GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013.
1
PISMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PIS
GOLF-TERENI NA PROSTORU BOSANKA-SRĐ (RASPRAVA O TZV. „ŠRC“-U 08. 01. 2013.) - NEKI PRIJEDLOZI
Zakonodavac nas je preveo
„žedne preko vode“
Referendum o golfu i ova naša rasprava o razvoju golfa uopće nije trebala postojati, već je to trebala biti
rasprava o krajobraznom razvoju na području Bosanka-Srđ
- Potrebna su infra-crvena avionska snimanja, satelitske snimke i ostale mogućnosti detektiranja podzemlja platoa
Srđa u svrhu pronalaska izvora vode tako
da se ne gradi HE „Ombla“ zbog trusnosti područja i ugrožavanja Rijeke dubrovačke. Neke kulture su promatrale život
biljaka jer su određene rasle tamo gdje
postoje bogati podzemni izvori, dok su
druge kulture promatrale promjene tla i
tipove stijena. Na određenom području
koje ima podzemne izvore vode razvidna
je prisutnost poroznog (šupljikavog) vapnenca kroz kojeg može curiti voda. Uobičajena praksa rimskih (vodo)graditelja
bila je promatranje pravilnosti (učestalosti) magl(ic)e, pare i magle (s kišicom) u
rano jutro. Tako su primijetili da se magla
pojavljuje nisko na zemlji blizu prirodnih
izvora (vrela) ili podzemnih izvora vode.
Nakon otprilike 2000 godina postoje valjda precizne metode za otkrivanje vode, a
tu su i rašljari.
- Zakonodavac nas je, u načelu, preveo
„žedne preko vode“ i pokazao pravu povijesnu ulogu i lice: donio je Zakon o golfu,
nakon toga ga ukinuo, te zbog svog „nadljudskog položaja“ nije snosio pravne posljedice iako ih sam propisuje. Nadalje,
između ostalih zakona o zaštiti prirode, u
čl. 10. st. 2. toč. 2. i 5. Zakona o zaštiti
pučanstva od zaraznih bolesti (N.N., 79/
07) navodi se: „osiguravanje zdravstvene
ispravnosti vode za piće te sanitarna zaštita zona izvorišta i objekata, odnosno uređaja koji služe za javnu opskrbu vodom
za piće“, te „osiguravanje sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta odvodnje otpadnih voda, balastnih voda te odlaganja otpadnih tvari”. Dovod vode i otpadne tvari
(pesticidi i dr.) ne idu na Mars, a u slučaju
dubrovačkog područja pesticidi su nepotrebni, a potrebna je odvodnja u dublje
vode mora.
- Nije potrebno graditi golf terene, ali ovisno o terenu potrebno je graditi u krajobraznom skladu.
- Referendum o golfu i ova naša rasprava
o razvoju golfa uopće nije trebala postojati, već je to trebala biti rasprava o krajobraznom razvoju na području BosankaSrđ. Golf razvoj mora biti krajobraz razvoj
(Landscape Development) jer koja je razlika između potencijalnog razvoja golfa u
pustinji Gobi u Mongoliji od planske
izgradnje dragulja u hrvatskoj kruni grada Dubrovnika. Sjetimo se da je Las Vegas izgrađen u pustinji, pa je golf potrebno kultivirati u pustinjama, a ne blizu kul-
turnih središta svijeta.
- Prostor iza Srđa i Bosanke ima dostatno
mjesta za uklopiti gradnju u postojeći krajobraz bez uništavanja i sječe stabala.
Izgradnja bi za sobom povlačila i usputno pošumljavanje (zbog amortizacije jakih udara vjetra). Nažalost, pri pokušaju
pošumljavanja Srđa nisu poslušali jednog
gospara vatrogasca koji je savjetovao prohodnost pošumljavanja (sadnju borova
svakih 5-10 m) jer će priroda učiniti svoje,
a ne paket pošumljavanja koji uključuje i
sadnju npr. rogača.
- Potrebna je vatrogasna postrojba (ili
dom, npr. kao što je onaj u Kaštel Sućur-
dvoranu za skupove i prezentacije i dr.
Moguće postojanje 2-3 terena za mini golf
(max. dim. pojedinog oko 30 x 5 m). U
krajobraz treba uklopiti kućice i mala
odmarališta (npr. za djelatnike Microsofta
koji je u dobrotvorne svrhe kanio uložiti
38 milijardi dolara). Treba pitati jer u suprotnom posljedica ne može biti bespovratno davanje.
- Moguće je izgraditi i veleposlanstva europskih država. Svaka pojedina država
bila bi zadužena za financiranje uređenja
veleposlanstva (koje bi izvršile hrvatske
tvrtke), te bi takva mjesta imala nešto širi
krug za prihvat i smještaj svojih građana -
cu koji ima čak kuglanu u podzemnom
dijelu i nadzemne spavaonice za prihvat
posjetitelja) zbog neposredne blizine zelenila i uopće raslinja.
- Pored prihvatilišta za (domaće) životinje, izgraditi i planinarski dom, policijsku
postaju, prodavaonicu mješovite robe, te
angažirati barem jednog šumara (lugara)
i ispraviti tu sramotu nepostojanja.
- Izgraditi građanima stanove POS-a po
listama prioriteta i općenito zainteresiranim građanima Dubrovnika koji bi moguće i radili na platou Srđa i time doprinijeli i sigurnosnoj komponenti. Korporacije
u pravilu nisu socijalne ustanove, ali povjerenjem se stječe obostrana korist i dugoročna zarada.
- Izgraditi manje sportske terene za razne
sportove (nogomet, košarka, boće i dr.),
potom parkove, šetnice, barem jedan
dječji vrtić, muzeje, koncertnu dvoranu i
razvoj diplomatskog turizma ili diplomatski
razvoj turizma.
- Obnova Muzeja Domovinskog rata ne
može započeti nakon izgradnje sadržaja
na prostoru Bosanka-Srđ, već izvođač
mora pokazati dobru volju i istodobno i
ubrzano započeti obnovu (potrebno je
rasformirati taracu na Forteci, staviti vodootpornu žbuku i ponovno popločati taracu istim i obnovljenim materijalom, a ne
da ljudi na otvaranje izložbe u izložbeni
prostor dolaze s kišobranima).
2
Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.
GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013.
- Zaključak: U slučaju gradnje velikih golf
terena, bolje je ništa ne graditi i ostaviti
sve onako kako je zadano u prirodi (zbog
mogućih preprodaja, financijske destabilizacije dubrovačkog područja, uništavanja domaćih građevinskih tvrtki i infrastrukturnih iživljavanja koje u konačnici plaćaju građani). U slučaju kupnje zemljišta po
SMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PISMA / REAGIRANJA / PISMA
niskoj cijeni, pretvorbe takvog u građevinsko, izvlaštenja 49% zemljišta suprotno
Ustavu RH i europskim protokolima, te
moguće preprodaje ukazuje se na namjeru koju ne mogu nazvati dobrom i na dobrobit građana Dubrovnika.
- Zaključak 2: Ulagač je u samom začetku trebao napraviti javnu raspravu za
građane i okrugli stol za stručnjake, te pitati što Gradu treba nakon što prethodno
predoči svoju karticu kapitala. Zatim bi
uslijedilo prihvaćanje mišljenja uz eventutalni uvjet dodatne gradnje u skladu s
krajobrazom. Drugim riječima, golf uopće
ne bi bio u planu niti bi kao ideja bio
logičan izbor za ovo mediteransko okružje
i u tom smislu temperamenti mentalitet.
Nadalje, cijeli projekt mišljenja građana
Grad Dubrovnik je trebao uputiti kao pred
pristupni projekt koji financiraju EU-fondovi, u slučaju da se ne pronađe ili javi
logičan i dosljedan ulagač. Već sam upozoravao na problem kada kupac zemljišta kupi određenu zemlju i pitanje do koje
dubine ju posjeduje tim činom. Za velike
terene potrebno je nemalo nasipanje i
opet kupnja ili možda „besplatni“ dovoz
zemlje s drugih područja. Onda nastaje
paradoks: ako posjedujete zemlju (npr.
vapnenački kamenjar) do određene niske
dubine, nasipanjem stvarate uvjete određene visine (odnosno dubine novonastalog nasipa) na koju možda nemate pravo, pa treba provjeriti hrvatske zakone u
tom smislu. Tu je i pitanje posjeda u visinu
jer bi gradnje iznad određene visine trebale biti umjereno dopuštene jednako u
svim dijelovima RH. U ovim slučajevima,
kako god okrenete, pravnim rječnikom,
nastaje kaos.
Đivo Bašić
P. S. U rimskom Zakoniku XII. ploča bilo je
određeno da onaj tko protupravno posiječe
(Zakonik se poslužio riječju succidendi)
tuđa stabla (drveće) za svako od njih plati
po dvadeset pet asa.“ (Ploča VIII, 11; Leges duodecim tabularum / Zakonik dvanaest
ploča, Biblioteka Latina et Graeca, knj. XXXIII, Latina et Graeca, Zagreb, 1994, str. 95).
Nažalost, moram konstatirati da pravni sustavi svijeta i pravna regulativa uopće leži na
temeljima rimskog Zakonika XII. ploča, Justinijanovim kodifikacijama i Napoleonovom
Code Civilu (Građanskom zakoniku), a većina rimskih i kasnoantičkih vladara, te pogotovo Napoleon, bili su mitomani ili su se pak
zibali na tom rubu. Drugim riječima, postoje regulative koje služe na čast postojanju čovjeka, ali u biti pravnih temelja svijeta
leži nevaljalost i pogodovanje pobjednicima. U mnogim zakonima država postoji ili
bi trebala postojati odredba da se izvori pitke vode moraju popisati i koristiti na dobrobit građana kao isključivo državno vlasništvo bez prava prodaje do u vijeke vjekova. Čin bilo koje državne vlasti koja eventualno propiše prodaju takvih izvora smatram
najobičnijom veleizdajom.
GOLF PARK DUBROVNIK - JAVNA RASPRAVA O STUDIJI UTJECAJA NA OKOLIŠ
Priroda i zelene
površine naši su
najvrjedniji resursi
Je li projekt «Golf park Dubrovnik» izrađen u skladu s prirodom i
karakterom dubrovačkih vrijednosti, gdje je prošlost naglašena,
sadašnjost izložena a budućnost zamišljena?
Dopustite mi da se uključim u raspravu o
realizaciji projekta izgradnje Golf park Dubrovnik koji je u javnosti izazvao velike i
kontroverzne polemike.
Prisjetio sam se ovom prilikom jedne velike misli prof. Reberta Shumana utemeljitelja Ekonomske zajednice za ugalj i čelik koja glasi: «Od ideje do realizacije postoji velika provalija.» Ova misao potvrdila
se u praksi i obistinila na projektu «Golf
park Dubrovnik».
Razmišljao sam što je to kod ovog projekta izazvalo burne komentare stručne
javnosti. Kontroverzije su možda u tome:
Prvo, projekt je megalomanski postavljen.
Obuhvaća površinu od 310 ha na platou
brda SRĐ, 400-stotinjak metara iznad povijesne jezgre Grada, što je po površini otprilike veće za 3,5 puta Babin kuka ili 100
puta veće od Grada u zidinama. Tako,
pretvaranje seoskog područja u gradsko,
urbano širenje grada, implicira degradaciju prirode, neracionalnost prostora i znatno utječe na komunalnu ekonomiju.
Drugo, dosadašnja izgradnja Grada oštro je istakla probleme očuvanja prirode,
a zagađenje vode i zraka, buka, prenatrpanost i prometna zagušenost (28 tisuća
automobila...), te sivilo urbane životne sre-
dine dobili su zabrinjavajuće razmjere u
našem Gradu.
Treće, agresivni marketing investitora iritirajuće djeluje na građane; dojam je da se
u prvi plan ne stavljaju ekološki i humani
zahtjevi, nego neposredni interesi užih
grupa i privatnog kapitala.
Pitanje: Je li projekt «Golf park Dubrovnik»
izrađen u skladu s prirodom i karakterom
dubrovačkih vrijednosti, gdje je prošlost
naglašena, sadašnjost izložena a
budućnost zamišljena?
Kako razvoj turizma na lokalitetu Bosanke
bitno utječe na ljudsko i prirodno
okruženje, bilo bi pošteno megaprojekt
«Golf park» označiti kao poželjan ili
nepoželjan kroz istraživanje svih interesnih
grupa. Razinu poželjnosti može se izraziti
jedino kroz proces traženja konsenzusa
putem referenduma.
Ako su Ustavom RH građani ovlašteni da
oblikuju svoj grad prema svojim potrebama, bilo bi pošteno da građani opće
mišljenje o izgradnji Golf parka Dubrovnik
izraze putem referenduma.
Priroda i zelene površine naši su najvrjedniji resursi. Valja ih svim demokratskim
sredstvima sačuvati za buduće naraštaje.
Dr. Jerko Brešković,
član središnjice DUB-a
DUBROVAČKE SLIKE I
(NE)PRILIKE
Palete
Čistoća ima svoj naplatni šalter, u dvorištu uprave, u Vukovarskoj ulici. Usluga je
primjerena, i to nije poanta
ovog teksta, ali kada pogledate fotografiju – sve vam je
jasno. Ako dođete platiti
račun, od silnih paleta i
obližnjih automobila ne
možete normalno prolaziti,
još ako ste sa štapom, teško hodate i sl. Ne znam zašto su palete tu, ali ako nemaju svrhu zašto se ne uklone?
Zdravko Trojanović Trojo
Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi se ne vraćaju.
GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013.
3
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA / PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA /
VLAST RADI NARODA ILI NAROD RADI VLASTI
Raskrinkajmo izdajice, previše ih je
Ako je imalo soli u glavi te naše vlasti, neće dozvoliti ni grad na Srđu ni izgradnju HE Ombla. Neka poslušaju
glas naroda jer oni su tu radi naroda i moraju biti na dobrobit narodu
NE DOZVOLIMO DA OVAJ NAŠ GRAD
PADNE U RUKE TUĐINA.
NE DOZVOLIMO APARTMANIZACIJU
SRĐA.
NE DOZVOLIMO IZGRADNJU
HE OMBLA.
NE DOZVOLIMO PRODAJU PREVLAKE.
POVEŽIMO SE S HRVATSKOM
PELJEŠKIM MOSTOM.
Na početku moram reći da pozdravljam
napise mojih sugrađana gospođa i gospode čiji sam istomišljenik. Posebno me
se dojmio članak gospodina Mujana.
Hrabri su to ljudi i domoljubi. Posebno
cijenim ono što piše gospođa Mitić-Šoša
i Teo Trostman. Oni su sve rekli. Ne želim se ponavljati već
se osvrnuti na neke probleme
koji do sada nisu istaknuti,
Također moram reći da ne vidim u mojoj Domovini nikakve
fašiste, već samo ljude koji
brane svoju rodnu grudu. Nikad nikoga nismo napadali ni
osvajali, ali nas jesu; Od Bizanta i Venecije do turskog carstva, Napoleona, kao i početkom 1803. kad su nas napali
Crnogorci i Srbi iz Hercegovine uz pomoć ruske flote i
vojske i provalili iz Boke i
obližnjih brda na teritorij Republike i konačno istočni susjedi 1991. godine. Mi smo
samo željeli našu Domovinu,
ali nam ne daju mirno živjeti.
I naglašavam – mi ne falsificiramo povijest. Rade to oni koji
ovu zemlju ne vole i nisu je željeli.
Vaš cijenjeni list koji je najčitaniji u našem
Gradu još uvijek izlazi zahvaljujući napisima i onih koji imaju drugačije mišljenje
bliskih današnjoj vlasti. Nas većinu je današnja vlast duboko razočarala. Oni su tu
radi naroda, ali se čini da je situacija obrnuta. Za to ima i previše primjera.
Žalosno je danas doći na Stradun i vidjeti
zatvorene persijane. Pitam se čije su to
sada kuće? Žalosno je prisjećati se dana
kada se po Stradunu šetala naša pitoma
mladost. Gdje je ona sada. Po zadimljenim kafićima, disko-klubovima. Vidim pijane i drogirane. Koja maloljetnička banda je napala Konavljane? Gdje je pitoma
i skladna mladost? To je mladost bez perspektive, kojoj su političari ukrali ideale a
mediji zatajili uzore... Nema više ideala.
Materijalizam je otrovao dušu. Veliki broj
mladih sposobnih i pametnih odselio je
gdje ima veće mogućnosti za rad i razvoj.
Na kraju knjige „Dubrovački spomenar“
4
GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013.
Vedran Benić piše: Netko je jednom rekao ne bez povoda: “ Izgubi li se duh Dubrovnika, nestat će Grada“. Ostat će samo
zidine. Uistinu, bremena u Dubrovniku
nisu više sklona - originalima.
Oriđinala više nema. Grad je devastiran.
Ako se dogodi novi grad na Srđu, znate li
tko će se tamo doseliti? Da li ćemo mi više
ikada biti sigurni? Što bi bilo u Domovinskom ratu da je pao Srđ? A sad ga jednostavno dajemo a ne znamo kome!!! Ne
možemo zabraniti da vlasnici prodaju svoju zemlju, ali vlast može zabraniti izgradnju. Ako ne zabrani, to je ravno izdaji!!! I
konačno to su naša pluća. Nedostaje nam
zraka i zelenih površina. Neka tamo niknu
šume, zelenilo, livade, ovčice i pastiri.
Što će se dogoditi betonizacijom velike
površine krškog terena kad padnu velike
kiše? Kamo će oteći voda? Niz Srđ i
poplaviti naš Grad.
HE Ombla treba gradu na Srđu. Ona bi
bila ne samo ekološka katastrofa, već i
opasnost od potresa i još nešto veoma
važno što to do sada nitko nije spomenuo. Ako se upustimo u tu izgradnju u kršu,
voda može oteći nekim drugim smjerom,
to se nikada ne zna, i Dubrovnik bi tada
ostao bez vode. Tko će za to odgovarati?
To želimo znati!
Ovo ne govorim napamet, već mišljenje
stručnjaka, inženjera geologije i dobrog
poznavatelja krša.
Ako je imalo soli u glavi te naše vlasti, neće
dozvoliti ni grad na Srđu ni izgradnju HE
Ombla. Neka poslušaju glas naroda jer oni
su tu radi naroda i moraju biti na dobrobit
narodu.
Pitat će te me zašto se javljam i pišem o
ovome? Zašto baš sada? Čuči to u meni i
ne mogu biti mirna dok glasno ne kriknem
da me se čuje. Pišem sada jer sutra može
biti kasno.
Sada je vrijeme da podsjetim sve one koji
zaboravljaju, da ih podsjetim na sve ono
što smo proživljavali ONDA da ne dozvole da sve prekrije prašina koju neki ne
žele obrisati. Ako pustimo da se gomila
sve deblja i deblja, ona će značiti naše
nestajanje. Ugušit će nas. Pokopati.
Imali smo snove cijelog života, nadali smo
se da će se jednom ostvariti. Onda je došlo vrijeme kad smo mislili da su nam snovi
ostvareni, ali danas smo izgubili sve iluzije o tome. Zatečeni smo. Prevareni.
Ako se konačno ne probudimo, izronimo iz ove apatije,
dignemo svoj glas
ostavit ćemo iza sebe stazu
posutu trnjem, ugašena ognjišta, gole zidove, kuće duhova, prazninu i mučninu?
Koliko dugo ćemo još slušati
naš mili jezik? Hoće li u Lijepoj Našoj sve više odjekivati
neki tuđi jezici? Pogledajte
natpise na nekim trgovinama i
restoranima!
Ne dozvolimo da nas prekrije
prašina i uguši! Ne zaboravimo na bolnu prošlost jer se
ona može ponoviti kao mnogo
puta da sada i na neki način
ona nam se već počela ponavljati.
I nažalost, mi nestajemo. Kroz povijest
su narodi i civilizacije nastajali i nestajali.
Što će biti s nama?
I još nešto želim reći: nikad nemojte prodati Prevlaku. Ona mora ostati hrvatska.
Sve drugo bila bi izdaja. To je zemlja naših
Konavljana i samo njima pripada. Nemate prava to im oduzimati. Zar nije prodano
previše naše djedovine? Neka tamo bude
park prirode. Ionako je ostalo malo šuma
koje su popaljene, malo divlje prirode.
Povežimo naš kraj s ostatkom Hrvatske
Pelješkim mostom. Ima novca, samo treba htjeti i znati.
Zato ne stojmo prekriženih ruku…
Raskrinkajmo izdajice. Previše ih je.
Govori li vam nešto linija koja ide od Prevlake preko Srđa i Omble do Neuma.
Puno toga su oduzeli ovom Gradu i Hrvatskoj! Zar nije dosta?
UČINIMO NEŠTO JER SUTRA MOŽE
BITI KASNO!
Terezija (Teica) Margaretić
/ PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA / PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
PRIOPĆENJE IZ GRADA DUBROVNIKA
Gradonačelnik će voditi javno izlaganje o prijedlogu
urbanističkog plana na Srđu
Grad Dubrovnik 24. siječnja organizira javno izlaganje o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja
‘’Športsko-rekreacijski centar s golfskim
igralištem i turističkim naseljem Bosankasjever i Bosanka-jug’’ koje će voditi gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro
Vlahušić. Nazočnost gradonačelnika
Vlahušića nije bila potrebna na javnom izlaganju Studije utjecaja na okoliš Sportsko-rekreacijskog centra s golf igralištem
na Srđu, koje nije organizirao Grad Dubrovnik, a na kojem su sukladno propisima nazočili stručni predstavnici Grada,
kompetentni da ocijene kvalitetu sadržaja
studije, kao i drugi stručnjaci relevantni za
očuvanje eko-sustava u obuhvatu plana.
Svođenje takve stručne rasprave na poli-
tiziranje potiče navijačku atmosferu i postupak čini manje korisnim u smislu rješavanja konkretnih izazova prilikom
donošenja ovog značajnog urbanističkog
plana. Inače, projekt razvoja športsko-rekreacijskog centra s golf igralištem je u
Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske
županije uvršten još 2003., a u GUP Grada Dubrovnika 2005. Sveobuhvatna procedura koju Grad Dubrovnik vodi pokrenuta je kako bi se osigurala transparentnost postupka i mogućnost sudjelovanja
šire javnosti u donošenju istog. Gradska
uprava kontinuirano je u ovom postupku,
kao i u usporedivim postupcima donošen-
ja prostornih planova, poštivala sve zakonske rokove javnog uvida, produljivala rokove i proširivala tehničke mogućnosti za
davanje primjedbi i prijedloga te uvijek bila
na raspolaganju svim građanima, a
posebno zainteresiranoj javnosti. Obzirom
na povećani interes dijela javnosti te
značaj UPU-a „Športsko-rekreacijskog
parka s golf igralištem i turističkim zonama Bosanka sjever i Bosanka jug“ Grad
Dubrovnik će nastaviti s posebnom
pažnjom provoditi sve faze postupka
izrade ovog urbanističkog plana, a uvid
javnosti će i dalje biti potpun i neposredan.
REAGIRANJE INICIJATIVE SRĐ JE NAŠ NA PRIOPĆENJE IZ UREDA GRADONAČELNIKA OD 10. SIJEČNJA 2013.
Referendum je jedino rješenje
Dužnost je Gradonačelnika bila da nazoči izlaganju Studije utjecaja na okoliš projekta na Srđu te odgovori na brojna pitanja na
koje građani nisu mogli dobiti odgovor. Žalosti nas činjenica
da osim Gradonačelnika nitko od gradskih vijećnika nije nazočio
izlaganju i raspravi te da nas brine na temelju kojih činjenica oni
odlučuju o sudbini grada kad ne sudjeluju u javnim raspravama. Gradonačelnik Vlahušić grubo manipulira javnosti kad prikazuje opravdano nezadovoljstvo Dubrovčana ovim projektom kao
navijačku atmosferu. Upravo je ono što karakterizira proceduru
ovog projekta pogodovanje kojim su gradonačelnik, i ostale
moralne veličine u Hrvatskoj poput Sanadera i Čačića navijački
pogodovale ovom štetnom projektu. Projekt na Srđu je toliko
metastazirao da Dubrovčani više nemaju svoje političke predstavnike, oni su postali marionete tvrtke s Djevičanskih otoka.
Toga su i građani Dubrovnika svjesni. Prema istraživanju javnosti koju je provela agencija GFK, 77% Dubrovčana žele sami
odlučivati o ovom projektu referendumom koji im je obećan.
Inicijativa Srđ je naš
ODUSTANIMO OD RUŽNIH RIJEČI, UPADICA, ZVIŽDANJA I SL.
Neka bude festa demokracije
Pišem nadahnut riječima negdašnjeg biskupa stuttgartskog
Georga Mosera, još iz vremena hrvatskog proljeća: “Nama su
potrebni razgovori i susreti pri kojima se uzajamno poštujemo.
Samo tako mogu upoznati misaoni svijet svoga sugovornika,
razumjeti ga i sa svoje se strane sam izjasniti o dokazima i činjenicama, vodeći računa o općem dobru.” Svladavajmo prijepore na način dostojan čovjeka, zato Vas pozivam sve koji
dohodite na javnu raspravu o sudbini Grada i Srđa (24.01 2013.)
da poštujući funkciju našeg gradonačelnika, odustanemo od
ružnih riječi, upadica, zviždanja i sl. Ne spuštajmo se na razinu
kojekakvih portala i sjetimo se da Bog sve vidi i mjeri sva naša
djela, te da nas nije stvorio nedemokratski jednookima i
trokutaste glave kao Polifema Kiklopa. I uživajmo u trijumfu is-
www.effect-dubrovnik.com
PORTAL O BITNOME I AKTUALNOME U EKONOMIJI, FINANCIJAMA, POLITICI, DRUŠTVU, KULTURI, TURIZMU, DUBROVNIKU... Teorija i praksa ekonomije i poduzetništva, financijski proračuni, političke,
društvene, kulturne i turističke teme, sapienti sat, osoba dana, misao
dana, dubrovačke minijature, viđenja, ljudi, novitati, riječi... i još ponešto
riječju i odabirom Bajra Sarića. Bogata arhiva.
tine i pravde, u satu urbanističke anatomije naših dubrovačkih
arhitekata (Kojaković, Vuković, Bakulić), u pravnim finesama
mladog E.Ćerimagića, strateškim udarcima pukovnika Marka
Mujana, u bravuroznim retoričkim figurama Stijepa Rudenjaka,
gandhijevskoj pojavi profesora Capora, akademskim zamjedbama Điva Bašića i V.Kožula... Unatoč šutnji većine u akademskoj zajednici, primjeri dr. Pavune, dr. T.Tadića, dr. O.Bonaccija
,dr. S.Božičevića, pokojnog dr A.Benovića, pokazuju da nastupa vrijeme preobrazbe u jedno humanije i inteligentnije shvaćanje
države i vlasti. Onaj koji želi vladati drugima mora priznati i tuđa
prava. Neka bude festa demokracije! Poslušajmo glas naroda.
prof.Teo Trostmann, koordinator za Dubrovnik
Saveza za građansku i etičku Hrvatsku
GRADSKA ORGANIZACIJA SDP-a DUBROVNIK
Poziv na parlaonicu
Parlaonica SDP-ovog kandidata za gradonačelnika Dubrovnika,
Nika Šalje s mladima Dubrovnika, koja je osmišljena tako da mladi
postavljaju pitanja i daju prijedloge za poboljšanje života u Gradu,
održat će se u petak 18. siječnja 2013. u kongresnoj dvorani hotela Park s početkom u 18 sati. Dođite i otkrijte zašto je Niko naš
izbor – stoji na kraju poziva.
GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013.
5
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA / PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA /
PRIOPĆENJE GRAĐANSKE INICIJATIVE „SPASIMO OMBLU I NJEZINE STANOVNIKE“
HE Ombla neizvediva i neprihvatljiva
Izgradnjom injekcijske zavjese drastično će se promijeniti cirkulacija slatkih voda u priobalju, posebno u
samoj izvorišnoj zoni krškog izvora Omble. Zbog toga će doći do promjena u postojećoj prirodnoj ravnoteži
slatkovodnog krškog vodonosnika i slane morske vode u tom nevelikom, ali gusto naseljenom i socijalnoekološki posebno vrijednom prostoru – ističe hidrolog dr.sc. Ognjen Bonacci
Nedavno je na Sveučilištu u Dubrovniku
HEP organizirao javnu tribinu na kojoj je
sudjelovalo njihovo stručno savjetodavno
tijelo.
HEP je ovakvom organizacijom još jednom pokazao kako nije objektivan, ni transparentan s obzirom da se radilo o običnom monologu jer su svoja mišljenja iznosili jedino stručnjaci koji su hvalili projekt.
Objektivno bi bilo da su na taj isti skup
pozvani i ostali stručnjaci koji smatraju da
je projekt neprihvatljiv i neizvediv. Javna
tribina je bila u 11 h kada je većina ljudi
na radnim mjestima te nije u mogućnosti
prisustvovati. Zaključujemo da je javna tribina bila neuspješna, neuvjerljiva, jednostrana, neobjektivna i netransparentna.
Namjera nam je upoznati javnost kako
postoje i drugi znanstvenici koji smatraju
da je projekt neprihvatljiv, neizvediv, ekonomski neisplativ, da je štetan, opasan, rizičan.
Ovim putem želimo ispraviti izjavu prof. dr.
sc. Tatjane Vlahović koja je rekla da je prof.
emeritus dr. sc. Ognjen Bonacci građevinar (te je kao takav nekompetentan za
razmatranu problematiku), a kao odgovor
na pitanje prof. Teu Trostmann koji je iznio
mišljenje prof. emeritusa dr. sc. Ognjena
Bonaccia kao hidrologa. Naglašavamo da
je prof. emeritus dr. sc. Ognjen Bonacci
po obrazovanju i stručnom iskustvu (46
godina iskustva u zemlji i inozemstvu)
građevinski inženjer i hidrolog (s posebnim naglaskom na specijalnost hidrologiju krša) te je već kao takav po obrazovanju i iskustvu mnogo bliži problematici
izgradnje HE Omble nego svi oni koji su
sudjelovali na skupu u Dubrovniku.
Prof. emeritus dr. sc. Ognjen Bonacci je
priznati hrvatski i svjetski ugledni hidrolog
koji je između ostalog bio voditelj magistarskih i doktorskih disertacija skoro svih
sadašnjih sveučilišnih profesora
hidrologije u RH, ali i šire.
Bio je voditelj više od deset nacionalnih i
međunarodnih znanstvenih projekata iz
područja hidrologije i upravljanja vodnim
resursima. Jedan je od vodećih svjetskih
stručnjaka iz područja hidrologije krša.
Njegova knjiga “Karst hydrology with special reference to the Dinaric karst”, koju je
izdao Springer Verlag, služi danas kao
udžbenik na mnogobrojnim sveučilištima
u svijetu (SAD, Meksiko, Španjolska, Italija, Švicarska itd.), o čemu je moguće
uvjeriti se pretraživanjem na Internetu.
Utemeljio je i u našu znanstvenu sredinu
uveo novi interdisciplinarni predmet ekohidrologiju. Napisao je i knjigu istog naslo6
GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013.
va. Riječ je o prvome takvom djelu na hrvatskom jeziku, ali i o jednom od prvih pet
izdanih u cijelome svijetu. U području
hidrologije krša dao je nekoliko znanstvenih doprinosa priznatih u svjetskoj
zajednici što se potvrđuje stalnim i mnogobrojnim citiranjem njegovih radova. U ISI
Web of Knowledge su njegovi radovi citirani 582 puta dok su u SCOPUS-u citirani
420 puta (do 31. prosinca 2012.).
Hrvatski hidrolog Ognjen Bonacci bio je
dvije godine (2004.-2006.) predsjednik i
zatim dvije godine (2007.-2008.) potpredsjednik “Bureau of IHP (International Hydrological Programme) - UNESCO - Paris” koji rukovodi međunarodnim hidrološkim programom. To je program u kojemu
rade vodeći stručnjaci svijeta.
Prvi je u svijetu objavio i objasnio specifično ponašanje naglih poplava u kršu te
fenomen ograničenog maksimalnog protoka iz izvora u kršu što je od posebnog
značenja za funkcioniranje izvora Omble.
Izradio je preko 200 studija i projekata iz
područja hidrotehnike i hidrologije. Objavio je više od 500 znanstvenih i stručnih
radova u vodećim svjetskim i domaćim
časopisima. Veći se njih odnosi na problematiku hidrologije krša.
Za svoj znanstveni rad primio je Državnu
nagradu “Nikola Tesla” 1988. godine i
Nagradu grada Splita 1988. godine. Odbor za podjelu državnih nagrada za
znanost donio je odluku o dodjeli državnih
nagrada za znanost za 2010. godinu kojom dodjeljuje prof. dr. sc. OGNJENU
BONACCIJU, redovitom profesoru u trajnom zvanju Građevinsko-arhitektonskog
fakulteta Sveučilišta u Splitu, NAGRADU
ZA ŽIVOTNO DJELO za cjelokupni
znanstvenoistraživački rad u području tehničkih znanosti.
Ista je osoba 1999.g. isključena iz komisije
za ocjenu studije utjecaja na okoliš HE
Ombla jer je bio mišljenja: “da se radi o
graditeljskom zahvatu visokog rizika kako
s ekonomskog tako i s ekološkog stajališta, moj negativni stav potpuno je jasan i
bio je pismeno dostavljen komisiji. Siguran sam da će izgradnja ove elektrane
imati brojne negativne posljedice te se
svim svojim stručnim i znanstvenim autoritetom zalažem da se problemi cjelovito sagledaju i da se ne srlja u njezinu
izgradnju. Priđe li se doista izgradnji ovog
hidrotehničko objekta na projektirani
način, naići će se na probleme koji će
potvrditi pa čak i daleko promašiti moje
sumnje. Konačni zaključak je bio da se
predmetna studija ne može prihvatiti“
(navodi iz pisma tadašnjem predsjedniku
Vlade RH mr. sc. Zlatku Mateši od 08. 12.
1999.).
Od svog mišljenja nije odustao ni dan
danas.
