1 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014.

GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014.
1
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
DUBROVNIK PLOVI ZA BANTUSTAN
Politika je pitanje novca
Nema više izvlačenja, nema povlačenja, sve dolazi na naplatu kako
Velmožama i Poklisarima tako i njihovima od interesa podrepašima
Bio sam na Srđu. Prava meka za turiste, ali
zbog raznih interesa, sve to gore je Grad,
skupa sa njegovim prvim Pitanikom, zapustio. Kiša saprala proširenja na uskoj cesti
do vrha. Vozila se jedva mimoiđu. Nervoza
i snalaženje, ipak turisti žele, i idu gore.
Pohode danas zapuštenu, nekad njenih
Branitelja, tvrđavu. Karikirat ću izraz Našega župana Nikole Dobroslavića, koji brani
Srđ koliko to može, i reći, Dubrovnik plovi
za Bantustan. Treba to zaustaviti!
Čak i Oni, koji su Velmože i Poklisare dizali
u nebesa sa Bosanke, nakon gustanja po
svjetskijem mondenim ljetovalištima, sad Ih
prozivaju za potpuni nemar i najavljuju „barikade“. E, ali moglo bi se i Vama gore a ne
samo gradu postupno dogoditi „humano“
preseljenje. Ovo je samo nastavak igre, koju
su vam Gospoda? pripremila. Na kraju s
podsmjehom bi vam mogli reći kako
nije bilo dobro imat oči veće od usta...
gramzivost od razuma. Moje najiskrenije mišljenje je da ste izigrani i
iz manipulirani a to je u ovom primjeru, ko misli glavom, i više nego očito.
No imate vi tamo gore onih pojedinih,
koji skupa s vama sjedeći pomogoše
Velmoži i Poklisarki da vas uvaljaju u
med i perje. Pada mi na pamet kako
je gadna stvar imati zmiju u njedrima,
još k tome okatu otrovnicu.
U igri je i Nuncijata za branitelje, kao
manipulacija. Širenje gradnje na padinama Srđa je cilj a ko bi na kraju
tamo živio? Pogodite! Možda bi među
onima, koji se penju uz padine Srđa
na račun branitelja ostao čak i poneki branitelj.
Borba se vodi oko toga tko će gledati na
Grad iz vila sa Srđa (Bosanke). Pretendenti
nisu samo stranci imaju i neki „Naši“ s tim
u vezi ozbiljnih namjera ali o tome nekom
drugom prigodom. Ako zaostajete koji korak ispred onih, koji jamljaju pregazit će vas
a onda nam se dockan žaliti. Treba zato
„zviždati“ puno prije. Savjest je čudo, zajednička svijest o tome pogotovo!
Sve što rade Njima je od koristi a Nama na
štetu ali ta šteta i Njih zahvaća, kad tad.
Zbog svojih „malih“ interesa naveliko štete
zajednici. Uspjeli su Nam zapapriti i naplatiti
Tunel (trafostanicu?) usred mraka bez svjetlost na njegovom kraju. Osim one iluminatne. Pored Garaže, osvanula nam je još
jedna Podzemna!!! malverzacija neviđenih
razmjera, koju smo usput trebali i financirati. Nakon što Im je zapeo Golfograd na Srđu,
zbog obranjene Omble našli su se u problemima. Ako smo Mi, ili buduće generacije,
zadužene do ropstva, po nalogu i odlukama prodanih političara što uzimaju stvar u
svoje ruke i džepove, bili naganjeni platiti
2
GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014.
gradnju hidroelektrane za vodu Golfogradu
onda je to izdaja. Veleizdaja. A kad se bolje
promisli i zbroji još odvod i kanalizaciju, za
koju lažu da im ne treba. Zavili bi nas u crno.
Bespredmetno je spominjati razvidnu „sitnu“, dali i jeftinu, Sramotu razrovane obale
zaštićene?, sada uz to još freško poplavljene, Rijeke dubrovačke i jade njenih
stanovnika. Ipak još Nam nije omrklo. Ništa od “velebnih” projekata.
U međuvremenu zaboravljeni, Gradonačelnikov bogati? „Grad“ je, na žalost,
u kolapsu, tek povremeno u rasulu. Prometnice, “parkovi”, ulice i sporedne uličice, koje
bi trebale biti u “zlatu”, nalaze se u zapuštenom stanju a služe, kao strašilo za turiste. Teško se oteti dojmu da se radi o razini selske kaldrme a ne o cesti, kojom se
silazi u nekad Grad pod upitnim patrona-
tom UNESCO-a. Gospoda još uvijek grize
malverzacijama na provizije u nedostatku
tajnih ugovora, dok se sve pomalo raspada (mikroasfaltom je isparilo 5 i puno više
milijuna kuna). Pojeo sam sebe a lova ostala u džepovima. Na veliko Nas se vara,
laže i maže. Jedino su famozne galge (vješala) ostale na mjestu. Možda bi trebale biti
i u funkciji.
A dolje u Gradu i oko njega Neki pošteni?!?
ljudi rade izravno ili posredno, sa strane,
za sebe, svoje porodice i pajdaše, korištenjem političkih položaja pokriveni Svojim
partijama pod krinkom demokracije, koja
to nije. Kako bi uspješno slijedili trend
snalaženja u državi oličenja nepotizma i
korupcije bave se sa dva i više poslova
odjednom. Malo na Državnim jaslama, malo
u dobro pozicioniranom privatnom „biznisu“, ako ne ništa veće a onda barem
lokal ili butižica. Sukob interesa? Ne diraj
ga, zna se ko mu je otac, brat, rođo, punac,
„prijatelj“, a i koliko teži pošteno? „stečenih“
nekretnina.
USKOK, DORH, tajne službe i sudovi,
istražuju, gone, sude… i smanjuju, po Za-
konu!, kazne Čačićima, Sanaderima, Vićanima, Vlahušićima… i ne samo njima jer
smo pred Zakonom očito svi jednaki? Pogotovo oni Gore. Što znači da svi Oni, kao dio
iste vrhuške i trodiobne Vlasti, unapređuju i
čine boljom? Hrvatsku, a podržava ih u
tome EU-ropski i NWO-ropski visoki trend
„mode“ napretka bez pokrića .
Svijet je bio, i prije, bahatošću bogate manjine pretvaran u ludo mjesto a cilj je da nas
Danas, i pored sve veće pameti, ostavi dalje ludima?!? Bit će gusto i neka Bog, ili što
je već za neke ta viša sila dobra, bude na
pomoći, i nama i našoj mladosti. A Mi svojim
primjerom i ukazivanjem na zlo, koliko znamo i možemo.
Interesi dukata i škuda sa teme zapuštenog razvoja i održavanja Dubrovnika prebacuju se na druge kolosijeke i parkirna
mjesta. Priča o produktivnosti proizvodnje
parfema u ovolikoj kanalizaciji, koju rade
nadležni od Grada, prestaje. Nakon hladnoga tuša su shvatili i potom zašutjeli o ideji
da bude jedan od gradova prijestolnica EUropske kulture jer je za tako nešto prvi uvjet
da Grad ima stanovnike.
Nema više izvlačenja, nema povlačenja, sve dolazi na naplatu kako
Velmožama i Poklisarima tako i njihovima od interesa podrepašima. Istina je da je politika pitanje novca i da
se bez njega u njoj ne može uspjeti.
Inače do toga novca vidjeli smo da
se ne može baš na pošten način. S
toga je i pitanje izbora trenutno ograničeno na uski krug ljudi za koje je
očito da su u strukturi korupcijske piramide dobro uigrani.
Ne zanima ih struka, koja misli svojom glavom nego plaćeni poslušnici
po diktatu. To što odavna govorimo
potkrijepio je i Prof. dr. sc. Ognjen
Bonacci rekavši nedavno u Dubrovniku da su danas na jednoj strani plaćenici,
koji se u struci prostituiraju za novac dok
smo s druge strane mi amateri, koji za svoj
trud ne dobivaju ništa. Jeli to ta poštena i
„demokratska borba“. Jasno je odavna a
sad je važno da osviješteni postajemo oštrica snage za pravdu zajedno s pukom,
koji muku muči kako opstati a da se ne
zamjere bahatoj bandi. Skupa smo sve više.
Grad u srcu, Marko-Mišo Mujan, mag.pol.
P.S.
Cinkajući Pitanika zbog njegovih Osobnih
dijela? predlažem novu nagradu UNICEFu… Crvenu papriku za Njegovo guranje
Čaćićeve zamisli financiranja hidroelektrane
Ombla u korist Golfograda, koje će, ako
bude sreće, ostati neostvareno. Pomalo već
od svekolike javnosti „shvaćeni“ Umjetnik
iluzije na naš račun za vlastite interese odlazi u ropotarnicu ali kaže da uvijek gine do
kraja! Pošteno? Ipak, da je sve u redu ne bi
ga ovoliki grčevi hvatali od UNICEF-a.
Srećom?!? Vekselberg i Fridman bi mogli
zapapriti Frenkelu i sačuvati Srđ od apartmanizacije. Napokon ravnoteža... neka
malo i ruskoga kapitala. Dovoljno jasno !?!
Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.
EKOLOGIJA I DUŠOBRIŽNICI
Što dalje od mene i moga vidokruga
Točno je da se neki od energetskih giganata i u Njemačkoj i u SAD zatvaraju odnosno planiraju zatvoriti neke od
svojih (mnogo)brojnih termoelektrana. Međutim, oni to rade isključivo iz ekonomskih razloga, jer je sve veća
proizvodnja (jeftinije) energije iz obnovljivih izvora (sunce, vjetar) učinila neke njihove termoelektrane
nekonkurentnim
Svi ekološki i/ili populistički čimbenici u Županiji, posebice u dolini Neretve unisono su i
bezrezervno osudili samu mogućnost, ideju izgradnje mega
termoelektrane na ugljen u Pločama. Argumenti energetskih i
ekonomskih stručnjaka ih uopće,
ali baš uopće, ne zanimaju, pa ih
tako ne mogu ni pokolebati u njihovu apriornom stavu da bi ta elektrana bila „apsolutno“ (nerado
koristim ovaj u nas već do otrcanosti obezvrijeđeni pojam, ali
u njihovu slučaju skoro da i ne
zvuči pretjerano) štetna za dolinu
Neretve i šire okolno područje, za
zdravlje tamošnjeg stanovništva,
te proklamirane agrarne, turističke i marikulturne gospodarske
prioritete. Uzalud se ljudi iz Luke
Ploče, koji u ovoj investiciji vide
priliku za gospodarski oporavak
i razvitak svoga poduzeća, ali i šire
lokalne, pa i najšire nacionalne
zajednice (govori se o ukupnoj vrijednosti investicije od vrtoglavih
1,2 MILIJADRE EURA-a, iznosu
od čak 40 mil. kuna godišnje energetske rente lokalnoj zajednici,
70 mil.kuna poreza, 150 mahom
visokokvalificiranih radnih mjesta u samoj TE, te nekoliko puta
toliko u pratećim djelatnostima,
pa tu su brodari koji će dovoziti
ugljen, pa brodogradilišta koja bi
gradila takve brodove itd.) upinjali ukazati da nikakva, ni preliminarna, studija utjecaja zamišljene
termoelektrane na konkretni okoliš Ploča i okolice (još) nije
(u)činjena, svi oni, u rasponu od
metkovskog gradonačelnika
gosp.Boža Petrova i njegova
Mosta nezavisnih lista, slavodobitnika zadnjih lokalnih izbora, do
njihovih dubrovačkih kolega organiziranih u zdrugove građanskih (Srđ je naš) odnosno ekoloških (Zelena akcija, Eko Om-
blići) udruga, nemaju ama baš
nikakve dileme da bi te studije
pokazale katastrofalne posljedice
i za ljude i za zemlju i za vode, i
za, dakako, turizam! – apsolutni
(neću ni navodnike staviti!) prioritet i polazište u svim našim „gospodarskim“ promišljanjima. Štoviše, gospar Petrov je „apsolutno“ siguran da, kako ih srđevci
tituliraju, „tzv. investitori“već imaju tu studiju i da su njezini rezultati porazni i za narod i za turizam,
i da je stoga kriju kao zmija
noge…
Pred par ljeta sam s prijateljima iz
Planinarskog kluba Split otpenjao
makedonsku turu od Šar planine
i Koraba, do…Babe i Pelistera,
gdje su nam domaćini u domu
(zapravo hotelu) REK Bitola na
samoj planini bili kolege iz Planinarskog kluba REK Bitola. I sve
se u Bitoli, drugom gradu po broju stanovnika,a, stekao sam
dojam, prvom po „gradskosti“ u
Makedoniji vrti oko toga REK-a –
Rudarsko-energetskog kombinata, 12 kilometara od Bitole udaljenih rudnika ugljena (lignita, ne
baš najkvalitetnijeg ugljena ni u
energetskom ni u ekološkom
pogledu), te termoelektrane na taj
ugljen izgrađene sad već davnih
1980-tih godina (govorilo se o
nužnosti modernizacije i rekonstrukcije koju da će obaviti neka
njemačka tvrtka, koja da ima vlasničke veze i s našim Đurom Đakovićem), a koja zadovoljava preko 70 posto makedonskih (elektro) energetskih potreba. Može
biti da su toga dana kad smo se
kroz, očigledno zdravu i „kiselim“
kišama netaknutu, šumu penjali
na 2601 metar visoki vrh Pelister
u istoimenom, koliko sam mogao
uspoređujući zaključiti, najčišćem
i najbrižnije održavanom makedonskom nacionalnom parku,
kao i sutradan u opuštajućoj šetnji pitomom Bitolom u pratnji više
nego ljubaznih domaćina, mahom inđenjera u REK-u, puhali
neki nama nečujni povoljni ekovjetrići, ali nitko od nas ni u planini, ni u samoj Bitoli, ni u poljoprivredno vrlo aktivnoj okolici, ni
u pričama naših domaćina, ni njihovih sugrađana koje smo slučajno kontaktirali, nije stekao dojam
neke posebne ugroženosti od te
tehnološki zastarjele ekološke nemani udaljene manje nego Metković od Plača. A s druge strane
lako je bilo zaključiti da su gospari
inđenjeri iz REK-a pri vrhu piramide bitolskog (makedonskog)
srednjeg sloja, a njihovi direktori
da su valjda najutjecajniji i najmoćniji ljudi u gradu, a vjerojatno
i šire.
Još veći pa snazi i proizvodnji
struje je sistem termo elektrana
„Nikola Tesla“ (TENT) o Obrenovcu, u nedavnim poplavama
katastrofalno stradaloj beogradskoj gradskoj općini, udaljenoj od
centra dvomilijunske srbijanske
prijestolnice jedva 30-tak kilometara. Sami pogoni elektrana, nadam se da se ne varam, nijesu
ozbiljnije stradali, ali ima bit da
jesu kolubarski površinski rudnici iz kojih se internom željeznicom
doprema također, kao i u Bitoli,
niskokalorični i ekološki (CO2)
„sumnjivi“ lignit. TENT proizvodi
oko 50 posto srbijanske struje, a
Beograđani, pretežni korisnici te
struje, zasigurno od nje imaju
puno više praktične (ekonomske)
koristi nego (ekološke) štete.
Točno je, što naši ekološki
dušobrižnici ne propuštaju naglasiti, da neki od energetskih giganata i u Njemačkoj i u SAD zatvaraju odnosno planiraju zatvoriti neke od svojih (mnogo)brojnih
termoelektrana. Međutim, to
mARKETIN
T: 020 358 980 F: 020 311 992
Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.
dušobrižnici neće reći, oni to rade
isključivo iz ekonomskih razloga,
jer je sve veća proizvodnja (jeftinije) energije iz obnovljivih izvora (sunce, vjetar) učinila neke njihove termoelektrane nekonkurentnim, između ostalog i zbog
rastućih troškova radi udovoljavanja sve strožim ekološkim standardima. No, bez obzira na silna
ulaganja i u SAD i u Njemačkoj, i
u ostatku (zapadne) Evrope u obnovljive izvore, zasigurno će se
energetska stabilnost tih ekonomski najrazvijenijih, ali i ekološki najsvjesnijih zemalja još dugo temeljiti, između ostalih, i na termoelektranama.
Ali naši će ekobrižnici učiniti sve
da mi ni po tom pitanju nikad ne
dostignemo razvijene. Kao npr.na
Pločama nasuprotnom Pelješcu,
gdje se pojavio investitor
(„tzv.investitor“ za „srđevce“) voljan uložiti u vjetropark na brdu
Ćućin baš iznad turističkog
Trstenika i čuvenih vinogorja Dingač i Postup. Jer da će to strahovito nagrditi jedinstveni (sve je u
nas jedinstveno, pa i građanski
elitizam odnosno egoizam tipa:
sve ekološki i/ili estetski iole sumnjivo što dalje od mene i moga
vidokruga) krajobraz spomenutih
vinogorja, ugroziti turističke perspektive Trstenika, te pomlatiti sve
sjevernoevropske ptice koje baš
preko Ćućina prelijeću na svom
putu prema toplijem jugu.
Mrš kleroustašiji, sloboda hrvatskoj naciji!
Darko Kaciga Dubrovčanin
PS
Ceterum censeo…uostalom mislim da treba ukinuti: 1) hrvatsko
državljanstvo svima koji ne prebivaju u Hrvatskoj; 2) Ministarstvo
turizma; 3), a mostu preko Rijeke
dubrovačke vratiti njegovo časno,
izvorno ime – Most Dubrovnik.
tele5marketing@gmail.com
GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014.
3
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
„PRIVREMENO“ U DUBROVNIKU U STVARNOSTI ČESTO POSTAJE „TRAJNO“ (11)
Repatrijacija ljudskih
ostataka i ljudska prava
Uklanjanje ljudskih ostataka iz grobova i drugih mjesta ukopa smatra se vrlo
uvrjedljivim, ostavlja dubok osjećaj nepravde zbog načina na koji su oni uklonjeni iz
njihovih počivališta te je štetan za dobrobit cijele zajednice
Problem koji imate s ljudskim
ostatcima u Dubrovniku podsjeća me na prijepor u Velikoj
Britaniji o tom gdje treba pokopati ostatke kralja Rikarda III.
(1452.-1485.) iz vladarske loze
Plantagenet (njoj je pripadao i
legendarni darivatelj dubrovačke katedrale Rikard I.
Lavljega Srca), koji su otkriveni
u rujnu 2012. na parkiralištu u
Leicesteru. Sveučilište u Leicesteru, koje ga je otkopalo, želi da
bude pokopan u Leicesterskoj
katedrali, a Savez Plantagenet
da mu kosti budu položene u
katedrali u Yorku jer je Rikard
III. imao najuže veze s Yorkom.
Slučaj je završio na Visokom
sudu koji je 23. svibnja 2014.
presudio da Sveučilište u Leicesteru treba pokopati kraljeve
posmrtne ostatke u Leicesterskoj katedrali. Ponovni je ukop
predviđen u proljeće 2015.
Važan element u vjerovanjima i
kulturi većine naroda jest da
ostatke njihovih mrtvih treba
poštovati i s njima odgovarajuće
postupati. U većini kultura polaganje mrtvaca obavlja se uz
sprovodni obred, ljudski i dostojanstveno. U mnogim religijama duše ili duhovi preminulih i
dalje žive, a običaj pokapanja
oblikovan je tako da umrlima
olakša prelazak u zagrobni
život. Repatrijacija čovječjih ostataka nije samo duhovna potreba, nego je isto tako bitna za
očuvanje kulture i načina života
tih ljudi. Mnogim je starosjediteljima odnos prema predcima dio
njihovih vjerskih uvjerenja.
Uklanjanje ljudskih ostataka iz
grobova i drugih mjesta ukopa
smatra se vrlo uvrjedljivim, ostavlja dubok osjećaj nepravde
zbog načina na koji su oni uklonjeni iz njihovih počivališta te
je štetan za dobrobit cijele zajed-
4
nice. Stoga je njihov povratak na
mjesto pokopa način ispravljanja počinjene nepravde i početak
zacjeljivanja.
Većina religija uči da čovjek ima
dušu ili duh koji živi nakon smrti
i koji treba pokoj. Neke kulture i
vjeroispovijesti pridaju osobitu
važnost načinu postupanja s
beživotnim ljudskim tijelom. Propust da se poštuje i pravilno
odnosi prema truplu u skladu s
predajama pokojnikove kulture
ili vjeroispovijesti smatra se trajnim kršenjem pokojnikovih prava.
No, što se pravnoga sustava
tiče, pojam ljudskih prava namijenjen je osnovnim pravima i
slobodama živih. Ipak, iako se
za pokojne ne može reći da imaju ljudska prava, način na koji
se postupa s ostatcima umrlih
može utjecati na ljudska prava
živih. Pojam žrtve nedvojbeno
može uključivati ne samo bliske
srodnike nego i starosjeditelje
koji mogu biti pogođeni kršenjem zajamčenih ljudskih prava.
Predstavnici takvih skupina
mogu imati status žrtve u postupku zbog kršenja ljudskih prava. Oni mogu tvrditi da je nastavljanje zadržavanja čovječjih
ostataka pogrješno.
Odbijanje povratka ljudskih ostataka starosjeditelja može
dovesti do primjene članka 3.
europske Konvencije za zaštitu
ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950. godine (zaštita od
nečovječnoga
ili
ponižavajućega postupanja).
Zabrana zlostavljanja je apsolutna, ne dopušta nikakva odstupanja. Međutim, razina
poniženja ili obezvrjeđivanja
mora postići određeni stupanj
težine da bi bila riječ o kršenju
toga prava. Što točno tvori
nečovječno ili ponižavajuće
GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014.
postupanje prosuđuje se prema
mjerilima onih koji trpe od
takvoga postupanja.
Pravo na poštovanje obiteljskoga i privatnoga života
zajamčeno člankom 8. Konvencije uključuje zaštitu načina života starosjeditelja, pa i zahtjev da
se poštuju njihove tradicije kad
je riječ o raspolaganju ostatcima njihovih pokojnika. Ustaljena je praksa Europskoga suda
za ljudska prava da je pojedinčevo pravo odabrati mjesto i
utvrditi način i oblik ukopa u
djelokrugu prava na poštovanje privatnoga života. Ometanje
toga prava bilo bi opravdano
samo ako ima zakonitu svrhu,
ako je nužno i razmjerno.
Duboko usađeno vjerovanje
starosjeditelja u pogledu raspolaganja ostatcima njihovih umrlih predstavlja očitovanje njihove
vjeroispovijesti i vjerovanja
zajamčeno člankom 9. Konvencije. To pravo obuhvaća slobodu da se vlastita vjeroispovijest ili uvjerenje očituje
pojedinačno ili zajedno s drugima, javno i privatno, bogoštovljem, obavljanjem obreda, prakticiranjem i poučavanjem. Odbijanje vraćanja čovječjih ostataka „doma“ može kršiti članak 9.,
osim ako je to opravdano zbog
javnoga interesa, nužno i
razmjerno. Svaki slučaj treba
meritorno razmotriti i odvagnuti
pravo starosjeditelja na povratak ljudskih ostataka u odnosu na javni interes kojem bi
služilo njihovo zadržavanje.
Zaštita od diskriminacije
zajamčena člankom 14. Konvencije nije samostojna. Ona
dolazi u obzir u odnosu na
uživanje drugih zajamčenih prava i sloboda. Diskriminacija iziskuje da se drukčije postupa s
osobama u sličnim ili
sličnoznačnim položajima.
Budući da se povoljnije postupa s rodbinom osoba koje su
umrle u bolnici u pogledu zbrinjavanja čovječjih organa i tkiva,
u usporedbi s ograničavajućim
i nerazumijevajućim stajalištem
nekih kulturoloških ustanova
kad je u pitanju zadržavanje
ljudskih ostataka pod njihovim
nadzorom, to zadržavanje (neomogućavanje pokopa) postaje
diskriminacija.
S obzirom na široko tumačenje
pojma imovine iz članka 1. Prvoga protokola uz Konvenciju,
pravo na povrat posmrtnih ostataka moglo bi predstavljati
posjed, a odbijanje da se ostatci vrate kršiti pravo na mirno
uživanje imovine. Ustanova bi
trebala pokazati da je
zadržavanje ostataka u javnom
interesu i razmjerno (britansko
Ministarstvo kulture, medija i
sporta, The Report of the Working Group on Human Remains,
2003.).
Kevin Chamberlain,
odvjetnik, stručnjak za
međunarodno pravo, ljudska
prava i pravo u kulturi;
Kingswood, Surrey, UK
„PRIVREMENO“ U DUBROVNIKU U STVARNOSTI ČESTO POSTAJE „TR
Očuvati grobove zb
Ako u Kneževu dvoru trebamo zamišljati prošlost
Republike u njezinoj snazi i životnosti, tada grobove
ispod prvostolnice treba čuvati kako zbog pijeteta tako
i zbog kontinuiteta vrjednovanja
Ako tekst gospođe Baće(Glas
Grada, 483, 20.6.2014., str. 5)
donosi korektne i istinite podatke o zbivanjima prije trideset
godina, tada dijelom i razumijem stajališta konzervatora, koji
su se odlučili poštovati neke
odluke ili koncepte zacrtane prije Domovinskoga rata.
Ključno je ipak pitanje što o
zahvatima na katedrali iz toga
vremena misli u međuvremenu
razvijena javnost (vjernička,
građanska i stručna), konačno
i župa. Moje je mišljenje u svakom slučaju nepromijenjeno:
držim da su radovi 1980-ih godina doveli do osiromašenja
katedrale, kako uklanjanjem legitimnih slojeva nastalih u 19. i
„PRIVREMENO“ U DUBROVNIKU U STVARNOSTI ČESTO POSTAJE „TRAJNO“ (12)
Bez grobišta nestaje i uljudba
Duboko sam zabrinuta zbog nastojanja onih koji bi trebali štititi kulturu kontinuiteta i poštovanja prema našim
pokojnicima, da poput nepoželjnoga viška na neko odlagalište daleko izvan mjesta pokopa zapravo izbace
kosti pronađene na bilo kojem lokalitetu
Početak pretpovijesne uljudbe u arheologiji vanja prema i živima i mrtvima, kada nestaje pokojnicima, da poput nepoželjnoga viška
pratimo i prema pojavi prvih pokopališta. Čak kontinuiteta grobišta...? Treba li uopće pružiti na neko odlagalište daleko izvan mjesta
tisućama godina prije nego su zaživjele prve taj uzaludni, nemoćni, tek verbalni otpor?! pokopa zapravo izbace kosti pronađene na
urbane kulture, čovjek je počeo pokapati Ima li od toga ikakve koristi ako nema i poli- bilo kojem lokalitetu na koji su s poštovansvoje mrtve na za to određenim mjestima, tičke snage?! Pa ipak, ako je otpor nem- jem sahranjene dok su još bile tijelo nekokoja su okolnom stanovništvu bila i svojevr- oćnih, koji se služe samo riječima, doista i mu bliskoga pokojnika.
sna središta poštovanja predaka, pa time i nemoćan dok je usamljen, možda mnogo Jer, pitam se, što će tada uskoro ostati i od
proslave trajanja svoje živuće zajednice. Os- upornih riječi s mnogo strana može stvoriti i Židovskoga groblja u Dubrovniku. Židovska
jećaj kontinuiteta je, tako, prvi temelj kulture. stvarnu snagu, kojom se mogu zaštititi (i) groblja svuda su u Hrvatskoj pregažena
Čak i vjerojatno najinteligentnija životinja, grobišta naših starih... kojem god središtu i „novim vremenima“, koja su počela 1941.,
slon, desetljećima nakon smrti bližnjega obi- strani svijeta se oni bili okretali radi upući- nastavila se 1945., a nalaze svoj kontinuitet i
lazi njegove kosti prigodom svakoga prolas- vanja svoje molitve.
danas, s manje ili više uspjeha (srećom naka uz njegovo počivalište, prebire po tim ko- Kao diplomirani arheolog, ali i kao Židovka, jčešće manje). Zar će u novoj navali na grostima i očito tuguje, sjećajući se...
a prije svega kao osoba koja njeguje pošto- bišta predaka uskoro pasti i to groblje u kojeKultura grobova je kultura sjećanja, a bez vanje prema živima i mrtvima, kako ga i Tal- mu su kosti starih židovskih gospara i njisjećanja nestaje i uljudbe. I što učiniti kada mud propisuje, duboko sam zabrinuta zbog hovih bližnjih, čija imena su dragocjen
dođu, kao danas, u nas i drugdje, ta poslov- nastojanja onih koji bi trebali štititi kulturu spomen na dubrovačku starinu?
ična „nova vremena“, kada nestaje pošto- kontinuiteta i poštovanja prema našim
Julija Koš, Zagreb
„PRIVREMENO“ U DUBROVNIKU U STVARNOSTI ČESTO POSTAJE „TRAJNO“ (13)
Analiza, predočena građanstvu,
natpis tko je tu pokopan
U rješavanje tih problema uvijek treba uključiti lokalnu zajednicu, Crkvu i mjerodavne institucije, ali i vlasnika
kulturnoga dobra koji ima u ključnu ulogu u odlučivanju
Pitanje pohrane kostiju naših pokojnih
uvijek je važno pitanje preko kojega se nikako ne može samo tako prijeći. Kosti iz
dubrovačke katedrale svjedok su funkcije
koju je ta prvostolna crkva imala stoljećima, dio su baštine u širem smislu i predmet pijeteta.
Prema ljudskim ostatcima treba postupati
tako da se poštuju, ako je ikako moguće,
najviši standardi. Svjestan sam da to nije
uvijek moguće jer je to vrlo često u svezi s
materijalnim mogućnostima. Važno je da
postoji dobra volja! Treba odrediti pravu
mjeru!
Uobičajena praksa u hrvatskoj arheologiji
je da se, ako je ikako moguće, kosti pohrane na mjestu događaja, a ako to nije
moguće treba osigurati posebno prikladno mjesto drugdje. Vrlo često je to mjesno
groblje, ali tada se očekuje da se to mjesto
posebno obilježi i da se označi da su tu
pokopani oni koji su ekshumirani s toga i
toga mjesta i još ponešto o njima.
U dugogodišnjoj praksi nekoliko sam se
RAJNO“ (14)
bog pijeteta i kontinuiteta
20. stoljeću, tako i nedovršenim konceptom prezentiranja arheoloških nalaza. Dubrovačka katedrala nije privatna kapelica
na posjedu ograđenom zidom. Jedinu
sličnost s takvom građevinom vidim u potrebi poštovanja posljednjega počivališta.
Ako ćemo poštovati mir pokojnika (a imamo grozna iskustva u Hrvatskoj, primjerice
kod Mira junaka na Trsatu) i konzervatorsko načelo očuvanja izvornoga značenja
artefakata, tada počivališta u katedrali vidim kao iznimno važan trag povijesne
slojevitosti kulturne baštine Dubrovnika
koja se ne sastoji samo od onoga što je
vidljivo nego i od onoga što je skriveno, a
za što znamo da u svojoj skrivenosti javnosti postoji kao neka vrsta vrijednosti za
zajednicu. Ako u Kneževu dvoru trebamo
zamišljati prošlost Republike u njezinoj
snazi i životnosti, tada grobove ispod prvostolnice treba čuvati kako zbog pijeteta
tako i zbog kontinuiteta vrjednovanja.
Nisam za to da se oko svih stvari gložimo,
niti da se zbog ljudskih pogrješaka trebamo dijeliti. To je najlakše. Mislim da kolege
iz dubrovačkoga Konzervatorskoga odjela treba argumentima i djelovanjem na javnost uvjeriti da preispitaju prethodne koncepcije.
prof. dr. Marko Špikić, Zagreb
puta susretao s tom poteškoćom i nikad
nije bilo lako odlučiti. Najčešće nije bilo
mjesta da se kosti pohrane u blizini mjesta
gdje su iskopane. Bilo je više puta bilo prijedloga da se kosti izlože, no, to mi uvijek
činilo podosta dvojbeno nisam siguran da
je etičnije od ponovne pohrane, uz obvezatan kršćanski obred, pa makar i na dislociranoj lokaciji, gdje će u miru počivati.
