicijativu osnivaèice i kancelarke Zemaljske provincije
Reda sv. Vaclava u Republici Hrvatskoj Ivanke Stahuljak.
Ona je u suradnji sa zagrebaèkim Caritasom organizirala VI.
meðunarodnu konferenciju voditelja djeèjih domova Europe,
koja je održana 2007. godine u Zagrebu i Brezovici. Tema te
konferencije bila je "Uzroci i oblici agresivnosti kod djece
bez odgovarajuæe roditeljske skrbi; prevencija i terapijske
metode".
Misionari molili sa sarajevskim katolicima
Sarajevo, 8.7.2014.
(IKA/KTA) - Drugoga dana
ovogodišnjeg 26. susreta misionara Crkve u Hrvata u
Sarajevu, 8. srpnja, misionari i misionarke susreli su se s
nacionalnim i dijecezanskim ravnateljima Papinskih
misijskih djela (PMD) Crkve u Hrvata u dvorani Pavla VI. u
Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu. Uz domaæina
susreta vrhbosanskog nadbiskupa metropolita kardinala
Vinka Puljiæa, nacionalnog ravnatelja PMD don Ivana
Štironju i dijecezanskog ravnatelja PMD preè. Pavu Šekeriju
u programu su sudjelovala 24 misionara i misionarke iz
Zambije, Tanzanije, Nigerije, DR Konga, Ruande, Kenije,
Nigerije, Ugande, Perua, Ekvadora, Èilea, Brazila,
Kameruna, Salomonskih otoka, Islanda, Kosova... Bila je to
prigoda za predstavljanje misionara i njihovih aktivnosti, kao
i upoznavanja egzistencijalnih, politièkih i poglavito
duhovnih prilika u misijskim zemljama. Dijeleæi s
nazoènima svoja iskustva, misionari su govorili o izazovima
i teškoæama svog djelovanja, poput velikog siromaštva i
nestabilnosti u afrièkim zemljama, ali i iznijeli ohrabrujuæe
èinjenice vezane za predano zalaganje sveæenika, redovnika i
redovnica te odjek njihova rada meðu ljudima. Poslije
razmjene misionarskih iskustava uslijedila je misijska
animacija u sarajevskim župama Presveto Srce Isusovo katedrala, župa sv. Josip - Marijin Dvor, župa Presveto
Trojstvo - Novo Sarajevo, župa sv. Ignacije - Grbavica, župa
sv. Franjo Asiški - Dobrinja, župa sv. Luka ev. - Novi Grad,
župa Uznesenje BDM - Stup i Franjevaèki samostan sv.
Ante - Bistrik. Misionari su predvodili veèernja misna
Crkva u Hrvata
slavlja, susrevši se sa sveæenicima i njihovim suradnicima te
ostalim vjernicima. Radosni zbog srdaènog doèeka u
Sarajevu, misionari i misionarke su sudionicima govorili o
svom djelovanju u misijskim krajevima, zajedno s njima
molili te zajedno sa sarajevskim župnicima pozvali vjernike
na potporu misijama, kako onu molitvenu tako i materijalnu,
makar ona bila malena jer, istaknuli su, i naše "malo" puno
znaèi nekome, primjerice, u Africi. O velikim potrebama
misija govorili su i dijecezanski ravnatelji PMD, predstavivši
razne akcije koje se provode po župama, a župnici su,
zajedno s vjernicima, obeæali i dalje pratiti misionare na
njihovu odgovornu putu evangelizacije.
Subotica: Proslava spomendana bl. Marije Petkoviæ
Subotica, 9.7.2014. (IKA) - I ove godine samostan sestara
kæeri milosrða, župa sv. Roka i djeèji vrtiæ "Marija Petkoviæ"
u Subotici priredili su devetnicu u èast svoje zaštitnice,
odnosno suzaštitnice župe sv. Roka bl. Marije Petkoviæ.
Svaku veèer održana je pobožnost nadahnuta mislima bl.
Marije Petkoviæa, a potom misa i prigodna propovijed.
Slijedeæi karizmu i apostolat bl. Marije Petkoviæ i djelovanje
kæeri milosrða svaki dan bio je posveæen nekoj drugoj temi i
nakani. Tako su sudionici devetnice molili su njezin zagovor
za one koji traže posao ili su u materijalnoj oskudici. Na dan
nazvan "Danom milosrða" sudionici su, slijedeæi primjer bl.
Marije Petkoviæ, prikupljali pomoæ za jednu obitelj u
potrebi. Molili su i za neplodne braène parove da ih Bog po
blaženièinu zagovoru obraduje željenim potomstvom. U
sklopu devetnice bio je i dan bolesnika s podjelom
sakramenta bolesnièkog pomazanja. Molilo se i za duhovna
zvanja te za misije i misionare kao i za promicanje nove
evangelizacije. U devetnici je uvijek, uz blagdan, najljepši
"Dan beba i obitelji". Toga dana, koji je uvijek nedjeljom,
bio je poseban blagoslov obitelji i djece napose beba, koje su
se rodile u proteklih godinu dana. Djeca su toga dana u
kapelici Bl. Marije Petkoviæ iskazivala posebno štovanje
blaženici i njezinim moæima. Svaku veèer župnik mons.
Andrija Anišiæ u propovijedi je, nadahnut tekstovima bl.
Marije Petkoviæ, govorio o tajni Presvetoga Trojstva te o
blaženièinu štovanju, molitvi i razgovoru s osobama
Presvetoga Trojstva. Tijekom devetnice sudionici su napisali
stotinjak nakana i nekoliko zahvala, koje je župnik svaki dan
proèitao na kraju molitve vjernika. Neki su uz napisanu
molitvenu nakanu ostavili i slike onih za koje mole milost,
voðeni sliènim takvim obièajem iz blaženièina svetišta u
Blatu. Na sam spomendan bl. Marije Petkoviæ, 9. srpnja, u
programu u crkvi Sv. Roka prije mise okupljeni vjernici
slušali su izabrane audio-zapise iz autobiografije bl. Marije
Petkoviæ a glazbeno su tih pola sata obogatili mladi iz VIS-a
"Proroci", koji su izveli više pjesama u èast bl. Marije
Petkoviæ. Sveèanu misu predvodio je župnik Anišiæ u
zajedništvu s katedralnim župnikom mons. Stjepanom
Beretiæem i vlè. Josefom Vogrincem, a vjernicima je na
raspolaganju za ispovijed bio duhovnik sjemeništa mons.
Marko Forgiæ. Prije poèetka mise djeca iz dva subotièka
vrtiæa koja nose blaženièino ime sa svojim odgajateljicama
na èelu s Marinom Piukoviæ, izveli su prigodni program u
èast svoje zaštitnice. U propovijedi mons. Anišiæ je izmeðu
ostaloga iznio neka svjedoèanstva osoba kojima su molitve
po zagovoru bl. Marije Petkoviæ uslišane. A svoje posebno
svjedoèenje iznijela je obitelj Vukov èija je kæer roðena s
Downovim sindromom. Na misi je pjevanje predvodio VIS
"Proroci". Nakon mise vjernicima je pružala na štovanje
blaženièine moæi s. M. Valerijana Periniæ, predstojnica
subotièkog samostana sestara kæeri milosrða.
16. srpnja 2014. broj 28/2014
19
Crkva u Hrvata
Završen 26. susret misionara Crkve u Hrvata
Travnik, 10.7.2014. (IKA/KTA) - Nakon tri dana molitve i
razmjene iskustava kroz pohode znamenitim duhovnim
toponimima Sarajeva, Goražda, Pala i Travnika 26. susret
misionara Crkve u Hrvata završio je 10. srpnja sveèanom
misom u prepunoj travnièkoj sjemenišnoj crkvi Sv. Alojzija
Gonzage, na grobu sluge Božjega Petra Barbariæa.
Euharistijsko slavlje predvodio je domaæin ovogodišnjeg
Susreta misionara, vrhbosanski nadbiskup metropolit
kardinal Vinko Puljiæ uz koncelebraciju nacionalnih i
dijecezanskih ravnatelja Papinskih misijskih djela (PMD) iz
republika Bosne i Hercegovine i Hrvatske, misionara i veæeg
broja sveæenika te sudjelovanje mnoštva vjernika meðu
kojima su bile i redovnice misionarke.
Rektor Nadbiskupskog sjemeništa "Petar Barbariæ" Željko
Mariæ u pozdravu je podsjetio na bogatu povijest i snažnu
vezu sjemeništa s misionarskim djelovanjem, èiji su bivši
uèenici bili i znaèajni misionari - Nijemac o. Bernard
Kohnen koji je u djetinjstvu došao u Travnik, o. Stjepan
Mlakiæ rodom iz Fojnice, o. Serafin Tvrtkoviæ roðen u
Solakovoj Kuli te Ante Gabriæ rodom iz Metkoviæa. "Neka
ovi svijetli primjeri i vaša nazoènost danas meðu nama te
ova molitva pomognu da ovo sjemenište ponovno bude
žarište misionarskih aktivnosti", zakljuèio je vlè. Mariæ.
Dijecezanski ravnatelj PMD preè. Pavo Šekerija pozvao je
goste da se ukratko predstave. Okupljeni vjernici radosnim
pljeskom pozdravili su don Dražena Klapeža (Tanzanija),
don Borisa Dabu (Zambija), don Antu Batarela (Tanzanija),
o. Antu Jeronèiæa (Karibi), don Danka Litriæa (Ruanda), fra
Filipa Suèiæa (DR Kongo), fra Antu Kutlešu (DR Kongo),
mons. Dragu Balvanoviæa (Peru), s. Celestinu Gavriæ
(Island), s. Ivu Jeliæ (Ekvador), s. Antonelu Mediæ
(Ekvador), s. Zlatu Vrbiæ (Èile), s. Beatricu Krstaèiæ
(Brazil), s. Bogdanu Markiæ (Uganda), s. Jasnu Plavac
(Salomonski otoci), s. Melaniju Cvrtak (Kosovo), s. Eriku
Dadiæ (DR Kongo), s. Slavku Bogdan (Salomonski otoci)...