U emisiji radio Splita od 13. 06. 2012.
između ostalog izjavio je u svezi ekonomske isplativosti izgradnje HE Omble:
“Poseban problem leži u činjenici da će
doći sasvim sigurno, jer dolazi i u prirodnim uvjetima do prelijevanja vode iz sliva
Omble u susjedne slivove. To definitivno
može rezultirati time da oni neće moći
napraviti akumulaciju do nivoa od 130-137
m nad morem nego će ta njihova
podzemna akumulacija biti mnogo niža,
a ako je ona mnogo niža to znači da će
proizvodnja struje biti mnogo mnogo manja nego što su oni predvidjeli.”
Kontaktirali smo prof. emeritusa dr. sc.
Ognjena Bonaccia te smo dobili njegovo
mišljenje koje prenosimo uz njegovo dopuštenje: “Gotovo sam siguran da se HE
Ombla neće graditi jer je ako ništa drugo
preskupa i daje malo energije (ustvari nitko nema pojma koliko će energije moći
proizvoditi). U Hrvatskoj nema novaca za
njenu izgradnju, a međunarodni investitori baš i nisu voljni svoj novac bacati u
vjetar.”
Navodimo još jedno stručno mišljenje
prof. emeritusa dr. sc. Ognjena Bonaccia
koje nam je poslao e-mailom: “Vezano s
vašim javnim priopćenjem uputit ću vas
na jedan veliki problem koji će posebno
pogoditi vas iz područja Rijeke Dubrovačke, a o kojem do sada nitko nije
vodio računa. Razumljivo je da se slobodno možete pozovete na mene (ako
hoćete). Izgradnjom injekcijske zavjese
drastično će se promijeniti cirkulacija slatkih voda u priobalju, posebno u samoj izvorišnoj zoni krškog izvora Omble. Zbog
toga će doći do promjena u postojećoj
prirodnoj ravnoteži slatkovodnog krškog
vodonosnika i slane morske vode u tom
nevelikom, ali gusto naseljenom i socijalno-ekološki posebno vrijednom prostoru.
Vrlo vjerojatno će doći do prodora slane
morske vode što će uzrokovati nesagledive ekološke, ali i druge (socijalne) posljedice.”
Putem e-mail prof. emeritus dr. sc. Ognjen Bonacci poslao nam je članak objavljen u svjetski priznatom časopisu ECOHYDROLOGY u broju 2 od 2009. godine
na stranicama 492-502. Naslov članka je
„Negative impacts of grouting on the underground karst environment“ (Negativan
utjecaj injektiranja na podzemni krški oko-
/ PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA / PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
liš). Autori rada su Ognjen Bonacci, Sanja Gottstein i Tanja Roje-Bonacci.
U prilogu ovog priopćenja nalazi se cjelokupni rad na engleskom jeziku, a u sklopu
ovog priopćenja nalazi se prijevod malog
dijela ovog rada. Ovim putem bila nam je
namjera da upoznamo građane s najnovijim, a dosad u Hrvatskoj neobjavljenim stručnim mišljenjem o problematici
injektiranje i njegovim posljedicama. To
je osobito važno stoga jer je injektiranje i
injekcijska zavjesa osnovni sastavni dio
projekta HE Ombla.
Prijevod SAŽETKA članka:
Injektiranje je postupak kojim se različita
materija (injekcijska smjesa) ubrizgava u
različite vrste prostora. Ovaj postupak ima
širok raspon uporabe u modernom graditeljstvu posebno na krškim terenima već
skoro 200 godina. Sastojci za pripremu
injekcijske smjese uključuju pijesak, cement, glinu, punila, bentonit, asfalt, razne
aditive i vodu. Gradnja brana na krškim
područjima uvijek uključuje izvedbu velikih
injekcijskih zavjesa. Tijekom njihove gradnje tisuće tona materijala se ubrizgavaju
u krško podzemlje. Neki sastojci i kemikalije koji se koriste za pripremu smjese
mogu biti toksični, neurotoksični ili
kancerogeni te iritantni ili korozivi. Njihova uporaba je opasna i za ljude i za okoliš. Toksične komponente mogu zagaditi
krške vodonosnike te mogu izazvati dugoročne opasne posljedice na krške
podzemne vrste. I fizički i kemijski ovaj
materijal brzo uništava podzemnu faunu i
ubija ogroman broj rijetkih, ugroženih i
endemskih vrsta. Ovo je izuzetno skup
postupak iako, u mnogim slučajevima nije
jako uspješan iz građevinske perspektive.
Kad je gradnja injekcijske zavjese dovršena, hidrostatski pritisak na pregradu povećan je na najveću moguću razinu. Ovi
visoki hidraulički pritisci ubrzavaju raspadanje ili širenje krških i međuslojnih
pukotina ispod brane u različitom rasponu. Kao posljedica toga tijekom funkcioniranja brane mogu se povećati gubici
vodne iz akumulacije. Ovaj rad donosi
nekoliko primjera različitih negativnih utjecaja injektiranja materijala na hidrološki i
ekološki režim krškog okoliša u Dinarskom kršu.
Ostale zainteresirane upućujemo da detaljno izuče rad koji im je dan u prilogu.
ZAKLJUČUJEMO: Ovakva stručna mišljenja priznatog znanstvenika trebala bi se
uvažiti ili barem ozbiljno razmotriti.
Naravno, ima još stručnih mišljenja koja
također upozoravaju na štetnost i opasnost projekta HE Omble ponajviše za
stanovništvo, a s kojima ćemo i dalje upoznavati javnost.
Nastavak slijedi…
U ime članova GRAĐANSKE INICIJATIVE
„SPASIMO OMBLU I NJEZINE
STANOVNIKE“
Ljubica Matović i Katarina Matović
OTVORENI APEL KOMUNALNIM SLUŽBAMA GRADA
Ne selite grušku placu u Lapad
„Gdje postoji velika volja, poteškoće ne mogu biti velike“
(N. Machiavelli)
Ne selite grušku placu u Lapad, ima mjesta za nju u Gružu - poručili su 15.siječnja
ujutro gnjevni prodavači na gruškoj placi
kada smo ih obišli nakon njihovih zamolbi ovih dana na naš Zeleni telefon EkoFon da im pomognemo. I ne samo da su
nam se obratili prodavači s gruške place
nego i mnogi naši Mokošani koji su
ogorčeni odlukom Grada da se gruška
placa seli u Lapad. Upravo kada smo došli
sreli smo novinare HRT koji su završili snimanje s kupcima prodavačima iz Konavala, Dubrovačkog primorja, Župe, Šipana,
Zatona, doline Neretve...Bijes pomiješan
s tugom i zabrinutošću osjetio se jutros Konavala dodaje:
- Ne želimo u Lapad, ta placa nikada nije
na svakom koraku gruške place!
- Mi ćemo se zbiti tamo u parku ili kod saživjela… ima mjesta dovoljno u Gružu
Jadrolinije, gdje je sajam cvijeća, samo u luci, parku kod Jadrolinije, nama dolaneka nas ne premještaju - u glas će Đive i ze kupci iz Lapada, kažu ovdje im je u
Kate i dodaju - Ako treba prodavat ćemo Gružu draže kupovati... Lapadska placa
pod ombrelom ođe u Gružu. Mi živimo od je neisplativa...
ove place, svojim trudom, i ne želimo u Dok razgovaramo s ogorčenim prodavačipučku kuhinju uznemireno nam se obraća ma obraćaju nam se i kupci iz Mokošice,
Komolca:
Mare iz Dubrovačkog primorja.
A prodavač zeleni i voća Drago će ljutito: - Trebat će nam dva sata za poći kupiti
- Ova gruška placa je tu već 100 godina i malo verdure i ribe. Dva autobusa nam
postala je tradicija. Nećemo se micati trebaju do place. Što ovo rade u našemu
odavde po cijenu života. Kako se može Gradu? Misli li itko na nas?
za Dane mrtvih dozvoliti prodaja u parku Dijelimo ogorčenost i naših prodavača s
u Gružu, zašto ne i sada kada se renovira gruške place i naših sugrađana, posebribarnica... Ima mjesta i u luci... Samo no Rijeke dubrovačke, Elafita, Mljeta i ovim
putem apeliramo na gradske komunalne
dobra volja.
Luce cvjećarica odmahuje zabrinuto službe da poslušaju glas svojih sugrađana i iznađu privremeni adekvatni prostor
glavom:
- Ne želimo odavde uz Gruža ići. Tamo u za placu u Gružu.
Voditeljica Zelene linije
Lapadu nećemo ništa prodati... ovdje su
Jadranka Šimunović
blizu jahte, brodovi za Elafite, autobusni
kolodvor, vazda netko prolazi... a Tale iz
PRIOPĆENJE HSS-a GRADA DUBROVNIKA-OGRANAK MOKOŠICA
Zadovoljstvo najavom
gradonačelnika o uređenju
malonogometnog igrališta
Hrvatska seljačka stranka Grada Dubrovnika – Ogranak Mokošica izražava zadovoljstvo najavom gradonačelnika Dubrovnika A. Vlahušića kako će se na atomskom skloništu u Mokošici urediti malonogometno igralište.
“Kao što je dubrovačkoj javnosti već poznato iz medijskih objava, 13.studenoga 2012.
smo Gradu Dubrovniku pismeno uputili prijedlog za uređenjem dječjeg igrališta na
atomskom skloništu (ispod zgrade A1) u Novoj Mokošici. Inicijativa koju smo uputili
gradonačelniku i nadležnim službama bila je pokušaj da se napokon oživi život u
ovom, najvećem gradskom kotaru, u kojemu je nedostatak osnovnih društvenih
sadržaja jedan od najvećih problema već dugi niz godina. Iako do danas nismo dobili
nikakav službeni odgovor iz Grada Dubrovnika, Jučerašnja (15.siječnja) najava dostatna je potvrda kako Mokošici puno toga još nedostaje, ali i kako joj se, ukoliko postoji
dobra volja, puno toga može i dati. Uvjereni u dobre namjere gradske uprave i u nadi
kako ćemo i u budućnosti zajednički raditi na poboljšanju kvalitete života naših građana,
podržavamo započete radove i obećavamo kako ćemo i dalje sve svoje aktivnosti
usmjeriti na razvoj i oživljavanje Mokošice.”
HSS Grada Dubrovnika – Odbor Ogranka Mokošica
GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013.
7
TEŽAK POSAO ZA ČLANOVE TURISTIČKOG VIJEĆA
DUBROVAČKOG TZ-a
Tko će biti novi direktor?
Turističko vijeće TZ Grada Dubrovnika sastaje se 22.siječnja 2013.
Tada bi se trebalo saznati i ime novog direktora ili direktorice, no
još uvijek nije razjašnjeno kako će se odabrati najbolji kandidat
između njih deset, tko će provesti intervju kojega je s kandidatima najavio pročelnik za turizam Grada Dubrovnika, Milan Perić i
koji će kriteriji biti presuđujući pri ocjenjivanju kandidata.
Ime novog direktora TZ Grada Dubrovnika trebalo bi se saznati
22. siječnja na sjednici Turističkog vijeća koje će odlučiti o najboljem od 10 kandidata koji su priložili potpunu dokumentaciju. U
startu je bilo 12 molbi, ali su dvije odbačene kao nepotpune. Dakle, za mjesto direktora TZ Grada Dubrovnika vlada iznimno veliki
interes, a pročelnik za turizam Grada Dubrovnika, Milan Perić je
po otvaranju kuverata rekao kako će se s kandidatima obaviti
dodatni razgovori i ocijeniti među njima tko je najbolji. Perić je
ujedno dodao kako su samo dvojica od kandidata dostavila i
program rada, pa se iz njegovih riječi moglo zaključiti kako bi
im to mogao biti “plus” pri razmatranju svih molbi, ali to, prema riječima poznavatelja procedure, ne bi trebala biti nikakva
“olakotna” okolnost, budući to nije bio uvjet natječaja.
Dvojica kandidata koji su molbi priložili i program rada su Marko
Miljanić i Tonči Skvrce. Uz njih dvojicu, na natječaj za direktora TZ Grada Dubrovnika su se prijavili Jelena Poklepović, Ivica Dediol, Pavle Radonić, Ivana Bjelogradski, Marijan Lujo,
Jelena Di Ceglie, Viktor Jakov Carić i Romana Vlašić. Neki od
njih su manje, neki više poznati javnosti po svom dosadašnjem radu i aktivnostima, a tek ostaje za vidjeti kojim kriterijima
će se oni koji odlučuju rukovoditi pri odabiru najbolje osobe
za to rukovodeće mjesto.
Pitanje je, dakle, kako će glasovati članovi Turističkog vijeća
među kojima su Stanko Ljubić, Jasna Đurković, Danijel
Marušić, Maro Hajdarhodžić, Nataša Bašić, Tomislav Dumančić, Božo Burić, Siniša Mudrinić i predsjednik Andro
Vlahušić. www.dubrovniknet.hr
TZ GRADA DUBROVNIKA
Don Jozo Njavro
blagoslovio
prostorije
Župnik Župe sv. Andrije don Jozo Njavro, blagoslovio je 9.siječnja prostorije Turističke zajednice grada Dubrovnika, uz nazočnost pročelnika
Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more
Grada Dubrovnika prof. Milana Perića, te djelatnika Turističke zajednice Grada. Tom prigodom don
Jozo Njavro uputio je riječi molitve i blagoslova, a
okupljenim djelatnicima održao je i prikladnu propovijed. S.M
ULICAMA MOGA GRADA...
Kino Sloboda
MUPPETI – obiteljska komedija
SVEĆENIKOVA DJECA – hrvatska
komedija/drama
ZIMSKA KOST – krimi drama
SJEVER – komedija/drama
19.siječanj – 20.siječanj
19.00 KAZALIŠNA DRUŽINA
KOLARIN : Skerac sa Svete Marije
DvoranaVisia
KRŠ I LOM 3D – animirani film sinkroniziran na hrvatski jezik
PRELOMILO SE U ČETRDESETIMA
– komedija
ODBJEGLI DJANGO – akcijski triler
*** PET NOMINACIJA ZA NAGRADU
OSCAR MEĐU KOJIMA I ZA NAJBOLJI FILM TE NAJBOLJU SPOREDNU
MUŠKU ULOGU
15.00 PET LEGENDI 3D – animirani
film sinkroniziran na hrvatski jezik
PIZZA, HOT DOG,
HAMBURGER,
PILETINA, ĆEVAPI,
POMMES FRITES,
PALAČINKE
Stara Mokošica
453 521
Irish pub
"The Gaffe"
Marende
ponedjeljakpetak
cijena 35.00kn
od
10.00h-15.00h
ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA, NAZOVITE MARKETING GLASA GRADA:
358 980 / 311 992, ILI SE JAVITE MAILOM: tele5marketing@gmail.com
8
GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013.
UČIMO HRVATSKI
Imena i prezimena
– kako ih treba pisati?
Uvjeren sam da će više čitatelja, nakon
što vide ovaj naslov, pomisliti da sa mnom
nešto nije u redu. Pa barem, reći će,
pisanjem svoga imena nijesam nikada
imao problema, a kamoli da bi me trebalo učiti hrvatski da bih se mogao “nositi”
sa svojim imenom i prezimenom. Ipak,
pročita li ovo do kraja, priznat će, nadam
se, da ipak nije bilo suvišno saznati što o
tome nijesmo znali. Dobro, većina nas
zaista nema s tim problema, ali poneki
se malo razlikuju pa nije suvišno da i mi
“obični” saznamo kakvi su njihovi problemi, naravno s jezičnog stajališta.
U jednoj od emisija Hrvatskog radija
1993., a kasnije više puta i ponovljeno,
oglasila se prof. Ana Diklić iz Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža”, da bi Biblioteka Hrvatskog radija smatrala vrijednim njezina razmišljanja o tom predmetu
objaviti 1997. u knjizi Govorimo hrvatski
– jezični savjeti. Pa, ako su svi oni smatrali da treba o tome i govoriti i pisati, neka
nama ne bude teško citirati njezine savjete.
“Kao prvo recimo da i za muška i za ženska imena i prezimena vrijedi zajedničko
pravilo da se prvo piše ime pa
prezime,npr.:Cvijeta Zuzorić, Ivan Gundulić, Tin Ujević. Iznimka se čini samo
onda kada je zbog abecednoga reda, a
zbog administrativnih razloga potrebno
prvo navesti prezime, ali se na taj neuobičajeni red riječi onda upozorava zarezom iza prezimena, npr.: Gundulić,Ivan;
Zuzorić, Cvijeta; Ujević, Tin..
Dvostruka imena, prezimena ili dodani
nadimci muških osoba pišu se bez
spojnice (crtice), npr:Antun Branko Šimić,
Ivan Kukuljević Sakcinski, a ženska dvostruka prezimena povezuju se spojnicom,
npr.: Ivana Brlić-Mažuranić,Ruža PospišBaldani.
Inicijalima se smiju bilježiti samo muška
imena, a ženska se obvezno ispisuju u
cijelosti: I.Gundulić, Cvijeta Zuzorić, a ne
nipošto C.Zuzorić.
U rečenici se sklanjaju svi dijelovi kojima
se imenuju muške osobe, tj. i imena i prezimena: djela Ivana Gundulića, knjiga o
Hanibalu Luciću, te također dvostruka imena, prezimena i pridodani nadimci: pjesme Antuna Branka Šimića, referat o Andriji Kačiću Miošiću.
Ženska se imena sklanjaju, ali prezimena
ostaju nepromijenjena, npr.: djela posvećena Cvijeti Zuzorić, pripovijetke Ivane
Brlić-Mažuranić. Ženska prezimena koja
završavaju na –a (Kesovija, Čaleta) sklanjaju se kao i sve imenice ženskoga roda
na –a, npr.: nastup Tereze Kesovije, razgovor s Terezom Kesovijom.”
Eto, toliko od gospođe Ane Diklić.
Međutim, kako ona nije rekla sve što se o
tome ima reći, a u istoj knjizi o tome pišu
prof. Nives Opačić i prof.dr. M. Mamić
osvrnut ću se na njihove (poduže) tekstove i ukratko ih prepričati. Ipak, prije toga
moram se pozvati na Gramatiku hrvatskoga standardnog jezika autora
Težaka i Babića iz 1996. (ali isto ćemo
naći, u različitim varijantama, u bilo kojoj
gramatici) gdje stoji da je padež oslovljavanja, obraćanja sugovorniku, pozivanja ili dozivanja obvezno vokativ i da
pri tome nema iznimke ni za koga pa ni
za predsjedavajuće sjednicama, voditelje
TV kontaktnih emisija ili TV Dnevnika, pri
ćaskanju u kavani ili u điru pri šetnji Stradunom. Uvijek i samo vokativom. Međutim, svi oni u velikoj većini slučajeva griješe i obraćaju se ljudima pogrešno nominativom.
Kada je riječ o imenima / prezimenima
muškoga roda koja ne završavaju na samoglasnik, onda vokativ glasi: gospodine
Iviću, doktore Markoviću, dragi Benderu,
ej ti Magude itd.
Kod onih imena / prezimena koja završavaju na samoglasnik, vokativ je jednak
nominativu pa treba reći: gospodine Janko, dragi Marko, profesore Margeta itd..
Ako se netko zove Đuo Đurić (dva nominativa i dugosilazni naglasak) obratit
ćemo mu se sa gospodine Đuro Đuriću
(nominativ i vokativ i kratkouzlazni naglasak).
Oni koji na Dubrovačkoj televiziji prate
sjednice našega Gradskog vijeća, mogli
su u svakom prijenosu primijetiti da predsjednica, vodeći sjednicu, beziznimno griješi prozivajući ili opominjući npr: vijećnike Kisića i Andrića sa gospodine Kisić,
gospodine Andrić pa i po više puta uzastopno, kada je oni ne “obadaju”, odnosno kada se obraća vijećniku Hrniću sa
izvolite gospodine Hrnić itd. Za nadati se
da će ubuduće, pri obraćanju
spomenutim vijećnicima, to činiti vokativom: gospodine Kisiću itd. Ipak, moramo biti objektivni i reći da ništa bolji nijesu ni neki voditelji raznih tzv. kontakt
emisija na televiziji (katkada i poznata
Hloverka Srzić), a o onima u Saboru da i
ne govorimo.
Iako na svaki način nastojim poštovati strpljenje čitatelja, moram na kraju dodati
još nešto, značajno upravo za ovo naše
područje, a naravno, vezano uz današnju temu.
Ponovo moram spomenuti gramatiku
Težaka i Babića u kojoj nalazimo nešto
zanimljivo, ali i važno za nas Dubrovčane,
pa evo citata: “Imenice tipa Ero u jugoistočnim krajevima, posebno u Dubrovniku i okolici, mijenjaju se u svim padežima
po muškoj promjeni kao auto (Ivo, Iva, Ivu
itd.). To je također važeća hrvatska
književnojezična promjena,ali ograničena
područja. Kao i u ostalih imenica
muškoga roda i ovdje vrijedi pravilo da je
akuzativ za živo jednak genitivu (posjetio
sam prijatelja Vlaha) a u imenica za neživo
nominativu (kupio sam nov šešir).”
Sukladno rečenomu, mi Dubrovčani imamo puno pravo govoriti Pero, Pera, Peru
, Jozo, Joza, Jozu, Đuro, Đura, Đuru…
umjesto standardom propisanim Pero,
Peru, Peri, Jozo, Jozu, Jozi…Đuro, Đuru,
Đuri itd. Oni kojima spomenuto nije
poznato, početkom veljače će ponovo
govoriti i pisati o fešti sv.Vlahe što nikako i nipošto ne “paše” našemu dubrovačkom uhu, a kako smo vidjeli nije
ni u skladu s gramatikom.
T.K.
GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013.
9
GRAD DUBROVNIK
PRIJEM ZA JUGAŠE
Gradonačelnik zadovoljan
poslovanjem i rezultatima
Aktivnosti Juga CO u narednom razdoblju – bila je tema sastanka
gradonačelnika Andra Vlahušića, predsjednika VK Jug Iva Pavličevića,
člana Uprave kluba Juga Bašice i zaposlenika Gorana Sukna, koji je
održan 11.siječnja. Predsjednik Pavličević izvijestio je o pripremama
za rješavanje stambenog pitanja jugaša. Grad Dubrovnik je za VK
Jug u protekle četiri godine izdvojio oko 10 milijuna kuna van sredstva kojima iz Proračuna financira Savez dubrovačkih športova. Za
kupnju zemljišta u Solitudu, na kojem će se graditi stambena zgrada
za jugaše, Grad Dubrovnik je izdvojio 6 i pol milijuna kuna, te Jug
oslobodio plaćanja komunalne naknade. Za sanaciju starih dugova,
Grad Dubrovnik će u ovoj i idućoj godini iz Proračuna izdvojiti po
milijun kuna. Gradonačelnik Vlahušić pohvalio je stanje u klubu i
izrazio zadovoljstvo športskim uspjesima i rezultatima. S predsjednikom Pavličevićem te Bašicom i Suknom, gradonačelnik je razgovarao i o uređenju derutnih prostora bivšeg hotela Stadion kao i cijele
fasade zgrade bazena, ali i o programu proslave 90. godišnjice VK
Juga.
VRH HRVATSKOG NOGOMETNOG SAVEZA KOD
GRADONAČELNIKA VLAHUŠIĆA
O projektu stadiona u Lapadu
Na konferenciji za medije, održanoj 15.siječnja, u Velikoj
vijećnici Grada Dubrovnika gradonačelnik Andro Vlahušić
i delegacija Hrvatskog nogometnog saveza na čelu s izvršnim predsjednikom Damirom Vrbanovićem predstavila
je zajedničke projekte Grada Dubrovnika i Hrvatskog nogometnog saveza, ali je ipak veći dio konferencije za medije,
a i nakon njenog završetka protekao u razgovorima i raspravama na temu ‘aktualno s(r/t)anje nogometa u najjužnijoj
hrvatskoj županiji’.
- Nije sve idealno, nije sve krasno. Neke stvari u najjužnijoj
županiji ne štimaju duže vrijeme, dualizam je prisutan.
Međutim, jučer su za istim stolom bili ljudi koji zastupaju
različita mišljenja. Kroničari zbivanja znaju kako puno toga
ne valja, i to su stvari koje se moraju promijeniti. Što je
donio jučerašnji sastanak, pa rekao bih, jedno pomirenje
te približavanje u stavovima. Svi koji su jučer sjedili za istim stolom su svjesni kako je ovakvo stanje neodrživo.
Nadam se u vrlo kratkom vremenu kako će biti postignut
dogovor. Najavljujem novu rundu razgovora jer Hrvatski
nogometni savez od ovoga neće odustati. Inzistirat ćemo
da do dogovora dođe. Nismo došli miriti strane već pomoći Županijskom nogometnom savezu, pomoći oko infrastrukture, terena u Lapadu. Dubrovnik zaslužuje sportski objekt na kojem se mogu igrati i međunarodne utakmice. Stanje je loše, i moraju se neke stvari poduzeti - zaključio je Vrbanović.
- HNS će u okviru svojih mogućnosti pomoći, ne samo
Gradu Dubrovniku već i tamo gdje je najteže, na otocima,
te u radu s mlađim uzrastima - dodao je Ante Vučemilović,
dopredsjednik Saveza.
Gradonačelnik Vlahušić je istaknuo kako se kreće u projekt izgradnje stadiona u Lapadu.
- Idemo u izradu te dokumentacije. HNS će reći kako tehnički mora izgledati taj objekt. Profesionalci HNS-a će sudjelovati u pripremi, kako bi Dubrovnik nakon niza godina
riješio to pitanje - naglasio je Vlahušić.
Tonči Vlašić, Dubrovački vjesnik
KOLEGIJ KOMUNALACA
Placa iz Gruža privremeno seli u Lapad
- Više neće biti pucanja vodovodnih cijevi
na Lapadskoj obali jer je konačno postavljena nova cijev, te se promet Lapadskom obalom počinje odvijati od utorka –
izjavio je na početku kolegiju komunalnih
društava Grada Dubrovnika, održanom u
ponedjeljak 14.siječnja, direktor Vodovda
Branko Negodić te dodao da će uređenje
ceste Lapadske obale pričekat studiju utjecaja na okoliš za buduću marinu koju će
izraditi izabrani koncesionar marine.
Gradonačelnik Andro Vlahušić je i ovom
prigodom potvrdio kako neće dopustiti
koncesiju za vodu iz Omble nikome osim
“Vodovodu Dubrovnik”, te da će ovoga
tjedna potpisati odluku o cijeni za prolazak
autobusa preko Ilijine glavice za 2014.
godinu, a koja će iznositi 200 eura.
“ Popust od 50 posto na tu cijenu imat će
oni koji kupe Dubrovnik card, ulaznice za
zidine i muzej “ izjavio je gradonačelnik
Vlahušić te dodao - Tražimo također i za10 GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013.
konsku mogućnost za raspisivanje koncesije za vožnju autobusa od Gruža do Pila,
ali i za sidrenje i prijevoz putnika s kruzera kod Lokruma, te za žičaru, jer prema
novom zakonu nema više gospodarskoga
korištenja javnog dobra bez koncesije.
Dodajmo i to da će u turističkoj sezoni
korištenje javnih zahoda koštati deset
kuna, a pet kuna izvan sezone.
Na kolegiju je istaknuto i kako su sva dubrovačka komunalna poduzeća pozitivno
poslovala u 2012. te da u 2013. očekuju
isto dobre rezultate.
- Plaćeni su svi računi i ispunjene sve obveze i komunalnih poduzeća i gradskog
Odjela za komunalne poslove – rečeno je.
Direktor Sanitata Niko Kapetanić najavio
je selidbu place iz Gruža na placu u Lapad u ponedjeljak, a sve zbog nužnih
zbog radova na placi u Gružu i uređenju
ribarnice.
Istaknuto je i kako radovi na Ilijinoj glavici
radovi teku redovito, u tijeku je ishođenje
dokumentacije za pothodnik, a prema najavi gradonačelnika Vlahušića, u to su
uključeni i sunčani sat i fontana. Gradsko
vijeće će, kazano je na kolegiju, odlučiti
hoće li se sniziti cijena priključka na vodu
za apartmane te za odvodnju, i to za 50
posto sadašnje cijene, odnosno oko 3500
kuna. Vijećnici će na raspravljati i o rebalansu za pet milijuna kuna potrebnih za
početak gradnje zgrade POS-a.
Gradonačelnik Vlahušić je ovom prigodom izvijestio i o tome da je HEP završio
s kopanjem tunela Srđ, te je sada raspisao
natječaj za posao polaganja kabela kroz
Dubrovnik u vrijednosti 30 milijuna kuna.
“ Za taj posao treba raskopati cijeli Grad,
od Ulice Petra Krešimira 4 do Belvedera,
pa Ulicom Frana Supila, preko Minčete uz
Pile do Montovjerne, i to ne možemo raditi sad. Međutim, treba iskoristiti taj novac od HEP-a da i mi zajedno s njima riješimo svoj dio infrastrukture i položimo svoje
cijevi uz njihove. Rok dokumentacije je do
1. listopada – rekao je gradonačelnik
Vlahušić.
PODRŠKA GRADA DUBROVNIKA
DUBROVAČKA KARTICA
Crvenom križu u
različitim aktivnostima
Prihod za 60%
veći
Predsjednika Crvenog križa Vicka Mihaljevića
i ravnatelja Crvenog križa Živka Šimunovića
primio je 11.siječnja gradonačelnik Andro
Vlahušić. Predsjednik i ravnatelj Crvenog
Križa izvijestili su gradonačelnika o otvaranju socijalne samoposluge, za čije je uređenje i opremanje troškove pokrio Grad Dubrovnik. Tako će Dubrovčani slabijeg imovnog stanja po simboličnim cijenama imati
pristup proizvodima i uslugama socijalne
samoposluge. Crveni križ će uključiti športske kolektive koji okupljaju mlade ljude u realizaciju različitih aktivnosti, poput pružanja
prve pomoći i sličnih edukacija, a Grad Dubrovnik će svoje slobodne prostorije ustupiti
Crvenom križu za održavanje tih aktivnosti.
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić održao je
11.siječnja radni sastanak sa
pročelnicom Upravnog odjela
za kulturu i baštinu Anom Hilje i
voditeljem projekta Dubrovačke
kartice Tončijem Daničićem vezan uz prodaju Dubrovačke kartice u 2012. godini i aktivnostima u 2013. godini. Na sastanku
su službenici izvijestili gradonačelnika o ukupnom broju
prodanih kartica u 2012. godini
koji iznosi 35.155 komada te
ukupnom prihodu u iznosu od
5.680.930 kn, što je za
2.147.850 kn veći prihod nego
u 2011. godini. Razgovaralo se
o planovima i aktivnostima u
daljnjem razvoju projekta Dubrovačke kartice te povećanju
cijena dnevne, trodnevne i
tjedne
kartice
odnosno
usklađenju s novim cijenama
ulaznica na gradske zidine i
muzeje.
ZA SPOMENIK PAPI IVANU PAVLU II.
Otvorena izložba natječajnih radova
Izložba natječajnih radova za
umjetničko-arhitektonsko rješenje spomenika papi Ivanu
Pavlu II. u Gružu otvorena je
15.siječnja u Domu hrvatskih
likovnih umjetnika u Zagrebu.
Na natječaj je pristiglo ukupno
19 prijedloga, a odabran je rad
akademske kiparice Marije
Ujević i arhitekta Branka Silađina. Izložbi u Zagrebu nazočili
su gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić i gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić. Ova izložba predstavit će se dubrovačkoj javnosti 1. veljače u klaustru
Dominikanskog samostana, a postavljanje spomenika ispred crkve sv. Križa u
Gružu očekuje se u svibnju, mjesecu papine beatifikacije.
DRUŠTVENE PROSTORIJE ZA MLADE I NOVO
MALONOGOMENTNO IGRALIŠTE U MOKOŠICI
Gradonačelnik Vlahušić
pohvalio torcidaše
U Mokošici je u utorak 15.siječnja gradonačelnik
Andro Vlahušić posjetio novouređeno sklonište
koje je Grad Dubrovnik dao na korištenje Klubu
navijača Torcida Mokošica. Mokošički “torcidaši” prostor su sami oplemenili postavljanjem gipsanih ploča, žbukanjem i uređenjem podova,
šanka i elektroinstalacija. Cilj im je, uz potporu
Grada, napraviti mali fitness centar, te dvoranu
za druženje i gledanje televizije. Gradonačelnik
je pohvalio inicijativu i angažman Kluba navijača
te izrazio nadu kako će i druge udruge civilnog
društva znati iskoristiti povjerene sklonišne prostore na sličan način. Na terasi poviše skloništa
Grad Dubrovnik izgradit će novo malonogometno igralište s umjetnom travom i reflektorskim
osvjetljenjem. Radovi počinju već ovog tjedna,
a realizacijom ovog projekta mladi Mokošani
dobit će novi prostor za šport i rekreaciju na vrlo
atraktivnoj lokaciji. Tijekom boravka u Mokošici
gradonačelnik je obišao i završne radove na
zgradama za ratne stradalnike pored kojih će se
graditi i novo veliko parkiralište, a nešto kasnije i
cestu Pobrježje-Petrovo selo.
11. SIJEČNJA 2013.
Udruženje obrtnika
Dubrovnik kod
gradonačelnika
Predstavnike Udruženje obrtnika Dubrovnik primio je 11.siječnja gradonačelnik Andro Vlahušić,
a sastanku je nazočila i pročelnica Upravnog
odjela za gospodarenje nekretninama Marita
Daničić. Tema razgovora bili su prostori Grada
Dubrovnika koje koriste obrtnici okupljeni u
Udruženju.
16. SIJEČNJA 2013.
Održan prvi ovogodišnji Kolegij ravnateljica osnovnih škola i vrtića
Zamjenica gradonačelnika Tatjana Šimac Bonačić vodila je
16.siječnja Kolegij ravnateljica osnovnih škola i vrtića, u čijem
su radu sudjelovali i gradski pročelnici Miho Katičić sa suradnicima i Niko Pavlović. Pročelnik Upravnog odjela za proračun,
financije i naplatu Niko Pavlović upoznao je ravnateljice sa zakonskim odredbama za izvršavanje proračuna i fiskalne odgovornosti, a pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport,
socijalnu skrb i civilno društvo Miho Katičić sa suradnicima govorio je o odobrenim sredstvima u proračunu Grada Dubrovnika za razdoblje 2013. - 2015. Predsjednica Upravnog vijeća
Dječjih vrtića Dubrovnik Matija Čale Mratović i ravnateljica Boja
Mustać izvijestile su da je Strategija predškolskog odgoja u
završnoj fazi izrade te da će u najkraćem mogućem roku biti
upućena na Gradsko vijeće. Zamjenica Šimac Bonačić izrazila
je zadovoljstvo dobrom koordinacijom zahvaljujući kojoj su u
dubrovačke vrtiće upisana sva djeca te ne postoji lista čekanja.
