ZBORNIK RADOVA
6. Međunarodnog stručnog skupa
Profesionalna
rehabilitacija
osoba s
27. i 28. svibnja 2010. Zadar
invaliditetom
– vrata za
ponovni ulazak
u svijet rada
Udruga ustanova, drugih pravnih
osoba i građana koji provode
profesionalnu rehabilitaciju
i zapošljavanje osoba s
invaliditetom Hrvatske
Fond za
profesionalnu
rehabilitaciju i
zapošljavanje osoba
s invaliditetom
Udruga ustanova, drugih
pravnih osoba i građana
koji provode profesionalnu
rehabilitaciju i zapošljavanje
osoba s invaliditetom
Hrvatske
Fond za
profesionalnu
rehabilitaciju i
zapošljavanje
osoba s
invaliditetom
ZBORNIK RADOVA
6. Međunarodnog stručnog skupa
Profesionalna rehabilitacija
osoba s invaliditetom – vrata
za ponovni ulazak u svijet rada
POKROVITELJ
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
27. i 28. svibnja 2010., Zadar
Organizatori
OSVIT-Udruga ustanova i drugih pravnih osoba i građana
koji provode profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Hrvatske
Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom
Nakladnik
OSVIT
Za nakladnika
Josip Držaić
Programski odbor
Vesna Federer Budimčić, predsjednica
Jasenka Sučec,
Damira Benc
Višnja Majsec Sobota
Slavko Leban
Urednik
Ivica Šutalo
Prijevod
Vanda Mucić
Grafičko oblikovanje i tisak
URIHO, Zagreb
Naklada
300 primjeraka
Biblioteka
Stručni skupovi
Tekstovi su objavljeni u izvornom autorskom obliku
ISBN 978-953-95900-3-9
Sadržaj
Uvodna riječ
SADRŽAJ
Udruga OSVIT šesti puta organizira međunarodni stručni skup o problemima profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom a četvrtu godinu zajedno s Fondom za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s
invaliditetom.
Budući se radi o iznimno osjetljivoj i složenoj socijalnoj problematici suradnja Fonda i udruge OSVIT dragocjen je doprinos poticaju rješavanja niza kompleksnih problema vezanih uz uspješno uključivanje osoba s invaliditetom u društvo, a
osobito u svijet rada. Upravo su Fond, s jedne strane, kao Vladina institucija, osnovana s ciljem stalnog unapređenja
profesionalne rehabilitacije i poticanja zapošljavanja osoba s invaliditetom i OSVIT, s druge strane, kao udruga koja
objedinjuje sve ustanove i druge pravne osobe koje se bave profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem osoba s
invaliditetom najpozvaniji da stalno propituju i iznalaze najbolja rješenja mnogih pitanja i problema vezanih za tu složenu tematiku.
Stoga je glavna tema ovogodišnjeg Međunarodnog stručnog skupa posvećena profesionalnoj rehabilitaciji, temeljnoj i polaznoj pretpostavci integracije osoba s invaliditetom u svijet rada, kao i njihove uključenosti u sve aspekte društvenog života.
Ovogodišnji stručni skup obilježavaju neke nove činjenice koje će sljedećih godina bitno utjecati kojim će smjerom ići socijalna
politika Europske unije, a posebice politika zapošljavanja osoba s invaliditetom. Prva osobitost odnosi se na našu zemlju i
činjenicu da smo na samom pragu ulaska u europsku zajednicu država i usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s zakonodavstvom Europske unije. Druga osobitost ovogodišnjih izlaganja, osobito članica EU, odnosi se na početak primjene Lisabonskog ugovora, jer s njegovom primjenom daje se još veća važnost socijalnim pitanjima i većoj ulozi socijalne politike u cijeloj
Europskoj uniji. Iz izlaganja naših gostiju saznat ćemo o njihovim iskustvima i izazovima u primjeni Lisabonskog ugovora,
kao i što Republiku Hrvatsku čeka u najskorije vrijeme po tome pitanju. Konačno, treća posebnost ovogodišnjeg skupa leži u
činjenici da se svijet zadnjih nekoliko godina suočava s najvećom financijskom i gospodarskom krizom od kraja Drugog svjetskog rata. Ishodište krize nalazi se u padu moralnog i vrijednosnog sustava, te je stoga cijela Europska unija pred velikim
izazovom i preispitivanjem vrijednosne hijerarhije što bi se trebalo najizravnije odraziti na sustav socijalne skrbi, jer nema
dvojbe da su u krizi najugroženiji oni koji su najslabiji.
Mi vjerujemo da kriza može biti prilika za nova, pravednija i učinkovitija definiranja politika profesionalne rehabilitacije i
zapošljavanja osoba s invaliditetom.
Ovogodišnja tema Međunarodnog stručnog skupa zbog svega navedenog nosi naziv Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada i polazi od iskustava Austrije, Belgije, Irske, Nizozemske, Njemačke i Slovenije
i njihovih nacionalnih strategija. Budući da u praksi zemalja EU postoje različiti modeli profesionalne rehabilitacije, a s druge
strane postoji i EU- strategija promicanja zapošljavanja osoba s invaliditetom, zanimljivo će biti upoznati se s posebnostima
pojedinih modela. Konačno, Hrvatska će predstaviti svoju strategiju i svoj model profesionalne rehabilitacije. Zato držimo
iznimno važnim ono o čemu će se govoriti drugog dana na okruglom stolu: Sličnosti i razlike između modela profesionalne
rehabilitacije u pojedinim zemljama.
O važnosti i značaju stručnih skupova posvećenih problematici profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom koje su do sada organizirali Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i udruga OSVIT
govori odaziv brojnih predstavnika gotovo svih institucija koji se bave tom problematikom u Hrvatskoj. Osobito smo zadovoljni
što naš stručni skup, već tradicionalno, ima međunarodni karakter što nam omogućuje bolje upoznavanje drugih iskustava ali
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
5
i promociji našega modela profesionalne rehabilitacije. Dakako, da nam je osobita čast što je Vlada Republike Hrvatske na
čelu s predsjednicom gospođom Jadrankom Kosor, preuzela pokroviteljstvo nad našim stručnim skupom.
Želimo da izmjena iskustava modela provođenja profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom, zemalja EU i Republike
Hrvatske, pridonese iznalaženju najboljih rješenja za poboljšanje statusa osoba s invaliditetom i njihove uspješne integracije
u društvo, a sutra, u zajedničkoj Europskoj uniji.
Strategija promicanja profesionalne
rehabilitacije i zapošljavanja osoba s
invaliditetom u Republici Hrvatskoj
SADRŽAJ
STJEPAN ADANIĆ
Predsjednik Organizacijskog odbora
državni tajnik Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti
mr. sc. Ante Vučić
Hrvatska
Ishodišta profesionalne rehabilitacije i
U svrhu unapređenja skrbi o osobama s invaliditetom do-
zapošljavanja osoba s invaliditetom
nesena je Odluka o načinu ostvarivanja poticaja pri zapo-
Začeci profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s
invaliditetom na ovim prostorima sežu u daleku 1946. godi-
šljavanju osoba s invaliditetom (NN 8/08, 20/08, 96/09 i
44/10).
nu kada je u Zagrebu osnovano „Privredno poduzeće osoba
U 2009. godini izvršene su promjene u Statutu Fonda i na-
ratnih vojnih invalida“. Pravni sljednik tog poduzeća je zaštit-
vedenoj Odluci, u cilju povećanja efikasnosti rada Fonda i
na radionica „Ivančica“. Ono je osnovano s ciljem provođe-
usklađivanja politike dodjele poticaja za zapošljavanje osoba
nja osposobljavanja i zapošljavanja ratnih vojnih invalida II.
s invaliditetom s posljedicama gospodarske krize.
svjetskog rata. 1947. godine Savez gluhih osniva u Zagrebu
„Privredno poduzeće DES“, primarno za zapošljavanje osoba
oštećena sluha. Do 1958. godine osnovano je još 15 zaštitnih radionica pod istim imenom. 1960. godine osnivaju
Poznato je da je profesionalna rehabilitacija sastavni dio
bilitaciju i zapošljavanje invalida rada i osoba s faktorima
procesa rehabilitacije osoba s invaliditetom koja ima za cilj
otežane zapošljivosti. Područje profesionalne rehabilitacije
omogućiti osobama s invaliditetom što je moguće potpuniju
i zapošljavanja osoba s invaliditetom prvi put je zakonom
radnu i socijalnu integraciju u društvo. Svrha profesionalne
regulirano 1977. godine kad je donesen Zakon o organiza-
rehabilitacije je omogućiti osobi s invaliditetom da osigura i
cijama udruženog rada za profesionalnu rehabilitaciju i za-
zadrži odgovarajuće zaposlenje i napreduje u tom zaposle-
pošljavanje invalida (NN 29/77). Do donošenja navedenog
nju te da tako potpomogne integraciju i reintegraciju takve
Zakona aktivnosti na ovom području bile su regulirane putem
osobe u društvo. Sastoji se od tri sukcesivne komponente:
pravilnika koji su bili vezani uz Zakon o mirovinskom i invalid-
1. profesionalno usmjeravanje: skup različitih aktivnosti
skom osiguranju.
koje pojedincu omogućavaju identificiranje vlastitih mo-
Najznačajniji pomak uređivanja ovog područja djelovanja na
gućnosti, kompetencija i interesa u različitoj životnoj
njem Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju
osoba s invaliditetom (NN 143/02 i 33/05) i 2003. godine
donošenjem Uredbe o osnivanju Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (dalje: Uredba – NN 116/03, 48/04 i 68/08).
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
i zapošljavanje danas
se zaštitne radionice „Osvit“ i „ZIRI“ za profesionalnu reha-
sadržajnoj i pravnoj razini učinjen je 2002. godine donoše-
6
Profesionalna rehabilitacija
dobi. Uključuje postupke profesionalnog informiranja i
savjetovanja, uz provjeru psihofizičkog odnosno zdravstvenog statusa korisnika, a provodi ga Hrvatski zavod
za zapošljavanje.
2. osposobljavanje za produktivni rad odnosi se na profesionalno i radno osposobljavanje. Profesionalno osposoblja-
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
7
STJEPAN ADANIĆ • Strategija promicanja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj
vanje se ostvaruje u redovnim srednjim školama ili po-
šanje prilagodljivosti radnika i poduzeća, povećanje ulaganja
Provedbene mjere Nacionalnog plana za poticanje zapošlja-
Mjera 1.Provesti evaluaciju postojeće zakonske regulative
sebnim ustanovama po individualiziranim, prilagođenim
u ljudski potencijal kroz bolje obrazovanje i vještine, dobro
vanja obuhvaćaju prioritete za djelovanje utvrđene u JAP-u,
i aktualne politike u području rehabilitacije i zapo-
ili posebnim programima dok se radno osposobljavanje
upravljanje, izgradnja administrativnih kapaciteta.
koji se u potpunosti podudaraju s prioritetima u Operativ-
šljavanja osoba s invaliditetom od strane nezavi-
nom programu za razvoj ljudskih potencijala (u okviru IV.
snog tijela
provodi u posebnim osnovnoškolskim ustanovama prosvjete, zdravstva i socijalne skrbi.
Hrvatske potpisan je 5. ožujka 2007. godine, kada su se
3. zapošljavanje osoba s invaliditetom ključna je komponen-
Komponente IPA-e).
Tijekom 2009. godine postignuto je objedinjavanje svih
Republika Hrvatska i Europska Komisija usuglasile o ključnim
Vlada Republike Hrvatske je 2007. godine donijela Nacional-
dosadašnjih propisa na području prava s osnove invali-
izazovima koji stoje na putu unaprjeđenja socijalne zaštite
nu strategiju izjednačavanja mogućnosti za osobe s invalidi-
diteta i profesionalne rehabilitacije u čijoj izradi su su-
i socijalnog uključivanja te o prioritetima, mjerama i anali-
tetom od 2007. do 2015. godine s ciljem daljnjeg snaženja
djelovali predstavnici svih resora koji skrbe o osobama
zama koje treba provesti u procesu nakon potpisivanja Za-
zaštite prava osoba s invaliditetom. Zadaća navedene stra-
s invaliditetom. Objedinjeni propisi bili su podloga za
jedničkog memoranduma o socijalnom uključivanju Republike
tegije je uskladiti sve politike djelovanja na području zaštite
rad radnih skupina za izradu prijedloga jedinstvene liste
Hrvatske (JIM-a) u području socijalne zaštite i socijalnog
osoba s invaliditetom s dostignutim standardima na global-
oštećenja za sve kategorije osoba s invaliditetom neovi-
Strateški pristup zapošljavanju osoba s invaliditetom za raz-
uključivanja.
noj razini, ali i svim trendovima koji imaju za cilj nastojanje
sno o načinu i uzrocima nastanka te za izradu prijedloga
doblje 2009.-2010. definiran je Programom Vlade Repu-
Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju Republi-
da sva područja života i djelovanja budu otvorena i pristupač-
jedinstvenog tijela vještačenja. U izradi prijedloga jedin-
na osobama s invaliditetom.
stvene liste oštećenja (izrada u tijeku), formirana je me-
ta njihove profesionalne rehabilitacije.
Strategija poticanja zapošljavanja i
zapošljavanja osoba s invaliditetom
blike Hrvatske za mandatno razdoblje 2008.-2011., kao i
drugim strateškim dokumentima. Strateški okvir za razvoj
2006.-2013. pridaje vrlo veliku pozornost zaposlenosti i
zapošljavanju te navodi da je cilj koji želimo postići: razvoj
i zapošljavanje u konkurentnom tržišnom gospodarstvu koje
djeluje u europskoj socijalnoj državi 21. stoljeća.
ke Hrvatske (JIM) i Zajednički memorandum o prioritetima
sektoru socijalne politike i zapošljavanja. Poveznice ovih dvaju dokumenata su pojedini zajednički ciljevi i prioriteti. Stoga
je u njihovim provedbenim postupcima izrazito važna uskla-
relevantnih ministarstava i institucija, različitih stručnih
Kratak pregled dijela provedenih
profila. Jedinstvenom listom oštećenja omogućit će se
aktivnosti s ciljem profesionalne
standardizirano dodjeljivanje postotka oštećenja uz dija-
rehabilitacije i zapošljavanja
gnostički identitet što znači izjednačavanje mogućnosti za
osoba s invaliditetom i promicanja
sve vrste invaliditeta. U listu su uključeni i entiteti koji
zapošljavanja osoba s
do sada nisu bili definirani propisima, iako uz sebe nose
invaliditetom definiranih u Nacionalnoj
invaliditet. Formiranje konačne liste oštećenja se planira
strategiji
za 2010. godinu i ono osigurava bazu za formiranje druš-
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 21. svib-
aktivnosti, kao i usklađenosti provedbenih postupaka koja se
nja 2009. godine donijela Odluku o prihvaćanju Nacionalnog
postiže dobrom koordinacijom resornih ministarstava. Tako
plana za poticanje zapošljavanja za 2009. i 2010. godinu s
je primjerice, prilikom izrade Nacionalnog plana za potica-
provedbenim mjerama koje slijede prioritete politike zapo-
nje zapošljavanja 2009.-2010. i Nacionalnog provedbenog
šljavanja utvrđene u Revidiranoj Lisabonskoj strategiji o ra-
plana za socijalno uključivanje 2009.-2010. uspostavljena
U cilju unapređenja profesionalne rehabilitacije i zapošlja-
stu zaposlenosti i radnim mjestima. U 2009. godini je dakle
dobra formalna suradnja i koordinacija između Ministarstva
vanja osoba s invaliditetom u skladu s njihovim potrebama
započeo novi ciklus aktivnih mjera zapošljavanja u Republici
gospodarstva, rada i poduzetništva i Ministarstva zdravstva
i mogućnostima, kao i potrebama i mogućnostima tržišta
Hrvatskoj na temelju Zajedničkog memoranduma o priori-
i socijalne skrbi.
rada, u Nacionalnoj strategiji izjednačavanja mogućnosti
Hrvatski zavod za zapošljavanje sukladno Zakonu o profesi-
za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine (NN
onalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom te
63/07), definirano je područje 2.7. Profesionalna rehabili-
Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj re-
tacija, zapošljavanje i rad u kojem je zadano 8 mjera koje se
habilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 33/05),
kontinuirano provode.
odlučuje o načinu ostvarivanja prava na profesionalnu reha-
je prihvatila Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj
2008. godine.
U sadržaj Nacionalnog provedbenog plana za socijalno uključivanje 2009.-2010. unesene su samo one provedbene
mjere i aktivnosti, s odgovarajućim indikatorima i nositelji-
tveno medicinskog modela invaliditeta koji će uz tjelesno
oštećenje vještačenjem obuhvatiti i funkcioniranje osobe s
invaliditetom i faktore njenog okruženja.
Nacionalnim planom za poticanje zapošljavanja za 2009. i
ma, koje su usmjerene ranjivim skupinama osoba kojima naj-
2010. utvrđuju se osnovna načela nacionalne politike za-
više prijeti rizik socijalnog isključenja, a ujedno su sastavni
Nositelj provedbe 7 mjera je Ministarstvo gospodarstva,
pošljavanja. Također se utvrđuju odgovornosti i definiraju
dio provedbenih mjera i aktivnosti u predloženome Nacional-
rada i poduzetništva, a sunositelji su Fond za profesionalnu
zadaće za nadležna tijela državne uprave i javne ustanove
nom planu za poticanje zapošljavanja 2009.-2010. Tako je
rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Hrvatski
u provedbi plana, potiče njihovo zajedničko djelovanje te
na prioritetnom području djelovanja Nacionalnoga plana za
zavod za zapošljavanje, Ministarstvo zdravstva i socijalne
• utvrđivanje preostalih radnih i općih sposobnosti;
međusobna suradnja. Ključni prioriteti koje Republika Hrvat-
poticanje zapošljavanja 2009.-2010. - rješavanju problema
skrbi, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Mini-
ska namjerava ostvariti kroz ovaj plan su: povećanje stopa
dugotrajne nezaposlenosti, uvedena posebna mjera za dugo-
starstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti,
• profesionalno informiranje, savjetovanje i procjenu profe-
participacije žena primarne dobne skupine (posebice onih
trajno nezaposlene osobe, kojima prijeti isključenje s tržišta
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatska udruga
s niskim ili neodgovarajućim vještinama), povećanje stopa
rada i koje po socijalnim mjerilima pripadaju skupini ranjivih
poslodavaca, Ured za ljudska prava Vlade Republike Hrvat-
participacije starijih osoba, povećanje stopa participacije
osoba (niskoobrazovane osobe, starije osobe, osobe s inva-
ske, ustanove za rehabilitaciju, znanstvene institucije, udru-
mladih ljudi, rješavanje problema dugotrajne nezaposleno-
liditetom, osobe srpske nacionalne manjine, osobe romske
ge osoba s invaliditetom i udruge koje programski djeluju u
sti, smanjenje nesrazmjera vještina na tržištu rada, pobolj-
nacionalne manjine, hrvatski branitelji iz Domovinskog rata).
korist osoba s invaliditetom.
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
SADRŽAJ
đuresorna radna skupina koju čine predstavnici različitih
politike zapošljavanja (JAP) dva su mjerodavna dokumenta u
đenost prioritetnih područja djelovanja, provedbenih mjera i
tetima politike zapošljavanja Republike Hrvatske (JAP) koji
8
Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju Republike
bilitaciju nezaposlenih osoba s invaliditetom. S aspekta pripreme za zapošljavanje i samog zapošljavanja, profesionalna
rehabilitacija uključuje sljedeće aktivnosti:
sionalnih mogućnosti;
• analizu tržišta rada, mogućnost zapošljavanja i uključivanja u rad;
• procjenu mogućnosti izvođenja, razvoja i usavršavanja
programa profesionalnog osposobljavanja;
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
9
STJEPAN ADANIĆ • Strategija promicanja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj
• radno osposobljavanje, dokvalifikaciju, prekvalifikaciju i
programe za održavanje i usavršavanje radnih i radno-socijalnih vještina i sposobnosti u razdoblju do zapošljavanja.
sionalne rehabilitacije u Republici Austriji i Republici
ranja učenika Hrvatski zavod za zapošljavanje je izdao preko
može se osigurati rad u radnom centru.
Hrvatskoj,
52.260 primjeraka brošura i 8.755 letaka namijenjenih učenicima te je tiskano pet vrsta regionalnih brošura o moguć-
Cilj je projekta, da se kroz dvije korisničke institucije
• Prijedlog modela profesionalne rehabilitacije koji bi,
U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje se u rješavanju pro-
(Udruga za promicanje inkluzije, Zagreb i Zaštitna radio-
prema iskustvima, bio primjeren za Republiku Hr-
blema zapošljavanja osoba s invaliditetom naglasak stavlja
nica „URIHO“, Zagreb), koje imaju različite pravne oblike,
vatsku.
na individualni pristup nezaposlenoj osobi koju profesionalno
a već provode djelatnosti radnog centra, u razdoblju od
informira i savjetuje savjetnik za posredovanje pri zapošlja-
6 mjeseci utvrdi na koji način radni centar funkcionira,
vanju osoba s invaliditetom, posebno educiran u tom po-
te u kolikom omjeru i na koji način Fond treba sudjelova-
dručju. U svim područnim službama Zavoda rade savjetnici
ti u financiranju takvog centra. Očekivani rezultati ovog
Donošenjem Zakona o potvrđivanju Konvencije o pravima
pridaje se učenicima koji imaju otežan pristup tržištu rada,
za posredovanje pri zapošljavanju osoba s invaliditetom te
projekta su:
osoba s invaliditetom i Fakultativnog protokola uz Konven-
odnosno učenicima s teškoćama u razvoju i zdravstvenim
ciju (NN Međunarodni ugovori 6/07 i 5/08) te donošenjem
teškoćama. Sukladno Odluci o elementima i kriterijima za iz-
Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08) Republike
bor kandidata za upis u srednje škole Ministarstva znanosti,
Hrvatska je dodatno osigurala pravo zapošljavanja osoba s
obrazovanja i športa, učenici s teškoćama imaju pravo na
invaliditetom na jednakoj osnovi s drugima.
direktan upis u srednju školu. Učenici s težim zdravstvenim
oni u suradnji sa savjetnicima za profesionalno usmjeravanje
obavljaju procjenu radne sposobnosti nezaposlene osobe s
invaliditetom koja uključuje i psihološko-medicinsku obradu.
Svrha procjene preostalih radnih sposobnosti je upućivanje
u adekvatne oblike profesionalne rehabilitacije. Također, nezaposlenim osobama s invaliditetom omogućeno je sudjelovanje i u različitim oblicima grupnog savjetovanja prilagođenim s obzirom na vrstu invalidnosti, čija je svrha poticanje
aktivnog pristupa traženju posla, te ostvarivanje socijalne i
psihološke potpore. Navedeni oblici rada prilagođeni su potrebama i mogućnostima osoba s invaliditetom.
Sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljava-
– kreiranje modela i jasnih kriterija temeljem kojih će
Fond sudjelovati u sufinanciranju radnih centara,
– transparentnost načina sufinanciranja radnih centara od strane Fonda,
– doprinos postavljanju nedvojbenih kriterija i smjernica za osnivanje radnih centara,
– stjecanje višeg stupnja samostalnosti, pripreme za
tržište rada te aktivno uključenje osoba s invaliditetom u društvenu zajednicu.