"Naši su misionari došli iz bijelog svijeta ovdje na grob
Petra Barbariæa moliti zajedno s vama da Božja rijeè koju
oni siju urodi obilnim plodom i kraljevstvo Božje da se širi",
rekao je kardinal Puljiæ, pozvavši vjernike da se žarèe mole
za misije i misionare. U propovijedi posebno se osvrnuo na
svijetao životni put vjere sluge Božjeg Petra Barbariæa,
djeteta pobožne hercegovaèke obitelji sa snažnom željom za
sveæenièkim zvanjem, koji je svojim svetim življenjem te
preranom smræu ostavio neizbrisiv peèat na Travnièku
gimnaziju. Opisao je kako je Petar hrabro prihvatio smrt i
umro kao isusovac, a danas isusovci vode iznimno znaèajan
proces za njegovo proglašenje blaženim.
Podsjetivši kako su misionari dan prije hodoèastili u
Goražde Drinskim muèenicama, kardinal Puljiæ je naveo
kako su nacionalni i dijecezanski ravnatelj PMD rado
prihvatili njegov prijedlog da svi skupa u Travniku slave
misu. "Htio sam da s vama doživimo radost tog biæa tako
odanog Bogu, jer nam treba tako radosne vjere", istaknuo je
dodavši da na ulici rijetko susreæemo radosne ljude – svi su
nekako smrknuti i optereæeni – "stoga moramo naæi izvor
radosti, a to je naša vjera". "I ovi misionari navještaju i
propovijedaju tu radosnu vjeru. To je ta djelotvorna ljubav. I
kad mi molimo za njih, zapravo molimo za sebe da živimo i
svjedoèimo vjeru. Njima hrabrost i ustrajnost, a nama da
budemo pravi svjedoci vjere", poruèio je kardinal Puljiæ,
napomenuvši kako nije dovoljno reæi da je netko katolik – to
treba zraèiti iz èovjeka tako da ljudi dožive da on nosi i voli
Isusa, da s Njim živi.
Mnoštvu vjernika obratili su se i nacionalni ravnatelji PMD
u RH i BiH. Vlè. Antuna Štefana iz Varaždinske biskupije
dirnula je vjernièka molitva te im je èestitao na pobožnosti,
20
16. srpnja 2014. broj 28/2014
ika
zamolivši ih da mole za svoje biskupe, sveæenike, redovnike
i redovnice. Osvræuæi se na susret misionara, prenio je kako
ga je dirnula jednostavnost, poniznost i vjernost Isusu
nadbiskupa koji voli narod. "S nama je bio sve ove dane od
jutra do veèeri. Uvijek nasmiješen, uvijek pažljiv, poziva na
ohrabrenje. Daj Bože da dugo i puno imamo biskupa poput
nadbiskupa Puljiæa", rekao je, zahvalivši svima koji su se
zajedno s nacionalnim ravnateljem PMD BiH don Ivanom
Štironjom potrudili da dani posveæeni misionarima ostanu u
najljepšim uspomenama.
Don Ivan Štironja zahvalio je Bogu, kardinalu i njegovim
institucijama
i
suradnicima,
cijeloj
Vrhbosanskoj
nadbiskupiji – svima koji su susret omoguæili i podržali te
vjernicima za sve što èine za misije i misionare. "Svima nam
je teško. I u ovoj Lašvanskoj dolini ima razloga za plaè, ali
nemojte plakati, nego se Bogu molite. Iz te molitve
zasigurno æe niknuti vjera koja nas snaži i hrabri da nosimo
sve životne poteškoæe i sve križeve, a onda æe se tu roditi i
ona nada koja nadilazi sve naše obiteljske pragove, ide do
nakraj svijeta i uzdiže se do neba – do vjeènosti. A iz toga se
raða i ljubav – ne samo za svoje bližnje, nego za one do
nakraj svijeta, ljubav prema Bogu i braæi ljudima, bez obzira
na boju i naciju", zakljuèio je Štironja, pozvavši puk da
Lašvansku dolinu pretvore u dolinu molitve za misionare.
Liturgijsko pjevanje predvodili su bogoslovi Vrhbosanskoga
bogoslovnog sjemeništa Ante Vrhovac i Mario Jurišiæ, a
okrepu u sjemenišnom blagovalištu pripremili su odgojitelji
sjemeništa na èelu s rektorom Mariæem i ekonomom vlè.
Markom Majstoroviæem sa suradnicima i djelatnicima.
Meðunarodno taborovanje u znaku ljubavi prema
prirodi
Korisnici Caritasa Zagrebaèke nadbiskupije družili se u
Èeškoj s djecom iz europskih djeèjih domova
Prag, 11.7.2014. (IKA) - S dvotjednoga meðunarodnog
taborovanja sedamdesetero djece iz sedam europskih djeèjih
domova, iz Èeške su se 11. srpnja sretno vratili svojim
kuæama korisnici Caritasa Zagrebaèke nadbiskupije.
Tijekom boravka u rekreacijskom centru Zatiši u mjestu
Hamru na Jezere (okrug Èeska Lipa), od 28. lipnja do 11.
srpnja petero mladih iz dvije Caritasove kuæe u pratnji
odgojiteljice Mare Ivanèiæ družili su se sa svojim vršnjacima
iz Èeške, Poljske, Maðarske i Slovaèke. Organizator toga
tradicionalnog taborovanja je meðunarodna nevladina
organizacija Viteški red sv. Vaclava (http://www.eosw.cz).
U zanimljivom programu taborovanja, osmišljenog u duhu
zaštite i oèuvanja prirode, bile su radionice o svojstvima i
korištenju vatre u prirodi, pouka o orijentaciji, uèenje
Morseove abecede te osnova šifriranja i dešifriranja poruka,
usvajanje vještina preživljavanja u prirodi i korištenje raznih
alata, vezivanje èvorova, upoznavanje najrasprostranjenijih
biljnih i životinjskih vrsta. "Veæini naše djece posebno se
svidjelo kada smo jednu noæ proveli u šumi uz logorsku
vatru. Pekli smo kobasice te prespavali u vreæama za
spavanje. U tabor smo se vratili u ranu zoru", prisjeæa se
odgajateljica Mara Ivanèiæ, koja je bila u pratnji Caritasovih
korisnika - Rosane i Damiana iz Trešnjevke te Nataše,
Matije i Brendona iz Vugrovca.
U rekreativnom dijelu programa organizirana su natjecanja
kako u tradicionalnim sportovima tako i u manje poznatim i
pomalo neobiènim nadmetanjima - poput nogo-odbojke,
švercera, lakrosa, petrabala, larpa, padobranca-jajeta, binga i
drugih. Predstavnici Hrvatske osvojili su drugo mjesto u
maratonu za djeèake, drugo mjesto u frisbiju, treæe mjesto u
streljaštvu za djevojèice i treæe mjesto u nogometu - u èemu
im je pomogao èlan slovaèke ekipe, koji im je bio pridruženi
ika
èlan u natjecanju zbog nedostatka muških igraèa. Kao i
svake godine do sada, Dan otvorenih vrata obilježen je
prigodnim programom tijekom kojega su se mladi
predstavili jedni drugima i uglednim gostima plesom,
pjesmom, igrokazima i recitacijama. Mladi iz Hrvatske
izveli su igrokaz pod nazivom "Zaljubitis".
Meðu uglednim gostima predstavnicima zemalja-sudionika,
predstavnicima djeèjih domova i sponzora, koje je srdaèno
pozdravio veliki meštar EOSW-a Milan Rydlo, bilo je i
troèlano izaslanstvo zagrebaèkog Caritasa. Oni su tabor
posjetili na povratku s XIII. meðunarodne konferencije
voditelja djeèjih domova Europe održane u poljskom gradu
Zgorzelcu. "Velika je radost bila èuti glavnog organizatora,
koji je posljednju veèer izjavio da ga posebno veseli
razvijanje zajedništva i prijateljstva meðu mladima iz
razlièitih zemalja, navodeæi pritom kao primjer naše deèke
koji su željeli da pehar za osvojeno 3. mjesto u nogometu,
umjesto njih, primi èlan slovaèke ekipe koji je bio njihov
suigraè. Istaknuo je da je upravo takav duh cilj ovakvih
susreta", istaknula je odgojiteljica Ivanèiæ.
Predsjednik UFME u posjetu Litvi
Vilnius, 11.7.2014. (IKA) - Poèetkom srpnja u posjetu Litvi,
u svojstvu predsjednika Unije franjevaèkih provincijala
OFM Europe – UFME, boravio je dr. fra Miljenko Šteko,
provincijal Hercegovaèke franjevaèke provincije iz Mostara,
objavile su mrežne stranice bernardina.lt.
Na poziv litavskoga predsjednika Vlade, fra Miljenko je u
pratnji provincijala fra Astijusa Kungysa i suradnika posjetio
nekoliko vladinih ureda u Vilniusu, gdje je upoznat s
mnogim socijalnim projektima koji su dovršeni ili su u
tijeku, a financiraju se iz fondova EU.
Fra Miljenko susreo se i s medijskim djelatnicima te
odgovarao na pitanja o franjevaèkoj karizmi i nazoènosti u
Europi te opæenito o kršæanskim korijenima i njihovoj
vidljivosti na Europskome kontinentu danas.
Redovnièko oblaèenje u Mostaru
Franjevaèki habit obukla su desetorica novaka
Hercegovaèke franjevaèke provincije Uznesenja BDM i tako
zapoèeli godinu novicijata
Mostar, 13.7.2014.