Direktorica Razvojne agencije Grada Dubrovnika DURA-e Vera
Djokaj sa suradnicima ravnateljicama je predstavila projekt “Durasell” čijom bi se realizacijom uvele solarne elektrane u dubrovačke osnovne škole i vrtiće. Ravnateljice osnovnih škola i
vrtića zaključile su kako je ostvaren nastavni plan i program za
prvo polugodište ove školske godine te da su doneseni financijski planovi u svim školama.Na kraju je istaknuto zadovoljstvo
i pozitivni učinci cjelogodišnjeg predstavljanja učenika dubrovačkih škola kroz radionice Foruma mladih odnosno kroz
gradski projekt Mladi i Grad skupa.
GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. 11
GRAD DUBROVNIK
DUBROVAČKE KNJIŽNICE DUBROVNIK
Bogata zima u knjižnici u Mokošici
Knjižnica Mokošica okupila je tijekom školskih praznika brojne
školarce koji su izrađivali omiljenog književnog lika - Pinokia,
igrali turnire društvenih igara, čitali priče, napravili scenografiju
za predstavu na kojoj će raditi sljedećih tjedana... Kako bi školskoj djeci ponudili zabavu i kvalitetne programe preko školskih
praznika, u knjižnici Mokošica držan je turnir društvenih igara,
djeca su izradila omiljenog lika iz književnog djela tehnikom
kaširanja i čitali priče spisateljice Vesne Krmpotić.
Brojne zanimljive aktivnosti objedinjene pod nazivom Zima u
knjižnici tijekom protekla dva tjedna bile su namijenjena prvenstveno djeci školskog uzrasta, ali su povremeno uskočili i drugi
korisnici.
KAKO JE NASTAO PINOKIO
- Za omiljenog književnog lika odabrali smo Pinokija. Bilo je lijepo iz dana u dan gledati kako od kućnog otpada (ambalaže i
starih novina) uz malo ljepila, tempere i truda nastaje naš lutak
- govore vrijedne knjižničarke Marjana Levantić - Šipčić i Katarina Palinić.
Ogranak knjižnice u Mokošici jedina je kulturna ustanova u ovom
najvećem gradskom naselju te su se potrudile tijekom školskih
praznika ponuditi brojne zanimljive programe.
- Priče Vesne Krmpotić čitali smo kako bismo usavršavali svoju
tehniku čitanja i usvajali prave ljudske vrijednosti koje se njima
promiču. Pokazalo se da školarci uistinu uživaju u pričama pa
ćemo, uz priče za djecu predškolskog uzrasta koje se redovito
pričaju u našoj knjižnici, u budućnosti nastojati uvesti i ovu aktivnost kao stalnu - govore Marjana i Katarina.
Turnir društvenih igara igrali su predškolci i školarci, a pobjednici su:
- Čovječe ne ljuti se: Antonija Jelica (predškolci) i Nicol Vodopić
(školarci)
- Pogodi tko si: Laura Vodopić (predškolci) i Nicol Vodopić
(školarci)
- Pictionary: ekipa - Tin Vidak i David Jelica
- Trivial Pursuit: ekipa - Marin Raić i Matej Vidak
IZRAĐENA SCENA - A SAD RAD NA PREDSTAVI
- Na našim redovitim Likovnim radionicama izrađivali smo scene
za predstavu “Kako je krokodil Marko pronašao svoj dom” nastalu prema istoimenoj priči spisateljice Ivane Guljašević. Sada su naši
likovi i scene spremni, a uskoro krećemo
i s radom na tekstu najavljuju
naše
knjižničarke
još
jedan projekt koji će
sljedećih tjedana
rasti u knjižnici Mokošica.
Nadodaju kako su
redovitoj Pričaonici
pričali priču “Najotmjeniji div u gradu”
autorice
Julije
Donaldson. Pričanje
priče i ovaj je put bilo
je vrlo zabavno, a
posebno je sve okupljene razveselio nastup aktivne korisnice
Ive Radić koja je knjižničarku u pričanju pratila na gitari.
Iako je program bio namijenjen prvenstveno djeci školskog
uzrasta, u njemu su imali priliku sudjelovati svi zainteresirani
korisnici, a brojne aktivnosti u Mokošici se nastavljaju i dalje na
radost svih “malih” i “velikih” članova Dubrovačkih knjižnica.
Marko Giljača
KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA
“Ne vrti se okolo gola golcata” 18. i 19. siječnja
U Kazalištu Marina Držića i u drugom dijelu sezone igra komedija Georgesa Feydeaua, “Ne vrti se okolo gola golcata”, u režiji Maje Šimić. U salonu gospara zastupnika iz Grada, a u zagrebačkom stanu gdje je zbog dužnosti u Saboru preselio s
obitelji, odvija se ova jednočinka koju je na dubrovački prilagodio gospar Miše Martinović. I imenima ih je učinio našom čeljadi. Zgodna Feydeauova jednočinka „Ne
hodaj okolo gola“, odnosno na dubrovačkom, „Ne vrti se okolo gola golcata“ izvedena je prvi put 25. studenog 1911. u Kazalištu Femina. U ovih stotinu godina
otada gotovo da se ništa promijenilo nije - mentalitet ljudi ostao je isti, iste su igre
oko političkih napredovanja, isti su „sukobi“ u bračnim odnosima... U svakom slučaju, Feydeauov komad izmamit će smijeh na licima, kroz zaplete i dijaloge između
12 GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013.
gospara zastupnika Melka i njegove
nestašne supruge Klare, te posjetitelja u njihovom domu, a predizborno vrijeme u kojemu smo i sami „zatočeni“ dodatno pojačava osjećaj istovjetnosti godina kojima svjedočimo i onih u kojima je djelo napisano.
Glume: Branimir Vidić Flika, Glorija Šoletić,
Hrvoje Sebastijan, Boris Matić i Edi Jertec.
Predstava je na repertoaru 18. i 19. siječnja
s početkom u 19:30 sati. Informacije i rezervacije na tel.: 020 / 321 - 088 ili na e-mail:
kmd.blagajna@gmail.com.
Žarko Dragojević
16. SIJEČNJA 2013.- REZULTATI NATJEČAJA ZA PREDLAGANJE PROJEKATA UDRUGA IZ PODRUČJA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE
NA PROSTORU GRADA DUBROVNIKA ZA 2013.
Sukladno čl. 6. Natječaja za predlaganje projekata udruga iz područja zaštite okoliša i prirode na prostoru Grada Dubrovnika za 2013.,
a temeljem objave Proračuna Grada Dubrovnika za 2013. godinu (Službeni glasnik
Grada Dubrovnika, broj: 12/2012), Grad Dubrovnik objavljuje rezultate Natječaja.
Temeljem čl. 23. Zakona o udrugama (‘’Narodne novine’’, broj: 88/2001 i 11/2002), Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija
(‘’Narodne novine’’, broj: 10/2008 i 7/2009) i
Kodeksa pozitivne prakse, standarda i mjerila
za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima udruga (‘’Narodne novine’’,
broj: 16/2007) Upravni odjel za urbanizam,
prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada
Dubrovnika objavio je, 11. srpnja 2012. godine, Natječaj za predlaganje projekata udruga iz područja zaštite okoliša i prirode na prostoru Grada Dubrovnika za 2013.
Grad Dubrovnik podržava rad nevladinih
udruga koje su registrirane i djeluju na području Republike Hrvatske, a svojim projektima iz područja zaštite okoliša i prirode pridonose očuvanju i unaprjeđenju prirodnih
vrijednosti Dubrovnika.
U svrhu vrednovanja, kao i praćenja ostvarenja projekata, svi predlagatelji su bili obvezni
ispuniti Prijavnicu u kojoj se, među ostalim,
jasno navode cilj, svrha, metode rada, vremenski period provedbe projekta te tražena
financijska sredstva.
Zaključkom gradonačelnika Grada Dubrovnika, KLASA:351-01/12-01/35, URBROJ:2117/
01-01-12-3, od 19. rujna 2012. godine, imenovano je Povjerenstvo za provedbu Natječaja za predlaganje projekata udruga iz područja zaštite okoliša i prirode na prostoru Grada
Dubrovnika za 2013. u sastavu: Erna RagužLučić, dipl.ing.agr., viši savjetnik I Upravnog
odjela za urbanizam, prostorno planiranje i
zaštitu okoliša Grada Dubrovnika; mr.sc. Marija Crnčević, dipl.ing.biol., ravnateljica Javne
ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim
vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije te Martina Dragaš,
prof.kineziologije, član Udruge Čovjek na
Zemlji.
Članovi Povjerenstva za provedbu Natječaja
održali su sastanak 25. rujna 2012. godine te
razmotrili sve pristigle prijave, a prijedloge
projekata analizirali i vrednovali sukladno kriterijima čl. 4. Natječaja.
Od 20 zaprimljenih prijava udruga, nevladine
udruge Hrvatsko herpetološko društvo HLYA;
Dubrovačka naranča; Ekološka udruga ‘’Eko
centar Zeleno Sunce’’ - Mokošica, Dubrovnik;
Dubrovačka art udruga bez granica; Čovjek
na Zemlji; Udruga za očuvanje kulturne i prirodne baštine ‘’Fulmen’’ i Hrvatsko biospeleološko društvo nisu udovoljili uvjetima
Natječaja (čl.2.). Prijava Ekološke udruge
‘’Šilok’’ odbačena je zbog nepostojanja kompletne dokumentacije i neispunjene prijavnice. Povjerenstvo je, upoznato s radom nevladinih udruga iz područja zaštite prirode i
okoliša, od navedenih udruga zatražilo da naknadno dostave dodatna obrazloženja iz Prijavnice ili dokumentaciju koja je obvezna
sukladno Natječaju, a koja nije dostavljena
prilikom podnošenja prijave. Za sve one
udruge koje su naknadno dostavile traženo,
predloženo je da se njihovi prijedlozi projekata
sufinanciraju iz Proračuna Grada Dubrovnika za 2013. godinu, ali da im se oduzmu
bodovi na konačnu ocjenu prijedloga projekta.
Povjerenstvo je predložilo da sve nevladine
udruge koje su sudjelovale na Natječaju za
predlaganje projekata udruga iz područja zaštite okoliša i prirode na prostoru Grada Dubrovnika za 2012. prije potpisivanja Ugovora
o sufinanciranju projekta Udruge moraju
dostaviti Izvještaj o izvršenom projektu za 2012.
godinu.
Naziv udruge / Naziv projekta / Odobreni
iznos / Napomena
HRVATSKO HERPETOLOŠKO DRUŠTVO
HYLA
ZAŠTITA RIJEČNE KORNJAČE
16.000,00 kn
AMBIENT CROATIA
PARK ORSULA- LJETNA POZORNICA-ARHEOLOŠKI LOKALITET, PANORAMSKI VIDIKOVAC
18.200,00 kn
DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO ‘’RIJEKA DUBROVAČKA’’
PROJEKT UREĐENJA PANORAMSKE STAZE
SUSTJEPAN-ŠUMET
15.400,00 kn
UDRUGA ZA ISTRAŽIVANJE I ZAŠTITU
PRIRODE ‘’CODIUM’’
EDUKATIVNE RADIONICE ZA DJECU ‘’MALI
ISTRAŽIVAČI PODMORJA’’
15.600,00 kn
DUBROVAČKA NARANČA
DUBROVAČKA LJUTA NARANČA
10.000,00 kn
‘’DEŠA’’ - DUBROVNIK, HUMANITARNA I
MIROTVORNA ORGANIZACIJA
EDUKATIVNE I KREATIVNE 3R-RADIONICE
17.000,00 kn
Ugovor je moguće potpisati nakon dostavljenog Izvještaja o izvršenom projektu za 2012.
Godinu
DRUŠTVO DISTROFIČARA, INVALIDA
CEREBRALNE I DJEČJE PARALIZE I OSTALIH TJELESNIH INVALIDA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE
IZRADA PAPIRNATIH VREĆICA I SOCIJALNA
SIGURNOST
19.400,00 kn
EKOLOŠKA UDRUGA ‘’EKO CENTAR ZELENO SUNCE’’, MOKOŠICA, DUBROVNIK
UPOZNAJMO ZAJEDNO LJEPOTE PRIRODE
11.300,00 kn
Ugovor je moguće potpisati nakon dostavljenog Izvještaja o izvršenom projektu za 2012.
Godinu
RONILAČKI KLUB ‘’DUBROVNIK’’
EKO-AKCIJE ČIŠĆENJA PODMORJA
18.700,00 kn
Ugovor je moguće potpisati nakon dostavljenog Izvještaja o izvršenom projektu za 2012.
Godinu
DUBROVAČKA ART UDRUGA BEZ GRANICA
NOVE KULTURE - ŠAFRAN, HRVATSKI
ČEŠNJAK
6.900,00 kn
Ugovor je moguće potpisati nakon dostavljenog Izvještaja o izvršenom projektu za 2012.
godinu
ČOVJEK NA ZEMLJI
FESTIVAL O ZAŠTITI PRIRODE I ODRŽIVOM
RAZVOJU
19.900,00 kn
Ugovor je moguće potpisati nakon dostavljenog Izvještaja o izvršenom projektu za 2012.
godinu
UDRUGA ZA OČUVANJE KULTURNE I
PRIRODNE BAŠTINE ‘’FULMEN’’
UPOZNAJMO SE S EKO-KALENDAROM
7.800,00 kn
Ugovor je moguće potpisati nakon dostavljenog Izvještaja o izvršenom projektu za 2012.
Godinu
HRVATSKO PLANINARSKO DRUŠTVO ‘’DUBROVNIK’’ – DUBROVNIK
ČIŠĆENJE, ODRŽAVANJE I MARKIRANJE
PJEŠAČKIH STAZA
9.300,00 kn
Ugovor je moguće potpisati nakon dostavljenog Izvještaja o izvršenom projektu za 2012.
Godinu
EKOLOŠKA UDRUGA ‘’ČIOPA’’
KRŠKE LOKVE DUBROVAČKOG PODRUČJA
18.300,00 kn
EKOLOŠKA UDRUGA ‘’ŠILOK’’
ZAMOLBA ZA FINANCIRANJE RADA
UDRUGE
0,00 kn
Odbacuje se zbog nepotpune dokumentacije
i neispunjene Prijavnice
BIOTEKA - UDRUGA ZA PROMICANJE
BIOLOGIJE I SRODNIH ZNANOSTI
KLJUČ ZA ŽIVOT
19.000,00 kn
KINOOKUS
KRAJOLIK KAO BAŠTINA
0,00 kn
Projekt će financirati Upravni odjel za kulturu
i baštinu Grada Dubrovnika
HRVATSKO BIOSPELEOLOŠKO DRUŠTVO
‘’PRIRODOSLOVNE ZNAČAJKE RIJEKE OMBLE’’ (PRIPREMA ZA TISAK POPULARNOZNANSTVENE PUBLIKACIJE)
19.200,00 kn
HRVATSKO PLANINARSKO DRUŠTVO
‘’SNIJEŽNICA’’
OD GROMAČE DO GROMAČKE ŠPILJE
17.000,00 kn
Ugovor je moguće potpisati nakon dostavljenog Izvještaja o izvršenom projektu za 2012.
Godinu
UDRUGA ZA BIOLOŠKA ISTRAŽIVANJA
– BIOM
TAJNE KRŠA
17.800,00 kn
Ugovor je moguće potpisati nakon dostavljenog Izvještaja o izvršenom projektu za 2012.
godinu
GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. 13
DUBROVAČKO PRIMORJE - SLANO
PREDSTAVNICI UMIROVLJENIKA DUBROVAČKOG PRIMORJA
U posjetu Primorcima u staračkim domovima
I kada prođe vrijeme, kada iza sebe ostavimo
godišta mladosti, najbolje godine i aktivnu starost, na žalost mnoge među nama čekaju starački domovi. Potreba za sigurnošću i blizinom svojima u Gradu
često postaju presudni u odluci da se napuste kuće i okućnice,
susjedi i prijatelji. Na sreću, ni kada stari i nemoćni ostave svoj
kraj, ne bivaju zaboravljeni od svojih obitelji, od svojih bivših
susjeda i sumještana koji ih rado obiđu, porazgovaraju s njima
i skrate dane u domovima. Kako Podružnica umirovljenika Dubrovačkog primorja već tradicionalno posjećuje svoje Primorce
smještene u staračkim domovima u Dubrovniku, učinili su to i
ovoga Božića. Gospodin Miho Dobroslavić,predsjednik
podružnice, kaže kako ih njihov posjet uvijek razveseli. Vrijeme
su i ovoga puta proveli u ugodnom razgovoru prisjećajući se
prošlih vremena, običaja i načina života i svega drugoga što su
zajedno proživjeli u Primorju. Vesele ih sve novosti koje im sa
sobom predstavnici umirovljenika donesu. Pitaju o svemu i
svačemu, a najviše ih veseli kada saznaju za neki napredak u
Primorju, da se nešto novo izgradilo ili da su se poboljšale infrastrukture u selima. Ove godine ih je posebno veselio dobar
urod maslina. Gospodin Dobroslavić kaže, da su svi oni koje su
posjetili, iskoristili prigodu i preko njih poslali pozdrave svima u
Primorju i zaželjeli svima sreću i zdravlje u 20013. godini te puno
uspjeha u radu onima koji Primorje vode i onima koji u Primorju
žive. A ja ću iskoristiti prigodu i na kraju ovoga teksta pozdraviti
sve Primorce koji su iz bilo koga razloga svoje nove domove
pronašli u staračkim domovima i zaželjeti im dug i miran život u
zdravlju. Lj.Šimunović
KONAVLE
IZ VJETRA U SUSTAV NOVIH 120 MEGAWATA STRUJE
Najesen počinje gradnja vjetroparka u
Konavlima
Izgradnja 220 milijuna eura vrijednog vjetroparka Konavoska brda, trenutačno najkrupnije strane investicije u
Hrvatskoj, mogla bi započeti u jesen ove
godine, rečeno je u srijedu 16.siječnja na
sastanku konavoskog načelnika Luke Korde s predstavnicima američkih investitora Cannon Power Group i čelnicima
mjesnih odbora naselja Konavoskih brda
koji imaju zadatak sa sumještanima vlasnicima i posjednicima zemljišta na trasi
buduće vjetroelektrane dogovoriti najam
terena za pristupne putove.
- Općina Konavle već petnaestak godina
s investitorima dogovara ovaj iznimno
važan energetski projekt. I ne dajemo pri
tom samo deklarativnu podršku, nego
želimo dovesti do kraja investiciju koja je
prošla studije utjecaja za okoliš i ishodila
lokacijsku dozvolu. Sada još preostaje
građevinska dozvola, a sama izgradnja
potrajala bi između 6 i 8 mjeseci – kazao
je načelnik Konavala Luka Korda o vjetroparku koji uključuje izgradnju 44 stupa
visine 80 metara i pojedinačne snage od
blizu 3 MW, što bi za početak dostajalo
14 GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013.
za elektroopskrbu cijelog Dubrovnika:
Voditelj projekta, poslovni suradnik
američkog energetskog diva Cannon
Power Group Teodorinko Renci Pecotić
izrazio je zadovoljstvo što je
projekt čiju je pripremu počeo
još prije 20 godina, konačno
došao u završnu fazu:
Vjetropark snage 120 MW koji
ima sve potrebne- suglasnosti
HEP-a, bit će priključen na
220-kilovoltni dalekovod, te
trafostanicu Plat. Kad bude
stavljen u pogon, što bi se
moglo dogoditi već na proljeće
2014. godine, dubrovačko područje neće ovisiti samo o na-
pajanju iz Trebinja, već će imati i viška
struje za izvoz, recimo u BiH – istaknuo je
Renci Pecotić i pojasnio kako će se postrojenje s 28 kilometara pristupnih putova
graditi na samoj granici Hrvatske i BiH,na
potezu Jasenice-Stravča- Duba, iza Veljeg Dola. Gabrijela Bijelić, Dubrovački
vjesnik, foto: Nikša Duper, Dubrovački
vjesnik
UREĐENJE ULAZA U KONAVOSKO NASELJE
U Čilipima se gradi pothodnik
Hrvatske ceste investitor su radova na rekonstrukciji ulaza u Čilipe, gdje je pokraj
igrališta u tijeku izgradnja pothodnika i treće trake za skretanje. Tijekom radova koji bi
trebali završiti do lipnja 2013., dionica ceste neće se zatvarati, a promet se regulira
semaforima. Mještani se nadaju kako će novi zahvat poboljšati sigurnosne uvjete na
uvijek rizičnom dijelu prometnice kroz Čilipe.
OSNOVANA DUBROVAČKA PODRUŽNICA HRVATSKE UDRUGE ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU
Sandra Buratović predsjednica, Goran Cvjetinović tajnik
Glasnogovornica Sveučilišta u Dubrovniku Sandra Buratović izabrana je za predsjednicu, a savjetnik dubrovačko-neretvanskog župana za medije i odnose s javnošću Goran Cvjetinović za glavnog tajnika novoosnovane Dubrovačke podružnice
Hrvatske udruge za odnose s javnošću.
Naime, Uprava HUOJ-a, na čelu s predsjednicom Aleksandrom Kolarić, a na inicijativu dubrovačkih stručnjaka odnosa s
javnošću, umjesto jedinstvene
podružnice za cijelu Dalmaciju odlučila je osnovati Dubrovačku podružnicu.
Zbog toga su 11. siječnja 2013. održani
izbori za tijela Podružnice na kojima
su članovi - dubrovački PR-ovci izabrali
predsjednicu i glavnog tajnika.
„Hvala Upravi HUOJ-a i predsjednici
Aleksandri Kolarić što su prepoznali različitosti naše regije i odlučili osnovati
dubrovačku podružnicu“, izjavila je Buratović i dodala kako će, u suradnji sa
svim članovima Podružnice, organizirati razna predavanja, seminare i ostala događanja, a sve sa svrhom unapređenja ove profesije na krajnjem jugu
države.Na izborima za čelnike dubrovačkog HUOJ-a sudjelovao je i
dopredsjednik Uprave HUOJ-a doc. dr.
sc. Ivan Tanta.
godine. Radila je u agencijama za odnose
s javnošću u Zagrebu i Dubrovniku i suradnica je Europskog doma Dubrovnik od
2010. godine. Sudjelovala je na više konferencija odnosa s javnošću. Turistički je
vodič i govori engleski, talijanski i francuski
jezik.
Goran Cvjetinović, magistar javnih medija, savjetnik je za medije i odnose s jav-
nostima župana Nikole Dobroslavića od
2009. godine. Doktorand je poslijediplomskog doktorskog studija Povijest
stanovništva. Od 1996. do 2009. godine
radio je kao novinar- u dopisništvu Jutarnjeg lista i Večernjeg lista, a surađivao je i s
„Dubrovačkim vjesnikom“, „Dubrovačkim
listom“, Dubrovačkom Televizijom,
dubrovnikportal.com.
Iz životopisa:
Sandra Buratović, magistrica odnosa
s javnostima, voditeljica je Ureda za
odnose s javnostima i glasnogovornica Sveučilišta u Dubrovniku od 2007.
ŽUPA DUBROVAČKA
OBAVIJEST IZ BRANITELJSKE ZADRUGE EKO-ŽUPA
Predavanje “Rezidba,
zaštita i prihranjivanje
maslina”
Braniteljska zadruga EKO-ŽUPA u suradnji s Poljoprivredno savjetodavnom
službom u Dubrovniku i Općinom Župa dubrovačka, u petak 18.01.2013., s
početkom u 18 sati u Velikoj vijećnici Općine organizira predavanje na temu
“Rezidba, zaštita i prihranjivanje maslina”. Predavanje će održati dipl. inž.
agronomije Antun Kotlar. Iz Braniteljske zadruge EKO-ŽUPA pozivaju sve
zainteresirane maslinare da se pridruže predavanju, te svojim pitanjima i sugestijama doprinesu daljnjem razvoju maslinarstva na dubrovačkom području.
Upravitelj Nikola Kurajica
mARKETIN
tele5marketing@gmail.com
T: 020 358 980 T/F: 020 311 992
GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. 15
DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA
OBRAZOVANJE U 2012. GODINI
Uloženo 8,4 milijuna kuna
Pročelnica za obrazovanje, kulturu i šport Marijeta Hladilo izvijestila je župana Nikolu Dobroslavića o ulaganjima, projektima i rezultatima u obrazovanju tijekom 2012. godine. Županija je tijekom godine u osnovne i srednje škole uložila 7,67 milijuna
kuna, a od toga je 7,5 milijuna kuna
uloženo u kapitalne projekte i investicije,
a 170 tisuća kuna u školske projekte. Također, Županija je za stipendiranje 80
učenika i studenata izdvojila dodatnih 750
tisuća kuna.-Od većih ulaganja u 2012.
godini na području naže županije izdvojila bih ono u OŠ Braća Glumac na Lastovu u vrijednosti od 1,22 milijuna kuna , a
sve kako bi se otklonile posljedice šteta
koje je ovom objektu nanijelo olujno nevrijeme koje je u cijelosti uništilo pokrov
objekta a djelomično urušilo krovnu konstrukciju i oštetilo prozore i stropnu žbuku
u cijelom objektu.-kazala je pročelnica M.
Hladilo. Isto tako, izvedena je rekonstrukciju krova OŠ Cavtat u Cavtatu, s 400
tisuća kuna je sufinancirana je gradnju
sportske dvorane u OŠ Smokvica, a u OŠ
Ston je financiran glavni projekt dogradnje sportske dvorane te se uskoro očekuje
izdavanje građevinske dozvole. U Turističkoj i ugostiteljskoj školi u Dubrovniku
napravljena je mehanička ventilacija novog kabineta kuharstva tako da će naši
budući kuhari imati bolje uvjete za obavljanje prakse i priliku koristiti se suvremenijom opremom. U Umjetničkoj školi Luke
Sorkočevića u Dubrovniku nastavljena
ugradnja sustava klimatizacije. -Jedna od
važnijih investicija svakako je i 615 tisuća
kuna uloženih u nastavak druge faze dogradnje SŠ Petra Šegedina na Korčuli.
Također moram naglasiti da su sredstva
u iznosu od 140 tisuća kuna utrošena u
kupnju dva klavira i to za učenike Pučkog
otvorenog učilišta u Pločama kao i za
učenike Osnovne glazbene škole u Metkoviću. Proces kvalitetnog ulaganja u školske objekte truditi ćemo se nastaviti i dalje- kazala je M. Hladilo. Inače, Županija je
osnivač 27 osnovnih i 14 srednjoškolskih
ustanova koje u školskoj godini 2012/13.
pohađa oko 12.000 učenika Dubrovačkoneretvanska županija svake godine
raspisuje natječaj na koji se škole mogu
javiti sa svojim projektima , a za koje je u
2012. godini izdvojeno 170 tisuća kuna.
-Ulaganjem u školske projekte želimo pripomoći ostvarenju kvalitetnijih obrazovnih
ciljeva kroz projektni i timski način rada u
kojemu svaki učenik dobiva određeni zadatak i odgovornost, a ujedno se kroz rad
u projektu koji je dobro i detaljno isplaniran ostvaruje učenje i razvija kreativnost
svakog pojedinca- kazala je M. Hladilo i
nabrojala neke od projekata.-Gimnazija
Metković je, u suradnji sa Veleposlanstvom Njemačke i Goethe Institutom, radila na projektu pisanja i ilustriranja slikovnice na njemačkom jeziku omogućava
razvoj kreativnosti djece, druženja i radionice. Učenici OŠ Gruda i Blato izrađivali
su domaće ekološkog sapuna te izradili
vlastite suvenire, u OŠ Petra Kanavelića
zasadili su ljekovito, začinsko i aromatično
bilje otoka Korčule u školskom vrtu te tako
oživotvorili nastavu Prirode i Biologije,
podučili učenike i lokalno stanovništvo o
prepoznavanju, koristima i zaštiti bilja, uredili okoliš škole, a sve kako bi potakli naviku zdravog načina života i prehrane.
Umjetnička škola Luke Sorkočevića, Ženski učenički dom i srednja škola Blato kroz
međunarodne suradnje sa učenicima iz
Mađarske i Austrije uče o drugim kulturama i narodima, kao što i promiču hrvatsku
kulturu, održavaju koncerte te promiču
djela hrvatskih skladatelja. Učenici OŠ
Ante Curać Pinjac Žrnovo, OŠ Opuzen i
Srednja poljoprivredna i tehnička škola
Opuzen pripremili su tiskanje knjiga na
temu tradicije i povijesti škola, te o
tradicijskim, prirodnim, kulturnim i povijesnim sadržajima koje polako odlaze u
zaborav jer nisu nigdje zapisane. Učenici
OŠ Ston i OŠ Slano su oživili folklor svoga
kraja kroz plesanje Linđa, šivanje nošnji,
a sve kako bi njegovali tradiciju i održali
kulturnu baštinu svoga kraja. Učenici Gimnazije Dubrovnik proučavali su humanitarne i zdravstvene institucije Dubrovačke Republike, pisali stručne radova, te će izraditi brošuru u svrhu njegovanja kulturne baštine i povijesti starog
Dubrovnika.- zaključila je M. Hladilo.
PUZS DUBROVNIK
Blagoslov prostorija
Prostore Područnog ureda za zaštitu i
spašavanje Dubrovnik blagoslovio je 16.
siječnja župnik župe sv. Mihajla don. Željko Kovačević poželjevši svim službenicima
PUZS Dubrovnik sretnu i blagoslovljenu
2013. godinu.
U NEVREMENU OŠTEĆENA ŠKOLA NA LASTOVU
U OPREMANJE ŠKOLA I DOMOVA
Obnovljena s 1,22 milijuna kuna
Županija utrošila 372
tisuće kuna
Pročelnica za obrazovanje, kulturu i sport Marijeta Hladilo izvijestila je 10.siječnja
kako je Dubrovačko-neretvanska županija završila s 1,22 milijuna kuna vrijednim
radovima na obnovi Osnovne škole Braća Glumac na Lastovu, izvijestila je pročelnica za obrazovanje, kulturu i šport Marijeta Hladilo. Naime, uslijed vremenskih neprilika u siječnju prošle godine, zbog čega je proglašena elementarna nepogoda, došlo je do velikih oštećenja na školskoj zgradi.
Županija je odmah reagirala i započela s radovima na otklanjanju
štete kako bi 45 učenika moglo nastaviti s redovnom nastavom i pohađati školu u za to
primjerenim uvjetima
rada. Nakon hitnih
početnih radova na sanaciji stropova i hodnika
i zamjeni dijela prozor,
što je omogućilo nastavak odvijanja nastave
nakon privremenog
prekida, krenulo se u
cjelokupnu sanaciju.
16 GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013.
Pročelnica za obrazovanje, kulturu i šport
Marijeta Hladilo izvijestila je kako je Županija u protekloj godini za nabavu računalne
opreme i uredskog namještaja osnovnih i
srednjih škola te učeničkih domova utrošila
372 tisuće kuna.
-Kako bi učenici pohađali nastavu u objektima koji zadovoljavaju postavljene pedagoške i školske standarde i pri tom koristili
modernu i funkcionalnu opremu, Županija
konstantno ulaže u objekte osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova na području Dubrovačko-neretvanske županijeustvrdila je M. Hladilo.
Dubrovačko-neretvanska županija je provela objedinjenu javnu nabavu računala i računalne opreme za sve osnovne škole i srednje škole te učeničke domove zajedno, a
rezultat čega su 6 fotokopirnih uređaja, 19
projektora, 2 interaktivne ploče, 20 monitora i 36 osobnih računala te 120 školskih klupa, 310 školskih stolica, 7 katedra, 27 nastavničkih stolica i 23 ormara.
ŽUPAN SA ČELNICIMA ACI-a
O ulaganjima u nautički turizam
Župan Nikola Dobroslavić održao je 11. siječnja radni sastanak s predsjednikom Uprave ACI-a Brunom Bonifačićem, predsjednicom Nadzornog odbora ACI-a Doris Peručić te direktorom ACI marine Dubrovnik Matom Frankovićem.
Na sastanku se razgovaralo o projektu proširenja ACI marine Dubrovnik zbog čega je
Županija krenula u Izmjene i dopune Prostornog plana DNŽ te o projektu gradnje
marine u Slanome za što je ACI dobio koncesiju.
Isto tako, na sastanku se govorilo i o ulaganjima u nautički turizam na području Županije, pa je dogovoreno kako će Regionalna razvojna agencija DUNEA ACI-u dostaviti
sve potencijalne lokacije koje su obrađene u katalogu marina za ulagače. Katalog s
marinama predstavljen je na Međunarodnom investicijskom forumu kojega je Županija, zajedno s DUNEA-om, organizirala u listopadu prošle godine.
U PODGORICI
Završna konferencija projekta „Priroda za
budućnost“
Svečana konferencija povodom
završetka 3 milijuna kuna vrijednog
projekta „Priroda
za budućnost“
ugovorenog u sklopu IPA Programa prekogranične
suradnje između
Hrvatske i Crne
Gore održana je
14.siječnja
u
Podgorici.
Ovom prigodom
prisutnima su se
obratili direktor
Javnog poduzeća
Nacionalni parkovi
Crne Gore Zoran
Mrdak, ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović, šef delegacije
EU u Crnoj Gori veleposlanik Mitja Drobnič, predstavnica Ministarstva vanjskih
poslova i EU integracija Snežana Radović,
te direktorica Regionalne razvojne agencije DUNEA Melanija Milić naglašavajući
vrijednosti ostvarene projektom i prekograničnom suradnjom.
Projekt „Priroda za budućnost“ su u
SURADNJA ŽUPANIJE I SVEUČILIŠTA U
DUBROVNIKU
O provedbi sporazuma
Župan Nikola Dobroslavić, ravnatelj Opće
bolnice Dubrovnik Branko Bazdan i
pročelnica za obrazovanje, kulturi i šport
Marijeta Hladilo održali su radni sastanak
s rektoricom Sveučilišta u Dubrovniku Vesnom Vrtiprah, njenim zamjenikom Željkom
Kurtelom i savjetnikom za investicije Mateom Milkovićem.