2. „Profesionalna rehabilitacija kao metoda integracije oso-
Mjera 2. Osigurati mehanizme zaštite od diskriminacije u području zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom
Mjera 3.Osnovati regionalne centre za profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom
njem Odsjeka za profesionalno usmjeravanje o najprikladnijem izboru programa.
ju organizira i izvodi ustanova za profesionalnu rehabilitaciju,
Berufliches Bildungs und Rehabilitationszentrum iz Linza
ji. Danas Centaroprema provodi rehabilitaciju za Hrvatski za-
srednja škola ili druga pravna osoba koja ispunjava uvjete za
(BBRZ), Republika Austrija, udrugom OSVIT i ustanovom
vod za mirovinsko osiguranje na svom području. Fond planira
osposobljavanje. Profesionalna rehabilitacija je usmjerena
URIHO. Cilj projekta je razvoj modela profesionalne re-
prema što bržem uključivanju osobe s invaliditetom u rad u
habilitacije za Hrvatsku, uz uzimanje u obzir individualnih
zanimanju gdje će postizati najpovoljniji radni učinak s naj-
medicinskih, socijalnih i psiholoških dijagnoza te ekonom-
manjim izgledom da dođe do daljnjeg narušavanja njezinih
skih/egzistencijalnih zahtjeva osoba s invaliditetom, kako
preostalih radnih i općih sposobnosti.
bi se time poboljšao ili omogućio njihov pristup tržištu
Osobi s invaliditetom koja se na temelju radnih i općih
sposobnosti ne može zaposliti i održati zaposlenje u po-
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
osnovati 4 regionalna centra za profesionalnu rehabilitaciju.
Stručno mišljenje o najprimjerenijem odabiru obrazovanja
rezultat je profesionalnog savjetovanje učenika koje uključuje
timsku obradu (psiholog, liječnik i po potrebi drugi stručnjaci). Stručno mišljenje uvažava s jedne strane potrebe tržišta
rada i mogućnosti obrazovanja, a s druge strane individualne
potrebe učenika. U 2009. godini u aktivnosti profesionalnog
Mjera 4. Omogućiti pristup osoba s invaliditetom profesio-
savjetovanja ukupno je uključeno 14.813 učenika osnovnih
nalnom usmjeravanju (profesionalna orijentacija)
i srednjih škola, od čega je 5.389 učenika s teškoćama u
bez obzira na životnu dob, obrazovanje i radni status
razvoju i kroničnim zdravstvenim smetnjama.
rada, a orijentiran je, između ostalog, na temeljne po-
Hrvatski zavod za zapošljavanje sustavno i organizirano već
S ciljem podizanja razine kvalitete rada s različitim skupi-
stavke hrvatske nacionalne strategije uvođenja aktualnog
dugi niz godina provodi profesionalno usmjeravanje učenika
nama korisnika među kojima su i osobe s invaliditetom, ti-
sistema profesionalne rehabilitacije prema standardima
završnih razreda osnovnih i srednjih škola te svih onih kojima
jekom 2009. godine u aktivnosti unapređenja kompetencija
Europske unije, sukladno nastojanjima pristupanja Hrvat-
je potrebna pomoć u odabiru, odnosno promjeni obrazov-
uključeni su savjetnici za posredovanje pri zapošljavanju i
ske Europskoj uniji.
nog programa/zanimanja. Profesionalno usmjeravanje uče-
savjetnici za profesionalno usmjeravanje Hrvatskoga zavoda
nika uključuje sljedeće aktivnosti: ispitivanje profesionalnih
za zapošljavanje.
namjera učenika, profesionalno informiranje i profesionalno
U 2009. godini provedeno je 28 radionica za unapređenje
Očekivani rezultati su:
• Izvještaj/analiza aktualne strukture profesionalne re-
ciju i zapošljavanje“
s manjim brojem bodova, i to do deset posto od bodova
(sada Centaroprema RE&ZIN), koja je jedinstven primjer kon-
model“ je poznat i u inozemstvu, naročito u Republici Sloveni-
nog centra od strane Fonda za profesionalnu rehabilita-
što znači da se mogu upisati u odgovarajuću srednju školu
nog tijela vještačenja. U Rijeci djeluje Centaroprema d.o.o.
s invaliditetom je navedeni projekt pokrenuo u suradnji s
1. “Utvrđivanje kriterija i modela za sufinanciranje rada rad-
smetnjama imaju pravo na ostvarivanje prednosti pri upisu,
zdravstvenim smetnjama mogu se upisati izravno s mišlje-
onalnu rehabilitaciju nezaposlenih osoba s invaliditetom, dok
nuo dva projekta:
Posebna pozornost u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje
koja radi na prijedlogu jedinstvene liste oštećenja i jedinstve-
još od 1964. godine. Njihov model rehabilitacije tzv. „Riječki
Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje je pokre-
učenika te 5.899 roditelja učenika.
su ostvarili pravo upisa u tu školu. Učenici s osobito teškim
Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba
habilitacije u Republici Hrvatskoj,
• Predstavljanje (prikaz) razlika u strukturama profe-
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
savjetovanje.
SADRŽAJ
informiranjem tijekom 2009. godine obuhvaćeno je 30.079
osnovati nakon završenog rada međuresorne radne skupine
pošljavanje odlučuje o načinu ostvarivanja prava na profesi-
đenju profesionalne rehabilitacije i snaženja radnih centara
46.000 primjeraka. Individualnim i grupnim profesionalnim
najniže rangiranog kandidata na ljestvici poretka učenika koji
tinuiranog rada na profesionalnoj rehabilitaciji i koja djeluje
Zbog nedostatka potrebne zakonodavne regulative u provo-
nostima upisa učenika u srednje škole u ukupnoj nakladi od
Regionalni centri za profesionalnu rehabilitaciju planiraju se
ba s invaliditetom na hrvatskom tržištu rada“
nju osoba s invaliditetom (NN 143/02) Hrvatski zavod za za-
10
sebnim uvjetima kod poslodavca ili u zaštitnoj radionici
kompetencija savjetnika za zapošljavanje (na temu komuni-
U 2009. godini ispitivanje profesionalnih namjera učenika
kacijskih vještina, timskog rada, motiviranja dugotrajno ne-
provedeno je anketiranjem 60.312 učenika. U cilju informi-
zaposlenih osoba itd.) dok su primjerice u Područnoj službi
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
11
STJEPAN ADANIĆ • Strategija promicanja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj
Gospić i Područnoj službi Krapina organizirane radionice na
Samu nagradu, skulpturu pod nazivom „Razgovor“, koja je
validitetom, vodeći računa o trenutno iskazanim potrebama
radionice, odnosno radne jedinice koje su osnovane do stu-
temu rada savjetnika za zapošljavanje osoba s invaliditetom.
uručena nagrađenim poslodavcima, izradila je, i ove godine,
i financijskim sredstvima, koja Fond ima na raspolaganju.
panja izmjena i dopuna Odluke na snagu (4. kolovoza 2009.).
U navedena stručna usavršavanja uključena su 403 savjet-
osoba s invaliditetom, gluhoslijepa kiparica Sanja Fališevac.
Odluku će Fond i u narednom periodu preispitivati i prilago-
Za sve zaštitne radionice, odnosno radne jedinice osnovane
đavati je potrebama poslodavaca na otvorenom tržištu rada.
nakon donošenja Odluke, Fond će odlučiti da li mogu ući u
nika za zapošljavanje.
Dobitnici nagrade za Poslodavca godine za osobe s invalidi-
Tijekom 2009. godine oko 70 savjetnika za profesionalno
tetom za 2009. godinu su:
usmjeravanje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje sudjelova-
1. kategorija javna poduzeća – Srednja strukovna škola, Va-
lo je u različitim edukacijama, seminarima i konferencijama
u cilju profesionalnog usavršavanja.
Tijekom 2009. godine 157 osoba s invaliditetom bilo je
uključeno u neke od oblika obrazovanja. Točnije, putem mje-
raždin
2. kategorija velika poduzeća – Zvijezda d.d., Zagreb
3. kategorija mala i srednja poduzeća – Zlatne ruke, Pula
Fond također veliku pažnju posvećuje informiranju poslo-
bama tržišta rada u 2009. godini uključene su 23 osobe s
davaca o mogućnostima i uvjetima zapošljavanja osoba s
invaliditetom dok je u programe javnih radova uključeno 107
invaliditetom te tako kontinuirano informira poslodavce o po-
osoba s invaliditetom. Osim putem mjera iz Nacionalnog
ticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom kroz sljedeće
programa za poticanje zapošljavanja, tijekom 2009. godine
aktivnosti:
partnerstva.
na zapošljavanje osoba s invaliditetom
1. tiskanje materijala o poticajima Fonda (500 kom)
invaliditetom u suradnji s UNDP-om i portalom MojPosao,
provodi projekt nagrade „Poslodavac godine za osobe s invaliditetom“ koji je pokrenut 2007. godine u sklopu UNDP-ovog
projekta Pravo na život u zajednici: Socijalna uključenost i
osobe s invaliditetom. U 2009. godini Fond je preuzeo aktivniju ulogu, te je bio organizator i provoditelj svih projektnih
aktivnosti. Partneri u projektu su Hrvatski zavod za zapošljavanje, Delegacija Europske komisije u Hrvatskoj, Hrvatska
udruga poslodavaca, Hrvatska obrtnička komora, Zajednica
saveza osoba s invaliditetom Hrvatske, Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida i Udruga za promicanje Inkluzije.
ti mjere provođenja podrške pri zapošljavanju
3. sudjelovanje u specijaliziranim televizijskim i radio emisi4. sudjelovanje na stručnim skupovima o zapošljavanju osoba s invaliditetom (9 održanih prezentacija)
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
6. sudjelovanje na Danu karijera u Zagrebu u organizaciji
portala MojPosao
7. objava stručnog članka u časopisu Računovodstvo i financije
8. individualne konzultacije s poslodavcima (1567 obavljenih konzultacija)
snagu 4. kolovoza 2009.) omogućio je zaštitnim radionicama da i dalje koriste sredstva Fonda za poticaje u opsegu u
ce, odnosno radne jedinice koje su osnovane do stupanja na
Zakonom je stavljen naglasak na zapošljavanje osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, te su stavljeni u ravnopravni položaj i poslodavci na otvorenom tržištu rada i poslodavci koji zapošljavaju pod posebnim uvjetima. Time su,
invalidnosti, u odnosu na osobe s invaliditetom zaposlene na
otvorenom tržištu rada. Zaštitne radionice su nužno potrebne
hrvatskom tržištu rada, posebno iz dva vrlo važna razloga:
– određeni broj osoba s invaliditetom, obzirom na svoj invaliditet ne može ostvariti zapošljavanje na otvorenom
tržištu rada;
na otvoreno tržište rada, potrebno je pružiti potreban
grada utječe na podizanje društvene svijesti naše zajednice
državanja zaposlenja osoba s invaliditetom na svim
trening, vještine i podršku kroz zaštitno zapošljavanje.
naglašavanjem pozitivnih primjera iz hrvatske prakse prema
razinama
Obzirom na smanjena proračunska sredstva Fonda, u 2009.
Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba
godini nije postojala mogućnost za izdvajanje sredstva za
Nagrada se dodjeljuje za tri grupe poslodavaca postavljenih
s invaliditetom kontinuirano preispituje Odluku o načinu
Program održavanja zaposlenosti u zaštitnim radionicama,
radi uvažavanja posebnih zakonskih obaveza i praksi poslo-
ostvarivanja poticaja, nastojeći ju učiniti što dostupnijom
te je stoga bilo potrebno osnaživati zaštitne radionice na
vanja: javna poduzeća; mala i srednja poduzeća; te velika
poslodavcima i samim osobama s invaliditetom koje se sa-
način da se restrikcije ne odnose na njih. Naravno, tu je
poduzeća.
mozapošljavaju i poslodavcima koji zapošljavaju osobe s in-
mogućnost bilo potrebno ograničiti samo na one zaštitne
S T R U Č N O G
S K U P A
invaliditetom;
– sufinanciranje troškova osobnog asistenta za osobe s
invaliditetom;
– jednokratna davanja za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba s invaliditetom;
– prilagodba radnog mjesta osoba s invaliditetom;
– sufinanciranje dijela kamate za alate, strojeve i opremu,
se radi, u većini slučajeva, o daleko težoj vrsti i većem stupnju
šljavanja, odgovarajućih oblika zapošljavanja i za-
M E Đ U N A R O D N O G
– sufinanciranje razlike smanjenog radnog učinka osoba s
tetom (preko 51% u odnosu na ukupan broj zaposlenih), i tu
sama i iskustvima u zapošljavanju osoba s invaliditetom. Na-
6 .
no osiguranje i doprinosa za zapošljavanje);
– prilagodba uvjeta rada osoba s invaliditetom;
– određenom broju osoba s invaliditetom, prije uključivanja
R A D O V A
– novčani poticaji (povrat doprinosa za osnovno zdravstve-
prvenstveno jer zapošljavaju daleko veći broj osoba s invalidi-
Mjera 6. Osigurati učinkovite mjere za poticanje samozapo-
Z B O R N I K
Fond je u 2009. godini kontinuirano nastavio s isplatom posti osoba s invaliditetom, a to su:
Glavni cilj nagrade je isticanje poslodavaca s pozitivnim prak-
osobama s invaliditetom.
bjektima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom
nama i dopunama Odluke o načinu ostvarivanja poticaja pri
de facto, zaštitne radionice dovedene u nepovoljniji položaj,
5. sudjelovanje na Sajmu poslova u Zagrebu u organizaciji
Mjera 8. Poticati dodjelu državnih poticaja gospodarskim su-
ticaja poslodavcima za zapošljavanje i održavanje zaposleno-
zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 96/09 – stupila na
SADRŽAJ
jima će u tom trenutku raspolagati.
Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje Izmje-
snagu ovih izmjena i dopuna Odluke.
jama (10 puta)
Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s
ga za osobe s invaliditetom, radni asistent) i osigura-
kojem su ih i do sad koristili, i to samo one zaštitne radioni-
2. tiskanje brošure o Fondu (1000 kom)
Mjera 5. Provoditi senzibilizaciju poslodavaca te ih poticati
tom koje se ne mogu zaposliti na otvorenom tržištu
rada bez podrške (agencije, zadruge, radionice udru-
ra aktivne politike zapošljavanja u obrazovanje prema potre-
27 osoba je upućeno u obrazovne programe putem lokalnih
12
Mjera 7. Utvrditi modele pri zapošljavanju osoba s invalidite-
„povlašteni“ položaj, s obzirom na financijska sredstva s ko-
kupljene kreditnim sredstvima, a na kojima rade osobe s
invaliditetom;
– sufinanciranje troška radnog terapeuta za osobe s invaliditetom.
Ukupan broj zaprimljenih i obrađenih zahtjeva za navedene
poticaje u 2009. godini bio je 2035.
Za navedene namjene u 2009. godini Fond je isplatio
40.660.840,00 kuna. Na ovaj način isplaćeni poticaji u
2009. godini po pojedinim namjenama bili su:
1. 26.122.343,58 kuna ili 64,24 % za povrat doprinosa za
osnovno zdravstveno osiguranje i zapošljavanje osoba s
invaliditetom (391 poslodavaca za 2.437 osoba s invaliditetom),
2. 875.311,74 kuna ili 2,15% za prilagodbu radnih mjesta
osobama s invaliditetom kod 7 poslodavca,
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
13
STJEPAN ADANIĆ • Strategija promicanja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj
3. 7.134.177,58 kuna ili 17,54% za smanjeni radni učinak
osoba s invaliditetom zaposlenih kod 70 poslodavaca,
4. 5.007.492,61 kuna ili 12,32% za sufinanciranje osobnog asistenta osobe s invaliditetom za kojim ima potrebu
88 poslodavaca,
5. 200.225,86 kuna ili 0,49% za subvencioniranje kamata na
kreditna sredstva namijenjena kupnji opreme, alata i pribora potrebnog za samozapošljavanje odnosno zapošljavanje
osobe s invaliditetom koje je zatražilo 53 poslodavaca,
6. 135.361,20 kuna ili 0,33% za obrazovanje zaposlenih
i nezaposlenih osoba s invaliditetom za koje je iskazalo
potrebu 9 poslodavaca,
raždin, Nova Gradiška, Ogulin, Pula, Koprivnica, Poreč, Vodi-
formalna razina obrazovanja u odnosu na ostatak populacije,
„Podrška u primjeni mehanizama praćenja i evaluacije mjera
ce, Labin, Garešnica, Križevci, Slatina, Metković, Biograd na
nedostatak radnog iskustva i dugotrajna nezaposlenost duž-
Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe
moru, općine Nedelišće, Veliko Trojstvo i Pitomača te Karlo-
ni smo voditi računa o pravu osoba s invaliditetom na rad i
s invaliditetom od 2007. do 2015. godine“ te je u okviru
vačka, Ličko-senjska, Krapinsko-zagorska, Šibensko-kninska,
zapošljavanje kao jednom od temeljnih ljudskih prava. Vodeći
projekta učinjeno sljedeće:
Bjelovarsko-bilogorska županija i Virovitičko-podravska župa-
se idejom da nijedno društvo nije tako bogato da bi se mo-
nija. Provedbom programa pristupačnosti javnim objektima
glo odreći doprinosa što ga svojim radom mogu dati osobe
Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidar-
s invaliditetom dužni smo upozoriti da: zaposlene osobe s
nosti pridonosi boljoj uključenosti osoba s invaliditetom u
invaliditetom imaju bolju sliku o sebi i više samopoštovanja
život zajednice, a time i mogućnosti zapošljavanja u javnim
i samopouzdanja u odnosu na nezaposlene; društveno su
ustanovama.
aktivnije; prilagodljivije su na promjene; kompetentnije su u
• izrađena je analiza Nacionalne strategije kojom su identificirani izazovi;
• proveden je Upitnik namijenjen jedinicama područne (regionalne) samouprave s ciljem prikupljanja podataka o
provođenju Nacionalne strategije analizom kojeg je utvrđena nedovoljna vertikalna i horizontalna koordinacija u
provedbi i nedovoljna raspoloživost relevantnih podataka
o provedbi;
7. 605.927,43 kune ili 1,49% za sufinanciranje troškova
radnog terapeuta osobe s invaliditetom koji poticaj je koristilo 37 poslodavaca,
8. 580.000,00 kuna za održavanje zaposlenosti u zaštitnim radionicama.
je 391.
stenta osobama s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta
u koji je u proteklom razdoblju uključeno 338 korisnika, a
tijekom 2010. godine broj uključenih bit će znatno povećan.
• proveden je Upitnik namijenjen članovima Povjerenstva
Za osobe s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta ovo je
Vlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom ko-
jedina mogućnost povratka na tržište rada o čemu svjedoče
jim se procjenjivalo zadovoljstvo članova Povjerenstva
korisnici usluge kao što je pravobraniteljica za osobe s inva-
napretkom provedbe mjera, a iz kojeg je vidljivo da 75%
liditetom i mnogi drugi.
• izrađen je Okvir za praćenje provedbe Nacionalne strategije;
• izrađeni su Obrasci za izvješćivanje na svim razinama
Broj osoba s invaliditetom za koje su isplaćeni poticaji u
(nositelji mjera, jedinice lokalne i područne (regionalne)
2009. godini je 2437.
samouprave;
Za održavanje zaposlenosti u zaštitnim radionicama utroše-
hvaćeni svi nositelji i sunositelji mjera, jedinice lokalne,
Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidar-
područne (regionalne) samouprave (sve županije i veći
nosti u svrhu poboljšanja kvalitete života osoba s invalidite-
gradovi) i predstavnici udruga osoba s invaliditetom.
tom na svim razinama pa tako i na području poticanja zapo-
U svrhu kvalitetne provedbe Nacionalne strategije od vrlo
šljavanja osoba s invaliditetom provodi različite programe od
velikog značaja je donošenje strategija u jedinicama lokalne i
kojih je potrebno naglasiti sljedeće:
područne (regionalne) samouprave, njihovo kvalitetno provo-
Uvidom u dostavljena izvješća u proteklom razdoblju, kao
đenje, praćenje provedbe, izvješćivanje o provedbi i vredno-
koordinator provedbe i tijelo zaduženo za izradu objedinje-
vanje provedenih aktivnosti.
nog Izvješća o provedbi Nacionalne strategije izjednačavanja
Provedbom projekta „Zajedno za pristupačnu Hrvatsku“, koji
mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015.
je započeo 2004. godine potpisivanjem Povelje o realizaciji
godine za Vladu Republike Hrvatske, Ministarstvo je identi-
navedenog programa na Međunarodni dan osoba s invalidi-
ficiralo niz nedostatka u provedbi i izvješćivanju te je pokre-
tetom 3. prosinca u Vukovaru, u proteklom razdoblju uklju-
nulo proces unaprjeđivanja provedbe, praćenja i izvješćivanja
čena su 34 hrvatska grada, 3 općine i 6 županija. U projekt
o provedbi Nacionalne strategije te njezina vrednovanja. U
pristupačnosti uključeni su gradovi: Beli Manastir, Belišće,
svrhu unaprjeđenja provedbe mjera Nacionalne strategije na
Donji Miholjac, Đurđevac, Novska, Slatina, Valpovo, Virovi-
području Republike Hrvatske, Ministarstvo obitelji, branite-
tica, Vukovar, Pakrac, Vinkovci, Sisak, Split, Slavonski Brod,
lja i međugeneracijske solidarnosti, u suradnji s Programom
Zadar, Dubrovnik, Osijek, Knin, Krapina, Opatija, Požega, Va-
R A D O V A
6 .
SADRŽAJ
svakodnevnom osobnom životu; ekonomski su superiornije
i neovisnije o socijalnim davanjima. Negativan stav društva
prema osobama s invaliditetom najveća je zapreka njihovom
zapošljavanju, a naša je zadaća da ga sustavno i kontinuirano mijenjamo.
Izvori podataka: 1. Izvješće o provedbi mjera Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007.
Zaključak
Iako svjesni svih indikatora otežanog zapošljavanja osoba s
invaliditetom kao što su suficitarnost stečenih zvanja, niža
do 2015. u 2009. godini
2. „Zapošljivost nezaposlenih osoba s invaliditetom istraživanje“, nakladnik UNDP 2008. godine
• održano je devet edukativnih radionica kojima su obu-
no je dodatnih 580.000,00 kuna.