(IKA/MIRIAM) - Redovnièko
franjevaèko odijelo obukla su u nedjelju 13. srpnja u
franjevaèkoj crkvi Sv. Petra i Pavla u Mostaru desetorica
novaka Hercegovaèke franjevaèke provincije Uznesenja
BDM i tako zapoèeli godinu novicijata, razdoblje upuæivanja
u redovnièki život po pravilu sv. Franje.
Misu i obred oblaèenja predvodio je provincijal
Hercegovaèke franjevaèke provincije fra Miljenko Šteko u
koncelebraciji s gvardijanom fra Ikom Skokom, župnikom
fra Josipom Vlašiæem, magistrom postulanata fra Stankom
Mabiæem, magistrom novaka fra Slavkom Soldom te još s
èetrdesetak sveæenika.
Nakon homilije uslijedio je obred oblaèenja. Provincijal je
blagoslovio i predao habite novacima, a u oblaèenju su im
pomogli gvardijan, magistar postulanata, župnici rodnih
župa te još neki franjevci. Uslijedile su èestitke novim
franjevcima. Na misi je pjevao veliki župni zbor "Sv.
Cecilija" pod ravnanjem s. Slavice Filipoviæ i orguljskom
pratnjom Drage Soldo.
Crkva u Hrvata
Biskup Komarica meðu Poljacima
Susret s nekadašnjim župljanima župa Banjoluèke biskupije
Ocice, 13.7.2014. (IKA/TABB) - Na poziv biskupa Legnice
Stefana Cichyja banjoluèki biskup Franjo Komarica u pratnji
prnjavorskoga župnika mons. Vlade Lukende boravio je 12. i
13. srpnja u Donjoj Šleskoj u gradiæu Boleslawiec te u
obližnjoj župi u mjestu Ocice. Povod biskupova poziva bila
je želja tamošnjih župljana i župnika da sveèano i zahvalno
obilježe 100. obljetnicu roðenja negdašnjega njihova
nezaboravnog župnika Ante Dujloviæa, ubijenog kao
svjedoka vjere 11. srpnja 1943. godine u župi Gumjera, u
kojoj veæ odavno nema katolika. Današnji župljani župe
Ocice su naime negdašnji župljani župe Gumjere u
Prnjavorskom dekanatu ili pak njihovi potomci. Katolici
Poljaci iz župe Gumjera i iz više drugih okolnih župa, njih
oko 10.000, meðunarodnim ugovorom izmeðu tadašnjih
vlada FNRJ i Poljske morali su napustiti podruèje
Banjoluèke biskupije. Niti nakon 68 godina odlaska iz svoga
rodnog kraja oni ne zaboravljaju svoje župe i groblja
predaka.
Zajedno s legnièkim pomoænim biskupom Marekom
Mendykom, izaslanikom sprijeèenoga legnièkog biskupa,
biskup Komarica i mons. Lukenda boravili su u samostanu
Družbe klanjateljica krvi Kristove, koji je kao i cijela
provincija te Družbe u Poljskoj nastao od skupine poljskih
redovnica koje su zajedno s iseljenim bosanskim Poljacima
došli u Poljsku.
Sestre su s oduševljenjem primile drage im goste, koji su
zajedno s njima molili. Razgledali su i nedavno otvoreni
Muzej Družbe u kojem se takoðer nalaze mnogi eksponati iz
negdašnjih "poljskih" župa iz prnjavorskog kraja te osobito
iz župe Gumjere, u kojoj je djelovao mladi župnik Dujloviæ i
tamo bio ubijen.
Sveèanu misu u koncelebraciji èetrnaestorice sveæenika
biskupi su slavili u župi Ocice. Na misi u župnoj crkvi
okupilo se mnogo domaæih župljana, meðu kojima je bilo i
predstavnika iz drugih župa koji su podrijetlom iz neke od
negdašnjih poljskih župa u Prnjavorskom i Gradiškom
dekanatu.
Uz liturgijske pjesme na poljskom jeziku pjevalo se i više
liturgijskih pjesama - starih i novih - na hrvatskom jeziku. U
propovijedi biskup Komarica zahvalio je župljanima što se
sve dosadašnje godine sa zahvalnošæu i ljubavlju sjeæaju
mladog župnika negdašnje svoje župe Gumjera u staroj
domovini Bosni – u Banjoluèkoj biskupiji – i to kao
svjedoka vjere, muèenika koji je dao svoj mladi život za
Krista, njegovo Evanðelje i "duhovno dobro duša vas, vaših
predaka i vaših bližnjih". Biskupu Komarici srdaènu
dobrodošlicu i veliku zahvalnost izrazili su biskup Mendyk,
domaæi župnik i predstavnici župljana. Župljani su za
potrebe Banjoluèke biskupije darovali liturgijsku odjeæu.
Druženje je nastavljeno u školskoj dvorani, gdje je
organizirana i prigodna izložba fotografija, zapisa iz
prošlosti negdašnjih porušenih župa s podruèja Banjoluèke
biskupije. Pjevaèki zbor je izveo splet mnogih pjesama
starijeg datuma koje se pjevaju po Bosni i Hrvatskoj.
Župljani su zamolili biskupe da se èim prije i službeno
zapoène crkveni proces proglašenja blaženim župnika
Dujloviæa, što su biskupi i obeæali.
Biskup Komarica i mons. Lukenda u gradiæu Opolske
Strzelce pohodili su i rodnu župu prvoga ubijenog sveæenika
Banjoluèke biskupije u II. svjetskom ratu, župnika u Drvaru
Maksimilijana Waldemara Nestora te razgovarali s
tamošnjim župnikom i njegovim suradnicima.
.
16. srpnja 2014. broj 28/2014
21
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Priprava za Papin posjet Koreji
Snimljen službeni glazbeni spot u kojem su sudjelovale
najveæe korejske zvijezde – Upuæen poziv vlastima u
Sjevernoj Koreji da vjernicima dopuste sudjelovanje na misi
s Papom
Seul, 8.7.2014. (IKA) – Više od dvadeset najveæih korejskih
zvijezda snimilo je u seulskoj katedrali službeni glazbeni
spot ususret posjetu pape Franje toj zemlji. Spot za pjesmu
"Koinonia" objavljen je 7. srpnja, a, kao i pjesma, posveæen
je zajedništvu meðu ljudima, izvijestio je The Korea Herald
u svome mrežnom izdanju. "Toliko ljudi živi samo za sebe.
Kad bi više ljudi molilo zajedno, svijet bi postao boljim
mjestom", rekao je novinarima Noh Young-sim, koji napisao
rijeèi i glazbu za pjesmu. Upravo zajednièko pjevanje i
molitva u ovoj pjesmi bit æe najljepši buket cvijeæa koji
možemo dati Papi na dolasku u Koreju, smatra umjetnik.
Predviðeno je da se naèini nekoliko verzija pjesme i spota
koji æe se koristiti na razlièitim dogaðanjima vezanim uz
Papin posjet od 14. do 18. kolovoza, ukljuèujuæi i
beatifikaciju 124 korejska muèenika u Gwanghwamunu.
U pjesmi se izražava nada da æe Papa donijeti radost svim
Korejcima bez obzira na njihovu vjersku pripadnost, rekao je
glumac Ahn-Sung-ki, organizator dogaðaja, istaknuvši da su
najveæe korejske zvijezde iz svijeta glazbe, filma i kazališta
željele sudjelovati u spotu, no mnogi nisu mogli zbog veæ
preuzetih obveza. Svi koji su angažirani u spotu radili su
potpuno besplatno, rekao je Won Doug-youn, izvršni
producent Realies Picturesa, koji je režirao spot. "Bio je
izazov raditi na jednom mjesto s toliko zvijezda, ali i lako jer
su svi željeli sudjelovati i bila im je èast biti dio spota",
rekao je producent.
Odbor za pripravu Papina posjeta izvijestio je na
konferenciji za novinare da je upuæena molba vlastima u
Sjevernoj Koreji da se omoguæi vjernicima iz te zemlje da
sudjeluju na misi s Papom u Seulu. "Službeni pozivi su
poslani na 10 sjevernokorejskih dužnosnika. Oèekujemo
odgovor do poèetka kolovoza", rekao je vlè. Mattias Hur
Young-yup, glasnogovornik odbora za pripravu Papina
posjeta.
Susret pape Franje i starijih osoba
Vatikan, 9.7.2014. (IKA) – Susret pape Franje i starijih
osoba iz cijeloga svijeta pod geslom "Blagoslov dugoga
života" održat æe se na Trgu Sv. Petra u Vatikanu u nedjelju
28. rujna.
Trg æe biti otvoren od 7.30 sati, a program poèinje u 9 sati.
Središnji dogaðaj susreta je euharistijsko slavlje koje s
poèetkom u 10.30 sati predvodi papa Franjo, koji æe u podne
uputiti i prigodnu poruku uz molitvu Anðeoskog
pozdravljenja.
Organizator susreta je Papinsko vijeæe za obitelj, koje time
želi posvijestiti važnost prisutnosti starijih osoba kako u
obitelji tako i društvu i Crkvi. Uporište za samo dogaðanje
nalazi i u biblijskom tekstu, toènije Psalmu 71,18: "Usprkos
mojoj starosti i mojim sijedim vlasima, ne napuštaj me,
Bože: da mogu objavljivati djela tvoje ruke ovom
pokoljenju, tvoju smjelost svima onima koji æe tek doæi".
Prijave za susret mogu se izvršiti putem elektronièke pošte
event@family.va, a dodatne obavijesti dostupne su putem
mrežne stranice www.family.va.