Jedan od najboljih primjera u mojoj praksi
kad nije bilo moguće kosti vratiti na mjesto
jest ono u Đakovu kad je zbog gradnje
poslovnoga centra trebalo premjestiti cijelo groblje, više stotina grobova. Nakon što
je na njima napravljena iscrpna analiza, koja
je predočena građanstvu, sve su kosti pohranjene u grobnici koja se nalazi na jednoj od najboljih točaka na Đakovačkom
groblju, nedaleko od središnjega križa. Tabla svjedoči tko je tu pokopan.
U rješavanje tih problema uvijek treba uključiti lokalnu zajednicu, Crkvu i mjerodavne
institucije, ali i vlasnika kulturnoga dobra koji
ima u ključnu ulogu u odlučivanju.
Najbolje rješenje je ono kojim je zadovoljeno da su ekshumirane kosti s pijetetom
ponovno pohranjene i da je spomenik dobio zadovoljavajuću novu funkciju, ako je
to bio cilj.
prof. dr. Krešimir Filipec, predstojnik
Katedre za opću srednjovjekovnu
i nacionalnu arheologiju
Filozofskoga fakulteta u Zagrebu
GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. 5
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
IZ MOG KUTA GLEDANJA
Smoći snage za…
Ovo što se danas događa s Gradom i ostacima
njegovog stanovništva, nezaustavljivo vodi u konačnu
kulturnu katastrofu
Sinoć (29.6.) sam gledala DU
TV, interesirala me emisija Zrcalo, zbog meni posebne gošće,
gđe mr.sc.Maje Nodari. Oduvijek volim slušati njezine
emisije, jer pored velikog
stručnog znanja, gđa Maja zna
i lijepo pričati, slikovito se
izražavati, tako da se uz užitak
slušanja puno može i naučiti o
Gradu ali i općenito o njezinoj
struci. Ali poslije te divne emisije,
došla je PRDELJUSKA u liku
ugostitelja Iva Rudenjaka.
Poslušala sam i to, bolje bi bilo
da nijesam a evo i zašto. Poslije
emisije nametala su mi se
mnoga pitanja na koja zapravo
svi mi u Gradu znamo odgovore, i na kraju se sve svede na
pitanje: pa zar smo spali na to
da nam na dubrovačkoj tv javno, ugostitelj Ivo Rudenjak podastire svoje ograničene ideje o
razvoju Dubrovnika? Pa komu
prema što on misli i kakve ideje
mu se motaju po glavi? Tko je
on da se uopće usudi javno
raspravljati o toj temi? Naime, svi
znamo da se gospodin
I.Rudenjak svako malo pojavljuje na DU TV, možda češće i
od sveprisutnog nam gradonačelnika (govori se da on
kupi svako svoje pojavljivanje),
u maniri „profesura almeno sa
Sorbone“, i to iz svih klasa, jer
nema u što se taj ne razumije.
Svaku drugu riječ poprati mu
poštapalica „paste“, što je skraćeno od „pazite“, i vjerojatno
ima nesvjesni cilj cijelom nastupu dati jednu dodatnu važnost i
upozoravajući ton. Tako on upozorava na opasnost od
stručnih i obrazovanih ljudi, koji
zapravo koče razvoj Dubrovnika kakav zamišlja ON i njemu
slični. Pa tako Dubrovnik, po
njemu, nikad nije bio bolji, jedino je problem što se oni koje
on naziva“ tko su oni (na pr. Srđevci)„ protive i koče izgradnju na
padinama Srđa, golf i mega
marine, pa je to i razlogom što
gospodin ima poremećen san,
ne može spavat radi toga
zaustavljanja„razvoja“Grada.
E sad, da je sve ovo slušo netko tko nije iz Grada, ne bi shvatio svu tu nakaznost razmišljanja i možda bi promislio: vidiš,
čovjek zna nešto o Gradu, i želi
mu dobro, ali onaj ko se rodio u
Gradu, a pogotovo netko tko
ima znanja, obrazovanja i zna
bar nešto o Dubrovniku, može
biti samo zgrožen takvim
stavovima i vizijama. Jer sam je
rekao, citiram: “ko djeca smo
trčali po Prijekomu, igrali se....“,
a što je On učinio tom Prijekom?
Zahvaljujući NJEMU i njegovim
nezajažljivim apetitima, PRIJEKO se više niti ne vidi, zakrčeno
je uglavnom njegovim stolovima
toliko da se ne može ni prolazit,
a tende su razapete preko cijele
širine, da se ni nebo ne vidi. Pa
ni to nije dosta, nego se trpezica stavi na vrh ulice na sred Prijekoga. Nikad dosta tog širenja, poput zle trave! Čovjek, čije
se znanje svodi uglavnom na
nižu matematiku, na javnoj Tv
raspravlja u kojem smjeru bi se
trebao razvijat jedan Dubrovnik?! Pa đe to ima? U tom
(i ne samo tom) svom nastupu
sam je rekao da ne zapošljava
domaće stanovništvo, nego
strance, reko je i da se u Gradu
bavljenje ugostiteljstvom prije
smatralo sramotno, tako da je
stalno zapravo sam sebi skakao
u usta, što i nije za se čudit.
Dajući sebi važnost, uz
neizostavno PASTE, nabrajao je
on poznanstva sa poznatim i
važnim ljudima, kako da se ne
zna da je sve to kupljeno sa par
objeda, večera ili marenda, i da
svi oni na kraju o njemu imaju
mišljenje koje i zaslužuje.
Znam pa i donekle razumijem
da se u nas sve može kupiti s
parama, ali ovakvi nastupi na
javnoj Tv, pogotovo u Gradu „đe
se sve zna“ nijesu od koristi ni
televiziji, a niti gospodinu ugostitelju I.Rudenjaku. Njegovi nastupi sramota su za svakoga tko
imalo nešto zna o Gradu i njegovoj povijesti. Ne bi se upuštala u gospodinovu ugostiteljsku
stručnost, jer nijesam mjerodavna, ali znam da se i o tome po
Gradu pričalo i priča u ne baš
svijetlim tonovima. Zato je dobro i pametno, svakomu, a ne
samo njemu, biti svjestan svojih
dosega i mogućnosti, znanja i
obrazovanja, pa se staviti tamo
gdje mu je mjesto, jer će jedino
tako zaslužit poštovanje drugih.
Uporno se tiskat tamo đe ti nije
mjesto (ima za to i izraz:ko gaćica u guz...), potpuno je kontraproduktivno s negativnim
konačnim ishodom.
Što se tiče DU TV, smatram da
bi, ovisno o objektivnim mogućnostima, trebala pokazati
veću odgovornost i zrelost, pa
više prostora davati stručnim,
pametnim i dobronamjernim
osobama, kako bi pomogla
Dubrovniku smoći snage za krenuti pravim putem, jer ovo što
se danas događa s Gradom i
ostacima njegovog stanovništva, nezaustavljivo vodi u
konačnu kulturnu katastrofu.
Dr Dorina Mitić-Šoša
PARKING U DUBROVNIKU
Iz dobiti obeštetiti oštećene građane
Ima novaca za obeštećenje građana koji
su oštećeni naplatom parkiranja po gradskoj Odluci o naplati parkiranja koja je nedavno ukinuta kao nezakonita. “Zlatna
koka”, gradsko javno poduzeće, “Sanitat
Dubrovnik d.o.o.” ostvarilo je u prošloj 2013.
godini naplatom parkiranja po gradskoj
Odluci o naplati parkiranja koja je nedavno
ukinuta kao nezakonita dobit od 2.947.164
kune. Dobit bi bila i veća da iz dobiti ost-
varene naplatom parkiranja nije trebalo
pokriti loše poslovanje iz drugih djelatnosti
“Sanitata” u kojima je ostvaren gubitak
(“pauk” služba, upravljanje tržnicama).
Za očekivati je da će gradonačelnik i Gradsko vijeće Grada Dubrovnika, dobit “Sanitata” iz 2013.g. ostvarenu naplatom
parkiranja po gradskoj Odluci o naplati
parkiranja koja je ukinuta kao nezakonita u
cijelosti iskoristi za obeštećenje građana koji
su oštećeni nezakonitom naplatom
parkiranja po toj odluci.
Da se podsjetimo ranija gradska Odluka o
naplati parkiranja je ukinuta kao nezakonita iz razloga što su parkirališna mjesta po
toj odluci bila određena protivno propisima o sigurnosti prometa, te što je odluke o
parkirališnim mjestima i cijenama parkiranja po toj odluci protivno zakonu donosio
gradonačelnik.
Ivica Ban
PISMO ZAHVALE
Hvala osoblju doma
Grad Dubrovnik smješten na Balkanu najpoznatiji je na čitavom Mediteranu. Poznaje
se od Rimljana i Mlečana po kulturi starih
Dubrovčana i kulturnoj svjetskoj baštini koju
cijeli svijet hoće i želi vidjeti, vidjeti blago
koje napraviše stari Dubrovčani.
Sveti Vlaho je zaštitnik Grada koji se svake
godine slavi kao tradicija starih Dubrovčana. U Dubrovniku, u Gradu, se nalazi starački
dom, najpoznatiji
na lije6 GlasGrada
- 485 - petaki najstariji
4. 7. 2014.
pom Balkanu, u Europi, kao poznata i dobra kulturna baština u njemu je živjeti milina.
Osoblje i službenici, svi ko jedno, korisnicima pomažu i njeguju, svaku pohvalu svi
zaslužuju.
Kad bolesnik nazove sestre, i po dvije idu,
ne zna se koja će prije.
Veselje u Domu, ako želiš zapjevati, tu je
vesela Ankica, Dubravka i Slobodan sa
zvukom harmonike, sve uz organizaciju
najglavnije vesele Mirjane ravnateljice
doma, spremne zapjevati i zaplesati s korisnicima i raspoložiti svakog pojedinca.
Također Jelena, socijalna radnica, i ostali
službenici kao i spremačice i kuharice. Što
se tiče toga Mato Dučić svakog lijepo gleda, nek osoblje kaže kad im Mato treba.
Hvala na lijepom ponašanju službenicima
Doma prema meni, a posebno ravnateljici
gospođi Mirjani Vujnović i socijalnoj radnici gospođi Jeleni Vrtiprah Atijas.
Mato Dučić- Račo
PRIOPĆENJE KLGB SRĐ JE GRAD
Zadovoljni vijestima iz Dohe
Druga činjenica koju smo čuli u Dohi, i zbog koje smo
zadovoljni, jest da je Ministarstvo kulture RH konačno
pristalo na punu suradnju s UNESCO-om po pitanju
Dubrovnika, što je bilo upravo ono što su nevladine i
stručne udruge, koje su se zauzele za pitanje Srđa,
neprestano zahtijevale
Vrlo smo zadovoljni rezultatima
38. zasjedanja Odbora za svjetsku baštinu UNESCO-a koje
se od 15. do 25. lipnja održao u
Dohi u Kataru.
Najprije, zadovoljni smo što je
UNESCO krajnje ozbiljno shvatio upozorenja građanskih i
strukovnih udruga vezana uz
katastrofalan odnos Grada Dubrovnika i Ministarstva kulture
RH prema baštini upisanoj na
listu UNESCO-a. O tome kolika
se nebriga sustavno pokazuje
prema Dubrovniku bilo je kazano i u samom uvodu sjednice:
„Ovo je prvi put od 1998. da je
iz Hrvatske stigao izvještaj o
Dubrovniku. Dugi niz godina nikakvo izviješće o Dubrovniku
nismo dobili“ (!).
O razini ignoriranja obaveza prema UNESCO-u od strane našeg
ministarstva svjedoči i činjenica
da Hrvatska nikad nije prijavila
UNESCO-u namjeru izgradnje
na Srđu, dakle na lokalitetu u
neposrednoj blizini zaštićene
svjetske baštine, a bila je to
dužna napraviti prema članku
172. Operativnih smjernica za
primjenu Konvencije o svjetskoj
baštini (Operational Guidelines
for the Implementation of the
World Heritage Convention), te
s obzirom na mogući utjecaj na
iznimne univerzalne vrijednosti
(Outstanding Universal Values)
dubrovačke baštine, prema
članku 179.
No, i kada su im bili dostavljeni
konkretni upiti o slučaju, iz ministarstva na njih nisu odgovarali. Tek kad je UNESCO „zaprijetio“ Listom ugroženih spomenika kulturne baštine, poslan je
dio dokumentacije.
O površnosti Ministarstva kulture RH svjedoči i činjenica da
čak niti osnovni sažeci materijala nisu bili prevedeni: ‘’Sve informacije dobili smo nedavno,
ali Vladin izvještaj sadrži obimne
informacije. Većina nije ni
prevedena na engleski i francuski. Tražili smo prijevode dokumenata, na žalost do danas
ih nismo dobili…“
Radi li se ovdje o nemaru ili
neznanju Ministarstva ili pak o
namjernom izbjegavanju obveza kako bi se pogodovalo
raznoraznim investitorima, neka
ostane građanima na prosudbu.
Druga činjenica koju smo čuli u
Dohi, i zbog koje smo zadovoljni, jest da je Ministarstvo kulture
RH konačno pristalo na punu
suradnju s UNESCO-om po pitanju Dubrovnika, što je bilo
upravo ono što su nevladine i
stručne udruge, koje su se zauzele za pitanje Srđa, neprestano
zahtijevale.
Predstavnici nadležnih institucija ovo su, pak, nastojanje da „institucije rade svoj posao“
medijski pokušali prikazati kao
„cinkanje“. Podjednako neupućen u UNESCO-ve procedure unutar kojih građanske
udruge i zainteresirana javnost
igraju ključnu ulogu, pokazao se
i sam hrvatski predstavnik pri
UNESCO-u, Ivo Goldstein,
tražeći da se „provjeri vjerodostojnost autora pisama na temelju kojih je UNESCO sastavio
svoje zaključke.“ Sramotan
pokušaj hrvatskog diplomata da
se difamira niz ne samo građanskih, već i stručnih udruga
(Udruženje hrvatskih arhitekata,
Društvo arhitekata Dubrovnik,
Društvo povjesničara umjetnosti
Hrvatske, i dr.), kao i medijski
pokušaji zataškavanja oštrog
tona UNESCO-a i ICOMOS-a
prema hrvatskoj delegaciji, nimalo ne umanjuju veliki uspjeh
postignutim
zaključkom
zasjedanja u Dohi.
Što nam konkretno donosi zaključak iz Dohe?
Prije svega, da se prije bilo
kakvih radova na Srđu moraju
izraditi tri stručne studije:
1.) Studiju utjecaja izgradnje
golf resorta na Srđu na povijesnu baštinu (Heritage Impact
Assessment)
2.) Plan upravljanja povijesnom
jezgrom (Management Plan)
3.) Strategiju cruiserskog turizma, kao i njegovu zakonsku regulativu.
Nadalje, do veljače 2015. mora
biti predano izvješće o stanju
očuvanosti lokaliteta, a do veljače 2016. Izvješće o implementaciji gore navedenih studija.
Bitno je naglasiti i to da
UNESCO i ICOMOS neće prihvatiti paušalno sastavljene
studije poput onih koje se za
projekt na Srđu sastavljalo do
sada. Metodologija i standardi
u poimanju baštine u zadnjih su
se pola stoljeća razvili u smjeru
poimanja baštine kao cjeline
arhitekture i prirodnog okoliša
koji ga je povijesno oblikovao.
Ne zaboravimo i činjenicu da se
na prostoru Srđa nalazi i dio vrlo
vrijednog
obrambenog
tvrđavnog pojasa koji je nakon
pada Dubrovačke Republike
bio dio jedne nove povijesne
definicije u kome su Grad ispod
Srđa i Srđ potvrdili kontinuitet
nerazdjeljive cjeline.
Sve to bit će predstavljeno i
stručnom
monitoringu
UNESCO-a i ICOMOS-a. Oni
će, između ostaloga, utvrditi
nalazi li se Srđ “… jako jako
daleko od povijesne jezgre Dubrovnika” kako je to izjavio na
konferenciji predstavnik RH Ivo
Goldstein.
No, pravi razlog zašto se šalje
misija za monitoring može se
iščitati iz riječi njemačke predstavnice koja je kazala kako
UNESCO nema potpune informacije o situaciji u Dubrovniku.
Upravo zato što nema dovoljno
vjerodostojnih podataka odustalo se od spominjanja stavljanja na Listu ugroženih spomenika kulture, dakle, samo zbog
toga, a ne, kako nam se medijski podvaljuje, jer je, navodno,
sve u redu. Nažalost, ništa nije
u redu.
U narednom periodu KLGB Srđ
je Grad u suradnji s Inicijativom
Srđ je naš i ostalom zainteresiranom stručnom javnošću sustavno će nastaviti svoj rad na
prikupljanju podataka relevantnih za rad misije UNESCO-a i
ICOMOS-a.
KLGB Srđ je Grad
DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE
Moglo bi
bolje, ali nije
Hodajući Ulicom Mata Vodopića skrenem u Ulicu Petra
Zoranića. Da je kojim slučajem bilo lijepo vrijeme, možda
ne bih primijetio da je cesta sva u lokvama punim vode,
a da je na mjestima i oštećena. Isto tako, kontejneri za
smeće bi se mogli malo bolje rasporediti, odnosno urediti prostor. Pješačke prolaze su zauzeli automobili, a
javna rasvjeta je tu i tamo. Odgovorni, zauzmite se malo
za ovaj predio Grada. Mogao bi biti bolji i ljepši, ali nije.
Zdravko Trojanović Trojo
GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014.
7
PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA
ITALIJA PREUZELA PREDSJEDANJE VIJEĆEM EU
Projekt Jadransko - jonske makroregije
Nakon šestomjesečnog grčkog
predsjedanja Europskom unijom,
1. srpnja 2014. Italija je po 12. put
preuzela predsjedanje Vijećem
EU-a, a pred europarlamentarcima te visokim dužnosnicima
Vijeća i Komisije grčki premijer Antonis Samaras izložio je ostvarene rezultate za vrijeme predsjedanja od 1. siječnja do 30. lipnja 2014. Tom prigodom zastupnica u Europskom parlamentu
Dubravka Šuica zahvalila se
grčkom premijeru Samarasu za
napore koje je Grčka ostvarila u
proteklom razdoblju budući su se
uz brojne interne probleme zalagali i za Europske vrijednosti, te
je istaknula: “Javila sam se za riječ
na početku vašeg predsjedanja i
drago mi je što ste stavili naglasak na pomorsku politiku, no niste
spomenuli vašu važnu ulogu u osnivanju Jadransko - jonske mak-
roregije. Bilo bi mi drago da nastavimo zajedno raditi na tom projektu, stoga se veselim što će Italija preuzeti predsjedanje EU s
obzirom da smo susjedi i da
ćemo nastaviti raditi na tom projektu”. Glavni prioriteti talijanskog
predsjedavanja Vijećem EU-a od
1. srpnja do 31. prosinca 2014.
bit će gospodarski rast i zapošljavanje, migracijska i energetska
politika EU, zajedničko digitalno
OTVORENI APEL ZELENOG FORUMA KOMUNALNIM SLUŽBAMA GRADA
Fekalije u Ombli, sječa čempresa u Čokolinu
Dana 30.lipnja smo dobili uznemirene dojave naših sugrađana,
na Zeleni telefon Eko-Fon, s predjela Sustjepana kako je rijeka
Ombla u popodnevnim satima bila
žuta od fekalija, i uz to je na ove
vrućine jako smrdilo. Mještani Sustjepana su ogorčeni, i kažu da su
kanalizacijske cijevi kroz Sustjepan
loše postavljene, tako da su fekalije
istjecale nedaleko jedinog sustjepanskog restorana i zadnjih
kuće kod ex Schella. Budući je ljeto, djeca se kupaju, s pravom se
boje za zdravlje svoje djece. Molimo žurno očitovanje!
Od 30.lipnja također dobivamo ljutite dojave na naš Zeleni telefon
Eko-Fon naših sugrađana, s predjela Čokolina, kako su vidjeli nemilu sječu zdravog 40-godišnjeg
čempresa u malom parku za djecu
u Čokolinu, radi kopanja i traženja
kanalizacijskih cijevi. Građani se pi-
ATROFIJE i nadriliječništvo
Nakon višegodišnjeg školovanja i više od 30
godina staža u medicini nisam mogao ne reagirati na jedan tekst u Glasu Grada broj 483 od
petka 20.lipnja 2014. pod nazivom Atrofije u
kojem netko, očito nestručan, govori o tom i
drugim medicinskim terminima.
Kako se tekstopisac bavi i anatomijom, patofiziologijom i terapijom ozbiljnih medicinskih problema moram citirati neke dijelove koji su tako
karakteristični. U tekstu se kaže: “Atrofije se
smatraju bolestima, a u stvarnosti nisu. Svaka
se atrofija može vratiti, jer je sve to nedostatak
krvotoka”. Dalje navodi: ... “sve se to događa
zbog zatvorenosti mišićnog sustava u zdjelici, a koji službeno ne postoji”. Ovo su već i anatomska otkrića za koje mi medicinari nismo znali!!! Dalje se tvrdi:...” ima navodno oko 700 reumatskih bolesti. To nisu bolesti. Ali mogu
dovesti do bolesti. Sve su to anomalije mišićnog
sustava.” Ovo je već ozbiljno otkriće!!!
Atrofija ili lat. atrophia,-ae,f.= smanjenje veličine
stanice, tkiva ili organa zbog gubitka stanične
tvari.
Tekstopisac misli da je atrofija samo u mišićima
i da je to ključni problem svih atrofija, pa čak
8
GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014.
navodi i cerebralne i dječije paralize, a vjerojatno i reumatskih bolestiju. Ne zna da postoje atrofije mozga,
kralješnične moždine, živaca, mišića, kože, pojedinih
organa kao jetre, bubrega, jajnika, testisa, koštane srži,
očne jabučice, atrofija dojenčeta i mnoge druge koje
nemaju veze s mišićima.
U tekstu se navodi da medicina smatra da je krvotok
samo vene i arterije, te sada doznajemo da u krvotok
spada i cijeli mišićni sustav. Tekstopisac dalje kaže:
“ Ove moje tvrdnje ne treba napadati, već ih osobno
provjeriti, jer su sve lako dokazive, a plod su dugogodišnjih istraživanja. Kod većine atrofija problemi nastaju ako se dobije na kilaži, pa onda bole zglobovi i
mišići.”. Tekstopisac dalje tvrdi da je njemu sve probleme lakše riješiti sa kilima, nego bez kila, jer su navodno kile (pretpostavljam da je riječ o prekomjernoj tjelesnoj masi) dodatni krvotok za lakše vratiti muskulaturu. Pa dalje tvrdi da se to odnosi na sve atrofije kao
i cerebralnu i dječju paralizu, te sve reumatske bolesti!!!
Iz ovoga se da zaključiti da je rješenje svih paraliza u
prekomjernoj težini, pa čak i svih reumatskih bolestiju
uz vjerojatno dodatnu masažu tekstopisca. Tako jednostavno riješenje postoji za tako složene i jako ozbiljne bolesti na kojima desetljećima rade mnogi stručn-
tržište i klimatske promjene te financijske usluge. “Pozdravljam
sve što ste napravili u gospodarskom smislu, međutim, treba napomenuti da se nezaposlenost
mladih i nezaposlenost općenito
nije smanjila i da ostaje trajni problem. Slažem se s predsjednikom
Barrosom da na tome planu
moramo nastaviti raditi jer EU
sada ima niz instrumenata koje
može koristiti i vjerujem da ćemo
zajednički nastaviti raditi na čelu
s talijanskim predsjedništvom
kako bismo i ovaj problem riješili,”
zaključila je Šuica. Alen Legović
taju zašto se svaki put kada se tako
kopa moraju posjeći vrijedna stabla (tako su se posjeklo stabla
nekoliko puta i u Mokošici prije
godinu dana, u Ulici od izvora 72 i
77) te dodaju da valjda postoji neki
učinkovitiji način tehnike kod
traženja kanalizacijskih cijevi a ne
odmah sjeći stabla koja su vam
na putu. I ovoj sječi molimo žurno
očitovanje! Predsjednica:
Jadranka Šimunović
jaci različitih specijalnosti i nisu uspjeli dobiti
zapaženijih rezultata. Mi nismo znali da u našem
gradu postoji rješenje za takve ozbiljne probleme.
To mi se čini kao revolucionarno otkriće nepoznatog znanstvenika.
Mislim da bi se neimenovani tekstopisac morao
malo prestati baviti medicinskom teorijom, jer nije
educiran za to i vratiti se svom zanatu, a to je
masaža za koju treba kratki tečaj. Znamo da u
Gradu postoje slični znalci koji nemaju nikakvu
medicinsku naobrazbu, pa liječe ljude čak i pojedinim injekcijama za koje oni ne znaju ni način
djelovanja, ni indikacije, a osobito ne kontraindikacije, a da o zakonskom pravu i ne govorim.
Ne ostavljaju nikakav trag da su ordinirali bilo
kakve injekcije, i to bi sigurno poricali ako bi došlo
do eventualnih komplikacija kojih uopće nisu
svjesni. Ali jako dobro znaju naplatiti to obmanjivanje pacijenata, kao što pojedini obmanjuju
pacijente čuvenim telefonskim konzultacijama s
poznatim stručnjacima u prisustvu naivnih pacijenata i usmeno hvalisanje o diplomama pojedinih
visokih škola obično iz inozemstva, da se ne
može lako provjeriti.
Zato toplo preporučam pacijentima neka navale
s ozbiljnim bolestima kod takvih “stručnjaka”
kojih u Gradu ima sve više i više.
GRAD DUBROVNIK
28.LIPNJA 2014.
Obilježen kraj razminiranja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji
Gradonačelnik Vlahušić s premijerom Milanovićem razgovarao o aktualnim gradskim projektima
Na svečanosti predaje Potvrde o razminiranosti Dubrovačko-neretvanske županije,
održanoj 28.lipnja 2014. u muzeju Domovinskog rata na Srđu, nazočili su predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović, predstavnici Hrvatskog centra za
razminiranje, Sindikat Humanitarnog
razminiranja, Udruge poslodavaca za humanitarno razminiranje te predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije. Sudjelovao je i gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić. Zoran Milanović i Neven
Karas, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog centra za razminiranje gradonačelniku
Vlahušiću su uručili simboličnu „zadnju
minu“, repliku posljednje mine očišćene s
dubrovačkog područja, koja će od 28.lipnja biti izložena u muzeju na Srđu. Županu
Nikoli Dobroslaviću uručena je potvrda o
razminiranosti Dubrovačko-neretvanske
županije.
Gradonačelnik Andro Vlahušić u svom se
obraćanju zahvalio svima koji su omogućili
razminiranje županije, a posebno je naglasio zaslužnost samih građana i onih koji
su riskirali svoje živote. Grad
Dubrovnik je za Večeru od Kandelore donirao novac za
razminiranje Ličko-senjske županije ,a u projekt se uključio i
grad prijatelj Bad Homburg,
podsjetio je gradonačelnik i rekao kako tvrđavi na Srđu predstoji obnova nakon čega će se
od svake prodane ulaznice dio
odvajati za Memorijalni centar u
Vukovaru. Vi ste nama pomogli, sad je vrijeme da Grad Dubrovnik i njegovi posjetitelji uzvrate, istaknuo je.
Nakon svečanosti gradonačelnik Vlahušić
i premijer Zoran Milanović zadržali su se na
Srđu u razgovoru oko aktualnih gradskih
projekata. Gradonačelnik je Milanoviću
pokazao rekonstruiran kompleks Lazareta,
te ga tom prilikom pozvao na svečano
otvorenje u srpnju, kao i na otvorenje Dubrovačkih ljetnih igara. Temeljem nedavno
donesenog Zakona o žičarama napokon
je omogućeno da koncesijska naknada
pripadne jedinici lokalne samouprave, zahvalio je gradonačelnik Milanoviću. Hotel
Belvedere dobio je novog vlasnika, izvijestio je gradonačelnik premijera Milanovića,
usvojen je GUP i UPU i obnova bi trebala
započeti uskoro. Rekao je i kako su stečeni svi preduvjeti za skori početak gradnje
komunalne i komercijalne marine u Gružu,
te zahvalio premijeru na brzom postupanju
po tom pitanju.
U PRIGODI OBILJEŽAVANJA DANA DRŽAVNOSTI
Položeni vijenci
Potpredsjednica Gradskog vijeća Olga Muratti i gradski vijećnici Mira Buconić i Slobodan
Vukotić položili su 24.lipnja vijence i zapalili svijeće kod Spomenika pobjedi na lokalitetu
Vjetreni mlin u Stupi u Dubrovačkom primorju, te potom i kod Spomen križa na groblju
Boninovo, a u prigodi proslave Dana državnosti Republike Hrvatske. Vijence su položili i
predstavnici Dubrovačko – neretvanske županije, Općine Dubrovačko primorje Nikola
Knežić, Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske, te predstavnici udruga proisteklih iz
Domovinskog rata i ratne mornarice.
GRAZ I DUBROVNIK
OVE SUBOTE
Nova suradnja
Predstavnici upravnih
odjela Grada Dubrovnika i
Razvojne agencije DURAe u okviru studijske posjete
boravili su u gradu Grazu
u Austriji od 22. do 24.lipnja 2014. godine.
Cilj posjete bio je osnažiti
veze dva grada koji imaju
status gradova prijatelja još
od 1994. godine kroz
zajedničke projekte. Oba
grada također imaju zajedničko prepoznavanje osobitosti kulturne i povijesne
baštine koja je zaštićena i
od strane UNESCO-a. Tijekom posjeta
održani su radni sastanci na kojima su se
obradile teme vezane za promet, otpad,
plan upravljanja povijesnom jezgrom grada, biciklističke staze i kulturnu baštinu.
Posebno je zanimljiva i poveznica da je Graz
proglašen europskom prijestolnicom kulture 2003.godine, a da Grad Dubrovnik
namjerava aplicirati na istu 2020-te godine
Sjednica Gradskog vijeća
Deveta sjednica Gradskog vijeća Grada
Dubrovnika održat će se u subotu 5. srpnja
2014., s početkom u 10 sati. Sjednica će
se održati u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika, Pred Dvorom 1, u Dubrovniku, a
na dnevnom redu je 29. točaka dnevnog
reda, među kojima su: Prijedlog odluke o
izradi izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja turističke zone Orašac – Vrtovi
sunca, kao i izvješća o poslovanju gradskih
tvrtki i td.
Prometna mladež
te da od Graza može dobiti mnogobrojna
korisna iskustva iz prakse.
Graz je također korisnik i niza projekta financiranih iz EU fondova koji će se Hrvatskoj kao novoj zemlji članici tek otvoriti
na korištenje, kao što je primjerice program
URBACT putem kojem se mogu izraditi relevantne studije budućeg razvoja i planiranja
prostora.
Od 1. srpnja u organizaciji gradskog Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i
more i Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske županije na dubrovačkim ulicama
započela je s radom prometna mladež koja
će biti ispomoć prometnim policajcima.
Ovaj projekt provodit će se u srpnju i kolovozu, a financira ga Grad Dubrovnik.
GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014.
9
GRAD DUBROVNIK
30.LIPNJA 2014.
Održano Povjerenstvo za žičaru, očekuje se
zahtjev za izdavanjem koncesije
Na temu ozakonjena rada postojeće žičare na relaciji Ploče-Srđ,
gradonačelnik Grada Dubrovnika
Andro Vlahušić sa suradnicima
sastao se 30.lipnja s predstavnicima trgovačkog društva Excelsa
nekretnine d.d.. Zasjedalo je i Povjerenstvo za žičaru za prijevoz osoba, koje je po dostavljenom financijskom vještačenju usvojilo određene zaključke, izvijestio je sudionike sastanka gradonačelnik
Vlahušić. Financijsko vještačenje i
zaključci povjerenstva će se
dostaviti trgovačkom društvu Excelsa
nekretnine d.d. u roku od 24 sata. Predstavnici Excelsa nekretnina d.d. još su jednom zamoljeni da Gradu Dubrovniku up-
UPRAVNI ODJEL ZA PODUZETNIŠTVO,
TURIZAM I MORE
Brodska linija Gružhotel Lapad-SolitudoCopacabana-Štikovica
Grad Dubrovnik po prvi put uveo je od 1. srpnja brodsku liniju na relaciji Gruž (gruška „placa“) - hotel Lapad - novouređena plaža Solitudo – Copacabana – plaža Štikovica i obrnuto. Polazak se planira svaki dan u 9,00 i
10,00 sati iz Gruža te povratak iz Štikovice u
18,00 i 19,00 sati istom rutom. Cijena povratne karte za građane Grada Dubrovnika prodavat će se po cijeni od 10 kuna, a ostatak
troškova subvencionirat će Grad Dubrovnik.
ute zahtjev za izdavanjem koncesije kako
bi im se sukladno Zakonu o žičarama za
prijevoz osoba omogućilo daljnje obavljanje
aktivnosti.