Z B O R N I K
Vrijedno je naglasiti i program osiguravanja osobnog asi-
članova smatra da su potrebna unapređenja provedbe;
Broj poslodavaca kojima su isplaćeni poticaji u 2009. godini
14
Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj provodi projekt
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
15
Integracija osoba s
invaliditetom na tržište rada*
JOHAN TEN GEUZENDAM
SADRŽAJ
direktor Odjela za integraciju osoba s invaliditetom u Općoj upravi za zapošljavanje,
socijalna pitanja i jednake mogućnosti pri Europskoj komisiji
Nizozemska
I. Potreba za povećanjem zapošljavanja
osoba s invaliditetom
Prema članku 27. (Rad i zapošljavanje) države stranke pri-
nomskih razloga. Zaposlenje je također najučinkovitiji način
znaju pravo na rad osobama s invaliditetom na ravnopravnoj
promicanja socijalne uključenosti osobe. No, ovdje dolazi-
osnovi s drugima; ovo uključuje pravo na mogućnost zarađi-
mo do još jednog značajnog razloga. Gotovo sve europske
vanja za život od rada koji je slobodno odabran ili prihvaćen
zemlje uskoro će se suočiti sa smanjenjem broja radno
na tržištu rada i u radnom okruženju koje je otvoreno, uklju-
sposobnog stanovništva radi demografskih promjena. Sad
čujuće i dostupno osobama s invaliditetom.
dobiju pravu priliku zaigrati produktivnu ulogu u društvu. U
jednu od tih skupina spadaju osobe s invaliditetom.
tom osigurava sveobuhvatna socijalna uključenost i jednake
te Europske Zajednice potpisale su Konvenciju. Konvencija
mogućnosti.
nice, da poduzmu zaštitne mjere protiv diskriminacije te da
osobama s invaliditetom prilagode određena područja; poput obrazovanja, zdravstvene službe, zapošljavanja, socijalne zaštite, državnog stambenog smještaja, kulture, sporta,
itd. Nekoliko je članaka iz Konvencije bitno za ovu Konferenciju. Spomenut ću dva članka:
S T R U Č N O G
S K U P A
Ključni izazovi s kojima se suočavaju države članice EU, s
obzirom na politiku prema osobama s invaliditetom su niske
stope zaposlenosti, velika ovisnost o naknadama, velika potrošnja i povećanje javnih troškova na naknade za bolesti i/
ili invaliditet, kao i rizik od siromaštva koji je u porastu kod
osoba s invaliditetom. Trenutno je zaposleno najviše 50%
osoba s invaliditetom u usporedbi sa 68% osoba bez invaliditeta. Stopa neaktivnosti osoba s invaliditetom dvostruka je
u usporedbi sa stopom neaktivnosti osoba bez invaliditeta.
Prema članku 26. (Osposobljavanje i rehabilitacija) države
Samo 15.9% zaposlenih osoba s invaliditetom ima na ras-
stranke će poduzeti djelotvorne i prikladne mjere...kako
polaganju neki oblik pomoći pri radu. Istovremeno, 43.7%
bi omogućile osobama s invaliditetom stjecanje i održa-
ispitanika vjeruje da bi mogli raditi ukoliko im se omogući od-
*
M E Đ U N A R O D N O G
jam invaliditeta u svim pripadajućim instrumentima i koje se
na snagu 3. svibnja 2008. godine. Svih 27 država članica
stranke, bilo Europsku zajednicu ili pojedinačne države čla-
6 .
integralni dio razvoja usklađenih politika koje objedinjuju potemelje na ljudskim pravima, čime se osobama s invalidite-
prava. Jednom kada je stupila na snagu, Konvencija obvezuje
R A D O V A
Za sve potpisnike, provođenje Konvencije UN-a mora biti
Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom stupila je
predstavlja pravno obvezujući instrument za zaštitu ljudskih
Z B O R N I K
sobnost...
Svakom je čovjeku važno biti zaposlen i to ne samo radi eko-
postaje važnije no ikad osigurati da sve skupine stanovništva
16
vanje najveće moguće neovisnosti...i profesionalnu spo-
Rad je objavljen 2008. godine u Zborniku radova sa simpozija “Obrazovanje i zapošljavanje osoba s invaliditetom: iskustva, novi smjerovi” u organizaciji
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
17
JOHAN TEN GEUZENDAM • Integracija osoba s invaliditetom na tržište rada
govarajuća pomoć. Ove činjenice dobro su poznate i dovele
Ovo također znači da je zapošljavanje uz potporu proces koji
kraja njihove karijere, već imati mogućnost napredovanja
nu opravdanost, financijsku održivost i spremnost na
su do promicanja dostupnosti tržišta rada kao jednog od pri-
sadrži različite faze:
kao i ostali zaposlenici.
promjenjive potrebe, kako bi se pružila podrška sudjelo-
oriteta Akcijskog plana Europske unije za osobe s invaliditetom 2008.-2009. Plan zagovara sveobuhvatni pristup kako
bi se povećala stopa zapošljivosti osoba s invaliditetom i to
kombiniranjem fleksibilnih programa zapošljavanja, zapošljavanja uz potporu i aktivnog uključivanja s pozitivnim mjerama
koje nadopunjuje postojeće europske antidiskriminacijske
zakone. U skladu s Priopćenjem o „fleksigurnosti“, Komisija
istražuje mogućnosti za osobe s invaliditetom unutar općih
okvira pojačane fleksibilnosti na tržištu rada u kombinaciji sa
sigurnošću kako bi se povećalo i održavalo zapošljavanje tih
osoba.
• tipični smjerovi modela „fleksibilnost“ uključivali bi sljedeće:
• fleksibilne i pouzdane ugovore o radu,
• rad s nepunim radnim vremenom i na određeno vrijeme,
• aktivne politike tržišta rada,
kandidati i uključili u proces. Kroz ovaj proces kandidati-
potporu, ne koriste uvijek iste korake/usluge dok se njihova
ma se pomaže da sami donesu odluku žele li sudjelovati
sredstva financiranja mogu uvelike razlikovati.
Smjernica br. 19: osigurati uključiva tržišta rada, povećati
Također postoje srodni pojmovi/pristupi koji mogu zbuniti:
privlačnost posla i osigurati da se posao isplati osobama koje
u takvom zapošljavanju i da li žele to učiniti koristeći raspoložive usluge Zavoda. Ovo također znači da u konačnici
određeni kandidat mora biti voljan raditi i mora biti moti-
zapošljavanje uz potporu razlikuje se od zaštićenog zapo-
nom vijeku.
šljavanja koje se odvija u zaštićenom okruženju, dok je za-
osobe, putem:
pošljavanje uz potporu vezano uz otvoreno tržište rada. No,
• Aktivnih i preventivnih mjera na tržištu rada uključujući
2. profesionalno profiliranje: izrada osobnog i odgovara-
tijekom proteklih godina predmet diskusija i ispitivanja bile
rano prepoznavanje potreba, pomoć u traženju posla,
jućeg profila koji sadrži podatke korisne za poslodavca
su `posredničke` mjere poput `podrške prilikom zapošlja-
vođenje i usavršavanje kao dio osobnih akcijskih pla-
ključna je za nalaženje odgovarajućeg posla. Ovo također
vanja` s mogućnošću povratka u zaštićeno zapošljavanje i
nova, priprema potrebnih socijalnih službi kako bi se
znači pružanje pomoći kandidatima u određivanju njihovih
prijelazne mjere od zaštićenog k otvorenom zapošljavanju,
pružila potpora za uključivanje onih osoba koje su naj-
vještina i sklonosti za posao. Određuju se sposobnosti
često u okvirima pokušaja reduciranja zaštićenog zapošlja-
udaljenije od tržišta rada i doprinijeti u iskorjenjivanju
kao i potrebe za daljnjim usavršavanjem. Pristup mora
vanja. Poduzeća i pružatelji usluga zajedno su sudjelovali
siromaštva.
uvijek biti usmjeren na klijenta. Osobama se mora po-
u tome.
viran započeti proces i biti u njemu uspješan.
moći u razvoju osobnih profesionalnih ciljeva i značajnih i
• Redoviti pregled poticaja i nepoticaja koji rezultiraju iz
poreznih i beneficijskih sustava, uključujući upravljanje i
realnih planova za razvoj karijere.
III. Europski okvir zapošljavanju uz potporu
uvjetovanost naknada i značajno smanjenje visokih graničnih efektivnih poreznih stopa, osobito za one osobe s
Zapošljavanje uz potporu jedan je od prioritete Akcijskog
Stručnjaci moraju biti u mogućnosti pružiti širok raspon
niskim prihodima, dok se osiguravaju odgovarajuće razi-
• moderne sustave socijalne zaštite koji osiguravaju pri-
plana za osobe s invaliditetom 2008-2009.: poticati za-
učinkovitih načina pronalaska posla i promotivne tehni-
ne socijalne zaštite.
mjerenu dohodovnu podršku tijekom razdoblja nezapo-
pošljavanje uz potporu i pružiti pomoć kako bi odgovarajući
slenosti.
ke (poput formalnog i neformalnog pronalaženja posla,
programi ostvarili svoj puni potencijal. Cilj je 1) povećati
mogćnost komuniciranja s poslodavcima na odgovarajući
i poboljšati zapošljavanje uz potporu u državama članaica-
način, pomoć oko dogovaranja uvjeta i ugovora, itd.) Važ-
ma, uključujući one u Programima za nacionalnu reformu,
Smjernica br. 20: Poboljšati usklađivanje potreba na tržištu
no je da je visina plaće istovjetna vrijednosti posla.
uvođenjem EU smjernica za zapošljavanje, te 2) poboljšati
rada putem:
status zaposlenosti osoba s invaliditetom na otvorenom tr-
• Modernizacije i jačanja ustanova na tržištu rada, pogo-
s tržišta zaposlenih i usmjeravanje prema reformi financijskih naknada za zamjenu dohotka (naknade za osobe s inva-
4. angažman poslodavca: bliska suradnja s poslodavcem,
liditetom) također igraju važnu ulogu.
Danas se želim usredotočiti na načine pružanja podrške njihovom zapošljavanju.
II. Zapošljavanje uz potporu
Što to znači?
Europska unija za zapošljavanje uz potporu (EUSE) predlaže
definicuju koja je, po svemu sudeći, opće prihvaćena: „pružanje potpore osobama s invaliditetom ili ostalim skupinama
s posebnim potrebama kako bi se osiguralo i održavalo plaćeno zapošljavanje na otvorenom tržištu rada“.
primjerenog posla osobi s invaliditetom može biti situaci-
Prvi prioritet u Smjernicama za zapošljavanje, „Privlačenje
guranja veće transparentnosti zapošljavanja i prilika za
ja od koje oboje mogu imati koristi. Razgovori s poslodav-
više ljudi na tržištu rada, povećanje radne snage i dovođe-
usavršavanje na državnoj i europskoj razini.
cem i osobom koja traži posao o potrebnim vještinama/
nje i modernizacija sustava socijalne zaštite“, obuhvaća tri
iskustvu, kulturi na radnome mjestu, radnim satima, do-
smjernice. Dijelovi smjernica koji su posebice važni navedeni
stupnoj podršci, pitanjima vezanim uz dostupnost, vođe-
su u sljedećem tekstu:
5. potpora na poslu/izvan posla: osigurati da se provodi integracija na poslu i radnom mjestu, prevladati prepreke
i kretati se prema neovisnosti novog radnika na poslu
za koji prima plaću na otvorenom tržištu rada. U ovoj
zadnjoj fazi, pozornost se također može dati mogućno-
ne uvjete, poboljšani (profesionalni) zdravstveni status
nošću zapošljavanja i smanjiti segmentaciju tržišta rada, s
i odgovarajuće poticaje na poslu i odvraćanje od ranog
posebnom pažnjom na ulozi društvenih partnera, putem:
odlaska u mirovinu.
i zdravstvenu skrb – pobrinujti se za njihovu društve-
S K U P A
sebno važne dijelove koji se odnose na zapošljavanje uz
Smjernica 21: Promicati fleksibilnost u kombinaciji sa sigur-
One ne bi trebale ostati zauvijek na istome mjestu do
S T R U Č N O G
godljivost radnika i poduzeća“, smjernica 21. sadrži po-
• potpore za aktivno starenje, uključujući prikladne rad-
otvorenog tržišta rada.
M E Đ U N A R O D N O G
U drugom prioritetu Smjernica za zapošljavanje „Prila-
potporu:
• Moderni sustavi socijalne zaštite, uključujući mirovine
6 .
tovo službi za zapošljavanje, također s namjerom osi-
Smjernica br. 18: Promicati pristup cjeloživotnog rada putem:
stima za napredovanje u karijeri osoba s invaliditetom.
R A D O V A
ce i tvrtke, osobito na lokalnoj razini.
osigurati da je on/ona motiviran i uvjeren da osiguravanje
Uključuje ključne elemente potpore, plaćenog zapošljavanja i
Z B O R N I K
• Razvoj novih izvora radnih mjesta u službama za pojedin-
žištu rada.
nje i savjetovanje poslodavaca glede pravnih pitanja, itd.
SADRŽAJ
traže posao, uključujući osobe s invaliditetom i neaktivne
govarajućeg posla, pronalaženje pravog poslodavca.
Programi zadržavanja zaposlenja koji sprječavaju rani izlazak
18
Države članice EU koriste različite definicije zapošljavanja uz
3. pronalaženje posla: učinkovito usklađivanje profila i od-
• opsežne cjeloživotne strategije učenja,
vanja i boljem zadržavanju u zapošljavanju i duljem rad-
1. angažman: početno promicanje usluge kako bi se odredili
• Prilagođavanja zakona o zapošljavanju, pregledom različitih ugovornih aranžmana i sporazuma o radnom vremenu tamo gdje je to potrebno:
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
19
JOHAN TEN GEUZENDAM • Integracija osoba s invaliditetom na tržište rada
• Razvoja i širenja inovativnih i prilagodljivih oblika organizacije rada, s namjerom razvoja kvalitete i učinkovitosti
na poslu, uključujući zaštitu i zdravlje na radu.
IV. Zapošljavanje uz potporu kao dio aktivnih
politika tržišta rada
Cilj aktivne politike tržišta rada (ALMP)3 je aktivirati nezapo-
• Podržavanja prijelaza u profesionalnom statusu, uključu-
slene osobe i poboljšati izglede za stvaranje dohotka nezapo-
jući usavršavanje, samozapošljavanje, osnivanje djelat-
slenim osobama/skupinama kojima je teško ući na tržište rada
nosti i prostornu pokretljivost.
i koje predstavljaju značajnu radnu snagu. Za razliku od toga,
Zapošljavanje uz potporu predstavlja metodu. Više država
članica koristi ga kao mjeru aktivne politike tržišta rada
(ALMP). Ona se koristi zajedno s pružanjem pomoći pri traženju zaposlenja i programima aktivacije. To je također vezano uz `bolje usklađivanje`, mjere politike s ciljem poboljšanja
pasivne politike tržišta rada pružaju dohodovnu potporu nezaposlenim osobama ili ranim umirovljenicima. Dobro osmišljene i ciljane aktivne politike pomažu u poboljšanju kvalitete procesa „usklađivanja“ na tržištu rada, povećavaju produktivnost
i omogućuju nezaposlenim osobama kontakt s tržištem rada.
usklađivanja ponude i potražnje na tržištu rada. Izazov pred-
Ključne mjere politike i njihova važnost u zapošljavanju osoba
stavlja pružanje primjerene edukacije osoblju u službama za
s invaliditetom uz potporu su sljedeće:
zapošljavanje kako bi mogli pružati usluge klijentima.
• Pomoć u traženju zaposlenja i programi aktivacije imaju
Zapošljavanje uz potporu može se također koristiti u okvi-
pozitivan učinak na prijelaz sa sustava socijalne skrbi na
ru pokušaja reduciranja broja ljudi koji žive od naknada.
radno mjesto, te ukoliko su dobro usklađene s usavrša-
Neki programi za osobe s invaliditetom smanjili su poticaje
vanjem, mogu imati važne motivacijske učinke na tra-
za sudjelovanje na tržištu rada koji su često povezani s
žitelje posla, usađivanjem „kulture uzajamnih obveza“.
takozvanom „zamkom beneficija“ i sa strogošću sustava.
(Osoba ima pravo na kvalitetno savjetovanje od strane
Uvodi se nova novčana pomoć za zapošljavanje i potporu,
javnih službi za zapošljavanje, ali također mora pokazati
uključujući i zapošljavanje uz potporu, što od zainteresira-
proaktivnost. U suprotnom može se suočiti sa sankci-
nih osoba nesposobnih za rad zahtijeva aktivnu suradnju
jama). Zapošljavanje uz potporu može se koristiti kao
sa savjetnicima za zapošljavanje i stvaranje putova koji bi
metoda kojom bi se to ostvarilo.
olakšali prijelaz od statusa neaktivnosti na radno mjesto.
• Mjere (ponovnog) osposobljavanja za tržište rada najče-
Dakako, ovakav pristup također zahtijeva dostupnost pri-
šće se koriste. U kontekstu zapošljavanja uz potporu,
mjerenih ponuda za posao osobama s invaliditetom. Ovo
potrebno je naglasiti da bi zapošljavanje uz potporu mo-
predstavlja još jedan izazov za (javne) službe za zapošlja-
ralo voditi k plaćenom zapošljavanju na otvorenom tržištu
vanje.
rada i ne smije se miješati s pronalaženjem zaposlenja s
Osim konteksta Smjernica za zapošljavanje, Komisija će ta-
financiranim (ponovnim) osposobljavanjem. Osposoblja-
kođer nastaviti olakšavati zapošljavanje uz potporu putem
pojednostavljenih pravila Komisije za pomoć državi i pro1
vanje može biti korisno kao priprema, ali moralo bi voditi
k plaćenom poslu.
• Mjere za neposredno kreiranje radnih mjesta (u pravi-
• Kvazi-tržište za službe za zapošljavanje. Kako bi se poveća-
lu su to programi javnih radova) mogu stvoriti značajne
la učinkovitost zapošljavanja, neke zemlje OECD-a (primje-
negativne učinke na trajno zapošljavanje na primarnom
rice Australija) uvele su jasne pokazatelje rezultata rada
tržištu rada i stoga im se ne bi smjelo davati prednost.
službi za posredovanje pri zapošljavanju pritom, „ekster-
Učinkovite strategije aktivacije
nalizirajući“ (koristeći usluge vanjskih suradnika) većinu
njihovih programa tržišta rada. To je dovelo do bolje djelo-
Proteklih godina države članice EU uvele su opsežne stra-
tvornosti u radu službi za zapošljavanje. U zadnje vrijeme,
tegije aktivacije. Reforme su usmjerene prema povećavanju
neke države članice, posebice Nizozemska, također su
učinkovitosti aktivnih politika tržišta rada radije nego prema
uključene u sklapanje ugovora za određene vrste usluga,
povećanju potrošnje na aktivne politike tržišta rada4.
ali i mjere politika tržišta rada koje nude neki vanjski su-
Učinkovita strategija aktivacije uključuje reforme u nizu me-
radnici. Mora se još provjeriti do koje mjere to utječe na
đusobno povezanih područja:
zapošljavanje uz potporu u državama članicama.
• Prošireni postupci u posredovanju pri zapošljavanju.
Svrha strategije aktivacije jest ohrabriti osobe koje traže za-
Određeni broj država uveo je profiliranje, iscrpne inter-
poslenje da postanu aktivnije u svojim naporima pri traženju
vjue i/ili individualne akcijske planove (obvezni u većini
posla, omogućavajući im podršku prilikom traženja posla, i
država članica), s ciljem pružanja odgovarajuće kombi-
zahtijevajući redoviti kontakt sa službama za zapošljavanje,
nacije savjetovanja, usavršavanja i ostalih aktivnih mje-
kao i obvezno sudjelovanje u programima nakon određenog
ra kako bi se pružila pomoć tražiteljima zaposlenja pri
razdoblja nezaposlenosti.
brzom povratku na nesubvencionirani rad. Prilagođena
pomoć s intenzivnom podrškom osobama koje su dugoročno nezaposlene kao i ostalim ranjivim skupinama također je još jedna široko korištena mjera. Zapošljavanje
uz potporu uklapa se u ovaj kontekst.
• Veći naglasak na ispitivanje i praćenje dostupnosti posla. Više država članica uvelo je strože nametnute uvjete pri traženju zaposlenja, često u kombinaciji s češćim
i intenzivnijim kontaktima s javnom službom za zapošljavanje. Ostale države počele su pojačano koristiti
aktivne politike tržišta rada kao oblik ispitivanja dostupnosti posla.
• Učinkovitije upravvljanje aktivnostima službi za zapošljavanje. Pojačana svijest o važnosti užeg povezivanja ak-
V. Ocjena rezultata rada javnih službi za
zapošljavanje
Kako bi strategije aktivacije polučile uspjeh, potrebno je pratiti
rezultate rada službi za zapošljavanje i njima upravljati. Ključna su pitanja kako se ocjenjuje i prate zapošljavanje uz potporu
i njegovo uzajamno djelovanje s ostalim službama i mjerama
u državama članicama EU. Komisija će preispitati ova pitanja
zajedno s rukovoditeljima mreže javnih službi za zapošljavanje
u EU. Ostala relevantna pitanja o kojima će se diskutirati s javnom službom za zapošljavanje u ovome kontekstu su slijedeća:
• Postoji li pristup javnim službama za zapošljavanje i aktivnoj politici tržišta rada za sve nezaposlene (bez obzira na njihovu podobnost za naknade ili prethodno radno
movirati aktivnu politiku uključivanja osoba s posebnim po-
• Subvencije za zapošljavanje mogu imati oblik prijenosa
tivnih politika tržišta rada i zahtjeva raspoloživih radnih
trebama, uključujući osobe s invaliditetom, što nadopunjuje
plaće poslodavcima. U mnogo država članica one se
mjesta radi primanja naknada za nezaposlene, potaknu-
vezu s tržištem rada s primjerenom dohodovnom podrškom
koriste kao dodaci na plaćui koje isplaćuju poslodavci u
la je više država članica da poboljšaju suradnju između
• Jesu li pojedinci mobilizirani za aktivno traženje posla
i pristupom kvalitetnim socijalnim službama .
situaciji zapošljavanja uz potporu.
ureda koji upravljanju različitim naknadama i posredo-
i usavršavanje, posebice putem „Individualnih akcijskih
vanjem pri zapošljavanju, dok su ih ostale u potpunosti
planova?“ Je li zapošljavanje uz potporu integrirano u
integrirale.
neki od tih akcijskih planova?
2
SADRŽAJ
iskustvo) ali i neaktivne osobe;
1 OJ L 198, 26.7.2008.
2 Mjere zapošljavanja uz potporu obuhvaćene su Uredbom o skupnom izuzeću od 7.7.2008.
http//ec.europa.eu/comm/competition/state_aid/reform/gber_final_en_pdf
4 Politike tržišta rada (LMP) predstavljaju javne intervencije na tržištu rada koje ciljaju na određene skupine. Razlikuju se od općih politika zapošljavanja
(koje ne ciljaju na određenu grupu) Politike tržišta rada mogu se svrstati u aktivne ili pasivne mjere.
3 COM(2006) 44 završni od 8.2.2006.
20
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
21
• Je li osiguran prihvatljiv smještaj i/ili prilagođavanje
s invaliditetom u otvorenom plaćenom zapošljavanju, no još
obrazaca rada itd. starijim radnicima, osobama s invali-
uvijek nije ostvarilo svoje potpune potencijale. Upotreba i
ditetom i onima bez invaliditeta? Je li to na bilo koji način
učinkovitost zapošljavanja uz potporu u državama članicama
povezano sa zapošljavanjem uz potporu?
EU može se jasno povećati promicanjem zapošljavanja uz
• Kako je zapošljavanje uz potporu integrirano u usluge javnih službi za zapošljavanje?
potporu kao korisne aktivne politike tržišta rada. Mora se
JOHAN TEN GEUZENDAM
naglasti da to ne znači da zapošljavanje uz potporu mora
Head of the Unit for the Integration of People with Disabilities in DG Employment,
social affairs and equal opportunities, European Commission
biti nametnuto osobama s invaliditetom, niti bi ono trebalo
• Je li osoblje javnih službi za zapošljavanje educirano za
pružanje usluga zapošljavanja uz potporu?