Na sastanku se razgovaralo o provedbi
sporazuma o znanstveno-obrazovnoj
suradnji koji su Županija i Sveučilište potpisali 2010. godine, a nakon kojega je
dovršen projekt uređenja kampusa u prostoru nekadašnje bolnice, osnovan studij
financijskog menadžmenta u Pločama, iz
županijskog proračuna izdvojen milijun
kuna te osigurano 500 tisuća kuna u ovoj
godini za dokumentaciju za gradnju Studentskog doma te realiziran projekt
MARIBIC-a na Bistrini.
Župan i suradnici s čelnicima Sveučilišta
razgovarali su o postignutom dogovoru s
Gradom Dubrovnikom i Općom bolnicom
oko smještaja srednjih škola na području
Dubrovnika koji se provodi na način da je
zatražena izmjena prostorno-planske dokumentacije Grada Dubrovnika.
Župan je govorio i o nastojanjima Županije
i Regionalne razvojne agencije DUNEA da
se MARIBIC i Zavod za mediteranske kulture uključe u hrvatski klaster prehrambenih proizvođača te da se Županija,
Sveučilište, DUNEA i MARIBIC osnuju
Centar izvrsnosti akvakulture. Dogovoreno
je kako će zajednički raditi na realizaciji ta
dva projekta.
posljednje dvije godine provodili
DUNEA kao nositelj projekta i partner iz Hrvatske i JP Nacionalni
parkovi Crne Gore kao partner iz
Crne Gore s ciljem valorizacije i
zaštite prirodnih područja te njihove dostupnosti posjetiteljima i
turistima. Ukupna vrijednost projekta je oko 3 milijuna kuna od
čega je potpora EU 85 posto tog
iznosa.
Konferencijom su predstavljeni rezultati dvogodišnjeg rada koji je na
području Dubrovačko-neretvanske
županije uključivao aktivnosti na
lokalitetima špilje Šipun u Cavtatu,
Majkovima, Baćinskim jezerima i
Parku prirode Lastovo, te je prikazan kratki promotivni film. Također
je održan i stručni okrugli stol na
temu značaja speleoloških objekata i njihovog turističkog vrednovanja koji je okupio stručnjake iz Hrvatske i Crne Gore te
brojne predstavnike nevladinih organizacija i ostalih državnih institucija.
GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. 17
18 GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013.
IN MEMORIAM MARINU MARIJU KOVAČEVIĆU
Ostavio je duboki trag u gospodarskom i
turističkom životu Dubrovnika
U Dubrovniku je u 78-oj godini života 26.prosinca prošle godine umro Marin Mario Kovačević kojega Dubrovčani, a pogotovo njegovi Gružani pamte ne samo kao istaknutog gospodarstvenika i predanog turističkog radnika, nego i kao pravog
pučkog tribuna koji se cijeli radni vijek svesrdno zalagao za
gospodarski, kulturni i turistički napredak Dubrovnika i njegovu povezanost sa svijetom. Diplomirao je na Ekonomskom
fakultetu Sveučilišta u Sarajevu, a magistrirao na Ekonomskom
fakultetu Sveučilišta u Beogradu. Bio je komercijalni direktor
građevinskog poduzeća Dubac, a potom dugogodišnji
zamjenik generalnog direktora trgovačkog poduzeća Srđ, a
od 1980. do umirovljenja tajnik Turističkog saveza Općine Dubrovnik, a predavao je i na dubrovačkom Fakultetu za turizam
i vanjsku trgovinu. Kao gospodarstvenik posebno se istakao
kod gradnje robne kuće Srđ, a kao turistički radnik i dugogodišnji tajnik u Turističkom savezu Općine Dubrovnik, sadašnjoj Turističkoj zajednici Dubrovačko-neretvanske županije
zaslužan je za široko uspostavljene veze s turističkim orga-
nizacijama, agencijama i tvrtkama širom svijeta s posebnim
naglaskom na promidžbu Dubrovnika i cijele dubrovačke
regije u zemlji i svijetu. Pamtimo i njegov apel koji je u ime
svih turističkih radnika Dubrovnika početkom agresije na Dubrovnik i jug Hrvatske uputio svim turističkim organizacijama u zemlji i svijetu. Bio je i
istaknuti društveni radnik, a kao dugogodišnji vijećnik posebno se zalagao za svekoliki napredak Gruža za kojega je uvijek
tvrdio da je svojevrsna turistička recepcija Dubrovnika. Pokojni Mario Kovačević ostavio je duboki trag u gospodarskom i
turističkom životu Dubrovnika, a njegovi brojni prijatelji i znanci pamtit će ga ne samo kao vrsnog stručnjaka, nego i kao
izrazito humanog obiteljskog čovjeka. Posljednji ispraćaj magistra ekonomije Marija Kovačevića bio je 27.prosinca 2012. na
groblju Boninovo. Joško Jelavić
HODOČAŠĆE
Djelatnici Ordinarijata posjetili Kotorsku biskupiju
Prvi svojevrsni team building za djelatnike ureda Dubrovačke biskupije održan je
u subotu 12. siječnja, a sastojao se od
posjeta vjerskim i kulturnim spomenicima
Kotorske biskupije, druženja i međusobnog upoznavanja u ozračju drugačijem od
onog radnog u kojem se svakodnevno
susreću. S obzirom da je riječ o zaposlenicima koji su vjernici cijeli dan je bio
prožet molitvom, a posjet mjestima hrvatskih svetaca nosio je u sebi hodočasničku dimenziju. Djelatnike ureda vodio je
generalni vikar mons. dr. Petar Palić.
Od ulaska u Crnu Goru u jutarnjim satima, pa do povratka u Hrvatsku u večernjim satima, hodočasnike je pratio generalni konzul Republike Hrvatske u Crnoj
Gori Božo Vodopija. Prvo mjesto koje su
hodočasnici posjetili bio je Herceg Novi u
kojem ih je dočekao župnik don Benjamin
Petrović. Posjetili su crkvu sv. Leopolda
Bogdana Mandića, sveca ekumenizma,
kojem njegovi tjelesni nedostaci nisu bili
smetnja u odgovoru na Božji poziv svetosti. U župnoj crkvi sv. Jeronima župnik je
djelatnike upoznao s povijesnim zanimljivostima župne crkve i umjetničkih dijela u
njoj. Nakon toga hodočasnici su se uputili u Perast u kojem ih je dočekao župnik don Srećko Majić te ih poveo na umjetni otok Gospe od Škrpjela i crkvu Gospe
od Škrpjela na njemu. Posebnu pozornost
Dubrovčana privuklo je župnikovo pripovijedanje o životnom putu službenice Božje
Ane Marije Marović za koju se očekuje da
će uskoro biti beatificirana. Posjet župnoj
crkvi sv. Nikole i bogatom muzeju uz crkvu otvorio im je pogled na stoljetnu prisut-
nost katolika na ovom prostoru i današnji
život katoličke manjine. Iz Perasta
hodočasnici su se uputili u Dobrotu u kojoj ih je dočekao dekan i župnik don Pavao
Medač, te ih proveo kroz župnu crkvu sv.
Eustahija i muzej koji se nalazi uz nju
istaknuvši kako su ovu crkvu izgradile
bogate obitelji koje su izumrle. Don Pavao
ih je upoznao i s tzv. “teologijom čipke”
pokazujući im oltarnike koji su nastajali
tako što su supruge, čekajući svoje
muževe koji su bili na brodu, vezle čipku
koja je, na kraju, završavala kao ukras na
oltarima.
U Kotoru se hodočasnicima pridružio kotorski biskup Ilija Janjić, rado ih upoznajući s poviješću i ljepotama njegove biskupije. Nakon posjeta Budvi i župnoj crkvi
sv. Ivana Krstitelja u kojoj se nalazi oltarna slika Iva Dulčića, zajedno su se uputili
u Kotor, gdje ih je biskup Janjić ugostio u
biskupskom dvoru, te ih proveo ulicama
Kotora i progovorio o zanimljivostima grada, posebnu pažnju obraćajući na brojne
crkve. Nezaobilazan je bio posjet crkvi sv.
Marije od Rijeke u kojoj se čuva neraspadnuto tijelo bl. Ozane Kotorske te molitva za svoje osobne potrebe pred njezinim oltarom. U katedrali sv. Tripuna, zaštitnika Kotorske biskupije, djelatnici ordinarijata slavili su misu koju je predvodio biskup Janjić. Nakon mise biskup ih je upoznao s poviješću katedrale i proveo ih
kroz poviješću bogat katedralni muzej.
Generalni vikar Dubrovačke biskupije
mons. Palić na kraju je zahvalio kotorskom
biskupu mons. Janjiću i konzulu Vodopiji
na njihovom vremenu i pažnji koju su posvetili dubrovačkim hodočasnicima.
www.dubrovacka-biskupija.hr
GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. 19
EUROPA NIJE SAMO EU
Naddržavna europska tijela
Prije 1914. bilo je moguće putovati Europom, primjerice iz Pariza u Petrograd, bez putovnice. Kada je
okončan Prvi svjetski rat, ostao je običaj izdavanja putovnice i obavljanja rutinskoga nadzora putovnica na
državnim granicama. To je postao pravilo u Europi do početka primjene Schengenskoga prostora 1995.
godine
Eulerov dijagram je grafički način prikazivanja skupova i njihovih odnosa. Naziv je
dobio po Leonhardu Euleru (1707.–1783.),
švicarskome matematičaru, fizičaru i astronomu koji je prvi koristio krugove i
pokružnice (elipse) da crtežom prikaže
objekte i njihove međusobne odnose u
različitim područjima matematike.
Priloženi Eulerov dijagram koji je priredio
Srećko Koružnjak pokazuje članstvo 48
država u osam europskih naddržavnih
udruženja na kraju 2012.
VIJEĆE EUROPE (koje postoji od 1949.) ima
47 članica, od toga su izvan drugih integracija (redoslijedom zastava): Albanija,
Armenija, Azerbajdžan, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Gruzija, Moldova, Crna
Gora, Makedonija, Rusija, Srbija i Ukrajina.
Svi subjekti međunarodnoga prava čiji su
stjegovi naznačeni na dijagramu, članice
su UJEDINJENIH NARODA, osim Svete Stolice
koja u Ujedinjenim narodima ima položaj
stalnoga promatrača. Inače, Ujedinjeni
narodi postoje od 1945., a 2011. brojili su
193 države članice.
20 GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013.
Osnovana 1973. kao Konferencija o europskoj sigurnosti i suradnji (KESS), od 1.
siječnja 1995. zove se ORGANIZACIJA ZA EUROPSKU SIGURNOST I SURADNJU (OESS), a od
2006. ima 56 članica: sve članice Vijeća
Europe, Svetu Stolicu, Belarus, Kazakstan, Kirgistan, Tadžikistan, Turkmenistan
i Uzbekistan.
Sadašnje četiri članice EUROPSKE SLOBODNE
TRGOVINSKE ZONE (EFTA-e) /osnovane 1960./
su Švicarska, Lihtenštajn, Island i Norveška.
Članice (ukupno 30) EUROPSKOGA GOSPODARSKOG PROSTORA su Lihtenštajn, Island i Norveška i sve zemlje Europske unije. Europski gospodarski prostor postoji od 1.
siječnja 1994. prema ugovoru između
EFTE i Europske zajednice, kasnije Europske unije. Na osnovi njega Lihtenštajn, Island i Norveška sudjeluju na unutarnjem tržištu Unije iako nisu njezine članice.
Članice EUROZONE su zemlje koje imaju
zajedničku valutu: euro . Od početka 1999.
bilo ih je 12, a od siječnja 2011. ih je 17:
Cipar, Irska, Austrija, Belgija, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija,
Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Slovačka, Slovenija i Španjolska. U
Europskoj uniji, a izvan Eurozone su: Češka, Danska, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Švedska te Bugarska, Rumunjska i
Ujedinjeno Kraljevstvo koje su izvan Eurozone i izvan Schengenskoga prostora.
SJEVERNOATLANTSKI SAVEZ (NATO), osnovan
1949., od 2009. obuhvaća 27 članica i to
12 od 17 članica Eurozone, 12 od 27 članica Europske unije, te Tursku, Albaniju,
Hrvatsku, Sjedinjene Američke Države i
Kanadu. Abecedom, članice NATO-a su:
Albanija, Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Francuska, Hrvatska, Island,
Italija, Kanada, Latvija, Litva, Luksemburg,
Mađarska, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska,
SAD, Slovačka, Slovenija, Španjolska,
Turska i Ujedinjeno kraljevstvo.
Godine 1951. osnovana je Europska
zajednica za ugljen i čelik, a 1957. Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (koja
je prestala postojati 2002.). Upravna tijela
sve tri zajednice spojena su 1967. u EEZ,
a Maastrichtškim ugovorom EEZ je 1993.
prerastao u EUROPSKU UNIJU. EU danas broji
27 članica: sve zemlje Eurozone i Bugarska, Rumunjska, Ujedinjeno Kraljevstvo,
Češka, Danska, Mađarska, Latvija, Litva,
Poljska i Švedska. Abecednim redom to
su: Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska,
Grčka, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Makedonija, Malta, Mađarska, Nizozemska, Njemačka, Poljska, Portugal,
Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Đpanjolska i Đvedska. EU ima oko 502 milijuna
stanovnika i 4,325.675 km˛. Nakon zavrđetka Hladnoga rata svrha i ustanove Zapadnoeuropske unije (koja je postojala od
1948. do 2011.) prenesene su na Zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku EU.
Sporazum s EU o KOVANJU EURA imaju: San
Marino, Monako i Država Vatikanskoga
Grada, a osim toga euro je službena valuta u Andori, Crnoj Gori i na Kosovu.
CARINSKA UNIJA EUROPSKE UNIJE obuhvaća
(31) sve države Europske unije i San Marino, Monako, Andoru i Tursku.
Prije 1914. bilo je moguće putovati Europom, primjerice iz Pariza u Petrograd, bez
putovnice. Kada je okončan Prvi svjetski
rat, ostao je običaj izdavanja putovnice i
obavljanja rutinskoga nadzora putovnica
na državnim granicama. To je postao
pravilo u Europi do početka primjene
Schengenskoga prostora 1995. godine.
Bilo je nekoliko izuzetaka. Nakon odvajanja Slobodne Irske Države od Ujedinjenoga Kraljevstva 1922. obje su države
donijele zakone koji tretiraju drugu zemlju kao dio vlastitoga područja u svrhu useljenja. To Zajedničko područje putovanja
postoji i danas, iako s puno više ograničenja.
Godine 1944. izbjegličke vlade Belgije, Nizozemske i Luksemburga (Beneluks) potpisale su sporazum kako bi između sebe
uklonile granični nadzor, što je stupilo na
snagu 1948. Slično je 1952. stvorena Nordijska putovnička unija kako bi se omogućilo slobodno putovanje između Danske, Finske, Islanda, Norveške i Švedske
i nekih njima pridruženih područja. Oba
ta područja uglavnom su podvedena u
SCHENGENSKI PROSTOR.
Schengenski sporazum potpisan je 14. lipnja 1985. na sredini rijeke Moselle, na
tromeđi Francuske, Njemačke i Luksemburga. Time je dotadašnji bezgranični
prostor Beneluksa proširen na Njemačku
i Francusku. Sporazum je nastao neovisno o Europskoj zajednici dijelom zbog
nedostatka konsenzusa među članicama
o tome je li ona nadležna ukinuti granične
kontrole, a dijelom jer zemlje koje su bile
spremne provesti zamisao nisu željele
čekati druge.
Godine 1990., prije nego što je Schengenski sporazum implementiran, istih pet
država potpisalo je Konvenciju o provedbi Schengenskoga sporazuma. Tom je
Konvencijom stvoren Schengenski prostor s ciljem budućeg potpunog ukidanja
graničnoga nadzora između država
Schengena, te uspostave zajedničkih
pravila o viznom režimu, policijskoj i pravosudnoj suradnji.
Schengenski sporazum, zajedno s Konvencijom zaživio je 1995. samo za neke
potpisnice, a dvije godine kasnije u Amsterdamu, na Međuvladinoj konferenciji
sve su države članice Europske unije osim
Velike Britanije i Irske, kao i dvije ne-članice Norveška i Island (članice Nordijske
putovničke unije skupa s Danskom, Finskom i Švedskom, članicama EU) potpisale Schengenski sporazum. Ti su pregovori doveli do Amsterdamskoga ugovora i
ugradnje tzv. schengenskoga acquisa u
pravo Europske unije uz priznavanje prava Irskoj i Ujedinjenome Kraljevstvu da
ostanu izvan Schengenskoga prostora.
Kad je Schengenski sporazum postao dio
pravne stečevine Europske unije, on je,
za članice EU, izgubio status međunarodnog ugovora, pa se umjesto toga njegove
izmjene i dopune obavljaju po zakonodavnom postupku EU. Države potpisnice
ne trebaju potvrđivati promjene prema
pravilima o sklapanju međunarodnih ugovora, a novi propisi Schengena donose
se većinom glasova u zakonodavnim tijelima Europske unije. Nove članice EU ne
potpisuju Schengenski sporazum kao
takav, nego su umjesto toga dužne provoditi Schengensku pravnu stečevinu kao
dio već postojećega prava Europske unije, koje svaka nova pristupnica treba prihvatiti.
To je dovelo do toga da schengenske
države, koje nisu članice EU, imaju manje mogućnosti utjecati na oblikovanje i
razvoj schengenskih pravila, njihov manevarski prostor učinkovito je sveden na prihvaćanje sporazuma ili povlačenje iz njega. Slično kao i s članicama Europskoga
gospodarskog prostora, konzultacije s
„pogođenim“ zemljama provode se neformalno, prije donošenja novih pravnih instrumenata.
Godine 2006. provedena je Direktiva o
pravu na slobodno kretanje što znači da
su putovanja bez putovnice dopuštena u
cijeloj Europskoj uniji onomu tko ima osobnu iskaznicu bilo koje države EU-a.
Nekima je putovnica ipak potrebna,
budući da sve zemlje ne izdaju takve iskaznice svojim građanima i budući da Švedska zahtijeva putovnicu kad se iz te zemlje putuje u zemlje EU izvan Schengena.
Dvadeset i sedam aktualnih članica SCHENGENSKOGA PROSTORA su: Švicarska, Lihtenštajn, Island, Norveška, Monako i 22
države Europske unije (Austrija, Belgija,
Estonija, Finska, Francuska, Njemačka,
Grčka, Italija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Slovačka, Slovenija,
Španjolska, Češka, Danska, Mađarska,
Latvija, Litva, Poljska i Švedska). Monako
nije stranka ugovornica Schengenskoga
sporazuma, ali nema graničnoga nadzora prema Francuskoj koja ga okružuje, a
kroz njegovu se luku može ući u Schengenski prostor. Osim toga u Schengenski su prostor de facto uključeni Vatikan i
San Marino koji imaju otvorene granice s
Italijom, njome su okruženi sa svih strana, a nemaju pomorsku ili zračnu luku da
bi netko kroz njih ušao u Schengenski
prostor. Izvan Schengena su tri otočne
države Unije (Cipar, Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo) te dvije koje još nisu ispunile sve
potrebne uvjete za nesmetan protok osoba (Rumunjska i Bugarska). Državljani
Andore, Monaka, San Marina i Vatikana,
kao i područja Grenlanda i Farskih otoka
smiju se slobodno kretati Schengenskim
prostorom.
S danom pristupa Europskoj uniji, Hrvatska ne će ući u Schengenski prostor; ukinut će se carinski nadzor robe, ali ne i
granični nadzor putnika iz Italije, Slovenije,
Mađarske.
Priredio: Petar Marija Radelj
U NACIONALNOJ HUMANITARNOJ AKCIJI CARITASA I LIDLA
Dubrovnik pokazao najveću socijalnu osjetljivost
Najbolji odaziv humanitarnoj akciji Hrvatskog Caritasa i trgovačkog lanca Lidl
„Pomozimo zajedno – pomagati je lako!“
koja je održana od 15. studenoga do 14.
prosinca 2012. godine u cijeloj Hrvatskoj
zabilježen je na dubrovačkom području
gdje su Caritas Dubrovačke biskupije i Lidl
u Župi dubrovačkoj prikupili 2 360 proizvoda za najpotrebnije obitelji. Djelatnici
dubrovačkog Caritasa su preuzeli darovane artikle, od njih napravili pakete prema strukturi korisnika karitasove pomoći i
u predbožićno vrijeme darivali preko 70
najpotrebnijih pojedinaca i obitelji u biskupiji. Ostatak prikupljenih proizvoda bit će
podijeljen potrebitima tijekom siječnja.
Podsjetimo, tijekom došašća u nacionalnoj humanitarnoj akciji „Pomozimo zajedno – pomagati je lako!“ prikupljale su se
osnovne prehrambene namirnice i higijenske potrepštine koje su kupci u Lidlu odlagali na predviđeno mjesto na izlazu iz
Lidlove trgovine. O iznimno dobrom odazivu Dubrovčana ovoj humanitarnoj akciji
govori podatak da je u istoj akciji koja je
prošle godine održana samo na području
Zagreba prikupljeno 4 000 komada različitih proizvoda. Uprava Caritasa zahvaljuje svima koji su sudjelovali u akciji: od
onih koji su je promovirali do onih koji su
darivali namirnice kupljene u Lidlu. Poseban doprinos akciji dali su volonteri iz
Vijeća za mlade Dubrovačke biskupije koji
su na terenu u osobnom kontaktu podsjećali Lidlove kupce na akciju. A.T.
GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. 21
DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI
Obljetnica partizanskog kazališta
U zaostaloj zemlji, u kojoj su prije Drugog svjetskog rata kulturni tokovi
i civilizacijska dostignuća bili nedostupni velikoj većini stanovništva,
Narodnooslobodilački pokret se u vrijeme NOB-e svojom propagandom
obraćao tim zanemarenim slojevima, obećavajući emancipaciju i
civilizacijski napredak za sve
Sredinom siječnja navršilo se sedamdeset
godina od osnivanja jedne od najznačajnijih kulturnih vrijednosti NOB-e – Kazališta narodnog oslobođenja. Donošenjem
Statuta, zvanično je osnovano 10. siječnja 1943. godine u Bihaću, a stvoreno još
ranije od grupa dramskih umjetnika – partizana, kada je, u organizaciji Mjesnog
komiteta KPH za Zagreb, koncem travnja
1942. na oslobođeni teritorij iz okupiranog Zagreba ilegalno prešla grupa kazališnih radnika - članova Hrvatskog narodnog kazališta. Tako je utemeljena prva
kulturno umjetnička ustanova nastala u
NOB-i, predstavljajući njenu najznačajniju umjetničko-scensku instituciju. Djelovala je dajući dramske i baletske predstave
i prigodne priredbe za vojsku i građanstvo na slobodnom teritoriju. Ansambl su
činili glumci koji su s velikim entuzijazmom
i u teškim uvjetima stvarali kazalište,
dijeleći ratne nedaće s narodom i borcima. U svom gotovo trogodišnjem djelovanju tokom NOB-e Kazalište je odigralo
oko 900 predstava, prevalivši put dug preko 18.000 kilometara.
Prve priredbe za narod i vojsku bile su 1.
maja 1942. u Korenici, gdje je tada bilo
sjedište Glavnog štaba NOV i PO Hrvatske, i u Donjem Lapcu. Zatim je pošla
na prvu turneju po oslobođenim dijelovima Like, Korduna i Gorskog Kotara, a
poslije skoro pet mjeseci rada na teritoriji
Hrvatske, prelazi u Bosnu. Na putu do
Mliništa, gdje se nalazio Vrhovni štab, grupa je dala priredbe u Drvaru i Glamoču, a
potom u Mliništu. Poslije daje predstave
u Livnu, Glamoču i u okolnim selima pa u
Mrkonjić-Gradu, Jajcu, Drvaru i drugim
mjestima. U čast konferencije Antifašis-
tičkog fronta žena u Bosanskom Petrovcu,
pripremljen je folklorni balet s borbenim
sadržajem koji je kasnije izveden oko 150
puta. U početku se repertoar Kazališta
sastojao od jednočinki, recitatorskih i
glazbenih programa. Do listopada 1942.
grupa je popunjena novim članovima. To
joj je omogućilo da bitno izmijeni svoj repertoar pa su jednočinke i šarene programe
zamijenile cjelovečernje predstave. Rad
na Gogoljevom Revizoru prekinuo je
početak okupatorske ofenzive u operaciji
Weiss.
U vrijeme okupatorskih ofenzivnih operacija u prvom dijelu 1943., tokom bitaka
na Neretvi i Sutjesci Kazalište je bilo u stalnom pokretu, dijeleći teškoće i oskudice
s partizanskim borcima. Ipak, i tokom
ovog perioda ono je koristilo svaku priliku
za pripremanje priredbi za borce i mjesno stanovništvo. Poslije Bitke na Sutjesci
Kazalište je brojalo 17 članova, među njima: Mira i Vjekoslav Afrić, Ivka i Joža Rutić,
Žorž Skrigin, Nikola Hercigonja, Mira i Silvije Bombardeli i drugi. Prvu priredbu dalo
je u srpnju za ranjene borce u selu
Vračevcu u blizini Tuzle, a zatim je pošlo
na turneju po istočnoj Bosni i u rujnu se
vratilo u Jajce, gdje je ostalo sve do siječnja 1944. Tu su uvjeti za rad bili vrlo povoljni (zgrada s pozornicom, kulisama i
drugim potrebama) pa su postavljena ili
obnovljena brojna dramska djela kao Cankarev Sluga Jernej i njegova pravica,
Kočićev Jazavac pred sudom, Gogoljev
Revizor te baleti: Licitarsko srce na glazbu Krešimira Baranovića i Rapsodija u
plavom Georga Gershwina, koja je imala
više od stotinu izvođenja.u u Jajcu i u
okolnim mjestima.
Kada je početkom 1944. godine Jajce
postalo poprište svakodnevnih žestokih
borbi, od ansambla Kazališta i osoblja
formirane su tri grupe. Jedna je pošla na
Kozaru, druga u Drvar, a treća je ostala
sa 6. ličkom divizijom u okolici Jajca. U
ožujku su sve tri grupe ponovno objedinjene na zajedničkim projektima u Bosanskom Petrovcu. Poslije desanta na Drvar,
dio ansambla prebačen je u Italiju, a dio
odlazi u Dalmaciju, gdje ostaje kraće vrijeme u 8. dalmatinskom korpusu, pa
prelazi na Vis. U rujnu Kazalište odlazi na
turneju po Italiji, dajući priredbe za partizanske ranjenike koji su se nalazili na
liječenju u savezničkim vojnim bolnicama
i za savezničke jedinice. Svoj ratni put
Kazalište narodnog oslobođenja završilo
je krajem 1944., a njegovi dramski i drugi
umjetnici uključili su se u rad u novoutemeljenim narodnim kazalištima koji su već
djelovali u oslobođenim dijelovima zemlje.
U zaostaloj zemlji, u kojoj su prije Drugog
svjetskog rata kulturni tokovi i civilizacijska dostignuća bili nedostupni velikoj većini
stanovništva, Narodnooslobodilački
pokret se u vrijeme NOB-e svojom propagandom obraćao tim zanemarenim
slojevima, obećavajući emancipaciju i civilizacijski napredak za sve. U toj propagandi Kazalište narodnog oslobođenja je
odigralo značajnu ulogu demonstrirajući
novi model kulturno-umjetničke djelatnosti, predstavljajući zaista reprezentativnu
kulturnu instituciju. Na taj način je Narodnooslobodilački pokret borcima u jedinicama i građanstvu demonstrirao svoj kulturni nivo i opredijeljenost i to je, pored
ostalog, bila značajna civilizacijska dimenzija antifašističkog pokreta u nas. Kazalište narodnog oslobođenja u tome nije bilo
usamljen primjer jer su sve jedinice NOV,
od ranga brigade pa naviše, imale svoje
kulturne sekcije. Kazalište je bilo najreprezentativniji i kadrovski najjači scenski ansambl, pa su njegovi članovi
učestvovali u brojnim tečajevima gdje su
kao predavači prenosili znanja na postojeće i buduće kulturne organizatore. kl
PROVEDBA ZAKONA O LEGALIZACIJI
AGENCIJA ZA PLAĆANJA U
POLJOPRIVREDI, RIBARSTVU
I RURALNOM RAZVOJU
Dubrovačko neretvanska županija među
pet najefikasnijih u postupku legalizacije Preselili u
zgradu FINE
Rezultate provedbe Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama objavilo je 16.siječnja
Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Prema njima je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji do 31. prosinca 2012., 2066 investitora zatražilo legalizaciju. Od te brojke samo 17 posto njih
je dobilo rješenje, pozitivno ili negativno. Najviše zahtjeva je podneseno u Dubrovniku - 708. Riješeno je 128 predmeta, od toga je 11 zahtjeva odbijeno a još 62 predmeta su odbačena ili je
postupak obustavljen.
Inače, Dubrovačko-neretvanska županija, koja je sedma po redu po broju objekata za koje je
građevinska inspekcija izdala rješenje o uklanjanju (992), se ne spominje među pet najefikasnijih
u postupku legalizacije. Prema nepotpunim podacima kojima raspolaže Ministarstvo, na cijelom
području Republike Hrvatske trenutačno je u postupku legalizacije 14 726 takvih objekata, za 25
objekata legalizacija je odbijena dok je za 16 965 postupak obrade u tijeku.
22 GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013.
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom
razvoju, Podružnica Dubrovačko-neretvanske županije preselila je na novu
adresu: Vukovarska 2, II kat.
To je zgrada FINE. Telefon
311 896.
KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA
Adam i Stevo
Pomoćni zagrebački biskup nije stao samo na dijagnozi. Propis’o je on
i lijek. Jednostavno, treba nova Oluja za svrgavanje vlasti
Neki se branitelji žale, da nakon registra
branitelja, Vlada opet kroz Ministarstvo
branitelja, radi njima o glavi. Govore, da
ima običnih Hrvata branitelja, koji imaju
jednu penziju ili nijednu, i da ima onih
Hrvata, koji imaju dvije penzije. Tu se
uglavnom radi o tako velikim Hrvatima,
da su morali dobit’ duplo državljanstvo.
Jer, nisu se oni borili, onako preko knjižice,
k’o obični Hrvati, za čistu, platonsku ljubav
prema domovini. Nego za dvije domovine. A sad’ moraju birat’. K’o da moraju
odlučit’, koje im je dijete draže!
Oni koji su vjerovali, da će ulazne kolone
turista preko praznika, bit’ veće nego
izlazne, prevarili su se. Gledali smo na TV,
kako Hrvati pojačano izlaze preko granice. S velikim kašunima na krovu auta.
Čovjek bi promislio, kako to sirotinja ide
preko granice kupovat’ jeftinu hranu, ne
bi li stvarna potrošačka košarica proizvoda po glavi stanovnika, bila barem
donekle slična statističkoj. I opet su se
prevarili. Umjesto da šparaju, Hrvati
pošli trošit’. A nije da država ne pomaže
skijašima. Carinski zakon je promijenjen, i prema iskazu odgovorne granične
osobe, danom TV reporteru, svaki Hrvat može preko granice iznijet’ deset kila
sarme. Termički obrađene! Što je naglasio, za slučaj da ne’ko ne bi nosio
sobom sirovu sarmu, jer to se ne smije.
Pa smo onda slušali oduševljene inozemne turističke djelatnike, koji
naprosto obožavaju hrvatske turiste. Ne
mislim da to ima veze sa sarmom. Ali
nikad’ se ne zna.
Ima li kakve veze gradonačelnik Metkovića s optužbama za neke zloglasne
agrarne afere, nije poznato. Neki njegovi sugrađani misle, da je on jedan od
onih političara, koji, k’o da su od teflona. Nikakva se afera za njih ne može
zalijepit. A u svakoj su omočeni.
Prema jednima, svi poduzetnici zajedno, kucajući račune ili ne, ne mogu toliko
solada skucat’, koliko sposobna vlada
može potrošit’, podijelit’ povećanjem
svojih nesumnjivo zasluženih plaća... i još
svašta... ali službeno su sumnjivi svi osim
njih. Pa kome je onda bitno što znači
fiskalno? Osim onima, koji plaćaju telefonske impulse između kase i porezne
uprave.
Prema drugima, počela je era poštenja
svih, koji rade s gotovinom. Za sad’ inspektori istražuju, jesu li svi na visini zadatka, a poslije njih, nastupaju natjecatelji,
potrošači, kojima je obećana lutrija, ako
prokažu sumnjiva trgovca ili bogatoga
ugostitelja što zimuje na Tajlandu. Oni će,
tako vjeruju, pomoć vladi da ostvari puni
proračun. Nastupa era amatera.
Prema ministru znanosti, ono što, pas s
maslom ne bi pojeo, pred širokim auditorijem je skuh’o zagrebački biskup. Pomoćni biskup.
A on je usporedio vlast s nacistima, koja
čovjeka tretira k’o stroj za udovoljavanje
seksualnih potreba i ne poznaje ni ljubav,
ni zaljubljenost, ni čistoću, ni vjernost, ni
žrtvu, a ni solidarnost. Jako bolesna vlast!
I nije stao samo na dijagnozi. Propis’o je
on i lijek. Jednostavno, treba nova Oluja
za svrgavanje vlasti.
Zna on, da je vlada demokratski izabrana, po njemu, i nacizam je na vlast došao
putem demokratskih izbora. Također je
znanstveno obrazložio svoje protivljenje
homoseksualizmu, dobro znanom činjeni-
com, da je Bog stvorio Adama i Evu, a ne
Adama i Stevu. Sasvim je moguće, da je
ministar znanosti, u mladim danima, za
vrijeme vjeronauka u školi, dangubeći po
hodnicima, zalut’o u biblioteku, pa se
greškom napio teorije O postanku vrsta,
Charlesa Darwina. A taj stari bradonja, u
svojim teorijama, nije baš uspio pisanim
dokumentima obrazložit’, koje voće je
skrivilo, što je čovječanstvo preživilo.
I je li Adam, baš u prvom pokušaju, bananom dariv’o Evu, ili možda, greškom –
Stevu. Ma, ‘ko će ga znat’. Davno je to
bilo. Ipak je tad’ čovjek bio bliži majmunu
nego danas. Barem izgledom.
Pa se zapita čovjek, slušajući ove novovremene epistole, a nesiguran u mladalačko pamćenje, jesu li ga tada, kad’ je
bio mali, u Crkvi učili, da smo SVI stvore-
ni na sliku Božju, pa i
oni koji su nešto drukčiji
Piše: Mario Klečak
od nas. Čak i Stevo.