22
16. srpnja 2014. broj 28/2014
Vijeæe za ljudska prava UN-a usvojilo Rezoluciju o zaštiti
obitelji
U Dokumentu se potvrðuje da je obitelj prirodna i temeljna
sastavnica društva te da ima pravo na zaštitu društva i
države
New York, 9.7.2014. (IKA) - Vijeæe za ljudska prava
Ujedinjenih naroda 26. lipnja s dvadeset šest glasova "za",
èetrnaest "protiv" i šest suzdržanih usvojilo je Rezoluciju o
zaštiti obitelji.
U Dokumentu se potvrðuje da je obitelj prirodna i temeljna
sastavnica društva te da ima pravo na zaštitu društva i
države, a usvojena je i odluka da se na sljedeæem zasjedanju
Vijeæa za ljudska prava Ujedinjenih naroda, organizira
okrugli stol o zaštiti prirodne obitelji.
Vijeæe za ljudska prava Ujedinjenih naroda ustanovljeno je
godine 2006.; ima 47 država èlanica, koje Opæa skupština
UN-a bira tajnim glasanjem: 13 država iz Afrike, 13 iz
Azije, osam iz Latinske Amerike i Kariba, te šest iz Istoène i
sedam iz Zapadne Europe i drugih država.
Usvajanje Rezolucije, koju je predložilo 28 država èlanica
Opæe skupštine Ujedinjenih naroda, nije išlo glatko,
izvještava Radio Vatikan. Veæ se nekoliko mjeseci s raznih
strana tekst rezolucije pokušavalo ublažiti, nastojeæi unijeti u
Rezoluciju i zajednice razlièite od obitelji utemeljene na
braku izmeðu muškarca i žene, s ciljem raðanja djece. Svi su
ti pokušaji propali, ukljuèujuæi i posljednji, izražen u
amandmanu koji je tijekom rasprave podastro predstavnik
Urugvaja. Pošto je amandman odbijen, pristupilo se glasanju
èiji su rezultati razoèarali lobistièka oèekivanja.
Nakon što je predstavnik Egipta izložio sadržaj Rezolucije, o
njoj su govorili i države-suautorice teksta. Predstavnik iz
Sierra Leonea je istaknuo da je obitelj važna za promicanje
pravednoga društvenoga poretka, a vlada Obale Bjelokosti,
obnovu jedinstva obitelji, narušenoga posljednjom teškom
krizom, smatra svojim prioritetom. Buduæi da je odbaèen
amandman u korist drugih vrsta zajednica, koji je Rusija
smatrala opasnim za ravnotežu izvornoga teksta, Velika
Britanija upozorila je Vijeæe da ne treba slušati obrazloženja
onih koji žele "nametnuti" jedini model obitelji.
Veliku Britaniju podržale su Sjedinjene Amerièke Države te
Njemaèka, Francuska, Brazil, Èile, Irska, Austrija (uime
Europske unije) i Argentina. Indija, Vijetnam, Alžir i
Saudijska Arabija odluèno su branile Rezoluciju, a potom je
uslijedilo glasanje, èiji je ishod pozdravljen velikim
pljeskom promicatelja Rezolucije. Za obitelj je glasalo
dvadeset šest država (Južna Afrika, Alžir, Saudijska Arabija,
Benin, Botsvana, Burkina Faso, Kina, Kongo, Obala
Bjelokosti, Ujedinjeni Arapski Emirati, Etiopija, Ruska
Federacija, Gabon, Indija, Indonezija, Kazahstan, Kenija,
Kuvajt, Maldivi, Maroko, Namibija, Pakistan, Filipini, Sierra
Leone, Venezuela i Vijetnam.
Èetrnaest država glasalo je protiv Rezolucije o zaštiti
obitelji: Njemaèka, Austrija, Èile, Estonija, Sjedinjene
Amerièke Države, Francuska, Irska, Italija, Japan, Crna
Gora, Sjeverna Koreja, Èeška, Rumunjska i Velika Britanija,
a suzdržale su se države: Argentina, Brazil, Kostarika,
Makedonija, Meksiko i Peru.
.
ika
U Vatikanu predstavljen "Novi okvir ekonomskog
upravljanja u Svetoj Stolici"
Predstavljene nove važne inicijative za unaprjeðenje
ekonomskog i administrativnog upravljanja Svete Stolice i
Države Grada Vatikana. Promjenama su obuhvaæeni APSA,
Mirovinski fond, vatikanski mediji i IOR – Kardinal Bozaniæ
imenovan èlanom kardinalskog povjerenstva za nadzor IORa
Vatikan, 9.7.2014. (IKA) – U Vatikanu je tijekom posebne
tiskovne konferencije 9. srpnja predstavljen "Novi okvir
ekonomskog upravljanja u Svetoj Stolici". Predstavljene su
nove važne inicijative za unaprjeðenje ekonomskog i
administrativnog upravljanja Svete Stolice i Države Grada
Vatikana. Te promjene koje je pokrenulo novo Tajništvo za
ekonomiju slijede detaljnu analizu rezultata i preporuka
papinskog savjetodavnog struènog povjerenstva za ureðenje
ekonomsko-upravnog ustroja Svete Stolice (Pontificia
commissione referente di studio e di indirizzo
sull'organizzazione della struttura economico-amministrativa
della Santa Sede, skraæeno COSEA) i smatraju se bitnima za
rješavanje utvrðenih slabosti i rizika te istodobno za
stvaranje nove platforme za unaprjeðenje ekonomskog
upravljanja u buduænosti. Sve su promjene potvrðene na
nedavnim susretima Vijeæa za ekonomiju i Vijeæa kardinala i
odobrene su od Svetog Oca. Promjenama su obuhvaæeni
APSA (Administratio patrimonii Sedis Apostolicae – Uprava
imovine Apostolske Stolice), Mirovinski fond, vatikanski
mediji i IOR (Ustanova za religijska djela).
Kardinal George Pell, proèelnik Tajništva za ekonomiju,
najavio je takoðer pokretanje Project management officea
(PMO), koji æe voditi Danny Casey, bivši poslovni menadžer
Sidnejske nadbiskupije, koji æe imati za cilj primjenu i
uvoðenje nekih predloženih promjena, poèevši s prijenosom
Redovnog odsjeka APSA-e na Tajništvo za ekonomiju.
U rujnu 2014. Tajništvo za ekonomiju poèet æe s pripremom
budžeta za 2015. Cilj je da svi dikasteriji i uprave izrade
budžet koji æe se držati tijekom godine. Za troškove (unutar
dogovorenog okvira) bit æe odgovoran svaki pojedini
dikasterij i uprava. Svi rashodi æe tijekom naredne godine
biti provjeravani na temelju planiranog budžeta i za svako
prekoraèenje rashoda odgovornost æe izravno snositi dotièni
dikasterij odnosno uprava.
Prebacivanje Redovnog odsjeka APSA-e na Tajništvo za
ekonomiju, kako je reèeno na tiskovnoj konferenciji,
predstavlja važan korak kojim se navedenom tajništvu
omoguæuje provedba njegovih zadaæa ekonomske kontrole i
nadzora nad tijelima Svete Stolice, ukljuèujuæi politike i
procedure vezane uz nabave i prikladnu raspodjelu ljudskih
resursa kao što je to definirano u motu propriju Fidelis
dispensator et prudens. Kljuèna poèetna zadaæa bit æe
nastavak uspostave tješnjih odnosa sa svim glavnim
središnjim bankama kojim æe se nastaviti jamèiti likvidnost i
financijsku stabilnost Svete Stolice.
Tajništvo za ekonomiju imenovalo je tehnièki odbor koji æe
prouèavati stanje u Mirovinskom fondu i do kraja 2014.
iznijeti prijedloge Tajništvu za ekonomiju. Vijeæe je
ustanovilo da su sredstva za sadašnje mirovine i za buduæu
generaciju osigurana, ali fond mora zajamèiti dovoljno
sredstava takoðer za buduæe naraštaje u svijetu koji se stalno
mijenja. Mnoge se zapadne zemlje posljednjih godina
suoèavaju s izazovima u svom mirovinskom sustavu.
Predviða se da æe novi statuti biti dovršeni do kraja 2014.
kako bi se ustroj Mirovinskog fonda uskladio s novom
ekonomsko-upravnom strukturom Svete Stolice. Na èelu
tehnièkog odbora bit æe mons. Brian Ferme. Svojim æe mu
struènim savjetima i profesionalnim iskustvom i znanjem
pomagati èetiri struènjaka laika: Bernhard Kotanko
Inozemne vijesti
(Austrija), Andrea Lesca (Italija), Antoine de Salins
(Francuska), Prof. Nino Savelli (Italija). U odboru æe biti
takoðer predstavnici Tajništva za ekonomiju, Državnog
tajništva i Mirovinskog fonda.
Nadalje, imenovan je odbor koji æe predložiti reformu
vatikanskih medija. Odbor æe objaviti izvješæe i plan reforme
u narednih dvanaest mjeseci nakon što razmotri izvješæe
COSEA-e. Ciljevi su prilagoditi medije Svete Stolice novim
trendovima u korištenju medija, unaprijediti njihovu
koordinaciju i postupno i osjetno postiæi znaèajne financijske
uštede. Na temelju pozitivnih iskustava s nedavnim
inicijativama poput aplikacije Pope App i Papina
korisnièkog raèuna na Twitteru, ojaèat æe se digitalni kanali
kako bi se zajamèilo da poruke Svetog Oca dopru do što
veæeg broja vjernika u èitavom svijetu, osobito do mladih. U
odbor je izabrano vatikansko osoblje i meðunarodni
struènjaci. Kljuè kojim se vodilo u njihovu izboru je njihova
struènost u komunikaciji.