Labour market integration
of persons with disabilites
biti jedina mogućnost, što bi značilo da bi se ostalii oblici
Netherland
(zaštićenog) zapošljavanja ili rehabilitacijske mjere trebali u
• Pružaju li privatni davatelji/službe za zapošljavanje usluge zapošljavanja uz potporu?
potpunosti napustiti.
No, zapošljavanje uz potporu trebalo bi se ponuditi i promi-
• Ako je odgovor potvrdan, imaju li definirane ciljeve i koje
su to vrste ciljeva?
cati među onima koji žele i sposobni su raditi na otvorenom
tržištu rada. Također bi se trebao poticati prelazak od zaštićenog zapošljavanja prema zapošljavanju uz potporu tamo
gdje je to moguće. Ovaj rad namjenjen je kao prilog diskusiji,
VI. Zapošljavanje osoba s invaliditetom:
dodatni potencijal
pojašnjavajući problematiku i pomažući u nalaženju općeg
razumijevanja radi doprinosa boljem korištenju zapošljavanja
Zapošljavanje uz potporu omogućuje pomoć pojedincu i prilagodbu na radnome mjestu uzimajući u obzir potrebe osoba
uz potporu u Europi.
Vrijeme je za razgovor o ovoj problematici.
I. The need to increase employment of
persons with disabilities
Being in employment is for any person not only important
for economic reasons. It is also the most effective way of
promoting his or her social inclusion. But there is now another strong reason coming up. Almost all European countries
will soon be faced with a shrinking working population due to
demographic changes. It is becoming more important than
ever to ensure that all groups of the population are given a
real chance to play a productive role in society. One of these
groups is people with disabilities.
The UN Convention on Rights of Persons with Disabilities
entered into force od 3 May 2008. All 27 EU Member States and also the European Community have signed the Convention. The Convention is a Human Rights instrument that
is legally binding. Once in force, the Convention will require its parties be it the EC or its individual Member States
to take measures to protect against discrimination and to
make adaptions for disabled people in certian areas, such
as education, health services, employment, social protection, public housing, culture, sport etc. For this Symposium
a number of Articles of the Convention are relevant. Let me
mention two of them:
Article 26 ( Habilitation and Rehabilitation) provides that
State parties shall take effective and appropriate measures.....to enable persons with disabilities to attain and maintain maximum independence....and vocational ability....
Article 27 (Work and Employment provides that State parties shall recognize the right of persons with disabilities to
work, on an equal basis with others; this includes the right
22
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
SADRŽAJ
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
to the opportunity to gain a living by work freely chosen or
accepted in a labour market and work environment that is
open, inclusive and accessible to persons with disabilities.
For all signatories, the implementation of the UN Convention should be an integral part of developing coordinated
policies which incorporate the concept of disability into all
appropriate instruments and which are based on human rights, thus ensuring comprehensive social inclusion and equal opportunities for persons with disabilities.
The key challenges EU Member States are facing with respect to disability policy are low employment rates, a high
dependency on benefits, high and increasing public spending on sickness and/or disability benefits as well as an
increased poverty risk among those with disabilities. For
the moment, at most 50% of disabled people are employed
compared to 68% of non-disabled. The inactivity rate of people with disabilities is twice that of non-disabled people.
Only 15,9% of working disabled persons is provided with
some assistance to work. At the same time, 43.7% of respondents believe they could work if they were given adequate assistance. These facts are well known and have led to
establishing the fostering of accessibility of the labour market as one of the priorities of the 2008-2009 EU Disability
Action Plan. The Plan calls for a comprehensive approach
to increase the employment rate of people with disabilities through a combination of flexible employment schemes,
supported employment, active inclusion, and positive measures complementing the existing European legislation on
non-discrimination. In line with its Communication on flexicurity, the Commission is exploring the opportunities for
disabled persons under the general framework of enhanced
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
23
JOHAN TEN GEUZENDAM • Labour market integration of persons with disabilites
labour market flexibility combined with cesurity to increase
and maintain their employment.
Typical flexicurity pathways would include
the candidate to identify their skills and preferences for
have been discussed and tested, often in a framework of
provision of necessary social services to support the in-
work. Capabilities as well as needs for further qualifica-
trying to reduce sheltered employment. Enterprises as well
clusion of those furthest away from the labour market
tion are identified. The approach should always be client-
as service providers have been involved in these.
and contribute to the eradication of poverty,
centred. Individuals should be assited in developing per-
• flexible and reliable contractual arrangements,
III. The European framework to support
plans.
• part-time and temporary work,
employment
3. job finding: effective matching of the profile and a suita-
• active labour market policies,
sulting from the tax and benefit systems, including the
cant reduction of high marginal effective tax rates, nota-
ble job, finding the right employer. Professionals must be
bly for those with low incomes, whilst ensuring adequate
able to deliver a wide range of effective job finding and
bility Action Plan for 2008-2009: to encourage supported
levels of social protection,
• nodem social protection systems providing adequate
marketing techniques (like both formal and informal job
employment and to help corresponding programmes achie-
income support during periods of unemployment. Job
searching, being able to communicate with employers in
ve their full potential. The aim is to increase and improve su-
retention schemes preventing early exit from the em-
a business like manner, assisting with the negotitation
pported employment in the Member States, including under
ployment market and orientations for the reform of fi-
of terms and contracts etc.). It is important that equal
National Reform Programmes (NRPs) implementing the Eu
Guideline No 20: Improve matching of labour market needs
nancial compensation providing income replacement
pay is given for work of equal value.
Employment Guidelines, to improve the employment situ-
through:
ation of people with disatilities in the open labour market.
• the modernisation and strenghening of labour market
(disability benefits) play also an important role.
4. employer engagement: working closely together with the
Today I would like to focus on how to support their em-
employer, making sure he/she is also motivated and con-
ployment.
vinced that providing a decent job to a person with a disability can be a win/win situation. Discussions with both
employer and job seeker on skills/ewperience required,
II. Supported Employment
What is it?
The European Union of Supported Employment (EUSE) pro-
institutions, notably, employment services, also with a
more people into the labour market, increase labour supply
view to ensuring greater transparency of employment
and modernise social protection systems“, cover three gui-
and training opportunities at national and European level,
delines. The parts of these which are particularly relevant in
Guideline 21: Promote flexibility combined with employment
workplace culture, working hours, support available,
accessibility issues, quidance and advice to employwrs
Guideline No 18: Promote a lifecycle approach to work thro-
regard to the role of social partners, through:
regarding legal issues, etc.
ugh:
• the adaption of employment legislation, reviewing whe-
5. on/off the job support: to make sure integration into the
• support for active ageing, including appropriate working
acceptance: „providing support to people with disabilities
job and the workplace happen, overcome hurdles and
conditions, improved (occupational) health status and
or other disadvantaged groups to secure and maintain paid
move towards independence of the new worker in the
adequate incentives to work and discouragement of ear-
employment in the open labour market“.
paid job in the open labour market. In thin last stage,
ly retirement.
and open labour market.
development for people with disabilities. They should not
stay blocked in the same job for the rest of their career,
This also implies that supported employment is a process
with various stages:
but be able to move on, just like other employees.
EU Member States are using different definitions of sup-
1. engagement: intial marketing of the service to identify
candidates and engage them in the process. Assisting
the candidates in making informed choices, whether he/
she wants do participate in supported employment service. This also means that in the end, the candidate in
question should be willing to work and motivated to start
the process and make it successful.
ported employment, do not always include the same steps/
services, their funding sources may vary greatly.
And then there are related consepts/approaches that may
lead to confusion: Supported employment id different from
sheltered employment, the latter being in a sheltered, segregated environment, whereas supported employment
concerns the open labour market. However, over the last
2. vocational profiling: drawing a personal and adequate
years, `in betwen` measures like `supported placements`,
profile, containing information useful for an employer,
with a possibility to go back to sheltered employment, and
is key to find a suitable job. This also means helping
transition measures from sheltered to open employment,
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
viduals and businesses, notably at local level.
The first priority in the Employment Guidelines , „Attracting
1
poses a definition for wich there seems to be a general
It includes the key elements of support, paid employment
• development of new sources of jobs in services for indi-
the context of this paper are listed below:
attention can also be paid to the possibilities of career
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
SADRŽAJ
management and conditionality of benefits and a signifi-
Supported employment is among the priorities of the Disa-
• comprehensive lifelong learning strategies,
24
• continual review of the incentives and disincentivies re-
sonal sareer goals and meaning-full and ealistic career
• modern social protection systems, including pensions
and healthcare, ensuring their social adequacy, financial
sustainability and responsiveness to changing needs, so
as to support participation and better retention in employment and longer working lives.
Guideline No 19: Ensure inclusive labour markets, enhance
work attractiveness, and make work pay for job-seekers, including disadvantaged people, and the inactive through:
security and reduce labour market segmentation, having due
re necessary the different contractual and working time
arrangements;
• the promotion and dissemination of innovative and adaptable forms of work organisation, with a view to improving quality and productivity at work, including health and
safety;
• support for transitions in occupational status, including
training, self-employment, business creation and geographical mobility;
Supported employment is a method. In many Member States it is used as an active labour market policy (ALMP)
measure. It goes together with job search assistance and
• active and preventive labour market measures including
astivation programmes. These are also linked to `better
early identification of needs, job search assistance, gui-
matching`, policy measures aimed at improving matching of
dance and training as part of personalised action plans,
labour market demand and supply. A challenge is to provide
1 OJ L 198, 26.7.2008.
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
25
JOHAN TEN GEUZENDAM • Labour market integration of persons with disabilites
productivity and keep unemployed in touch with the labour
The effective activation strategy involves reforms in a num-
to provide these services.
market.
ber of interrelated areas:
Supported employment can also be used in the framework
Key policy measures and their relevance to supported em-
• Enhanced jog placement efforts. A number of countries
For activation strategies to be successful, it is essential
of trying to reduce the number of people living on henefits.
ployment of persons with disabilities are:
introduced profiling, intensive interviews and/or indivi-
to monitor and manage the performance of the employment
dual action plans (compulsory in most MSs), aimed at
services. Key questions are how supported employment
providing an appropriate mix of counselling, training and
and its interaction with other services and measures are
other active measures to help bring jobseekers quickly
evaluated and monitored in the MS. The Commission is go-
back into unsubsidised work. Customised assistance
ing to examine these questions together with the EU Heads
with intensive support for the long-term unemployed
of PES network: Other relevant questions to be discussed
and other vulnerable groups is another widespread me-
with the PES in this context are:
asure. Supported employment fits into this context.
• Is there access to public employment services and to
Some disability schemes may have reduced the incentives
to participate in the labour market, often linked to the socalled benefit trap and to the rigidity of the system. New
employment and support allowances, among which supported employment, are being introduced, requiring incapacity
slaimants to actively engage with employment advisors and
the construction of paths aimed at facilitating the transition from inactivity to work. Of course, such an approach
also requires the availability of decent job offers for persons
with disabilities. This is another challenge for (public) em-
• Job search assistance and activation programmes have
a positive effect on transition from welfare to work, and
especially when coordinated well with training interventions they may have important motivation effects on job
seekers, by instilling a „mutual obligations culture“ (a
person is entitled to quality counselling by the PES but
also needs to demonstrate pro-activeness, otherwise
may face sanctions). Supported employment can be
used as a method to obtain this.
Apart from the context of the Employment Guidelines, the
Commission will also cintinue to facilitate supported employment under the simplified Commission state aid rules
2
and to promote an active inclusion policy for disadvantaged
people, including people with disabilities, which complements the link to the labour market with adequate income
used. In the context of supported employment, it should
be stressed that supported employment should lead to
paid employment in the open labour market and should not
be confused with a funded (re)training placement. Training
can be useful as preparation, but should lead to a paid job.
• Employment subsidies can take the form of wage transfers to employers. In many member states, they are
support and access to quality social services .
3
used to complement the salaries paid by employers in a
supported employment situation.
IV. Supported Employment as part of
• Direct job creation measures (typically public work pro-
ALMPs
grammes) could create substantial negative effects on
Active labour market policies`(ALAMPs)4aim to activate the
sustainable employment in the primary labour market
unemployed and improve the income prospects for unem-
and therefore should not be a preferred option.
ployed persons/groups who find it difficult to enter the labour market and represent a substantial labour reserve.
• Greater emphasis on testing and monitoring work availability. Many member countries introduced stricter or
• Labour Market (re)training measures are most widely
ployment services.
Effective activation strategies
more strictly enforced job-search requirements, often
in combination with more frequent and intense contacts
with the public employment service. Other countries
have made an increased use of ALMPs as a work availability test.
• More efficient administration of PES activities. Increased
recognition of the importance of tying ALMPs closely to
the implementation of work availability requirements for
the receipt of unemployment benefits has led a number
of MS to improve the collaboration betwen agencies administering different benefits and placement services,
while others have integrated them completely.
• Quasi-market for employment services. To improve the
efficiency of placement, some OECD countries (e.g.
Australia) introduced clear indicators of performance
of employment placement services, while outsourcing
By contrast, passive labour market policies provide income
In recent years EU Member States introduced compre-
most of its labour market programmes. This has led to
suppport to unemployed people or early retirees. Well-de-
hensive activation strategies. Reforms have been moving
substantial efficiency gains in the provision of PES. More
signed and targeted active policies help improve the quality
towards increasing the effectiveness of ALMPs rather than
recently, some MS, especially NL, have also engaged in
of the „matching“ process in the labour market, increase
raising ALMP spending .
contracting outplacement services and/or other ALMPs.
5
It needs to be looked at to which extent this affects supported employment in the Member States.
Employment Services
for benefits or work history) but also inactive persons;
• Are individuals mobilised for active job search and training, especially through „Individual Action Plans“?
• Is supported employment integrated in any of these Action Plans? Is there provision of reasonable accommodation and/or adaptation of work patterns etc. For older
workers, both those with and without disabilities? Is this
linked to supported employment in any way?
• How is supported employment integrated in the services
of PES?
• Is PES personnel trained to provide supported employment services?
• Are private providers/employment services providing
supported employment services?
• If yes, do they have perfomance targets and what kind?
VI. Employment of persons with disabilities:
moere potential
Supported employment provides personal assistance and
workplace adaptations taking into consideration the needs
of disabled people in open paid employment, but it has not
The essence of an activation strategy is to encourage jo-
yet reached its full potential. The use and effectiveness of
3 COM (2006) 44 FINAL OF 8.2.2006.
bseekers to become more active in their efforts to find
supported employment in the EU Member States can be
4 Labour market policies (LMPs) are public interventions in the labour market that are targeted towards particular groups. They differ from general
employment policies (not targeted at a particular group). LMPs can be grouped into active or passive measures.
work by providing job-search support, and requiring regular
clearly increased, by promoting supported employment as
contact with employment services as well as compulsory
a useful active labour market policy. It should be stressed
participation in programmes after a certain period of unem-
that it is not meant that supported employment should
ployment.
be bluntly imposed upon people with disabilities, nor that
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
SADRŽAJ
ALMP for all unemployed (regardless of their eligibility
2 Measures of supported employment fall under the General Block Exemption Regulations of 7.7.2008.
http://ec.europa.eu/comm/competition/state_aid/reform/gber_en.pdf
5 Since the mid-1990s, overall intensity in ALMP spending in the EU tends to decline. In a typical EU MS, ALMP represent one third of total LMP spending, or about o.5% of national GDP (PES excluded). In 2004. DK spends 4.4% of GDP, followed by NL, BE, DE, FI. Training measures account for one
third of total ALMP expenditure.
26
V. Evaluting perfomance of Public
the personnel of employment services with adequae training
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
27
it should be the only option, meaning that other forms of
pported employment where possible should be stimulated.
(sheltered) employment or rehabilitation measures should
This paper is intended as a contribution to the discussion,
be abandoned totally.
slarifying the issue and helping to find a common under-
However, for those who are desiring and able to work on
the open labour marked, supported employment should be
offered and promoted. Also, moving from sheltered to su-
standing in order to contribute to a better use of supported
employment in Europe.
Let`s discuss these issues.
Profesionalna rehabilitacija osoba
s invaliditetom – vrata kroz koja
se ponovno ulazi na tržište rada
u Republici Austriji
SADRŽAJ
ANTON SABO/KONRAD MAGER
Centar za stručno osposobljavanje i rehabilitaciju Austrija Linz
Austrija
Pojam rehabilitacije
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i
Međunarodne organizacije rada (ILO) rehabilitacija je “zbroj
međusobno usklađenih mjera koje su usmjerene na to da
dovedu ili ponovno dovedu osobe s tjelesnim, mentalnim i/
ili duševnim invaliditetom na najviši, pojedinačno ostvarivi
okoline. Zasluga je modela posljedica bolesti bila to što je
prvi put sustavno usmjerio pažnju na posljedice (neizlječivih)
bolesti i zdravstvenih tegoba, a ne samo na same bolesti.”
WHO (1980., ICIDH-1) je upravo tim modelom reagirala na
sve veću važnost kroničnih bolesti, odnosno na probleme u
opskrbi koji proizlaze iz istih modelom klasifikacije.
stupanj duševne, socijalne, stručne i gospodarske radne
“Moderni pojam rehabilitacije orijentiran je na biopsihoso-
sposobnosti, tako da mogu naći svoje odgovarajuće mjesto
cijalni model zdravlja i bolesti Svjetske zdravstvene organi-
u zajednici.”
zacije i prvenstveno je usmjeren na individualne i društvene
Rehabilitacija se sastoji od:
• obrazovnih mjera koje bi trebale dovesti osobe s invaliditetom u stanje da se prvi put bave nekim zanimanjem,
svojim bivšim zanimanjem ili, ako je potrebno, novim zanimanjem;
posljedice (kronične) bolesti, nesreće i urođenih smetnji ili
starenja. U ovom kontekstu, rehabilitacijom treba smatrati
nastojanja da se ne dozvoli da funkcionalna smetnja postane
trajno ograničenje ili oštećenje osobnih, socijalnih i profesionalnih životnih okolnosti, ili da se barem utjecaj na spomenuta područja života svede na minimum.
• medicinskih mjera, koje pored liječenja u tolikom opsegu
ponovno vraćaju zdravlje da omogućavaju ponovno uključenje u mjeri u radni proces, odnosno u svakodnevni život;
• pedagoških mjera kojima je cilj osigurati djeci i mladima
s invaliditetom najbolje moguće obrazovanje i odgoj i
• od socijalnih mjera koje bi, pored svega, trebale omogućiti osobi s invaliditetom uključivanje u društvo.
28
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
Sustav rehabilitacije u Austriji
Socijalna integracija osoba s invaliditetom, bez obzira na
uzroke nastanka invalidnosti, u društvo i u struku predstavlja
temeljni zadatak austrijske socijalne politike. Sustav rehabilitacije, odnosno njegove ključne zadaće, a time i implementacija i pružanje usluga medicinske, stručne, društvene
U osnovi pojma rehabilitacije krije se model posljedica bole-
i pedagoške rehabilitacije podijeljeni su na različite nositelje
sti Svjetske zdravstvene organizacije. Ovaj model posljedica
troška. Orijentacija austrijskog sustava rehabilitacije temelji
bolesti pretpostavlja da invaliditet/ bolest nije konstantna
se na načelu “radije rehabilitacija nego mirovina”. Ovo nače-
karakteristika osobe, nego dinamični proces; to znači da
lo očitovalo se u Zakonu o strukturnoj prilagodbi iz 1996.,
se “invaliditet/ bolest” definira tek u interakciji između ljudi
Službeni list br. 201/1996. “Zakon o strukturnoj prilagodbi
(vještinama i smetnjama kod vještina) i njihove društvene
iz 1996., (...) bio je, u pogledu umirovljenja zbog smanjene
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
29
ANTON SABO/KONRAD MAGER • Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata kroz koja se ponovno ulazi na tržište rada u Republici Austriji
radne sposobnosti (nesposobnosti za rad), vođen ciljem da
Kod nesreća koje su se dogodile u privatnom životu, izvan
se reducira “pretjerano traženje“ takvih mirovina”. U sredi-
posla, potrebne rehabilitacijske usluge financiraju se iz so-
štu toga nalazi se ideja da se osobe s invaliditetom/ kronič-
cijalnog zdravstvenog osiguranja, a u slučaju zaposlene oso-
nim oboljenjima ne izopći iz radnog života, nego da ih se u
be, iz socijalnog mirovinskog osiguranja.
okviru mogućnosti i dalje integrira na radna mjesta, odno-
Zavodi za mirovinsko osiguranje nude osiguranicima reha-
sno da se stvore mogućnosti integracije. Provedba Zakona
o strukturnoj prilagodbi omogućava tako da se npr. mirovine
na temelju smanjene radne sposobnosti u načelu dodjeljuju
bilitacijske mjere za sprječavanje opasnosti od smanjenja
radne sposobnosti, koje može dovesti do umirovljenja. Rehata postoje izgledi da se povrati radna sposobnost. Ustanove
zahtjev za mirovinu temeljem smanjene radne sposobnosti
mirovinskog osiguranja imaju vlastite rehabilitacijske centre
istovremeno se ocjenjuje kao zahtjev za uslugama rehabili-
koji se fokusiraju na kardiovaskularne bolesti, reumatske bo-
tacije. To načelo Zakona o strukturnoj prilagodbi uvelike je
lesti, bolesti dišnih organa, bolesti metabolizma i sve tzv.
povećalo ulogu profesionalne rehabilitacije. Profesionalna
interne bolesti.
prvom redu na području medicinske rehabilitacije. Tu se radi
Naknade saveznih pokrajina su supsidijarne, što znači da
U pogledu provedbe i odobravanja mjera i usluga rehabilita-
o stacionarnoj medicinskoj rehabilitaciji osiguranikovih čla-
cije postoje različite odgovornosti unutar austrijskog susta-
nova obitelji koji ne plaćaju doprinose (npr. djeca, domaćice)
va socijalnog osiguranja:
i umirovljenika. Kod osiguranih osoba poduzimaju se odgo-
se dodjeljuju samo kada nema ili nema ekvivalent usluga od
strane Savezna vlada, socijalno osiguranje ili zavod za zapošljavanje ne nudi nikakve ili nikakve slične naknade. U sklopu zakonskih mogućnosti, savezne pokrajine su nadležne za
osobe invaliditetom koje se više ne mogu zaposliti na takozvanom “1. tržištu rada“. Za pojedina područja rehabilitacije
nudi se podrška u sljedećim područjima, ukoliko je potrebna:
Zavodi za zdravstveno osiguranje imaju nadležnost koja na-
varajuće mjere medicinske rehabilitacije kada bolest traje
• ustanove za socijalno osiguranje,
duže od tri mjeseca.
• zavod za zapošljavanje (AMS),
• savezne pokrajine.
Zavod za zapošljavanje (AMS)
Ustanove za socijalno osiguranje
fesionalne rehabilitacije i zapošljavanja.
Osiguravajući zavodi pružaju usluge osobama koje su soci-
Mjere AMS-a prvenstveno uključuju:
jalno osigurane (osigurane osobe i njihovi članovi obitelji).
Austrijske ustanove za socijalno osiguranje podijeljene su
• subvencije za plaće,
prema funkciji, skupinama zanimanja i/ili regijama:
Ustanove za osiguranje od nezgode usredotočene su na žrtve
• mjere osposobljavanja,
nesreće na radu i profesionalnih bolesti.
• stručnu izobrazbu.