Na čiju sliku je stvoren
zagrebački bombaš, ne zna se, ali se svi
nadaju, da to nema nikakve veze s temom
iz gornjih redaka, niti s onima, koji su
prečasnome biskupu pljeskali. Pa ipak,
nismo mi religijski podijeljeni narod Sjeverne Irske.
Nakon što je vlak nagazio na bombu, svi
se pitaju, k’o i zašto, a policija kaže, da je
istraga u tijeku. Onda je pukla bomba
pored autobusne stanice, pa istraga i dalje teče. Stiče se dojam, da će istraga završit’ tvrdnjom, da je bombu postavio neki
beskućnik, jer je jednom davno zakasnio na vlak, zbog čega je dobio otkaz,
pa ga je to učinilo beskućnikom. Ili je to
bio Čovjek, koji nije volio vlakove.
Pa su nahrupili specijalci. I to oni školovani za globalne katastrofe. Što ih bacaju iz helikoptera, kad’ kidnapiraju avion, kad’ se kakva podmornica nasuče
na plaži, ili se balon na topli zrak nabode na minaret đamije…
Tvornica ideja proizvela je spasonosni serum za prevenciju od prometne
gužve u Gradu, za koju su najviše krivi,
oni kvazi turisti, što bi mukte stvarali
gužvu. K’o da to ne možemo i mi sami.
Pa će svaki autobus lijepo ka’nut sto
eurića, svome voljenome gradu, svaki
put, kad’ pasa preko Ilijine glavice.
Tako će samo bogati turisti moć’ u
Grad. A to nam treba. I vozit’ će ih tamo,
samo bogate agencije. Ostali, zašto ne,
neka i općini Konavle ostave koji solad. I njihovim istočnim susjedima. Bora
ti, treba ne’ko platit’ i onaj
rustikalni asfalt na cestama, što je pod
povijesnom zaštitom, pa ga ne smiju
obnavljat’. Ali zato zadivljujuće napreduju skockani trotoari. Za sad’ su oni
mukte, kako za domaće, tako i za inozemne pješake. Sigurno će tvornica i za
to smislit’ neki inovativni način naplate.
Ruku na srce, danas su ceste puno bolje
nego, kad’ su vozili prvi autobusi, moga
ranoga djetinjstva, sa sepetima grožđa i
smokava na krovu. A unutra su bile Župke
i Konavoke sa košićima zeleni na glavi. I
živim kokošima u rusacima, što su ih dolazile prodat’ u Gradu na bancima, podno
Gundulićevih noga. I tovari su dolazili u
Tabor s Bosanke i Brgata. Para mi se, da
je juče’ bilo. A mudri govore, da se povijest ponavlja. Osim tovara s Bosanke i
Brgata. Pa ako se povijest ponavlja, onda
je ovo prošlo vrijeme. A ponavljanje je,
prvo majka mudrosti, pa baba mudrosti, pa prababa... Nego, pustimo prošlost.
Što je bilo – bit’ će.
GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. 23
UZ IZLOŽBU NADE ZEC IVANOVIĆ
Žensko pismo Mediterana
Nada Zec - Ivanović ne suspreže se od boja viših
intenziteta. One gotovo viču s njezinih uvala, ulica i
šumaraka
U Hrvatskoj matici iselPiše: Nikša Spremić jenika u četvrtak 17.
siječnja je, u organizaciji Hrvatske matice iseljenika, otvorena
izložba akademske slikarice Nade Zec
Ivanović, iz ciklusa „Krajolici“. Izložba će
biti otvorena do Feste sv. Vlaha.
Prikazati Mediteran u svoj njegovoj punini zadatak je u kojemu su se okušali mnogi
umjetnici, kako europski i svjetski, tako i
oni koji su mu po svojem rodnom ishodištu bliži. Ipak, malo tko od njih uspijeva kao što to uspijeva dubrovačka umjetnica Nada Zec – Ivanović - dati jednu tako
čvrstu, a opet tako razigranu, jednostavnu
i pročišćenu, gotovo silovitu viziju ovih
prostora svijeta.
Stvaralaštvo Nade Zec - Ivanović svoje
mjesto pronalazi unutar dubrovačkoga
slikarskog kruga ili, preciznije rečeno, u
okvirima dubrovačkoga kolorizma. Takvo
slikarstvo svoje korijene vuče još od rastvorene i osunčane palete Vlaha Bukovca
koji je, pod utjecajem francuskih slikarskih
škola, učinio kopernikanski obrat u dotadašnjoj hrvatskoj umjetnosti. Nije čudo da
je Bukovac bio upravo Cavtaćanin, Konavljanin, Dubrovčanin! Na ovim osunčanim
prostorima boje i njihovi intenziteti žare
svojom prisutnošću te energijama ispunjaju dušu i tijelo svakoga tko ima sluha za
njihov suptilni koloristički govor.
Nakon Bukovca mnogi su umjetnici
razmatrali kolorizam kao način svoga
stvaralaštva: navest ćemo jednog Dulčića
i jednog Pulitiku te svakako naše uspješne
suvremenike - Šerbua, Škerlja, Baričevića,
Trostmanna i mnoge druge. Hod Stradunom u ljetnim večerima, gledanje procesije
svetoga Vlaha ili pak ispijanje laganih pića
u ugodnim dubrovačkim interijerima,
oznake su života koji svoju puninu na platnima iskazuje jakim bojama i gotovo divljim potezom (Marin Ivanović nazvat će ga
„fovističkim“ u svojoj voluminoznoj knjizi
o Viktoru Šerbuu). Kolorizam ne ostavlja
puno prostora crtežu niti krutim formama.
On preferira boje koje se ponašaju „tašistički“ (od francuskog „tasche“ – mrlja),
odnosno „lirski.“ On nikada ne pripovijeda priču, nego prenosi dojmove koji su
snažni i životni. Taj sveprisutni intenzitet
vidljiv je na Mediteranu i izvan slikarskih
konstelacija koje su samo još jedna manifestacija njegove trajnosti i njegova svakodnevnoga suživota s ljudima. Taj se intenzitet očituje u međuljudskim odnosima,
posebice u osobito snažnim emocijama,
putenosti i ljudskim zajedništvom u trenutcima krize.
Život je možda glavna tema slika Nade Zec
– Ivanović: život koji na njezinim platnima
prožima sve – zdanja, prirodu, rijetke ljude
24 GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013.
i golemu površinu mora. Da bismo razumjeli pejzaže koje predstavlja ova
izložba, moramo retrospektivno pogledati
cjelokupno stvaralaštvo ove umjetnice.
Emotivni pristup – neprikosnoveno žensko pismo njezinih slika - očituje se u
snažnim emocijama. Ciklus Ishodišta
(tema Domovinskog rata) ostavio je
mnoštvo mračnih i košmarnih prizora koji
se pretapaju u simbole osobne mitologije,
ali također djeluju na razini univerzalne
asocijativnosti. Cijelog svog kreativnog
puta Nada Zec - Ivanović trudi se pomiriti
ono osobno i ono općeljudsko, svoje i
naše. Izražavanje u simbolima - gotovo
rebusima - ostalo je vidljivo i na ciklusu
Friendship koji kombinira kolorizam u
izričaju s postmodernim postavkama
„nove slike.“ Ciklus Letači nastavlja liniju
osobne duhovnosti primijenjenu na bića
koja djeluju poput anđela – kristalična i
eterična, pomalo „lapuhovske konstrukcije.“ Ona su ujedno i apstraktna jer
sugeriraju emociju, odnosno stvaralački
impetus. Način njihove gradnje ne odudara od autoričinog slikanja pozadine, što
sugerira suživljenost i izjednačavanje
prikazanog svijeta u jednu vrstu životne
punine, svojstvenu našoj umjetnici.
Nada Zec - Ivanović ne suspreže se od
boja viših intenziteta. One gotovo viču s
njezinih uvala, ulica i šumaraka. Ipak, one
ne predstavljaju nepromišljeno i odveć dopadljivo nabacivanje jakih pigmenata koje
je prisutno tek da plijeni pažnju gledatelja
na jedan kratki trenutak. Posve suprotno,
ona do kolorističkih akcenata dolazi gradnjom iz nižih intenziteta (koji ponekad, iako
jako rijetko, dominiraju kompozicijom)
kako bi pažljivo naglasila ono što želi istaknuti – gibanje vala, vjetar u krošnji, živost
i pokret u motivu općenito. Njezin potez
je često vijugav, u slikanju ne koristi samo
kist, nego i druge alate, i to zato da bi
dobila energiju koja prožima ta platna u
cjelini. Linije koje ostavlja u nanosima boje
podsjećaju na Van Gogha i njegovu gotovo luđačku gestu kojom je pokušao
uhvatiti i dočarati svoj doživljaj svijeta koji
ga je okruživao.
Pogled na pojedinačne slike ove izložbe
otkriva sve već rečeno. Na jednoj se tako
u centru nalazi drvo s velikom krošnjom
koja kao da grli promatrača, satkana od
segmenata ljubičaste, plave i crvene, mrljastih intervencija ulovljenih u bijelu masu.
Oko drveta na pozadini, u dvije nijanse
plave, niz izvijenih i tankih bijelih linija plete
čipkasto tkanje oko glavnog motiva, isijavajući energetski kao gotički vitraj ili
Rothkove slike. Obale i brežuljci na drugim
slikama gube se u točkicama i potezu
kojim umjetnica dočarava djelovanje
sunčevog svjetla na prirodni okoliš.
Ponekad su to tanke zrake finog i lazurnog namaza koje se spuštaju s neba, a
ponekad gestualni – čak enformelni –
potezi boje širim kistom koji nemaju
funkciju u reprezentaciji stvarnosti, nego
u predočavanju i prenošenju autoričina
dojma. Drveće i otočići također su građeni s velikom pozornošću, posvećenoj rahloj strukturi boje. Čest motiv uvale s kućicama, koji autorica varira kao što Claude
Monet varira katedralu u Rouenu, prati
autoričinu ekspresiju. Svaka varijanta toga
prizora djeluje drugačije: ponekad kao
harmonični isječak rajskoga vrta, a
ponekad (u jarko crvenoj varijanti!) kao
izražavanje tjeskobe.
Otvorenost njezine palete, kao i poteza,
indikator je iznimno tople osobnosti Nade
Zec - Ivanović. Mnogim mladim Dubrovčanima poznat je njezin pedagoški rad i
njezina posvećenost prenošenju znanja u
crtežu i slikarstvu. Razgovori s njom uvijek
su puni razumijevanja i - ako se poigramo
riječima – nade, nade što nas možda podsjeća na onu latinsku sentenciju „nomen
est omen.“ Medijacija, tj. prenošenje dojma, ono je što Nada Zec – Ivanović vrlo
uspješno čini u svojim slikama. Upravo ta
sposobnost omogućila joj je uspjeh i u
slikarskom životu i u pedagoškom radu.
IZLOŽBOM „AKT-EROS“
NE VRTI SE OKOLO GOLA GOLCATA
ILI RAZOTKRIVANJE POLITIČKE „ELITE“
Obilježena deseta
Zakulisje političke scene
obljetnica
likovnog ciklusa
„Mladi za mlade“
Kazalište Marina Držića na porugu već spomenute
političke „elite“ odgovorilo je porugom i to u obliku
gotovo jednosatnoga scenskog ostvarenja protkanoga
ironijom, alegorijom i bučnom komikom
Povodom obilježavanja desete obljetnice likovnog ciklusa „Mladi za mlade“ u Caffe
Galeriji kojeg vodi Andrija Seifried, 16.siječnja je otvorena izložba na temu „AKT-EROS“.
Andrija Seifried je istaknuo da se ukupno
21 autor odazvao sa svojim radovima
posebno rađenima za ovu izložbu, te se osvrnuo na same početke ciklusa “Mladi za
mlade”, koji je krenuo s vrlo malim prostorom, sa 3 eksponata, da bi završio sa tri prostora i 20-ak eksponata. “Kroz ciklus je prošlo 38 autora, neki su sada već etablirani
umjetnici, postali su roditelji, oženili se u
ovih10 godina.” - zaključio je Seifried. Na
izložbi su se svojim radovima predstavili
autori koji su već izlagali u ovom kultnom
prostoru za mlade, a među njima su se našla
i neka poznata imena likovnih umjetnika,
između ostalih: I.Propadalo, I.Miloglav
Ivanković, E. Zvrko, I. Lujak, A.Marković,
V.Parić, M.Šošić, P. Hranuelli, M. Bratoš, N.
Šimunović, A.Knezović, I. Knezović, J.
Ivanović, J. Runje, I. Perak, T. Franović.
Izložba je otvorena naredna dva mjeseca.
dubrovniknet team
IZLOŽBA U ZAGREBU
Marini “Prijatelji,
poznanici i
prijevozna
sredstva”
Dubrovkinja sa zagrebačkom aderesom
Mara Bratoš u zagrebačkoj galeriji Greta
izlaže svoje fotografije snimljene kroz 2012.
pod nazivom “Prijatelji, poznanici i prijevozna sredstva”.Mara je snimala dinamične
portrete svojih prijatelja, među kojima su i
glumica Jelena Perčin, glumac Nikša Kušelj,
kao i Slaven Tolj. No riječ je o fotografijama
koje znatno više otkrivaju o autoričinom fotografskom senzibilitetu, a tek ponešto o
portretiranim akterima, znancima i prijateljima, stoji u najavi izložbe. Nadamo se da će
izložba stići i do Marinog rodnog grada.
Mara Bratoš rođena u Dubrovniku, godine
1998. diplomirala je na Akademiji za dramske umjetnosti u Zagrebu, na odsjeku Filmsko i TV snimanje. Izlaže od 1995. na nizu
samostalnih i skupnih izložbi, među ostalim,
u galerijama Račić, Karas, u zagrebačkom
MSU-u, u galeriji PM HDLU-a, u Umjetničkoj
galeriji i u galeriji Otok u Dubrovniku.
dubrovniknet team
Proteklih mjeseci, pa i godina, hrvatsko
društvo svjedoči političkoj sceni prožetoj
sve očitijim, besramnim, oštrim i nemilosrdnim borbama za vlast, kako od lokalne tako sve do državne razine. U kontekstu vremena u kojemu se takozvana
politička „elita“ time izravno izruguje
društvu u cjelini, u vremenu u kojemu se
u politiku češće ulazi zbog svoga vlastitog, a ne zbog općeg interesa, te u
konačnici, u vremenu u kojemu politička
podobnost nerijetko postaje jedino sredstvo kojim se mogu ostvariti određeni,
doduše ne nužno moralno upitni ciljevi,
teatar osluškuje i odgovara. Uprizorenjem komedije Ne vrti se okolo gola golcata, koju je 1911. godine napisao jedan
od najvećih francuskih komediografa
Georges Feydeau, Kazalište Marina
Držića na porugu već spomenute političke „elite“ odgovorilo je porugom i to u
obliku gotovo jednosatnoga scenskog
ostvarenja protkanoga ironijom, alegorijom i bučnom komikom.
Nakon Oca Elvisa Bošnjaka i Zločina na
kozjem otoku Uga Bettija, ovo je već treća
ovosezonska premijera dubrovačkoga
kazališta. Feydeau, kojega se svojedobno često uspoređivalo s najvećim francuskim komediografom Moliereom, u
ovoj drami koju je izvorno naslovio Ne
hodaj okolo gola, vještim dijalozima razotkriva publici sva ona nemoralna zbivanja koja prožimaju zakulisje svake političke scene. Dramska se radnja odigrava u salonu stanovitog političara Melka
koji svojoj ženi Klari predbacuje njezin
oskudni način odijevanja, zamjerajući joj
što tako razodjevena slobodno šeće po
kući i to pred njihovim dvanaestogodišnjim sinom i poslugom. U jeku
predizborne kampanje, Melko u svome
domu prima gradonačelnika, svoga
izravnoga političkog suparnika, koji pak
od njega traži stanovite usluge. U borbi
za osiguranjem što bolje političke
pozicije, Melko je spreman učiniti sve što
njegov oponent od njega traži, no zbog
nesmotrenog ponašanje svoje žene,
duboko strahuje za budućnost vlastite
političke karijere.
Kao da virtuozno skrojen Feydeauov
tekst isprepleten slojevitim sarkazmom
redateljici Maji Šimić nije bio dovoljan
kako bi upozorila na mentalitet glavnih
protagonista političke scene, pa u želji
da isti do kraja i u potpunosti razotkrije,
povjerava doajenu dubrovačkoga i hrvatskoga glumišta Miši Martinoviću adaptaciju teksta na dubrovački dijalekt.
Lokalizirajući Feydeauov tekst, redateljica s kazališnih dasaka metaforičkim pris-
tupom
iznosi
svojevrsnu kritiku one Piše: Božo Benić
društvene skupine
koja je sama sebe prozvala „elitom“, a
čiji se mentalitet u više od sto godina otkad je djelo napisano očigledno nije
promijenio. Štoviše, isti kao da je nastavio metastazirati u svojem beskrupuloznom traganju za moći.
Međutim, angažirani redateljski pristup
Maje Šimić ovdje se nije zaustavio. Kako
bi političkoj „eliti“ nedvosmisleno poručila
kako je razotkrivena, te kako bi istu tu
„elitu“ dodatno ismijala, Šimić određenim redateljskim implikacijama namjerno
nastoji naglasiti parazitizam glavnih likova, iziskujući od ansambla glumačke
studije u kojima se kod likova okarakteriziranima odsustvom stvarnoga moralnog
i intelektualnog kredibiliteta potencira
mentalitet patoloških boraca za poziciju.
Takva redateljska koncepcija pokazala se
preteškim zadatkom za Gloriju Šoletić u
ulozi Klare. Njezini su glumački pokušaji
samo u rijetkim trenucima dopadljivi i to
uglavnom zbog duhovitih dosjetki njena
lika, a ne zbog vrsnoće njezina glumačkog izričaja. Razlog tome svakako je
izrazita doza interpretativne nesigurnosti
začinjena velikim brojem „tipfelera“, kojima je u kombinaciji s prenaglašenom glumom svoj lik u potpunosti svela na
karikaturu. Istovremeno, spomenuti redateljski zahtjevi Branimira Vidića Fliku
nisu sputali u njegovu scenskom izričaju, te je povjerenom mu ulogom Melka
uspio ostvariti dopadljiv glumački prinos,
jasnoćom svoga izraza vidno iskačući od
ostatka ansambla. Boris Matić u ulozi gradonačelnika te Edi Jertec u ulozi lokalnog novinara ostvarili su zadovoljavajući
glumački učinak, dok epizodna uloga
sluge Lambra kojega igra Hrvoje Sebastijan ne ostavlja dovoljno prostora za ozbiljniju kritičku analizu.
Ne vrti se okolo gola golcata predstava
je koja na kazališne daske stiže u trenutku kada je možda najpotrebnija, u trenutku kada borba za pozicije poprima
neslućene razmjere, a društvo ostaje po
strani kao pasivni promatrač. Kazalište
Marina Držića uprizorenjem Feydeauova
teksta stoga kritički progovara o ovoj
društvenoj anomaliji, razotkrivajući politiku i njene protagoniste, baš kao što
Klara svojom odjećom razotkriva sebe.
No, kao što se ni Klara svoje obnaženosti
nije posramila, pitanje je hoće li je se i
politička „elita“ ikada posramiti te čuti
povike upućene iz teatra kako je car već
odavno gol.
GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. 25
SUVENIR TONĆIJA TKALECA
Najbolja idejna inovaciju u Dalmaciji za prošlu godinu
Slavnoj povijesti Dubrovnika i igranju šaha
nije jedina poveznica to što im se rani
počeci vežu uz davno 6. i 7. stoljeće. Jednu od najstarijih društvenih igara svijeta i
jedan od najljepših gradova, uspio je na
sasvim novi način povezati Dubrovčanin
Tonći Tkalec.
Ideja se rodila prije tri godine. Tada sam
odlučio napraviti šah s likovima iz dubrovačke povijesti. Sjeo sam za stol, dugo
razmišljao i odlučio konačno koje će figure biti na šahovskom polju,’ priča nam
Tkalec, ponosan na svoj originalni dubrovački suvenir.
Pijuni su zelenci Maro i Baro. Tvrđava
Minčeta je top, konj je Marin Držić, lovac
je Orlando, Cvijeta Zuzorić kraljica, a kralj
Ivan Gundulić.
‘Nisam znao tko bi mogao predstavljati
konja, dugo sam razmišljao i onda je pala
odluka. To će biti Marin Držić na konju,’
ispričao je Tkalec, dodavši kako je za sve
likove nacrtao 13 skica i dao izraditi suradnicima.
S prvim, pa čak i drugim primjercima, nije
bio zadovoljan, tako da je tek treća verzija zadovoljila zamišljenu ideju i ugledala
svjetlo dana na šahovskom polju, onako
kako izgledaju danas.
Originalni dubrovački šah Tonćija Tkaleca može se vidjeti u izlogu knjižare Alge-
bra na Stradunu. Gospođa Maja Bačić iz
knjižare prepoznala je značaj ovog dubrovačkog suvenira. U ‘moru’ suvenirnica na Stradunu, u kojima se većinom
prodaju artikli porijeklom iz nekih drugih
zemalja, lijepo je vidjeti izlog s ‘dubrovačkim’ potpisom, a na čemu je posebno zahvalan i sam Tkalec, jer njegovu inovaciju ovako mogu vidjeti svi Dubrovčani
i posjetitelji Grada.
Tkalec je i sam veliki obožavatelj igranja
šaha. ‘Volim šah i često ga igram još od
djetinjstva. Naučio sam ga igrati još sa
svojim ocem. A volim i Dubrovnik. Igrati
šah s ovim figurama poseban je doživljaj.
Kad potežeš Mara i Bara, moraš znati priču
o tome, ako te interesira,’ priča Tkalec, kao
i o Cvijeti Zuzorić, Marinu Držiću ili Ivanu
Gunduliću, povijesnim ličnostima koje
svjedoče o bogatoj povijesti Dubrovnika.
Šah je igra koju susrećemo svugdje u svijetu, bilo na predsjedničkim dvorima ili u
parkovima gdje je igraju iz zezancije. Vrlo
je rasprostranjenja i maštovita igra. Bez
obzira na ograničenja polja, šah nudi milijune ideja, kombinacija, trikova i poteza
sam po sebi. A ovaj dubrovački šah je
poseban i drago mi je da sam upravo ja
samostalno došao do te ideje,’ rekao je
Tkalec koji je zaštitio autorska prava na
svoj dubrovački šah.
Upravo je ovaj Tkalecov suvenir dobitnik
priznanja za Najbolju idejnu inovaciju u
Dalmaciji za prošlu godinu.
Figurice su od keramike, a kutija od oraha
s visokim sjajem. Na rubu je natpis Non
Bene Pro Toto Libertas Venditur Auro. Sloboda se ne prodaje za sva blaga svijeta.
Moram dodati kako je ovaj detalj, opet sa
značenjem koje se vezuje uz Dubrovnik,
bila ideja mog sina Krešimira.’
Tkalec je i sam nekada imao butigu dubrovačkih suvenira. Kao dio asortimana,
u izlogu Algebre, uz dubrovački šah,
izloženi su još i Tkalecova Lukjernica i Ivan
Gundulić .
‘Volim Dubrovnik i volim tu živjeti, gdje sam
se rodio, na Jezuitima u Ulici Kneza Hrvaša,’ priča Tkalec koji uz smijeh negativno odgovara na pitanje hoće li i on prodati kuću, kao i mnogi stanovnici povijesne
jezgre Dubrovnika. Skupocjene nekretnine i zakoni tržišta učinili su svoje, a porazni rezultat je to što u Gradu danas živi
manje od tisuću ljudi.
‘Knez Hrvaš, po kojemu je i moja ulica
dobila ime, bio je zadnji knez koji je vladao
nekoliko godina. Imao je izvanredne
zasluge u pregovorima s ostalim zemljama. Ali je sve te veze i moć koju je imao
kroz politiku koristio u privatne svrhe.
Poslije njega se biraju kneževi svako
mjesec dana. Ali zbog tih diplomatskih
zasluga dobio je ulicu u kojoj je bila prva
crkva sv. Petra. Moja kuća je navodno bila
riznica, imaju katakombe ispod ulice. Bio
je značajan za Republiku, ali je kao i ovi
neki danas, to koristio u privatne svrhe.
Volim dubrovačku povijest i želim znati
gdje živim i tko je bio taj po kojemu je moja
ulica dobila ime,’ ispričao je Tkalec.
Stanovnik dubrovačke stare gradske
jezgre, svjestan negativnog trenda iseljavanja i gubljenja onog starog dubrovačkog načina života, prisjeća se kako
je život u Gradu nekada izgledao.
‘U našoj ulici bilo je desetero djece, u
mojoj mladosti. Imaju i tri skalina. Stari đir
je bio da se popodne izađe tu na kafu,
koju je uvijek netko drugi kuhao. Sad je
troje ljudi u toj ulici i ne znam kad se uopće
vidimo. A da ne govorim kad izađem
navečer na Stradun. Nema nikoga,’ kaže
dodavši kako Dubrovnik voli bez obzira je
li ljeto kad je prepun gužvi i turista ili zimi
kada nema nigdje nikoga
‘Meni Dubrovnik paše svakako. Neki kažu
da ne valja jugo. Ja ga volim. Volim poći
na Brsalje i gledati te valove. Smiruje me.
A bura je zdravo vrijeme. Ne volim jedino
jaku kišu, onako kad se ne može izaći
vanka.’
No i kiša ima svoje prednosti. Kad je ružno
vrijeme, uvijek se može u toplom domu
uživati u dobrom društvu i igri. Uvijek se
može igrati šah. Uz dubrovački šah Tonćija Tkaleca tu će biti i posebna ekipa.
Minčeta, Maro, Baro, Cvijeta, Ivan, Marin i
Orlando na šahovskom polju, na jedan
posve novi način, svjedoče o ljepotama i
slavnoj povijesti Dubrovnika.
Tekst i foto: Lucija Komaić, portalOko
NA 18. MEĐUNARODNOM SAJMU „VIROEXPO 2013“
Proizvodi iz Dubrovačko neretvanske županije
Na 18. Međunarodnom sajmu „VIROEXPO 2013“, koji se od 18. do 20. siječnja održava u Virovitici, biti će predstavljeni proizvodio
iz Dubrovačko neretvanske županije. Među više od 600 izlagača iz zemlje i svijeta naći će se Solana Ston sa svojim asortimanom,
zatim vina Matuško vina d.o.o., Vina Miličić d.o.o., PZ Pošip Čara, PZ Kuna, PZ Putniković, maslinovo ulje „FANITO“iz Vela Luke,
ARS LONGA „Dubrovačka kuća“ i Deša Pro d.o.o. s autohtonim dubrovačkim delicijama i rukotvorinama. Organizator je Hrvatska gospodarska komora, a zemlja partner sajma je Kraljevina Belgija.
26 GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013.
PRIJEDLOG OTVARANJA „MUZEJA PREDRASUDA“ UMJESTO
Noć muzeja
ZDRAVSTVENOG ODGOJA
2013. u
„Zabranjeno voće“ je
Prirodoslovnom najslađe
muzeju Dubrovnik
Zašto ne pustiti prirodi da učini svoje kako to već čini
tisućljećima?
Prirodoslovni muzej Dubrovnik se i ove
godine pridružuje obilježavanju manifestacije Noć muzeja koja će se održati 25.
siječnja 2013. godine. Dio programa osmišljen je u suradnji s Institutom za more i
priobalje Sveučilišta u Dubrovniku. Prvi dio
programa (18.00-19.30) predviđen je za
najmlađe posjetitelje, a drugi dio (19.3001.00) za sve posjetitelje Muzeja.
Program
18.00-18.45 Predavanje i kviz znanja „Ribe
dubrovačkog kraja“
18.45 Pedagoška radionica „Riba ribi grize
rep“
19.30 Otvaranje izložbe fotografija „Morski blues“ autora Marinka Babića
21.00 Stručna vodstva po postavu Muzeja
i izložbama „Ribe dubrovačkog kraja“ i
„Otrov i lijek skriven u biljci“.
Ana Kuzman, kustos
PRIRODOSLOVNI MUZEJ DUBROVNIK
Ribe
dubrovačkog
kraja
U Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik 22.
siječnja u 19 sati otvorit će se izložba „Ribe
dubrovačkog kraja“. Izložba je posvećena
prirodoslovcima i preparatorima koji su od
osnivanja muzeja, davne 1872., sudjelovali u prikupljanju ihtiološke zbirke. Prvi popis vrsta riba na dubrovačkom području
objavio je profesor Baldo Kosić 1903. godine. U svom radu „Ribe dubrovačke“ naveo je 191 vrstu. Zbog intenzivnijeg
istraživanja broj vrsta riba u dubrovačkom
akvatoriju danas je bitno veći. Iako su ribe
najbrojniji živući kralješnjaci, radi velike
gospodarske važnosti pripadaju i
najugroženijim skupinama u moru.
Na izložbi će biti predstavljeno oko 70 vrsta riba koje su zastupljene u dubrovačkom
akvatoriju, bilo da su česte poput cipola ili
rijetke poput morskog psa kučine. Osim
muzejskih preparata iz stare zbirke, bit će
predstavljeni i preparati prikupljeni u posljednje dvije godine. U edukativnom kutku
najmlađi posjetitelji moći će se upoznati s
načinom kretanja riba, njihovim glavnim
karakteristikama te im odrediti starost.
Autorica izložbe je Jadranka Sulić Šprem,
kustosica Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik, a autorice likovnog postava su
Jadranka Sulić Šprem i akademska slikarica Maja Kovačević. U izradi modela i realizaciji izložbe sudjelovali su Ivo Dimnić,
akademski kipar i stručna suradnica Tatjana Dobroslavić mag. ing. maricut.
U raznim medijima se pojavila polemika
o uvođenju zdravstvenog odgoja u škole.
Smatram da je to (uvođenje predmeta u
škole) potpuno bespotrebno, čak u korijenu, jer kako objasniti posljedici da uzroka nije ni trebalo biti, a rasprava kao takva neće uroditi većim plodom, barem
onim uljuđenim, jer nije ni trebala postojati. Po nekim procjenama je od početka
svijeta na zemlji živjelo oko 80 milijardi
stanovnika, a npr. praljudi nisu imali ni
zdravstveni odgoj ni škole kao takve (institucije), pa se civilizacija svejedno nastavila (doduše, tada u dosta nezagađenoj
atmosferi i s manje boleština prečesto
stvorenih u laboratorijima, te ljudi nisu
posezali za preskupim lijekovima čiju
proizvodnju i svekoliki plasman kontroliraju korporacije). Zašto ne pustiti prirodi da
učini svoje kako to već čini tisućljećima?
Na „Stradunu“ Barcelone, glavnoj ulici La
Rambli, nalazi se Muzej seksa, kao kakva dobrodošlica kandidatima za EU-realnost. Ponekad bi postavio pitanje kako
najneposjećenije mjesto učiniti najposjećenijim? Kako bi npr. u Župi dubrovačkoj, u Kuparima, mogli revitalizirati Titovu vilu-odmaralište (sklonište ispod
zemlje)? Možda upravo takvim (razumno
dovitljivim i duhovitim) muzejskim
sadržajem koji bi u RH-kontekstu mogao
biti „muzej predrasuda“, zavaravanja
djece moćnim „rodinim zavežljajima“ i dr.,
„muzej netolerancije“ ili možda „muzej
žrtava komunizma i gigantističkih komunističkih ulaganja“ (u očuvanje probranog nadklasnog dijela civilizacije i eliminaciju misli i neistomišljenika) - ili pak jednostavnije: „muzej komunističkog gigantizma i mitomanije“. Jer čemu bježati od
stvarnosti (u skloništa za probrane) ako
svijet valja? Zašto bježati od Istine nekom
možda drukčijom „istinom“? Zašto
raspravljati o uzvišenim idejama kada je
ponuda gluposti konstanta ljudskog svakodnevlja?
Kada čovjeka priupitate koje voće najviše
voli, on će vam u pravilu lagati. Naime,
nabrojiti će različite plodove voćki, ali to
neće biti u načelu istinit i cjelovit odgovor
jer, općenito (iznimke potvrđuju pravilo),
ljudi ovozemaljskog (fizičkog svijeta) najviše vole „zabranjeno voće“, kao sjećanje na ono biblijsko, što je alegorija odnosno metaforično slikorječje (moguće „treće
u uspoređivanju“ ili lat. tertium comparationis). Uostalom, ljudi i jesu u tom smislu „voćni“ proizvod. Aristofan (oko 450.oko 385. pr. n. e.) u djelu Oblaci duhovito dobacuje: „…prebaci grijeh na Zeusa,
/ I on je, reci, bio robom ljubavi i žena. /
Pa kako ti, ko smrtnik, da od boga budeš
Đivo Bašić
jači?“ (XIX, 1080-1081). (Aristofan, Oblaci, Biblioteka Latina & Graeca, knj. LIV,
Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2005, str.
181).
U mogući red najkatoličkijih zemalja u
Europi spada i Hrvatska (pored Italije, Poljske, Španjolske i dr.), ali iz takvih (osobno smatram ponosnih) kvalifikacija ne
možemo vidjeti što ljudima u većoj mjeri
leži u srcu jer nam statistike i „znanje“
takve vrste mogu pomoći koliko i odmoći.
„Znanje je bilo način kontroliranja masa,
te jedno od pomnije čuvanih potreba.
Ravnotežu predstavlja pogled na Stablo
spoznaje, te uviđaj ljepote korijena kako
je počelo i kako je raslo, a u isto vrijeme
na postojanje pravog uvažavanja
(zamjećivanja) ostatka stabla sve do i
uključujući plod koji nosi. Moguć je pogled na židovstvo, islam i kršćanstvo kao
na različite inačice stabla jabuke. Svi su
oni stabla jabuka, jer oni štuju jednog
Boga (Jahve, Alah, Jehova), koji je jedan
i koji je priznat kao isti (iz)među njih tri.
Ipak, plod svakog od njih izgleda ponešto drukčije i drukčijeg je okusa od ostale
dvije inačice jabuke. Ako čovjek može
cijeniti korijen, povijest jabuke, te također i plod određene inačice stabla jabuke
koja je sklonost dotičnog, tada poštuje
tradiciju, povijest i sadašnjost. Zamislite
da ste u dućanu mješovite robe, te uzimate jabuke i stavljate ih u vašu košaru.