2.SRPNJA 2014.
Uređuje se Ulica
Stjepana Cvijića
OBNOVLJEN KULTURNO-KONGRESNI CENTAR
LAZARETI
Vrata se otvaraju u srpnju
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro
Vlahušić 26.lipnja je s projektantima i predstavnicima izvođača i nadzora obišao završne
radove u Lazaretima. Svi radovi na rekonstrukciji
kompleksa su završeni, predstoji još završna
faza čišćenja i ispitivanje svih instalacija za tehnički pregled kako bi se izdala uporabna dozvola. Otvaranje se očekuje u srpnju nakon ishođenja uporabne dozvole i atestne dokumentacije kada će novi kulturno-kongresni centar čija je obnova stajala 34 milijuna kuna
otvoriti vrata građanima i
gostima Grada Dubrovnika.
Rekonstrukcija je uključila
sanaciju sedam lađa, postavljanje novih krovova, podnog grijanja, novu rasvjetu
i ventilaciju te multimedijsku
opremu. Pet lađa su
napravljene kao polivalentne dvorane koje će koristiti
gradske institucije u kulturi.
Osmu i devetu lađu i dalje
koriste Galerija Otok i Art radionica Lazareti, dok su u
desetoj smješteni Deša Dubrovnik i teatar Lero.
Nakon što je prošlog tjedna završeno uređenje parkinga s oko 40 novih mjesta u Ulici
Stjepana Cvijića, započeli su radovi na uređenju nogostupa na sjevernoj strani ulice.
2.SRPNJA 2014. - GRADONAČELNIK VLAHUŠIĆ PISAO ŽUPANU DOBROSLAVIĆU
Potrebna hitna sanacija onečišćenja mora na
gradskom području
Gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro
Vlahušić uputio je dopis Dubrovačko-neretvanskom županu Nikoli Dobroslaviću na
temu onečišćenja mora na dubrovačkom
području. Gradonačelnik je naznačio kako
je more na gradskom području onečišćeno
plastičnim i ostalim otpadom, te je zbog sezone početka kupanja potrebno odmah
pristupiti akciji čišćenja plaža i akvatorija
kako bi se ublažila nastala šteta. Grad Du10 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014.
brovnik stavit će na raspolaganje sve svoje
službe, te apelira na Dubrovačko-neretvansku županiju i njen stožer za izvanredne situacije kako bi se onečišćenje saniralo. Turistička zajednica Grada Dubrovnika će se
također uključiti s financijskom potporom
kako bi se mogli angažirati dodatni zaposlenici izvan organizacija, a akcija će se
zajednički koordinirati, navodi gradonačelnik Vlahušić.
Nogostup će se urediti i proširiti za
tridesetak centimetara od križanja s Čilipskom ulicom do križanja s Ulicom Augusta Cestarca čime će se ulica učiniti prohodnijom, te će se postaviti rubnjaci i označiti
horizontalna signalizacija na kolniku.
Navedeni radovi uvod su u daljnje komunalno uređenje ulice čime će se smanjiti
gužva u ovom dijelu grada. Za parkiranje
na novom parkingu stanari će moći koristiti
povlaštenu parking kartu čija će cijena
iznositi 60 kuna mjesečno.
GRAD DUBROVNIK
UREĐENJE LAPADSKE OBALE
Od parka na Batali do Babinoga Kuka
Ono što je već sada moguće, jest prošetati
se od parka na Batali do Babinoga kuka uređenim šetnicama, a tako je Dubrovnik prvi
put dobio svoj lungomare, rekao je, uz ostalo, dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić
koji je sa suradnicima 2.srpnja obišao radove
na parku na Batali.
- Park na Batali dio je jedinstvenog uređenja
Lapad stanice. Na jesen ćemo nastaviti i s
uređivanjem otoka gdje je Atlantska plovidba i benzinska. U ovoj fazi uloženo je oko
milijun i 800 tisuća kuna, ali uredit ćemo još
bolje i dječja igrališta, postaviti sprave, zamijenit ćemo žale... Također, s braniteljima
ćemo razgovarati o postavljanju određene
platforme koja bi trebala voditi do ratnoga
broda kako bi i djeca bila upoznatija s Domovinskim ratom. Tako će prostor parka na
Batali ujedno postati i park branitelja kojega
Dubrovnik nema. - kazao je Vlahušić.
Direktorica Vrtlara Ana Matušić izrazila je
zadovoljstvo s radovima na parku na Batali te
je kazala da je uređen po uzoru na gruški park.
Uređenje parka na Batali početak je priče uređenja Lapadske obale, najavio je gradonačelnik Andro Vlahušić novinarima nakon
što se uvjerio u intenzitet radova na uređenju
samog parka. Nije naveo kada će se Grad
upustiti u uređenje poprilično zapuštenog
prostora Lapadske obale, ali je istaknuo kako
1.SRPNJA 2014.
je ekološka studija gotova.
- Grad razrađuje elemente detalja ekološke studije. Lapadsku obalu do Ekonomskog fakulteta u cijelosti će urediti
Grad, a od Fakulteta do Solituda je prostor privatne marine i oni su zaduženi za
uređenje obalnog dijela. - rekao je
Vlahušić. Poslao je poruku i županu dubrovačko-neretvanskom Nikoli Dobroslaviću i čelnicima Županijske lučke
uprave, a koja se odnosi na početak
radova na komunalnoj lučici za
građane, odnosno projekt čiju je realizaciju, doduše sa znatno više vezova,
Andro Vlahušić građanima obećao u
kampanji 2009. godine.
- Pozivam župana i Županijsku lučku
upravu, ako nemaju sredstava ili ne žele
realizirati taj projekt da se izjasne. Grad
će uložiti 15 milijuna kuna i izgraditi komunalnu marinu za domaće ljude.istaknuo je Vlahušić.
www.dubrovnikpress.hr
MLADI I GRAD SKUPA
Otvorena ambulanta u Gradu “More prijateljstva” i ove godine spojilo
dubrovački i slavonski kraj
Ambulanta u Androićevoj ulici u povijesnoj jezgri
otvorena je 1.srpnja, a otvorenju je prisustvovao i
gradonačelnik Andro Vlahušić te predstavnici Doma
zdravlja Dubrovnik na čelu s ravnateljem Brankom
Bazdanom. Za otvaranje navedene ambulante,
Grad Dubrovnik je izdvojio oko pet milijuna kuna.
- Ambulanta će biti na usluzi turistima i domaćima
za neke hitne situacije. To neće biti hitna pomoć, ali
liječnica će po potrebi izlaziti na teren, kazao je
Vlahušić te dodao kako će ambulanta biti svima na
usluzi, a sama će zarađivati budući kako će se
usluge naplaćivati. Bazdan je pojasnio kako navedena ambulanta ne može prikupiti minimalnih 1 250
pacijenata, stoga nije bilo moguće da započne raditi kao ambulanta opće medicine. Međutim, ujedno se nada kako će se s vremenom iznjedriti određeni kompromis. U ambulanti će raditi liječnica Tea
Lujo kao voditelj ambulante i medicinska sestra
Edita Majder.
dubrovackidnevnik.hr / foto: dubrovacki.hr
More prijateljstva
naziv je projekta
koji se održava
već drugu godinu za redom u
sklopu programa
Mladi i Grad skupa Grada Dubrovnika. Na
inicijativu Udruge
pedagoga tehničke kulture i
Zajednice tehničke kulture,
Grad Dubrovnik
ugostio je djecu
iz Slavonije koja
se bave nekom od djelatnosti tehničke
kulture. Ove godine Dubrovnik i okolicu
je posjetilo 36 djece i njihovih mentora
iz Vukovara, Vinkovaca, Andrijaševaca,
Županje, Privlake, Cerna i Nuštra. Projekt se također oslanja na suradnju gradova prijatelja Vukovara i Dubrovnika.
Program koji je trajao od 20. do 26. lipnja započeo je s druženjem u Sv. Klari
u subotu, 21. lipnja, gdje su im riječi
dobrodošlice poželjeli u ime Grada Dubrovnika pročelnik Miho Katičić, u ime
Dubrovačko-neretvanske županije
župan Nikola Dobroslavić te ispred
Društva naša djeca dječja gradonačelnica Vega Haklička. U šest dana programa djeca i njihovi mentori su uživali u
edukativno-zabavnim aktivnostima koje
potiču razvoj tehničke kulture kod djece
i mladih. Kako bi boravak slavonske
djece protekao u najboljem redu pobrinuli su se: Grad Dubrovnik, Dubrovačko-neretvanska županija, Općina Župa dubrovačka, Općina Konavle,
Zajednica tehničke kulture Dubrovnik,
Caritas Dubrovačke biskupije,
Ženski đački dom Dubrovnik,
Elite travel i Kinematografi Dubrovnik.
U PONEDJELJAK 7. SRPNJA 2014.
Argentinska pijanistica prvi put u Dubrovniku
U ponedjeljak, 7. srpnja s početkom u 21h u palači Sponza u Dubrovniku održat će glasovirski recital
argentinska pijanistica i pedagoginja Monika Zubczuk. Prijateljstvo s dubrovačkom pijanisticom Ivanom
Marijom Vidović koja je česti gost južnoameričkih pozornica, ponukalo je pijanisticu iz dalekog Buenos
Airesa da podari ovaj koncert Gradu Dubrovniku u kojemu će nastupiti prvi put s velikim zadovoljstvom. Na
programu će biti zastupljena uglavnom djela argentinskih skladatelja: Aguirrea, Ginastere, Guastavina što je
razlog više da ne propustimo recital ove argentinske umjetnice.
GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. 11
GRAD DUBROVNIK
FORUM MLADIH
Festival umjeteonstva i mladeži Porporela
Peti po redu Festival umjeteonstva
djece i mladeži Porporela održao se
i ove godine u sklopu gradskog programa Mladi i Grad skupa. Zbog lošeg vremena samo se prvi dan, 24.
lipnja, održao na Porporeli, dok se
25. lipnja cijeli program preselio u
kino Visia. Djeca, mladi i njihovi
roditelji mogli su uživati u izvanrednoj izvedbi mladih glumaca, pjevača,
recitatora i plesača. U ovogodišnjem
programu Festivala nastupili su: Anica Ovčina, Đive Stjepović i Nikola
Srebrović; Katarina Kolgjeraj, Paško
Rodić, Plesni studio 3V, Fani Skvrce,
Vedran Ljubenko i Tomislav Vukšić,
Orsat Kljajić, Plesni studio Lazareti,
prva tri razreda baletne osnovne
škole Umjetničke škole Luke
Sorkočevića, Zlatan Avdić, 3. razred
Opće gimnazije Dubrovnik, Gabrijela Lakić i Senia Pekaz, Antun Tomašević i Antonia Merčep, Osnovna
škola Lapad – plesna skupina Šminkerice, ženska klapa Lux Aeterna, Petra Šeparović, dramska grupa Kluba
mladih Gradskog društva Crvenog
križa Dubrovnik i kao posebni gosti
učenice
Osnovne
muzičke
FOTO IZLOŽBA GODINE ‘’NATIONAL GEOGRAPHIC HRVATSKA IZ ZRAKA’’ KRENULA NA PUT PO HRVATSKOJ
Prva stanica Dubrovnik
Pokrovitelji izložbe u Dubrovniku su Grad
Dubrovnik i TZ grada Dubrovnika
škole˝Mladen Pozajić˝ Sarajevo, koje
su izvele baletnu prestavu “Mali
maslačak”. Izvan konkurencije nastupio je mladi dubrovački bend Neverin, koji je također sudjelovao u ovogodišnjem Forumu mladih, još jednom potvrdivši da se radi o velikim nadama dubrovačke glazbene scene.
Nagrade su osvojili Katarina Kolgjeraj u pojedinačnoj konkurenciji, Plesni studio Lazareti s točkom Cellomania za grupnu izvedbu, učenice Osnovne muzičke škole ˝Mladen Pozajić˝ Sarajevo dobile su posebnu nagradu festivalskog ocjenjivačkog žirija, dok je plesni studio Lazareti dobio
nagradu publike za izvedbu točke
„National Geographic - Hrvatska iz zraka“, izložba i fotomonografija Davora Rostuhara o dosad neviđenim
kulturnim i prirodnim ljepotama Hrvatske, premijerno
su predstavljeni u Zagrebu od 4. do 26. lipnja i srušili su
sve rekorde posjećenosti izložbi u Meštrovićevom paviljonu – domu HDLU. Nakon Zagreba izložba je krenula na turneju po Hrvatskoj, a prva postaja na trogodišnjem putu je upravo Dubrovnik.
UMJETNIČKA GALERIJA DUBROVNIK
Izložba „Otok u duši“ Jože Ciuha
Izložba svestranog slovenskog suvremenog umjetnika Jože Ciuha pod nazivom „Otok u duši“ otvorena je u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik u četvrtak,
3. srpnja.
Opisujući ovu izložbu, kustosica iste,
Vesna Delić Gozze u katalogu je zapisala: „Izložba obuhvaća stvaralački period od ranih šezdesetih godina
prošloga stoljeća i uključuje raznorodne materijale autora koji je oksimoronski
povezao
danse macabre u ljupki, zavodnički zov
fragilne igre života.“
Akademik Tonko Maroević u katalogu je
ovako
opisao
izložene radove:
„...od virtuoznih crtačkih krokija, preko
blistavih ritmiziranih površina na pleksi staklu ili dinamično artikuliranih akrilika na platnu pa do istančanih kromatskih nanosa akvarela na papiru,
značajni su tehnički i izvedbeni rasponi, pomireni i ujednačeni živim temperamentom autorova rukopisa i
znalačkim kompozicijskim rješenjima,
prikladnima svakom odabranom
mediju.“ „Njegov umjetnički izraz
12 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014.
sadrži oblikovne i koloritne doživljaje
Bliskog i Dalekog istoka, Azije i
Amerike i, dakako, Europe, u rasponu
od rane i kasne talijanske renesanse,
do španjolske zlatne ere i – možda najjače – do strogog rituala Bizanta, bez
da bi bilo koji od tih elemenata osjetio
kao strano tijelo ili ih smatrao kao ograničavajući i nespojiv“, zapisao je u
katalogu izložbe slovenski likovni
kritičar Zoran Kržišnik.
Jože Ciuha rođen je
1924. u Trbovlju (Slovenija). Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani. Izlagao
je na više od 500 samostalnih i 400 grupnih
izložbi. Za svoj rad primio je mnoga priznanja, među ostalima nagradu Prešernovog
sklada, Jakopičevu nagradu, Francuski orden viteza likovnih umjetnosti i
književnosti, te Austrijski počasni križ
znanosti i umjetnosti prvog reda. Član
je Ruske akademije umjetnosti. Osim
slikanja bavi se grafikom, mozaikom i
literaturom. Izložba ostaje otvorena do
10. kolovoza 2014. godine. Radno vrijeme: svaki dan, osim ponedjeljka, od
9-20 h.
Za razliku od Zagreba gdje je izložba bila postavljena u
galeriji, putujuća izložba biti će postavljena po najatraktivnijim javnim prostorima hrvatskih gradova – rivama,
trgovima, parkovima – kako bi snažnu poruku o nevjerojatnoj raznolikosti ljepote hrvatske kulturne i prirodne
baštine, poslala što većem broju posjetitelja. To je i prva
energetski samoodrživa izložba koja na taj način putuje Hrvatskom. Naime svaki od 30 postamenata s fotografijama na sebi ima solarne ploče koje preko dana
skupljaju energiju da bi po noći fotografije bile rasvijetljene. Projekt je od početka prepoznao najprestižniji
svjetski fotografski časopis National Geographic, a dvije
od šest dosada objavljenih reportaža, nagrađene su
prestižnom nagradom National Geographica. Zasebno izdanje knjige na engleskom jeziku „National Geographic – Croatia from above“ ujedno je prva hrvatska
fotomonografija koja će kroz brand National Geographica doživjeti svjetsku distribuciju putem mreže ovog
priznatog magazina. Zbog nedovršenih radova na Lazaretima, gdje je izvorno dogovorena lokacija za
održavanje izložbe, dubrovačka publika će moći izložbu
pogledati na Šetalištu Kralja Zvonimira u Lapadu, od 1.
do 13. srpnja. Nakon Dubrovnika, izložba putuje u Split,
Hvar, Zadar, Rijeku, Varaždin i Osijek, a u naredne dvije
godine posjetiti će i druge veće gradove u Hrvatskoj.
Pokrovitelji izložbe u Dubrovniku su Grad Dubrovnik i
TZ grada Dubrovnika te su gradonačelnik Grada Dubrovnika Andro Vlahušić i direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika Romana Vlašić otvorili izložbu
u utorak 1. srpnja ispred hotela Kompas.
DUBROVAČKO PRIMORJE - SLANO
ZAPOČELO PRIMORSKO KULTURNO LJETO
DIREKTOR TZO DUBROVAČKO PRIMORJE SLAVEN ZVONO
Koncert pod svijećama
Uspješna predsezona
U sklopu programa Primorskog
kulturnog ljeta već godinama
TZO Dubrovačko primorje i
Općina Dubrovačko primorje organiziraju niz kulturno-zabavnih
događanja tijekom turističke
sezone. Ovoljetni program
započeo je Koncertom pod
svijećama u crkvi sv. Jeronima
u nedjelju 29. lipnja u 21 sat. Okupljenim obožavateljima ozbiljne glazbe večer su ispunili
glazbenici Slobodan Begić na
violini i Tomislav Žerovnik na
gitari.
Već sljedeće subote program se
nastavlja nastupom slanjske
muške klape Staglin i nastupom
Kud-a Lijerica iz Slanoga. Bit će
to prigoda za sve koji uživaju u
tradicionalnoj baštini. U 21 sat
ispred crkve sv. Jerinima Staglin će pjevati izvorne klapske
pjesme i modernije pjesme u
Analizirajući uspjeh turističke predsezone,
direktor TZO Dubrovačko primorje Slaven
Zvono stanje i dosadašnje rezultate ocijenio je
veoma
uspješnim.
Budući da je od početka godine na području
Dubrovačkoga primorja
ostvareno 2% više
noćenja nego u istom
razdoblju prošle godine,
Zvono smatra kako bismo trebali biti zadovoljni. Iako
su se na početku ove turističke
sezone županijski hotelijeri pribojavali kako neće ponoviti
prošlogodišnji uspjeh te da
neće ostvariti prošlogodišnji broj
noćenja i da je prošlogodišnja
hotelska prodaja teško ostvariva jer je bila rekordna u broju
noćenja, ali ne i u prihodima,
Zvono ipak vjeruje u uspješnost
ove turističke sezone. Po statističkim pokazateljima za prvo
polugodište primorski hoteli su
ostali na razini prošlogodišnjeg
uspjeha dok su kampovi i privatni smještaji ostvarili više nego
dobro povećanje u odnosu na
isto vrijeme u 2013. godini. Od
početka godine Dubrovačko
primorje je posjetilo 10838 gostiju koji su ostvarili 41937 noćenja. U primorskim hotelima boravilo je 9038 gostiju koji su ostvarili 31638 noćenja. Kampovi
bilježe porast od 20% u odnosu na 2013. godinu u isto vrijeme i ostvarili su 464 dolaska i
2404 noćenja dok je u privatnom smještaju zabilježeno 7895
noćenja i 1336 dolazaka.
U lipnju je na području TZO
klapskoj obradi, a folkloraši će
balati primorski linđo i po običaju animirati publiku, kako su to
činili i prethodnih godina. Ulaz
je slobodan za sve koji večer
žele provesti uz slanjske čuvare
tradicije. Slijed kulturnih
događanja nastavlja se Županijskom smotrom folklora u
subotu 12. srpnja kada će se na
slanjskoj rivi okupiti veliki broj
KUD-ova iz županije i njihovih
gostiju iz ostalih dijelova Hrvatske i BiH. Zaljubljenici u „bilu
boju“ već se mogu polako zagrijavati za najluđu i najzabavniju noć u Županiji, za „Bilu noć“
u Slanomu 19. srpnja. Program
kulturnog ljeta u Dubrovačkom
primorju svakako će i ove,kao i
prethodnih godina, privući veliki broj posjetitelja željnih dobre
zabave.
Lj.Šimunović
Dubrovačko primorje boravilo
5756 gostiju koji su ostvarili
24857 noćenja što je približno
isti rezultat kao u lipnju 2013.
godine. Hoteli bilježe pad
noćenja za 3% i ovoga lipnja ostvarili su 17178 iako su ostvarena 4492 dolaska. Lipanj je za
kampove bio izuzetno dobar u
ostvarivanju čak 25% više
noćenja nego lani u lipnju.
Odmor u kampovima provelo je
362 gostiju i ostvarili su 2080
noćenja. Privatni smještaj je u
lipnju ugostio 902 gosta koji su
ostvarili 5599 noćenja. Najviše
nas posjećuju susjedi iz BiH te
gosti iz Njemačke, Poljske,
Češke Republike i Ruske Federacije, a u lipnju su u Dubrovačkom primorju boravili i
gosti iz Japana i Južne Koreje.
O uspješnosti sezone i predviđanjima teško je govoriti, kaže
Slaven Zvono, ali za sada nema
sumnje kako će se ovaj uspjeh
iz predsezone nastaviti i tijekom
čitavog ljeta, naglašava Zvono i
nada se kako će konačnim rezultatima na kraju sezone svi
turistički djelatnici biti zadovoljni. Lj.Šimunović
ŽUPA DUBROVAČKA
DJEČJI VRTIĆ ŽUPA DUBROVAČKA-OBJAVLJENA BODOVNA LISTA
Na jesen se upisuje 108 djece
Upravno vijeće Dječjeg vrtića Župa dubrovačka nakon razmatranja i
bodovanja prijava na oglas za upis djece u jaslice i vrtić u pedagošku
2014./2015. godinu, donijelo je odluku sukladno kojoj će se na jesen u
župski vrtić upisati 108 najmlađih župljana. Njih 56 bit će upisano u
jasličke skupine (od 1 do 3 godine), u vrtićki uzrast (od 3 do 6 godina)
45 djevojčica i dječaka, a u popodnevnu skupinu njih 7. U vrtić u sljedećoj pedagoškoj godini nije primljeno 50 prijavljenih, od toga 25
djece u uzrastu od 1 do 3 godine, te 25 djece u uzrastu od 3 do 6
godina. Odluka s popisom primljene djece i brojem bodova može se
vidjeti na oglasnoj ploči na ulazu u glavnu zgradu vrtića. www.zupcica.hr
GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. 13
DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA
NAJLJEPŠA VIJEST
Dubrovačko - neretvanska županija - županija bez mina!
U nazočnosti predsjednika
Vlade Republike Hrvatske Zorana Milanovića, savjetnik u Vladinom Uredu za razminiranje Hrvoje Debač uručio je 28.lipnja u
Muzeju Domovinskog rata na
Srđu županu Nikoli Dobroslaviću potvrdu o razminiranosti Dubrovačko – neretvanske
županije.
‘Krajem prošle godine i prva četiri mjeseca ove godine na području Dubrovačko-neretvanske županije su izvođeni najvidljiviji poslovi razminiranja te se
razminiralo ukupno oko tri i pol
milijuna metara kvadratnih pri
čemu je uklonjeno 319 protupješačkih mina te više od 90 komada raznih ubojitih sredstava.
Ukupno je na području Dubrovačko-neretvanske županije
s minskim problemom bilo
suočeno šest jedinica lokalne
samouprave Grad Dubrovnik,
Konavle, Župa dubrovačka,
Dubrovačko primorje, Ston i
Lastovo s minama zaostalima iz
II. Svjetskog rata. Prilikom
razminiranja se nažalost do-
godilo i stradavanja, točnije ono
iz 2007. godine’ kazao je
između ostaloga u svom prigodnom govoru pomoćnik ravnatelja HCR-a, Neven Karas koji se
prisjetio svih branitelja stradalih
u Domovinskom ratu, ali i svih
žrtava mina. Na prvom mjestu
zahvalio je pirotehničarima, ali i
ostalima koji su pomogli i
doprinijeli projektu razminiranja u kojem je uklonjeno 1020
protupješačkih mina, sedam
protuoklopnih i više od 1200
ostalih ubojitih sredstava.
Župan Nikola Dobroslavić zah-
valio je svim dosadašnjim vladama koje su kontinuirano radile
na razminiranju, donatorima te
pirotehničarima sa svih područja naše županije. Prisjetio se i
onih koji su u tom procesu stradali. ‘Ovaj prostor gdje smo danas, nama predstavlja pobjedu
nad agresorom i podsjetnik na
zlo koje je posijalo mine. Ne
zaboravimo to, okrenimo se
budućnosti, štitimo i Grad i Županiju.’ – zaključio je župan Dobroslavić.
Zadnju minu koju su pirotehničari našli na našem području
Neven Karas darovao je gradonačelniku Vlahušiću, a ona će
imati posebno mjesto u zbirci
Muzeja Domovinskog rata.
Do sada su u cijelosti
razminirane Dubrovačko-neretvanska i Virovitičko-podravska
županija, a do kraja iduće godine trebale bi biti i Brodskoposavska te Vukovarsko-srijemska županija.Za potpuni
dovršetak procesa razminiranja Hrvatske potrebno je osigurati još oko četiri milijarde kuna.
Prigodnoj svečanosti na Srđu
nazočili su i saborski zastupnici
Tatjana Šimac Bonačić i Mladen Marelić, europarlamentarka
Dubravka Šuica, v.d. pročelnik
Upravnog odjela za poslove
župana i Županijske skupštine
Blaž Pezo, zamjenik gradonačelnika Željko Raguž i
predsjednik Gradskog vijeća
Niko Bulić.
NA KONFERENCIJI “STRATEGIJA ZA JADRANSKO-JONSKU REGIJU
I SINERGIJA SA DIREKTNIM FINANCIJSKIM PROGRAMIMA EU“
sjednik talijanske regije Molise Paolo di
Laura Frattura,
koordinator za
Jadransko-jonsku strategiju
pri Općoj upravi za regionalni razvoj Europske komisije Giannantonio Balette, direktor za regionalnu
suradnju pri Općoj upravi za
proširenje Europske komisije
Gerhard Schumann-Hitzler,
direktorica za Mediteran i Crno
more u Općoj upravi za more
Europske komisije Carla Montesi, prva tajnica za proširanje
EU i Zapadni Balkan iz Stalnog
predstavništva Republike Italije
pri EU Giorgia de Parolis,
bosanskohercegovački diplomat Ivan Orlić, te predsjednik
regije Skadar Maxhid Cungu.
Na konferenciji su sudjelovali i
brojni predstavnici regija i relevantnih institucija smještenih u
Bruxellesu te predstavnici Europske komisije koji su i prezentirali programe financiranja Europske unije koji su dostupni za
provedbu sterategije.
Župan Dobroslavić panelista
Na Plenarnoj sjednici Odbora
regija EU u Briselu, 25. i 26. lipnja, sudjelovao je i župan Nikola Dobroslavić. Na sjednici je
između ostalog izabran novi
predsjednik Odbora regija
gosp. Michele Lebrun, a usvojeno je i Mišljenje o Strategiji
EU za Jadransko jonsku regiju.
Župan je također sudjelovao
kao panelist na konferenciji pod
nazivom „Strategija za Jadransko – jonsku regiju i sinergija sa
direktnim financijskim programima EU“. Cilj ove konferencije
bio je predstaviti programe i
inicijative Europske unije i utvrditi kako fondovi koji su pod direktnim upravljanjem Europske komisije mogu doprinjeti implementaciji Strategije. Ovom prilikom Župan je istaknuo značajnu ulogu regionalne i lokalne
razine u samoj provedbi strategije te posebno naglasio potrebu za boljim prometnim povezivanje Jadransko – jonske makroregije u kojoj je trenutno Dubrovnik eksklava. Na panelu su
sudjelovali još i Ministrica za inovacije i javnu upravu Republike Albanije Milena Harito, pred-
IZVRŠNI ODBOR JADRANSKO JONSKE EUROREGIJE
O Strategiji EU za Jadransku i Jonsku regiju
Župan Nikola Dobroslavić sudjelovao je 26. lipnja 2014. u Briselu na sjednici Izvršnog odbora Jadransko jonske euroregije, kojoj je i podpredsjednik. Sjednicom je predsjedao predsjednik regije Molise Paolo di Laura
Frattura, a prisustvovali su članovi iz talijanskih, hrvatskih, crnogorskih i
albanskih regija. Na sjednici se razmatralo Priopćenje o Strategiji EU za
Jadransku i Jonsku regiju i Akcijski plan koje je usvojila Europska komisija, razmatrala se uloga Jadransko jonske euroregije u provođenju te Strategije, s posebnim naglaskom na korištenju EU fondova kojima se mogu
doseći razvojni ciljevi, među kojima posebno prometna povezanost kao i
ravnomjeran razvoj svih regija na području Jadranskog i Jonskog mora.
14 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014.
DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA
U SPOMEN NA POGINULE IMOĆANE
POTPISANI UGOVORI
Položeni vijenci u Trstenome
Dodatni medicinski timovi u sezoni
Povodom 22. obljetnice oslobađanja Golubovog kamena, u
spomen na Imoćane poginule
u Domovinskom ratu na širem
dubrovačkom području, Župan
Nikola Dobroslavić, zamjenica
župana Marija Vučković i
pročelnica za međugeneracijsku solidarnost, branitelje
i obitelj Nina Skurić položili su
2.srpnja vijenac i zapalili svijeću.
Ujedno obilježivši i 17. obljetnicu
njegova podizanja, svijeće su
kod spomen obilježja u Trstenome zapalili i vijence položili i
predstavnici udruga roditelja
poginulih branitelja iz Imotskog
i Dubrovnika, 3. Imotske bojne
– Imotskih sokolova, Hvidre
Imotski i 115. brigade Imotski,
zatim predstavnici UDVDR-a
„Imotska krajina“, Hvidre Dubrovnik, Udruge ratnih veterana
Hrvatski domobran kao i predstavnici Grada Dubrovnika, Grada Imotskog te općina Podbablje, Proložac, Lokvičići, Lovreć,
Cista Provo, Zmijavci, Runovići,
Zagvozd, Udruga NK Gošk Jug Veteran 79 i Zavičajnog kluba Imoćana u Dubrovniku. Misu
zadušnicu, održanu u mjesnoj
crkvi sv. Vida, predvodio je don
Stanko Lasić.
ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO DNŽ
Treće ispitivanje kvalitete mora
Upravni odjel za zaštitu okoliša i prirode obavijestio je kako je
tijekom trećeg redovnog ispitivanja mora na 110 županijskih plaža
utvrđeno kratkotrajno onečišćenje na plaži u Kuparima.
Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, obavio je ispitivanje mora na plažama od 20. do 27. lipnja 2014. godine. na plaži u Kuparima u Župi dubrovačkoj 20. lipnja utvrđeno je
kratkotrajno onečišćenje. Obavljeno je dodatno uzorkovanje te
su od 21.-23. lipnja svakodnevno uzimani dodatni uzorci mora.
Analizom dodatnih uzoraka mora za kupanje na plaži u Kuparima
ustanovljeno je da je došlo do prestanka kratkotrajnog onečišćenja.
Od ukupno 110 plaža, more na 96 plaža ocijenjeno je kao more
izvrsne kakvoće. Dobra kakvoća mora za kupanje utvrđena je na
Župan Nikola Dobroslavić s
načelnicima općina i ravnateljima domova zdravlja potpisao je
ugovore o financiranju dodatnih
medicinskih timova u turističkoj
sezoni vrijedne 538 tisuća kuna.
Dubrovačko-neretvanska županija izdvaja 250 tisuća kuna,
Ministarstvo turizma 125.136
kuna, a gradovi i općine sudjeluju s 162.900 kuna. Ugovore su
potpisale općine Mljet, Ston,
Lumbarda, Orebić, Trpanj i
Slivno te gradovi Ploče i Korčula.