To konkretno znači da su ljudi invalidi zbog nesreće na radu
Regulacijom u Zakonu o poticanju tržišta rada, podružnice
ili zbog profesionalne bolesti nemaju samo pravo na izrav-
AMS-a trebaju u smislu aktivne politike na tržištu rada do-
no liječenje, nego i na profesionalnu (socijalnu) rehabilita-
prinijeti ostvarenju i održavanju potpune zaposlenosti i pre-
ciju, kako bi se potaknula reintegracija povrijeđenih osoba
venciji nezaposlenosti. Polazeći od te pretpostavke, AMS
u radne procese. Shodno tome, cilj rehabilitacije u okviru
također snosi troškove prekvalifikacije ili stručnog doškolo-
osiguranja od nesreće je ponovno integrirati ljude u njihova
vanja. Zakon o poticanju tržišta rada ističe da na poseb-
bivša ili neka druga zanimanja, ili pored toga doprinijeti da
na način treba uzeti u obzir osobe s invaliditetom u širem
stradale osobe mogu ponovno što samostalnije sudjelovati
smislu (osobe s tjelesnim i mentalnim invaliditetom i tzv.
u društvenom životu.
“socijalno neprilagođene” osobe). Osim toga, u Zakonu o po-
R A D O V A
6 .
osigurati zdravlje i sudjelovanje u svijetu zaposlenih
Ciljevi prevencija bolesti, poremećaja, ozljeda (ograničenja djelatnosti i participacije) uzrokovanih poslom, očuvanje sposobnosti rada i zapošljavanja
kroz prevenciju u svakodnevnom životu i radu
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
SADRŽAJ
Metode upravljanje sigurnošću i zdravljem (prevencija),
integrirano upravljanje zdravljem
Primjeri institucija i ponuda
• Udruga BBRZ Austrija – Proces izbora, analize potencijala i procjene
• AUVA – Upravljanje sigurnošću i zdravljem u tvrtkama,
osposobljavanje za povjerenike za sigurnost
• Crveni križ - Promicanje zdravlja, trening osoba koje pružaju prvu pomoć
• Centar za medicinu rada Mödling (AMZ) – medicina
zdravlja, sigurnosna tehnika, promicanje zdravlja
Pravni temelji AnSchG (Zakon o zaštiti radnika)
Pregled:
Socijalno osiguranje
• pomoć pri radu,
Z B O R N I K
Status • PGA - Udruga za profilaktičnu zdravstvenu skrb
U usluge AMS-a posebno se ubrajaju mjere iz područja pro-
30
U kontekstu socijalne pomoći i pomoći osobama s invaliditetom, savezne pokrajine osiguravaju pomoć za integraciju u
slučaju potrebe.
dopunjuje osiguranje od nezgode i mirovinsko osiguranje, u
rehabilitacije.
Primarna prevencija
Savezne pokrajine
Pravni okvir određuju zakoni saveznih pokrajina o osobama s
invaliditetom i o socijalnoj pomoći.
osoba s invaliditetom u radni svijet i stoga stoji u središtu
Četverofazni model SZO-a, pravni temelji i
ponude u Austriji
bilitacijske mjere poduzimaju se i onda kada kod rehabilitan-
na ograničene trajanje od dvije godine, a kao drugo, svaki
rehabilitacija je prvenstveno propisana za (re)integraciju
ticanju tržišta rada također su utvrđeni kriteriji za određivanje neke mjere strukovnog osposobljavanja i rehabilitacije. U
kontekstu rada s osobama s invaliditetom i iz njega proizlazeće potrebe za profesionalnom rehabilitacijom, AMS djeluje
posebno tamo gdje se od usvojenih mjera može očekivati
samo relativno kratkotrajna i neproblematična integracija i
uključivanje na tržište rada.
S K U P A
Nositelji
troškova
AMS
Preuzimanje
troškova
Moguće je
ponovno
uključivanje na
tržište rada
Pravna
osnova
Zakon o zavodu
za zapošljavanje
Mirovinsko
osiguranje
Osiguranje od
nezgode
Može se izbjeći
umirovljenje
Kauzalno kod
nesreća na
radu i profesionalnih
oboljenja
Zdravstveno
osiguranje
U obliku lijekova i adjuvansa
Opći zakon o socijalnom osiguranju
Savezna socijalna služba
Savezne pokrajine (Gornja
Austrija,
Štajerska …)
Moguće je
zadržavanje
radnog mjesta, odnosno
reintegracija
supsidijarno
Savezni zakon
o invalidima,
Zakon o
zapošljavanju
invalida
Pokrajinski
zakoni o invalidima, zakoni
o socijalnoj
pomoći
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
31
ANTON SABO/KONRAD MAGER • Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata kroz koja se ponovno ulazi na tržište rada u Republici Austriji
Sekundarna prevencija
Stanje suzbijanje bolesti, poremećaja i ozljeda
Ciljevi ponovno stjecanje radne sposobnosti na teme-
Profesionalna dijagnostika - Procjena
osobnog asistenta, vršnjačka potpora, asistent
GmbH usmjerene su na individualne potrebe rehabilitanata
Odabir zanimanja / probni rad na radnom mjestu
u radu, mentorstvo, (upravljanje raznovrsnošću)
i njihove tjelesne, psihičke i socijalno-kulturne mogućnosti.
(pretpoticaji)
lju medicinsko-dijagnostičkih i terapijskih mjera
izbjegavanje trajnih (kroničnih) bolesti, poremećaja i ozljeda promjenama u ponašanju i promje-
Izobrazba, prekvalifikacija
Primjeri institucija i ponuda
• BBRZ Reha GmbH - Dijagnostika i izrada mogućih per-
nama okruženja
spektiva, obrazovanje i usavršavanje s i bez završnog
ispita
Metode upravljanje invalidnošću (rana intervencija, povratak na posao) oblikovanje posla (radnog mje-
• Verein zur Förderung von Arbeit und Beschäftigung
sta), promjena posla, integrirano upravljanje
(FAB,Udruga za promicanje rada i zapošljavanja) – Izgle-
invalidnosti
di za projekte
• Waff - Amanda Matz, Nova Berufsorientierung
• Udruga BBRZ Austrija – Služba za rad i zdravlje; psiho-
• WUK – factor i profesionalna orijentacija/ clearing za
gnoza aktivnosti/ ERGOS ®, rehabilitacijsko-tehnološka
dijagnoza i njega, analize radnog mjesta, projekt azbe-
mlade
• Pro mente - Alfa Training
• Ovlašteni psiholozi – Dijagnostičko ispitivanje učinka i interesa za zanimanje
Pravni temelji ASVG (Opći zakon o socijalnom osiguranju),
AMSG (Zakon o oporezivanju migracije rada), ALVG (Zakon
smanjena radna sposobnost)
suzbijanje/borba protiv trajne ili teške bolesti,
poremećaja, ozljede
Subjektivno prevladavanje zdravstvenih tegoba ili
ozljeda, ponovna uspostava radne sposobnosti
• Wiener Taubstummenverband (WITAF, Bečko udruženje
gluhonijemih) - radni asistenti
• Jugend am Werk (Mladi na djelu) – radni asistenti
(ÖBSV, Austrijski savez slijepih i slabovidnih osoba)
• Institut zur berufilichen Integration (IBI, Zavod za profe• Pro mente – Café Max, Komm 24, Filino
litaciju
cije:
• stavljanjem na raspolaganju cjelovitih informacija i ponuda relevantnih za cilj
• organiziranjem i koordinacijom s naručiteljima
• permanentnom kontrolom procesa, uvođenjem korektivnih mjera
• modifikacijom cilja
Partnerska u okviru sustava
Radimo umreženo i sustavni smo partner naših naručitelja
(zavod za zapošljavanje, nositelj socijalnog osiguranja, savezne države, u nekim slučajevima privatni osiguravatelji) i
gospodarstvo
Ciljevi pojedinačnih djelomičnih procesa profesionalne rehabilitacije pismeno se ugovaraju s naručiteljima. Svi relevan-
ma, ESF (ofenziva za zapošljavanje)
tni djelomični rezultati dokumentiraju se i stoje naručiteljima
Faza a) Posredovanje/ traženje posla
na raspolaganju, po potrebi također i u detaljnom obliku.
b) sposobnost privređivanja
Model profesionalne rehabilitacije BBRZ-a
Održiva
Austrija
Ponude za profesionalnu rehabilitaciju u tvrtki BBRZ REHA
u integrativnim poduzećima (normalni radni
BBRZ-ova načela
GmbH usmjeravaju se na održivu integraciju na tržište rada.
odnos; zaštićeno zaposlenje prema Zakoun o
Standardizirana u cijeloj Austriji
gracije i do 80% tri godine nakon završetka profesionalne
Ciljevi a ) naći posao
b) zapošljavanje na redovnom tržištu rada ili
Metode prakse u tvrtkama, obuka za konkretno radno
stent u radu
osmišljavanje radnog mjesta, adaptivne tehnologije, pomagala za kretanje, pomoć u obliku
6 .
đenu individualnim potrebama na temelju plana rehabilita-
šljavanju osoba s invaliditetom), pokrajinski zakoni o invalidi-
Profesionalna Re/integracija (sudjelovanje) – ini-
mjesto, coaching, natjecanje, posredovanje, asi-
R A D O V A
Garantiramo financijski osiguranu pratnju i podršku prilago-
(Zakon o osiguranju nezaposlenih), BEinstG (Zakon o zapo-
utvrđivanje potrebe za rehabilitacijom
Z B O R N I K
cement model), radni asistenti
Status zapošljavanju osoba s invaliditetom)
Upućivanje u instituciju za profesionalnu rehabi-
32
Svrsishodna
Nude pouzdane procese
zdravstvenih mjera
čavanje recidiva)
družnicama PVA-a i AUVA-a.
AMSG (Zakon o oporezivanju migracije radne snage), ALVG
na temelju medicinsko-dijagnostičkih i terapijskih
Tercijarna prevencija (izbjegavanje pogoršanja stanja, spre-
predstavništvima Zavoda za zapošljavanje, pokrajinskim po-
tovanje, model raspoređivanja na radno mjesto (empla• WAFF - Flexwork (posudba radne snage), poslovna pri-
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
SADRŽAJ
tržišta rada. Redovito provodimo usklađivanje s pokrajinskim
Posttercijarna prevencija
ciranje sudjelovanja u radnom životu
Tercijarna prevencija
Metode • Udruga BBRZ Austrija – rehabilitacijsko-tehničko savje-
Pravni temelji ASVG (Opći zakon o socijalnom osiguranju),
Sustav profesionalne rehabilitacije u Austriji
Ciljevi
klada za rad, zaštićene radionice, radovi itd.
sionalnu integraciju)
BEinstG (Zakon o zapošljavanju osoba s invaliditetom)
Zakon o zapošljavanju osoba s invaliditetom (najmanje 30%
Status • FAB workabout – neprofitna posudba radne snage, za-
• Österreichischer Blinden- und Sehbehindertenverband
o osiguranju nezaposlenih)
Pravni temelji ASVG (Zakon o osiguranju nezaposlenih)
U svojim programima orijentiramo se na potrebe regionalnih
mreža) - mobilni clearing, radni asistenti
BSB Beratung
• AMS-ova istraživanja putem psihološke službe
• BBRZ Rehabilitacija – podrška pri posredovanju
• Wiener Integrationsnetzwerk (WIN, Bečka integrativna
• Mirovinsko osiguranje, Opće osiguranje od nezgode i
stoza
Regionalna
lika
Primjeri institucija i ponuda
loška dijagnostika učinka, medicinsko savjetovanje, dija-
Primjeri institucija i ponuda
S K U P A
Najnovije evaluacije naših naručitelja pokazuju stopu inte-
Ponude profesionalne rehabilitacije u tvrtki BBRZ REHA
rehabilitacije. Osnova za to je velika nepogrješivost i udio
GmbH standardizirane su u cijeloj Austriji i dostupne u svim
provedbe rehabilitacijskih planova.
regijama.
Pojedinačna, cjelovita, orijentirana na resurse
Ponude profesionalne rehabilitacije u tvrtki BBRZ REHA
Makroekonomoski učinkovita i djelotvorna
Profesionalna se rehabilitacija izračunava. Godine 2004. napravljena analiza troškova i koristi za profesionalnu rehabili-
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
33
ANTON SABO/KONRAD MAGER • Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata kroz koja se ponovno ulazi na tržište rada u Republici Austriji
taciju pokazuje da investicije daju godišnji prihod od 6.800
gući poticaj i podršku ljudima koji su nam povjereni kada se
– iznos kredita koji se otplaćuje s kamatama. Jer profesi-
radi o njihovim individualnim zdravstvenim pitanjima i utje-
onalna rehabilitacija rezultira zapošljavanjem i otvaranjem
cajima na zanimanje i radni život. To prvenstveno zahtjeva,
novih radnih mjesta.
osim poznavanja temelja (socijalnog) prava, kompleksno
Utemeljena na tradiciji i osigurava kvalitetu
Upravljanje kvalitetom u BBRZ-u ima dugogodišnju tradiciju. Od 19. listopada 1992. posjedujemo certifikat kao prva
ustanova za profesionalnu rehabilitaciju u Europi prema kriterijima ISO 9001, a posljedica je toga da smo stekli znak
kvalitete, certifikat Foruma za obrazovanje odraslih i doškolovanje iz Gornje Austrije. Kvaliteta naših usluga temelji
se na stručnosti i predanosti naših zaposlenika. Pri tome
je značajna jednoznačnost neophodnih standarda, opisana u
postupcima i procesima pružanja usluga. Načelo izbjegavanja grešaka i kontinuirani proces poboljšanja najbitniji su ciljevi svakodnevnog rada. Pri brojnim internim i vanjskim provjerama uspjeli smo dokazati osiguranje i poboljšanje svoje
kvalitete kao i zadovoljstvo naših naručitelja i sudionika.
Interdisciplinarno znanje i iskustvo
oboljenja
• upućivanje specijalistima
Socijalni rad
• pribavljanje medicinskih informacija za sudionike
Socijalni problemi često predstavljaju ogromnu prijetnju
odnosno fakultetske izobrazbe, niti u sklopu obrazovanja
odraslih. Akreditirani obrazovni program za stručno osoblje za rehabilitaciju nudi se u Austriji samo u BBRZ-u i
• nabavka lijekova i adjuvansa
šest različitih područja specifičnih za struku u trajanju od
• psihoterapija
ako ih se ne riješi paralelno dok traje bavljenje profesional-
10 dana.
• logopedija
za strukovno obrazovanje i socijalni pedagozi nude stručnu
Godine 2006. počelo je osiguranje kvalitete na području ci-
Psihologija
ljanog usavršavanja naših stručnjaka iz područjima medicine, psihologije, socijalnog rada, rehabilitacijske tehnologije,
pedagogije i stručnog osoblja iz ekonomije. Već 2008. godine 400 BBRZ-ovih zaposlenika završilo je svoju izobrazbu
za rehabilitacijske stručnjake s certifikatom i stalno dobivaju
Naši zaposlenici iz psihološke službe iskusni su psiholozi.
Poznaju tržište rada i njegove mehanizme kao i djelovanje
psihičkih fenomena, somatskih oboljenja i psihičkih smetnji
te patnji na radnu situaciju. Usluge psihološke skrbi osmi-
rehabilitacijske tehnologije, profesionalne orijentacije, soci-
Medicina
socijalnog osiguranja, Austrijskog zavoda za zapošljavanje
i tvrtke BBRZ REHA GmbH. Podjela saveznih pokrajina sukladno mjerodavnim saveznim zakonima o invalidima definirana je sporazumima o suradnji između saveznih područnih
gurava se slijevanje novih razvojnih, socijalnih kao i radno
psiholoških spoznaja u rehabilitacijski proces i podržavanje
Medicinski problemi mogu ugroziti uspjeh profesionalne re-
tog procesa. Pri tome je glavni cilj podrška sudionicima pri
habilitacije. Iz tog se razloga na početku planiranja rehabi-
spoznavanju uzoraka ponašanja, projekcija i obilježja kao i
litacije provodi sveobuhvatni liječnički pregled. Tijekom cje-
zajednički razvoj strategija za rješavanje problema.
lokupnog procesa rehabilitacije našim sudionicima stoje na
raspolaganju mogućnosti medicinske njege i terapije. Naš
skrbnički tim sastoji se od liječnika opće medicine, liječnika
radne medicine i liječnika specijalista (djelomice savjetodavni liječnici).
Nude se sljedeće usluge:
Kada troškove preuzimaju privatni osiguravatelji, vrijede
• opća medicinska dijagnostika
BBRZ-ovo znanje i iskustvo
Stručno osoblje za REHABILITACIJU
Certificirano rehabilitacijsko stručno osoblje dio je profe-
va rehabilitacije. Ona opisuje individualnu polazišnu situaciju
pogođenih osoba i skicira moguća problematična područja i
prve početne mogućnosti rješenja. U nastavku su u obliku
natuknica navedene daljnje usluge koje se nude:
• podrška sudionicima kod financijskih problema (npr. izrada kućnih budžeta, savjetovanje glede postojećih dugovanja, eventualna krizna intervencija)
• informacija o mogućnosti različitih oslobođenja od taksi i
potpora te podrška pri podnošenju zahtjeva
kladnosti)
• uspostava kontakata s različitim savjetodavnim mjestima
• savjetovanja na mjestu doticaja između vlasti, službi i
socijalnih ustanova
• podrška kod pravnih problema
• radno-medicinsko osiguranje utvrđivanja tjelesne pro-
• eventualna suradnja s već uključenim ustanovama za njegu
Rehabilitacijska tehnologija
duktivnosti na sustavu za simulaciju radnog mjesta ER-
• uvođenje terapije odnosno posredovanje kod terapije,
Uporaba tehničkih pomagala već je odavno strategija kojom
GOS
kao i informacije o ustanovama koje nude psihoterapiju
garantira našim partnerima iz mreže sigurnost u suradnji
djelomično putem savjetodavnih liječnika) npr. ortopeda,
i odgovara međunarodnom trendu uvođenja ISO standarda
neurologa, psihijatara, traumatologa, specijalista okuli-
17024. Zadatak zaposlenika u BBRZ-u je dati najveći mo-
sta, internista
6 .
koja predstavlja dio dijagnostičkog postupka za izradu plano-
• savjetovanje vezano za stambenu problematiku
pnom okruženju
• stručni liječnički nalazi i po potrebi stručni sud (oboje
R A D O V A
profesionalne rehabilitacije obavlja se socijalna anamneza
• psihološka dijagnostika (dijagnostika sposobnosti i pri-
• psihološko savjetovanje i njega u individualnom i gru-
sionalne rehabilitacije u BBRZ-u koji osigurava kvalitetu,
Z B O R N I K
podršku za ta problematična područja. Na početku svake
• savjetovanje o mogućnostima skrbi o djeci
stajališta radne psihologije
• stručne procjene iz radne medicine
nim izgledima. Socijalni radnici koji imaju rutinu i/ili pedagozi
Nude se sljedeće usluge:
• sudjelovanje u izradi ostvarivih poslovnih perspektiva sa
službi Zavoda za zapošljavanje i saveznih vlada.
opći uvjeti poslovanja.
blemi sprječavaju koncentriranje pogođenih osoba na profesionalnu rehabilitaciju, prijete da će postati nepremostivi
obuhvaća osnovni modul koji traje 9 dana i specijalizaciju u
M E Đ U N A R O D N O G
• krizna intervencija
• trening za opuštanje
• trening iz koncentracije i pamćenja
S T R U Č N O G
S K U P A
SADRŽAJ
uspjehu rehabilitacije. Prvenstveno financijski i obiteljski pro-
• ergoterapija
radni psiholozi i psihoterapeuti. Stalnim usavršavanjem osi-
rana okvirnim ugovorom između glavnog udruženja nositelja
osobnih i psihosocijalnih problema
• uputnice za bolnice za kontrole i terapije
ophodna znanja ne nude se u Austriji ni u okviru školske
vijim dostignućima iz područja profesionalne rehabilitacije.
AUVA i privatna osiguravajuća društva). Suradnja je reguli-
• podrška u prevladavanju psihičkih, psihosomatskih,
cijalnog rada, profesionalne orijentacije i tržišta rada. Ne-
Interdisciplinarni timovi iz područja medicine, psihologije,
djeljuje Zavod za zapošljavanje (u iznimnim slučajevima PVA,
• pomoć za samopomoć
• podrška pri započinjanju medicinskog liječenja
šljavaju iskusni (klinički) psiholozi, zdravstveni psiholozi,
ne rehabilitacije u BBRZ-u. Rehabilitante nam pretežito do-
• podrška pri prevladavanju stresa
znanje i iskustvo iz medicine, psihologije, pedagogije, so-
„up gradings“ (najnovija saznanja) kako bi bili ukorak s najno-
jalnog rada i pedagogije prate proces sustavne profesional-
34
• stalno medicinsko liječenje i terapija akutnih i kroničnih
se podupire samostalnost i samoodređenje osoba s invaliditetom. Zato ona spada u temeljni instrumentarij rehabilitacije. Pri tome moderne tehnologije nude brojne početne
mogućnosti. Tu je važno stručno pripremiti primjenu tehnologije, individualno ju oblikovati i pratiti.
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
35
ANTON SABO/KONRAD MAGER • Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata kroz koja se ponovno ulazi na tržište rada u Republici Austriji
Opsežna baza podataka s pomoćnim sredstvima te međunarodne suradnje omogućavaju nabavku tehničkih pomagala
najnovijeg datuma.
učenja, podršku stručnjaka (logopeda) i odgovarajuće
okvirne uvjete za to.
• Didaktika koja uvažava razlike među spolovima
Našim sudionicima nude se sljedeće usluge:
• rehabilitacijsko-tehnološki pregledi
• savjetovanja o rehabilitacijsko-tehnološkim pomagalima i
njihovom financiranju
• individualna nabavka i prilagodba pomagala sudionicima
• savjetovanje i opremanje vanjskih mjesta za obavljanje
prakse kao i stručno ocjenjivanje radnih mjesta. (Neophodna adaptacija radnog mjesta i osmišljavanje rada kod
posredovanja provodi se nakon završetka mjere samo po
nalogu.)
• savjetovanje tvrtki i državnih tijela te priprema prijedloga, stručnih mišljenja i stručnih procjena na području
planiranja i izgradnje bez zapreka, kao i provedba razvojnih poslova i rješenja problema u sektoru pomagala
Pedagogija
Naša načela počivaju na različitim aktualnim dostignućima iz
područja moderne pedagogije:
Tako se npr. u grupi tematiziraju muška i ženska iskustva
vezana za zanimanje, obitelj i učenje, a ubuduće se formira metodičko postupanje koje se temelji na razlikama
među spolovima pri usvajanju/proučavanju novog znanja;
jačaju se pozitivni načini ponašanja, čak i ako se čine
“netipičnima za neki spol”. Didaktika koja uvažava razlike
među spolovima pazi na to da žene i muškarci podjednako/na isti način, ravnopravno i aktivno mogu sudjelovati u
oblikovanju grupnih procesa.
• Poštovanje osobe same po sebi, odnosno njenog životnog
i poslovnog iskustva
Višestruko sveobuhvatna životna i radna iskustva sudionika dragocjena su za grupu i cijene se.
Ono treba imati suprotno djelovanje kod sudionika koji su
Dolazi do ispreplitanja već postojećeg s novim znanjem.
Pri tome treneri/pedagozi daju aktivnu podršku osobama
koje uče prikladnim metodama (npr. mind mapping) pri
prijenosu znanja.