Nakon što je Sveti Otac 7. travnja ove godine potvrdio
misiju IOR-a i pod vodstvom Tajništva za ekonomiju i
Vijeæa za ekonomiju, IOR je najavio plan za sljedeæu
razvojnu fazu. Vijeæe kardinala Svetog Oca (C9), Tajništvo
za ekonomiju, nadzorno povjerenstvo kardinala i sadašnji
nadzorni odbor IOR-a zajednièki su odluèili da taj plan mora
provesti izvršni tim pod vodstvom Jean-Baptiste de
Franssua. De Franssu preuzima dužnost novog predsjednika
IOR-a 9. srpnja.
U naredne tri godine Statuti IOR-a bit æe revidirani i njegove
aktivnosti ureðene na drukèiji naèin, vodeæi se s tri strateška
prioriteta: ojaèati poslovanje IOR-a; postupno prebaciti
upravljanje imovinom na novi i središnji Vatican asset
management (VAM), kako bi se sprijeèilo da razlièite
vatikanske ustanove obavljaju iste poslove; usredotoèiti
aktivnosti IOR-a na financijsko savjetovanje i usluge platnog
prometa za kler, kongregacije, biskupije i vjernike laike
zaposlene u Vatikanu.
IOR je u fazi mirne tranzicije. Prva faza reforme, koja se
provodila pod vodstvom Ernsta von Freyberga, je dovršena.
Uèinjeni su izvanredni pomaci kroz usvajanje meðunarodnih
standarda; transparentnost koja je time postignuta vidljiva je
u drugom godišnjem izvješæu koje je u cijelosti potvrdila
revizorska kuæa Deloitte. Provodi se novi sistem borbe
protiv pranja novca (Anti-money-laundering - AML) i
nastavljaju se poduzimati svi moguæi napori kako bi se
cjelokupni rad IOR-a prilagodilo novom okviru.
U razlièitim financijskim tijelima vezanim uz Tajništvo za
ekonomiju slijedilo se opæi model struène suradnje klerika i
laika. Toènu narav te suradnje u IOR-u tek treba odrediti.
Petorica èlanova kardinalskog povjerenstva za nadzor IOR-a
(Commissione cardinalizia dello IOR) IOR-a nastavit æe s
radom a pridružit æe im se i zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip Bozaniæ. Èlanovi toga povjerenstva su kardinali Santos
Abril y Castello, Thomas Christopher Collins, Pietro Parolin,
Christoph Schönborn i Jean-Louis Tauran. Šest èlanova laika
imenovat æe Vijeæe IOR-a. Generalni tajnik Tajništva za
ekonomiju mons. Alfred Xuereb bit æe tajnik Vijeæa IOR-a
bez prava glasa.
Papina poruka na Twitteru
Vatikan, 10.7.2014.
(IKA) – Papa Franjo u poruci
objavljenoj na Twitteru u èetvrtak 10. srpnja poruèuje: "Ne
bojte se predati u Božje ruke: što god od vas zatraži, vratit æe
vam stostruko".
16. srpnja 2014. broj 28/2014
23
Inozemne vijesti
Skupština talijanskih rabina oštro osudila ubojstvo
palestinskog mladiæa
Poziv na prekid sukoba i na postizanje trajnog mira
Rim, 11.7.2014. (IKA) - Skupština talijanskih rabina oštro
je osudila ubojstvo palestinskog mladiæa Muhammeda Abu
Khedira, izražavajuæi suæut obitelji i rodbini. Obznanjujemo
da je taj kriminalni èin u potpunosti stran svakom biblijskom
i rabinskom nauèavanju; i èini se povezan s tvrdnjama o
slijepoj osveti, koju odbacujemo kao korjenito opreènu
židovskome moralu. S pouzdanjem se nadamo da æe
mjerodavne vlasti u Izraelu rasvijetliti ne samo okolnosti
samog zloèina, nego i moguæi ideološki i društveni kontekst
iz kojega je spomenuti zloèin proizišao, istièe se u izjavi, a
prenosi Radio Vatikan. Želja nam je da i u palestinskom
okruženju bude moguæe iskazati stav odbojnosti prema
sliènim zloèinima kojima se prolijeva krv nevinih, ma s koje
god strane oni dolazili te da se pokaže podjednaka
raspoloživost u pronalaženju onih koji se za takve èine
smatraju odgovornima. Podsjeæamo isto tako da je traganje
za istinom neizostavna sastavnica svakog iskrenoga
mirovnog nastojanja. Duboko zabrinuti zbog loših vijesti
koje do nas dolaze iz Izraela, navodi se u zakljuèku izjave
talijanskih rabina, molimo da se velika trpljenja ovih dana
pokažu kao poroðajne muke, sposobne ne samo prekinuti
postojeæi krug nasilja, veæ i otpoèeti krug istinskoga
mirovnog nastojanja.
U Poljskoj sve veæi broj vjernika pristupa euharistiji
Varšava, 11.7.2014. (IKA) – U Poljskoj sve veæi broj
vjernika pristupa euharistiji (16,3% sudionika mise) premda
se za jedan posto smanjio broj osoba koje sudjeluju na
nedjeljnoj misi (39,1%). Te je podatke objavio Zavod za
statistiku Katolièke Crkve u Poljskoj. Tradicionalno, najveæi
je postotak vjernika koji se prièešæuju iz južnih i
jugoistoènih biskupija, dok je najmanji iz sjeverozapadnih
krajeva zemlje. U Varšavskoj nadbiskupiji na nedjeljnim
misama redovno sudjeluje 30,4% stanovnika. Statistike
takoðer ukazuju na brojèano opadanje vjernika koji se
smatraju privrženim katolièkoj tradiciji naslijeðenoj od
prethodnih naraštaja (60% stanovništva) u odnosu na broj
katolika zauzetih u zajednicama (primjerice kao pastoralni
djelatnici). Prema istim statistikama raste broj osoba koje se
izjašnjavaju nevjernicima kao i broj osoba koji ne
prakticiraju svoju vjeru. U razdoblju od deset godina (2003.2013.) broj vjernika koji sudjeluju na nedjeljnim misama u
Poljskoj smanjio se za dva milijuna. Za 15% je porastao broj
osoba koje idu u crkvu popodne ili naveèer dok se do èak
80% smanjio broj onih koji idu na misu nedjeljom ujutro. Iz
Zavoda istièu kako osobe koje ne žive svoju vjeru na dubok
naèin s vremenom prestaju iæi nedjeljom na misu.
Naglašavaju i kako novi naèini života, vezani takoðer uz
ekonomsku krizu koja prisiljava ljude da sve više rade, imaju
važan utjecaj na sudjelovanje u vjerskim slavljima.
Kardinal Rainer Maria Wölki novi nadbiskup Kölna
Vatikan, 11.7.2014. (IKA) – Papa Franjo imenovao je 11.
srpnja kardinala Rainera Mariju Wölkija nadbiskupom
metropolitom Kölna, premjestivši ga s njegova dosadašnjega
sjedišta u Berlinu. Kardinal Wölki roðen je u Kölnu 1956.
g.; za sveæenika je zareðen 1985., a biskupom je postao
2003. godine. Nadbiskupska metropolitska èast sjedišta u
Berlinu dodijeljena mu je 2011., a kardinalom je postao u
veljaèi 2012. godine. Kardinal Wölki èlan je Kongregacije
za kler i Papinskoga vijeæa za promicanje jedinstva kršæana.
24
16. srpnja 2014. broj 28/2014
ika
Nadbiskup Anselmo Guido Pekorari imenovan
apostolskim nuncijem u Makedoniji
Skoplje, 11.7.2014.
(IKA) - Apostolskog nuncija u
Bugarskoj nadbiskupa Anselma Guida Pekorarija papa
Franjo imenovao je 11. srpnja i apostolskim nuncijem u
Republici Makedoniji. Nadbiskup Pekorari roðen je 1946. u
Italiji. Za sveæenika je zareðen 1970. Godine 1980. ušao je u
diplomatsku službu Svete Stolice. Papa Ivan Pavao II.
imenovao ga je 29. studenoga 2003. apostolskim nuncijem u
Ruandi i titularnim nadbiskupom Populonije. Godine 2008.
imenovan je apostolskim nuncijem u Urugvaju. Ove godine
u travnju imenovan je nuncijem u Bugarskoj.
Neka sport uvijek promièe kulturu susreta
Poruka pape Franje upuæena preko Twittera
Vatikan, 12.7.2014. (IKA) – U poruci koju je papa Franjo
uputio preko Twittera u subotu 12. srpnja istièe se snaga
sporta. Svjetsko nogometno prvenstvo omoguæilo je susret
ljudi koji pripadaju razlièitim narodima i religijama. Neka
sport uvijek promièe kulturu susreta, poruèuje papa Franjo.
Papa: Potrebno je vratiti èovjeka u središte društva
Vatikan, 15.7.2014. (IKA) - Èovjeka treba ponovno staviti u
središte, kako ne bismo pali u antropološki redukcionizam
koji odbacuje djecu, starije osobe i mlade naraštaje, istaknuo
je papa Franjo sudionicima meðunarodnoga seminara na
temu "Globalno opæe dobro usmjereno prema inkluzivnijem
gospodarstvu". Seminar je održan u subotu 12. srpnja u
Vatikanu, na poticaj Papinskoga vijeæa za pravdu i mir i
Državnoga tajništva.