Općina Mljet
Dubrovačko-neretvanska županija i Općina Mljet zajednički će
financirat jedan dodatni tim
obiteljske medicine pri ambulanti
Mljet kojeg čine liječnik, medicinska sestra i vozač u periodu od
01. srpnja do 31. kolovoza 2014.
godine.
Općina Ston
Dubrovačko-neretvanska županija i Općina Ston zajednički će
financirati dodatni tim obiteljske
medicine kojeg čine liječnik i
medicinska sestra pri ambulanti
Ston u razdoblju od 01. srpnja
do 31. kolovoza 2014. godine.
Grad Korčula i Općina Lumbarda
Dubrovačko-neretvanska županija, Grad Korčula i Općina
Lumbarda zajednički će financirat dva dodatna tima obiteljske
medicine kojeg čine liječnik i
medicinska sestra pri Domu
zdravlja Korčula, u razdoblju od
01. srpnja do 31. kolovoza 2014.
godine.
Općina Orebić
Dubrovačko-neretvanska županija i Općina Orebić zajednički
će financirat dodatni tim obiteljske medicine kojeg čine liječnik
i medicinska sestra pri ambulanti
Orebić (Dom zdravlja Korčula),
u razdoblju od 01. srpnja do 31.
kolovoza 2014. godine.
Općina Trpanj
Dubrovačko-neretvanska županija i Općina Trpanj zajednički
će financirat dodatni tim obiteljske medicine kojeg čine liječnik
i medicinska sestra pri ambulanti
Trpanj (Dom zdravlja Korčula), u
razdoblju od 01.srpnja do 31.
kolovoza 2014. godine.
Općina Slivno
Dubrovačko-neretvanska županija i Općina Slivno zajednički
će financirat pripravnost liječnika i medicinske sestre pri
Zavodu za hitnu medicinu-Metković u razdoblju od 01. srpnja
do 31. kolovoza 2014. godine.
Grad Ploče
Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Ploče zajednički će
financirat dva dodatna tima
obiteljske medicine kojeg čine
liječnik i medicinska sestra pri
Domu zdravlja Ploče, u razdoblju od 01. srpnja do 31. kolovoza
2014. godine.
plažama Kupalište VK Cavtat i Mlini u Župi dubrovačkoj, Ušće
Ploče i Portina u Pločama, Okuklje i Prožura na Mljetu te Duboka
u Slivnom. Zadovoljavajuća kakvoća mora utvrđena je na plažama
Polače i Hotel Odisej na Mljetu, Hotel Dubrovnik President, Mali
Zaton, Slađenovići i Klek.
Detaljniji podaci dostupni su javnosti na web stranicama Ministarstva zaštite okoliša i prirode i Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Tako se na adresama http://www.izor.hr/
kakvoca/ ili http://www.zzjzdnz.hr/ mogu vidjeti ocjene kakvoće
prikazane obojanim kružnim simbolima i to plavim (izvrsna), zelenim (dobra), žutim (zadovoljavajuća) i crvenim (nezadovoljavajuća) na Google maps podlogama, kao i brojne popratne informacije (npr. temperature zraka i mora, slanost, smjer vjetra). Rezultati utvrđivanja kakvoće mora upisuju se u bazu podataka
odmah nakon završetka analize.
GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. 15
GLAS PLOČA
ZAJEDNO U RATU, ZAJEDNO U MIRU
PLOČANSKI BRANITELJI UZ SVOJ GRAD
ODRŽANA 2. IZBORNA SKUPŠTINA UDRUGE BRANITELJA GRADA PLOČA
Željko Čović predsjednik, Markota i Tolj dopredsjednici,
Vjeko Pirjevac predsjednik Suda časti
U Pučkom otvorenom učilištu u Pločama održana je 2. izborna skupština Udruge branitelja Grada Ploča. Izmijenjen je
Statut Udruge i odlučeno kako se ustanovljuje počasno i
pridruženo članstvo. Kroz Izvješće o radu izneseni su podaci o mnogobrojnim akcijama na području Grada Ploča u
kojima je Udruga sudjelovala. Posebno se treba istaknuti
humanitarne akcije u kojima vrijedni branitelji sudjeluju, a
velik broj njih upravo samostalno i organiziraju. Primjerice,
već tradicionalna akcija “Branitelji Ploča djeci Vukovara”, a
nesebično i požrtvovno pristupili su i pomoći poplavljenim
dijelovima slavonske Posavine. Skupštini se odazvalo
devedeset troje članova Udruge.
BRANITELJI OBILJEŽILI SVOJ DAN
Dan započeli prisjećanjem na
suborce, sve poginule branitelje
Svečanim polaganjem vijenaca i paljenjem
svijeća na Centralnom križu, Spomeniku
hrvatskih branitelja, te kod kipa svetog Nikole, branitelji su započeli obilježavanje
svoga dana. Svečanost su pjesmom pratili
pučki pjevači Rogotina, a na svakom
spomen mjestu duhovnu riječ je uputio don
Petar Mikić. “Oni su najdragocjenijom
tekućinom natopili naša polja, svojim životima i žrtvom svojom zadužili nas da čuvamo spomen na njih. Zato svaki svečan dan
treba se naših vitezova prisjetit i odat im
počast.” Svečanosti su prisustvovali i
vijence u ime Grada Ploča položili i gradonačelnik Ploča Krešimir Vejić, dogradonačelnici Mate Dugandžić i Zdenko
Mateljak i predsjednik Gradskog vijeća
Davor Mihaljević, a u ime Dubrovačkoneretvanske županije zamjenica župana
16 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014.
Marija Vučković.
Udruga branitelja Grada
Ploča, koordinacija braniteljskih udruga, cvijeće je
položila i ispred lučke zgrade
i zgrade HŽ-a. Ovo polaganje vijenaca, čin kojim su se
branitelji prisjetili svojih prijatelja, suboraca koji su svoje živote ostavili
u zalog slobodnoj Domovini, proteklo je uistinu na posebno svečan i dostojanstven
način, a u njemu su sudjelovale sve braiteljske udruge. Uistinu ovaj braniteljski dan
prošao je u potpunom zajedništvu svih njih.,
a taj prizor na ponos je gradu i svim njihovim sugrađanima. Branitelji su na prigodnom domjenku zahvalili svima koji su pomogli u radu udruge, a diplome dodijelili
nagrađenima na sportskim natjecanjima,
koja već tradicionalno organiziraju ususret
Danu branitelja. Sportska natjecanja redovito upotpuni dobro druzenje na kojima sudjeluju sve braniteljske udruge. Ova vrlo aktivna pločanska udruga i njeni članovi redoviti
su pomagači i prijatelji velikog broja akcija u
gradu, i svojim zalaganjem daju značajan
doprinos svakom događanju u gradu. Dobrom suradnjom s ostalim udrugama grada
ostvarili su i omogućili značajne humanitarne
akcije.
GLAS PLOČA
TRAKAVICA OKO MORH-a I NAPLATE KOMUNALNE NAKNADE
MEDIJI RAZNIM NAPISIMA ŠPEKULIRAJU
Grad Ploče inzistira: i država je obvezna
plaćati, pred zakonom svi smo isti
Trakavica oko naplate komunalne naknade
Grada Ploča MORH-u se nastavlja, ali ponajprije putem medijskih napisa posljednjih
dana otkad se pojavio još jedan primjer u
kojem je grad Slunj također prisilnim putem
ovršio račun Ministarstva obrane. Iz Ministarstva najavljuju traženje povrata ovršenih
sredstava. U Gradu Ploče smatraju da je
MORH obveznik plaćanja komunalne naknade, jer Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom RH uređuje da su RH,
nadležna tijela te pravne osobe u vlasništvu RH oslobođene plaćanja ako posebnim
zakonom nije drugačije određeno. Po
našem mišljenju posebni zakon je Zakon o
komunalnom gospodarstvu koji određuje
obveznike plaćanja te oslobađanja od
plaćanja a po tom sadržaju je Ministarstvo
obrane obvezno plaćati komunalnu naknadu.
Pravno mišljenje Ministarstva graditeljstva
je samo mišljenje i nije
izvor prava u RH.
Priložena je i presuda
Visokog upravnog
suda uz mišljenje
ravnatelja DUUDI-a,
međutim iz teksta presude koji je nama
dostavljen, Visoki upravni sud samo
ustvrđuje da se radi o
javnim davanjima, ali
ne tumači i ne primjenjuje odredbu i to zadnji dio članka zakona na koji se poziva Ministarstvo obrane, a koji upućuje na drugačije
propisivanje drugačijeg zakona, kada i u
kojem slučaju ne vrijedi oslobađanje od
plaćanja komunalne naknade. Stoga, mišljenja smo da je Ministarstvo obrane obveznik plaćanja. To što Ministarstvo obrane
PREDSJEDNIK UDRUGE ČOVIĆ PORUČIO: “Prije svega zahvalio
bih svojim prijateljima, članovima Udruge na ukazanom povjerenju za predsjednika Udruge. Iako sam osobno mišljenja da novo
vodstvo, odnosno ovi izbori, neće donijeti ništa bitno drugačije po
pitanju aktivnosti Udruge, jer mi nastavljamo i dalje istim tempom,
koji je moram priznati u nekim situacijama bio podosta zahtjevan.
Najbolja nagrada za uloženi trud u bilo kojoj akciji ili situacijama u
kojima smo sudjelovali, upravo je uspjeh istih. Veseli nas i ono
nasmijano lice djece u Vukovaru, koja već znaju da ih Pločani
svake godine iznenade, veseli i uspješno organizirana akcija kojoj
smo pridonijeli. Ne bih posebice isticao niti jednu od njih niti našu
ulogu u njima, Udruga branitelja Grada Ploča i dalje će biti uz svoj
Grad. Zajedno u ratu, zajedno u miru”.
nema novaca, odnosno što se smanjuju
rashodi u državnom proračunu, nema nikakve veze s primjenom zakona, jer i druge
fizičke i pravne osobe su obveznici plaćanja komunalne naknade, kažu u Gradu
Pločama, gdje ne misle odustati od borbe
za naplatom od Ministarstva.
ODRŽANE KONSTITUIRAJUĆE SJEDNICE
Imenovani glavari mjesnih odbora
Na području Grada Ploča imenovani su novi glavari mjesnih odbora
nakon što su održane konstituirajuće sjednice vijeća mjesnih
odbora. Zoran Bule-Ploče, Ivan Kušurin-Staševica, Teo DropulićCrpala-Spilice-Gnječi, Duško Grgurinović-Baćina, Aleksandar Ostojić-Peračko Blato, Željko Kujundžić-Plina Jezero, Matko Zmijarević-Stablina, Ante Šunjić-Rogotin, Tihomir Nikolac-Šarić Struga,
Jurica Zmijarević-Banja i Jure Kraljević-Komin.
IZ NARODNE KNJIŽNICE PLOČE
POZIVAJU
Čestitke braniteljima
povodom njihovog dana,
a veliko hvala za trud i zalaganje!!
GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. 17
USUSRET 65. DUBROVAČKIM LJETNIM IGRAMA INTENDANT KREŠIMIR DOLENČIĆ ZA GLAS GRADA
Bogat dramski program, vrhunski
koncerti i brojni popratni programi
- Svaki puta kad se radi u Dubrovniku, „Dundo“ je izraz vremena u kojem nastaje, unutrašnji dijalog sviju nas koji
ga radimo kroz Držića, tog najžešćeg kritičara i zaljubljenika u svoj Grad – kazao je, uz ostalo za Glas Grada,
Krešimir Dolenčić
Nakon velikog lanjskog us- Na svakoj probi smo imali na očeve, a oci sinove zbog di- Provlači se kroz desetljeća
pjeha, ove godine ponovno desetke Dubrovčana, a na nara. Nahvao nam je vrijeme, bogate tradicije Igara. Dodajrežirate ceremoniju otvaran- predstavu bi se naguralo i pa ga tako i čitamo danas. mo tome i nekoliko teatralizja. Što ste pripremili za dvostruko više ljudi nego je Imam sjajnu ekipu glumaca, iranih večeri pisaca (Brešana,
Svečano otvaranje ovog ju- moglo stati u gledalište. Poslije probe su izuzetno inspirativne Dedića i Vidića), zatim „Ocean
bilarnog 65. festivalskog Dubrovnika (gdje smo ga ig- i zanimljive. Kao da taj tekst more“ u Šulića, u koprodukciji
izdanja?
rali tri sezone) taj „Dundo“ se radim prvi puta.
s varaždinskim HNK i TalijanCeremonija otvaranja bit će u odigrao preko sedamdeset
skim institutom za kulturu te na
konceptu slična prošlogodiš- puta u Gavelli.
Što publika može očekivati kraju ljeta praizvedbu baleta
njoj. Zašto mijenjati konja koji Svaki puta kad se radi u Du- od ovogodišnjeg dramskog (premda to nije dramski propobjeđuje? Osim toga, ideja brovniku, „Dundo“ je izraz vre- programa Igara?
gram, ali je napravljen prema
da je Otvaranje povezano s mena u kojem nastaje, unu- Pored „Dunda“ o kojem sam literarnom
predlošku)
građanima Dubrovnika i na du- trašnji dijalog sviju nas koji ga sada mnogo rekao, tu je i veli- „Opasne veze“ u koprodukciji
hovit način spaja ono najbolje radimo kroz Držića, tog ki projekt „Romea i Giuliette“ s Festivalom Ljubljana i SNG
što Grad ima i može ponuditi najžešćeg kritičara i zaljubljeni- u Skočibuhi na kojeg smo svi Maribor. Imamo i Lera s „Pomiz svoje prošlosti i sadašnjosti ka u svoj Grad. Naš ovogodiš- vrlo ponosni. Ne treba uopće rčinom“ u obnovljenim Lazaje svakako održiva. No, bit će nji „Dundo“ bit će i pitanje o govoriti koliko je taj tekst i ta retima. Tu je i teatralizirani
zanimljivih iznenađenja. U sva- času u kojem djeca prodaju tema itekako „dubrovačka“. „Ratni dnevnik“ Džemile Bukkom slučaju, opet je tu i
ovice u Akvariju, kroz koji
fenomenalni udaraljkaški anćemo se prisjetiti i odati pošsambl Sudar, koji će nastupiti
tovanje onima koji su doživjeli
zajedno
s
Gradskom
i živjeli ratne godine u gradu.
glazbom. Odajmo samo to, za
Autorske ekipe su sjajne i ako
sada. Oni će dan poslije, 11.
nas dobro vrijeme posluži, ne
07., održati i koncert s Matetrebamo se bojati. Osim
jem Meštrovićem u fantastičnbogatog dramskog programa,
om ambijentu kina Slavice, na
imat ćemo oko dvadeset
kojem svima obećavam fanvrhunskih koncerata i brojne
tastičnu zabavu.
popratne programe.
Osim Otvaranja, radite i
režiju „Dunda Maroja“. Prošlo je gotovo 20 godina od
vaše zadnje dubrovačke
režije ove Držićeve najizvođenije komedije. Kako
„Dunda“ čitate 2014. godine?
Ovo je vrlo kratko pitanje s mogućim vrlo dugim odgovorom.
Najbolje će na to odgovoriti
predstava. „Dundo Maroje“ u
Dubrovniku nije samo premijerni naslov. To je puno više
od toga. Prvi puta sam ga kao
student radio na Lovrjencu
1984. Bili smo mladi, šašavi i
uspjelo nam je tu našu energiju spojiti s osjećajem časti i
ponosa da možemo u Dubrovniku raditi „Dunda“. 1995.
godine radio sam ga na danas nepostojećoj pozornici,
Gundulićevoj pjaci, kao prvu
komediju nakon rata, u tada
još itekako ranjenom gradu.
Te probe i ta predstava su mi
ostali nevjerojatno urezani u
sjećanje. Cijeli grad je živio s
nama i kazalištem Gavella koje
je bilo nositelj te predstave.
18 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014.
Primijetili smo da su ste i ove
godine zadržali lanjski dizajn plakata. Naime, srce s mapom grada i slogan „walls of
stone, heart of art“, iako nešto drukčije, koristite i ove
godine?
Taj dizajn lani je postigao veliki uspjeh i postao prepoznatljiv. Radili su ga sjajni Marko
Šesnić i Goran Turković u
suradnji s Marom Pitarevićem.
Za ovu godinu je malo redizajniran, ali i srce i slogan su još
tu. Lani su aplicirani na suvenire koji su bili veliki hit, a nedavno su stigle majice i torbe
s novim dizajnom i za njima
već vlada veliki interes, kako
mi kažu. Drago mi je što na Igrama i danas imamo velika
dizajnerska imena i umjetnike
koji pomiču granice i stvaraju
vizuale Igara koji se pamte.
Tako je bilo u svih ovih 65 godina, što će dobro prikazati
izložba „Oblikovatelji sjećanja
– dizajneri i fotografi Dubrovačkih ljetnih igara“, koju
otvaramo 11.7.
G.G.
TRSTENO
Komemoracija poginulim Imoćanima
Dubrovnik, Imotski i cijela Hrvatska u srijedu 2. srpnja, još jednom su se
prisjetili žrtve branitelja te činjenice da je u obrani šireg područja Dubrovnika
poginulo 36, a teže ranjeno stotinjak branitelja s područja Imotske krajine
22. obljetnica oslobođenja Golubova kamena i 17. godina od podizanja spomen
obilježja poginulim Imoćanima obilježena
je u srijedu 2.srpnja u Trstenom. Komemoracija se i ove godine kao i do sada održala
uz suorganizaciju Mjesnog odbora Trsteno,
foto: dubrovniknet.hr
dubrovačke Udruge roditelja poginulih
branitelja, Grada Dubrovnika te Zavičajnog
kluba Imoćana u Dubrovniku. Naime, ove
godine obilježavanje se događa i u jubilarnoj, dvadesetoj godišnjici osnutka Zavičajnog kluba Imoćana u Dubrovniku. Program obilježavanja počeo je u
Trstenom kod spomen križa ispod
platana te se nastavio svetom
misom zadušnicom u mjesnoj
crkvi Svetoga Vida. Koncelebriranu svetu misu, uz sudjelovanje
više svećenika iz Imotske krajine,
predvodio je don Stanko Lasić,
katedralni župnik u Dubrovniku.
Početak srpnja za brojne je Imoćane, poglavito imotske dragovoljce i branitelje podsjetnik na ratne dane provedene na Južnom
bojištu te time i neodgodiv odlazak
u Trsteno kraj Dubrovnika. Tamo
je naime prije sedamnaest godina
Zavičajni klub Imoćana u Du-
Sudionici komemorativnog skupa prisjetili su se poimence poginulih branitelja Imoćana: Mladena
Aračića, Borislava Bašića, Frane Bubala, Mate Čaglja, Milana Draguna, Ante Jerkovića, Marijana Jonjića, Dražena Jukića, Mate Juroša, Đondina Krnića, Ivice Kujundžića, Anđelka Kutleše, Branka Kutleše,
Zorana Lendića, Jure Ljubičića, Zdravka Malenice, Željka Mandića, Joška Novovića, Milana Mustapića,
Marka Raka, Miodraga Perkušića, Blažena Rimca, Vlade Šurlina, Milana Trutina, Marijana Šute, Mate
Vučka, Ante Ujevića, Vladimira Vukovića, Joška Vukovića, Josipa Zdilara, Franka Zagorčića, Petra Žaje,
Ivana Znaora, Vinka Žužula, Mate Zeca i Milana Sičenice.
DUBROVAČKA BISKUPIJA
Imenovanja
Dubrovački biskup mons. Mate
Uzinić potpisao je dekrete kojima se svećenici, redovnici i vjernici laici razrješuju pojedinih
službi i/ili imenuju na druge.
Don Marin Lučić razriješen je
službe pročelnika Ureda za
mlade i Biskupijskog vijeća za
mlade, te upravitelja Biskupskog doma i imenovan rektorom Biskupijskog sjemeništa i župnim vikarom katedralne
župe Gospe Velike.
Don Marinko Šljivić imenovan
je upraviteljem Biskupskog
doma i tajnikom Katehetskog
ureda.
Mons. Mirko Maslać razriješen
je službe ravnatelja Svećeničkog doma.
Mons. Petar Palić, generalni
vikar, imenovan je v.d. ravnateljem Svećeničkog doma.
Don Grgo Tomić razriješen je
službe župnika župe sv. Ilara
Mlini i umirovljen.
Don Bernardo Pleše, ravnatelj
Biskupijske klasične gimnazije,
razriješen je službe rektora
Biskupijskog sjemeništa i imen-
ovan župnikom župe sv. Ilara u Mlinima.
Don Mario Karatović razriješen je službe upravitelja župe sv. Marije Magdalene u Putnikovićima.
Don Stipo Miloš razriješen je službe upravitelja
župe sv. Kuzme i Damjana na Lastovu i imenovan župnikom župe sv. Marije Magdalene u
Putnikovićima.
Željko Batinić imenovan je upraviteljem župe
sv. Kuzme i Damjana na Lastovu.
Don Mato Karamatić razriješen je službe upravitelja župe sv. Jurja u Stravči.
Fr. Mario Škrtić, OSPPE, imenovan je upraviteljem župe sv. Jurja u Stravči.
Don Ivan Bolkovac, SDB, razriješen je službe
župnika župe sv. Obitelji u Novoj Mokošici.
Don Ivo Zečević, SDB, razriješen je službe župnog vikara župe sv. Obitelji u Novoj Mokošici i
imenovan župnikom iste župe.
Don Ante Guberac, SDB, imenovan je župnim
vikarom župe sv. Obitelji u Novoj Mokošici.
Don Hrvoje Katušić razriješen je službe potpredsjednika Organizacijskog odbora SHKM-a i
vraća se na studij u Rim.
Don Aleksandar Kovačević razriješen je službe
pastoralnog suradnika župe sv. Mihovila na
Lapadu u Dubrovniku i stavljen svom Ordinariju na raspolaganje.
Ana Marčinko imenovana je pročelnicom Ureda za mlade i Biskupijskog vijeća za mlade.
Sanja Šanje imenovana je v.d. zamjenicom
ravnatelja Caritasa Dubrovačke biskupije.
Prof. Romana Đuka-Alemani razriješena je
službe tajnice Katehetskog ureda.
brovniku podigao spomen obilježje 36-orici branitelja iz Imotske krajine koji su tijekom
rata poginuli na širem dubrovačkom području. Mještani Trstenoga, prema izjavama imotskih branitelja, bili su im više od
obične logistike, prava zamjena najbližnjima
i roditeljskom domu. Zato spomenik u Trstenome, podignut ispod platana- zaštićene
prirodne baštine- pored svoje osnovne
poruke za trajni spomen poginulim na
Južnom bojištu- svjedoči i o zajedništvu i
duhovnim vrijednostima snage Hrvata u
obrani Domovine. Za datum komemoracije,
na kojeg svake godine osim brojnih Dubrovčana dolazi i rodbina, prijatelji, suborci
te predstavnici lokalnih vlasti iz Imotskog i
Imotske krajine, odabran je 2. srpnja, kada
su hrvatski branitelji u ljeto 1992. godine,
predvođeni Imotskim bojovnicima osvojili
najokorjelije neprijateljsko uporište Golubov
kamen. Time je stanovnicima Dubrovnika
osigurana nesmetana kopnena komunikacija sa ostatkom Hrvatske ali i navješteno konačno oslobođenje dubrovačkog
zaleđa. Tako se i ove godine u Trstenom
obilježava dvadeset i druga obljetnica oslobođenja Golubova kamena. Vijence i
cvijeće na spomen obilježje položili su kao
i proteklih godina predstavnici brojnih udruga proizašlih iz Domovinskog rata te predstavnici civilnih vlasti iz Imotskog i Imotske
krajine te Dubrovnika.
Tradicionalno druženje nakon komemoracije obilježeno je ove godine i popodnevnom prijateljskom utakmicom nogometnih
veterana Dubrovnika i Imotskoga na igralištu u Lapadu.
MASKE NA LICE I PUT CAVTATA
Cavtatski ljetni
karneval
Već četrnaestu
godinu za redom, karnevalska udruga Dominali iz Cavtata i
TZ
općine
Konavle organiziraju Cavtatski ljetni karneval.
Za razliku od prijašnjih godina,
ove godine je
promijenjen datum održavanja karnevala. Ovogodišnji
karneval počinje u subotu, 5. srpnja u 21sat karnevalskom povorkom. Nastavlja se plesom uz grupu Teatar
na ljetnoj pozornici, dok će cijela riva postati pozornicom bubnjarima, žonglerima i akrobatima kao što su
Capoeira Amazonas, HRAM, Saraswati. U 1 sat svi
maškarani i nemaškarani pozvani su na maškarani after party u cafe bar Cool. Nedjelja je rezervirana za dječji
karneval. Već u 20:30 djeca će karnevalskom povorkom
proći Cavtatom do ljetne pozornice gdje će moći uživati
u mađioničarskoj predstavi “Svijet čarolije”. Za to vrijeme odrasli mogu uživati u bogatom programu na
cavtatskoj rivi. Nakon završnog plesa djece i roditelja
ponoćnim vatrometom završit će i ovaj, XIV Cavtatski
ljetni karnevo. Dubrovniknet team
GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. 19
MALA BRAĆA - FRANJEVAČKI SAMOSTAN U DUBROVNIKU:
OPĆI DIO S LEGENDAMA (DIO 3.)
Piše: Mirjana Urban
Leđenda o maskeronu
Kad bi kontinuala govorit o fratrima ko zna đe bi finula,
a uputila sam to apena, onako sogredon da riprezentam
ove diferente pripovjesti oli leđende i da hi malo i serijim
pisanjem inkorunam
Franjevački samostan Male
braće oli po naški manastjer
crnijeh fratara ima se sučijem
pofalit. Na jedan primjer, tu je stara spičarija. Upisano je kako se
nahodi među najstarijijem u Europi i po bremenu nastanka, ma
spečalmente i za to što je duranjem u funcijoni od kad je formana pa do danaske.
Ne fidan se vele u to što pišu
diferenti ‘turistički vodiči’ i neka
druga libra o temu kako je spičarija-aromatorij (perke je to i bijo
aromatorij) bila već u funcijoni od
1317. godišta, perke to nije đusto brijeme, a niti može bit. Tega
godišta apena je bijo srušen oni
manastjer u Jaminama. Možebit
da se u to brijeme i uputila operat na novon paizu crkva, ma ništa drugo. Stega se komodamente može konkludat diretamente ovo: spičarija je možebit
bila apeno intonana ko ideja u
brijeme gradnje crkve, 1317. Ma
njezina fatiga bila je sikuramente
apeno iza kako je crkva zgrađena. Ovaj konkluzion je ezat i poradi lokacijoni spičarije-aromatorija, ma i poradi tega perke je
svaka notacija o njon nestala u
ognju. Niđe se ne nahodi kadarke je crkva definitivamente
zgrađena, dunkve, nema ni
ezate informacijoni o organizacijoni i acioni aromatorija.
noga (porto franko) fatiganja.
Crkva je takve posle zabranjivala manastjerima, ma sve je finulo imenso i nije sutijen bijo ferman od nje rad sve do dolaska
Frančeza. Ovi su subito počeli
komandat ko smije, a ko ne fatigat u spičarijama (trata se svije
grackije spičarija). Tako su
zapoviđeli da se mora finut
spečale skule da bi neko smijo
bit spičar. Prvi spičar sa skulon
u Gradu bio je fratar Ivan Evangelista Kuzmić (1807 - 1880.).
Apena početkom 20 stoljeća
spičarija je vraćena u pjanterin,
tamo đe se i sad nahodi. Harnos za regulacijon i traget uz
svekolike solde za te posle, zapada gosparu Ignaciju Amerlingu, vitezu Svetoga Groba
Jeruzalemskog. On i njegova
fameja su je iznova koltivali i
mobijali. Prenda mi Ameringe
znamo najviše po dvije grajske
fontane, benemerita te fameje je
fakat abudanata u vele dobrije
djela kako na javnijem tako isto i
na crkovnijem dobrima u Gradu.
Na finimentu, nova narodna vlas
pokonje Jugoslavije je, 1947.,
arivala je uzet spičariju fratrima i
posvojit ko narodnu. Spašeni
retaji antikoga aromatorija,
spremjeni su u fratarski muzeo,
đusto tamo, đe je bila i konstituiškana u 14. st.
Prvi se aromatorij nahodio iza Kad bi kontinuala govorit o fratrisakristije, a blizu kapitula oli u nje- ma ko zna đe bi finula, a uputila
mu, što jopet hoće rijet da su u sam to apena, onako sogredon
brijeme njegova formavanja ti da riprezentam ove diferente pridjelovi crkve već bili sgrađeni i u povjesti oli leđende i da hi malo i
funcijoni. Ma, deresto, nekoliko serijim pisanjem inkorunam.
godišta prije oli kašnje, kad se Samo iz tega potonjega judicija
trata od kvazi 800 godišta koliko ću ođe zasenjat zeru o još jedezisti, ništa se esencijalo ne noj largo čelebroj deliciji – fratarmjenja, osim istine.
skoj bibljoteci. Znano je da je
Dakordo fratarskijeh regula aro- izgorjela kad i crkva, a š njome i
matorij je imo penasu služit samo vele čelebritati i fakata. Bremenfratrima. Ma to nije bilo tako, om je arivala nakupit krcato blaperke su fratri pomagali grajskoj ga pisane riječi (harnošću fratara
čejadi u svijem nećesitatima, od merita, a spečalmente fratra
tako isto i u medičini. A imali su Vitala Andrijaševića ,17. st. i ‘fratbogaremi s tega i sami koris. In- ra gluhog’ oli fratra Inocenta
tanto spičarija je služila svjema. Ćulića iz 19. st.).
Kroz svoju dugu povjes, nekoli- Fratar Vital Andrijašević je napko je puta i mijenjala lokacijoni. iso:
Tako je 1681. bila uz fratarski „Ne mogu se sjetiti knjižnice, a
ošpedo na gornjem klaustaru. U da mi se oči ne orose suzama,
18. stoljeću bilo je nekakvije na koje uređenje sam utrošio
kvestijoni s papama okolo njezi- osam godina. Knjižnice sa 7.500
20 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014.
svezaka iz svakog područja
književne djelatnosti ljudskog
duha. Ovdje su bili sakupljeni izabrani dragulji starijih, a nije manjkalo ni glavnih poznatih djela
modernih; sve je ovo okruživala
kruna dragocjenih slika; po sredini je bio smješten arhiv pun
dokumenata i spisa bilo kojeg
vremena, a sve to uništi neprijatelj
oganj”.
Apostrofat ću kako je ova bibljoteka, ativitati fratra gluhoga,
kojega su scijenili i spijom AU
Monarhije, imala popis svije libara i manuskripata i to sve po
sortama, 1860. godišta, što je
zasikuro bio i prvi u Hrvaskon.
Samo ću spečifikat najvažnije oli
jedan dijo tega blaga:
Štanpanijeh libara ima više od
60.000 (J. Sopta, a neđe stoji
upisano i 70.000); 216 inkunabula ; arhivijo rukopisa s priko
3.000 ređistriranijeh, najstariji s
kraja 10. ili početka 11. st. Specijalo spominjen prvi prijepis Gundulićeva “Osmana”, ma i prvotisak Marulićeve “Judite”, Venecija, 1521. Tu su jope i 22 jakon
lijepa koralna libra s bogatijem
iluminacijonima i incijalima u koži
uvezanijeh s metalnim fibijama
fiksanijeh. Toliko su veliška i
pizahna da hi fratarski bibljotekar
mora donosit na zidarskon karijoli. Ovo san sama viđela pa je
to moja esperijenca, a ne nikakva prikazijon oli pripovjes.
I na svrhu imadu i arkivijo od
mužike. Vaja znat da hi ima 7500
u rukopisima.
O muzičkon vestariju starijije
mužikanskijeh strumenata neću,
pošla bi udugo premda je meraviljozo viđet stare strumente od
pifera, do vijoline, a ima hi više
od stotine.
Leđenda o maskeronu
Tamo đe se sad pasava u spičariju, klauster i manastjer crnijeh
fratara, oli koridurom između
Crkve Male braće i Crkve sv.