Da li napadate osobu blizu vas koja kupuje različitu vrstu jabuke? Da li se osjećate ugroženo zato što je ta osoba izabrala različit izbor, da li osjećate krivnju
ili nadmoć jer ste izabrali različitu vrstu
jabuke i da li osjećate potrebu svjedočenja zasluga vaše vrste jabuke u svrhu uvjeravanja druge osobe za promjenu izbora?
Mislite li da su ljudski izbori u svezi religija imalo drukčiji? U današnjem svijetu je
mnogo ludosti jer jednostavno ljudi vole
različite inačice stabala jabuke. Poštovati
različitosti i uživati u raznolikosti potrebno je kao i poštovati plod (voće) raznolikosti kojim su rodila stabla u Božjem vrtu.
Po njihovim plodovima ćete ih poznati.
Dobro je uvijek imati na umu da je stablo
simbol života, a zao život donosi zao plod
ili zla djela. Potrebno je priznati zlu prirodu
stabla, utjelovljenje, te neočekivati proizvod drukčije značajke. Ključ je razlučivanje koje je stablo zlo, a koje je dobro. Kada
je stablo mlađe i nije mu sezona plodova
koje momentalno ne nosi, tada ste u
poziciji nagađanja kakvi bi mogli biti
plodovi tog stabla“. (Lisa Hanes, Trees in
God’s Garden, The LightSource Group,
Nashville, 2009, str. 58, 73, 99-101, 110113, 117-118).
GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. 27
mali
OGLASI
Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM DO 12:00 SATI i objaviti će se samo jednom. PREDAJTE MALI OGLAS
SMS-om NA BROJ 66248 (upišite GLAS, vaš tekst), (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ
MALIH OGLASA. Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 888 7109 ili info@externus.hr
STANOVI
MIJENJAM ili prodajem stan u Zagrebu,
cca 30m2, u centru, blizina autobusnog
kolodvora, za stan u Dubrovniku ili okolici
(od Stona do Cavtata). 099 871 7262.
Prodajem stan 78 m2 na Zvekovici poviše Cavtata. 099 402 8779.
Prodajem stan 55 m2 prizemlje u centru n.naselje Mokošica. Cijena po dogovoru. 453 217 ili 098 220 236.
POTRAŽNJA
Održavao bi kuću ili imanje u zamjenu
za stanovanje, prednost Cavtat , Župa. 091
726 0230.
APARTMANI
Na KUPRESU u centru vrlo povoljno
prodajemo kompletno namještene i
opremljene apartmane. Mob: 091 584
3184 ili 00387 63 818 913.
U centru KUPRESA iznajmljujemo kompletno opremljene apartmane. Mob: 091
584 3184 ili 00387 63 818 913.
Iznajmljujem apartman na Zvekovici,
namješten, na duže vrijeme. 098 951
3174.
Iznajmljujem apartman pokraj stare
bolnice novouređen. 099 754 1319.
GARAŽE
Iznajmljujemo garažu uz parking. 099
793 5050.
POSLOVNI PROSTORI
Iznajmljujem poslovni prostor do kemijske čistionice Elegant u Gružu. 020 417
781, 091 519 2402.
ZEMLJIŠTA
Čilipi, poljoprivredno zemljište 7000 m2,
prodajem vrlo povoljno. Vl. Uredno. 091
471 4500.
raditi javite se... 099 828 4648.
Ako ste spremni raditi dva sata dnevno
javite se na mob 098 345 891.
POTRAŽNJA
0zbiljna žena obavlja sve vaše kućanske poslove za koje ste vi u nemogućnosti.
098 176 1360.
Cura 22 godine, čuvala bi djecu i pomagala u kućanskim poslovima, na području Dubrovnika. 097 782 6595.
Pružam usluge uređenja vrtova, krčenje
šume i šikare, pilanje i orezivanje stabala,
košnja trave. 091 574 6674.
Kraljevska yoga (Raja yoga) za vježbe,
nazvati Asima. 091 506 1526.
Dobroj obitelji ili pojedincu obavljala bih
sve poslove domaćice. 091 360 9062.
Popravci i prodaja računala. Razne instalacije, programa i djelova. Izrada internet stranica. Dolazimo na vašu adresu.
Povoljne cijene. 091 300 5099.
Fotografiranje i snimanje vjenčanja,
krštenja... Paket sa photobookom, dva
manja te snimkom za samo 6000! Apartmani, posl.prostori, restorani... 091 300
5099.
Dajem lekcije iz gitare. 099 316 6611.
RAZNO
HITNO prodajem 2650 m2 građevinskog zemljišta u Čibaći-Mišići, odmah
ispod autobusne stanice. Cijena 100 000
Eura. 098 747 107.
Prodajem električni Pianino Roland HP
235, malo korišten, tipke drvene (presvučene), mogućnost snimanja. 091 583
8414.
AUTOMOBILI
Prodaje se jogi Hespo 190X80 za 200
kn. 091 579 5483.
AUDI A4, 1.6, ‘96.g.,vrlo povoljno. 091
7632 988
GOLF 4, benzin, 2003g, 83 000 km, kao
nov, 5000 eur. 095 197 2785.
Seat cordoba SDI 2005 god., reg do 5.
Mj. 2013., prodajem 37 000 kn. 098 138
8391.
Nissan micra 1991. God., reg. do 9. Mj.
2013., prodajem 6800 kn. 098 138 8391.
POSAO
Ako želite u slobodno vrijeme dodatno
Prodaje se plinski fero za barku. 091 579
5483.
POTRAŽNJA
Kupujem stare akumulatore, dolazim na
adresu. Isplata odmah. 098 166 8966.
Kupujem Renault 4, u voznom stanju.
098 166 8966.
Kupujem starija vozila i kombije u voznom stanju. 098 166 8966.
OSOBNI ODNOSI
Muškarac srednjih godina želi upoznati
slobodu damu zbog društva, prijateljstva
i veze. 098 973 8252.
UDOVICA MARICA sama sam dve
godine,i shvatila sam da bi voljela naći
iskrenog gospodina za novi početak, pošalji UZIVO MARICA na 66416 (3,72 kn/
sms, za odjavu pošalji STOP(IT Jedan
d.o.o. Selska Cesta90a 10000 Zagreb,
OIB:75235737688;info 062/700700)18+
BAKA STANA stara sam ali još uvijek
željna,tražim mlado koplje da zadovolji
moje rupice do kraja,sms UZIVO BAKA
STANA na 66416 (3,72 kn/sms, za odjavu pošalji STOP(IT Jedan d.o.o.Selska
Cesta90a 10000 Zagreb, OIB:
75235737688;info 062/700-700)18+
VATRENA SUZANA teško me je
zadovoljiti,ali kad bi te vezala i dovela do
ludila bila bi nagrađena,VIDEO,sms UZIVO SUZANA na 66416 (3,72 kn/sms, za
odjavu pošalji STOP(IT Jedan d.o.o.Selska
Cesta90a 10000 Zagreb, OIB:
75235737688;info 062/700-700)18+
GUZATA MELITA radoznala sam,volim
od iza, a naravno i tvoje potrebe
zadovoljiti,želiš probati?šaljem slike,sms
UZIVO MELITA na 66416 na 66416 (3,72
kn/sms, za odjavu pošalji STOP(IT Jedan
d.o.o.Selska
Cesta90a
10000
Zagreb,OIB:75235737688;info 062/700700)18+
NEISKUSNA DINA jedan kao nijedan,ja
sad tražim iskusnog koji bi me naučio
svim tajnama,VIDEO,sms UZIVO NEISKUSNA na 66416 (3,72 kn/sms, za odjavu
pošalji STOP(IT Jedan d.o.o.Selska
Cesta90a 10000 Zagreb, OIB:
75235737688;info 062/700-700)18+
STUDENTICA MAJA vrckasta,plava
većih grudi čvrstog tijela tražim muškarca koji bi znao uživati,kontakt UZIVO STUDENTICA na 66416 (3,72 kn/sms, za
odjavu pošalji STOP(IT Jedan d.o.o.Selska
Cesta90a 10000 Zagreb, OIB:
75235737688;info 062/700-700)18+
TRANSI AVA kod mene nema
tabua,volim sve,ako si spreman na ludu
avanturu javi se,SLIKA;kontakt UZIVO
TRANSI na 66416 (3,72 kn/sms, za odja-
OBAVIJEST O PROMJENI POSTUPKA PREDAJE MALIH OGLASA
Prilikom predaje oglasa, potrebno je priložiti sljedeće podatke:
- pravne osobe: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe
- fizičke osobe: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište.
28 GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013.
vu pošalji STOP(IT Jedan d.o.o.Selska
Cesta90a 10000 Zagreb, OIB:
75235737688;info 062/700-700)18+
MARIN mladi sam muškarac i tražim prijatelja za diskretno druženje,pošalji UZIVO MARIN na 66416 (3,72 kn/sms, za
odjavu pošalji STOP(IT Jedan d.o.o.Selska
Cesta90a 10000 Zagreb, OIB:
75235737688;info 062/700-700)18+
IGOR mlad i neiskusan dečko tražim
starijeg muškarca za druženje i više,pošalji
UZIVO IGOR 66416 (3,72 kn/sms, za
odjavu pošalji STOP(IT Jedan d.o.o.Selska
Cesta90a 10000 Zagreb, OIB:
75235737688;info 062/700-700)18+
AVANTURA DRUZENJA VEZA posjeti
cmc 816 ili pošalji UZIVO na 66416 (3,72
kn/sms, za odjavu pošalji STOP(IT Jedan
d.o.o.Selska Cesta90a 10000 Zagreb,
OIB:75235737688;info 062/700700)18+
SEXI PRIČA ZA TEBE...želis čuti kako ja
to radim i zvučim? Zovi 064600605 biraj
1,2 ili 3 i slušaj (tel. 6.99 kn min, mob.
8.41 kn/min, IT jedan d.o.o, Zg, Selska
c.90a, OIB 75235737688 Tel: 062
700700, +18)
NULA9 na 67780 pošalji NULA9 na
67780... sve ostale tajne otkrit ćemo
zajedno (6,20 kn/sms, za odjavu stop, IT
jedan, Zg, Selska c. 90a, oib
75235737688, info 062700700, +18)
66310 TABU Bez tabua i predrasuda,
bez ograničenja, za one koji žele pomicati granice. Šalji TABU na 66310 i ostvari skrivene želje i maštu. (3,72 kn/sms,
za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a,
oib 75235737688, info 062700700,
+18)
66310 MAMA za sve one koji vole starije… Pošalji MAMA na 66310, dođi mamici da te pomazi i nauči svemu što poželiš.
(3,72kn /sms, odjava STOP, IT jedan doo,
Zg, Selska c 90a, oib 75235737688, info
062700700, +18)
66310 KATA36: zainteresirani za tjedna viđanja bez obaveza, u mom
aranžmanu, neka se jave porukom KATA
na 66310 (3,72 kn/sms, za odjavu stop,
IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib
75235737688, info 062700700, +18)
Molimo Vas da prilikom predaje oglasa navedete svoje identifikacijske podatke
kako bi oglasi bili objavljeni, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vaših
oglasa. Identifikacijski podaci neće nigdje biti objavljeni, neće biti dostupni
drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.
66310 RUDLAVA DINA želim upoznati muškarca kojemu se uistinu sviđa prirodna žena kao ja. Javiti se
porukom RUDLAVA DINA na 66310 (3,72 kn/sms, za
odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib
75235737688, info 062700700, +18)
66310 BRANKA udovica 56 g. zgodna, s prostorom,
trazi muskarca za neobavezne diskretne susrete u svom
ili njegovom prostoru. Šalji BRANKA na 66310 (3,72 kn/
sms, za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib
75235737688, info 062700700, +18)
66310 VESNA STARA MACA s iskustvom trazi pastuha za vruce užitke, osiguran prostor a ni nagrada nece
izostati. Posalji VESNA na 66310, usreci sebe i mene.
(3,72 kn/sms,za odjavu stop,IT jedan, Zg,Selska c.
90a,oib 75235737688,info 062700700,+18)
66310 BELINDA 39g. zena u monotonom braku u
kojem nema vise strasti,koji je postao navika, traži
muškarca za povremene susrete iskljucivo za seks u diskreciji. Šalji BELINDA na 66310 (3,72 kn/sms,za odjavu
stop,IT jedan, Zg,Selska c. 90a,oib 75235737688,info
062700700,+18)
66310 JELICA 36g, lijepa i usamljena žena, traži srodnu dušu za vezu.Šalji JELICA na 66310. (3,72 kn/sms
za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib
75235737688, info 062700700, +18)
GORDANA vatrena plavusa, jace grade, trazi muskarca koji voli prave obline. Šalji GORDANA na 66906 (3,72
kn/sms, za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib
75235737688, info 062700700, +18)
KLARA48 teta nemirnog duha i tijela voljela bi se smiriti uz manje obdarenog muškarca. Ako si za susret, pošalji KLARA na 66906 (3,72 kn/sms za odjavu stop, IT
jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688, info
062700700, +18)
SISATA ZORKA velikih grudi i guze, traži muškarca koji
voli ženske obline, šaljem intimnu sliku. Pošalji SISATA
na 66906 (3,72 kn/sms za odjavu stop, IT jedan, Zg,
Selska c. 90a, oib 75235737688, info 062700700, +18)
ANA neiskusna a željna novih pustolovina, traži starijeg muskarca da ju uvede u svijet sexa. Šalji ANA na
66906 (3,72 kn/sms, za odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688, info 062700700, +18)
OLGA 47g. mazna i mastovita dama, kojoj fali dobroga
sexa, trazi muskarca za povremena perverzna druzenja.
Posalji OLGA na 66906 (3,72 kn/sms za odjavu stop, IT
jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688, info
062700700, +18)
SILVANA neiskusna studentica trazi pazljivog muskarca za upoznavanje i lijepo mazno druzenje. Posalji SILVANA na 66906. (3,72 kn/sms za odjavu stop, IT jedan,
Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688, info 062700700,
+18)
LIDIJA 43g., izazovna plavusa, vrucih misli i maste
pruzam uzitak uz diskreciju u svom prostoru, brz dogovor, saljem sliku. Šalji LIDIJA na 66906 (3,72 kn/sms za
odjavu stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib
75235737688, info 062700700, +18)
SABINA bucmasta plavuša sam i želim samo sex sex i
sex, želi li netko isto neka upiše SABINA na 66906. (3,72
kn/sms za odjavu stop, IT jedan, Zg,Selska c. 90a,oib
75235737688,info 062700700,+18)
NA 064660666 čekaju te vruće strastvene dame. Nazovi, poslušaj i piši im na 66310. (tel. 6.99 kn/min, mob.
8.41 kn/min,3,72 kn/sms, IT jedan d.o.o, Zg, Selska c.
90a,OIB 75235737688,Tel:062700700,+18
RAJ2 na 67780 pošalji RAJ2 na 67780 i uvjeri se da je
pravi užitak i život u našem raju. (6,20 kn/sms za odjavu
stop, IT jedan, Zg, Selska c. 90a, oib 75235737688, info
062700700, +18)
PETAK, 25. SIJEČNJA 2013. U DUBROVAČKIM MUZEJIMA
„Pavlinim i Đivovim vremeplovom“
počinje sedma Noć muzeja!
Predstavljanjem dviju edukativnih
maskota Dubrovačkih muzeja,
vlastelina Điva i sluškinje Pavle, u
petak, 25. siječnja, u 18 sati u tvrđavi
Revelin će započeti dubrovačka
sedma po redu manifestacija Noć
muzeja
Noć muzeja se i ove godine odvija na četiri
lokacije Dubrovačkih muzeja – u Kneževu
dvoru, tvrđavama Revelin i sv. Ivan te žitnici Rupe te, uz stručna vodstva kroz stalne
postave i povremene izložbe, uključuje brojna predavanja, radionice i igraonice, prezentacije, ali i glazbene predahe te prigodni domjenak i neformalno druženje.
Posebna atrakcija ovogodišnje Noći muzeja svakako je predstavljanje edukativnih
maskota Dubrovačkih muzeja. Đivo i Pavle, svatko sa svojom pričom, vode publiku
kroz vrijeme. Redaju se segmenti iz vremeplova Republike, a publici ostaje procijeniti tko ne govori istinu. Sam tekst je prepun stvarnih događanja, crtica iz života povijesti zavičajne svakidašnjice, eksponata i prostorija u Dvoru, likova znamenitih Dubrovčana, etnografije, odgojnih pouka, šale i humora.
Bogati kulturno-edukativni program nastavlja se igrokazom za najmlađe o dubrovačkom moreplovcu Mihu Pracatu koji će se, u suradnji s Brunovim knjigicama,
odigrati u tvrđavi sv. Ivana, otvaranjem izložbe restaurirane kacige grčko-ilirskoga
tipa iz fundusa Arheološkoga muzeja uz stručno vodstvo kustosice te predavanje o
tijeku restauracije i konzervacije u Kneževu dvoru, nastupom klape Kaše, pričama iz
prošlosti Grada, prezentacijom tijeka restauracije “hobotnice” s Baletinovoga sata,
predavanjima o Domovinskom ratu te o Crnoj Gospi/Madoni i pomorstvu.
Sedma Noć muzeja završit će u žitnici Rupe gostovanjem glazbenice i etnologinje
Lidije Bajuk te prigodnim domjenkom i izvlačenjem dobitnika već tradicionalne nagradne igre koju Muzeji organiziraju za Noć muzeja.
PROGRAM:
Tvrđava Revelin
18.00 – 19.30 „Pavlin i Đivov vremeplov“,
predstavljanje dviju edukativnih maskota
Dubrovačkih muzeja
“Pavlin i Đivov vremeplov“ (pripovjedačica Jasna Held) i radionica za djecu
22.00 Vodstvo kroz dvije arheološke
izložbe – „Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku“ i „Revelin: Arheološka
istraživanja / Prostorni razvoj / Ljevaonica“
Žitnica Rupe
19.00 i 21.00 Vodstvo kroz stalni postav
22.00- 23.15 „Zlatna grana, multimedijalni
etnografsko-glazbeni kolaž o mitsko-bajkovitim motivima u hrvatskoj usmenoj
lirici“, gostovanje glazbenice i etnologinje Lidije Bajuk
23.15 Prigodni domjenak i izvlačenje
dobitnika nagradne igre
Knežev dvor
18.00 i 19.00 Vodstvo kroz stalni postav
20.00 - 20.45 Izložba restaurirane kacige
grčko-ilirskoga tipa iz fundusa Arheološkoga muzeja uz stručno vodstvo kustosice
te predavanje o tijeku restauracije i konzervacije (viši konzervator-restaurator Dalibor
Martinović iz Muzeja grada Šibenika).
21.00 Priče iz prošlosti Grada: Priča o
nosiljci i Priča o kneževoj odori (pripovjedačica Jasna Held)
21.45 Powerpoint prezentacija tijeka restauracije “hobotnice” s Baletinovoga sata
22.30 Predavanje na temu Domovinskog
rata
Tvrđava sv. Ivana
18.00 i 22.30 Vodstvo kroz stalni postav
19.30 - 20.00 Igrokaz za najmlađe o dubrovačkom moreplovcu Mihu Pracatu u
suradnji s Brunovim Knjigicama
20.00 – 20.30 Nastup klape Kaše
21.00 Predavanje „Crna Gospa/Madona i
pomorstvo“
GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. 29
ZAŠTITA BAŠTINE PRIJE OSNIVANJA DRUŠTVA PRIJATELJA
DUBROVAČKE STARINE (7)
Teško se s rogatim bosti
Što je sve do danas „prošlo“ uz suglasnost odgovornih
ljudi iz Konzervatorskog zavoda, teško se može reći da
postoji ljubav i odgovornost za dubrovačku spomeničku
baštinu
Priredio:
Mnogim Dubrovčanima
Damir Račić rođenim poslije II. svjetskog rata vjerojatno nije poznato kako
je nastala „Donja buža“, odnosno zakrivljeni, nadsvođeni otvor s izlazom na stijene
s južne strane zidina. U taj uski prolaz koji
je služio kao sklonište moglo je stajati
samo nekolicina osoba.
„Hrvatska“ od 5.7.1944. godine, broj 68.
JOŠ JEDAN OTVOR NA GRADSKIM ZIDINAMA
Dubrovnik, 4. srpnja. Poznato je, da osim
ulaza na Pilama i Pločama, te onog „Iza
Grada“ drugi ulaz(i) u grad nije (nisu)
postojao(li), ako izuzmemo (dvoja) ulazna vrata iz gradske luke. Dogadjaji i svietu, a i bezdušno ubijanje naših sugradjana bilo je povod, da se na jugo-istočnim
dielu gradskih zidina na dnu Pobijane ulice učini još jedan otvor, koji je namjenjen
pučanstvu tog diela grada kao sklonište.
Slijedi nastavak pojedinih djelova teksta
autora Lukše Beritića „O zaštiti spomenika u Dubrovniku kroz stoljeća
Za vrijeme II. svjetskog rata bilo je u samom Dubrovniku nekoliko manjih oštećivanja gradskih zidina, i to većinom od njemačkih okupatora, koji su na raznim mjestima sjekli prsobrane i pravili mitraljeska
gnijezda. Tvrđavu Lovrijenac Talijani su
pretvorili u zatvore, te je ispregrađivali
pregradama od armiranog betona i time
oštetili zidove i pločnike.
Na dubrovačkom području, i u ovom ratu,
najviše je stradao Ston. Talijanski okupatori nemilice su rušili zidine za gradnju
bunkera i za popločavanje prostora gdje
su držali mazge.
Odmah nakon oslobođenja Dubrovnika
započelo se sa popravcima spomenika, i
to u prvom redu sa uklanjanjem oštećenja prouzrokovanih ratom. Nakon toga
počelo se je i sa većim popravcima iz
raznih kredita, te je stvarno na popravku i
uređenju spomenika u Dubrovniku od
oslobođenja do danas učinjeno barem
deset puta više nego od propasti Dubrovačke Republike do Oslobođenja.
Predaleko bi nas odvelo pojedinačno
nabrajanje svih konzervatorskih radova i
zahvata koji su izvršeni od oslobođenja
do danas u pojedinim godinama i iz pojedinih kredita.
Sve te konzervatorske radove stručno je
vodio i većinu izvršio Konzervatorski zavod
za Dalmaciju. Neki od tih radova vršeni
su iz kredita samog zavoda, neki iz kredita Jugoslavenske akademije, neki iz kredita općina, a neki iz prihoda Društva prijatelja dubrovačke starine. Jedan dio
navedenih radova detaljnije je opisao dr
Cvito Fisković u Zbornicima zaštite
30 GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013.
spomenika kulture Saveznog instituta,
knjiga I, II i IV-V.
U završnom dijelu „Zbornika“, Lukša Beritić navodi samo najznačajnije radove na
sanaciji spomenika kulture i to u gradu
Dubrovniku, u Stonu, u Cavtatu, na
Lopudu, na Mljetu, na Šipanu, na Lastovu i na Koločepu.
Radi buđenja ljubavi za spomenike i boljeg nadzora nad njima, godine 1952. osnovano je u Dubrovniku „Društvo prijatelja dubrovačke starine“, koje aktivno
potpomaže nastojanja Konzervatorskog
zavoda oko čuvanja i uzdržavanja
spomenika. Društvu je Narodni odbor
općine dao na korištenje i uzdržavanje
dubrovačke gradske zidine. Iz prihoda od
ulaznica na gradske zidine Društvo vrši
sve, pa i veće popravke na zidinama, uz
redovito uzdržavanje, a u posljednje vrijeme i popravke na drugim važnijim
spomenicima grada.
Da bi se i široke mase upoznale sa propisima o zaštiti spomenika, Društvo je, uz
svoj Pravilnik, dalo tiskati Zakon o zaštiti
spomenika kulture i prirodnih rijetkosti
NRH. Pravilnik o čuvanju starina u gradu
Stonu i u Malom Stonu, te odluku o tablama i natpisima NO općine.
Uza sve zakonske propise i uza sva nastojanja da se Dubrovnik i njegovi spomenici sačuvaju u originalnom stanju, u posljednje vrijeme (podsjećam to su bile 50te godine XX. stoljeća – op. D.R.) pojavljuju se opasne tendencije kvarenja
spomenika. Te tendencije su slične predratnim, a zagovaraju ih isti ljudi, to znači
pojedini arhitekti, graditelji i ugostitelji. To
je, prema njihovom shvaćanju, potrebno
navodno radi veće atrakcije za turiste, te
zbog većeg prihoda i neizostavnog „poljepšavanja“. A baš su to one iste, već
spomenute opasnosti izražene samo
drugim riječima od Maksa Dvoržaka.
Opisati sve njihove ideje bilo bi predugo,
te ćemo se osvrnuti samo na par primjera.
Tako 1948. godine predlagana je pregradnja tvrđave Lovrijenac u kafanu, s tim da
se, radi lakšeg pristupa, prokopa tunel sa
liftom kroz konglomerat (sedimentna stijena – nap. D.R.) na kojem ta teška tvrđava
leži, uz razna rušenja originalnih zidova i
ovih tvrđavnih cisterna. Predlagano je također da se u tvrđavi Bokar napravi bar, uz
teške perforacije gradskih zidina, radi olakšavanja pristupa. (Tijekom 60-tih godina
nakratko je bio ugostiteljski objekt, ali na
taraci tvrđave Bokar – nap. D.R.). U desetogodišnjem perspektivnom planu za turizam, sastavljenom 1954. godine, predviđala se ponovo kafana na Lovrijencu, kopanje plivačkog bazena u unutrašnjosti
tvrđave Revelin(!!), pri čemu bi bile žrtvovane krasne masivne arkade tvrđave koji
drže svodove gornje terase, zatim bar na
bastionu Vrata od Pila i podzemna kafana na Brsaljama, uz teške perforacije kontraskarpe gradskog jarka. Svi takovi projekti rade se ne samo bez suglasnosti, već
i bez znanja Konzervatorskog zavoda.
Godine 1957., dubrovačka podružnica
Društva inžinjera i tehničara predložila je
nacrte za gradnju modernog paviljona na
bastionu Vrata od Pila za svoj dom, što je
Konzervatorski zavod odbio, jer bi to
nagrdilo taj glavni ulaz u grad. (U „Dubrovačkom vjesniku“ od 15.02.1957. godine objavljen je sljedeći naslov. „DPDS i
Društvo inžinjera i tehničara ne mogu naći
zajednički jezik“. – nap. D.R.)
Prema svemu gore navedenom, a da bi
se Dubrovnik i njegovi spomenici sačuvali u svoj svojoj originalnosti i ljepoti, bilo
bi potrebno:
1. Isposlovati da u sklopu Konzervatorskog ureda u Dubrovniku bude, uz konzervatora, i jedan arhitekt konzervator i jedan
tehničar, koji bi snimali i proučavali arhitektonske spomenike grada i područja i vršili
projekte za gradnju i adaptacije na užem
zaštićenom području Dubrovnika, Stona i
Cavtata, i koji bi jedini imali pravo projektiranja eventualnih adaptacija na zgradama spomeničkog sadržaja.
2. Ispostaviti da Investiciona banka ne uzima u obzir nijedno traženje kredita ako
na projektu nema suglasnosti nadležnog
zavoda za zaštitu, sa njegovim pečatom
na svakom pojedinim nacrtu.
Što je sve do danas „prošlo“ uz suglasnost odgovornih ljudi iz Konzervatorskog
zavoda, teško se može reći da postoji
ljubav i odgovornost za dubrovačku
spomeničku baštinu.
Pregledavajući sve brojeve „Dubrovačkog
vjesnika“ od 1. rujna 1950. godine kada
je izišao prvi broj pa do 28. rujna 1991.
godine (broj 2136), tj. pred početak srpsko-crnogorske agresije na dubrovačko
područje, dobro sam upoznat koje je sve
„borbe“ vodilo DPDS (osnovano u kolovozu 1952.) kako bi se suprostavilo devastaciji dubrovačke spomeničke baštine
barem na onom dijelu koje je u njihovoj
nadležnosti.
Narodna poslovica kaže: „Teško se je sa
rogatim bosti“! „Rogata“ opasnost za (bilo
koju) spomeničku baštinu je novac. Današnji „tajkuni“ ne mare za povijesno nasljeđe i oni će radi „poljepšanja“ uništiti ili
iskvariti spomenik kulture.
Najljepše je rečeno o cjelokupnoj dubrovačkoj fortifikaciji u lokalnoj tiskovini
„Dubrava“ od 15.3.1941. godine, broj 116.
„Najveličanstveniji spomenik starog Dubrovnika su njegove divne zidine i utvrde.
One su divni plašt koji još postoji još divnije vlade koje više nema.“
Uredbu o čuvanju starina propisao je već
Ban Banovine Hrvatske Ivan Šubašić
(1892-1955), koja je tiskana u „Narodnim
novinama“ broj 175. od 3.8.1940. godine.
(nastavlja se)
UDRUGA SLATKI ŽIVOT
Zimski kamp u Termama
Tuhelj
Put i boravak financiran iz Proračuna Grada
Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanske županije,
Općine Župa dubrovačka i donatora, a djeca i
roditelji svima zahvaljuju
Udruga Slatki život se vratila iz Terma Tuhelj nakon uspješno organiziranog 7. zimskog kampa za djecu oboljelu
od dijabetesa i njihove roditelje. Ove zimske praznike djeca i roditelji proveli su četiri dana u Termama Tuhelj u uspješno organiziranom zimskom kampu za djecu oboljelu
od dijabetesa. Krenuli smo 07.01. zrakoplovom za Zagreb,
potom autobusom Pleso prijevoza iz Zračne luke stigli u
Terme Tuhelj.
Nakon jutarnjeg buđenja, davanja inzulina i doručka
slijedile su aktivnosti. Ove godine nas nije dočekao snijeg,
pa osim kupanja i igrama na bazenu, djeca su koristila
vodene aktivnosti za izbacivanje stresa nakon nagomilanih školskih obaveza. Imali smo mnoštvo sadržaja u svezi
novosti u liječenju dijabetesa, a ove godine najzanimljivija
tema su bile inzulinske pumpice (prednosti i nedostaci).
Večer smo ostavljali za druženje i analizu dana. Djeca su i
ove godine upoznala svoje vršnjake iz drugih krajeva Republike Hrvatske, a bilo je i poznatih lica iz Grada. Zajedno su pjevali u karaokama, a animacijski tim Terma Tuhelj
nam je dodijelio diplomu za sudjelovanje.
U povratku, svratili smo u Zagrebačku katedralu, pomolili
se i odali poštovanje našem blaženiku Alojziju Stepincu.
To jutro iskoristili smo za druženje s mamom Snježanom.
Prenosili smo jedno drugom iskustva s dijabetesom i najavili nastavak druženja u Gradu tijekom 11. Kongresa osoba sa šećernom bolešću Hrvatske u travnju.
Vrijeme provedeno u toplicama kao i do sad ostat će nam
u lijepom sjećanju.
Put i boravak financiran iz Proračuna Grada Dubrovnika,
Dubrovačko-neretvanske županije, Općine Župa dubrovačka i donatora, a djeca i roditelji svima zahvaljuju.
Predsjednik Udruge Željko Jaković
GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. 31
ŠPORT
POBJEDA SPLIĆANA U ČITLUKU
Dubrovčanin Caput
Maro Violić u mladoj
postigao dva pogotka
reprezentaciji Hrvatske za Hajduk!
PLIVANJE
Na popisu mlade reprezentacije Hrvatske
u plivanju, koja će od 14. do 18. veljače
nastupiti na plivačkom mitingu u Sarajevu, je ime i 16-godišnjeg plivača Juga
Mara Violića, koji je u 2012. u mlađe juniorskoj konkurenciji ( na 50 m slobodno i
200 m mješovito) osvojio dva naslova prvaka Hrvatske.
ODBOJKA-REGIONALNO PRVENSTVO
Dubrovkinje bez
završnog turnira
najboljih u Hrvatskoj
S jednom pobjedom (Makarska 2:0 (25:9,
25:18) i dva poraza (Marina Kaštela 0:2
(18:25, 16:25), Sinj 0:2 (18:25, 22:25) juniorke Dubrovnika su okončale nastup na
regionalnom prvenstvu Hrvatske (skupina B), održanom u Zadru, te se nisu uspjele plasirati na završni turnir najboljih
juniorki Hrvatske. Na završni turnir plasirali su se Marina Kaštela i Sinj. Dubrovnik:
Lucija Barač, Ivana Mišković, Doris
Bogoje, Mariela Prkačin, Anamaria Miljak,
Anamarija Grgurević, Lucija Stahor, Ivana Marinović, Katarina Kotlar, Nikolina
Šare, Lara Dežulović i Dora Grčić. Trenerica Mirjana Vreća, pomoćna trenerica
Paulina Prkačin.
NK NERETVA
Borovac zamijenio
Čelića
Damir Borovac, koji je u prvom dijelu sezone vodio trećeligaša Konavljanina iz
Čilipa, novi je trener metkovske Neretve.
Borovac je na klupi zamijenio Draga
Čelića, koji je novi trener drugoligaša
Mosora iz Žrnovnice. Uz Borovca stigle su
i igračke prinove: vratar Marko Buzov i
Goran Radnić iz Vala (Kaštel Stari), Matej
Petrović (RNK Split), Josip Čačić (Velebit)
te Ivan Raguž (GOŠK Gabela). Branko
Bebić je novi član Upravnog odbora dok
je Stjepan Ilić postavljen za koordinatora
škole nogometa. Treninzi su već počeli, a
prva provjera je susret sa Zrinskim iz Mostara u Metkoviću 26.siječnja.
PRVA HRVATSKA LIGA RUKOMETAŠICA
Fantasyland –
Dalmatinka 27:22
U 14.kolu Dalmatinka iz Ploča je izgubila
u Samoboru od Fantasylanda s 27:22.
Dalmatinka: Elizabeta Domić, Anamarija
Boras, Andrea Klarić 2, Valentina Blažević
8, Anđela Marinović 5, Renata Kežić 2,
Kristina Barišić, Lucija Batur 2, Maja Prusina 3, Anđela Lekić, Ena Tolj, Andrijana
Vlatka Jelčić (8 obrana). Dalmatinka je s
8 bodova na desetom mjestu. U 15. kolu
Pločanke dočekuje Zamet.