• intrinzična motivacija kod učenja
• jasnoća ciljeva podučavanja i učenja
čava načelnu orijentaciju na proces učenja i usmjerava-
Okvirni plan poduke predstavljen je u mjeri, postoji transparentnost glede ciljeva podučavanja kojima se teži. Dolazi do
individualnog suočavanja trenera s učenikom kako bi se utvrdili individualni parcijalni ciljevi učenja.
dinca. Osvješćivanje postojećih prednosti i sposobnosti
jača samomotivaciju, a time i samopouzdanje sudionika.
• Aktivno/samoupravljano učenje
Učenje se promatra kao proces koji je vođen unaprijed
Pregled procesa rehabilitacije u BBRZ-u - Austrija
zadanim sadržajima. Odgovarajuća situacija podučavanja
Na početku se nalazi planiranje rehabilitacije:
i učenja određena je jasno definiranim ciljevima podu-
Glavni naručitelji profesionalne rehabilitacije
• Povećanje intelektualnih sposobnosti
• Zavod za zapošljavanje (AMS)
• Razjašnjenje kognitivne sposobnosti
• Zavod za mirovinsko osiguranje (PVA)
Procesno orijentirana dijagnostika
• Zavod za opće osiguranje od nezgode (AUVA)
• Razjašnjenje društvene/ motivacijske situacije
• Ovisno o regionalnom zakonodavstvu:
• Povećanje psihomotornih područja potencijala
• vlade saveznih pokrajina (na primjer: Štajerska, Gornja
Austrija)
• Prikupljanje financijske potpore i
• Potencijali financiranja
• Razjašnjenje izdržljivosti, sposobnosti učenja
Razrada perspektiva
• Analiza individualne životne i poslovne priče, profesionalnih interesa
Glavni elementi okvirnog ugovora su:
materinji jezik, trening iz kompetencija, ključne kvalifikacije,
• usluge koje nudi BBRZ Reha GesmbH
praksa u struci, obuka kako se natjecati, obuka iz komunikacijskih vještina, specijalizirani treninzi za mlade, razne dobne
• stope troška i ključ raspodjele
Rehabilitacija izobrazba
• odgovornosti partnera koji sudjeluju u procesu
BBRZ nudi preko 60 standardiziranih mogućnosti obrazo-
mjera nadograđuje se didaktički na to da pojedinačnim
Medicinska dijagnostika
vanja iz tehničkih i komercijalnih područja u Linzu, Beču,
me potrebno za ostvarenje najboljeg mogućeg rezultata
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
nata integrira se na tržištu rada po završetku obrazovanja.
Kapfenbergu i Klagenfurtu. Osim toga nude se tečajevi po
• opće medicine
S K U P A
• financijski modaliteti
skupine i spolove
1000 apsolvenata svake godine izlazi iz BBRZ-a nakon kva-
• radne medicine
Osnova za partnerski sustav – Okvirni ugovor
Temeljno školsko znanje, njemački za osobe kojima to nije
obrazovanju te ograničenjima uvjetovanima invalidnošću
Sadržaj planiranja rehabilitacije:
i učenja te tempu učenja – stave na raspolaganje vrije-
• Poduzeća ili imatelji poslovnih udjela
Predmet reguliranja u okvirnom ugovoru
mogućnostima, mogućnostima financiranja i pristupom
tome ih prate i podržavaju treneri/pedagozi. Opći tijek
sudionicima – ovisno o osobnoj sposobnosti shvaćanja
• Privatna osiguravajuća društva (Wr. Städtische, ...)
Rehabilitacijski treninzi
• Razmatranje i usklađivanje zahtjeva struke s interesima,
lificirane strukovne izobrazbe. Više od 70% naših diploma-
ljeve učenja u sklopu nadređenog cilja podučavanja, a u
• Ostala osiguravajuća društva (željezničko, rudarsko)
• Praktična isprobavanja
• Informacije o zanimanju, tržištu obrazovanja i rada
SADRŽAJ
Ostali nositelji troška:
Najvažniji dokument koji regulira interakciju pojedinih nositelja troška je okvirni ugovor. Tim okvirnim ugovorom uređena je suradnja između Austrijskog zavoda za zapošljavanje
(i njegovih podružnica), Zavoda za mirovinsko osiguranje,
Osiguravajućeg društva Austrijskih željeznica (za područje
mirovinskog osiguranja) i Osiguravajućeg društva Austrijske
rudarske industrije (po redu nositelja privatnog osiguranja) i
tvrtke BBRZ Reha GesmbH vezana za provedbu i korištenje
mjera profesionalne rehabilitacije.
Svake godine izrađuje se 3500 rehabilitacijskih planova za
ljude nakon nesreće ili oboljenja.
čavanja. Paralelno s tim, sudionici razvijaju vlastite ci-
36
Psihološka dijagnostika
• Specijalizirane stručne istrage
doživjeli višestruke osobne orijentacije na deficit. Oznanje procesa učenja na jače strane i kompetencije poje-
Metode financiranja profesionalne rehabilitacije:
• Izrada i provjera profesionalnih ciljeva
• Nadovezivanje na postojeće znanje
• uvid u upotrebljivost novog znanja
• Načelo osnaživanja
• liječnika specijalista
• postupak
• izvješćivanje
Financijski modaliteti
Stope troška i ključ raspodjele
Individualna briga o sudionicima
mjeri u svim stručnim područjima, u suradnji s partnerskim
Zavod za zapošljavanje brine se za individualnu skrb o sudioni-
tvrtkama.
cima u skladu s primjenjivim odredbama Zakona o osiguranju
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
37
ANTON SABO/KONRAD MAGER • Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata kroz koja se ponovno ulazi na tržište rada u Republici Austriji
nezaposlenih (ALVG) (ALG / NH daljnje korištenje ili predujam
pokrajinska vlada), iznos koji je taj nositelj stavio na raspo-
mirovine) ili AMSG (pripomoć za pokriće životnih troškova).
laganje bit će odbijen od ukupnih troškova mjera. Preostali
Privremena naknada koju je odobrila ustanova za mirovinsko
osiguranje AMS uzima se u obzir pri izračunavanju financijske potpore, jer ako je iznos manji ili jednak iznosu koji daje
AMS, onda nema isplate. Ako je privremena naknada viša od
iznos financiraju Zavod za zapošljavanje i ustanove za mirovinsko osiguranje prema gore spomenutom ključu raspodjele. Unutar svoje nadležnosti, AUVA snosi troškove u cijelosti
ako ne bude podjele troškova s drugim nositeljima.
naknade AMS-a, sudionik dobiva taj višak iznosa od ustanove
Troškovi se nadoknađuju u obliku dnevnice po sudioniku u
za mirovinsko osiguranje. Isplata privremene naknade može
razdoblju korištenja usluge – izračunato u kalendarskim da-
se obaviti tek kad se sazna iznos financijske potpore AMS-a.
nima – pri čemu je dnevnica u načelu ista za sve skupine
sudionika, neovisno o težini invaliditeta, regionalnoj upravi
Putni troškovi
i vrsti mjere. Iznimke kod ove osnovice za izračun isključi-
Putne troškove pokrit će Zavod za zapošljavanje u slučaju
vo dogovaraju nositelji troškova na (ne-)određeno vrijeme ili
zajedničkog financiranja sudjelovanja od strane ustanova za
samo za jednu određenu mjeru.
mirovinsko osiguranje i AMS-a ili 100% AMS-ovog financiranja sukladno subvencioniranju dodatnih izdataka vezanih
uz tečaj (DIT) do maksimalnog iznosa utvrđenog za pred-
Trenutno važeće dnevnice
met potpore kao putni trošak. Naknadu putnih troškova koji
Trenutno važeće dnevnice (od 1. siječnja 2008.):
premašuju taj iznos preuzima - ako je predviđeno dijeljenje
troškova - ustanova za mirovinsko osiguranje. Obračun i
•Opća dnevnica
€
62,00
isplata iz ustanove za mirovinsko osiguranje može se izvr-
•RISS
€
217,40
šiti tek kad se utvrdi visina DIT-a i obavljat će se mjesečno.
•Smještaj i usluga
€
–Stanovanje u Linzu
€
tjednog putovanja kući, a odraslim sudionicima u 14-dnev-
•Puni pansion
€
32,00
nim ciklusima.
•Ručak
€
6,52
Usluge Zavoda za opće osiguranje od nezgode (AUVA):
–Stanovanje u Beču
€
•Puni pansion
€
28,00
ku prema važećim odredbama Općeg zakona o socijalnom
•Ručak
€
4,36
osiguranju i rehabilitacijskim smjernicama AUVA-a. To se
–Stanovanje u Štajerskoj
€
•Puni pansion
€
28,00
•Ručak
€
5,50
U slučaju stalnog smještaja u domu na lokacija gdje se provodi školovanje, mladim sudionicima priznaju se troškovi
Osobe koje svoje doprinose plaćaju AUVA-u, dobivaju podrš-
odnosi na privremenu naknadu, sudjelovanje u troškovima
života, troškove smještaja, putne troškove i paušal za obrazovne materijale.
Troškovi osoblja i operativni troškovi:
Modeli zapošljavanja:
Za sve aspekte profesionalne rehabilitacije sklopljen je spo-
• Profesionalna rehabilitacija za reintegraciju na tržište
rada
razum između AMS-a i Glavnog udruženja ustanova socijalnog osiguranja. Jedan od temelja bilo je reguliranje podjele
38
BBRZ Reha GesmbH djeluje na lokacijama u Beču, Lin-
ukupnih troškova rehabilitacije u omjeru 50-50 (individualni
zu, Grazu, Klagenfurtu i Kapfenbergu, u ustanovama za
troškovi i troškovi nositelja). Temeljem te regulacije određen
profesionalnu rehabilitaciju, s ciljem integracije osoba s
je ključ raspodjele operativnih troškova u iznosu od 27% na
invaliditetom u društvo, kroz mjere profesionalne reha-
Zavod za zapošljavanje i 73% na ustanove za mirovinsko
bilitacije, u najvećem dosegu njihovih subjektivnih spo-
osiguranje. Ako postoji još neki nositelj troška (na primjer,
sobnosti ili da bi se utvrdile mjere koje su prikladne za
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
sprječavanje nastanka invalidnosti, a s tim u vezi ima za
cilj dati potporu ugroženim osobama, kako bi se omogućila njihova reintegracija na tržište rada.
• Zaštićene radionice
Zaštićene radionice nude stalna radna mjesta osobama
s invaliditetom i time doprinose njihovoj socijalnoj integraciji. Smisleni, produktivni rad u redovnom radnom odnosu pomaže tim ljudima na mnogo načina. On je jedan
od temelja osobnog razvoja i samostalnosti. Zaposlenost
potiče jačanje samosvijesti. Još i sudjeluje u financiranju
životnih troškova.
• Socijalno-ekonomska poduzeća (SEP)
Socijalno-ekonomska poduzeća uvedena su prije desetak
godina kao pogodna mjera za integraciju i reintegraciju
osobito ranjivih osoba na tržište rada (kao što su osobe s
invaliditetom, mladi ljudi sa socijalnim nedostacima ...).
SEP se odlikuju time da slijedi svoje socijalno-pedagoške ciljeve u funkcionirajućim društvima,
tj. poduzećima koja u svojoj regiji pronađu tržište za prodaju svojih proizvoda i usluga na tržištu.
Na tržištu rada posebno pogođene skupine invalida dobivaju priliku steći temeljne profesionalne kvalifikacije u
vremenski ograničenom ugovoru o radu (oko 1-3 godina), istovremeno se baveći socijalnim i osobnim preprekama i njihovim uklanjanjem.
• Neprofitno ustupanje osoblja
Posudba radne snage u pratnji i pod nadzorom za osobe
smanjenih sposobnosti ili s invaliditetom radi integracije
na tržište rada kroz stjecanje tvrtki, podršku pri uhodavanju i individualno kvalificiranje.
života, karijera i osobni ciljevi gube vrijednost.
Pronalaženje novih profesionalnih mogućnosti i povratak sudionika u svijet zaposlenih središnji je cilj sustavne rehabilitacije u BBRZ-u Austrija. Individualna rehabilitacija, obuke
i programi izobrazbe izrađeni po mjeri pojedinca predstavljaju novu poslovnu priliku za naše klijente, a samim time i
osnovu ekonomske neovisnosti i socijalne uključenosti. Proces profesionalne rehabilitacije u BBRZ-u Austrija obuhvaća
medicinsku dijagnostiku, psihološku dijagnostiku, procesno
orijentiranu dijagnostiku, pronalaženje izgleda i koncipiranje
stručnog osposobljavanja. Svake godine 1000 diplomanata odlazi iz BBRZ-a Austrija nakon specijalističke prakse za
stjecanje kvalifikacije. Više od 70 % diplomiranih osoba biva
integrirano na tržište rada nakon završene prakse.
SADRŽAJ
Za proces profesionalne rehabilitacije potrebni su najkvalificiraniji stručnjaci iz različitih sektora. BBRZ Austrija razvila
je model kvalifikacije stručnjaka na području profesionalne
rehabilitacije koji se zove REHA College. Tijekom razdoblja
izrade ovog obrazovnog programa, jedno od središnjih pitanja bila je izrada standarda kompetentnosti za stručnjake iz
područja profesionalne rehabilitacije.
BBRZ Austrija nudi 1850 stalnih obrazovnih mjesta u svojim
područnim uredima u Linzu, Beču, Kapfenbergu, Klagenfurtu
i Innsbrucku.
Izvor financiranja profesionalne rehabilitacije reguliran je
okvirnim sporazumom između Glavnog udruženja austrijskih
institucija za socijalno osiguranje, Austrijskog zavoda za zapošljavanje i BBRZ-a Austrija.
Kontakti:
konrad.mager@bbrz.at
Sažetak
anton.sabo@bbrz-gruppe.at
Kraj uspješne stručne karijere zbog nesreće ili bolesti traumatičan je događaj. Suočavanje s implikacijama i posljedicama također podrazumijeva suočavanje sa situacijom da
ste ostali bez poslovnih izgleda. Čovjekovo čitavo planiranje
Web stranica:
http://www.bbrz.at
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
39
Professional Rehabilitation of
Persons with Disabilities – gateway for
re-entering the Labour Market in the
Republic of Austria
SADRŽAJ
KONRAD MAGER/ANTON SABO
Berufliches Bildungs - und Rehabilitationszentrum Österreich Linz
Österreich
Rehabilitationsbegriff
Nach der Definition der World Health Organisation (WHO)
und der Internationalen Arbeitsorganisation (ILO) ist
Rehabilitation„die Summe jener aufeinander abgestimmten
Maßnahmen, die darauf gerichtet sind, körperlich, geistig
und / oderseelisch Behinderte bis zum höchsten, individuell
erreichbaren Grad geistiger, sozialer, beruflicher und wirtschaftlicher Leistungsfähigkeit herzustellen oder wiederherzustellen, damit sie einen angemessenen Platz in der Gemeinschaft finden“.
Rehabilitation besteht aus:
• beruflichen Maßnahmen, die den behinderten Menschen
in die Lage versetzen sollen, erstmals einen Beruf, seinen früheren Beruf oder erforderlichenfalls einen neuen
Beruf auszuüben;
• medizinischen Maßnahmen, die im Anschluss an eine
Krankenbehandlung die Gesundheit so weit wiederherstellen, dass eine Wiedereingliederung in den Arbeitsprozess bzw. in das Alltagsleben möglich ist;
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
der Interaktion zwischen Menschen (mit Fähigkeiten und
Fähigkeitsstörungen) und ihrem sozialen Umfeld definiert.
Der Verdienst des Krankheitsfolgenmodells war, „das Augenmerk erstmals systematisch auf die Folgen von (nicht
heilbaren) Krankheiten und Gesundheitsschäden zu lenken –
und nicht nur auf die Krankheiten selbst“. Die WHO (1980,
ICIDH-1) hat mit dem Modell gerade auf die zunehmende
Bedeutung chronischer Krankheiten bzw. den daraus resultierenden Versorgungsproblemen mit einem Klassifikationsmodell reagiert.
„Ein moderner Rehabilitationsbegriff orientiert sich am biopsychosozialen Modell von Gesundheit und Krankheit der
WHO und fokussiert primär auf die individuellen und sozialen Auswirkungen von (chronischer) Krankheit, Unfall und
angeborenen Leiden oder des Alterns. Unter Rehabilitation sind in diesem Kontext Bemühungen zu verstehen, eine
Funktionsstörung nicht zu einer dauerhaften Einschränkung
Kindern und Jugendlichen die bestmögliche Erziehung
flichen Lebensumstände werden zu lassen oder zumindest
und Bildung zu sichern und
die Auswirkungen auf die genannten Lebensbereiche auf ein
möglichen sollen.
R A D O V A
cher Prozess; d.h. „Behinderung / Krankheit“ wird erst in
bzw. Beeinträchtigung der persönlichen, sozialen und beru-
darüber hinaus die Eingliederung in die Gesellschaft er-
Z B O R N I K
stante Eigenschaft einer Person ist, sondern ein dynamis-
• pädagogischen Maßnahmen mit dem Ziel, behinderten
• sozialen Maßnahmen, die dem behinderten Menschen
40
geht davon aus, dass Behinderung / Krankheit keine kon-
Minimum zu reduzieren.
Rehabilitationssystem in Österreich
Die soziale Integration von Menschen mit Behinderungen,
Dem Rehabilitationsbegriff liegt das Krankheitsfolgenmo-
unabhängig von den Ursachen der Entstehung der Behinde-
dell der WHO zugrunde. Dieses Krankheitsfolgenmodell
rung, in die Gesellschaft und in den Beruf gilt als wesentli-
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
41
ANTON SABO/KONRAD MAGER • Professional Rehabilitation of Persons with Disabilities – gateway for re-entering the Labour Market in the Republic of Austria
che Aufgabe der österreichischen Sozialpolitik. Das System
ge). Die österreichischen Sozialversicherungsträger sind
de Maßnahmen zur Medizinischen Rehabilitation dann
Anweisung einer beruflichen Bildungs- und Rehabilitati-
der Rehabilitation bzw. dessen zentrale Aufgaben und somit
nach Aufgabenbereichen, Berufsgruppen und / oder regional
initiiert, wenn ein Krankenstand länger als drei Monate
onsmaßnahme festgelegt. Im Kontext der Arbeit mit be-
die Umsetzung und Leistungserbringung der Medizinischen,
gegliedert:
dauert.
hinderten Menschen und daraus ablesbarem Beruflichen
Die Unfallversicherungsanstalten konzentrieren sich auf Op-
Arbeitsmarktservice
fer von Arbeitsunfällen und Berufserkrankungen.
Zu den Leistungen des AMS zählen insbesondere Maßna-
Konkret bedeutet dies, dass Personen die aufgrund eines
hmen im Bereich der Beruflichen Rehabilitation und der
Arbeitsunfalls oder aufgrund einer Berufskrankheit behin-
Beschäftigung.
dert sind, nicht nur Anspruch auf die unmittelbare Heilbe-
Zu den Maßnahmen des AMS zählen in erster Linie:
Beruflichen, Sozialen und Pädagogischen Rehabilitation ist
auf verschiedene Kostenträger aufgeteilt. Die Ausrichtung
des österreichischen Rehabilitationssystems orientiert
sich nach dem Grundsatz „Rehabilitation vor Pension“. Dieser Grundsatz wurde mit dem Strukturanpassungsgesetz
1996, BGBL. Nr. 201/1996 manifestiert. „Das Strukturanpassungsgesetz 1996, (…) war im Hinblick auf Pensionen
aus dem Versicherungsfall der geminderten Arbeitsfähigkeit (Erwerbsunfähigkeit) von der Zielsetzung bestimmt,
eine „übermäßige“ Inanspruchnahme dieser Pensionen hintanzustellen“. Zentral ist hier der Gedanke, Menschen mit
habilitation, um eine Wiedereingliederung von Versehrten in
den Arbeitsprozess zu fördern. Konsequenterweise ist das
Ziel der Rehabilitation im Rahmen der Unfallversicherung
darin zu sehen, Personen wieder in ihren früheren oder in
Der rechtliche Rahmen wird durch die Behinderten- bzw.
Sozialhilfegesetze der Bundesländer vorgegeben.
Geregelt durch das Arbeitsmarktförderungsgesetz haben
aller Möglichkeiten weiterhin im Berufsleben zu integrieren
dass verunfallte Personen wieder so selbständig wie mögli-
bzw. Integrationsmöglichkeiten zu eröffnen. Der Umsetzung
ch am Gesellschaftsleben teilnehmen können.
ner aktiven Arbeitsmarktpolitik zur Erreichung und Aufre-
Bei Privatunfällen werden die notwendigen Rehabilitationsle-
von Arbeitslosigkeit beizutragen. Ausgehend davon werden
und zum anderen ist gleichzeitig jeder Antrag auf Pensionen
aus dem Versicherungsfall der geminderten Arbeitsfähigkeit
als ein Antrag auf Leistungen der Rehabilitation zu werten.
Dieser Grundsatz des Strukturanpassungsgesetzes hat die
Rolle der Beruflichen Rehabilitation stark aufgewertet. Die
Berufliche Rehabilitation ist in erster Linie der (Re-)Integration von Menschen mit Behinderung in die Arbeitswelt verschrieben, sie steht somit im Zentrum der Rehabilitation.
einer Berufstätigkeit auch aus der sozialen Pensionsversicherung erbracht.
chterhaltung der Vollbeschäftigung sowie der Verhütung
vom AMS auch Kosten einer Umschulung bzw. beruflichen
Weiterbildung getragen. Im Arbeitsmarktförderungsge-
Die Pensionsversicherungsanstalten bieten den Versiche-
Sinn (körperlich und psychisch behinderte Personen sowie
rungsnehmerInnen Rehabilitations-maßnahmen an, um
Personen mit sogenannter „sozialer Fehlanpassung“) in be-
eine drohende Minderung der Arbeitsfähigkeit, die zu einer
sonderer Weise zu berücksichtigen sind. Im Arbeitsmar-
Pensionierung führen könnte, abzuwenden. Rehabilitation-
ktförderungsgesetz sind darüber hinaus auch Kriterien zur
Die Leistungen der Bundesländer sind subsidiär, was bedeutet, dass diese nur dann gewährt werden, wenn keine
oder keine gleichwertigen Leistungen durch Bund, Sozialversicherung oder Arbeitsmarktservice erbracht werden.
Im Rahmen der gesetzmäßigen Möglichkeiten sind die Länder für Menschen mit Behinderungen zuständig, die für eine
Erwerbstätigkeit am sogenannten „1. Arbeitsmarkt“ nicht
mehr in Frage kommen. Für die einzelnen Rehabilitationsbereiche werden Unterstützungen in den folgenden Bereichen
im Bedarfsfall geleistet:
Übersicht :
smaßnahmen werden auch dann getroffen, wenn bei den
RehabilitandInnen Aussicht auf Wiederherstellung der Arbeitsfähigkeit besteht. Die Pensionsversicherungsanstalten
führen eigene Rehabilitationszentren mit den Schwerpunkten auf Herz-Kreislauferkrankungen, Erkrankungen des rhe-
hmen und Leistungen der Rehabilitation wird innerhalb des
umatischen Formenkreises, Erkrankungen der Atmungsor-
österreichischen Systems der sozialen Sicherheit nach fol-
gane, Stoffwechselerkrankungen und sämtliche sog. inneren
genden Zuständigkeiten unterschieden:
Erkrankungen.