Spasa, a na samom kantunu
fratrske crkve nahodi se jedan
maskeron.
Maskeron je defato masketina,
pjutosto nekakvo zdepasto rugo,
aparecom nalik živini oli čejadetu. U prijašnje doba te su
maske u kamenom riljefu ko dekoracojon zdavali u arkiteturi
diferenti graditeji, ma prestapoko bi š njima zabulali buže kud
je prohodila voda oli kišnica Ona
bi se iz skrivene gurle izljevala
kroz njihova otvorena usta. Nahodimo hi najviše na Onofrijevon
fontani (16), fontani na Gundulićevon placi, a perfin i na zapadnon bočnon strani Crkve sv.
Vlaha, ... . Avertila san se, dokle
ovo pišen, kako su za metaforiku
oli samo komparcijon, konfrontali s jednin maskeronon na Sv.
Vlahu glavu poete Iva Vojnovića
(„Kad ga gledate pravi Ivo
Vojnović ...“ Foji od pazara).
Nominacijon maskeron nan
dohodi preko talijanskga
mascherone, ali i frančezoga
mascaron, kako pišu Anić i Goldstein.
Odi je riječ o maskeronu na fasadi Crkve Male braće u Dubrovniku. Ti se maskeron još
zove (biće apeno intonano u
novije doba) ‘skakač’. On je jedna velika i prava atracijon. Onako vas izlizan para ko da je od
mrmora oli sedefa. Zašto je on
taka atracijon, nijesam znala, a
možda i ne bih da me furesti to
nijesu pitali, a ja samo brezpomoćno slegla ramenima.
Kopala san zato po librima u bibljoteci, spečalmente tamo đe se
nahodu povjesnice i leđende i
niđe ništa. Iskala san informacijon u čičerona (Udruženje i privatno), ma ni od njih ništa. Muk!
Neznadu.
Dunkve, za nešto što se nemože
neviđet kad pasavaš mimo njega, oli kad spjegavaš furestima
o Onofrijevoj fontani, Crkvi sv.
Spasa, spičariji Male braće i štotiga ja znam čemu sve, perke i
dokle to spjegavaš okolo tebe u
svako doba dana i noći na ti
maskeron skaču mladi, stariji,
muški i ženske i dječurlija, a ti o
temu ne znaš ni beknut. Nije me
interesalo što se to i danas fatiga, perke to znam. To je ono što
bi se po naški spjegalo: „Viđela
žaba đe konja kuju ...“ Specijalo
me interesalo obaznat kad je
uputilo to skakanje uz kurijozitat, radi česa.
(Legendu o maskeronu objavila
sam na internetu, 2006.
Novinar(ka) potpis inicijalima D.
M. u Dubrovačkom vjesniku,
objava, 4. 07.2009., prisvojio(la)
je pod naslovom Maskeron za
sretnu ljubav. Novinarstvo od
trešnje!
Srpske forume ni ne računam,
iako su mi uz maskeron pokupili
mnogo tekstova o Gradu i fotografije štoviše s iznimkom
samo jednog iz 2012., koji je
prenoseći, naznačio izvor - oror
od lupeštine!
Ovo navodim da ne bi netko
promislio kako sam ja plagijator, za nerijet lupež).
Ako bandunamo čičerone, koji
verglaju napamet sve o Gradu,
fjasko je nama koji smo u tu od
prije oli odvazda, što o puno
atracijoni pa i maskeronu malo
oli ništa neznamo. Prije sam već
upisala da obično kala nečega
antikoga pasavamo i ne obadamo, jerbo je to nešto odvazda tu.
Mirakulamo, perke smo isti ko i
oni spetati što s pojmom iščekuju, hoće li se žvelat mladac, koji
je arivo skočiti na maskeron, tu
fermat i koliko će ostat ; hoće li
arivat svuć priko glave majicu oli
otpet puce na košuji, kako bi hi
svuko i osto go dopasa pa onda
stavijo raširene ruke uz mir od
crkve, trepereći na dijelu poplata, kvazi na prstima od noga po
već izlizanoj kosoj glavi maskerona i čertamente sve to iznova
obuć na se. Ako ariva baren dijo
(a ovo je sve usve intjeri i kompletamenti protokolari rituo), prolomit će se od zadivjenih spetata
štucanje ruka. Utoliko, već neko
drugi nepacento apostava za
učinjet to isto. Naturalmente to
je samo jedna bravuroza egzibicijon za spetate i ništa drugo.
tula, perke se strašu da bi ga
voda još više učinila derutim.
Iako se ne zna ezato brijeme kad
je intonan ovi ritual skakanja na
vr maskerona, prema njegovon
prezentanoj nam figuri, sikuramente je bilo odamno. Intanto
vas ritual, koji san već zasenjala,
bijo je jakon komplikan za azardat se i učinjet sve što toka, dokle se nesikur cujaš na pola poplata na njegovon onda plitkon
vrhu, a tratenjat se na njemu bilo
je i trudno i perikolozo.
Opisani ritual, prema leđendi,
uputio se ko objet jednoga
mlađahnoga berekina, koji još
nije bijo arivo nać svoju jubav.
Dunkve, do je objet da će vas
upisani ritual na vr maskerona
provjivat sve dokle ga ne ariva
ezegviškat, ne bi li imo sreće u
amorima. Berekinić je hotio pratikom akvistat maskeron za sretnu jubav.
Kolikod to bio trudan i kapričoz
poso, mladac, protogonista leđende, arivo je dofinut svekoliko
i domalo iza tega našo je i svoju
amoretu.
Pripovjes o njegovon opstinacijoni ma i fortuni brzo se rastrumbetala po Gradu, što je dalo skuzu drugijem da to isto provivaju.
Danas je popet se na maskeron, samo atracijon. Para se, kako
je ona više interesanta furestijem
nego domaćjema i strahovito im
figura, perke nije hi briga hoće li
i sprofitat, gus je samo to i provat.
Pripovjes, koja spjegava zašto je
počelo skakanje na
maskeron Male
braće, stoji ko leđenda o zavjetu za fortunu u jubavi. O ton
leđendi koju ću napisat doznala sam
diretamente
od
tadašnjeg priora Samostana Male braće
u Dubrovniku, oca
Marija Šikića, 2006.,
a ne iz libara, ćićerona, interneta oli
kakvoga drugoga
vrela.
Maskeron o kojemu
pišem imo je negda
lineju sove, ali se je
toliko izlizo i snizijo da mu se više
ne može ezato dečifrat oriđinala
figura. Stavjen je tu da se skrije
buža kuda se s kupjerte od crkve
sljevala kišnica iz konala preko
skrivene kantule. Danaske se ispod njega vidi nova rotonda kan-
Dubrovačke riječi korištene u kontekstu
abudanta - velika ; akvistat – osvojiti,
pridobiti; amoreta - ljubovca (djevojka);
amorima – ljubavima ; aparec- vanjština, izgled ; pojave neke živiotinje ili osobe; apena - tek ; apostavat- čekati,
vrebati ; apostrofat – naglasiti ; argatanje – težak rad; argatat – teško raditi;
arivat - stići (uspjeti) ; arkivijo - arhiv ;
aromatorij - biljna ljekarna; at - akt, čin,
djelo; atracijon – zanimljivost, atrakcija ;
avertila - sjetila, prisjetila ; azardat se usuditi se; bandunat – zanemariti (istozn.: obandunat, abandunat) ; beknut
- prosloviti ; benemerit - doprinos ; berekin - mangup, osoba slobodnog ponašanja, vragolan, deran, obješenjak,
spadalo ; bravurozo - ono što je izvedeno s velikom vještinom, osobito efektno
; buže - rupe ; cujaš - ljuljaš; tratenjat
se – zadržati se; čelebre - slavan, na glasu, glasovit, čuven ; čelebritati - glasovitosti, slave, čuvenosti ; čertamente dakako, naravno ;ćićeron – turistički
vodič ; dakordo - dogovorno; dečifrat odgometnuti; kupjerta - krov; definitivo - konačno, neopozivo; delicija specijalitet, poslastica ; derutim - potrošenim; diferento - različito ; diretamente - izravno ; dofinut - završiti, dovršiti neki rad ; durom - bez prestanka, stalno; đusto - baš tako, upravo tu ; đusto točno; esperijenca - iskustvo ; ezat točan; esegvěškat - izvršiti, obaviti, ostvariti, isporučiti narudžbinu ; (glazb.) izvesti ; prikazati, igrati, prirediti; esencijalo - bitno ; fakat - činjenično, stvarno ;
faljenon - hvaljenom ; fatigat- raditi ;
ferman - zausravljn ; fibija - metalna kopča ; fidat se - pouzdati se; figura - izgled; fjasko - sramota ; forman - osnovan, uspostavljen formiran; fortuna sreća; Frančezi - Francuzi ; funcijon funkcija, djelatnost, djelovanje, uloga,
zadatak; go - gol ; gurle - cijev ; gus –
užitak, zadovoljstvo; harnos - zahvalnost
; iluminacijoni - ukrašene rukopisne
knjige ornamentima, inicijalima i minijaturama ; imenso - izvanredno (dobro)
; incijali - početna slova poglavlja likovno
ukrašena ; informacijon -informacija ;
inkorunat - ukrasiti ; inkunabule - knjige tiskane do 1500. godine ; intanto uglavnom; sve u svemu ; intonana - potaknuta; izlizo (se) –
izgladio (se); jope opet ; kadarke - kad;
kapitula - dvorana za
sastanak redovnika ili
za duhovno čitanje;
kapričoz - uporan,
tvrdoglav; karijola kolica s jednim kotačem ; kašnje - nakon,
kasnije;
klaustar - četverokutno unutarnje dvorište
samostana okruženo
trijemom sa stupovljem; koltivat - kultivirati, urediti ; komandat - zapovijedati,
naređivati ; komodamente - komotno, bez zadrške, žurbe;
komparcijon - usporedba ; komplikan
– složen, kompliciran; konkludat - zaključiti; konkluza - zaključak; konstituiškana - uspostavljena, konstituirana ; kontinuat - nastaviti ; kompozitur - skladatelj
; koralna libra - notni zapisi za jedno-
glasno liturgijsko pjevanje konačno
uobličeno krajem 6. st ; koridur – hodnik, prolaz ; kurijozitat - radoznalost ;
kvestijoni - problemi, nesuglasja,
sporovi; largo - daleko ; libra - knjige;
lineju - obličje; lokacijon - mjesto,
pozicija, položaj; lupeština - lupežarija ;
manuskripti - rukopisi; maskeron –
točak (dugo uzl. akc. na ‘o’) ; meraviljozo – predivno, veličanstveno ; merit zasluga ; metaforika - metaforična ;
mirakulat - čuditi se, iščuđavati se ; mladac - momak; mobijat - opremiti
namještajem ; možebit – možda, može
biti; mrmor -mramor; muzeo - muzej ;
mužike -glazbe ; nahodit - nalaziti ; nahodit - nalaziti; nahodu - nalaze ; najstarijom - najstarijom; namurana - zaljubljena ; nećesitat - potreba, nevolja;
nekakvije - nekakvih, nekih; nepacento - nestrpljivo ; nesikur - nesiguran,
nepuzdan; notacija - bilješka (dokument) ; obaznat - saznati ; objet – zavjet
(L. Zore) ; odvazda - oduvijek ; operat raditi; opstinacijon - upornosti, tvrdoglavosti; organizacijon - organizacija; oror
- strahota, sablazan ; pasava - prolazi ;
penasa - zadaća, obveza; perfin - čak,
štoviše,dapaće ... ; perikolozo, perikulozo - opasno, brižno, bojazno; persona - osoba ; personalo - oosbno ; pifer
- puhački instrument sličan flauti ; pizahna - oteža , poteža ; pofalit - pohvaliti;
pojma - pažnja ; pokli - nakon; pokonja - pokojna ; ponaški - našim govorom;
poplat - taban ; poradi - zbog, radi; porto franko - otvoreno, slobodno,
nezaštićeno(fraza); potonji - posljednji ;
povjes - povijest; prestapoko - prilično,
približno, po prilici, skoro, u grubo
rečeno ; prezentana - predstavlejna ;
prikazijon - izmišljotina ; prior - poglavar samostana nekih katoličkih redova;
prohodila - prolazila ; provat/ provivat
– pokušati/kušati; puce - dugmad ; rastrumbetat - proširiti, razglasiti (nešto);
regula – pravilo, interno običajno pravo;
regulacijon - uređenje ; retaji – ostaci,
otpaci ; riprezentam - predstavim ; rugo
- čudno, smiješno, nakazno, karikirano ;
sakristije - prostorija uz crkvu ili unutar
crkve u kojoj se drže stvari potrebne za
bogoslužje; scijenit - držati, cijeniti ;
serijim - ozbiljnim ; sikuramente - zasigurno ; skula - škola ; skűza - izgovor,
isprika, izlika, opravdanje ; sogredon usputno ; sortama - vrstama ; spečala posebna, specijalna ; spečalmente posebno, osobito ; spečifikat - imenovati ili spomenuti točno, pojedinačno,
eksplicitno i bez eventualnih dvojbi ;
spetati - gledatelji, promatrači ; spičar ljekarnik ; spičarija - ljekarna; spija špijun ; spjegavat -govoriti, objašnjavati; sprofětat -uspjeti ; subito - odmah;
sučijem - čime; sutijen - time ; svjema
- svima; štucanje ruka - pljesak ; traget
- prijenos ; tratčnjat (se) - zadržati se,
zabaviti se provoditi ; udugo - u dugo,
opširno ; uputila - započela ; vestarijo zbirka (srednjevjekovna, ovdje: zbirka
starih glazbenih instrumenata, M.
Deanović, Molier) ; zabulat - zatvoriti ;
zasikuro -zasigurno ; zdavali - stvarali,
gradili ; žvelat - spretan.
GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. 21
22 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014.
KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA
Igranje države
I baš je dobro ne’ko rek’o, da, jao onemu ‘ko radi, da ga svijet hvali. Jer,
svijet je loš platiša, a i kad’ plaća, plaća - nezahvalnošću
Povijesna kronika bilježi 23. obljetnicu odluke Hrvatskoga Sabora, o razlazu Hrvatske
od ostalih, bivših bratskih naroda i njihovih
Republika i proglasio suverenu i samostalnu Hrvatsku. Svi smo bili ponosni. Zapravo, nije uopće bilo dozvoljeno - ne ponosit’
se. Da bome! Oni koji nisu bili ponosni, i
danas se još smatraju izdajnicima. I tako
sad’ oni, koji su u to doba bili među najponosnijim, cijepaju dlaku na pola i pitaju
se, đe je nestala naša država? Pa tako tvrde,
da ovaj veliki dan trebaju slavit’ isključivo
lažni vojni invalidi i političari svih boja.
Umjesto prenošenja svečane proslave
( barem k’o na Dan Antifašizma),
mediji su bili puni potrošenih nogometaša i kockica, a tek negdje u dnu,
usputna vijest o Danu državnosti. Zato
zaključuju, da nam je službeno, prošle godine bio zadnji Dan Državnosti.
Jer smo od tad’, pod nekom čudnom
zastavom, punom zvjezdica. Oni, koji
su tu zastavu jedva čekali, bili su sigurni, kako im people must trust. A vražji
people im ne vjeruju, i uopće nije
zadovoljan, ni vladajućima, ali ni
opozicijom. Pa su se mnogi predomislili i više nisu - ponosni. Domovina ionako više ne traži od nas, da ginemo
za nju. A što bi i ginuli - nizašto? Zato
su predložili, da se fino Srbima da u
koncesiju Krajinu, a Talijanima, Mađarima i Slovencima - sve ostalo. Jer ovaj
pokušaj ‘’igranja države”, fakat nema
smisla, kažu oni. Navode i primjer Crvenoga Križa, koji, umjesto da podijeli
naše solde poplavljenim Slavoncima,
u Gunji, uz visoko pokroviteljstvo Predsjednika države, otvaraju pučku kuhinju. Kažu, tako svečano nije bilo ni kad’ se je
otvarala pučka kuhinja u Saboru. Koju još i
danas koriste Saborski zastupnici.
Top of FormFinancial Times nam je
dodijelio titulu, ekonomski najnesposobnije i najsiromašnije europske zemlje, koja
treba pomoć drugih EU zemalja.
Lako je njima pričat’ ludosti i rugat’ se s
nama i našim porođajnim mukama, kad’
su se oni rodili sa zlatnom ožicom u gubici.
Zato i k’o prvo ne razumiju, da smo mi još
mlada država. K’o drugo, ne razumiju, da
se u takvim državama, povijesni napredak
mjeri generacijama. I k’o treće, ne razumiju, da smo mi, za Europom trčali k’o unuci,
a stignut’ ćemo ih - k’o djedovi.
Aa, eee, još su rekli, kako nam sunce, more,
otoci i krasne plaže, ne daju da sagledamo probleme. Nego smo imađinali, da nam
POLITIČARI
PUČANSTVO
je život ugodan. Tobože, hoće rijet, nisu
nam svi doma. Ma zamisli samo, koji injoranti! To su oservali. A nisu oservali, kako
se u nas, ovih dana slavi godišnjica plaćanja članarine za EU klub. Altroke, da oni
nama pomažu.
A naš Predsjednik- glazbenik, godišnjicu
našega povijesnog članstva, proslavio je
odlikujući one, koji su nas upisali i pokupili
nam članarinu. Bilo je svečano i svi su bili
fino obučeni. Vidi se, da su oni već odavno
u Europi.
Sve važnije su postale ove razne ankete,
koje u zadnje vrijeme pokazuju, da markantnoga čelnika HDZ-a, pozitivnim smatra par
postotaka ispitanika više, nego Predsjednika Vlade. Govore, kad’ bi sad’ bili izbori,
dilema birača bila bi, da se odluče, bi li
radije, da ih kučak ugrize za lijevu ili desnu
nogu.
I tako je Predsjednik Vlade zauz’o prvo
mjesto liste najnepopularnijih političara u
zemlji. Kažu da ga podržava jedva 18 posto birača. Uključujući širu rodbinu. A dolaze vrućine, pa neke prognoze govore, da
će do kraja ljeta, jedino
Premijer, sam sebe
podržavat’. A opet, do
tad’ se svašta može
dogodit’. Može on
nekim odlučnim potezima i popravit’ rejting.
Evo, baš je ovih dana
svrnuo u Grad, kako bi
našemu Županu, ali i
svima koji se kreću po
sumnjivim terenima, Piše: Mario Klečak
donio potvrdu o
razminiranosti Dubrovačko – neretvanske
županije. Onima, koji bi se radije kretali autoputem, rek’o je, da nas nema 12 milijuna, ali bi bilo dosta i devet. Skupa sa Kosovcima, Albancima, Crnogorcima. Taman
koliko treba za nastavak izgradnje auto
puta. Pa eto, ljudi smo. Dogovorit’
ćemo se.
Sve se svodi na to, da se radit’ - ne isplati. O temu postoje i vickaste Balkanske poslovice. Ono, naprimjer, ‘ko voli
radit’, radilo mu se o glavi. Ili, živio rad,
živio trud, nek radi ‘ko je lud. Ma ne
misle svi tako. Eto, recimo, svi znaju,
koliko naš Gradonačelnik radi. Ne da
radi za dvojicu...ma što ludo govorim...
nego radi bora mi, za nas deset. Može
ga se u svako doba viđet’ na putima. I
to, ne samo mikro - nedovršenima, freško raskopanima, pa asfaltiranima
lokalnima, nego i na međunarodnim. I
onda, za sve te napore, umjesto
priznanja i medalje, u medijima mu
broje, teško zarađene solde, kuće, dionice, umjetnine, ušteđevinu u banci...
K’o da je to njemu sve palo s neba. I
što je najgore, svi misle, da bi i oni, njegov pos’o obavili, za neveliku plaću, od
nepune 22 tisuće kuna. Ma znamo mi
takve. To su oni, što bi radili osam sati
i spavali osam sati. Po mogućnosti istovremeno.
I baš je dobro ne’ko rek’o, da, jao onemu ‘ko radi, da ga svijet hvali. Jer, svijet
je loš platiša, a i kad’ plaća, plaća - nezahvalnošću.
Mercator je naš! Dobro, nismo ga baš mi
kupili, ali k’o da i jesmo. Kupio ga je, (kažu
zlobnici), hrvatski Princ Tame, kralj Kulmerovih dvora. I to je, govore ček’o, da se
pažnja javnosti ohladi od nogometnih iluzija, pa da mu se mediji mogu potpuno posvetit’. A to se eto, slučajno poklopilo. Oni,
što ga znaju, još od njegove prve cvjećarnice, hvale ga i tvrde, kako mu je cvijeće
moralo, kad’ tad’ procvjetat’. Jes’ da se je
obogatio u delikatnim vremenima, ali se
je obogatio pošteno. Ili je to preskromno
rečeno; obogatio se je on, dragi moj, više
nego - pošteno. A Ministar gospodarstva
mu je hitro uputio čestitku, jer ga gazdin
uspjeh veseli, k’o da je i državna firma. Sigurno ga gusta, gospodarska vizija, kojom
njegov prijatelj pojačava monopol, a smanjuje konkurenciju na Hrvatskom tržištu. Uz
to, spominju oni zlobnici, njegova se, gospođa Ministarka, kolekcionarka, možda
nada još jednoj Ledovoj škrinji.
GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. 23
POSEBNA NAGRADA IVAN KUKULJEVIĆ ZA KNJIGU DR.SC. NADE GRUJIĆ
Veliko priznanje za dubrovački ogranak Matice hrvatske
Ukoliko sami ne postanu svjesni potrebe njezina očuvanja, sve sam sigurnija da će od dubrovačke gotičke i renesansne
stambene arhitekture uskoro ostati samo knjige - rekla je, uz ostalo, za ‘Vijenac’ nagrađena Nada Grujić
Matica hrvatska ogranak Dubrovnik dobitnik je velikog priznanja - posebne nagrade
Ivan Kukuljević Sakcinski, kojeg Glavni odbor Matice hrvatske dodjeljuje najboljem ostvarenju u izdanju nekog od ogranaka. A to
najbolje ostvarenje u 2012. i 2013. jest knjiga prof. emeritus dr. sc. Nade Grujić ‘Kuća
u Gradu - studija o dubrovačkoj stambenoj
arhitekturi 15. i 16. stoljeća’, koju je dubrovački ogranak objavio koncem 2013. godine. Nagrada je autorici te uredniku izdanja
Danku Zeliću i dubrovačkoj Matici uručena
na glavnoj, ujedno i izbornoj skupštini Matice hrvatske u Zagrebu, gdje je za novog
predsjednika izabran akademik Stjepan
Damjanović.
Riječ je o šestoj knjizi povjesničarke umjetnosti Nade Grujić, a drugoj koju je izdala u
izdanju dubrovačkog ogranka Matice hrvatske. Knjiga sadrži studije o dubrovačkoj
stambenoj arhitekturi 15. i 16. stoljeća, a
objavljena je u sklopu biblioteke ‘Prošlost i
sadašnjost’ s uredničkim potpisom Danka Zelića. Obogaćena fotografijama, arhitektonskim nacrtima, presnimkama, pojmovnikom, dokumentima, kazalom građevina i osoba te sa sažecima na engleskom
i talijanskom jeziku, knjiga na gotovo 500
stranica postiže interakciju teksta i slikovnih
priloga.
Nada Grujić jedna je od najrevnijih proučavateljica hrvatske povijesne arhitekture,
posebno na području Dubrovnika. U karijeri na Institutu za povijest umjetnosti i na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu pokrenula je više znanstvenoistraživačkih projekata u vezi s graditeljskom baštinom 15. i 16.
stoljeća, sudjelovala u interdisciplinarnim
istraživanjima (koja su podrazumijevala
suradnju povjesničara umjetnosti, konzervatora, restauratora, arhitekata, arheologa)
te obradila brojne spomenike i spomeničke
sklopove. Uz šest knjiga, autorica je i
mnogih znanstvenih radova, uglavnom s
područja javne i stambene arhitekture gotike i renesanse.
- Ova je knjiga nastala nakon dugogodišnjega rada na dubrovačkoj stambenoj arhitekturi. I dok naslovi knjiga koje sam prethodno objavila pokazuju da je za ljetnikovce postojao veći interes izdavača, o kućama na dubrovačkom teritoriju pisala sam
dosad samo u znanstvenim časopisima.
Ostali su neobjavljeni mnogi rezultati
istraživanja na kućama unutar dubrovačkih
zidina i velik broj arhivskih dokumenata koji
se odnose na njih, ali i na one koje su u
međuvremenu nestale. Treba uzeti u obzir
da dinamika pregradnji u gradskim kućama nadilazi onu što je nalazimo u ladanjskim. Sliku sveukupne stambene izgradnje Dubrovnika nisu mijenjali samo požari i
potresi, već i potrebe, navike te ukus njihovih stanovnika. Stoga je moj pristup temi
ponajviše odredila činjenica da iz 15. i 16.
stoljeća i nije ostalo mnogo cjelovito saču24 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014.
vanih kuća. O njihovu podrijetlu, rasporedu
i izgledu njihovih prostorija pa i pročelja
moglo se suditi samo uvidom u brojne ugovore o gradnji ili izradi klesanih elemenata i
onih kuća iz prethodnih stoljeća koje nisu
sačuvane. Okupiti i povezati tako opsežnu
građu moglo se samo u knjizi. Prije četiri
godine ponudila sam je za tisak ondašnjoj
predsjednici dubrovačkog ogranka Matice
hrvatske, gospođi Ivani Burđelez. Zahvaljujući njezinu interesu za tu temu, ali i njezinu praćenju rada na knjizi, nastala je
naša Kuća u Gradu. U studenom prošle
godine, netom po dovršetku knjige, Ivana
je preminula, a Kuća u Gradu bila je posljednja knjiga koju je u ime izdavača potpisala - kazala je povodom nagrade u razgovoru za ‘Vijenac’ autorica Nada Grujić.
- U knjizi Kuća u Gradu namjera mi je bila
predstaviti najbolje primjere stambene arhitekture 15. i 16. stoljeća, bez obzira na
stanje u kojem se nalaze i na pogrešne planove. No što reći o sudbini kuća u gradu
koji ostaje bez stanovnika? Komu objasniti
da je njihovo premještanje iz grada u okolicu uzrokovalo ondje prekomjernu izgradnju koja je izbrisala ne samo stoljetne granice između gradskog i ladanjskog prostora
nego je devastirala i krajolik – bitni kontekst
ladanjske arhitekture? I Vrijeme ladanja i
ova posljednja knjiga – Kuća u Gradu –
namijenjene su ponajprije Dubrovčanima.
Većina njih, pogotovo novih stanovnika, i
ne zna što se nalazi iza zatvorenih vrata
kuća njihova grada. Kada bi bolje poznavali
vrijednosti svojih kuća, ne bi ih tako olako
pregrađivali, oštećivali i uništavali važan dio
povijesti Grada. Ukoliko sami ne postanu
svjesni potrebe njezina očuvanja, sve sam
sigurnija da će od dubrovačke gotičke i renesansne stambene arhitekture uskoro
ostati samo knjige. U želji da knjiga Kuća
u Gradu nađe čitaoce, zahvalna sam da ju
je objavio dubrovački ogranak Matice hrvatske - rekla je za ‘Vijenac’ nagrađena
Nada Grujić.
O Nadi Grujić
Nada Grujić rođena je 5. ožujka 1938. godine u Zagrebu. Pohađala je Klasičnu gimnaziju, diplomirala je na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu dvopredmetnu
studijsku grupu Povijest umjetnosti, Fran-
cuski jezik i književnost (1963.), magistarski rad (Ladanjsko-gospodarska arhitektura
otoka Šipana) obranila je 1973., a 1980.
godine i doktorsku disertaciju (Ladanjska
arhitektura dubrovačkog područja).
Od 1964. radila je u Institutu za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1966/
67. boravila je u Parizu kao stipendist Francuske vlade usavršavajući se za područje
ranosrednjovjekovne skulpture kod André
Grabara. U okviru istraživačkih projekata i
povijesno-umjetničkih studija sekcije «Povijest naselja» koju je na Institutu za povijest
umjetnosti osnovao i vodio prof. dr. Milan
Prelog obradila je preko 1500 objekata fortifikacijske, sakralne i stambene arhitekture
na području od Istre do Dubrovnika. Od
1980. intenzivno je sudjelovala u istraživanju
dubrovačkih spomenika predviđenih za obnovu nakon potresa 1979. i nakon rata. U
zvanje višeg znanstvenog suradnika Instituta za povijest umjetnosti izabrana je 1985.
a u zvanje znanstvenog savjetnika 1993.
godine.
Od 1990. godine radi na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu, prvo kao docent, od
1992. godine kao izvanredni profesor, a od
1997. kao redoviti profesor. Predavala je
predmete «Osnove arhitekture», «Umjetnost renesanse», «Arhitekturu renesanse i
baroka», te izborne kolegije iz urbanizma,
arhitekture i teorije renesansnog razdoblja.
Bila je predstojnica katedre za «Teoriju likovnih umjetnosti».
Sudjelovala je u nastavi Poslijediplomskih
studija Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku od 1986., a od 1993. do 1995. bila
je i voditeljica studija «Kulturna povijest istočne jadranske obale». Redovito je sudjelovala i u nastavi Poslijediplomskog studija
na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu i bila je njegovom
voditeljicom od 1997. do 1999. godine. Kao
gost predavač održala je predavanja na
Institutu za povijest umjetnosti Univerziteta
J.W. Goethe u Frankfurtu (1986.), na
Sveučilištu u Genevi i Lausanni (1992.), i
na Univerzitetu u Paviji (1996.).
Od 1984. godine redovito je sudjelovala u
radu Centra za više renesansne studije u
Toursu (CESR – Université François Rabelais, Tours), a od 2003. sudjeluje u radu
novoosnovanog Centre André Chastel pri
Institutu za povijest umjetnosti (INHA) u
Parizu.
Od 2002. redovito predaje u Rimu na Europskom poslijediplomskom studiju povijesti arhitekture (Master Europeo in Storia
dell’Architettura) koji su osnovali: Universitŕ
degli Studi Roma Tre, Université Paris 8,
Universidad Politécnica de Madrid i Université de Provence-Aix-Marseille 1. Kao plod
te suradnje tim ustanovama je od 2005.
priključen i nominalno Filozofski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu.
Sudjelovala je referatima na brojnim domaćim i međunarodnim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu.
Bila je voditeljica znanstveno-istraživačkih projekata: «Dubrovnik – modifikacije urbanog tkiva i tipologija stambene
arhitekture XV. i XVI. stoljeća», «Gradska stambena arhitektura XV. i XVI. stoljeća na dubrovačkom području», «Knežev
dvor u Dubrovniku», a 2006. voditeljica je projekta «Javna i
stambena arhitektura u Dalmaciji i na dubrovačkom području».
Objavila je brojne znanstvene i stručne radove te šest knjiga.
Za knjigu «Ladanjska arhitektura dubrovačkog područja»
primila je nagradu «Josip Juraj Strossmayer» dodijeljenu za
znanstveno djelo s područja društveno-humanističkih
znanosti za 1991. godinu. Filozofski fakultet u Zagrebu dodijelio joj je 2005. godine Povelju za posebne uspjehe na unapređenju znanstvenog i nastavnog rada i širenju ugleda
fakulteta. Za ukupna, izvanredna dostignuća i dugogodišnji
predani rad na zaštiti hrvatske kulturne baštine Nada Grujić
2012. dobila je Nagradu Vicko Andrić za životno djelo koje
dodjeljuje Ministarstvo kulture RH.
O nagradi ‘Ivan Kukuljević Sakcinski’
Matica hrvatska najstarija je hrvatska kulturna ustanova, čuvarica hrvatskog jezika, hrvatske kulture i hrvatskog identiteta od svoga osnutka 1842. godine do danas, a njezine nagrade obilježavaju život i nisu zbroj prošlih zasluga namijenjen za arhive, već se dodjeljuju za stvaralački potencijal. Nagrade Matice hrvatske dodjeljuju se od 1999. godine, a o
strogim kriterijima izbora svjedoči činjenica da se ne uručuju
svaki put za svaku od kategorija. Stoga laureati ugledne nagrade više nego zaslužuju biti pridruženi imenima velikana
koja čine našu duhovnu baštinu.