Koristeæi se metaforom vina koje destilacijom postaje rakija,
Sveti Otac upozorio je da bi èovjek mogao izgubiti svoju
stvarnu bit pretvarajuæi se u nešto drugo, u jednostavno
sredstvo. Tijekom objeda s akademicima, struènjacima i
predstavnicima velikih poduzeæa, Papa je takoðer istaknuo
da je potrebno nadiæi politiku, sociologiju, i opæenito
stajalište odbacivanja. Èovjek danas nije više u središtu,
nego je, u konaènici, u službi neèega drugoga; nije više u
središtu svojega razmišljanja, nije više temelj društva kako
bi razvio svoje misli, razradio svoje odluke, a tako gubi
svoju ljudskost. Èovjek postaje oruðe sustava; društvenoga,
gospodarskoga sustava u kojemu samovoljno gospodari
neuravnoteženost. Kada èovjek izgubi svoju èovjeènost, što
nas oèekuje, upitao je Sveti Otac. Dogaða se ono što ja
jednostavnim jezikom nazivam politikom, sociologijom,
stajalištem "odbacivanja". Odbacuje se ono što ne služi, jer
èovjek nije u središtu! A kada èovjek nije u središtu, nešto je
drugo u središtu, a èovjek je tada u službi te druge stvari,
istaknuo je papa Franjo. Stoga je potrebno spasiti èovjeka,
odnosno potrebno je vratiti èovjeka u središte društva, u
središte misli i razmišljanja, napomenuo je Sveti Otac te
zahvalio nazoènim struènjacima koji svojim radom,
razmišljanjem i prouèavanjem, rade na tomu da se èovjeka
ne odbaci. Odbacuju se djeca, jer razinu nataliteta – barem u
Europi – svi poznajemo; odbacuju se starije osobe, jer nisu
potrebne. A sada? Odbacuje se cijeli jedan naraštaj mladih
ljudi! I to je vrlo ozbiljan problem, upozorio je papa Franjo
te dodao kako je vidio podatak da je 75 milijuna mladih ljudi
u dobi do 25 godina bez posla. Mladi ni ne studiraju, niti
rade, primijetio je. Ne studiraju jer nemaju moguænosti i ne
rade jer nema posla. I to je još jedno odbacivanje! Što æe
sljedeæe biti odbaèeno, upitao je Sveti Otac te na kraju
uputio apel: Molim vas, zaustavimo se na vrijeme!
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Prenošenje Odjela za redovno upravljanje dobrima
Apostolske Stolice na Tajništvo za ekonomiju
Apostolsko pismo u obliku motu proprija
Potvrðujuæi višestoljetnu tradiciju, Drugi vatikanski sabor
istaknuo je potrebu da se ureðenje Svete Stolice uskladi s
potrebama vremena, prilagoðujuæi nadasve ustroj dikasterija
Rimske kurije, njihov broj, naziv i nadležnost, kao i njihov
naèin djelovanja i uzajamnoga usklaðivanja sa stvarnim
potrebama Crkve u svakom trenutku.
Konkretni je rezultat tih naèela objavljivanje 24. veljaèe ove
godine apostolskoga pisma u obliku motu proprija Fidelis
dispensator et prudens kojim sam ustanovio Tajništvo za
ekonomiju kao dikasterij Rimske kurije. Vodeæi raèuna o
onome što je odredilo Vijeæe za ekonomiju, u nadležnost
Tajništva spada provoditi ekonomsku kontrolu i nadzor nad
uredima Rimske kurije, ustanovama povezanim sa Svetom
Stolicom i nad upravom Države Grada Vatikana.
U takvim okolnostima, i prihvativši mišljenje proèelnika
dotiènih dikasterija, smatrao sam prikladnim da Tajništvo za
ekonomiju veæ od sada prihvati meðu svoje institucionalne
nadležnosti, sukladno naèinu i vremenu koje odredi dotièni
kardinal proèelnik, one zadaæe koje su do sada bile u
nadležnosti "Odjela za redovno upravljanje" dobrima
Apostolske Stolice te, dakle, na spomenuti dikasterij prenese
nadležnosti koje su apostolskom konstitucijom Pastor Bonus
od 28. lipnja 1988. godine bile povjerene tom Odjelu Uprave
dobrima Svete Stolice. Slijedom toga, Uprava dobrima Svete
Stolice neæe više biti podijeljena na odjele, a ubuduæe æe
obavljati samo zadaæe koje su do sada bile u nadležnosti
Odjela za izvanredno upravljanje.
Èlanak 1
Tekst èlanka 172, apostolske konstitucije Pastor Bonus u
cijelosti se zamjenjuje slijedeæim tekstom:
§1. U nadležnost ovoga ureda spada upravljanje dobrima
Svete Stolice koja trebaju pružiti potrebna sredstva za
obavljanje službi Rimske kurije.
§2. Ured upravlja i pokretnim dobrima koja mu povjeravaju
ostala tijela Svete Stolice.
Èlanak 2
Tekst èlanka 173, apostolske konstitucije Pastor Bonus u
cijelosti zamjenjuje pak sljedeæi tekst:
Uredom predsjeda kardinal, a u njegovoj mu službi pomaže
odreðeni broj kardinalâ i jedan prelat tajnik.
Èlanak 3
Stavljaju se izvan snage èlanci 174 i 175 apostolske
konstitucije Pastor Bonus.
Èlanak 4
Proèelnik æe Tajništva za ekonomiju osnovati Tehnièko
povjerenstvo s ciljem olakšanja prenošenja nadležnosti koje
su dosad pripadale Odjelu za redovno upravljanje dobrima
Apostolske Stolice i odredit æe, poèevši od današnjega dana,
kako se imaju rješavati neriješena pitanja pri spomenutom
Odjelu za redovno upravljanje sve do konaènoga prenošenja
obaveza.
Sve to što sam ovim Apostolskim pismom u obliku motu
proprija odluèio odreðujem da se primjenjuje u cijelosti,
unatoè bilo kojoj protivnoj stvari, pa bila ona i vrijedna
posebna spomena, i odreðujem da se objavi u dnevniku
"L'Osservatore Romano", stupajuæi na snagu na sam dan
objavljivanja.
Dano u Rimu, pri Svetom Petru, 8. srpnja 2014., druge
godine pontifikata
Papa Franjo
Sjeme Božje rijeèi
Papin nagovoru uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 13.
srpnja 2014.
Draga braæo i sestre!
Evanðelje ove nedjelje (Mt 13, 1-23) pokazuje nam Isusa
koji moli na obali Galilejskog jezera, a buduæi da je okružen
velikim mnoštvom, penje se na laðu, otiskuje se njome
nadomak obale i propovijeda. Kada govori narodu, Isus
koristi mnogo prispodoba: to je jezik razumljiv svima, u
kojem Isus koristi slike uzete iz prirode i situacija iz
svakodnevnog života.
Prva od njih ujedno predstavlja uvod u sve ostale
prispodobe: to je prispodoba o sijaèu, koji neštedice baca
sjeme na sve vrste tla. Pravi protagonist ove prispodobe je
sjeme, koje daje više ili manje ploda, ovisno o tlu na koje je
palo. Prva tri tla su neplodna: ono koje je palo uz put pojele
su ptice; ono koje je palo na kameno tlo odmah se osušilo jer
nema korijenja; ono meðu trnjem je ugušeno. Èetvrto tlo je
dobro tlo, i tek ondje sjeme pušta korijen i donosi plod.
U ovom sluèaju, Isus se ne ogranièava na to da ispripovjedi
prispodobu, veæ ju je takoðer objasnio svojim uèenicima.
Sjeme koje je palo na put predstavlja one koji slušaju
navještaj Božjeg kraljevstva ali ga ne prihvaæaju; tako dolazi
Zli i odnosi ga. Zli naime ne želi da sjeme evanðelja nikne u
srcu ljudi. To je prva prispodoba.
Druga je ona o sjemenu koje je palo na kameno tlo: ono
predstavlja osobe koje slušaju Božju rijeè i odmah je
prihvaæaju, no tek površno, jer nemaju korijena i nestalni su;
a kada nadoðu teškoæe i nevolje, te se osobe odmah
pokolebaju. Treæe je sjeme palo u trnje: Isus objašnjava da
se to odnosi na osobe koje slušaju rijeè ali ono, zbog
svjetskih briga i zavodljivosti bogatstva, biva ugušeno.
Konaèno, sjeme koje je palo na plodno tlo predstavlja one
koji slušaju rijeè, prihvaæaju je, èuvaju i razumiju i ona
donosi ploda. Savršeni uzor tog plodnog tla je Djevica
Marija.
Ta prispodoba govori danas svakome od nas, kao što je
govorila Isusovim slušateljima prije dvije tisuæe godina.
Podsjeæa nas da smo tlo na koje Gospodin neumorno baca
sjeme svoje rijeèi i svoje ljubavi. U kakvom ga raspoloženju
primamo? I možemo se pitati: kakvo je naše srce? Kojem tlu
slièi: putu, kamenom tlu ili trnju? O nama ovisi hoæemo li
postati dobro tlo, bez trnja i kamenja, iskrèeno i njegovano,
kako bi moglo dati dobre plodove za nas i za našu braæu.
Dobro je ne zaboraviti da smo i mi sijaèi. Bog sije dobro
sjeme, a mi se ovdje možemo zapitati: kakvo sjeme izlazi iz
mojega srca i iz mojih usta? Naše rijeèi mogu èiniti mnogo
dobra, ali i mnogo zla; mogu ozdravljati, a i raniti; mogu
ohrabriti ali i ozlojediti. Upamtite ovo: nije važno ono što
ulazi, nego ono što izlazi iz usta i iz srca.
Neka nas Gospa svojim primjerom pouèi prihvaæati rijeè,
èuvati je i uèiniti da donese plodna u nama i drugima!