32 GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013.
Dubrovčanin Ivo Caput postigao je u srijedu
16.siječnja dva pogotka za splitski Hajduk
u prijateljskoj utakmici Brotnja i Hajduka u
Čitluku. Splitski Bili su, pred oko tisuću i po
gledatelja, pobijedili domaći Brotnjo s 6:0,
a dojučerašnji napadač GOŠK-a je bio precizan glavom u 43. i 46. minuti. Odlična
predstava mladog Dubrovčanina koji će na
pripremama pokušati izboriti mjesto u prvoj momčadi Hajduka. Velika je konkurencija, ali Caput je kvalitetu potvrdio i današnjom predstavom. Ušao je u drugom poluvremenu (igralo se u Čitluku dva puta 40
minuta) i već u prvih šest minuta na terenu
- postigao dva pogotka. BRAVO IVO!
Mario Buconić, portalOko
WBFAL LIGA KOŠARKAŠICA
Ragusa u Nikšiću
potvrdila prvo mjesto
U zaostalom susretu 9.kola regionalne
WBFAL lige Ragusa je u Nikšiću pobijedila
Rolling 60:51 (33:22), te tako osigurala prvo
mjesto, uoči trećeg dijela natjecanja. Sa
osam pobjeda i dva poraza, Ragusa je
potvrdila i da je najozbiljniji kandidat za pobjednika ovog natjecanja. Ragusa: Marijela
Petrović 2, Emilija Babun 14, Katarina Zarač
4, Matea Zarač 2, Ivona Matić 19, Sanda
Tošić 12, Nensi Lovrić, Ana Tomičić 2 i
Marija Pocrnjić 5. U 11. kolu Ragusa će
ugostiti Vodice. Nakon trećeg dijela, četiri
prvoplasirane ekipe izborit će nastup na
Final fouru, koji će se igrati 2. i 3. ožujka.
Ostali rezultati 9. kola: Vodice - Trebinje
49:52, Primorje HN - Budućnost PG. Poredak: 1. Ragusa 8 pobjeda/2 poraza (koš
razlika +174) 18 bodova, 2. Rolling Nikšić
6/4 (+158) 16 bodova, 3. Budućnost
Podgorica (utakmica manje) 6/3 (+111) 15
bodova, 4. Primorje Herceg Novi (utakmica manje) 6/3 (+81) 15 bodova, 5. Trebinje
03 2/8 (-233) 12 bodova, 6. Vodice 1/8 (291) 11 bodova.
STOLNI TENIS
Vodeći ne posustaju
Utakmicama VIII. kola, nastavljeno je 35.
prvenstvo Grada Rezultati I. lige: Marinkolor
– Šampinjoni 8:2, Umjetnici – Kliševo 4:6,
Lea Travel – OŠ Cavtat 1:9 i Konavljanin –
Eurokarbon odgođeno. II.liga: Lapadkolor
– Geoplan 2:8, Kapljica – Jadransko osiguranje 10:0, OŠ Lapad – Halo 92 0:10 (bez
igre), STK Dubrovnik slobodan. U IX. kolu,
koje se igra u subotu 19.siječnja, sastaju u
I. ligi sastaju se: Konavljanin-Marinolor, Eurokarbon-Lea Travel, OŠ Cavtat-Umjetnici i
Kliševo-Šampinjoni. II. liga: Geoplan-Kapljica, Jadransko osiguranje-OŠ Lapad, Halo
92-STK Dubrovnik, Lapadkolor slobodan.
V. Komarica
A-1 LIGA KOŠARKAŠA
Dubrovnik – Zagreb
80:86
Košarkaši Dubrovnika izgubili su prošle
nedjelje u 10.kolu u Gospinom polju od
glavnog pretendenta za prvo mjesto
ekipe Zagreba 86:80 (36:39). Izabranici
Ivana Vujčića pružili su odličan otpor,
ali su iskusniji Zagrepčani na kraju ipak
došli do novih bodova. Susret su pred
oko 200 gledatelja sudili suci iz Splita
Radojković, Basarić i Jurčević. Dubrovnik: Katić, Soko, Radulović, Jakoliš
20, Meštrović 2, Proleta 8, Najev 4,
Hajdić, Lučić 6, Pešut, Perić 10, Mikulić
30. Ostali rezultati 10. kola: Osječki sokol
- Darda 69:80, Zabok - Đuro Đaković
70:78, Jolly JBS - Kvarner 80:73,
Križevci - Alkar 61:83. Poredak: 1. Kvarner 8-2, 2. Zagreb 8-2, 3. Jolly JBS 7-3,
4. Alkar 6-4, 5. Đuro Đaković 5-5, 6.
Darda 5-5, 7. Zabok 4-6, 8. Križevci 4-6,
9. Osječki sokol 2-8, 10. Dubrovnik 1-9.
U 11.kolu, u subotu 19. siječnja igraju:
Križevci - Dubrovnik (19 sati), Darda Jolly JBS, Kvarner - Zagreb, Alkar Zabok, Đuro Đaković - Osječki sokol.
A-1 LIGA KOŠARKAŠICA
Ragusa – Zadar 66:52
Ragusa je u prvom susretu drugog dijela natjecanja (12.kolo) u Gospinom polju, u subotu 12.siječnja, pobijedila Zadar 66:52 (37:24), te tako najavila bijeg
iz donjeg dijela prvenstvene ljestvice.
Susret su pred oko 50 gledatelja sudili
Petar i Ante Pepur (Kaštel Stari) te Marko Živaljić (Split). Ragusa: Petrović 13,
Babun 2, K. Zarač, M.Zarač, Matić 26,
Tošić 16, Lovrić, Tomičić, Malada 9,
Pocrnjić. Ostali rezultati: Jolly JBS Trešnjevka 70:56, Agram - Studanac
Omiš 61:70, Split - Gospić 48:87, Pleter
- Novi Zagreb 47:92 i Rockwool Pula Medveščak 59:78. Poredak: 1. Novi
Zagreb 12-0, 2. Gospić 11-1, 3. Jolly JBS
10-2, 4. Medveščak 9-3, 5. Trešnjevka
2009. 6-6, 6. Zadar 5-7, 7. Split 5-7, 8.
Studenac Omiš 4-8, 9. Pleter 4-8, 10.
Ragusa 3-9, 11. Rockwool Pula 3-9, 12.
Agram 0-12. U subotu 19. siječnja, u
13.kolu Ragusa dočekuje Split. Još se
sastaju: Studenac Omiš - Jolly JBS,
Trešnjevka 2009 - Rockwool Pula, Medvešćak - Pleter, Novi Zagreb - Gospić i
Zadar - Agram.
RKHM DUBROVNIK
Vlahić umjesto Mršića
Promjena na klupi rukometaša Dubrovnika. Vide Vlahić novi je trener prve
momčadi, dok će dosadašnji trener
Dalibor Mršić voditi mlađe uzraste.
Rukometaši Dubrovnika se uoči nastavka drugoligaškog nadmetanja nalaze na
petom mjestu od jedanaest momčadi.
MALONOGOMETNI TURNIR SVETI VLAHO
Na Primićevim krilima Caffe bar
Puls do novog pokala
Za najboljeg igrača turnira izabran je Ante Kovačić (Canosa
inženjering), najbolji vratar je Zoran Primić (CB Puls) a prvi strijelac turnira sa 9 pogodaka Duje Rezo (CB Puls)
Caffe bar Puls pobjednik je malonogometnog turnira Sveti Vlaho. U finalu su pobijedili Canosu inženjering nakon boljeg izvođenja kaznenih udaraca, ukupnim rezultatom 4:3. U regularnom dijelu susret je završio 2:2. Junak susreta bio je vratar Caffe
bara Puls Zoran Primić, koji je obranio dva kaznena udarca, i
tako svojoj ekipi omogućio još jedan pokal. Naime, Puls je i prošle godine bio najbolji na turniru Sveti Vlaho. I susret za treće mjesto
između Konobe Koloseum i Zelene menestre su odlučili jedanaesterci. U regularnom dijelu susret je završen 2:2, da bi nakon
izvođenja kaznenih udaraca Koloseum pobijedio ukupnim rezultatom 5:4. Za najboljeg igrača turnira izabran je Ante Kovačić
(Canosa inženjering), najbolji vratar je Zoran Primić (CB Puls) a
prvi strijelac turnira sa 9 pogodaka Duje Rezo (CB Puls). Pokale i
nagrade najuspješnijim momčadima turnira uručio je gradonačelnik Andro Vlahušić, trofej Fair play pripao je Restoranu
Maestral Ston a dodijelio ga je Lukša Klaić, ravnatelj Javne
ustanove športski objekti Dubrovnik, dok je nagrade najuspješnijim pojedincima podijelio dogradonačelnik Niko Šalja. Dodajmo i to da je revijalna susret između ženskih ekipa Zračne luke
Dubrovnik i Opće bolnice Dubrovnika završio 0:0.
FINALE Canosa inženjering - Caffe bar Puls 2:2/kazneni udarci
3:4
Suci: Robert Hausvička i Maro Kristić.
Strijelci: 0:1 Stijepo Gavrilica (1), 1:1 Denis Kočić (6), 2:1 Maroje
Kokanović (8), 2:2 Mato Šimunović (24).
Kazneni udarci, prva serija: 2:3 Duje Rezo, 3:3 Denis Kočić, druga
serija: 3:4 Stijepo Gavrilica, 3:4 Ante Kovačić (obrana Zorana
Primića), treća serija: 3:4 Romano Levanat (obrana Dalibora Kristića), 3:4 Antonio Kokanović (obrana Zorana Primića).
Crveni karton: Hrvoje Šimunović (Caffe bar Puls/22.)
Canosa inženjering: Dalibor Kristić, Pero Vuličević, Joško Vuličević,
JK DUBROVNIK
Turnir Sveti Vlaho 27.siječnja
Judo Klub Dubrovnik 1966 organizator je trnira Sveti Vlaho
koji će se održati u nedjelju 27.
siječnja u športskoj dvorani u
Gospinom polju. Godišta i
kategorije:
Dječaci: rođeni 2003. i mlađi
Kategorije: - 24, - 27, -30, -34, 38, -42, -46, +46 kg
Djevojčice: rođene 2003. i
mlađe
Kategorije:-22, -25, -28, -32, 36, -40, -44,+44 kg
Dječaci: rođeni 2001. - 2002.
Kategorije: -30, -34, -38, -42, 46, -50, -55, -60, +60 kg
Djevojčice: rođene 2001. 2002.
Kategorije: -28, -32, -36, -40, 44, -48, -52, -57, +57 kg
Mlađi kadeti: rođeni 1999. 2000.
Kategorije: -38, -42, -46, -50, 55, -60, -66, -73, +73 kg
Mlađe kadetkinje: rođene
1999. - 2000.
Kategorije: -36, -40, -44, -48, 52, -57, -63, +63 kg
Vrijeme trajanje borbi za
dječake i djevojčice je 2
minute, mlađe kadete i mlađe
kadetkinje 3 minute. Sustav
natjecanja: KOO sustav sa
dvostrukim repasažom prema
važećem pravilniku HJS.
Natjecanje će se održati na dva
borilišta 7x7 m. Svaki natjecatelj za nastup mora imati
BIJELI i CRVENI POJAS.
SATNICA - NEDJELJA,
27.01.2013. godine
08.30 - 09.00 kontrolna vaga
09.00 - 09.30 službena vaga
09.30 - 10.00 izvlačenje parova
10.30 - Svečano otvaranje
natjecanja i eliminacijske
borbe sa zaključno 3. mjestom
15.00 - Finalne borbe, proglašenje pobjednika po kategorijama.
Za pobjednike u svakoj kategoriji biti će dodijeljene medalje (zlato, srebro i 2 bronce)
te pehari za najbolju mušku i
žensku ekipu, ukupnog pobjednika i najboljeg pojedinca.
Leonardo Bulić, Ivan Vuković
Marko Kuraja, Maroje Kokanović 1, Denis Kočić 1, Antonio Kokanović, Hasan Kacić, Bruno Pralas, Ante Kovačić.
Caffe bar Puls: Zoran Primić, Tomislav Tomičić, Stjepo Gavrilica
1, Duje Rezo, Marko Dadić, Mato Šimunović 1, Hrvoje Šimunović,
Mislav Anđelković, Romano Levanat, Goran Čupić, Miro Vujnović.
UTAKMICA ZA TREĆE MJESTO Konoba Koloseum - Zelena
menestra 2:2/kazneni udarci 3:2
Suci: Robert Hausvička i Mato Bajurin.
Strijelci: 1:0 Damir Hodžić (8), 2:0 Nikša Mihaljević (12), 2:1 Nikša
Miličić (13), 2:2 Bojan Butigan (24-10m).
Kazneni udarci, prva serija: 2:3 Ivo Čupić, 3:3 Nikša Mihaljević,
druga serija: 3:4 Antun Šmanjak, 4:4 Frano Mrđen, treća serija:
4:4 Bojan Butigan (vratnica), 5:4 Ivan Pavlina.
Crveni karton: Damir Hodžić (Konoba Koloseum/24. - drugi žuti).
Konoba Koloseum: Mario Biočić, Damir Hodžić 1, Ivan Pavlina,
Franko Đugum, Frano Mrđen, Matija Sukno, Nikša Mihaljević 1.
Zelena menestra: Dominik Miljak, Nikša Miličić 1, Antun Šmanjak, Ante Bratoš, Toni Mostahinić, Ivo Čupić, Antun Astić, Antun
Macan, Ivica Antunović, Marko Smišljan, Bojan Butigan 1.
POLUFINALA
Konoba Koloseum - Canosa inženjering 1:1/kazneni udarci 1:2
Suci: Robert Hausvička i Mato Bajurin.
Strijelci: 1:0 Damjan Šulić (12), 1:1 Denis Kočić (15)
Kazneni udarci, prva serija: 1:1 Frano Mrđen (obrana Dalibora
Kristića), 1:2 Denis Kočić, druga serija: 2:2 Damir Hodžić, 2:3
Ante Kovačić, treća serija: 2:3 Damjan Šulić (obrana Dalibora
Kristića).
Zelena menestra - Caffe bar Puls 2:5
Suci: Robert Hausvička i Mato Bajurin.
Strijelci: 0:1 Mato Šimunović (10), 0:2 Duje Rezo (12), 0:3 Romano Levanat (16), 0:4 Duje Rezo (20), 1:4 Antun Šmanjak (23),
2:4 Bojan Butigan (24), 2:5 Duje Rezo (24).
BADMINTON
Mia Čerjan u reprezentaciji
Prošlog vikenda u mađarskom Pečuhu održan je turnir 10
reprezentacija iz devet država (domaćini su imali dvije). Ekipe
su bile mješovite i igrala su se po tri muška i ženska pojedinačna meča, muški, ženski i mješoviti parovi. Članica Badmintonskog kluba Aedium iz Dubrovnika Mia Čerjan nastupila je kao
prva igračica ženskog dijela ekipe i za protivnice imala najbolje
igračice iz drugih država. Hrvatska je u skupini pobijedila Mađarsku, Bugarsku i Srbiju – sve po 5:4 pri čemu je Čerjan sa svoje
dvije pobjede značajno pridonijela minimalnim pobjedama protiv Mađarske i Bugarske. Poraz od Danske u posljednjem kolu
natjecanja po skupinama nije ugrozio plasman u polufinale. U
polufinalu i susretu za treće mjesto Hrvatska je izgubila od Češke
i Engleske i na kraju zauzela četvrto mjesto. Nakon Frana Galjera koji je već godinama najbolji u Hrvatskoj u svojoj generaciji
dubrovački badmintonski klub „Aedium“ našao je potvrdu
kvalitetnog rada u rezultatima Mie Čerjan. Aedium ovih dana
radi na preseljenju u novi prostor (nakon odlaska iz Lazareta) i
početkom veljače naši sugrađani moći će se vratiti ovoj vrsti
rekreacije ili upisati na treninge badmintona. Vlaho Zlošilo
GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. 33
NEVEN JERKOVIĆ:
OKO BESPLATNOG INTERNETA U DUBROVNIKU
Venecija nije ograničila Županija i Grad se ne
posjete cruisera
slažu
U medijima se ovih
dana pojavila vijest
da je Venecija ogLukša Lucianović raničila pristup
www.dubrovnik- svojim lagunama
turistinfo.com
putničkim brodovima većim od 40 tisuća tona. Osim
što je vijest doista bombastična, istovremeno je i – netočna.
Ne ulazeći u pravo građanske slobode protivljenja posjeta velikih putničkih krstaša Veneciji, koji svojom
veličinom vjerojatno štetno utječu na
krhku strukturu svih tamošnjih građevina i gradske povijesne jezgre u
cjelini, i čiji će rezultati vjerojatno
zbog velikog ekonomskog interesa
biti minorni, moram se osvrnuti na
čitav niz netočnosti i nelogičnosti koji
su i u nas u Gradu izazvale velike
polemike.
Grad Venecija nije donio odluku da
ograniči ulazak brodova u svoju luku
u što se je lako uvjeriti uvidom u objavljene itinerere ovogodišnjih brodskih kružnih putovanja. Podsjetit ću
samo na neke brodove veće od 100
tisuća GT koji će ove godine osim
Venecije posjetiti i Dubrovnik; MSC
DIVINA, MSC FANTASIA, COSTA
FASCINOSA. COSTA MAGICA, CARNIVAL CONQUEST, CARNIVAL
GLORY, CELEBRITY EQUINOX, CELEBRITY SILHOUETTE, RUBY PRINCESS, AZURA i dr. A da ne govori-
mo kako se brodovi ispod 40 tisuća
GT danas gotovo više ni ne grade.
Osim što su glasine neistinite, u njima ima i nešto vrlo zanimljivo za
istraživanje. Naime, EU statistike tvrde
da Venecija od brodova na kružnim
putovanjima sa cca 1,8 milijuna putnika zaradi godišnje 536 milijuna
EUR-a dok naše statistike govore o
cca 40 milijuna EUR-a koje nam u
Gradu ostavi oko 1 milijun putnika.
Odnosno da potrošnja po jednom
putniku u Veneciji 300 EUR-a, a kod
nas 40 EUR-a. Logično, ovolika razlika u potrošnji ni u kom slučaju nije
održiva, pa makar ona bila samo i
statistička. Kojom se metodologijom
služi EU ( što sve obračunava u potrošnju ) a kojom mi, i kome bismo
više vjerovali, našim ili europskim
analitičarima?
Zašto i kome u našemu Gradu odgovaraju neistine kada je riječ o brodovima na kružnim putovanjima? Ove neargumentirane optužbe jedino vode
ka ciljanom uništavanju ovoga, za naš
Grad jednog od rijetkih uspješnih
gospodarskih poduhvata u zadnja
dva desetljeća, uništenju oko 10
tisuća radnih mjesta uz njega vezanih direktno ili indirektno a samim
time i ukupnom gospodarskom
kolapsu Dubrovnika. Doista, kome je
i zašto to cilj?
ŠEZDESETPETOGODIŠNJACI
Nova ciljana turistička skupina
U produljenju sezone, izvan udarna
tri mjeseca, jednu od glavnih uloga
ima i razvoj medicinskog turizma.
Naime, osobe treće životne dobi su
vjerni gosti, putuju dulje i troše više.
Prihodi od medicinskog turizma u svijetu su oko 100 milijardi dolara godišnje, rečeno je u utorak na okruglom stolu o razvoju medicinskog
turizma u Hrvatskoj.
Od toga, jedino što Hrvatska ima je
prilika da iskoristi svoj položaj i klimu
kako bi sveprisutnu sezonalnost
pretvorila u visokoprofitnu cjelogodišnju djelatnost.
„Za kupališnu sezonu imamo sve što
je potrebno, ali za razvoj medicinskog turizma, koji će privlačiti turiste
tijekom cijele godine, potrebna je
adekvatna zdravstvena infrastruktura“, kazao je Miljenko Bura, predsjednik Udruge za razvoj medicinskog
turizma. Dodao je i kako treba promijeniti način razmišljanja, jer ako ‘ho34 GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013.
teli uvedu medicinski wellness, to ne
znači da će se pretvoriti u bolnice, već
da će pružiti novu uslugu s dodatnom vrijednošću’.
U zdravstvenom turizmu važnu ulogu
imaju osobe treće životne dobi. Stariji od 65. godina na putovanjima se
zadržavaju dulje i troše više, kazala
je Spomenka Tomek-Roksandić,
voditeljica referentnog centra Ministarstva zdravlja za zaštitu zdravlja
starijih osoba. Međutim, kako bi se
privukla ova populacija, potrebno je
uvesti posebne medicinske tretmane,
prehranu i dodatne aktivnosti.
Zaključeno je kako se promjene na
području zdravstvenog turizma
događaju presporo, a kako bi se Hrvatska pretvorila u ‘cjelogodišnju rivijeru Europe’ potrebno je napraviti
odgovarajuće organizacijske preduvjete. Prije svega, investitorima je potrebno omogućiti lakše ulaganje u
razvoj zdravstvenog turizma.(np)
Od Dubrovačko-neretvanske županije stiže inicijativa za povratak wirelessa u gradske zidine. Projekt
kodnog imena “Libertas Net” županu Nikoli Dobroslaviću predstavili su predstavnici dubrovačke računalne tvrtke “Stabil Net” Petar i Franjo Osredkar.
Informatičari su potvrdili kako je “Stabil Net” u kratkom razdoblju spreman svim stanovnicima i posjetiteljima Grada osigurati širokopojasni pristup internetu.
Župan Dobroslavić smatra kako bi Wi-Fi u
spomeničkoj jezgri pridonio zadržavanju stanovnika unutar zidina, a novac za sufinanciranje “Libertas Neta” mogao bi se namaknuti posredovanjem
županijske razvojne agencije iz EU fondova. Nositelj projekta, tvrtka “Stabil net” d.o.o., osnovana je
potkraj kolovoza 2012. sa sjedištem u Dubrovniku,
a prokurist Petar Osredkar ističe kako je riječ o tvrtki u mješovitom slovačko-hrvatskom vlasništvu. Stručni tim Stabil neta razvio je vlastiti najsuvremeniji
software u području internetskih tehnologija,
konkretan prijenos signala u širokopojasnoj
bežičnoj mreži.
Svi naši uređaji u cijelosti ispunjavaju sigurnosne
certifikate EU-a. Projekt Libertas Net uz povijesnu
jezgru obuhvaća područje cijelog grada Dubrovnika, a stara gradska jezgra njezin je podprojekt koji
smo ponudili za suradnju Županiji i gradu Dubrovniku, uz rok izvedbe od 90 dana – veli Petar Osredkar. Dodao je kako u ovoj fazi većina informacija
predstavlja poslovnu tajnu pa tako i cijena uvođenja širokopojasnog interneta u povijesnu jezgru. No,
bez pristanka Grada Dubrovnika realizacija projekta nije moguća pa dubrovačko-neretvanski župan
najavljuje sastanak na kojem će s osnovnim podacima o Libertas Netu izvijestiti gradonačelnika
Andra Vlahušića.
Neki već zarađuju
Iz dubrovačke gradske uprave poručuju kako je
bežični internet dobrodošla nadopuna sadržaja turističkog Dubrovnika, ali samo uz odgovarajuću naknadu:
- Poznato je kako Grad Dubrovnik traži načine i uvodi mjere za povećanje prihoda od posjetitelja u privatnom i javnom sektoru, a smanjuje namete za
građane. Dakle, ovaj program može uspjeti samo
ako se od posjetitelja bude zarađivalo, a građanima omogućavalo kvalitetnu i povoljnu uslugu. Nema
smisla uvoditi besplatni internet za sve, plaćati ga
iz javnog proračuna kako bi se u povijesnu jezgru
privuklo još turista i pri tome ugrozilo komercijalnu
djelatnost poduzetnika koji takve usluge već pružaju
uz naknadu ili ugostiteljskih odnosno smještajnih
objekata kojima je besplatan pristup internetu kompetitivna prednost – ističe glasnogovornik dubrovačke gradske uprave Zoran Obradović.
Stari grad je “premrežen“ brojnim internetskim caffeima, gdje se može neograničeno surfati po cijeni
od 10 do 15 kuna po satu. Besplatni internet u Dubrovniku nude pojedini restorani i hoteli, koji o toj
usluzi posjetitelje obavještavaju preko naljepnica na
ulazu u objekt, no surfanje u ostatku spomeničke
jezgre bez popularnog “sticka” barem zasad ostaje nedosanjani san i turistima i domicilnom
stanovništvu. (SD – GB)
MINISTAR VELJKO OSTOJIĆ:
U DUBROVAČKOJ KATEDRALI
Golf na Srđu paravan je za Blagdan Krštenja
200 vila
Gospodinovog
Projekt golfa na Srđu, kojim je iznad Dubrovnika, na prostoru
od oko 310 hektara, predviđen, kako se kaže, “najatraktivniji
javni park“ u koji će se uložiti oko 6,5 milijardi dolara, stalno
izaziva nove reakcije. Naime, budući da je projektom predviđena izgradnja dvaju golfskih terena s 18 i devet rupa, ali i čak 200
vila (apartmana) i dva manja hotela, turistička struka vrlo ga teško prihvaća jer odudara od osnovnih postavki održivog turističkog razvoja.
“ Kad se govori o predstavljenom projektu golfa na Srđu, onda
treba jasno kazati da se tu radi o nekretninskom projektu i tako
ga treba tretirati. To je projekt koji u svojem sadržaju ima i golf.
No, tu se nipošto ne radi o turističkom projektu i to treba u startu biti jasno kazano, jer je riječ o zamjeni teza. Naime, stalno se
govori samo o golfu, a on je u stvarnosti tek u drugom planu “
kazao nam je Veljko Ostojić, ministar turizma. Prema njegovim
riječima, turizmu Dubrovnika svakako treba kvalitetan golfski
teren, i to ne jedan, nego više njih. Novim terenima za golf dobilo bi se na podizanju kvalitete destinacije, njezinu repozicioniranju, proširenju sezone i dovođenju novih gostiju.
Pratit ćemo situaciju
No, predstavljeni projekt zapravo se “skriva iza golfa” i to treba
jasno reći. Golf je, naime, medij za podizanje vrijednosti nekretnine, jer se tu govori o gradnji 200 vila. Ako je već tako planirano i usuglašeno u prostornoj dokumentaciji na svim razinama,
onda mi podržavamo taj projekt, ali tako da dinamika gradnje
bude takva da se najprije izgradi hotel, pa golf-tereni, pa tek na
kraju vile. Mi smo, kao Ministarstvo turizma, u taj projekt uključeni sa svojim predstavnikom u povjerenstvu vezanom uz zaštitu okoliša, i tu smo tražili da se precizno definiraju učinci tog
projekta na ostali turistički promet i kretanja u Dubrovniku, te
smo predložili takvu dinamiku gradnje – zaključio je ministar
Ostojić. (SD – RM)
Blagdan Krštenja Gospodinovog, kojim završava božićno vrijeme, proslavljen je u nedjelju 13. siječnja u dubrovačkoj katedrali svečanim euharistijskim slavljem koje je predvodio dubrovački biskup mons. Mate Uzinić.
U propovijedi biskup je govorio o Isusovom stavu poniznosti,
jer nastavljajući logiku rođenja u štalici, Isus se sagiba pred Ivanom i od njega traži da ga krsti. Biskup je naglasio da postoji
više razloga za to, no izdvojio je dva: „Prvi je vezan uz činjenicu
da nam je Isus u svemu sličan osim u grijehu. Krštenjem u Jordanu on želi doskočiti i toj jedinoj razlici jer se Ivanovim krštenjem obraćenja svrstao među grješnike. Želio je do kraja s ljudima podijeliti krhkost njihove pale naravi. To nije mogao učiniti
grijehom, zato to čini preuzimanjem na sebe posljedica grijeha.
Ovo nas povezuje s vazmenim otajstvom muke, smrti i uskrsnuća
koje će biti kruna i dovršetak tog njegovog preuzimanja posljedica ljudske grješnosti. (…) Drugi razlog zbog kojeg je Isus za
svoj prvi javni nastup izabrao rijeku Jordan i krštenje obraćenja
povezan je uz jedno drugo krštenje na koje ovaj događaj želi
podsjetiti i koje želi navijestiti. Ja vas – kaže Ivan – istina vodom
krstim. On će vas krstiti Duhom Svetim i ognjem. On je Isus, a
njegovo krštenje je kršćansko krštenje ili sakrament krsta. Tim
krštenjem su oni koji su u Kristu povjerovali dobili novi život i u
njemu postali djeca Božja. I svi smo pozvani, snagom toga
krštenje koje smo primili i po kojemu smo postali kršćani, izići iz
skrovitosti Nazareta i s Isusom krenuti u javnost, da bi u javnosti
posvjedočili onoga kojemu smo povjerovali i ono što smo po
vjeri u njega postali, a postali smo sinovi i kćeri Božje.“ Biskup
je dalje nastavio: „Ovdje su, kad smo mi suvremeni kršćani u
pitanju, sasvim realne dvije opasnosti. Prva je da ne želimo izići
iz Nazareta i njegove skrovitosti u javnost. Kršćanstvo nam je, a
to nam i pokušavaju sugerirati, postalo nešto privatno čim druge
ne treba opterećivati, nešto što spada na crkve i sakristije i, eventualno u okvire doma, ali za što nema mjesta u javnosti. Druga
opasnost je da mi kršćani pomislimo da u javnost trebamo ići
samo s onim što se javnosti sviđa i što joj odgovara ili da kršćanstvo promatramo tek kao nešto što će nam pomoći u ovozemaljskoj uspješnosti ili, posebno kad su u pitanju božićni blagdani,
biti razlog za slavlje. Mislim da bi ovim dvjema opasnostima
trebao dodati i treću opasnost koja je, bojim se, u ovim vremenima također realna, a ta je da mi pokušavamo manipulirati javnošću, u čemu uglavnom nismo uspješni nego nam se to obije
o glavu, ali i da javnost, uglavnom uspješno, manipulira nama.
Nije u ovom našem svijetu problem to da se Crkva miješa u
politiku, premda to pojedinci u Crkvi uglavnom naivno i nespretno čine, koliko je problem to što se politika miješa u Crkvu i
Crkvi pokušava sugerirati što je dobro, a što zlo i u tome, bar
kad su u pitanju pojedini vjernici, poprilično uspijeva.“
Euharistijsko slavlje animirao je Mješoviti katedrali zbor pod vodstvom Margite Cetinić.
Šime Zupčić, www.dubrovacka-biskupija.hr
Dubrovačke plaže – nekad / Dubrovnik beaches – once
Monografija sadrži 310 što većih što manjih slika
naših plaža kako su nekad izgledale
Cijena 100 kuna
(za čitatelje Glasa Grada 10 % popusta uz ovaj kupon)
Monografiju naručite na mail adresu
dubrovacki.izlog@du.t-com.hr
ili
na tel. 423 091 mob. 091 508 6135
DAN
O
G
Z LON
POK
GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. GG
35
RATNA ZBIVANJA-CAVTAT 1991.-92. GODINE (194)
Kurdulija: „Jesam li i ja na tom spisku“?
Doktor Janko Komnenić mi je rekao kako je vojsci garantirao da tamo u Brdima pozna svaku
kuću i svakog domaćina. Da je to miran i siromašan narod te da od njih ne prijeti nikakvo zlo
Užurbano smo radili na
stvaranju uvjeta za što
efikasniju i pošteniju
Piše: Mato
raspodjelu pomoći izgladMišo Moretti
njelom narodu na opustošenom i porobljenom prostoru Cavtata a
posebno Konavala. Poslije uspostavljene
veze i dogovora o suradnji s glavnim operativcima Konavoskog odbora u Gradu, Mišom Guljelmovićem i Antom Mandićem, mi
u Cavtatu smo odrađivali svoj dio neophodnih priprema. Vojna vlast je uočila da se u
redovima Crvenog križa dešavaju nekakve
za njih neprihvatljive aktivnosti o kojima oni
nijesu bili dovoljno informirani od Iva Langa–predsjednika Mjesnog odbora. Tako da
su odlučili krenuti u izravan pojačani nadzor našeg rada i diktirati u detalje pravila ponašanja unutar humanitarne organizacije.
Da pojasnim, Mjesni odbor je vojna tvorevina na čije čelo su postavili Cavtaćanina,
davno umirovljenog oficira Iva Langa, sa zadatkom i ovlastima da bude posrednik
između nas civila i Odjela za civilna pitanja
pri Komandi mjesta. Na čelu ovog Odjela
bio je mornarički oficir Nemanja Kurdulija
koji je već od tada iskazivao stanovitu tolerantnost, pa je tako mimo strogih pravila
izravno primao zamolbe ili zahtjeve pojedinaca, bez da ih je preusmjerio na Mjesni
odbor. Kako predsjednik našeg Crvenog
križa Đuro Drašković već odavno nema
dobre odnose s Ivom Langom, ja sam dobio Đurovo povjerenje da s Langom u ime
Crvenog križa koordiniram i pokrivam sva
pitanja koja se tiču izravnog odnosa s
vojskom. Nijedna naša aktivnost, sastanak
ili odluka nije se smjela ostvariti bez znanja
i suglasnosti Mjesnog odbora i Vojne komande, postavilo se zahtjevno pitanje kako
obaviti tajnovit popis našeg stanovništva,
kako dobiti suglasnost na odluku za rad
tajnovito formirana tri ogranka Crvenog križa
u Konavlima, te kako deblokirati rigorozne
kontrole i zabrane za odlaske u Konavle.
Ova pitanja su presudna za ostvarenje onoga što smo osmislili postići, a to je stići do
svakog pojedinca preostalog u Konavlima,
osigurati povratke onih koji to žele i uspostaviti nadzor nad događajima u Konavlima. Sve je uspješno uz dosta muke ali i
sreće obavljeno, a u ovom poslu su mi od
presudne koristi bila stečena saznanja i
poznanstava kod vojske za vrijeme, da se
našalim, moga “republikanskog stažiranja”.