Nagrada Ivan Kukuljević Sakcinski dodjeljuje se najboljemu
ostvarenju u izdanju nekoga od ogranaka Matice hrvatske, a
nosi ime velikog hrvatskog domoljuba, književnika i povjesničara koji je 2. svibnja 1843. prvi u Hrvatskom saboru
progovorio na materinskom jeziku i tražio da se hrvatski jezik uvede u sve škole i državne ustanove. Baldo Marunčić
Zlatni jubilej
misništva
don Joza Njavra
Dana 29. Lipnja na
blagdan apostolskih prvaka sv. Petra i Pavla,
don Jozo Njavro,
svećenik Dubrovačke
biskupije na službi župnika župe sv. Andrije u
Dubrovniku, obilježio je
50. obljetnicu ređenja za
svećenika.
Posljednjih godina,
tijekom srpnja i kolovoza don Jozo Njavro na
Lokrumu služi misu ali i mnoge druge mise koje održavamo na
Lokrumu u posebnim prigodama. Prigoda je to da uz dašak vjetra
u hladovini ispod 300 godina starih maslina poslušate jutarnju misu
i duhovno se obnovite. Savršen početak dana zasigurno uvijek
učini don Jozo Njavro sa svojom propovjedi.
Od prve nedjelje u srpnju opet počinju mise na Lokrumu. Sve ono
što smo željeli izraziti ne može stati na papir ali može jedno veliko
HVALA.
Dragi naš don Jozo vjerujemo da ćemo još dugo slušati poučne
propovjedi na Lokrumu, želimo Vam sretnu obljetnicu u mislima i
molitvi sa Vama.
1.SRPNJA 2014.- U ČAST SLIKARA ĐURA PULITIKE
EPIDAURUS FESTIVAL
Otkrivena spomen ploča
U povodu rođendana
Vlaha Bukovca
U organizaciji Družbe
‘Braća Hrvatskoga
Zmaja’ i Umjetničke
galerije Dubrovnik,
1.srpnja je na Tvrđavi
sv. Ivana pred mnogobrojnim prijateljima,
poznanicima i štovateljima svečano otkrivena
spomen ploča velikog
dubrovačkog slikara
Đura Pulitike. Pulitika je
bio veliki umjetnik,
slikar jasnog kolorizma
koji je slaveći boju
stvorio svoj vlastiti prepoznatljivi stil. I ne
čudi stoga što se okupio veliki broj Dubrovčana, ljubitelja kulture, umjetnosti,
a naročito njegovog stvaralačkog djela. Nakon otkrivanja spomen ploče, u
Galeriji Dulčić Masle Pulitika uslijedio je
koncert „Nocturno za Đura“ u izvedbi
mlade klaviristice Ivane Jelače. Na programu su bili „Nocturna“ Ferda Livadića
i Frederica Chopina. U njegovom Atelijeru u kojem je proboravio najveći dio
svog života postavljena je i popratna
izložba njegovih djela koja se može pogledati do nedjelje, 6. srpnja.
Đuro Pulitika rodio se 1922. na
Bosanki ponad Dubrovnika. Akademiju likovnih umjetnosti studirao
je u Zagrebu od 1941. do 1947., a
sa izlaganjem započinje od 1945.
Njegovi profesori bili su: Zlatko Šulentić, Ljubo Babić, Krsto Hegedušić. Sudjelovao je na više od 250
izložbi u zemlji i inozemstvu, od kojih
su 42 bile samostalne izložbe. Pulitika je dobitnik brojnih domaćih i
međunarodnih priznanja i nagrada.
Umro je u Dubrovniku 2006.
portaloko.hr
Povodom rođendana Vlaha Bukovca (4.srpnja 1855.23.travnja 1922.) Bukovac toujours organizira ovoga petka 4.srpnja u Kući Bukovac u Cavtatu likovno - edukativna radionicu, s početkom u 10 sati. Predavanje dr.sc.
Rozane Vojvoda je na programu u 20 sati, a svečani koncert ansambla Brevis iz Kaliningrada u 21 sat. Epidaurus
festival je projekt pokrenut 2012., na inicijativu hrvatske
pijanistice Ivane Marije Vidović, da se zna ‘TKO je Vlaho
Bukovac’. U svesrdnoj suradnji s Kućom Bukovac, Turističkom zajednicom Općine Konavle, Općinom Konavle,
Hotelom Croatia, te brojnim dragim donatorima.
GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. 25
mali OGLASI
BEVERLY 500, 2005.g. za 16000 kn.
098 192 7649.
KUĆE
Vespa NV 150, reg. do 6/’15., dobro
očuvana. 098 680 623.
Prodajem novu kuću na dvije etaže
(107 m2 x 2) u BiH, u blizini manastira
Tvrdoš, kraj rijeke. Gornja etaža potpuno uređena i opremljena, ograđena
okućnica cca 350 m2. GSM: 095 87 49
371
APARTMANI
Dođite u malo misto na Braču! I veliki
Tin i Smoje su voljeli MIRCA. Manji
apartmani 150 m od mora. 095 393
6614
SOBE
Iznajmljujem sobu, upotreba kuhinje i
banje, na duže vrijeme ozbiljnoj zaposlenici. 091 884 6373.
ZEMLJIŠTA
Hitno prodajem građevinsko zemljišta
u Čibaći - Mišići, odmah ispod autobusne stanice. Cijena 50 eura/m2. 098
747 107.
VOZILA
RENAULT MEGANE CLASSIC 1.4,
1999.g., 164000 km, reg. do 8/’14., benzinac, 55 kw. Cijena 14000 kn. 098 192
7649.
AUDI A3 1.9, diesel, reg. do 11/’14. 098
285 582.
SEAT CORDOBU 1996.g., ful oprema,
klima. 099 441 0808.
PLOVILA
Drvena plastificirana pasara 7.7 m, samogradnja by Mr. Franko Cetinić, Perkins 36 HP made in UK, 11100 Eura.
098 747 107
POSAO
Trebam dimnjačara! 091 894 6130.
Uređujem vrtove i đardine, dipl.ing.agr.
098 958 1993.
Fizioterapeut pruža usluge masaže.
Dolazim na vašu adresu. Zvati od 10
do 18. 099 593 5256.
Vikendom čistim apartmane. Samo
ozbiljne ponude. 099 855 6807.
Svi završni radovi u građevini (pituravanje stanova i kuća, sanacija sitnih popravaka u domaćinstvu, elektro i vodo
uređaja, po potrebi odrzavanje kuća i
apartmana), ugradnja laminata i
pločastog namještaja. Garantirana
kvaliteta, cijena povoljna. Radimo u Dubrovniku i bližoj okolici. 092 311 6363.
Ako želite sačuvati drage uspomene sa
VHS kazeta, 8 mm, javite se. Presnimavamo na DVD, CD, USB. 099 441 0808.
Dajem lekcije iz gitare. 099 441 0808.
Tražim posao na recepciji, suvenirnica.
POSTUPAK PREDAJE MALIH OGLASA
Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:
- pravne osobe: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe
- fizičke osobe: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište.
Molimo Vas da prilikom predaje oglasa navedete svoje identifikacijske podatke kako bi oglasi bili
objavljeni, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vaših oglasa. Identifikacijski podaci neće
nigdje biti objavljeni, neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od
strane Tele 5 d.o.o.
Vikendom čistim apartmane, govorim
strane jezike. 099 855 6807.
Popravci na odjeći, sve po 25 kuna! 413
795
Drage mame i tate! Odgovorna sam,
vesela i prilagodljiva osoba. Voljela bi
čuvati i provoditi vrijeme s vašim dijetetom. 098 768 631.
Prodajem laptop dobro očuvan. 099
855 6807.
Prodajem nakit, disko haljine i torbice.
095 815 7019.
KAMEN brački, Visočani-obloga bunja, štokovano, dostava i montaža, povoljno. 091 728 5208.
Prodajem ronilačko odijelo med. 098
170 5535.
KAMENOKLESAR-Izrada Grobnica,
spomenika,vaze, skaline, klupice,
ograde, kolone. 091 728 5208.
Iznajmljuje se vez za barku u Rijeci dubrovačkoj uz osiguran parking. Informacije na broj 091 173 9666.
Čistila bih apartmane, spremala kuće,
Ploče - Stari Grad. 098 169 2692.
OSOBNI ODNOSI
Gospodin želi upoznati dame za
druženje. Odličan džeparac. 099 826
1327.
RAZNO
Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM DO 12:00 SATI i objaviti će se samo jednom. PREDAJTE MALI OGLAS SMS-om NA BROJ 616248 (upišite GLAS, vaš tekst), (cijena poruke 3,72kn,
PDV uključen). GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA. Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383, www.externus.hr ili info@externus.hr
ULICAMA MOGA GRADA
Irish pub
"The Gaffe"
Marende
ponedjeljakpetak
cijena 35.00kn
od
10.00h-15.00h
ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI
NA OVIM STRANICAMA, NAZOVITE
MARKETING GLASA GRADA: 358 980 / 311 992,
ILI SE JAVITE MAILOM:
tele5marketing@gmail.com
26 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014.
Kino Visia
KAKO IZDRESIRATI ZMAJA 2 3D
TRANSFORMERSI 3D
Kino Sloboda
04., 08.srpanj / 21.30 „Linđo“ plesom i pjesmom kroz Hrvatsku
05., 07.srpanj / 21.00 Kazališna
družina Kolarin : MATRIMONIJO
Kino Jadran
YVES SAINT LAURENT
WALKING ON SUNSHINE
Kino Slavica
ZATVORENI KRUG
09.srpanj / 21.30
OKUSI DRUGAČIJE KINO:
SLOW FOOD STORY - projekcija dokumentarnog filma uz
razgovor s producentom
SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVENA OPĆINA DUBROVNIK
Piše: Slavko Zorica, protojerej-stavrofor, paroh dubrovački
Istina u ljubavi
Ako Božja ljubav ne obitava u nama, nećemo imati
pravilan pristup istini. Jer isti onaj Bog koji je Istina jest
i Ljubav. Neko je rekao: «Vjerujem da tamo gdje je
najveća istina jest i najveća ljubav»
Govoriti istinu nije dovoljno. Samo govorenje istine nije
Moramo je govoriti u ljubavi, veli dovoljno
sv. apostol Pavle. Postoji Vrlo često izgovorimo bolnu i
mnogo različitih načina go- štetnu stvar pod vidom govorenvorenja istine. Jedan sveštenik ja istine. Ovo je stara tehnika, i
je za nekoga rekao: «Sreo sam ljudi koji se njome služe su rđavi
ga i malo sam mu se naklonio.» i destruktivni. Naravno da je
To što je on rekao vjerojatno je dobro govoriti istinu. Ali istina,
bila istina, ali zasigurno nije kako je davno primijetio Blaženi
izrečena s ljubavlju. Rečena je Avgustin, može biti «krvoločna»
u ljutnji, možda začinjena ako je izgovorena bez ljubavi.
zlobom. Međutim istina izreče- Često moramo opominjati ljude,
na u ljutnji nije ista kao izrečena naročito djecu, ali se te
u povjerenju, jer postoje jaki ra- opomene moraju davati u
zlozi da ono što je izgovoreno u ljubavi i da ih prati molitva. U cilju
ljutnji nikada ne može da bude da budu efikasne, iza opomedo kraja istinito. Ljutnja uvijek na mora uvijek da prosijava
kvari i izopačuje istinu.
ljubav. Jedan od najstarijih
Kad govorimo istinu bez ljubavi, hrišćanskih dokumenata, Didasigurno se neće čuti. Svako dje- hi (80 godina poslije Hrista)
lo učinjeno bez ljubavi je greš- kaže: «Ako je neophodno da
no. Također govorenje istine, a ukorimo jedan drugoga zbog
da nije obavijeno ljubavlju, čes- neke pogreške, učinimo to na
to je veoma grešno. Malo je blag, pun ljubavi, način, ne ljutistvari koje mogu narušiti ljudske to ili zlurado.» Činimo to u duhu
odnose više od izgovorene is- Evanđelja.
tine bez ljubavi.
Neophodno je stvoriti
klimu koja će dozvoliti
da se istina čuje i prihvati, ta klima jest ljubav,
a istina s ljubavlju
donosi iscjeljenje. Istina s ljubavlju osposobljava nas da
sebe
sagledamo
onakvim kakvi uistinu
jesmo. Istina s ljubavlju pridonosi promjeni
na bolje. Čekić ponekad promaši cilj - buket nikada.
Duhovna taktičnost je dar
Duha Svetoga
Dakle, nije dovoljno samo da
hrišćanin govori istinu. Moramo
je govoriti u ljubavi. Ona zahtijeva duhovni takt: zahtijeva, ništa
manje, nego vođenje Duhom
Svetim.
Koliko je samo brakova
zagorčano insistiranjem muža
da mu žena kaže punu istinu o
sebi, ili ženinim istrajavanjem da
joj muž izbroji svoje mane. Veoma mnogo je istinitih stvari,
koje znamo i ja i ti, o kojima
moramo zauvijek ćutati, jer
nemamo snage da ih izgovorimo u ljubavi. Stoga je dobro
pravilo: Nikad ne govori istinu
dok te ne nauči Duh Sveti da je
govoriš u ljubavi.
U čemu je najveća istina?
Ako Božija ljubav ne obitava u
nama, nećemo imati pravilan
pristup istini. Jer isti onaj Bog
koji je Istina jest i Ljubav. Neko
je rekao: «Vjerujem da tamo
gdje je najveća istina jest i najveća ljubav.»
Najveći primjer govorenja istine
u ljubavi jest Gospod Isus Hristos. Govorio je istinu kao što
niko nije govorio. Pa i Njegovo
govorenje istine se ne bi slušalo da nije ništa drugo činio, nego
samo govorio. On je zaista govorio istinu, ali nam je govorio
iz srca jedne ljubavi koja je
stradala i umrla nas radi. On
nam je govorio kao Onaj koji je
bio pun blagodati i istine (Jn
1,14).
Nego da govorimo istinu u
ljubavi, da u svemu uzrastemo
u Onoga koji je glava - Hristos
(Ef 4,15).
GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. 27
Izvadci iz knjige:
„Povijest dubrovačkog hotelijerstva - od prvih
prenoćišta u Dubrovačkoj Republici do modernih
pansiona i hotela uoči Domovinskog rata“
Uvod
Tokom kolovoza 1913. Dubrovnik je
bio veoma dobro posjećen. O toj
posjeti turista pisao je i lokalni list:
»Ima nekoliko dana do našim gradom
vrve stranci. Veoma ih je mnogo, a
među njima je veći dio braće Čeha,
koji naš grad s godine na godinu sve
to veće posjećuju. O drugoj polovini
studenog 1913. otvoren je još jedan
novi ugostiteljski objekt - »Svratiste
Domovina« u Lapadu. O tom svratištu bila je objavljena ova novinska informacija: »Ovo novo svratiste nalazi
se na krasnom položaju u Lapadu, kod
kolne ceste, u novoj zgradi između borja, uz more (u blizini palače conte Giorgi). Sasvim su moderno udešene sobe
za iznajmljivanje, sa svim komforom i s
pećima na paru, uz svu opskrbu. Uvijek
ima hladnih i toplih jela, izvrsna vina i
piva, kafe i ost. Cijene su umjerene. Četiri
mjeseca kasnije, u drugoj polovici ožujka
1914, otvoren je u Lapadu i »Grand hotel
Lapad« sa 76 soba. Vlasnik tog hotela bio
je austrijski veleposjednik Wilhelm Lerch.
Tom hotelu - koji ie tako nazvala dubrovačka štampa - vlasnik je inače dao ime »Weis-
Lukša Lucianović
Povijest
dubrovačkog hotelijerstva
ses Schloss«. Dubrovčanima ie s pravom smetalo to uvođenje njemačkog
nazivlja, i reagirali su. Reagirala je i
dubrovačka općinska uprava, pa je
vlasnik bio prisiljen da taj naziv svog
hotela prevede na hrvatski jezik. Tako
se Lerchov hotel, umjesto »Weisses
Schloss«, potom zvao »Bijeli dvorac«.
Interes turista za Dubrovnik stalno se
povećavao. Početkom travnja 1914.
lokalni je list, u bilješci »Navala stranaca«, saopćavao: »Naš je grad postao pravim stjecištem stranaca. Tolika je navala već od nekoliko sedmica da nije moguće naći sobe sa svim
novim hotelima i pensionima što su se u
zadnje doba podigli«. O dolascima putnika (među kojima pretežno turista) sa
putničkim parobrodima, koji su pristajali
u Gružu, svjedoče brojni natpisi u lokalnom tisku iz tih godina.
Feljton br. 26
„Grand hotel Lapad“
„Grand hotel Lapad“ otvoren je 1914. g.
i nakon otvaranja bio nazvan „Weisses
Schloss“, po želji vlasnika iz Austrije g.
Wilhelma Lehra. Zbog stranog imena,
kako smo u uvodu istakli, hotela javnost
se pobunila, pa i lokalna vlast, pa je novoizgrađeni hotel morao promijeniti ime
i dobiti novo: „Bijeli dvorac“. Tek poslije
rata hotel je nazvan „Grand hotel Lapad“.
Inače, W. Lerch kupuje dvorac od obitelji
Đorđević koji su Dubrovčani zvali Picola
Venezia skupa s kapelicom. U početku
je hotel imao 73 postelje.
Ovaj hotel nastavio je raditi sve do današnjih dana.
Kako hotel „Lapad“ ove godine slavi 100 godina svog postojanja i rada uprava hotela
planira krajem sezone organizirati „tjedan sjećanja na ovaj hotel“ s brojnim manifestacijama i tiskanjem monografije (biografije) ovog hotela.
Fitness Bazen Sauna·
Parna kupelj·Power Plate
28 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014.
Hotel Hilton Imperial
tel: 020 320 389
ZANIMLJVOSTI
Spomen obilježje Franji
Ferdinandu na metkovskoj
rivi - turistička atrakcija
Metković je obilježio stogodišnjicu uplovljavanje jahte Dalmat, sa kojim
su doputovali austrijski prijestolonasljednik Franjo Ferdinad i njegova su- Lukša Lucianović
pruga Sofija na putu za Sarajevo. Iz Metkovića su Franjo i Sofija nastavili www.dubrovnikturistinfo.com
svoje posljednje putovanje vlakom.
Nedugo zatim na istu jahtu Dalmat ukrcani su ljesovi carskog para, koje
je u Sarajevu ubio Gavrilo Princip.
Program je u nazočnosti gradskih i županijskih vlasti te konzula Republike Austrije, Marina
Mrklića započeo svetom misom zadušnicom u crkvi Svetog Ilije a nastavljen je predavanjem povjesničara dr. Ivana Jurića u Gradskom kulturnom središtu o sarajevskom atentatu.
U spomen na carski
par Franju i Sofiju na
rivi je postavljena „citylight vitrina“ na kojoj su
zapisane osnovne informacije o njihovom
boravku u Metkoviću
uz popratne autentične fotografije iz toga
vremena. Autor teksta
je dr. Ivan Jurić, fotografije je ustupio Ivo
Veraja a sve skupa je
dizajnirao, Mislav
Gluščević.
Postavljanje obilježja
Franji Ferdinandu na
rivi obogaćena je turistička ponuda grada
Metkovića.
(SD)
PO VRSTAMA SMJEŠTAJA I S USPOREDBOM PREMA PROŠLOJ GODINI
Pregled noćenja za prvih šest mjeseci
Odbor za kulturu,
izlete i rekreaciju
Zorana Koroman, koja je skoro četiri
godine vodila ovaj odbor, zahvalila se
na ukazanom povjerenju i od prvog
srpnja netko drugi će biti zadužen za
ovaj posao. Održana je u ponedjeljak
i mala svečanost na kojoj joj je SUH podružnica Dubrovnik uručio prigodne poklone. Međutim, Zorana
Koroman i dalje ostaje član ovog
odbora.
Izvješća o radu
U četvrtak, 3. srpnja ove godine održat
će se dva sastanka na kojem će biti
govora o izvješćima o radu u prošloj
godini.
Tako će Matica umirovljenika Dubrovnik održati ovaj sastanak u 9,oo
sati u Domu za starije osobe ispod
stare bolnice a Upravni odjel za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno
društvo Grada Dubrovnika u 11,00 sati
u velikoj vijećnici Grada Dubrovnika.
Predstavnici SUH - podružnica Dubrovnik sudjelovat će na oba sastanka.
Ljetni raspored rada
SUH - podružnice
Dubrovnik
Ovim putem obavještavamo sve članove i prijatelj SUH-a kako kancelarije u Josipa Kosora br. 30 neće raditi
tijekom srpnja i kolovoza. Prvi radni
dan bit će 1. rujna pa onda svaki
ponedjeljak, srijeda i petak od 9 do
11 sati.
www.dubrovnik-turistinfo.com
Sve o dubrovačkom i dubrovačko-neretvanskom turizmu na jednom mjestu (u 2013. objavljeno 2.348 članaka)
GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. 29
PRIRODOSLOVNI MUZEJ DUBROVNIK
Predstavljanje kataloga Gyotaku i
radionica
Predstavljanje kataloga Gyotaku, u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik, Androvićeva 1, održat će se u petak 4.srpnja u 10
sati. Nakon predstavljanja održat će se kratka radionica, namijenjena svima zainteresiranima, s praktičnim prikazom tehnike gyotaku.
Gyotaku je tehnika koju su tijekom 19. stoljeća razvili japanski ribari kako bi zabilježili
veličine i vrste riba koje su lovili. U vremenu
kad fotografija nije bila široko dostupna razvili su tehniku dokumentiranja čiji je rezultat prikaz ribe po kvaliteti vrlo sličan fotografiji. Riba se premazuje bojama koje imitiraju njezine stvarne boje, prekrije papirom
30 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014.
te se utrljavanjem preslikava na papir.
Moglo bi se reći da je tako dobivena zrcalna slika zapravo bogatija od fotografije jer
se primjenom te tehnike na papir ne
prenose samo oblik i boja nego doslovno i
tekstura ribe. Radom u gyotaku tehnici
može se dosta naučiti o vanjskim karakteristikama pojedine vrste riba jer većina ljudi
bolje pamti kad nešto fizički stvara. Gyotaku je i vrlo zanimljiva umjetnička forma.
Gyotaku radionice u Prirodoslovnom
muzeju Dubrovnik održane su u studenome
2011. godine. U njima su sudjelovali učenici eko grupe Osnovne škole Cavtat i učenici slikarsko-dizajnerskog smjera Umjetničke
škole Luke Sorkočevića iz Dubrovnika.
Učeći o tehnici koja predstavlja spoj prirode
i kulture te znanosti i umjetnosti, učili su i o
vrstama riba čestim u dubrovačkom podneblju kao što su arbun, cipal, kanjac, luc,
lumbrak, salpa i trlja.
Uz svaku reprodukciju rada nastalog na
radionicama, u katalogu Gyotaku navedeni su nazivi ribe na hrvatskom, engleskom i
latinskom jeziku, kao i nazivi koji se koriste
u dubrovačkom kraju, a koji se često
razlikuju od standardiziranoga hrvatskog naziva. Za to što su i ti, lokalni
nazivi, standardizirani, imamo zahvaliti dubrovačkom prirodoslovcu Baldu
Kosiću. Ovaj profesor crtanja i kaligrafije u
dubrovačkoj Nautičkoj školi te u gradskoj
učionici i višoj gimnaziji, uz to znameniti prirodoslovac i upravitelj Dubrovačkog muzeja (1882. – 1918.), u nekoliko znanstvenih
radova sastavio je popis gotovo dvije stotine riba dubrovačkog kraja, navodeći njihove dubrovačke i latinske nazive, kao i
podatke o njihovu staništu, načinu lova i trgovine te vrijednosti i okusu njihova mesa:
„Gradja za dubrovačku nomenklaturu i
faunu riba“ iz 1889., „Dodatak Gradji za dubrovačku nomenklaturu i faunu riba“ iz
1891., „Gragja za dubrovačku nomenklaturu riba“ iz 1892. godine, „Nova građa za
dubrovačku nomenklaturu i faunu riba“, kao
i dodatak ovoj gragji iz 1898., te rad „Ribe
dubrovačke“ iz 1903. godine. S namjerom
da se to prirodoslovno i kulturno blago
sačuva od zaborava, uz svaku predstavljenu vrstu tiskani su, bez ikakve jezične ili
leksičke intervencije, dojmljivi ulomci iz Kosićevih radova. Katalog će se prodavati po
promotivnoj cijeni od 20, 00 HRK.
K.Ivanišin
UČIMO HRVATSKI
Unutarnji interijeri
Očito ponukana neopravdanom, ali prečestom uporabom
pleonazama – istoznačnih
riječi, kako u svagdašnjem govoru i razgovoru, tako i u javnoj komunikaciji, dr.Anđela
Frančić s Filozofskog fakulteta
u Zagrebu odgovara na upit
možemo li urediti unutarnje interijere.
“Poštanski sandučići svakodnevno su pretrpani reklamnim
letcima kojima nas pozivaju u
restorane, velike trgovačke
centre, nude nam dostavu
hrane u kuću, popravke roleta,
emajliranje kada i sl. Među
brojnim letcima našao se i
jedan kojim se nudi uređenje
unutarnjih interijera. Pitate se
kakvi su to unutarnji interijeri?
Pridjev unutarnji razumljiv je
svim govornicima hrvatskoga
jezika pa ga ne treba objašnjavati. Međutim, značenje imenice interijer očito nije poznato
svima, ali to ih ne sprječava da
je upotrebljavaju kao što to
čine sastavljači reklamnih
poruka. Interijer je riječ stranoga podrijetla koja znači unutrašnjost stana, dvorane i
nekoga drugoga namjenskog
prostora. Prema tome, kad
kažemo unutarnji interijeri, rekli smo zapravo unutarnja unutrašnjost. Nepotrebno smo
upotrijebili riječ unutarnji, jer je
njezino značenje sadržano u
samoj riječi interijer. Izraz unutarnji interijer jest pleonazam
tj. suvišno gomilanje istoznačnih riječi.
Ne znate li značenje koje riječi,
posegnite za rječnikom. Učite
da ne biste ispali smiješni govoreći o potencijalnoj mogućnosti, dječjem kinderbetu,
realnoj stvarnosti ili pak o unutarnjim interijerima”.
Lijepo rečeno i još ljepše objašnjeno.
T.K.
DUBROVAČKA UDRUGA SKRBNIKA, BOLESNIKA I PRIJATELJA
ALZHEIMEROVE BOLESTI I OSTALIH DEMENCIJA
Savjetodavni servis
Dubrovačka Udruga skrbnika,
bolesnika i prijatelja Alzheimerove bolesti i ostalih demencija – ‘DUSAB’ se osnovala i kao
prvi cilj započela sa savjetodavnom servisom svakog radnog
utorka od 14:00-15:00 na broj
020 431 524
Servis: Medicinsko stručni savjetodavni telefonski service
Dan: Svaki radni utorak
Vrijeme: 14,00 – 15,00
Telefon: 020 431 524
Voditelj: Dr. Denis Čerimagić –
neurolog i dopredsjednik DUSAB-a
Udruga DUSAB – Dubrovnik, je
dubrovačka udruga skrbnika,
bolesnika i prijatelja Alzheimerove bolesti i ostalih demencija, koja je registrirana
17.06.2014. Predsjednik udruge
je Pero Kalinić, dopredsjednik
Dr. Denis Čerimagić (za medicinsku struku), drugi dopredsjednik
F. Beba Pažin (za skrbnike), tajnica J. Ana Pazin-Mitchell i blagajnik Diana Walker.
Za prvi cilj, udruga DUSAB je
započela telefonski savjetodavni servis u kojem sudjeluju medicinski stručni članovi DUSAB-a,
a to su Dr Denis Čerimagić
(spec. neurolog), dopredsjednik
DUSAB-a i voditelj savjeto-
davnog odbora, kao Dr. Grilec
(psihijatar) i Dr. Lopižić (klinički
psiholog). Svi skrbnici i članovi
obitelji bolesnika različitih demencija mogu slobodno nazvati
na broj 020 431 534 svakog radnog utorka između 14,00-15,00
za stručni savjet.
Alzheimerova bolest najčešće se
javlja u petom i šestom desetljeću života, a svojim napredovanjem dovodi do gubitka pamćenja, poremećaja mišljenja te
promjena u ponašanju i osobnosti bolesnika.
U svijetu približno 35,6 milijuna
osoba ima demenciju, a procjenjuje se da će do 2050. godine taj
broj narasti na više od 115 milijuna. U Hrvatskoj procijenjeni
broj osoba sa srednjom i teškom
demencijom iznosi više od
80.000 a u Dubrovniku, po statistikama krovne organizacije Hrvatska Udruga Alzheimore
Bolesti (Zagreb), ima 2364
bolesnika.
Molimo sve zainteresirane u Dubrovniku i županiji koji žele potporu, informacije i druženje, da
se jave organizatorima Bebi
Pažin ili Ani Pažin na mobitel 095
590 3096 ili 091 3446077 kako
bi doznali o članstvu i aktivnostima.
GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. 31
ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX. STOLJEĆA
Kako su žene izborile pravo glasa?
Različitim metodama političke borbe žene su dobile pravo glasa, ali
predrasude prema ženama još su duboko ukorijenjene u svijest
muškaraca, a to je najteže promijeniti
U
povijesti skih članaka od prije jednog stol- budućim izborima predsjednika.
čovječanstva, jeća. S obzirom, da je „igrala“ ve- Predsjednik Taft je pristaša
Priredio:
ustanke, bune, oma značajnu ulogu u svezi da izbornog prava žena. (William
Damir Račić pučeve
i se i ženama prizna pravo glasa Taft, republikanac, 1909-1913
demonstracije njena slava, ali i metode kojima predsjednik SAD-a – nap. D.R.)
uglavnom su organizirali i pred- se služila donijele su joj „popu- „Crvena Hrvatska“ od 09. 03.
vodili muškarci. Naravno, pos- larnost“ u mnogim tiskovinama 1912. godine, broj 20. ŽENSKI
toje i iznimke u nekim političkim toga vremena. Interesantno je, DEMONSTRANTI U LONDONU
previranjima kad je žena bila kako je dubrovački tisak in- U Londonu je u petak
glavni pokretač i vođa značajnih formirao svoje čitatelje o u(h)apšeno 152 ženske, koje
političkih promjena nasilnim spomenutoj ženi i metodama pripadaju redovima za žensko
putem (borbom), prosvjedima i kojima su pribjegavale žene u pravo glasa, ali su većim dijelom
štrajkanjem glađu. Svakako na- cilju ostvarivanja prava glasa. puštene na slobodu. Cjelokupjpoznatija žena koja je stala na Prenosim nekoliko tekstova ob- na šteta polupanih prozora ciječelo oslobođenja od tuđinske javljenih u dubrovačkom tisku u ni se na 80.000 maraka. Među
vlasti putem oružane borbe bila svezi događaja koji su potresli zgradama, na kojima su poluje Ivana Orleanska (1412-1431) (konzervativnu) Englesku, ali na- pani prozori, nalaze se i one
u pokušaju oslobođenja Fran- jprije kratka vijest iz Amerike.
Hamburg-Amerika linije (pomorcuske od engleske vlasti. Za „Prava Crvena Hrvatska“ od ske kompanije – nap. D.R.), te
ženu po imenu Emmeline 21. 10. 1911. godine, broj 347 sjeverno-njemačkog Lloyda.
Pankhurst rijetko će tko znati što IZBORNO PRAVO GLASA Više njih je osuđeno na dva do
je ona predstavljala u povijesti, a ŽENA U AMERICI
tri mjeseca zatvora, dok za druge
prouzrokovala je velike političke Uspjeh glasovanja u Kaliforniji slučajeve još nije pala osuda.
probleme u prvim desetljećima pokazao je većinu od 3000 gla- „Crvena Hrvatska“ od 19. 04.
XX. stoljeća engleskoj vlasti. O sova u prilog ženskog izbornog 1913. godine, broj 16. ENEmmeline Pankhurst može se prava glasa. Čitavo je pučanst- GLESKA NA STO MUKA SA
danas lako saznati iz različitih iz- vo za to glasovalo. Kalifornija kao ŽENAMA
vora, iz biografije njene kćeri, iz najznatnija zapadna država, bit Sufražetkinje (pristalice pokreta
enciklopedije, s interneta i novin- će stoga veoma odlučna u za žensko pravo glasa – nap.