Nakon Angelusa
Upuæujem svima vama usrdni apel da nastavite moliti za mir
u Svetoj zemlji, u svjetlu tragiènih zbivanja koji su se
dogodila posljednjih dana. Još mi je uvijek u živom sjeæanju
susret održan 8. lipnja s patrijarhom Bartolomejem,
predsjednikom Peresom i predsjednikom Abbasom. Zajedno
smo s njima molili za dar mira i poslušali poziv da se
prekine spirala mržnje i nasilja. Netko bi mogao misliti da je
16. srpnja 2014. broj 28/2014
25
Prilog dokumenti
taj susret bio uzaludan. Ali nije! Molitva nam naime pomaže
da ne dopustimo da nas svlada zlo ili da se pomirimo s tim
da su nasilje i mržnja jaèi od dijaloga i pomirenja. Pozivam
sukobljene strane kao i sve one u èijim je rukama politièka
vlast na lokalnoj i meðunarodnoj razini, da ne štede molitvu
i sve moguæe napore kako bi se prekinulo svako
neprijateljstvo i postigao željeni mir, za dobro svih ljudi. I
pozivam sve vas da nam se pridružite u molitvi. Pomolimo
se, svi, u tišini. (Molitva u tišini) Sada nam, Gospodine, ti
pomogni! Ti nam daj svoj mir, pouèi nas svojemu miru, ti
nas povedi prema miru. Otvori naše oèi i naša srca i daj nam
hrabrosti da možemo reæi: "nikada više rata!"; "s ratom je
sve uništeno!". Daj nam hrabrosti da èinimo konkretne geste
za izgradnju mira… Uèini nas raspoloživima poslušati vapaj
naših graðana koji traže od nas da svoje oružje pretvorimo u
oruðe mira, svoje strahove u pouzdanje i svoje napetosti u
oproštenje. Amen!
Draga braæo i sestre, sve vas srdaèno pozdravljam, vjernike
Rima i hodoèasnike.
Danas se slavi "Nedjelja mora". Želim stoga posebno
pozdraviti stanovnike priobalja, ribare i njihove obitelji.
Pozivam kršæanske zajednice, osobito one koje žive u
priobalju, da budu pažljive i osjetljive prema njima. Pozivam
kapelane i dragovoljce apostolata mora da nastave svoju
zauzetu pastoralnu skrb za tu braæu i sestre. Sve, a osobito
one koji su u teškoæama ili daleko od svoga doma,
povjeravam majèinskoj zaštiti Marije, Zvijezde mora!
26
16. srpnja 2014. broj 28/2014
ika
Prilog prikazi
ika
Prilog prikazi
Metropolit Porfirije: Iskreno æu raditi na dijalogu sa
svim dobronamjernim ljudima
Dolazim otvorena srca, a nastojat æu primijeniti tri naèela dijalog, praštanje i pomirenje, uz poruke da moramo
prihvatiti jedni druge onakvim kakvi jesmo i da je "bolje
susjed blizu, nego brat daleko", izjavio je u ekskluzivnom
intervjuu Hini novoimenovani metropolit zagrebaèkoljubljanski Porfirije, koji je objavljen u cijelosti na mrežnim
stranicama Srpske pravoslavne Crkve i Metropolije
zagrebaèko-ljubljanske.
Vladiku dr. Porfirija Periæa Sabor Srpske pravoslavne Crkve
krajem svibnja, poslije smrti metropolita Jovana, imenovao
je za njegova nasljednika na èelu Metropolije, a na novu
dužnost bit æe ustolièen u Zagrebu 13. srpnja. Pozdravljajuæi
"sve graðane Hrvatske i Slovenije - pravoslavne, katolike i
svih drugih vjeroispovijesti, ali i agnostike ili ateiste",
metropolit Porfirije istièe da dolazi "otvorenog srca, s
ljubavlju prema svoj braæi i sestrama".
Kaže da mu je njegov prethodnik, vladika Jovan, ostavio
"dragocjeno nasljeðe sijuæi evanðeosko sjeme u desetljeæima
koja nisu bila nimalo laka, kao i da nije za sobom zatvorio
nijedna vrata".
"Iskreno æu raditi na dijalogu sa svim dobronamjernim
ljudima u Hrvatskoj, ali u prvom redu æu, razumljivo, voditi
brigu za povjerene mi pravoslavne kršæane u Eparhiji
zagrebaèko-ljubljanskoj. Njih pozdravljam Kristovim
rijeèima: 'Što je ljudima nemoguæe, Bogu je moguæe', a u
isto vrijeme, rijeèima premudrog Solomona: 'Bolje susjed
blizu, nego brat daleko'", kaže vladika Porfirije.
Kao svoja temeljna polazišta u unapreðenju odnosa s
Katolièkom Crkvom u Metropoliji i uopæe, novi metropolit
zagrebaèko-ljubljanski istièe "vjeru u Boga, vjeru u izvornu
dobrotu èovjeka i vjeru u kršæansku civilizaciju ljubavi".
Komentirajuæi tvrdnje da je osporavanjem æirilice ugrožen i
nacionalni identitet Srba u Hrvatskoj, ovaj velikodostojnik
Srpske pravoslavne Crkve ukazuje da je æirilièno pismo
"organski dio kulturnog identiteta srpskog naroda". "Srbi
nemaju drugog pisma. Onaj tko se zalaže za ukidanje æirilice
tamo gdje je njena upotreba u skladu s ljudskim pravima i
domaæim i europskim standardima i zakonodavstvom,
zapravo teži da ukine i srpski kulturni i nacionalni identitet",
ocijenio je metropolit Porfirije, istodobno ukazujuæi i na
odluèno reagiranje hrvatske države na prosvjede zbog
æirilice.
"Prethodni, nemili dogaðaji i reakcija hrvatske države
uvjerili su me da se, ovim povodom, ipak ne moramo
pozivati na zakonodavstvo Europske unije i da su oni koji ne
žele da vide æirilicu u Hrvatskoj u manjini. Istièem, ne
postoji alternativa - moramo uèiniti sve da prihvatimo jedni
druge onakvima kakvi jesmo", poruka je novog metropolita
zagrebaèko-ljubljanskog.
On navodi da je bio "ako ne protagonist, a ono svjedok i
skromni suradnik nastojanja odgovornih osoba u Srpskoj
pravoslavnoj Crkvi da katolici, kao i vjernici drugih
vjeroispovijesti, imaju u Srbiji ista prava kao i pravoslavni".
"Što smo od države tražili za sebe, u istoj mjeri smo tražili
za druge Crkve i vjerske zajednice i njihove vjernike. Ni više
ni manje. U pogledu zakonodavnih rješenja, društvenog
života, vraæanja imovine, zastupljenosti u medijima,
svega...", objašnjava vladika Porfirije. (ika/kj)
Razgovor novog predsjednika IOR-a za Radio Vatikan
Poslanje je to koje sam radosno prihvatio, rekao je JeanBaptiste de Franssu
Poslanje je to koje sam radosno prihvatio, rekao je u
razgovoru za Radio Vatikan novi predsjednik IOR-a,
Ustanove za religijska djela, 51-godišnji Francuz JeanBaptiste de Franssu, koji je naslijedio Nijemca Ernsta von
Freyberga. De Franssu je oženjen, ima èetvero djece, i veliko
iskustvo u financijskim poslovima na meðunarodnom
podruèju.
Povjerena mi je važna zadaæa, ponajviše stoga što
nastavljam posao koji je napravio Ernst von Freyberg,
dosadašnji predsjednik. Ta zadaæa zahtijeva i mnogo
poniznosti, istaknuo je de Franssu, jer IOR ima važnu ulogu
za brojne kongregacije i biskupije u svijetu, ali i u kontekstu
cijele administrativne i financijske organizacije Svete
Stolice. Taj posao vidim više kao poslanje i nadam se da æu
biti u stanju zadovoljiti oèekivanja koja su mi "stavljena na
leða" kada mi je povjerena ta odgovornost, rekao je novi
predsjednik IOR-a.
Napomenuvši potom da je u velikoj prednosti u odnosu na
svojega prethodnika, jer nailazi na veæ obavljeni dio posla,
de Franssu je kazao da mu je mnogo pomoglo i to što je bio
ukljuèen u radove Povjerenstva za organizaciju gospodarskoadministrativne strukture Svete Stolice, od kolovoza prošle
godine, a od svibnja ove godine i u rad Vijeæa za
gospodarstvo. To mi je pomoglo bolje upoznati i shvatiti
funkcioniranje administrativne i financijske organizacije
Svete Stolice, ali i vrlo važan smjer koji Sveti Otac želi dati
cijeloj organizaciji, primijetio je de Franssu.
Pomoæ siromašnima i širenje vjere u svijetu, te
transparentnost ciljevi su koje je potom istaknuo novi
predsjednik IOR-a, napominjuæi da je to mogao uoèiti iz
Papinih poruka. Glavno poslanje koje Papa ima u mislima,
kada govori o IOR-u, jest kako Crkva, kako Sveta Stolica
može i dalje pomagati, i to sve više, siromašnima, i u širenju
vjere. A drugo je – i to je upravo obilježje Svetoga Oca –
veæa transparentnost. Veæom je transparentnošæu veæ
zapoèeo papa Benedikt XVI.; on je, naime, imenovao Ernsta
von Freyberga.
IOR ni u kojemu sluèaju ne treba biti drukèiji od svih veæih
bankarskih ustanova, ali s vrlo važnim žarištem na
klijentima; važno je odgovoriti na potrebe kongregacija i
biskupija, primijetio je de Franssu te dodao da je to èimbenik
koji æe vjerojatno obilježiti, i više nego prije, drugi dio
reorganizacije IOR-a.
Na novinarovo pitanje treba li se IOR prilagoditi svjetskom
gospodarskom i financijskom sustavu, de Franssu je rekao
da IOR ima poštovati skup meðunarodnih pravila, kao bilo
koja banka ili financijska ustanova. Ali, podsjeæam da IOR
po statutu nije banka. Stoga je normalno da sve druge
financijske ustanove u svijetu moraju poštovati ta pravila. To
je dio globalizacije gospodarstva, a ako Sveta Stolica želi
imati odnose s drugim državama, imamo poštovati te
odredbe i nova pravila. Sveta Stolica se stoga za to odavno
zauzela, i rad Ernsta von Freyberga, što se tièe IOR-a, bio je
usmjeren u tom smjeru.