• Sozialversicherungsanstalten,
Die Krankenversicherungsanstalten verfügen über eine die
• Arbeitsmarktservice (AMS),
Unfallversicherung und die Pensionsversicherung ergänzen-
Kostenträger
AMS
Kosten-übernahme
Wiederein-gliederung in den
Arbeitsmarkt
möglich
Gesetzliche
Grundlage
Arbeits-marktservice-gesetz
de Zuständigkeit vorwiegend im Bereich der Medizinischen
Sozialversicherungsträger
Kranken-versiPensionscherung
Unfall-verversichesiche-rung
rung
Pension
kann vermieden
werden
Rehabilitation der beitragsfrei mitversicherten Familie-
Die Versicherungsanstalten erbringen Leistungen für Per-
nangehörigen (z. B. Kinder, Hausfrauen) und Pensioni-
sonen, die sozial versichert sind (Versicherte und Angehöri-
stInnen. Bei versicherten Personen werden entsprechen-
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
Bundes-sozialamt
kausal
Arbeitsplatz-­
bei Arin Form von He- erhaltung bzw.
beits-unfall ilbehelfen und
Wieder­
und Berufs- Hilfsmitteln
eingliederung ist
krankheit
möglich
Rehabilitation. Hier geht es um die stationäre Medizinische
Sozialversicherungsanstalten
Z B O R N I K
die jeweiligen Dienststellen des AMS jeweils im Sinne ei-
setz wird darauf verwiesen, dass Behinderte im weiteren
Hinsichtlich der Umsetzung und Gewährung von Maßna-
• Bundesländer.
Im Rahmen der Sozial- und Behindertenhilfe gewährleisten
• Schulungsmaßnahmen,
Beruf zu integrieren bzw. darüber hinaus dazu beizutragen,
die Dauer von zwei Jahren befristet zuerkannt werden
Bundesländer
fsfall.
Erwerbsleben zu verdrängen, sondern sie nach Maßgabe
istungen aus der sozialen Krankenversicherung und im Falle
erwartbar machen.
• Arbeitsassistenz,
Behinderungen / chronischen Erkrankungen nicht aus dem
gsfällen der geminderten Arbeitsfähigkeit grundsätzlich auf
SADRŽAJ
blemlose Integration und Eingliederung in den Arbeitsmarkt
die jeweiligen Bundesländer Eingliederungshilfen im Bedar-
• Berufsausbildung.
nung getragen, dass z. B. Pensionen aus den Versicherun-
die gesetzten Maßnahmen eine relativ kurzfristige und pro-
• Lohnkostenzuschüsse,
einen anderen
dieses Strukturanpassungsgesetzes wird dadurch Rech-
42
handlung haben, sondern auch auf Berufliche (Soziale) Re-
Rehabilitationsbedarf, agiert das AMS vor allem dort, wo
Allgemeines Sozialversicherungsgesetz
Länder
(OÖ, Stmk., …)
subsidiär
Bundes-behinderten-gesetz,
Landes-behindertengeBehinderten-ein- setze, Sozialhilfe-gesetze
stellungs-gesetz
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
43
ANTON SABO/KONRAD MAGER • Professional Rehabilitation of Persons with Disabilities – gateway for re-entering the Labour Market in the Republic of Austria
4-Phasenmodell der WHO, rechtliche
Grundlagen und Angebote in Österreich
Primärprävention
Status
Arbeits(platz)gestaltung, Arbeitsplatzwechsel,
Gesundheit und Teilhabe am Erwerbsleben si-
(FAB) – Projekt Perspektiven
• Waff – Amandas Matz, Nova Berufsorientierung
• Verein BBRZ Österreich – Service für Arbeit und Gesun-
• WUK – factor i Berufsorientierung / Clearing für Jugendliche
dheit; Psychologische Leistungsdiagnostik,
Vermeidung von Krankheit, Störung, Schädigung
(Aktivitäts- und Partizipationsein-schränkungen)
durch arbeitsbezogene Ursachen Erhaltung der
Medizinisches Consulting, Aktivitätsdiagnose / ERGOS®,
Rehatechnologische Diagnostik und Versorgung,
Arbeitsplatzanalysen, Projekt Asbestose
Vorbeugung im Alltags- und Arbeitsleben
• AMS-Abklärungen durch psychologischen Fachdienst
• Niedergelassene PsychologInnen – Diagnostische Lei-
tion), Integriertes Gesundheitsmanagement
• Österreichischer Blinden- und Sehbehindertenverband
• Institut zur beruflichen Integration (IBI)
BEinstG
• Pro mente – Café Max, Komm 24, Filino
Rechtliche Grundlagen ASVG, AMSG, ALVG,BEinstG Lande-
stungs- und Berufsinteressensabklärungen
BEinstG (mindestens 30 % MdE)
Status
BBRZ-Österreich
Tertiäre Prävention
a) Vermittlung / Arbeitsuche
BBRZ Grundsätze
Status
Dauerhafte oder gravierende Krankheit, Störung,
b) Erwerbstätigkeit
Östereichweit standardisiert
Schädigung abwehren / bekämpfen
Ziele
a) Beschäftigung finden
Die Angebote der Beruflichen Rehabilitation in der BBRZ
Subjektive Bewältigung der gesundheitlichen
b) Beschäftigung im Regelarbeitsmarkt oder in
gionalzugänglich.
Ziele
Störung bzw. des Schadens Wieder-herstellung
Integrativen Betrieben (Normalarbeitsverhäl-
• PGA – Verein für prophylaktische Gesundheitsarbeit
der Arbeitsfähigkeit auf der Grundlage medizi-
tnis;
Rechtliche Grundlagen AnSchG
nisch-diagnostischer und medizinisch therapeutischer Maßnahmen
Tertiärprävention (Vermeidung der Verschlimmerung eines
Sekundärprävention
Status
nwirken
Ziele
Wiedererlangung der Arbeitsfähigkeit auf der
Grundlage medizinisch-diagnostischer und -therapeutischer
Maßnahmen Vermeidung einer dauerhaften
(chronischen) Erkrankung, Störung, Schädigung
durch Verhaltensund
Zuweisung an Berufliche Rehabilitationseinrichtung
Bedürfnissendes/r Rehabilitanden/in und seinen/ihren kör-
ining, Coaching, Bewerbung, Vermittlung, Ar-
Beispiele für Institutionen und Angebote
• BBRZ REHA – Vermittlungsunterstützung
Ausbildung, Umschulung
Beispiele für Institutionen und Angebote
• FAB workabout – Gemeinützige Arbeitskräfteüberlassung,
Methoden Disability Management (Early Inter-
twicklung, Aus- u. Weiterbildung mit und ohne Lehrabs-
vention, Return to Work)
chluss
• BBRZ Reha GesmbH – Diagnose und Perspektivenen-
6 .
sbeihilfen, Persönliche Assistenz,
Berufsfindung / Arbeitserprobung (Vorförderung)
Umweltveränderungen
R A D O V A
Arbeitsplatzgestaltung, Adaptive Technologien, Mobilität-
nagement)
Z B O R N I K
Methoden Betriebspraktika, Arbeitsplatzspezifi sches Tra-
Peer Support, Arbeitsassistenz, Mentoring, (Diversity Ma-
Berufsdiagnose – Assessment
M E Đ U N A R O D N O G
Arbeitsstiftung, Geschützte Werkstätten, works etc.
• Verein BBRZ Österreich – Rehatechnologische Beratung, Implacementmodell, Arbeitsassistenzen
S T R U Č N O G
S K U P A
Individuell, ganzheitlich ,resourcenorientiert
Die Angebote der Beruflichen Rehabilitation in der
beitsassistenz
Methoden Feststellung des Rehabilitationsbedarfes
REHA GmbH sind österreichweit standardisiert und überre-
Geschütztes Arbeitsverhältnis nach BeinstG)
Zustands, Vermeidung von Rückfällen)
Krankheit, Störung und Schädigung entgege-
Das Modell der Beruflichen Rehabilitation des
Phase
• AUVA – Sicherheits- und Gesundheitsmanagement in Be-
smedizin, Sicherheitstechnik,Gesundheitsförderung
sbehindertengesetze ESF(Beschäftigungsoffensive)
Berufliche Re- / Integration (Partizipation) – Teilhabe am Erwerbsleben initiieren
System der Berufl ichen Rehabilitation in Österreich
• Arbeitsmedizinisches Zentrum Mödling (AMZ) – Arbeit-
SADRŽAJ
(ÖBSV)
Rechtliche Grundlagen ASVG, AMSG, ALVG
• Verein BBRZ Österreich – Auswahlverfahren, Potentia-
Ausbildung
• Wiener Integrationsnetzwerk (WIN) – mobiles Claering,
• Pensionsversicherung, Allgemeine Unfallversicherung
Posttertiäre Prävention
• Rotes Kreuz – Gesundheitsförderung, ErsthelferInnen-
stenz
• Jugend am Werk-Arbeitsassistenz
Rechtliche Grundlagen ASVG
trieben, Ausbildung für Sicherheits-vertrauenspersonen
• Wiener Taubstummenverband (WITAF) – Arbeitsassi-
• Pro mente – Alpha Training
Beispiele für Institutionen und Angebote
lanalysen u. Assessments
• WAFF – Flexwork (Arbeitskräfteüberlassung), Jobchance
Arbeitsassistenz
und BSB Beratung
Arbeits- und Beschäftigung-sfähigkeit durch
Methoden Sicherheits- und Gesundheitsmanagement (Präven-
44
• Verein zur Förderung von Arbeit und Beschäftigung
Integrated Disability Management
Beispiele für Institutionen und Angebote
chern
Ziele
BBRZ REHA GmbH orientieren sich an den individuellen
perlichen, psychischen und soziokulturellen Möglichkeiten.
Regional
In unseren Angeboten orientieren wir uns an den Bedarfen der regionalen Arbeitsmärkte. Die Abstimmung mit den
Landesgeschäftsstellendes Arbeitsmarktservice, den Landesstellen der PVA und der AUVA erfolgt laufend.
Zielsicher
Wir garantieren fundierte Begleitung und Unterstützung abgestimmt auf die individuellen Bedürfnisse auf Basis eines
Rehabilitationsplanes durch:
• Verfügbarmachen sämtlicher zielrelevanter Informationen und Angebote
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
45
ANTON SABO/KONRAD MAGER • Professional Rehabilitation of Persons with Disabilities – gateway for re-entering the Labour Market in the Republic of Austria
• Organisation und Koordination mit den Auftraggebern
• Permanente Prozesskontrolle, Einleitung von Korrekturmaßnahmen
• Zielmodifikationen
Systempartnerschaftlich
Wir arbeiten vernetzt und sind Systempartner unserer Auftraggeber (Arbeitsmarktservice, Sozialversicherungsträger, Länder, in Einzelfällen Privatversicherungen) und der Wirtschaft.
Prozessicher
Die Ziele der einzelnen Teilprozesse der Beruflichen Rehabi-
pa gemäß den Kriterien der ISO 9001 zertifiziert und erwar-
den Auswirkungen auf Beruf und Arbeitswelt die größtmögli-
ben in Folge das Qualitätssiegel, ein Zertifikat des Oberö-
che Förderung und Unterstützung zu geben. Dies erfordert
sterreichischen Erwachsenen- und Weiterbildungsforums.
neben (sozial-)rechtlichem Grundlagenwissen vor allem
Die Qualität unserer Dienstleistung baut auf die Kompetenz
komplexes Know-how in Medizin, Psychologie, Pädagogik,
und Leistungsbereitschaft unserer MitarbeiterInnen. We-
Sozialarbeit, Berufskunde und über den Arbeitsmarkt. Die
sentlich ist dabei die Eindeutigkeit der erforderlichen Stan-
erforderlichen Kenntnisse wurden in Österreich weder im
dards, beschrieben in Verfahren und Prozessen der Leistun-
Rahmen schulischer bzw. universitärer Ausbildungen noch
gserbringung. Das Prinzip der Fehlervermeidung und der
in der Erwachsenenbildung angeboten. Der zertifizierte Le-
kontinuierliche Prozess der Verbesserung sind vorrangige
hrgang zur REHA-Fachkraft wird in Österreich nur im BBRZ
Ziele im täglichen Handeln. Bei vielen internen und externen
angeboten und umfasst ein Grundlagenmodul über 9 Tage
Überprüfungen konnten wir die Sicherung und Verbesserung
und eine Spezialisierung in unterschiedlichen fachspezifis-
unserer Qualität sowie die Zufriedenheit unserer Auftragge-
chen Bereichen über 10 Tage. Im Jahr 2006 begann die
berInnen und TeilnehmerInnen beweisen
Qualitätsoffensive im Bereich der zielgerichteten Weiterbildung unserer ExpertInnen aus den Bereichen Medizin,
litation werden mit den Auftraggebern schriftlich vereinbart.
Alle relevanten Teilergebnisse werden dokumentiert und
stehenden Auftraggebern bei Bedarf auch in detaillierter
Form zur Verfügung.
tion am Arbeitsmarkt. Neueste Evaluationen unserer Auftraggeberzeigen eine Integrationsrate von bis zu 80% drei
Jahren ach Abschluss der Beruflichen Rehabilitation. Basis
dafür ist die hohe Treffsicherheit und Umsetzungsquote der
Rehabilitationspläne.
Die Kooperation ist durch eine Rahmenvereinbarung zwis-
flichen Rehabilitation zu sein.
Unsere MitarbeiterInnen des Psychologischen Dienstes sind
erfahrene PsychologInnen. Sie kennen den Arbeitsmarkt und
Medizin
chen dem Hauptverband der Sozialversicherungsträger,
dem Arbeitsmarktservice Österreich und der BBRZ REHA
onserfolg gefährden. Aus diesem Grund wird zu Beginn der
GmbH geregelt. Die Beteiligung der Länder entsprechend
REHA-Planung eine umfassende ärztliche Untersuchung dur-
den jeweiligen Landesbehindertengesetzen ist durch Koo-
chgeführt. Während des gesamten Rehabilitationsprozesses
gelten die Allgemeinen Geschäftsbedingungen..
stehen unseren TeilnehmerInnen medizinische Betreuungsund Therapiemöglichkeiten zur Verfügung. Unser Betreuungsteam besteht aus AllgemeinmedizinerInnen, ArbeitsmedizinerInnen und FachärztInnen (teilweise KonsiliarärztInnen).
Folgende Dienstleistungen werden angeboten:
• Allgemeinmedizinische Diagnostik
zahlt wird. Denn Berufliche Rehabilitation führt zurück in die
Die REHA-Fachkraft
• Arbeitsmedizinische Expertisen
Beschäftigung und schafft neue Arbeitsplätze.
Die zertifizierte REHA - Fachkraft ist qualitätsgesicherter
• Arbeitsmedizinische Absicherung der Feststellung der
tiert unseren Netzwerkpartnern Sicherheit in der Zusam-
körperlichen Leistungsfähigkeit am Arbeitsplatzsimulationssystem ERGOS
menarbeit und entspricht dem internationalen Trend der
• Fachärztliche Befundung und bei Bedarf Gutachten
Das Qualitätsmanagement im BBRZ kann auf eine langjähri-
Einführung von ISO 17024 Standards. Aufgabe der Mitar-
(beides zum Teil durch KonsiliarärztInnen) z.B. Ortho-
ge Tradition zurückblicken. Seit 19. Oktober 1992 sind wir
beiterInnen im BBRZ ist es, den uns anvertrauten Menschen
pädInnen, NeurologInnen,PsychiaterInnen, Unfallchirur-
als erste Einrichtung der Beruflichen Rehabilitation in Euro-
mit ihren individuellen gesundheitlichen Fragestellungen und
gInnen, AugenfachärztInnen, InternistInnen
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
• Ergotherapie
Psychologie
Medizinische Probleme können den beruflichen Rehabilitati-
Bestandteil der Beruflichen Rehabilitation im BBRZ, garan-
46
• Heilmittel- und Hilfsmittelbeschaffung
um am neuesten Stand des Wissens im Bereich der Beru-
BBRZ know-how
Tradiert und qualitätsicher
nehmerInnen
Zertifikat abgeschlossen und erhalten laufend ”up gradings“
erfolgen überwiegend durch das Arbeitsmarktservice (in
te Kosten- und Nutzenanalyse der Beruflichen Rehabilitavon6.800,– ergeben – ein Kredit, der mit Zinsen zurückbe-
• Beschaffung von medizinischen Informationen für Teil-
Interdisziplinäre Teams aus den Bereichen Medizin, Psycho-
definiert. Bei Kostenübernahme durch Privatversicherungen
tion zeigt, dass die Investitionen einen jährlichen Ertrag
pie
• Logopädie
stellen des Arbeitsmarktservice und den Landesregierungen
Berufliche Rehabilitation rechnet sich. Eine 2004 erstell-
• Zuweisung zu Krankenhäusern zur Kontrolle und Thera-
rInnen haben bereits die Ausbildung zur REHA-Fachkraft mit
Einzelfällen durch PVA, AUVA und Privatversicherungen).
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
SADRŽAJ
ilverfahren
Fachkräften aus der Wirtschaft. Viele BBRZ Mitarbeite-
perationsvereinbarungen zwischen den Landesgeschäfts-
Volkswirtschaftlich effizient und effektiv
• Unterstützung bei der Anbahnung von medizinischen He-
Interdisziplinäres Know –how
Rehabilitation im BBRZ. Zuweisungen von RehabilitandInnen
REHA GmbH orientieren sich an einer nachhaltigen Integra-
• Zuweisung zu FachärztInnen
• Physiotherapie
gogik begleiten den Prozess der systemischen Beruflichen
Die Angebote der Beruflichen Rehabilitation in der BBRZ
akuten und chronischen Erkrankungen
Psychologie, Sozialarbeit, Rehatechnologie, Pädagogik und
logie, Rehatechnologie, Berufskunde, Sozialarbeit und Päda-
Nachhaltig
• Laufende medizinische Behandlung und Therapie von
seine Mechanismen sowie die Auswirkungen von psychischen
Phänomenen, somatischen Erkrankungen und psychischen
Störungen und Leidenszuständen auf die Arbeitssituation.
Die psychologischen Betreuungsangebote werden von erfahrenen (klinischen) PsychologInnen, GesundheitspsychologInnen, ArbeitspsychologInnen und PsychotherapeutInnen
abgewickelt. Durch permanente Weiterbildung ist gewährleistet, dass neue entwicklungs-, sozial- sowie arbeitspsychologische Erkenntnisse in den Rehabilitationsprozess einfließen und diesen unterstützen. Die zentrale Zielsetzung ist
dabei die Unterstützung der TeilnehmerInnen beim Erkennen
von Verhaltensmustern, Projektionen und Prägungen sowie
die gemeinsame Entwicklung von Problemlösungsstrategien. Folgende Dienstleistungen werden angeboten:
• Psychologische Diagnostik (Leistungs- und Eignungsdiagnostik)
• Mitwirkung bei der Erarbeitung von realisierbaren Berufsperspektiven aus arbeitspsychologischer Sicht
• Psychologische Beratung und Betreuung im Einzel- und
Gruppensetting
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
47
ANTON SABO/KONRAD MAGER • Professional Rehabilitation of Persons with Disabilities – gateway for re-entering the Labour Market in the Republic of Austria
• Gegebenenfalls Zusammenarbeit mit bereits involvierten
Betreuungseinrichtungen
• Kontaktherstellung zu diversen Beratungsstellen
• Beratungen an der Schnittstelle zwischen Behörden,
• Therapieeinleitung bzw. -vermittlung, sowie Information
über Einrichtungen, die Psychotherapie anbieten
Dieser soll der von den TeilnehmerInnen vielfach persönlich erlebten Defizitorientierung entgegenwirken. Er
Ämtern und Sozialeinrichtungen
bedeutet eine grundsätzliche Orientierung an und Au-
• Unterstützung bei rechtlichen Problemen
srichtung des Lernprozesses auf die Stärken und Kom-
• Krisenintervention
petenzen der einzelnen Personen. Das Bewusstmachen
• Entspannungstrainings
vorhandener Stärken und Fähigkeiten stärkt die Selbs-
Reha -Technologie
• Konzentrations- und Gedächtnistrainings
Der Einsatz von technischen Hilfen ist seit langem eine Stra-
• Unterstützung bei der Stressbewältigung
tegie zur Unterstützung der Selbstständigkeit und Selbstbe-
• Hilfe zur Selbsthilfe
stimmung von Menschen mit Behinderungen. Er gehört da-
tmotivation und in der Folge auch das Selbstbewusstsein der TeilnehmerInnen.
• Aktives/selbstgesteuertes Lernen
• Anknüpfung an bekanntes Wissen
Es findet eine Vernetzung von bereits vorhandenem mit
neuem Wissen statt. Die TrainerInnen/PädagogInnen unterstützen die Lernenden dabei aktiv mit dafür geeigneten
Methoden (z.B. mind mapping) bei der Transferarbeit.
• Klarheit bei den Lehr- und Lernzielen
Der Rahmenlehrplan wird in der Maßnahme vorgestellt, es
herrscht Transparenz bezüglich der anzustrebenden Lehrziele. Es findet eine individuelle Auseinandersetzung der
TrainerInnen mit dem/der Lernenden statt um individuelle
Teillernziele festzulegen.
Lernen wird als Prozess gesehen, der von den vorge-
Technologien bieten dabei viele Ansatzmöglichkeiten. Es ist
gebenen Inhalten getragen wird. Die jeweilige Lehr- und
dabei wichtig, die Anwendung der Technologie professionell
Lernsituation wird von den klar definierten Lehrzielen
vorzubereiten, individuell zu gestalten und zu begleiten. Eine
bestimmt. Parallel dazu entwickeln die TeilnehmerInnen
umfangreiche Hilfsmitteldatenbank sowie internationale Ko-
ihre eigenständigen Lernziele innerhalb des übergeor-
operationen ermöglichen die Versorgung mit technischen
dneten Lehrziels und werden dabei von den TrainerInnen/
Hilfen auf dem neuesten Entwicklungsstand.
PädagogInnen begleitet und unterstützt. Der allgemei-
BBRZ – Österreich
des Rehabilitationserfolges dar. Vor allem finanzielle und
Folgende Dienstleistungen werden unseren TeilnehmerInnen
ne Maßnahmenablauf baut didaktisch darauf auf, den
Am Beginn steht die REHA-Planung:
familiäre Probleme verhindern die Konzentration der Betro-
angeboten:
einzelnen TeilnehmerInnen – je nach persönlichem Au-
• Rehatechnologische Untersuchungen
die Erreichung eines bestmöglichen Lernergebnisses
hosomatischer, persönlicher und psychosozialer Problemlagen
Sozialarbeit
Soziale Probleme stellen häufig eine massive Gefährdung
ffenen auf die berufliche Rehabilitation, drohen übermächtig
zu werden, werden sie nicht parallel zur Befassung mit den
beruflichen Perspektiven, gelöst. Routinierte SozialarbeiterInnen und/oder Berufs- und SozialpädagogInnen bieten für
diese Problembereiche fachliche Unterstützung. Zu Beginn
jeder beruflichen Rehabilitation wird eine Sozialanamnese
durchgeführt, die einen Teil des Diagnoseverfahrens zur
Erstellung von REHAPlänen darstellt. Sie beschreibt die individuelle Ausgangssituation der Betroffenen und skizziert
mögliche Problembereiche und erste Ansatzmöglichkeiten
für Lösungen. In weiterer Folge werden schwerpunktartig
folgende Dienstleistungen angeboten:
ffassungs- und Lernvermögen und Lerntempo – die für
• Beratungen über rehatechnologische Hilfsmittel sowie
• Individuelle Versorgung mit und Adaptierung von Hilfsmi-
liche Arbeitsplatzadaptierung und Arbeitsausstattung
gemacht, in der Folge kommt es zu einer geschlechter
• fachärztlich
bei Vermittlung nach Maßnahmenende erfolgt nur nach
differenzierenden Vorgehensweise in der Methodik bei
Psychologische Diagnostik
Beauftragung.)
der Aneignung/ Erarbeitung von neuem Wissen; positive
bei vorhandenen Schulden, gegebenenfalls Kriseninter-
Bereich barrierefreies Planen und Bauen sowie die Dur-
vention)
chführung von Entwicklungsarbeiten und Problemlösungen am Hilfsmittelsektor
6 .
ch“ erscheinen, werden gestärkt. Die gendersensible
gleichermaßen berechtigt, Gruppenprozesse aktiv mit-
Prozessorientierte Diagnostik
gestalten können.