PODRUŽNICA SUH-a DUBROVNIK
U Udbini
Na dvodnevnom izletu (21. i 22. VI. 2014.)
umirovljenici su prvoga dana posjetili Udbinu, gdje su upoznati po obilježavanju
Krbavske bitke i gradnji Crkve hrvatskih
mučenika (od ideje do ostvarenja).
Sažeto. Ideju prvo o obilježavanju Krbavske
bitke, a potom i o gradnji crkve na Udbini,
početkom 2002. godine javno je iznio mons.
dr. Mile Bogović (povjesničar), nakon što
je 25.V.2000. godine papa Ivan Pavao II.
osnovao Gospićko-senjsku biskupiju i nje-
32 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014.
ga imenovao za prvog biskupa te biskupije.
Ideja je prihvaćena i podržana i od Hrvatskog državnog sabora i od Katoličke
crkve i puno šire u društvu, pa je već iduće
2003. godine 9. rujna obilježena 510. godišnjica Krbavske bitke. Dvije godine kasnije, 9.rujna 2005. (nakon što je vlada RH
prenijela Gospićko-senjskoj biskupiji zemljište na lokalitetu bivše udbinske župne
crkve sv. Nikole) položen je kamen temeljac za Crkva hrvatskih mučenika na Udbini
(koji je 8.VI.2003. u Rijeci blagoslovio papa
Ivan Pavao II.) i time je označen početak
gradnje, koja je građevinski dovršena do
rujna 2010., a 10.
rujna 2011. Crkva je blagoslovljena. – Crkva je
građena po uzoru i modelu na
prvu hrvatsku
katedralu – crkvu
Sv. Križa u Ninu.
– Crkva je
spomen na sve
poginule za slobodu Domovine
od Krbavske bitke 1493. do Domovinskog rata
1991.-1995. i
simbol svih žrtava svih totalitarnih režima
kroz dugu hr-
D.R.) u Engleskoj uzele su osobito maha. Prave nasilja, bacaju
bombe, pale, - teroriziraju;
Glav(n)a njihova (predvodnica)
Penhorstova bila je u Londonu
osuđena. (Emmeline Pankhurst,
1858-1928. Osnovala je 1903.
Socijalno-političku uniju žena,
radikalnu organizaciju u koju se
do 1914. razvijala živa djelatnost
za žensko pravo glasa, ostvareno tek 1920-tih. godina. (Izvor: Hrv. enc. 2006. g. str. 255).
Kad je pretres svršen, povukli su
se porotnici da se posavjetuju.
Sudjelovanje je trajalo po sata.
Predsjednik porote objavi, da je
optužena doista kriva i u ime
porotnika zamoli sudiju, da izrekne što blažiju osudu. Prije no
što je sudija izrekao osudu, izgovorila je mistres Pankhurstova
ove riječi: „Imam reći ovo: ma
koliko me osudili, činiću sve
moguće da se čim prije oslobodim tamnice. Osjećam da nijesam skrivila ništa. Smatram sebe
za ratnu zarobljenicu. Moralno
nijesam obvezana da pristanem
ni na koju kaznu. Borba će dakako biti neravna (neravnopravna).
Ali ću se boriti dok u meni bude
i atom snage. Borit ću se, boriti,
boriti od časa, u koji prijedjem
tamnički prag. Boriću se s
liječnicima, kada me htjedu
vještački hraniti. Nastavlja se
vatsku povijest (dakle, ne samo “etničkih
Hrvata” nego i pripadnika drugih naroda i
vjera). – Crkva ima dvije razine: gornji
bogoslužni prostor (u sredini kojega je kopija Višeslavove krstionice) i donji prostor
ispod crkve (kripta), gdje će biti svojevrsna
“učionica hrvatske povijesti”. – Ispod trga
pred crkvom je pastoralni centar, još
nedovršena knjižnica hrvatskih mučenika i
muzej (u kojemu je za sada slikom i riječju
izložen put od ideje do ostvarenja i rukotvorine Stipe Božića - kanadskog Hrvata iz Podlapače). – Na trgu ispred crkve spomenik
je papi Ivanu Pavlu II., koji prelazi prag tisućljeća s križem u ruci modeliranim prema
Križu krbavskih biskupa s početka 13.stoljeća, a u lijevoj ruci nosi pastoral tj. pastirski štap modeliran prema pastoralu
krbavskih biskupa iz 15. stoljeća. Na temeljima bivše udbinske župne crkve sv. Nikole
uređen je vanjski oltar za Dan hrvatskih
mučenika (posljednje subote u kolovozu),
a iza temelja te crkve prema Krbavskom
polju uređen je Memorijalni park s ogradnim zidom na kojemu su spomen kamenja
s brojnih hrvatskih stratišta. Tu je na sredini
postavljena replika Vukovarskog križa (koji
je postavljen na ušću Vuke u Dunav, na
kojemu je glagoljicom uklesano: Navik on
živi ki zgine pošteno). – Nakon upoznavanja i razgledavanja navedenog, izletnici su
posjetili temelje krbavske katedrale sv. Jakova (koje arheolozi i dalje svake godine
postupno otkopavaju) i time je završena
posjeta Udbini. Kruno Koroman
DUBROVAČKA BISKUPIJA
Zlatna misa fra Pija i fra Rafaela
u crkvi Male braće u Dubrovniku
Zahvalnim euharistijskim slavljem za 50 godina služenja
Bogu, Crkvi i narodu u
svećeničkom pozivu proslavili
su u nedjelju, 29. lipnja u crkvi
samostana Male braće u Dubrovniku dr. fra Pijo Pejić i dr.
fra Rafael Romić, franjevci Franjevačke provincije sv. Jeronima
u Dalmaciji i Istri. Propovjednik
na misi bio je poznati franjevački propovjednik iz Hercegovačke franjevačke provincije
Uznesenja Blažene Djevice
Marije iz Mostara fra Ante Marić.
Prisjećanje na mladu misu koju
su slavljenici slavili prije pola
stoljeća propovjednik je
započeo čitanjem “Soneta mladomisnikovoj majci” zlatomisnika Romića. U propovijedi je govorio o svećeničkom pozivu i
primjerima onih koji su se odazivali Bogu
kroz povijest. I današnje svečare Bog je
pozvao iz njihovih obitelji, kazao je fra Ante,
i učinio ih svojim učenicima, poslanicima,
svećenicima, redovnicima. Osvrćući se na
ono što ih je dovelo do trenutka slavlja 50.
obljetnice misništva propovjednik je istaknuo kako im je cijeli život bilo stalo do njihovog svećeništva, uz sve radosti i poteškoće.
“Trebalo je doći do zlatne svete mise. Kako
su ovi ljudi došli do toga? Sve dan po dan,
suza po suza, uzdah po uzdah, smijeh po
smijeh, bolest po bolest, čas po čas u koru,
krunica po krunica, sveta misa po sveta
misa, ukop po ukop, propovijed po propovijed. Bilo je dana, to sam siguran, u njihovim životima, kao što je to u životima
svećenika, da su imali i krštenje i ukop i
vjenčanje u istom danu. Valjalo se isti dan
iz srca s nekim radovati, iz srca s nekim
plakati, iz srca s nekim pjevati. Kako su to
uspijevali? Nadahnuti svetim Franjom
Asiškim, svojim serafskim ocem. Nisu tu
tražili velike filozofije,” istaknuo je propovjednik te kroz primjere pokazao kako ljubav
znači suosjećati s nekim čitavim svojim
bićem.
Slavljenicima su na kraju mise uručeni prigodni darovi, a fra Pijo se obratio nazočnima vjernicima istaknuvši zahvalnost Bogu
za ovih 50 godina svećeništva kao i zahvalnost svima s kojima se u svom svećeničkom
životu susretao. Od svih odgovornih službi
koje je vršio posebice je istaknuo službu
bolničkog kapelana koja je njegovoj naravi
najviše odgovarala.
Liturgijsko pjevanje u prepunoj crkvi predvodili su katedralni zborovi pod ravnanjem
Margit Cetinić. Nakon mise brojni vjernici u
sakristiji crkve osobno su čestitali zlatomisnicima njihov veliki jubilej.
Slavlje 50. obljetnice svećeništva ove
dvojice franjevaca istoga dana navečer
obilježeno je i prigodnim kulturnim programom tijekom kojeg je otpjevan “Sonet mladomisnikovoj majci” i predstavljena fra
Rafaelova knjiga “Otuđenje banovina slobode.”
Životopisi zlatomisnika
Fra Pijo Mate Pejić rođen je 1937. u Sovićima, Hercegovina. Osmogodišnju školu
završio je u Sovićima, a klasičnu gimnaziju
u Pazinu. Svečane redovničke zavjete
položio je u Zadru 1961. Teologiju je
studirao u Zagrebu, Samoboru i u Zadru.
Za đakona i za svećenika zaređen je godine 1964. u Zadru. Doktorirao je kanonsko
pravo na Papinskom sveučilištu Antonianum u Rimu, gdje je studirao od 1965.
do 1968. godine. Doktorsku disertaciju: ,,De
fontibus et argumentis iuridicis in Constitutione, Lumen Gentium“ (O izvorima i pravnom sadržaju u Konstituciji „Svjetlo Naroda”)
obranio je 1968. i ona mu je u cijelosti objavljena u: „Edizioni Francescane“ - Roma
Vjerski kutak
Posljednja u prvom ciklusu radionica “Vjerskog kutka”, programa Obiteljskog savjetovališta Dubrovačke biskupije za djecu,
održana je 26. lipnja u prostorijama Obiteljskog savjetovališta u Dubrovniku. To je 25.
radionica ovog programa koji se od siječnja 2014. održavao svakog tjedna i koji je
bio namijenjen najmlađima kako bi se oni,
na njima najbliži način, upoznali s Božjom
ljubavlju prema njima i imali je prigodu
doživjeti. Radionice su svojim temama pratile crkvenu godinu. Mjesečno se obrađivala jedna glavna tema te je tako preko sto-
1969. Fra Pijo je vršio različite službe u Redu
i u Crkvi. Bio je magistar bogoslova i profesor na Visokoj bogosloviji Dubrovnik –
Makarska. Predavao je i na Teološko-katehetskom institutu u Dubrovniku. Obnašao
je službe tajnika provincije, gvardijana, kateheta, predavača, crkvenog suca, vizitatora.
Službu kapelana bolnice u Dubrovniku vršio je od 1987. do 2011. i njegovim nastojanjem uređena je, i umjetničkim djelima
opremljena, bolnička kapelica. Napisao je
brojne članke koji su tiskani u različitim časopisima.
Jakov Rafael Romić rođen je 1939. godine
u Rakitnu, Hercegovina. Niže i srednje
školovanje završio je u Dubrovniku, Zadru i
Pazinu, a filozofsko-teološki studij u Pazinu,
Zadru i Zagrebu gdje je apsolvirao licencijatom 1966. godine. Kao član Franjevačke
provincije sv. Jeronima u Zadru za svećenika je zaređen 1964. godine. Studij filozofije
na sveučilištu Antonianum u Rimu završio
je 1970. godine, postigavši akademski stupanj doktora filozofije. Nakon završenog
studija do 1975. godine Romić je predavao
na Franjevačkoj filozofiji u Dubrovniku, na
Institutu za teološku kulturu laika u Zagrebu i na Filozofskom fakultetu sveučilišta Antonianum u Rimu. Od 1975. pola godine je
vodio hrvatski televizijski program u New
Yorku, a hrvatski vjerski radio do 1980. godine. Od 1980. do 2009. bio je župnik župe
Sankt Kilian u Wiesbadenu (Njemačka).
Nakon boravka u inozemstvu 2009. godine vratio se u Hrvatsku, a sada živi i djeluje
u samostanu Male braće u Dubrovniku.
Jakov Rafael Romić sudjelovao je u dijalogu kršćana i marksista, surađujući u časopisima: Svesci, Jukić, Crkva u svijetu,
Journal of Ecumenical Studies i dr. Objavio je više knjiga, od onih stručnih do knjiga
propovijedi i poezije, na hrvatskom i njemačkom jeziku. Angelina Tadić
tinu dječice upoznato s različitim vjerskim
sadržajima - od različitih putova koji vode
do Isusa, zatim s blagdanima i spomendanima, ljubavlju i milosrđem Božjim, Svetim
Pismom i molitvama, apostolima i
svećeničkim pozivom, darovima i plodovima Duha Svetoga, Majčinskom ljubavlju i
zagovorom pa sve do Božjeg milosrđa i
neizmjerne ljubavi koja ljude uvijek zove k
sebi i čuva ih od zla.
Dječica su također sudjelovala i u akciji
“Djeca djeci” te su igračkama, lijepim željama i molitvicama obradovala drugu djecu
u potrebi. Uz vjerske sadržaje obrađene
kroz niz priča, igara, kreativnih uradaka i
ispjevanih pjesama, dječica su kroz program uživala u zajedništvu, timskom
radu i novim prijateljstvima te su, kao
i roditelji, izrazila želju za nastavkom
programa.
U izradi i izvedbi ovog prvog ciklusa
radionica “Vjerskog kutka” sudjelovalo je na volonterskoj bazi 18 odgajateljica u vjeri, uz pomoć još 14 volontera, na čemu im Savjetovalište i
stotinjak obitelji koji su s užitkom sudjelovale u programu od srca zahvaljuju. K.R. - 485 - petak 4. 7. 2014. 33
GlasGrada
ŠPORT
7. ‘’MEĐUNARODNI FUTSAL TURNIR ZA KADETE I JUNIORE ZAGREB 2014”.
VATERPOLO
Malonogometaši Squarea u kategoriji kadeta
osvojili su prvo mjesto na 7. ‘’Međunarodnom
futsal turniru za kadete i juniore Zagreb 2014”.
U finalnom ogledu Dubrovčani su za protivnika dobili zagrebački Alumnus - momčad s
kojom su igrali u skupini (1:1) na samom otvaranju turnira. Kao i u skupini, nakon regularnih 25 minuta igre u finalu nije bilo pobjednika, također 1:1. Pogodak za Square postigao je Marko Kuraja. Pogotke iz ’penala’
postigli su Stjepan Skurić, Antonio Noković,
Marko Kuraja, Bruno Šijaković i Marko Papac.
Peti udarac Zagrepčana obranio je fenomenalni vratar Squarea Aleksa Čosović. Kadeti su
do iznimno vrijednog uspjeha stigli nakon remija
i tri pobjede. Prvo su kao što je već navedeno,
odigrali bez pobjednika sa Alumnusom, a potom
u drugom kolu skupina ‘A’ nadigrali KMF ‘Vesela
(BiH) sa uvjerljivih 11:1. U četvrtfinalu su Dubrovčani za protivnika dobili NK Jarun i slavili 2:1.
U susretu za ulazak u finale, Square je igrao protiv predstavnika iz Slovenije - MNK Extream. Slovenci su imali sve u svojim rukama, poveli 2:0, no
Square se na krilima Stjepana Skurića i Antonia
Nokovića vratio u utakmicu. Putnika u finale odlučivali su kazneni udarci, a Dubrovčani su, zahvaljujući vrataru Aleksu Čosoviću, bili uspješnija
momčad (6:4). Square je do naslova stigao u
Juniori Juga CO osvojili Kup Hrvatske
Juniori Juga CO, koje vodi trener Veselin Đuho, u finalu su
pobijedili Primorje EB s 10:7, te su se tako okitili naslovom
pobjednika Kupa Hrvatske koji se od 26. – 29. 06. 2014.
održavao u Zagrebu na plivalištu na Savi, te, nakon srebra
na zimskom Prvenstvu Hrvatske u Dubrovniku, donose zlato u Gruž! Za Jug su pod vodstvom Veselina Đuha igrali
Toni Jarak, Jacob Merčep, Ivan Jurić, Mateo Čagalj, Luka
Jovanović, Ivan Šteta, Marko Buconić, Nikola Pavličević, Teo
Dadić, Maro Gigović, Ivan Merčep, Loren Fatović, Toni Rozić
i Antun Goreta koji je ujedno proglašen najboljim igračem
turnira. D.Lopin
POZNATI ŠPORTAŠI NA ODMORU
NBA zvijezde u Dubrovniku
Kadeti Squarea prvi
MNK SQUARE
Marinko Mavrović novi trener!
Odlične vijesti stižu iz Zagreba za sve navijače
malonogometnog kluba Square! Delegacija
Squarea je 2. srpnja dogovorila jedan od
najvažnijih transfera vezanih za vodstvo momčadi od sljedeće sezone! Naime, sljedeće dvije sezone trener dubrovačkog prvoligaša biti će Marinko Mavrović, pomoćnik izbornika Hrvatske futsal
‘’MALI WEMBLEY’’:
Prijave još 2 dana!
Zvijezde američke NBA lige DeAndre Jordan, Reggie Bullock i Blake Griffin, košarkaši LA Clippersa, koji u Dubrovniku provode svoj godišnji odmor 27.lipnja su uživali u morskim radostima na Banjama. Oduševljeni Dubrovnikom,
spontani i pristupačni, košarkaši su skokovima s mula zabavljali kupače. Dubrovniknet team
Conte u Slanomu
Antonio Conte, bivši talijanski
nogometaš,
reprezentativac, od 2005.
godine trener, a na klupi
Juventusa od 2011. godine, odmara se nakon
sezone u kojoj je po treći
put sa ‘Starom damom’
uzeo Scudetto. Odmor
Conte provodi na našoj strani Jadrana. Navratio je u Slano.
Tu je gost svako ljeto. Nema tko u Slanome ne zna kako aktualni trener Juventusa svaku večer istrči nekoliko kilometara
po zaljevu, do jednog kraja pa do drugog i natrag. Conte je
izjavio kako ne želi napustiti Juventus, no, piše se kako će mu
talijanski nogometni savez omogućiti da ostane u klubu i vodi
od rujna ove godine reprezentaciju u kvalifikacijama za odlazak na Euro 2016., koji će se održati u Francuskoj.
Tonći Vlašić, www.dubrovacki.hr
34 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014.
Još su samo dva dana ostala do početka najvećeg malonogometnog turnira u Dubrovačko neretvanskoj županiji, tradicionalnog turnira na
male barice ‘’Čokolino 2014.’’. Početak turnira
zakazan je, kao što je to već običaj prvog ponedjeljka u sedmom mjesecu. Tako će ove godine
turnir započeti 7. srpnja na obnovljenom igralištu
kojeg je u potpunosti financirao Grad Dubrovnik.
Prijave se primaju do 6. srpnja do 17 sati, a izvlačenje parova je istog dana u 20 sati na igralištu
‘mali Wembley’. Svoju momčad možete prijaviti
sastavu: Aleksa Čosović, Luka Papac, Antonio
Noković, Marko Kuraja, Stjepan Skurić, Vinko Zvrko, Bruno Šijaković, Petar Kraljić, Kaim
Džanković i Maro Sambrailo pod vodstvom Marija Puljića i Ante Kuraje. Što se tiče turnira, igra se
već sedmu godinu, a ove godine se prijavio najveći broj momčadi u konkurenciji kadeta i juniora
nastupalo je 24 momčadi iz Hrvatske i inozemstva. Ove godine odlučeno je proširenje natjecanja
i na starije pionire. S obzirom na klubove koji su
sudjelovali na dosadašnjim turnirima, te listu pobjednika i osvajača trofeja, “Zagreb 2014” je stekao
veliki rejting i ugled, te iz godine u godinu postaje
sve značajniji, poznatiji i prepoznatljiviji na futsal
karti Europe. Davor Lopin
reprezentacije, desna ‘ruke’
našeg izbornika Mata Stankovića! Zasigurno jedan od
velikih poteza Uprave Squarea koja je željna već ovu sezonu podignuti letvicu plasmana našeg jedinog županijskog kluba u najjačem
rangu hrvatskog futsala! D.
Lopin
u prostorijama ASD Montovjerna, a sve informacije
se mogu dobiti na broj 098 926 6514 i
097 793 4820. Kotizacija po momčadi je 600
kuna. Uz mnoštvo iznenađenja na terenu i oko
njega, organizator turnira ASD Montovjerna, ove
se godine pobrinuo i za duplo bolje nagrade. Ove
godine će, za razliku od prošlih, nagradni fond
biti duplo veći te iznosi 19.000 kuna! Sukladno
tome nagrade su sljedeće; 1. mjesto 10.000 kuna
+ pokal, 2. mjesto 5.000 kuna + pokal, 3. mjesto
3.000 kuna + pokal te 4. mjesto 1.000 kuna. Na
popularnom ‘malom Wembleyu’, a posljednji put
na betonskoj podlozi, nastupilo je preko 750 igrača, odnosno 74 momčadi. D.Lopin
BRIDŽ KLUB DUBROVNIK
U lipnju najuspješniji Dubravka Zvrko i Frano Mozara
U ponedjeljak 30.06.2014. u hotelu Neptun odigran je redovni tjedni turnir Bridž kluba Dubrovnik.
Na turniru je nastupilo 13 parova uz Matchpoints
obračun. Pobijedili su Toni Radić i Miho Jančić.
Rezultati turnira: 1. Toni Radić - Miho Jančić
70,00%, 2. Velibor Puzović - Đivo Tikvica 59,58%,
3. Ana Čeović - Maja Mrša 55,83%, 4. Cvjetko
Kalauz - Vlaho Kalauz 55,00%, 4. Frano Mozara Dubravka Zvrko 55,00%, 6. Pavo Handabaka Stijepo Čubela 54,17%, 7. Andrija Martić - Frano
Jančić 51,25%, 8. Zdenko Stankovic - Joško Đilović 44,17%, 9. Vedran Košta - Srđan Golubović
43,75%, 10. Marija Jelčić - Boris Lovjer 43,33%,
11. Nikoleta Kravarević - Vanda Richters 41,67%,
12. Niko Dubčić - Jakup Selmanović 40,83%, 13.
Višnja Muratović - Sule Muratović 35,42%
S ovim turnirom završen je ciklus za lipanj. Pobjednici ciklusa su Dubravka Zvrko i Frano Mozara.
Najuspješniji bridž početnik u lipnju je Zdenko
Stanković. U četvrtak 26.06.2014 odigran je parski turnir. Pobjednici turnira su Frano Jančić i Jerko Jerry Kovac. Rezultati turnira: 1. Jerko Jerry
Kovac - Frano Jančić +23, 2. Marija Jelčić - Boris
Lovjer +15, 3. Željko Milić - Jakup Selmanović +3,
4. Nikoleta Kravarević – Srđan Golubović -5, 5.
Višnja Muratović - Sule Muratović -36.
PRVI DUBROVAČKI ŠPORTSKI
www.dbksport.hr
www.dbksport.com
NA CAVTATSKOJ RIVI
Polaganje za učeničke pojaseve
Polaganje učeničkih pojaseva za polaznike Judo kluba Konavle-Cavtat organizirano je ove subote, 28. lipnja, na rivi u Cavtatu. Osamdesetak dječaka i djevojčica pred mnoštvom okupljenih roditelja, prijatelja,
građana i turista pokazalo je svoje športske vještine
te su im uspješno dodijeljeni zasluženi bijelo-žuti, žuti,
žuto-narančasti, narančasti, narančasto-zeleni i zeleni pojasevi i diplome. Sado Bečić, glavni trener Judo
cluba Konavle-Cavtat, kazao je kako se polaganje
učeničkih pojaseva, koje se tradicionalno organizira
krajem školske godine, prijašnjih godina održavalo
u Osnovnoj školi Cavtat. Obzirom na ljeto i lijepo vrijeme, ideja je bila ove godine polaganje organizirati
na prelijepoj cavtatskoj rivi, što se pokazalo kao pun
pogodak. ‘Presretan sam što je ovdje velik broj roditelja i drugih posjetitelja, kao i zbog naših članova kluba koji su polagali učeničke pojaseve,’ rekao je Bečić
dodavši kako je izrazito zadovoljan zbog velikog interesa najmlađih za ovaj šport. ‘U Judo klubu Konavle-Cavtat imamo oko 80 djece, a sve skupa stotinjak,
uz Judo klub Prevlaka,’ kazao je Bečić. Novi upisi u
judo klub za zainteresirane kreću 1. rujna i trajat će
do 1. listopada. Trener Matko Klarić također je
ponosan na polaznike svog kluba. ‘Presretan sam,
posebno zato što se radi o maloj djeci. Sve je ispalo
BOĆANJE
Komolac pobjednik Kupa
Boćari Komolaca postali su pobjednici
Kupa Dubrovačko-neretvanske županije
za 2014. godinu. Oni su ostvarili 4 pobjede da bi postali pobjednici Kupa na
dubrovačkom djelu županije gdje su u
finalu slavili protiv Rijeke, da bi u Županijskom finalu pobjedili u Vrgorcu ekipu
Umčana, koji su bili pobjednici Kupa na
području Neretve. U svim utakmicama
boćari Komolca pokazali su kvalitetu,
najbolji dio ekipe bili su Mario Bajo i Stijepo Violić kao nepobjedivi par, te Branko Kežić koji je mnoge iznenadio igrama u krugu gdje je sve svoje protivnike
uvjerljivo pobjedio. Treba spomenuti i
Nika Sukna, Srećka Baja i Nikšu Krijesa
i Iva Karaća koji su umnogome svojim
igrama pridonijeli osvajanju Kupa. Kao
pobjednici kupa Županije,
boćari Komolca će nastupiti
na završnici kupa Hrvatske sa
još 7 pobjednika kupa županija, koji će se odigrati 05. 07.
2014. u Zadru. Rezultati:
Grupa A
1. kolo: Donji Brgat – Uskoplje 7:2, Postranje – Ljuta 3:6
2. kolo: Donji Brgat – Ljuta 7:2
pobjednik grupe: Donji Brgat
Grupa B
1. kolo: Hidroelektrana – Petka 7:2, Montovjerna – Strijelac
7:2
2. kolo: Hidroelektrana – Montovjerna 7:2
izvrsno, svi su uspješno položili, a
njihov uspjeh predstavlja i moj uspjeh,’ rekao je Klarić dodavši kako
je za uspjeh najmlađih u ovom športu za početak potrebna volja i uporan rad, što mladim Konavljanima s
obzirom na postignute uspjehe očito ne predstavlja nikakav problem,
nego izazov. POPIS DJECE:
BIJELO-ŽUTI POJAS: Lucija Krilanović, Ivan Pavlin, Petar Toni Miličić, Sara Paula Ivušić, Stijepo Drobac, Dorotea Drobac, Ana Ramadan, Lea Orepić, Nina Banović,
Orsat Obradović, Dora Obradović,
Ivan Maleš, Doris Radelj, Iva Ladišić, Nikoleta Bijelić, Ivano Kutlić, Ivo Deranja, Antonia
Brautović, Alesandro Bratoš, Jakov Cvjetković, Anton Penetra, Jelena Schmuch, Ana Schmuch, Dominik Zglav, Luka Fiorović, Ivan Đuraš.
ŽUTI POJAS: Maro Kovačević, Antonijo Grmoljez,
Anja Klečak, Josip Brautović, Luko Đurković, Petra
Puljas, Brona Kralj, Duje Ereš, Marija Vlahutin, Mara
Šabadin, Ivor Šabadin, Nikša Brautović, Miho Kipre,
Božo Mortižija, Mario Blažić, Nikola Radonić, Luka
Milan, Jakov Trković.
ŽUTO-NARANČASTI POJAS: Josip Fragić, Luka
Zlovečera, Marko Piplica, Antea Brailo, Josip Pendo,
pobjednik grupe: Hidroelektrana
Grupa C
1. kolo: Rijeka – Zrinski 9:0, Torcida Osojnik – Komolac Ombla 5:4
2. kolo: Rijeka – Torcida Osojnik 9:0(bb)
pobjednik grupe: Rijeka
Grupa D
1 kolo: Komolac – Epidaurus 7:2, Brgat
– Sokol 6:3
2 kolo: Komolac – Brgat 9:0
pobjednik grupe: Komolac
Polufinale:
Donji Brgat – Komolac 2:7, Hidroelektrana – Rijeka 4:5
Finale: Komolac – Rijeka 5:4
Županijsko finale: Umčani – Komolac 2:7
IZVJEŠĆA:
DONJI BRGAT - KOMOLAC 2:7
Boćalište u Rašici, sudac: Hrvoje Matić
Bližanje i izbijanje u krug: Luka Bevanda - Branko Kežić 12:22(0:2), Antonio
BK Komolac - pobjednik kupa 2014.
Tina Azinović, Matea Brautović, Antun Brautović, Kristijan Pejić, Nika Brautović, Antonija Đurović, Hrvoje
Obad, Orsat Martinović, Petra Đurković, Luka Uhodić, Laura Mulić, Petar Bijađija, Luka Bijađija, Lukrecija Novaković, Bruno Jurković, Luka Janković.
NARANČASTI POJAS: Marin Zrno, Matija Radović,
Ivuša Burđelez.
NARANČASTO-ZELENI POJAS: Petar Vlahutin,
Renato Marković, Bruno Županović, Antonio Štimac,
Fran Obradović, Pero Burđelez, Marin Šućur.
ZELENI POJAS: Luka Novak, Biserka Lončarek.
L.K.
Vojvodić – Srećko Bajo 11:12(0:2)
ŽUPANIJSKO PRVENSTVO Pojedinačno: Ante Farčić – Ivo Karać
KADETI - BOĆALIŠTE POD
13:4(2:0)
RAŠICOM
04.-06.07.2014.
Par: Pero Medo, Antun Šabadin – Mario
Raspored i satnica natjecanja
Bajo, Stijepo Violić 4:13(0:3)
Petak, 04.07.2014.
HIDROELEKTRANA - RIJEKA 4:5
BLIŽANJE I IZBIJANJE U KRUG
Boćalište u Rašici, sudac: Hrvoje Matić
07,40 - prijava i ždrijeb
Bližanje i izbijanje u krug: Antun Šimu- 07,50 - predstavljanje i otvaranje natjecanja
08,00 - krug – četvrtzavršnica
nović - Antonio Prlaguzić 15:18(0:2),
11,00 - krug – poluzavršnica
Stjepan Mikulić – Nikola Žeravica
12,00 - krug – završnica za 1. i 3. mjesto
13:12(2:0)
13,00 - dodjela medalja
13,30 - stanka za ručak
Pojedinačno: Damir Ilić – Štefi Ljubimir
ŠTAFETNO IZBIJANJE
13:0(2:0)
14,40 - prijava i ždrijeb
Par: Pavo Matković, Mato Kesovija –
15,00 - prva serija
Alen Franić, Ivo Butrica 6:13(0:3)
16,00 - završnica (4 štafete najbolje po
rezultatu trče za plasman od 1. do 4. mjesta
KOMOLAC - RIJEKA 5:4
17,00 - dodjela medalja
Boćalište u Rašici, sudac: Luko Hendić
Subota, 05.07.2014.
Bližanje i izbijanje u krug: Srećko Bajo PAROVI – KLASIČNO
Ivo Butrica 17:20(0:2), Branko Kežić –
07,45 - prijava i ždrijeb
08,00 - parovi – četvrtzavršnica
Antonio Prlaguzić 17:12(2:0)
11,30 - parovi – poluzavršnica
Pojedinačno: Ivo Karač – Štefi Ljubimir
13,00 - pauza za ručak
4:13(0:2)
16,00 - parovi – završnica za 1. i 3. mjesto
Par: Mario Bajo, Stijepo Violić –
17,30 - dodjela medalja
PRECIZNO IZBIJANJE
Vido Beusan, Ivan Prlaguzić
17,50 - prijava i ždrijeb
13:0(3:0)
18,00 - precizno izbijanje – prva serija
UMČANI - KOMOLAC 2:7
19,00 - precizno izbijanje – završnica
Boćarska dvorana u Vrgorcu,
20,30 - dodjela medalja
Nedjelja, 06.07.2014.
sudac: Mirko Jakić
POJEDINAČNO – KLASIČNO
Bližanje i izbijanje u krug: Bran07,45 – prijava i ždrijeb
ko Gašpar - Branko Kežić
08,00 – pojedinačno – četvrtzavršnica
14:20(0:2), Mario Gašpar –
11,30 – pojedinačno – poluzavršnica
13,00 – pauza za ručak
Nikša Krijes 21:12(2:0)
16,00 – pojedinačno – završnica za 1. i 3.