Govoreæi o ulozi IOR-a, njegov je novi predsjednik istaknuo
da ta ustanova treba biti u službi ustanova Svete Stolice koje
moraju komunicirati, obavljati transakcije s vanjskim
svijetom. Potrebna nam je ustanova poput banke koja æe nam
u tomu pomoæi. Pomislimo na Vatikanske muzeje koje
godišnje posjete milijuni ljudi; imaju troškove i
16. srpnja 2014. broj 28/2014
27
Prilog prikazi
komuniciraju s vanjskim svijetom; ili pak knjižara, rekao je
te dodao – Nužno je da novac kruži, te nam stoga treba
banka. A za Svetu Stolicu važno je da ta struktura – koja,
ponavljam, nije banka nego financijska ustanova koja ima tu
ulogu – bude pod nadzorom Svete Stolice, kako bi znala
toèno što se sve dogaða.
Prva je zadaæa, dakle, biti u službi Svete Stolice i njezinim
ustanovama. A drugo, dodao je de Franssu, normalno je
takoðer da dikasteriji, kongregacije i biskupije – s kojima
dijelimo našu katolièku vjeru – budu povezani s nekom
strukturom Svete Stolice, a ne s drugim komercijalnim
bankama, s kojima ne dijelimo sve vrijednosti koje su naše.
Uvijek se govori o stvarima koje nisu uèinjene, a nikada se
ne govori o stvarima koje su dobro uèinjene. A u IOR-u je
mnogo takvih. Ali, nažalost, zbog nekih stvari koje u
prošlosti nisu napravljene kako je trebalo, katkada se ima
osjeæaj da ta ustanova nije u stanju obavljati svoju službu.
Ali to nije istina, istaknuo je de Franssu.
Na novinarovu primjedbu da se govorilo èak o zatvaranju
IOR-a, de Franssu je kazao da je bilo važno razmotriti i tu
moguænost, "jer smo jedino tako shvatili da je ta ustanova
potrebna". A na pitanje na kakvu je stvarnost naišao u
Vatikanu što se tièe gospodarskih i financijskih struktura, de
Franssu je istaknuo vrlo jednostavnu stvarnost, koja se
možda nije uvijek, pogotovo u posljednjih 15 ili 20 godina,
razvijala jednakom brzinom kao financijski svijet u kojemu
živimo. Rijeè je o stvarnosti koja – možda zbog
nedovoljnoga broja struènjaka na tom podruèju koje je tako
postajalo sve slojevitije, i zbog slojevitosti tržišta i zbog
pravne sredine – nije pomogla Svetoj Stolici.
To je jasno kada su ljudi iz Crkve – sveæenici, biskupi i
kardinali – na èelu financijske ustanove koja nije njihova
glavna aktivnost, i za koju nisu prošli odgovarajuæu
formaciju, primijetio je te dodao – Stoga je važno – a upravo
to namjerava napraviti Sveti Otac – sve više ukljuèivati
struènjake sa svih podruèja administrativnoga i financijskoga
života. Danas govorimo o IOR-u, ali pogledajmo što se sve
dogaða na brojnim drugim podruèjima zahvaljujuæi tom
jedinstvu namjera i nastojanja meðu èlanovima klera i
zauzetih katolièkih struènjaka. Sve je to u svrhu pomoæi
Crkvi, kako bi ojaèalo njezino djelovanje, i djelovanje
Svetoga Oca, zakljuèio je de Franssu. (ika-rv/sp)
Bog na igralištu
Knjižicu Vitomira Zeèeviæa u biblioteci "Duševno zdravlje"
objavila Zaklada biskup Josip Lang
Knjižicu "Bog na igralištu" Vitomira Zeèeviæa u biblioteci
"Duševno zdravlje" knjiga 7 objavila je Zaklada biskup Josip
Lang. U predgovoru se istièe da je knjiga "aktualna, pisana
jednostavnim stilom, èitljivo i svakom razumljivo
razmišljanje o gotovo sveprisutnoj temi".
Opsegom mala knjižica, donosi pregršt tema. Prvo poglavlje,
autor je naslovio "Biblija i sport". Na pitanje o vezi Biblije s
igrom ili sportom, Zeèeviæ istièe "Ova sveta knjiga èovjeku
otvara put do svih stvarnosti koje ga okružuju, put u njegov
svijet pa i dalje. Sport nije vezan uz èovjeka samo tjelesno,
nego je dio njegova duhovnog i tjelesnog biæa… Biblija i
sport imaju svoje dodirne toèke gdje se susreæu. Biblija
otvara èovjeku nove horizonte prema duhovnome, ali i
prema svjetovnom."
U drugom poglavlju "Crkva i sport" Zeèeviæ naglašava, kako
Crkva u sportu širi svoje pastoralno poslanje, stvara nove
programe, odgojne metode u zajednicama koje žive
kršæanski i svjedoèe evanðelje. U ovom poglavlju se upuæuje
i na Crkveno uèiteljstvo o sportu, koje završava molitvom
pape Ivana Pavla II. u jubilarnoj godini za proslave
28
16. srpnja 2014. broj 28/2014
ika
"Sportskog jubileja".
U tom duhu nastavlja se i slijedeæe poglavlje, koje govori o
"vezi" sporta i Ivana Pavla II. U knjižici se istièe i vrijednost
sporta u odgoju mladih, posebno iz salezijanske perspektive,
u èemu i sam autor kao èlan te redovnièke zajednice ima
veliko iskustvo.
Posebno poglavlje namijenjeno je navijaèima, s porukom
"stadioni trebaju biti prostori zajedništva, radosti, uspjeha,
poraza, pjesme i navijanja". Uz ponašanje na samim
natjecanjima, autor istièe "treba više poraditi na kuænom
odgoju i ukazati na ponašanje na društvenim priredbama, jer
lijepo ponašanje obogaæuje društveni život." Stoga više i
èešæe valja govoriti o vrjednotama sportskog života i
navijanja u obitelji, školi, medijima, na vjeronauènim
susretima.
Tu je i niz drugih tema vezanih uz sport poput etike, medija,
psihologije, a na kraju knjižica donosi i nekoliko molitava u
sportu, kao što su molitva trenera, molitva sportaša, molitva
na kraju dana, te zahvalna molitva. (ika-mb/sp)
Radni listovi za predškolsku djecu
Hrvatska konferencija viših redovnih poglavara i poglavarica
(HKVRPP) objavila je radne listove za djecu predškolskog
uzrasta "Njihovo je kraljevstvo nebesko". To izdanje
autorica dipl. pedagoginje Brankice Blaževiæ i prof.
logopedice Ane Vukasoviæ, dopuna je istoimenom
priruèniku.
Radni listovi namijenjeni su djeci predškolske dobi s ciljem
poticanja njihova cjelovitog razvoja, ukljuèujuæi i duhovnu
dimenziju. Zamišljeni su kao radni materijal odgojiteljima u
vjeri i roditeljima u pripremi djeteta za polazak u školu.
Tako radni listovi obuhvaæaju grafomotorièke vježbe, vježbe
opažanja, vježbe logièkog zakljuèivanja, zadatke za razvoj
spoznaje, igre prepoznavanja brojki i slova, igre za
fonemsko stapanje i rašèlambu rijeèi, zadatke za jaèanje
verbalnog pamæenja, vježbe orijentacije u prostoru, igre za
bogaæenje rjeènika i pripovijedanja, kreativne zadatke koji
slijede nakon biblijskog teksta. Cilj rješavanja radnih listova
koji autorice navode bio bi jaèanje djeèjeg samopouzdanja,
samostalnosti, kulture izražavanja, razvoj socijalnih
kompetencija, poticanje radoznalosti i razvoj cjelovitog
djeèjeg doživljaja svijeta koji ga okružuje. Osim toga,
biblijska podloga i praæenje tijeka godine i svetkovina
omoguæavaju djetetu snalaženje u vremenu, pozitivno utjeèu
na moralni razvoj djeteta i potièu vrijednosti u odgoju.
Tematski radni listovi prate liturgijsku godinu. Tako nakon
upoznavanja i poticanja na promišljanje o svom mjestu u
vjerskom kutku vrtiæa, djecu se upuæuje na druženje s
Biblijom i molitvom. Tako se djecu upuæuje na hvalu
Stvoritelju po uzoru na sv. Franju. Slijedi Dan kruha,
svetkovine Svih svetih i Krista Kralja. U materijalima se na
poseban naèin pristupa i adventskom, odnosno božiænom i
korizmeno-uskrsnom vremenu. Upuæuje se i na pojedine
prispodobe, poput onih vezanih uz slijepca Bartimeja te
Zakeja. Tu su još i radni listovi vezani uz blagdan sv. Josipa,
nedjelju Dobroga pastira, Marijin mjesec te Pedesetnicu.
Radni listovi mogu se nabaviti putem elektronièke adrese
kupi@redovnistvo.hr. (ika-mb/sa)

DNEVNA PRIPREMA ZA VJERONAUČNI SAT

NIKOLA Br 41(354).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

DRAGI ŢUPNIČE HVALA VAM! - Svi Sveti

Broj 16, nedjelja - Župa Duha Svetoga

NIKOLA Br 32(345).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

1.siječnja 2012. sv.Marija Bogorodica

17. srpnja 2013. Sjednica Stalnog vijeća HBK Bilo je govora i o

24. srpnja 2013. Papa Franjo doputovao u Brazil Nemam ni

Broj 19, nedjelja - Župa Duha Svetoga

Župni listić od 07.01 do 17.01.2015 Br.160