Ustvari, ja sam o svim ovim poslovima,
namjerno, na jedan površan način informirao Iva Langa. Npr. rekao sam mu da
želim njegovu podršku kako bi prikupili podatke o brojnom stanju u Cavtatu i Konavlima jer da se moramo na najbolji način
pripremiti i spašavati narod da ne počnu
umirati od gladi. Sve to je u duhu svih mojih
dosadašnjih istupa i zalaganja, pa i našeg
Programa kojeg je i on svojevremeno potpisao a vojska nažalost odbila prihvatiti. Bio
36 GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013.
je oduševljen time što će se i on nečim korisnim moći pohvaliti, čak me zamolio da to
bude što prije učinjeno. Nakon nekoliko
dana pozvao me i ljutito zapitao zašto se
vrši popis stanovnika po kućama bez suglasnosti i pratnje vojske, te tko je odobrio
formiranje ogranaka Crvenog križa po
Konavlima. Ja sam mu odgovorio kako je
to logičan slijed i način da se postigne ono
o čemu smo se složili, te zašto se nepotrebno uznemiruje i zamara detaljima. To je
ipak trebao vojski pobliže razjasniti. Rekao
mi je kako on vjeruje u moje dobre namjere,
ali da sam ga doveo u velike neprilike.
Navodno, KOS (kontra obavještajna služba)
je ove naše aktivnosti ocijenio kao veliku
drskost i od Nemanje Kurdulije je zahtijevao
poduzimanje primjerenih mjera. Kurdulija je
stoga svu odgovornost prebacio na Langa
proglasivši ga nepouzdanim za ovakvu ulogu, i već imenovao dva oficira Petrovića i
Ilića u činu potpukovnika, koji će u buduće
nadzirati rad Crvenog križa. Za sutradan je
najavio njihov sastanak sa Đurom i sa mnom
u skladištu Crvenog križa. Vrlo uljudno su
se predstavili i saslušali moje pojašnjenje o
potrebi da se uradi ono, što je nažalost izazvalo nerazumijevanje kod vojske. Pregledali su čitav prostor skladišta i dali suglasnost za daljnji rad u njemu, obzirom da se
nalazi u sklopu hotela “Supetar” gdje se inače primaju pregovaračke delegacije. Naređeno je da se ustroji detaljna evidencija
prijema i raspodjele namirnica kako bi se
spriječio “šverc u Konavle” (mislili su na
opskrbu Konavoskih brda). Zatražen je popis svih članova Odbora Crvenog križa te
volontera koji će biti angažirani oko rukovanja robom. Utvrđena je procedura pri
iskrcaju robe s broda i pregledu iste od
strane vojnika. Morali smo ih izvijestiti o svakom našem sastanku i dnevnom redu. Već
za sutradan su zahtijevali da im donesem
“spisak stanovnika koji smo uradili mimo dopuštenja vojne vlasti.” S ishodom sastanka
smo bili zadovoljni, ali je Đuro zaključio kako
im zbog predostrožnosti ne smijemo nikako dati poimenični popis stanovnika već da
ga preradim kao popis od 415 domaćinstava s naznačenim brojem članova. Sve je
tako učinjeno. Kada sam ovaj popis odnio
u Komandu mjesta (namjerno sam išao na
direktno uručivanje a ne preko Langa) s
osmjehom me presreo Kurdulija i šaljivim
tonom zapitao; je li i on na tom mom spisku.
Kada smo već pomislili kako smo se provukli i bez posljedica ostvarili dva značajna
cilja, uslijedila je nova zloslutna naredba.
Đuru su poručili da kompletan Odbor Crvenog križa dovede u Komandu mjesta. Taj
sastanak sam već detaljno opisivao ranije,
sada samo osnovne napomene. KOS očigledno ne miruje, svi smo se prestravili od
mogućih posljedica. Nemanja Kurdulija
pored kojeg sjedi KOS-ovac major Delić
zahtjeva da se Đuro smijeni, da se Odbor
svede na samo tri člana od osam postojećih,
da se ukinu novoformirani ogranci Crvenog
križa u Konavlima. Ne vjerujući da ćemo se
izvući ipak sam se izravno obratio Kurduliji.
Rekao sam ako je u interesu i vojne vlasti i
nas u Crvenom križu da se vodi briga o narodu, što je vrlo zahtjevan posao onda Đura
ne treba dirati jer on to najbolje zna raditi.
Imam dojam da je Kurduliji laknulo, jer je
istog trena “ispalio”: “Ako Mišo Moretti tako
kaže eto vam Đura”. Ja se nijesam valjano
ni pribrao od ugodnog iznenađenja, on je
sastanak već zaključio bez osvrta na ostale
postavljene zahtjeve. Preostalo nam je još
raditi na značajnom olakšanju odlaska u
Konavle jer dosadašnje pojedinačne kraće
posjete uz pratnju naoružanih vojnika s njihovim vozačima i kamionima nije za naše
planove nikakvo rješenje. Ovo je vrlo delikatno pitanje jer smo svi taoci navodno prisutnih “značajnih snaga odmetnika u Brdima.”
Stoga ih se želi izolirati i ne dozvoliti kontakt
s narodom. Spominje se i najvjerojatnije
ispražnjavanje svih brdskih sela. Tih dana
sam zbog “zdravstvenih tegoba” imao
češće posjete Dr. Janku Komneniću i iskoristio povesti razgovor o ovom pitanju, tj.
humanitarnom nesmetanom ulasku u
Konavle posebno u odsječena brdska sela.
Od njega sam saznao kako je upravo zbog
toga u sukobu s KOS-ovcima koji i njemu
prigovaraju za “neke stvari”. S Kurdulijom
međutim, ima otvorene razgovore i razumijevanja, ali je on ograničenih ovlasti. S njim
je blizak jer su zemljaci. Dr. Janko potječe
iz sela Miruše a Kurdulija iz susjednog sela
Korita u Bilećkoj općini. Dr. Janko veli, bio je
maturant i spominje se kada se Nemanja
rodio. U svakom slučaju ima u njemu podršku. Osobno sam se u to uvjerio jer sam
prisustvovao nekim dogovorima. Rekao mi
je kako je vojsci garantirao da tamo u Brdima
pozna svaku kuću i svakog domaćina. To je
miran i siromašan narod te da od njih ne prijeti nikakvo zlo. Ako se netko tamo krije, pa
vazda je bilo tako da se u ratovima netko
nekoga boji. Ako vojska planira čistiti taj teren onda se on nudi da ide na čelu kolone jer
se nema koga bojati. Po izjavama svjedoka
iz brdskih sela, dr. Janko je obilazio bolesnike, neke uputio i u dubrovačku bolnicu. Nekoliko puta su uz njega viđeni oficiri Delić, Katnić, Kurdulija bez vojne pratnje. Nikakvih incidenata nije bilo, situacija se počela mijenjati u povoljnom smjeru. Ostvarene su sve
pretpostavke za pun angažman Crvenog
križa na cjelovitom konavoskom prostoru.
Kurdulijin stav je bio: “Kad nas nitko ne dira
zašto bi mi njih.”
P.S.
Bez komentara: Komanda vojne oblasti ga
je opozvala zbog prekomjernog “zbližavanja”
sa stanovništvom, a jedan naš povjesničar u
usponu proglasio ga je ratnim zločincem.
(nastavlja se)
HRVATSKA POŠTA
Natjecanje mladih u pisanju
najljepšeg pisma u 2013. godini
Suradnja Hrvatske pošte
i Agencije za odgoj i
obrazovanje (AZOO)
nastavlja se i ove godine
natjecanjem mladih u
pisanju najljepšeg pisma.
Ovogodišnja tema vezana je uz povećanje svijesti o važnosti vode. Bez
vode nema života. Voda
je najvažniji prirodni
resurs koji moramo sačuvati. Ona je preduvjet za
ljudsko zdravlje i dobrobit, za očuvanje prirode.
UN je razdoblje od 2005.
do 2015. proglasio
Međunarodnim desetljećem za djelovanje pod
geslom: Voda za život.
Time se željelo podsjetiti
na važnost zaštite vode i nedostatak vode
za piće u mnogim zemljama svijeta jer i
dalje 11% stanovništva nema pristup sig-
urnoj pitkoj vodi.
Nacionalno natjecanje
mladih za najljepše pismo
u 2013.godini dio je
međunarodnog natjecanja koje organizira Svjetska poštanska unija (UPU),
a najuspješnije pismo bit
će prevedeno na engleski jezik i poslano u sjedište
Svjetske poštanske unije,
čije će povjerenstvo
odabrati najbolje pismo
od svih prispjelih pobjedničkih pisama zemalja sudionica. Autora najljepšeg
pisma u Hrvatskoj i njegov
razred Hrvatska pošta nagradit će jednodnevnim
izletom, a vrijednim
nagradama biti će nagrađeni i drugo i trećeplasirani natjecatelji.
Kriteriji za sudjelovanje u natjecanju
Da bi zainteresirani mogli sudjelovati u
natjecanju, moraju ispunjavati dva važna
kriterija: da su učenici od 1. do 8. razreda
osnovne škole u Republici Hrvatskoj te da
s 30. travnja 2013. godine nemaju više od
15 godina. Pismo mora biti napisano u
školskoj godini 2012./2013., hrvatskim jezikom i latiničnim pismom. Također mora
imati od 500 do 800 riječi i sadržavati elemente pisma kao što su adresa primatelja, oslovljavanje, sadržaj, pozdrav, adresu
pošiljatelja i potpis pošiljatelja.
Pismo treba do 1. ožujka 2013. godine poslati na adresu:
Agencija za odgoj i obrazovanje
ZA NATJEČAJ HRVATSKE POŠTE
Donje Svetice 38
10000 Zagreb
Nakon primitka svih pisama neovisno
stručno povjerenstvo, koje će imenovati
Agencija za odgoj i obrazovanje, odabrat
će osam najljepših pisama. Najuspješnije
pismo bit će objavljeno na internetskim
stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje te na internetskim stranicama Hrvatske
pošte www.posta.hr. Također će biti objavljena imena autora ostalih sedam najuspješnijih pisama, kao i ime škole koju
pohađaju.
Hitno trebam rješenje ukoliko ga imate. Obnovili smo staru kuću, uložili puno novca i potpisali
sa pravnim subjektom iznajmljivanje. No dogodilo se neočekivano; komplet hrastov parket 22 mm debljine, na podu-estrihu se prvo razdvojio po spojevima, a onda poskočio, tako da
smo sve morali dignut. Sve se to dogodilo u prizemlju kuće, dok je parket na prvom pjanu
ostao neoštećen. Vlage u prizemlju nije bilo za vidjeti, jer smo izolirali temelje i temeljnu ploču
još prije godinu dana sa klasičnom hidroizolacijom-varenjem bitumenskih traka. Što mi je
činiti u tom prizemnom prostoru od 80 m2, jer čeljad mora ući u prostor i donijeti namještaj i
opremu za rad u roku od 7 dana.
Po ovom što ste opisali, parket vam se razdvojio, pa poskočio zbog vlage u podlozi na
koju je nanijet. Razlog zaostale vlage može
biti vlaga koja dopire iz temelja, temeljne
ploče, ili vlaga zaostala u betonskoj podlozi„estrihu“ na koju je postavljen parket prije
nego se podloga sasvim isušila. Na katu Vam
se to nije dogodilo, jer podloga nije na/u zemlji, pa se i sam „estrih“ u kojem je vjerojatno
zaostala vlaga može isušivati prema dolje-u
betonsku podlogu koja nije u zemlji i prema
gore-prema prostoriji na koju je postavljen
parket. Prema EU standardima, najviša dozvoljena vlaga u podlozi kod polaganja
završnih elastičnih podnih obloga i parketa
ograničena je na 2%, a sama dozvoljena vlaga u parketu prema novim standardima
iznosi 9% ( ± 2%). Kada ste postavili parket
na podlogu koja nije bila suha, a masa potpuno suhog hrastovog parketa je oko 630 kg/
m3, dogodilo se da Vam je hrastov parket
debljine 22 mm opteretio podlogu sa 13,86
kg/m2. Znači, sva vlaga-voda iz „estriha“ upila se u parket, pa se njegova vlaga povećala
za najmanje 11%, što znači sa 9% na 20%, a
to je značilo uništenje parketa. Sada, bez
obzira na vlagu koja je zaostala u „estrihu“, ili
stalno dolazi iz temelja, ipak je moguće rješiti
problem. Očistite podlogu od zaostalog ljepila
za parket, te kompletnu površinu podova80m2 premažite sa dva sloja WESTOX-CR 25
premazom. CR 25 sistem hidroizolacije je
takav da podnosi hidrostatski tlak (pozitivan i
negativan) čak na 25 metara stupca vode,
odn., 2,5 bara, bez propuštanja-proboja vode.
Jednostavno, po uputama nanesite na podlogu dva sloja CR 25 hidroizolacijskog premaza sa četkom ili krznenim valjkom. CR 25
će po sušenju biti hidroizolacijska membrana koja je i paropropusna tako da će zaostala vlaga u „estrihu“ vremenom ispariti. Nakon
samo 16 sati od nanošenja drugog sloja
možete postaviti novi parket bez bojazni da
će se parket odvojiti. Ukoliko se na zidovima
nakon toga primjećuje vlaga, znači da vam i
hidroizolacija temelja nije u redu, no to neće
naškoditi parketu ispod kojeg je WESTOXCR 25 HIDROIZOLACIJA !!!
GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. 37
POZITIVNI PRIMJERI
Bolje je dijete kazniti i rasplakati,
nego poslije zbog njega plakati
A neki pak, misle kako je obrazovanje (znanje) presudno u odgoju i usvajanju korisnih stavova.
Dokazano je, da samo obrazovanje ne dovodi do bitnije promjene u djece, pa i odraslih, glede
promijene u ponašanju, promijene stavova, navika i običaja
Piše: Dr Boris Sokal,
spec. med. rada
Mladima, posebno djeci,
neophodno su potrebni
u njihovom odrastanju pozitivni primjeri
(uzori) iz života. Pozitivni uzori omogućuju stjecanje ispravnih stavova. Također
omogućuju najprikladniji i najbolji rast i
razvoj u smislu kvalitetne i moralne osobnosti. Nažalost, još uvijek se živi u
okruženju laži, agresije, prijevara i nemorala. Ljudi više ne cijene vrijednosti. Postalo je nebitno je li netko sposoban, ima li
obrazovanje i vladaju li njim moralna načela. Bitno je, jesi li moćan, tko ti je ćaća i
jesi li bogat i koliko. A zna se vrlo dobro,
kako se golim rukama još nitko nije obogatio (osim ako nije dobio glavni zgoditak na lotu). Zato, razmišljaju pojedinci,
treba ući u politiku, a onda se dočepati
vlasti. Dočepati se nekog položaja unutar
nje ili pak, unosne funkcije preko nje. No,
prethodno treba biti politički „podoban“
ili biti spretan politički „trgovac“. A onda s
„balicom“, rjeđe solo, početi sisati ovozemaljska dobra. Sisati stalno i uporno ili na
refule. Oni koji se puno nasisaju, mogu
sve činiti. Izvrsno znaju kako se svakog
može kupiti i svakog podmititi. Ne samo
doktore, već i sudce ( „I sudac je gluh,
ako je špag suh“). No, ruku na srce, ima
dobrih i poštenih doktora i poštenih sudaca.
Uzori djeci moraju i trebaju biti pošteni ljudi
u njihovom okružju. To su prije svega
roditelji, pa učitelji i profesori, znanci, pa i
ljudi na položajima-dok ne dođu u „napast.“ Takvi pošteni i moralni ljudi postoje.
Oni nemaju jahte, skupe automobile, vile
i „ušteđevine“ na kajmanskim otocima i
drugim stranim bankama. To su skromni
ljudi, što ljube istinu i pravdu, vrijedno i
predano rade, uvijek pravedno i pozitivno
djeluju i ljube Domovinu. Samo je pitanje,
kako dijete usmjeriti da mu uzor ili primjer
postane takvo čeljade? Odgovor je: Jedino putem odgoja i kroz odgovarajuću
motivaciju. Motiv, motivacija dolazi od latinske riječi „movere“, u prijevodu- pokretati. Znači motiv je ono što pokreće volju
na djelovanje. Motiv je u stvari ključ
zdravstvenog odgoja. Ali treba znati pravilno motivirati. Npr.: Rijet mladom čovjeku,
ako želi biti zdrav, neka prestane fumati!
A on fuma i nije mu ništa. Ili: jedi voće da
budeš zdrav! Peri zube, pa će ti biti zdravi!
Ovaj pokušaj motivacije, kaže Dr. V. I., ima
slab učinak. Jer kod zdravih osoba, motiv
„biti zdrav“ ne postoji. Osoba ne osjeća
potrebu za nečim, što već ima. Takvu potrebu stiče, tek kad zdravlje izgubi. I motivacije na „dugi rok“, ili putem plašenja,
također su bez učinka. Tko pozna psi38 GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013.
hologiju djece, jasno mu je kako dijete teži
i želi se identificirati ili poistovjetiti s nekim,
koji mu imponira. Dijete ima želje: Biti jak,
spretan. Želi da ga smatraju izdržljivim i
odvažnim. Želi priznanje, pohvale i puno
prijatelja. Te želje treba iskoristiti u postupku motivacije, odnosno odgoja.
Prezentirati činjenice tako, da djeca osjete kako će im to koristiti. Potaknuti ih da
se identificiraju s vrhunskim športašima,
s kvalitetnim glazbenicima, pametnim
književnicima i dobrim učiteljima. Kod starije djece opet, postoje želje i težnje za
postizanje uspjeha u radu, društvenog
prestiža, postati ugodan u društvu, postati
privlačan za druge osobe, etc. Npr., učenica koja se stalno važe, gleda u zrcalo,
vježba, redovito pere kosu, kupa se, uređuje nokte, ne čini to zbog higijene i svog
zdravlja. Ona ustvari želi biti privlačna suprotnom spolu, biti dopadljiva u društvu,
etc. Tu se zapravo krije tajna motivacije.
Zdravstveni odgoj u školama trebaju provoditi zdravstveni djelatnici. Liječnici-„preventivci“. Jer likovni odgoj provode oni s
likovnom akademijom, glazbeni s
glazbenom, etc.
A neki pak, misle kako je obrazovanje
(znanje) presudno u odgoju i usvajanju
korisnih stavova. Dokazano je, da samo
obrazovanje ne dovodi do bitnije
promjene u djece, pa i odraslih, glede
promijene u ponašanju, promijene
stavova, navika i običaja. Obrazovanje
(znanje) tj. pouke ili spoznaje s jedne, i
odgoj s duge strane, nisu identični.
„Pouke vode, a primjeri vuku. Pouke
započinju, a primjeri dovršavaju.“ Loši
primjeri daju loše plodove. Uvijek se prednost daje odgoju u odnosu na znanje.
„Znanje u rukama neodgojenog (zlog)
čeljadeta je isto što i oštar nož u rukama
pijanca.“ (Bolje dobar pas nego
neodgojen čovjek).
U oblikovanju čestite, poštene ili odgojene
osobe obitelj ima presudnu važnost.
Obitelj je mala grupa. Ona je institucija
koja raspravlja o prijepornim stvarima i
događajima, donosi odluke, ostvaruje zadatke, ostvaruje zaradu, doživljava poraze
i uspjehe, raspolaže ostvarenim dobrima,
brine za dobrobit članova, produžava ljudsku vrstu, ona je trojstvo oca, majke i djeteta. Obitelj uči, odgaja, i kažnjava. Također se kaže se kako je u postupku odgajanja bolje dijete kazniti i rasplakati, nego
poslije sam zbog njega plakati. Nadalje:
Obitelj daje sigurnost i stalnost u ovim
nestalnim vremenima.
U Novom Zavjetu (poslanica Kološanima),
sv. Pavao i brat Timotej nižu različite kar-
akteristike, tj. moralna načela koja bi trebala graditi svaka obitelj, ali i svaka zajednica ukoliko se želi biti zdravo okružje za
ljudski život i rast. U poslanici se spominje: Poniznost, blagost, strpljivost, opraštanje, milosrdno srce, ljubav, mir, dobrostivost, etc. Također kažu: „Žene, budite
podložne muževima, kako dolikuje Gospodinu. Muževi, ljubite svoje žene i ne
budite osorni prema njima. Djeco, slušajte roditelje u svemu, jer je to ugodno
Gospodinu.“
Odgojnim poslom nije se lako baviti. „Momčić pao s konja zato što ga je majka krivo posjela.“
PS.
Nedavni protesti homoseksualaca i lezbijki
pred katedralom u Zagrebu, bili su popraćani parolama: „Ljubi bližnjeg svoga.“
I onda su se istospolni parovi, koristeći
namjerno krivo shvaćenu parolu, javno
„žvalili“ (usta na usta). Nedostajalo je
samo „immissio penis in anum“(guranje
ukrućenog muškog spolnog uda kroz
prkno u završno debelo crijevo). Kako bi
se izbjeglo njihovo psihičko-fizičko
zlostavljanje od većine (žestok sam protivnik bilo kakvog maltretiranja i zlostavljanja), razvidno je da je hrvatska vlast učinila značajan propust. Falila je što do sada
nije osigurala odgovarajući prostor (recimo na Velebitu ili slično), kako bi se omogućilo mirno vođenje ljubavi istospolnim
parova, njihovo paradiranje, ako treba i
beskonačno.
MATO MALI I PERO NJIOV
Viek čoečji
Danaske je, kaže Jane Mala, sve došlo na svoje. Na naplatu. Žene
jašu i brez konja, a muški nosu. Neko to može odnijet, a neko ni
promislit
Pokonji je Jozo vazda imo užancu rijet
da koliko god je Bog do čoeku, čoeku
je vazda malo. Nigda sretan, nigda
zadovojan! A komu je malo, pokonjik
je ponavjo, vazda mu je malo! Evo,
današnjemu je čejadetu Bog do da zna
što se događa i u mišjoj rupi, ako oće i
na Tirolu a ne samo u Donjemu selu,
pa mu je i to zaludu! Cijo bi još i više.
Sve oće; i znat i imat, i da drugi ne zna
i da nema. Prije bi, kadarke bi išli iz
baštine prednoć, muški jašijo na konju, a žena bi nosila breme drva na plećima. Što su sve žene morale i mogle otrpjet u ona bremena, ne more se to danaske ispripoviđet. Zato je danaske, kaže
Jane Mala, sve došlo na svoje. Na naplatu. Žene jašu i brez konja, a muški
nosu. Neko to može odnijet, a neko ni
promislit. Dobro je, kaže Mato, za sve
ovo znat, sve ovo viđet, ali je najgore
ako sve ovo treba i nosit!
Pripovijeda Pero onu od pokonjega
ćaće. Što ju je pokonjik čuo i u stara
bremena, neka nije umijo ni čitat ni pisat, a kadarke je iz libara trebalo nešto
i zapantit i naučit a ne ko danaske;
samo čut na televiziji ili radiju, ili pročitat u novinam ili na internetu. I mislit da
si tako i sotijem prepametijo. I da svakome moreš držat predavanja.
Došlo ćuše pitat u Boga viek. Bog mu dava
peset godina:
- Đe, moj Gospodine… da ja živem peset
godina, a na meni gonu, tovaru više nego
mogu odnijet, biju me, progonu… ne
mogu ja to ni podnijet ni odnijet.
- Pa da koliko oćeš?
- Dvaes i pet.
- Dobro, neka bude dvaes i pet.
Došo je nakon tovara i kučak pitat Boga
za viek.
- Evo ti trides godina.
- Kakvije trides, ne mogu ja lajat toliko, bit
vezan, zatvoren… trpjet da mi svako govori mrš…
- Dobro, evo ti petnes.
Nakon tovara i kučka, evo kod Gospodina i majmuna da pita za viek.
- Gospodine, daj mi viek.
- Evo ti peset godina.
- Ma kakvije peset, ko će se toliko godina
isavat i vuć po granama, brat i jes po graninama, ovo i ono…
- Dobro, evo ti dvades.
Najpotje evo i čoeka Gospodinu.
- Gospodine Bože, daj mi viek.
- Evo ti trides.
- Malo mi je! Dok ogradim pojatu, pa štalu,
kuću… oženim se, dobijem đecu, alevam
ih…
Piše:
Antun Švago
- Dobro moj čoeče, evo ti od ćuša dvaes
i pet, od kučka petnes a od majmuna
trides.
Pripovijeda Pero kako je čoečji viek tries
godina. Godine od ćušeta Bog mu je
do dokle na njemu gonu, od kučka kadarke ne more radit da more lajat, a od
majmuna kadarke odnemogne da mu
se đeca rugaju iza kantuna. Eto, taki ti
je viek čoečji – kaže Pero. Ko dočeka
stare dane, ovo mu ne treba pripovijedat, ako za ovo i ne zna – ču’ će. Na
sebi. Ovako ili onako. A u mlade dane,
ko će mislit. Ko je u te godine nogo
mislijo nije se vele naživijo.
Mato se raduje što mu je naš Luka
obećo dat žice od one stare ombrele,
što su je u Gradu zvali – konavoska.
Dundova mu je to ombrela bila, roba je
propala, ali Luka nije bacijo žice, a nije
mu i žo ni Matu dat. Pa da se naš
domaćin, po stare dane, ima sučijem
upravo pokrit. Kadarke ga put nanese
na Grudu, ili ode svojijem poslom u
Grad. Da ne okisne. I ne razboli se. Ujiti što ne treba ujitit. Ove današnje ombrele nijesu za ništo. Moraš i bacit i
nakon prvoga vjetrića, a one su prije
znale izdurat i najgore delumbije. Nijesu pametni ludo rekli da je najskupje
ono što je najćenje.
UDRUGA BRANITELJA HRVATSKE PODRUŽNICA DUBROVNIK
STON
Izlet u Soviće i Posušje
16. veljače
Akcija darivanja krvi
Udruga branitelja Hrvatske podružnica Dubrovnik organizira
jednodnevni izlet 16.02.2013 u Soviće i Posušje. Polazak s
Pila u 6 sati a povratak u večernjim satima. Pozivamo sve
zainteresirane da nam se pridruže u zajedničkom druženju.
Informacije na broj 324-023 ili mob. 091/5717963.
Obavijest o smrti
U proteklom tjednu napustili su nas:
PAVLA NJIRIĆ 1933.
MARINA RAČIĆ 1961.
VERICA ĐURATOVIĆ 1937.
IVO FABRIS 1943.
ZVONIMIR BARBIR 1934.
ANTUN MEMUNIĆ 1927.
GRGUR ĐIVANOVIĆ 1951.
PERO KRISTE 1952.
IVAN FRANUŠIĆ 1927.
BORIS BLAŠKOVIĆ 1951.
JOSIP HABJAN 1938.
IVANA MEMED 1939.
MARKO TULIĆ
DRAGO DABELIĆ
U
Stonu
se
10.siječnja održala
prva od ovogodišnjih akcija davanja
krvi. Pozivu se
odazvalo 18 darivatelja, a njih 15
uspješno je dalo
ovaj dragocjen i
nezamjenjiv lijek.
Krv su dali: Jadranko Buško, Ivo Prkut,
Dragomir Slade,
Dragan Maškarić,
Stjepan Bukvić, Mišo Ujdur, Ante Marlais, Branko Radić, Deziderija Kralj, Zoran Vodopija, Mario Andrović, Zoran Volarević, Luka
Mustapić, Vedran Mustapić i Ivica Hladilo. Na ovoj akciji prvi put
je dao krv Vedran Mustapić, a Zoran Vodopija-Zoro dao je krv čak
51 put. Akciju je, kao i sve dosadašnje, uspješno organizirao Antun Franković.
GlasGrada List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.com
Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980,
fax: 020 311 992, tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada,
Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr,
arhivu prošlih brojeva pogledajte na linku: http://www.glasgrada.hr/arhiva/
GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013. 39
ŽUPA VELIKE GOSPE U ROŽATU
Župni list ‘Rožat’
Nakon šest godina ponovo je svijetlo dana
ugledao župni list „Rožat“, župe Velike
Gospe u Rožatu u Rijeci dubrovačkoj.
U prvom broju obnovljenog župnog lista
mogu se pročitati raznorodni članci koji
se odnose na prošlost župe poput Kronike samostana i župe Rožat (od 1894.),
Badnjaka na Gradićevu autorice Slavice
Stojan, Božića u Rijeci dubrovačkoj Mata
Tomljanovića, Zabrane ribarenja šabakama Nikole Šubića i drugi. Župljane se podsjeća i na zaslužne franjevce poput fra
Dinka Tomića (1880. – 1921.) i fra Augustina (Marinka) Vlašića (1937. – 2012.). Tu
su i članci o aktualnim događanjima na
kojima su sudjelovali župljani poput Obiteljske škole (napisala Ivana Marić), Nacio-
nalnog
zahvalnog
hodočašća u Rim (Marija
Đurović) kao i tekstovi koji
se bave promišljanjem sadašnjosti poput razmišljanja o kršćanskoj obitelji (Josip Prkačin) te HE Ombla:
da ili ne. U novom broju je
predstavljena i FRAMA kao
i primanja i obećanja Frame
Rožat. O zboru župe Velike
Gospe u Rožatu tekst je
napisala Anita Kondrić, a
predstavljena su i bratstva
u župi. Kroniku župe tijekom
2012. sažeo je župni vikar
fra Drago Ljevar, a u listu se
nalazi i statistika župe,
raspored misa i blagoslova obitelji. Časopis donosi i nekoliko pjesama među kojima i prepjev pjesme „Dobre sile“ Dietricha
Bonhoeffera.
Župni list „Rožat“ pokrenuo je 1984. godine nedavno preminuli fra Augustin Vlašić i do 1988. godine objavio jedanaest
brojeva. List je obnovljen
2000. godine te nakon
deset brojeva 2006. godine
prestao izlaziti. Povratkom
na službu župnog upravitelja dr. fra Joza Sopte koji
je i glavni urednik lista, list
je obnovljen kako bi „u
ovim turbulentnim vremenima“ ostao i pisani trag,
„prema onoj latinskoj izreci: riječi lete a pisano ostaje.“
Angelina Tadić, www.dubrovackabiskupija.hr
HPD DUBROVNIK
OPĆA SPECIJALIZACIJA ANIMATORA NA PLITVICAMA
Izlet na Orjen
Prva generacija završila
specijalizaciju
Nakon organiziranog
jednodnevnog izleta na
Orjen prošle nedjelje 13.01.2013.,
gdje je bilo puno
izletnika i članova
društva, a među
njima dosta djece
- u nedjelju
20.01.2013. se
nastavlja s organiziranjem jednodnevnih izlet na
Orjen pod nazivom “Igre na
snijegu”. Ove
nedjelje će zasigurno biti dosta više snijega, pa će najmlađi sigurno
uživati u snježnim radostima. Prijave za izlet su u Bio&Bio trgovini
do petka navečer 18.01. do 18 h. Veliki MAŠKARANI IZLET NA
SNIJEG uz Radionicu izrade maski, u planu je 10.02.2013.
HPD Dubrovnik je u tijeku priprema za čišćenje i markiranje planinarskih staza u Konavlima, Župi dubrovačkoj i Rijeci dubrovačkoj.
Čim vremenski uvjeti to dopuste članovi započinju s kontrolom planinarskih staza. Svi zainteresirani za sudjelovanje u čišćenju i
markiranju staza mogu se javiti na mail društva ili na redovitom
sastanku društva ponedjeljkom u 19 h na Širokoj ulici br.4 u Gradu.
Mladi Dubrovačke biskupije sudjelovali su na Općoj specijalizaciji animatora koja je održana u Pastoralnom centru u
Mukinjama na Plitvicama. Program je započeo u petak 4.
siječnja, a završio je 11. siječnja. Obuhvaćao je raznovrsne
sadržaje na kojima su animatori učili kako u svojim župama
pokrenuti i voditi radionice i grupe kao što su: rekreativnosportska, karitativna, kreativna, ekološka, dramska, liturgijska, plesna, molitveno-biblijska, dječji zbor, zbor mladih, novinarsko-informatička, prvopričesnici, krizmanici i ministranti. Na taj način mladi su usavršili svoja prethodno stečena
znanja, te postali osposobljeni za samostalno vođenje aktivnosti u župama, napose za rad s mladima.
Na ovoj specijalizaciji sudjelovalo je ukupno 49 polaznika i
12 animatora instruktora. Osim iz Dubrovačke biskupije, sudjelovali su i mladi iz Šibenske, Krčke i Kotorske biskupije.
Polaznika iz naše biskupije bilo je 17. Riječ je o mladima koji
su prethodno završili Temeljnu formaciju animatora koja se
kroz četiri vikenda odvijala u Učeničkom domu Paola di Rosa
u Dubrovniku. Š.Z. www.dubrovacka-biskupija.hr
PROJEKT CRVENOG KRIŽA
Na Kantafigu od Uskrsa butiga za
socijalno ugrožene građane
Osobe slabijeg imovinskog stanja od Uskrsa će osnovne živežne namirnice moći
dobavljati na Kantafigu gdje će u postojećem montažnom stambenom kontejneru biti
otvorena socijalna butiga čije će uređenje i troškove opremanja financirati Grad Dubrovnik. Riječ je o projektu kojega je pokrenuo Crveni križ. Inače, butige za osobe
slabijeg imovinskog stanja već su otvorene u hrvatskim gradovima poput Zagreba,
Rijeke i Gospića. Trgovinom na Kantafigu, čija će ponuda i uvjeti korištenja, tj. hoće li
se artikli simbolično plaćati ili ne, uvelike ovisiti o donacijama velikih trgovačkih lanaca, moći će se služiti osobe s popisa socijalno ugroženih osoba. dubrovnikpress.hr
40 GlasGrada - 409 - petak 18. 1. 2013.
EKO OMBLIĆI
Močiljska špilja,
izvor Omble…
Eko-Omblići su 12. siječnja planinarili od
Mokošice prema Močiljskoj špilji ispod
brda Somina , spomeniku prirode, jednom od najdužih speleoloških objekata u
Dubrovačkm primorju. Tom prigodom poslali su glasni eko apel za veću brigu i
pažnju o ovom značajnom špiljskom
lokalitetu koji je svrstan u Nacionalnu ekološku mrežu Hrvatske a uskoro će u europsku mrežu Natura 2000. Prošlog petka
su Eko Omblići posjetili i izvor rijeke Omble i poklonili joj se iznad njezinog prekrasnog zelenog slapa. J. Šimunović

ŽIDOVI Do sredine 16.st. u Dubrovnik se doselilo već toliko Židova

29.siječnja – 2.veljače 2015. FESTA DUBROVNIK Humanitarna

HOTEL EXCELSIOR

513-1 - Glas Grada

1 GlasGrada - 489 - petak 1. 8. 2014.

ovdje - Glas Grada

1 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014.