Pojedinačno: Željko Klinac –
mjesto
Niko Sukno 7:9(0:2)
17,30 – dodjela medalja
Par: Ivo Rešetar, Davor Gašpar
BRZINSKO IZBIJANJE
17,50 - prijava i ždrijeb
(Ivica Mihaljević) – Mario Bajo,
18,00 - brzinsko izbijanje – prva serija
Stijepo Violić (Srećko Bajo)
19,00 - brzinsko izbijanje – završnica
4:13(0:3)
20,30 - dodjela medalja.
Luko Hendić
Luko Hendić
GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014.
35
tupe oživotvorenju Deklaracije te da analizom postojeće, do sada izrađene normativne regulative i shodno zahtjevima koji iz
nje proizlaze, izrade i dadu prijedloge
nadležnim državnim organima na usvajanje.
Tražimo da se zakonodavna i izvršna vlast
konačno izjasne o izvorišnim osnovama
Ustava Republike Hrvatske o antifašizmu i
zašto ne pristupaju njegovom oživotvorenju
u svakodnevnom društvenom životu. To je
briga, ali i zakonska i moralna obveza Vlade,
ministarstava i Hrvatskoga sabora.
Naša će briga biti da i dalje i još intenzivnije
promičemo ideje antifašizma, što bez institucionalne i političke podrške svih razina vlasti i sistemskog rješenja nije moguće provoditi
kvalitetno i uspješno.
Zato ovim apelom još jednom želimo potaknuti državnu, zakonodavnu i izvršnu vlast na
poduzimanje konkretnih akcija, kako bi antifašizam, udruge, zajednice i Savez koje ga
baštine, dobili društveno-politički status koji
im kao civilizacijskim vrijednostima i pripada, jer očuvanje vrijednosti i tradicije našeg i
europskog antifašizma je opći, državni i
društveni interes Republike Hrvatske, kao
države koja je na antifašizmu i utemeljena.“
DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI
Otvoreno pismo Saboru i Vladi
Odnos vlasti prema hrvatskom antifašizmu i udrugama koje baštine
antifašizam karakteriziraju obećanja i oportunizam, a nerijetko i
politikantstvo
Nezadovoljni nerješavanjem svog sve nep- ljudsko dostojanstvo. Istovremeno se, čak i
ovoljnijeg položaja i statusa boraca NOR-a zakonskom regulativom, pod nazivom Hrte svojih udruga, zajednica i samog Saveza, vatska domovinska vojska, veličaju kvislinSavez antifašističkih boraca i antifašista Re- ške postrojbe kao rodoljubne, a njihovi pripublike Hrvatske uputio je otvoreno pismo padnici kao jedini borci za Hrvatsku. Na toj
Saboru i Vladi Republike Hrvatske kojeg osnovi se gradi i odnos javnosti prema
prenosimo u cijelosti:
spomen-obilježjima i njegovanju tradicija an„Savez antifašističkih boraca i antifašista tifašizma, što je bez presedana u zemljama
Republike Hrvatske (SABA RH) suočen sa Europe.
sve većom pojavom raznih oblika diskrimi- Odnos vlasti prema hrvatskom antifašizmu i
nacije pa i neofašizma (ispadi na stadioni- udrugama koje baštine antifašizam karakma, neprimjereni grafiti, devastiranje i rušenje teriziraju obećanja i oportunizam, a nerijetspomenika, neprimjereni istupi pojedinih na- ko i politikantstvo. To potvrđuje i činjenica
zovi znanstvenika, svećenika i pojedinih da ni poslije gotovo 10 godina od donošenmedija uključivo i HRT, te općenito krizom ja saborske Deklaracija o antifašizmu, posebizazvanog jačanja političkih stranaka s neo- no točke 9. kojom se: „ Poziva državna tijela
fašističkim idejama u nas i Europi) s jedne da zakonskim sredstvima i djelatnošću čustrane, te konstantnim izostankom volje in- vaju i unapređuju antifašističke stečevine, vrstitucija vlasti (Vlade RH i Hrvatskog sabo- ijednosti i opredjeljenja hrvatskog društva i
ra) da implementacijom Deklaracije Hr- Republike Hrvatske te rade na očuvanju dosvatskog Sabora o antifašizmu, jednoglasno tojanstva i skrbi nad sudionicima antifašisdonesene 2005. godine, djeluju na afirmiran- tičke borbe na očuvanju antifašističke
ju antifašizma kao civilizacijske vrijednosti, spomeničke baštine kao općeg
te pristupe rješavanju društveno-političkog i kulturnog dobra i na ukupnoj
materijalnog statusa Saveza, zajednica i zaštiti i afirmaciji temeljnih vrijedudruga antifašističkih boraca i antifašista u nosti antifašizma kao zaloga civRepublici Hrvatskoj, SABA RH, odlučio je, ilizacijske budućnosti i Udruga antifašista Dubrovnik počinje pripremati jesennakon više od stotinu bezuspješnih apela demokratskog europskog ski izlet za svoje članove i druge zainteresirane, a
prema zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, javnim opredjeljenja“, institucije vlasti planirano je posjetiti NP Plitvička jezera, NP Sjeverni
istupom upoznati hrvatsku javnost s poten- nisu ništa poduzele u njenom Velebit, i otok Rab, odnosno tamošnji Memorijalni centar, koji sjeća na fašistički logor „Kampor“, te u.Gorskom
cijalnim opasnostima koje mogu nastati provođenju u praksi i životu.
nečinjenjem i tako ukazati na potrebu hit- SABA RH je uputio na desetke kotaru Delnice i Mrkopalj. Izlet je autobusom, četiri dana,
nog poduzimanja konkretnih akcija kojima dopisa institucijama vlastima, s od četvrtka do nedjelje (tri noćenja na bazi polupanbi se nastali negativni trendovi zaustavili.
prijedlozima za rješavanje poje- siona) i planira se krajem rujna ili početkom listopada.
Od stjecanja hrvatske samostalnosti naroči- dinih problema, ponudama za Cijena izleta je 1200,00 kuna i može se platiti u tri obroto u prvom desetljeću, upravo udruge, zajed- suradnju u rješavanju problema, ka. Rezervacije s uplatom prve rate primaju se do zaknice i Savez antifašističkih boraca i antifašis- ili prijedlozima barem za razgo- ljučno 10. kolovoza, ponedjeljkom, srijedom i petkom
ta svojim aktivnostima, samoprijegornim i vo- vore o problemima. Na žalost u Udruzi antifašista Dubrovnik, od 10 do 12 sati.
lonterskim djelovanjem uspjeli su sačuvati nisu urodili plodom.
antifašistički dignitet Republike Hrvatske,
Zbog izostanka političke volje
njeno mjesto u pobjedničkoj antifašističkoj Sabora i Vlade Republike Hrkoaliciji i bitno su pridonijeli primanju Hr- vatske da pristupe rješavanju S radom je počela Ljetna škola mira – Savudrija 2014,
vatske u Vijeće Europe, NATO, EU i druge društveno-političkog i materijal- koju organizira Savez antifašističkih boraca i antifašismeđunarodne organizacije.
nog statusa udruga, zajednica i ta Republike Hrvatske, a namijenjena je mladima od
Odnos prema antifašizmu u Republici Hr- Saveza antifašista i antifašizma 16 do 24 godine, zainteresiranim za sadržaje o ljudvatskoj više od dva desetljeća karakterizira kao civilizacijske vrijednosti, pri- skim pravima, demokraciji i antifašizmu. Obradit će se
minimiziranje, pa čak i kriminaliziranje anti- jeti nam opasnost nemogućnos- teme iz povijesti NOB-a, holokaust, ekstremna desnifašističke NOB-e i antifašizma uopće. Borci ti daljnjeg djelovanja, što ned- ca u svijetu i Hrvatskoj danas, antifašizam danas, meNOR-a se nerijetko prikazuju kao zločinač- vojbeno šteti i međunarodnom tode rada i organizacija SABA RH te zajednica i udruka komunistička vojska, tretiraju se kao ugledu Republike Hrvatske.
ga antifašista s posebnim osvrtom na mlade antifašiste.
građani drugog reda, a u pravima su svrstani Zato tražimo da odgovarajuće Organizirat će se i tribine, razgovori, druženja, te kulu resor socijalne skrbi, čime se gazi njihovo institucije vlasti konačno pris- turni i sportski sadržaji.
Lika, Velebit, Rab…
Ljetna škola antifašizma
UPRAVNO VIJEĆE LUČKE UPRAVE DUBROVNIK
Produženje koncesije Luci Dubrovnik
Upravno vijeće Lučke uprave Dubrovnik je na 88. sjednici, održanoj 1.srpnja, uz ostalo,
donijelo odluku o produženju koncesije Luci Dubrovnik i to na rok od 30 godina, a koja se
upućuje Vladi RH na suglasnost. Donesena je i odluka o objavi javnog natječaja za izgradnju terminalske zgrade za prihvat putnika s brodova na kružnim putovanjima, autobusni
kolodvor i trgovački centar, sve kako je planirano UPU-om Gruž. I ova je Odluka također
upućena Vladi RH na suglasnost, obzirom na predloženi rok koncesije od 40 godina. Investicija je vrijedna 60 milijuna eura – stoji u priopćenju Upravnog vijeća kojeg potpisuje
predsjednica mr.sc. Nina Perko.
36 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014.
ILONA HAJDIĆ, DOBITNICA NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJELO OPĆINE MLJET
Dobra Vila otoka Mljeta
Znam samo što će dobra naša tete Ilona promisliti i što
će reći nakon svega ovoga... Ona će svoju dobrotu
podijeliti na sve, a svoj ogromni doprinos odgoju i životu
nas djece tada i svih kojima svojim angažmanom
pomaže i sada, od uloge u crkvi, do pomaganja svih
na koje naiđe, samo će reći: “Svi ste vi zaslužni za taj
moj uspjeh i to je tako”
Svi smo mi kao djeca
gledali film o Petru Panu i
o njegovoj maloj Vili...Svi
smo mi nekoć bili mali i
trebali svoje male vile...E,
ali kada odrastemo, onda
se malo tko sjeća Vile i
Petra Pana koji može leti
nebom zbog svojih sretnih misli koje ga
prate...No, ipak nekada
lijepe vijesti koje dopru do
svih nas izazovu osmjeh
na licu od uha do uha i radost u
srcu, bez obzira što ne možemo
biti svi tamo gdje želimo, u ovom
slučaju da bi podijelili iskrenost
sreće s našom učiteljicom, gospođom Ilonom Hajdić. Iskrena
radost potaknuta viješću da je
dobila nagradu otoka, općine,
za životno djelo je potpuna, toliko lijepa da nema nikakvih
drugih misli, ni primisli, osim realnosti i činjenice da je to
zaslužila davno, odavno već...
Svima koji su bili dio tima pri
donošenju ove lijepe odluke:
hvala, jer su sinergijom uma i
srca učinili pravu stvar. Nagrada koju je naša dobra učiteljica
uručena joj je na otočiću
sv.Marije na otoku Mljetu, u lijepom dekoru mljetskih jezera i
benediktinskog samostana iz
12. stoljeća. Želio bih u par
rečenica ukratko opisati dio osobnosti naše učiteljice, tete, supruge, mame, bake, prijateljice,
iz svog rakursa... Zapravo, većini nas koji smo svoje djetinjstvo
proveli na otoku Mljetu je gospođa Ilona predavala u osmoljetki. Svi se sjećamo Njenih predavanja povijesti, zemljopisa,
likovnog i glazbenog koja nisu
išla samo po naputcima školskih pravila, već je u svim tim
svojim predmetima kroz koje
nas je vodila davala dio svoje
duše i srca. Tako je nebrojeno puta uz sva ograničenja koja su se nalazila unutar 45 minuta
školskog sata uvijek nalazila vremena da nam što
bolje približi i prenese
svoje znanje. Zato je
između ostalog i kredama u boji crtala ono što
predava, bez obzira radilo se o likovnom ili
glazbenom odgoju, povijesti ili zemljopisu. S današnjeg
stajališta, to je nezamislivo i neizvedivo, bez obzira što kompjutori zamjenjuju toliko puno i
olakšavaju posao u svakoj sferi
školskog rada... Valjda se potrebno roditi takav, pa onda uz
urođenu inteligenciju, izučenu
stručnost i dobrotu srca takav
biti prema svima. Upravo tako,
prema svima, a to nije lako ni
moguće tek tako. Dovoljno je
spomenuti se gorke istine, koja
je također vezana za otočić
sv.Marije na Mljetu i vidjeti
spomen ploču ubijenih za vrijeme drugog svjetskog rata. Da,
jer na toj ploči ubijenih i
nedužnih civila upisano i ime
oca naše tete Ilone. Mljetski antifašisti-tzv.“partizani“, koji su
učinili prokazanje i ubijanje nevinog i nevinih, po znanom scenariju Dakse ili Jakljana, su kasnije slali svoju djecu i unuke na
odgoj kćeri nevino ubijenog.
Čak ni prema njima, nikada,
naša učiteljica Ilona nije postupala drukčije, već prema svima
isto, s puno topline. Što reći
sada, kada se u grlu stisne,
kada se čovjek sjeti svega
toga...
Znam samo što će dobra naša
tete Ilona promisliti i što će reći
nakon svega ovoga... Ona će
svoju dobrotu podijeliti na sve,
a svoj ogromni doprinos odgoju i životu nas djece tada i svih
kojima svojim angažmanom
pomaže i sada, od uloge u crkvi,
do pomaganja svih na koje
naiđe, samo će reći: “Svi ste vi
zaslužni za taj moj uspjeh i to je
tako”. Draga moja/naša tete Ilona, Vašoj skromnosti i dobroti
nema kraja i zbog tog kad god
Vas se sjetim ja opet postajem
Petar Pan, a Vi zauvijek ostajete
moja dobra Vila!!!
Vaš mali Petar Pan;
Silvio Market
EUROPSKI DOM DUBROVNIK / EUROPE DIRECT DUBROVNIK
Otvorena izložba za obljetnicu ulaska
Republike Hrvatske u Europsku uniju
U Dubrovniku je u subotu 28. lipnja povodom prve obljetnice ulaska Republike Hr-
vatske u Europsku uniju otvorena izložba
“Dobrodošli u Europsku uniju!”. Izložba se
sastoji od 29 panoa na kojima su predstavljene Europska unija i njenih 28
država članica, a organizirao ju je Eu-
ropski dom Dubrovnik u okviru programa
svog informacijskog centra Europe Direct.
Otvaranju su uz predstavnike Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije nazočile i ravnateljice OŠ Lapad i OŠ
Marina Držića čiji su učenici sudjelovali u
izradi panoa. Uz njih, panoe su izrađivali i
učenici i učenice osnovnih škola iz Stona,
Orašca, Župe dubrovačke i Cavtata te Gimnazije Dubrovnik i Dubrovačke privatne gimnazije.
Građani i posjetitelji Dubrovnika izložbu su
mogli razgledati u prostoru Europskog
doma Dubrovnik u ulici Nikole Tesle 9-10
do srijede 2. Srpnja. Izrađivače najljepših
panoa, izabranih na temelju glasova posjetitelja izložbe i broja lajkova u albumu s
fotografijama panoa na facebook stranici
informacijskog centra Europe Direct Dubrovnik, očekuju prigodne nagrade, a nagrađeno će biti i troje najsretnijih glasača.
GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. 37
MATO MALI I PERO NJIOV
Svakakav, a nikakav
Nigda, žali Bože, kaže Mato, u naske rat i prvoborci neće ispijuga, isprca
ili što bi rekli u nji doje iscapora
Našemu je čejadetu, kaže Mato, negda nogo izbjeglica iz Rusije, iza kojega su došli
duša bila i čista i mirna, i na mjestu, ka- jad i bijeda pod prvom Jugovinom. Jedino
darke bi panuo kakav poso. Pa to bilo, ne što je vrijedno spomena jes put do na vr
znam što bilo: istrapit peču, naves krtolu, Snježnice, što ga je Austrija onda probila,
trsit vino i rakiju, udarit ploču… Negda je proširila, da more izvuj topove na vr vrva. I
čejadetu, kaže Jane, najmilije bilo pomoj što tu, sinko moj, imaš za slavit, a?
drugomu, a danaske mu je najmilije ne Nigda, žali Bože, rat s ovom pameti iz našije
sres i ne viđet drugoga.
glava ne more i neće izaj. A ako bi i provo
Negda si, kaže ona, gledo i u naranču ko nekako izaj, jope ga mi brže boje vrnemo,
na manu Božju, kadarke bi ti je skriveno u da ne bi, ne do Bog, pošo đe drugo. U štetu.
traversi, donijela neka od žena u selu, što Žali Bože, ali tako nije samo u naske vengo
bi tobože došla zaima dese deka kafe, i u našije suśeda. Zato na ovijem, kako bi
malo kvasca, sirišta, radijona, perlina ili ne užo rije pokonji Jozo, vjetrojebinama, mira
znam što već, a zauprav samo zato da bi nigda bi neće. Naš čoek ga neće naj ni s
izagla iz kuće, ujitila malo zraka i da bi se Biblijom pod tunđelom, ko ni naš suśed s
dzeru popričala. Ko žena sa ženom. Neg- livorom pod tunđelom. I neće, govorijo je
da su male stvari činile velika djela i pokonji Jozo, dok je „vaki, svakakav, a nizadovojstva, a danaske je obrnuto.
kakav“.
Ko se nije snašo u ovijem mijenama, pro- Mato Mali se, kaže, nije samo radovo našoj
pito mu nije i neće bi lako. Brijeme leti, a državi vengo još više temu što više nećemo
nema ga stić. O svemu treba brzo misli, mora svaki dan slavi ove i one pobjede, budi
za sve treba ima bremena, pa se nije za se s ovijem ili onijem praznikom, sluša prčudi što smo se i prije postarali vengo mla- voborce i njiove prvoboračke… a s nama je
dos prošli.
danaske – kaže – još i gore. Danaske su na
Naš je čoek u svijem mijenama bijo trpeć, udaru oni koji ne mislu ko i današnji današna svoj način, baš – pušti me sta, nije mu njičari, i što oni mogu bi vengo izdajnici, i ko
o glavu bila ni pulitika, ni ko je vodi ni ko je zna kako i sve ne krstu. Nigda se u naske,
muti, a danaske se i on zaigro. Bože te ama baš nigda, kaže Mato, neće presta pjemili sačuvaj, kaže Mato, ali otkako smo va ona: to je nama naša borba dala, da imadobili tobože našu državu, kadarke i upa- mo njega za maršala. Pa bijo maršal u oneliš i ugasiš televiziju, iz glave ti ne more mu ili ovemu glavnomu gradu. Nigda, žali
izaj rat. Ako nije ovi potonji, jes oni drugi, a Bože, kaže Mato, u naske rat i prvoborci neće
ako nije oni drugi jes oni prvi. Sadarke su ispijuga, isprca ili što bi rekli u nji doje iscanam u glavu počeli utuviva i njega. Zuji u pora. Nekomu se caklicaju oči neka nijesu
ušima, a ne znaš jesu li krijesovi ili što sijere, a nekomu se ne caklicaju neka su
drugo. Ne znaš jesi li lud, magarac ili bu- sijere. Govorijo je pokonji Jozo: „s vaka nema
dala, ili si sve to troje u jednomu.
laka“.
„Svijet ti je, sinko moj, pošo s naopaka“, Najviše je s nama u naske nagrajiso, prizna
prisjeća se Sele što jom je đed Lukašin to i Pero, oni koji gleda živje od svojije dese
negda govorijo. A što bi danaske reko? prsta, ko bi se gledo izmaknu pulitike i šupNegda se barem slavilo što je rat svršijo, i jije priča o jubavi i Domovini, ko u svom pršto su „naši“ pobijedili. A sad slavu sto- vom suśedu ne vidi neprijateja vengo
tinu godina što je rat počeo, i to rat u koje- najbližega brata, ali to je u naske, piši promu je i naša Vala izgubila toliku mlados, palo. Sve je, kaže Jane, u naske, s nama
od Soče do Galicije, da im se ni groba ne vakijem, žali Bože, piši propalo.
zna. Izgubila ono nešto reda i krijance što Nema više ni one jubavi za bližnje, za kuću,
je Austrija gurala, izgubila tolika stara zvo- za zemju, ukratko – ni za domovinu ni za
na što i je vojska digla s preslica od crka- Domovinu, kadarke je progovorila donja
va i sa zvonika, izgubila nahode. Iza koje- mjesto gornje, kadarke se sve radi samo za
ga je došla španjolica, iza kojega je došlo svoj interes, a priča prodava za zajedničko
STON
Održan IV. Međunarodni
festival puhačkih orkestara
U Stonu je prošlog vikenda održan IV. Međunarodni festival puhačkih orkestara. Glazba Ston kao domaćini, Gradska glazba Dubrovnik, Mesni puhalni orkestar Škofja Loka iz Slovenije i Gradski puhački orkestar Stolac
(BiH), sudionici su ovogodišnjeg veličanstvenog Festivala. 27.6. održan je
nastup glazbe iz Škofja Loke dok su 28.6. posjetitelji mogli uživati u dvosatnom nastupu Gradske glazbe Dubrovnik, Gradskog puhačkog orkestra
Stolac, Puhačkog orkestra Škofija Loka i naših domaćina - Glazbe Ston.
Ovim festivalom najavljen je početak ljeta u Stonu uz dokaz svima nama
da je glazba i dalje dio stonskog života. dubrovnik-turistinfo.com
38 GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014.
dobro. Pa i stare priče
se, kaže Sele, pričaju
ne da bi bili boji judi
vengo zato da bi neko
mogo dignu glavu, a Piše:
go
neko nos… sve je u Antun Šva
naske pod svoje uzo
interes, pusti interes. U nas poso ne vaja,
žali Bože, ako ga nijesi komu soto.
Stara je priča, kaže Mato, kako je jedan
naš manjak Ispo strane, što je u ona bremena služijo u jednoga gospara u Gradu,
pratijo gospara na konju do Jute. Gospar
se zaželijo malo jeguja, a malo lova, pa je
pošo do svoga stranja u Jutu. Prošli su
Ispo strane, blizu manjkove kuće, ali se
nije smjelo doj iza viđela, pa manjak nije
smijo ni promisli pita gospara može li se
javi svojijem doma.
Kadarke je gospar, umoran od jašenja na
konju, zaspo ko zaklan, naš je manjak brže
boje osamarijo Dorata, te ga naćero do
Ispo strane, a još više Ispo strane do Jute.
Nije vengo uveo Dorata u pojatu, te ga
počeo timarit slamom, kadarke eto ti, ko
za vraga, gospara s puškom na vratija.
Svanulo, a gospar uranijo. U čudu pita
manjka, što čini. On mu odgovori: „A moj
gosparu, ne govorite ništa, nešto je Dorat
zaslabijo. Nečega se prepo pa se uspuvo, oblijo ga je cijeloga cjelišatoga znoj,
evo i ja sam cijelu cjelišatu noć ovako š
njime, nijesam oka sklopijo“...
Naravno, zaboravja se komu je u cijeloj
ovoj priči bilo najteže. Doratu! U svijem
našijem pričama i popričama vazdarke je
najteže onemu trećemu. Nije Dorat, Bogu
fala, izdanuo, a naš manjak je pokazo da
se naše čejade neće izgubi ni vako ni
nako. Pa ni tadarke kadarke ga prićeraš
pri zid. Zna naš čoek, od pantivjeka, da
se laži ne primaju, niti se anđeli na svijetlo
skupjaju, ali ajde mu to reci. Ili još gore,
ne reci?!
Naše čejade, kaže Mato, vazdarke urta
tamo đe je navalija. Đe ne treba. Ko one
dvije strankinje iz Albatrosa, u kupaćijem
kostimima, što su se ćele slikat s Vrbom,
kadarke je ono oro s volovima malo poviše hotela. One se urtale slika, volovi se
na onemu suncu pomamili, a Vrbo miran:
- Sva sreća što sam ja osto priseban, pa i
obuzdo.
I tako je to s nama. Proćukali smo se i
više vengo smo i mogli i smjeli. A i znali!
Ko da nijesmo na zemji, a život leti. Ne
pita te ni kako ćeš ni što ćeš. Ni moreš li.
KREATIVNA MUZEJSKA RADIONICA U ŽITNICI RUPE
Fantastična bića pučkih
predaja
Etnografski muzej Dubrovačkih
muzeja u sklopu izložbe „ U
stabru ti ljuti zmaje u granam’ ti
soko sivi „ organizirao je
kreativnu muzejsku radionicu
na temu fantastična bića pučkih
predaja. Radionica se održala u
ponedjeljak, 30.06.2014. u žitnici Rupe. Tom prilikom djeca
su imala priliku upoznati se s
maštovitim svijetom naših narodnih priča, vjerovanja i bajki
kroz kratko izlaganje kustosa
Ivice Kipre. Nakon izlaganja uslijedila je radionica izrade lutkica vila, vještica i tintilina od pr-
irodnih materijala koju je
vodila Tanja Baletić. Radionica je namijenjena djeci od
5 do 11. godina.
MLADI ZA MLADE
Izložba Aleksandra Markovića
U nastavku ciklusa “Mladi za mlade” u caffe Galeriji (Kunićeva 5) kojeg
već 11 godina vodi Andrija Seifried u subotu 28. lipnja u 12 sati (podne)
svojim radovima se predstavio mladi slikar iz Tuzle Aleksandar Marković kojemu je ovo druga samostalna izložba u Dubrovniku. Autor se
predstavio s 20-tak radova na temu pejzaža u kombiniranoj tehnici na
papiru. Nakon uspjelih izložbi mladog autora u BiH i Floridi, nakon
izložbe aktova u ovom istom prostoru, Aleksandar Marković se
ponovno predstavlja dubrovačkoj likovnoj publici.
UDRUGA DVA SKALINA - Obitelj A.i B. Mojaš doniraju 120,00 kuna.
U spomen na pok. Katu Bianki umjesto vijenaca i cvijeća 1400,00
kuna prilažu obitelji :Nikše Bianki, Ivice Ševelja, Borisa Karina, Sanje
Potrebica,Boža Mišete, Pine Vukić, Janeta Emeršića, Jerenić, Sele i
Katice Stjepčević.
UDRUZI “ZAJEDNO DO ZDRAVLJA” priložili su: u spomen na dragog dunda Vlaha Biankia, umjesto cvijeća Lile i Antun 200 kn, u
spomen na rođaka Cvijeta Đikovića, umjesto cvijeća Niko Cvjetković
100 kn. Toplo zahvaljujemo svima, koji akcijama i uplatama pomažu
rad Udruge. Ž.R. kod OTP Banke 2407000-1100302492. Tekst objave na fax: 312 300 ili email: info@zajedno-do-zdravlja.hr
Obavijest o smrti
IVO HAJDIĆ, 1912.
IVANA UCOVIĆ, 1923.
ANICA ZUCALO, 1926.
MATO ROZIĆ, 1926.
DANICA BORE, 1928.
BOŽO HAJMUT, 1930.
MARE OREPIĆ, 1930.
NIKO BELOČ, 1932.
JELE ANDRIĆ, 1932.
DAMIR BANOV, 1935.
VLAHO BIANKI, 1937.
KATE DRUŽIĆ, 1938.
ANTUN RUDENJAK, 1938.
ANTUN ŠPERANDA, 1939.
NIKO ŠABADIN, 1940.
ANTE SLADE, 1946.
ANE ARNUGA, 1947.
JADRANKA PRNJAT, 1962.
GlasGrada List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.com
Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980,
fax: 020 311 992, tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada,
Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr,
arhivu prošlih brojeva pogledajte na linku: http://www.glasgrada.hr/arhiva/
GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014. 39
INTERNACIONALNA SURADNJA
„Medeja“ na Cipru otvara
festival antičke drame
Euripidova „Medeja“ u režiji Tomaža Pandura, premijerno izvedena na 63. Dubrovačkim ljetnim igrama, gostovat će na Cipru na
Međunarodnom festivalu antičke drame, 4. i 6. srpnja.
Ostvarena u koprodukciji Dubrovačkih ljetnih igara i Hrvatskog
narodnog kazališta u Zagrebu u suradnji s Pandur Theatersom,
„Medeja“ je s velikim uspjehom premijerno izvedena na tvrđavi
Lovrjenac, 2012. godine na 63. Igrama. Nakon dvije uspješne sezone na Dubrovačkim ljetnim igrama, tri u HNK u Zagrebu te nakon više gostovanja u Hrvatskoj i regiji, „Medeja“ je gostujući u
travnju na uglednom Iberoameričkom kazališnom festivalu u Bogoti
u Kolumbiji ispraćena ovacijama publike, a sada će otvoriti i ciparski 18. Međunarodni festival antičke grčke drame u odeonu u gradu
Paphosu, 4. srpnja, dok će u amfiteatru Makariosa III. u Nikoziji
biti izvedena 6. srpnja.
Ciparski festival antičke drame godišnja je kulturna manifestacija
koja okuplja dramske ansamble iz cijelog svijeta, a bogata internacionalna suradnja i interes mnogobrojnih država dokaz su
univerzalnosti poruka i problematike grčkih drama te njihove suvremenosti i svevremenosti. Karla Labaš
U GALERIJI SEBASTIAN ART
“NOIR” Eugena Varzića
Likovni umjetnik Eugen Varzić u petak 4.srpnja 2014. u Dubrovniku otvara
samostalnu izložbu slika pod nazivom NOIR. Bit će izloženo dvadesetak
likovnih radova, rađenih u tehnici akrila, srednjeg formata. Predgovor kataloga napisao je Vinicije B. Lupis, koji će uz Marija Dujića, voditelja Galerije
Sebastian Art u 21 sat svečano i otvoriti izložbu. Nakon što se 2012. predstavio samostalnom izložbom u Palači Sponzi, ovaj puta umjetnik se predstavlja u dubrovačkoj Galeriji Sebastian Art. Izložba je rezultat niza suradnje Lupisa i Varzića na raznim kulturnim projektima od Istre do Dubrovnika, pa će tako i ove godine osim spomenute izložbe zajedno surađivati u
Stonu na likovnoj koloniji u organizaciji Matice hrvatske.
ZELENI FORUM- „MOJE LJETO U MOKOŠICI’’
Zavičajne priče
Tereze Buconić
Gović
Pozivamo svu djecu i mlade Mokošice i Rijeke
dubrovačke da se priključe našem prvom ovoljetnom kulturnom događanju u Mokošici u
našem Eko parku Ombla,Od izvora 77 u sklopu našeg projekta za ovo ljeto „ Moje ljeto u
Mokošici“ i to u subotu 5.srpnja 2014. u 21 sat
. Tom prigodom čitat ćemo „Zavičajne priče “
Tereze Buconić Gović - naše dubrovačke spisateljice i zaljubljenice u dubrovačku baštinu,
posebno u njezinu Rijeku Dubrovačku
(nažalost, prerano preminule 2012.) te pričati
legende i zapise o Ombli i Rijeci dubrovačkoj.
Kaše najbolje po izboru publike
U sklopu Kotor Arta održan je i 13.
međunarodni festival klapa Perast
2014. na Trgu ispred Crkve svetog Nikole u Perastu nastupom ženskih i
mješovitih klapa. Trodnevni festival okupio je ukupno 20 klapa u natjecateljskom dijelu, 7 ženskih, 9 muških i 4
mješovite klape. U kategoriji muških
klapa po ocjeni stručnog ocjenjivačkog
suda drugo mjesto osvojila je dubrovačka klapa Kaše koja žanje samo
nagrade gdje god puste glasa. Ono najbitnije svakom klapskom pjevaču je
nagrada publike, gdje istinski ljubitelji
klapske pjesme ocjenjuju najbolje i to
rade odlično. I u Perastu su Kaše
požnjele odlično - prema glasovima publike bili su najbolji! dubrovniknet team
PRIJE NEGO ŠTO MOŽETE NEŠTO OČEKIVATI OD SVOG ŽIVOTA, Zig
U NJEGA MORATE NAJPRIJE NEŠTO ULOŽITI
Ziglar
GlasGrada - 485 - petak 4. 7. 2014.
misao
tjedna
40
FESTIVAL KLAPA PERAST 2014.