Die vielfach umfangreichen Lebens- und Berufserfahrungen der TeilnehmerInnen sind für die Gruppe wertvoll
twicklungen im Bereich der modernen Pädagogik:
und werden geschätzt.
S T R U Č N O G
S K U P A
• Erhebung der intellektuellen Leistungsfähigkeit
• Abklärung der kognitiven Leistungsfähigkeit
Unsere Prinzipien beruhen auf verschiedenen aktuellen En-
M E Đ U N A R O D N O G
• allgemeinmedizinisch
Didaktik achtet darauf, daß Frauen und Männer gleich/
und Berufserfahrung.
Pädagogik
R A D O V A
Verhaltensweisen, auch wenn sie ”geschlechtsuntypis-
• Wertschätzung der Person an sich bzw. ihrer Lebens-
nbefreiungen, Zuschüssen sowie Unterstützung bei der
Z B O R N I K
• arbeitsmedizinisch
milienund Lernerfahrungen in der Gruppe zum Thema
stellen von Vorschlägen, Gutachten und Expertisen im
• Beratung bei Wohnproblematik
Medizinische Diagnostik
zen sowie die Arbeitsplatzbegutachtung. (Die erforder-
blemen (z.B. Erstellung von Haushaltsplänen, Beratung
• Beratung über Kinderbetreuungsmöglichkeiten
Inhalt der REHA-Planung:
• Beratung und Ausstattung von externen Pratikumsplät-
• Beratung von Betrieben und Behörden sowie das Er-
Antragsstellung
Jährlich werden 3500 Rehabiltiationspläne für Menschen
nach Unfall oder Erkrankung erarbeitet.
So werden z.B. männliche und weibliche Berufs-, Fa-
• Unterstützung der TeilnehmerInnen bei finanziellen Pro-
• Informationen über Möglichkeiten von diversen Gebühre-
gungen zur Verfügung zustellen.
• Gendersensible Didaktik
tteln für TeilnehmerInnen
Überblick über den REHA – Prozess des
notwendige Zeit, die Unterstützung durch ExpertInnen
(LogopädInnen) und die dafür geeigneten Rahmenbedin-
deren Finanzierung
SADRŽAJ
• Einsicht in Verwertbarkeit des neuen Wissens Intrinsische Motivation beim Lernen
her zum Grundinstrumentarium der Rehabilitation. Moderne
• Unterstützung bei der Bewältigung psychischer, psyc-
48
• Empowerment-Ansatz
• Abklärung der sozialen / motivatorischen Situation
• Erhebung von psychomotorischen Potenzialfeldern
• Erhebung von Fördermöglichkeiten und
• örderpotenzialen
• Abklärung der Belastbarkeit, Lernfähigkeit
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
49
ANTON SABO/KONRAD MAGER • Professional Rehabilitation of Persons with Disabilities – gateway for re-entering the Labour Market in the Republic of Austria
Perspektivenentwicklung
• Je nach regionaler Gesetzeslage:
• Analyse der individuellen Lebens- und Berufsgeschichte,
Berufsinteressen
• Landesregierungen (z. B.: Steiermark, Oberösterreich)
• Andere Kostenträger:
• Reflexion und Abstimmung beruflicher Anforderungen
mit Interessen, Potenzialen,
• Firmen bzw. –beteiligungen
• Fördermöglichkeiten und Bildungszugang sowie behinderungsbedingten Einschränkungen
Basis für die Systempartnerschaft – Rahmenvereinbarung
Ein von den PV-Trägern gewährtes Übergangsgeld wird vom
AMS bei der Berechnung der finanziellen Leistungen nicht
berücksichtigt, da es, wenn es geringer oder gleich wie die Leistung des AMS ist, nicht zur Auszahlung kommt. Ist das Übergangsgeld höher als die Leistung des AMS, bekommt der/die
TeilnehmerIn den übersteigenden Betrag vom PV-Träger ausgezahlt. Die Auszahlung des Übergangsgeldes kann erst nach Kenntnis der Höhe der finanziellen Leistungen des AMS erfolgen.
• Fachspezifische Abklärungen
Das wichtigste Dokument, welches das Zusammenwirken der
Reisekosten
einzelnen Kostenträger regelt, ist die Rahmenvereinbarung. Di-
Die Reisekosten werden im Falle einer gemeinsamen Finanzierung der Teilnahme von PV-Trägern und AMS oder bei
100% Finanzierung durch das AMS vom Arbeitsmarktservice gemäß der Beihilfe zu den Kursnebenkosten (KNK) bis
zur dort festgelegten maximalen Höhe für den Fördergegenstand Fahrtkosten getragen. Die Abgeltung von Fahrtkosten, die diesen Betrag übersteigen, übernimmt - sofern
eine Kostenbeteiligung gegeben ist - der PV-Träger. Die Berechnung und Auszahlung durch den PV-Träger kann erst
nach Kenntnis der Höhe der KNK erfolgen und wird monatlich im Nachhinein durchgeführt.
• Entwicklung und Überprüfung beruflicher Zielvorstellungen
• Informationen über Berufsbilder, Ausbildungs- und Arbeitsmarkt
• Praktische Erprobung
• Andere Versicherungsanstalten (Eisenbahner, Bergbauern)
• Private Versicherungen (Wr. Städtische, …)
ese Rahmenvereinbarung regelt die Zusammenarbeit zwischen
REHA-Trainings
dem Arbeitsmarktservice Österreich (und seinen Geschäfts-
Schulisches Grundlagenwissen, Deutsch für Personen mit
nichtdeutscher Muttersprache,
stellen), der Pensionsversicherungsanstalt, der Versicherun-
Kompetenztraining, Schlüsselqualifikationen, Berufspraktisches Training, Bewerbungstraining,
Kommunikationstrainings, Jugend-, Alter- und Geschlechtspezifische Trainings
REHA-Ausbildung
gsanstalt der österreichischen Eisenbahnen (für den Bereich
der Pensionsversicherung) und der Versicherungsanstalt des
österreichischen Bergbaues (in Folge PV-Träger) und der BBRZ
Reha GesmbH. bezüglich der Durchführung und Inanspruchnahme von Maßnahmen der beruflichen Rehabilitation.
Über 60 standardisierte Ausbildungsmöglichkeiten in technischen und kaufmännischen Bereichen bietet das BBRZ in
Linz, Wien, Kapfenberg und Klagenfurt. Darüber hinaus werden Maßgeschneiderte Ausbildungen in allen Berufsfeldern
in Kooperation mit Partnerfirmen angeboten.
• Arbeitsmarktservice (AMS)
€
217,40
•Unterkunft und Verpflegung
€
–Wohnen Linz
€
• das Leistungsangebot der BBRZ Reha GesmbH
Bei ständiger Unterbringung im Wohnheim am Schulungsort werden bei jugendlichen TeilnehmerInnen Kosten für
wöchentliche Heimfahrten anerkannt, bei erwachsenen
•Vollpension
€
32,00
• die finanziellen Modalitäten
TeilnehmerInnen im 14-Tage Rhythmus.
•Mittagsverpflegung
€
6,52
• die Kostensätze und der Verteilungsschlüssel
Leistungen der AUVA:
–Wohnen Wien
€
• die Verantwortlichkeiten der beteiligten Kooperation-
Personen, die bei der AUVA leistungszuständig sind, werden
nach den geltenden Bestimmungen des ASVG und den RehaRichtlinien der AUVA unterstützt. Dies betrifft das Übergangsgeld, den Beitrag zu den Kosten des Unterhaltes, die Unterbringungskosten, die Reisekosten und die Lehrmittelpauschale.
•Vollpension
€
28,00
•Mittagsverpflegung
€
4,36
–Wohnen Steiermark
€
•Vollpension
€
28,00
•Mittagsverpflegung
€
5,50
spartner
• das Verfahren
Die finanziellen Modalitäten
• Allgemeine Unfallversicherungsanstalt (AUVA)
Z B O R N I K
R A D O V A
Kostensätze und Verteilungsschlüssel
Die individuelle Versorgung der TeilnehmerInnen
• Pensionsversicherungsanstalt (PVA)
6 .
• Die derzeit gültigen Tagsätze (ab 1. Jänner 2008):
•RISS
Kosten für Personal- und Sachaufwand:
Die HauptauftraggeberInnen der beruflichen Rehabilitation
Derzeit gültige Tagsätze
62,00
Die wichtigsten Bestandteile der Rahmenvereinbarung sind:
Für sämtliche Belange der beruflichen Rehabilitation wurde eine Vereinbarung zwischen AMS und Hauptverband der
Sozialversicherungsträger abgeschlossen. Eine der Grundlagen war die Regelung der Teilung der Gesamtkosten der
Employment Modells:
• Berufliche Rehabilitation zur Wiedereingliederung in der
Arbeitsmarkt
Das Arbeitsmarktservice sorgt für die individuelle Versor-
Rehabilitation im Ausmaß von 50:50 (Individual- und Träger-
Die BBRZ Reha GesmbH betreibt an den Standorten Wien,
gung der TeilnehmerInnen
kosten). Aufgrund dieser Regelung ergab sich für die Trä-
Linz, Graz, Klagenfurt und Kapfenberg Einrichtungen der
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
SADRŽAJ
Die Kosten werden in Form eines Tagsatzes pro TeilnehmerIn
für den konsumierten Leistungszeitraum - berechnet nach
Kalendertagen - abgegolten, wobei der Tagsatz grundsätzlich für alle TeilnehmerInnengruppen ohne Berücksichtigung
des Schweregrades der Behinderung, der regionalen Abwicklung und der Art der Maßnahme gleich ist. Ausnahmen von
dieser Berechnungsgrundlage sind ausdrücklich und von den
Kostenträgern auf (un-)bestimmte Zeit oder auch nur für
eine konkrete Maßnahme zu vereinbaren.
€
• das Berichtswesen
Methods of financing Professional
Rehabilitation:
gerkosten ein Aufteilungsschlüssel von 27% für das Arbeitsmarktservice und 73% für die PV-Träger. Tritt ein weiterer
Träger auf (etwa Landesregierung), wird der von diesem
Träger zur Verfügung gestellte Betrag von den gesamten
Maßnahmenkosten subtrahiert. Die verbleibende Summe
finanzieren das Arbeitsmarktservice und die PV-Träger nach
oben angegebenem Verteilungsschlüssel. Die AUVA trägt
innerhalb ihrer Leistungszuständigkeit die Kosten zur Gänze, es kommt zu keiner Kostenteilung mit anderen Trägern.
•Allgemeiner Tagsatz
Regelungsgegenstand der Rahmenvereinbarung
1000 AbsolventInnen verlassen jährlich das BBRZ nach
einer qualifizierten Fachausbildung. Über 70 % unserer
AbsolventInnen sind nach Beendigung der Ausbildung am
Arbeitsmarkt integriert.
50
gemäß den geltenden Bestimmungen des ALVG (ALG/NH
Fortbezug oder Pensionsvorschuss) oder des AMSG (Beihilfe zur Deckung des Lebensunterhaltes).
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
51
beruflichen Rehabilitation mit dem Zweck, behinderte Menschen durch Maßnahmen der beruflichen Rehabilitation im
größten Ausmaß ihrer subjektiven Möglichkeiten in die
Gesellschaft zu integrieren, oder Maßnahmen zu setzen,
die geeignet sind, den Eintritt einer Behinderung zu verhindern, und hat somit die diesbezügliche Unterstützung
persönlich hilfsbedürftiger Menschen zum Ziel, um die Wiedereingliederung in den Arbeitsmarkt zu ermöglichen.
• Geschütze Werkstätten
The end of a successful vocational career due to an accident
or a disease is a traumatic event. Coping with the implicati-
Politike zapošljavanja osoba s
invaliditetom u Flandriji (Belgija)
ons and consequences also implies dealing with the situati-
SADRŽAJ
on of being without occupational perspectives. One’s entire
life planning, career and personal objectives lose validity.
The development of new vocational perspectives and the re-
LUK ZELDERLOO
turn of the participants into the world of work is a central
Generalni tajnik EASPD-a, Brüssel
objective of Systemic Rehabilitation at BBRZ Austria. Individu-
Geschützte Werkstätten, bieten Dauerarbeitsplätze für
al Rehabilitation, Trainings and made to measure Training Pro-
Menschen mit Beeinträchtigung und trägt dadurch zu
grammes are a new career chance for our clients and therefo-
ihrer gesellschaftlichen Integration bei.
re the basic for economic independence and social inclusion.
Sinnvolle, produktive Arbeit in einem regulären Dienstverhältnis hilft diesen Menschen in vieler Hinsicht. Sie
ist eine der Grundlagen für eine persönliche Entwicklung
und Selbstständigkeit. Die Berufstätigkeit fördert die
Stärkung des Selbstbewusstseins. Und sie trägt zur Finanzierung des Lebensunterhalts bei.
includes Medical Diagnostics, Psychological Diagnostics, Process oriented Diagnostics, Development of Perspectives and
1. Flandrija u Belgiji*
Vocational Trainings. Every year 1000 graduates leave BBRZ
Da biste shvatili politike i programe namijenjene osobama
Austria after a qualified specialised apprenticeship. More
s invaliditetom u Flandriji (Belgiji), potrebno je dobiti uvid u
than 70 % of the graduates are integrated into the labour
političku i administrativnu strukturu zemlje.
zajednice su spojene.
Od 1980. Belgija je savezna država koja obuhvaća tri jezične
Politike zapošljavanja osoba s invaliditetom čine kombinaciju
For the process of Professional Rehabilitation there is a need
Sozialökonomische Betriebe wurden vor etwa zehn Ja-
of best qualified experts in different sectors. BBRZ Austria
hren als geeignete Maßnahme zur Integration und Re-
has developed a Model for the qualification of Experts in the
integration von am Arbeitsmarkt besonders benachtei-
field of Professional Rehabilitation called REHA Colleg. During
ligten Personen (wie behinderte Menschen, Jugendliche
the time of the development of this Training Program one of
mit sozialen Defiziten, ...) eingeführt .
the focus points was the development of competence stan-
SÖBs zeichnen sich dadurch aus, daß sie ihre sozialpäda-
Belgija
The process of Professional Rehabilitation at BBRZ Austria
market after having completed the apprenticeship.
• Sozialökonomische Betriebe
dards for experts in the field of Professional Rehabilitation.
‘zajednice’ i tri teritorijalne ‘regije’.
Zajednice su:
• nizozemska jezična zajednica (flamanska zajednica - Vlaamse Gemeenschap)
• francuska jezična zajednica (francuska zajednica - Communauté française)
gogischen Ziele in funktionierenden Betrieben, also in Be-
BBRZ Austria offers 1850 permanent training places in the
trieben, die in ihrer Region für den Absatz ihrer Produkte
Branch Offices in Linz, Vienna, Kapfenberg, Klagenfurt and
und Dienstleistungen einen Markt finden, verfolgen.
Innsbruck.
Regije su:
Am Arbeitsmarkt besonders benachteiligte Personen
The source for financing the Professional Rehabilitation is
• Regija glavnog grada Bruxellesa (Bruxelles hoofdstede­
erhalten die Möglichkeit, in einem zeitlich befristeten
regulated by a framework agreement between the Main
Dienstverhältnis (etwa 1 bis 3 Jahre) berufliche Grundqu-
Association of the Austrian Social Security Institutions, the
alifikationen zu erwerben und gleichzeitig soziale und persönliche Arbeitshemmnisse zu bearbeiten und abzubauen
• Gemeinnützige Personalüberlassung
Begleitete und betreute Arbeitskräfteüberlassung für
Menschen mit Beeinträchtigung bzw. Benachteiligung
zur Integration in den Arbeitsmarkt durch Firmenakqui-
52
Summary
Austrian Labour Market Service and BBRZ Austria.
Contacts:
konrad.mager@bbrz.at
sition, Unterstützung bei der Einarbeitung sowie individuelle Qualifizierung.
http://www.bbrz.at
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
lijk gewest - Région de Bruxelles-capitale)
• Flamanska regija (Vlaams gewest)
• Valonija (Région wallonne).
S T R U Č N O G
ima vlastitu upravu, ali uprave flamanske regije i flamanske
političkih mjera koje spadaju u nadležnost savezne države
(npr. zakon o suzbijanju diskriminacije, kvote za državne službenike, naknade za invaliditet), regija (npr. posebne agencije za zapošljavanje, subvencije za plaće) ili zajednica (npr.
stručno osposobljavanje, rad u zaštićenim radionicama).
Većina onoga što slijedi odnosi se na flamansku regiju i
zajednicu, ali također ćemo se kratko osvrnuti na saveznu
razinu i spomenuti nekoliko stvari o drugim regijama i zajednicama.
2. Politike zapošljavanja osoba s
invaliditetom
Politike zapošljavanja osoba s invaliditetom mogu se podijeliti na aktivne i pasivne politike. Pasivne politike dozvoljavaju
osobama s invaliditetom (da privremeno ili trajno) napuste
regiji i glavnom gradu Bruxellesu, članovi francuske jezične
tržište rada time što im nude naknade koje zamjenjuju do-
na) njemačka zajednica živi u valonskoj regiji.
S K U P A
zajednica. Osim savezne vlade, svaka regija i svaka zajednica
Pripadnici nizozemske jezične zajednice žive u flamanskoj
zajednice u Valoniji i glavnom gradu Bruxellesu, a (malobroj-
anton.sabo@bbrz-gruppe.at
Website:
• njemačka zajednica (Deutschsprachige Gemeinschaft)
Nadležnosti su podijeljene između savezne države, regija i
hodak. Aktivne politike usmjerene su na integriranje ili ponovno integriranje takvih osoba na tržište rada kroz stručno
Belgija ima 10,8 milijuna stanovnika, od kojih oko 58% živi
osposobljavanje, zapošljavanje itd. Međutim, razlika između
u flamanskoj regiji, 33% u Valoniji i 10% u glavnom gradu
ovih dvaju vrsta političkih mjera nije uvijek jasna. Programi
Bruxellesu.
beneficija mogu sadržavati aktivne elemente za izbjegavanje
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
53
LUK ZELDERLOO • Politike zapošljavanja osoba s invaliditetom u Flandriji (Belgiji)
zamki beneficija i poticanje njihovih korisnika da se vrate na
Savezno zakonodavstvo za suzbijanje diskriminacije je druga
i socijalnu ekonomiju (Vlaams Subsidieagentschap voor Werk
Kako bi se pomoglo zainteresiranim organizacijama u izradi
posao (npr. omogućavanje postepenog povratka na posao,
vrsta aktivne politike za uklanjanje prepreka pred osobama s
en Sociale Economie, VSAWSE).
njihovih planova raznolikosti, stavljena su na raspolaganje
kombiniranje beneficije i dohotka od rada).
invaliditetom koje žele naći zaposlenje ili ostati na poslu. Za-
U Belgiji, pasivne politike za osobe s invaliditetom provode
se na saveznoj razini, dok se aktivnim politikama uglavnom
bave regije i zajednice.
kon iz 2003., koji je izmijenjen i dopunjen 2007., zabranjuje
diskriminaciju pri zapošljavanju i u mnogim drugim aspekti-
mjere za osobe s invaliditetom. Mnogi planovi također se
ma radnih odnosa zbog invaliditeta ili zdravstvenog stanja.
Ciljna skupina opisanih politika su stanovnici flamanske regi-
koriste instrumentima kompenzacijske politike, kao što su
sta invalidima.
države
I konačno, državna uprava mora ispuniti kvotu od 3% osoba
s invaliditetom kao zaposlenika, a dužna je osigurati razu-
Mjere politike na saveznoj razini uključuju programe beneficija za osobe s invaliditetom, zakonodavstvo za suzbijanje
diskriminacije i kvote.
mnu prilagodbu u procesu zapošljavanja i na radnom mjestu.
Za sada Belgija nema obveznu kvotu zapošljavanja u privatnom sektoru.
zapošljavanje i obuka.
Na temelju instrumenata koje koristi vlada da potakne različite sudionike na tržištu rada (osobe koje traže posao,
zaposlenike i poslodavce) da se ponašaju na željeni način,
politike se mogu opisati kao regulatorne, kompenzacijske i
zamjenske politike.
5.2 Kompenzacijske politike
Općenito je cilj kompenzacijskih politika pomoći igračima na
tržištu rada da svladaju prepreke koje im onemogućavaju da
se ponašaju onako kako je vlada predvidjela, što za osobe s
4. Politike zapošljavanja na razini regija i
5.1. Regulatorne politike
poslodavce znači da zapošljavaju osobe s invaliditetom. Gotovo sve kompenzacijske politike u Flandriji provodi VDAB ili
Regulatorne politike nameću ili zabranjuju određene načine
organizacije koje je on priznao i koje subvencionira. Postoje
kom bolovanja u razdoblju do jedne godine. Ako stanje po-
ponašanja ili nude poticaje da se postigne željeno ponašanje.
tri vrste mjera unutar kompenzacijske politike:
traje duže, mogu prijeći na naknadu s osnove invalidnosti.
Jedna od najpoznatijih vrsta regulatornih politika je obve-
koje postanu nesposobne za rad mogu tražiti naknadu tije-
Oni koji nemaju zdravstveno osiguranje u skladu sa Zakonom
o bolovanju i invaliditetu imaju pravo na invalidninu ovisno o
njihovom imovinskom cenzusu. Postoje posebne naknade za
osobe koje postanu nesposobne zbog profesionalne nezgode
ili bolesti. One primaju odštetu, ali, za razliku od primatelja
beneficija koje su ranije spomenute, one ne moraju prestati
raditi. Onesposobljeni službenici u javnom sektoru na svim
razinama i iz sektora obrazovanja imaju pravo na umirovlje-
zajednica
Prije 1990. politike koje se odnose na osobe s invaliditetom
bile su nacionalne, ali devedesetih je osnovano nekoliko novih institucija za provedbu nadležnosti regija i zajednica iz
područja socijalne skrbi i zapošljavanja:
– Flamanski fond za socijalnu integraciju osoba s invaliditetom (od 2004. Flamanska agencija za osobe s invaliditetom/ Vlaams Agentschap voor Personen met een
Handicap).
– Valonska agencija za integraciju osoba s invaliditetom
nje i idu u prijevremenu mirovinu.
Druga dva programa koja se primjenjuju na saveznoj razini
usmjerena su na zaposlenike s invaliditetom: mali broj ljudi
(����������������������������������������������������
Agence Wallone pour l’Intégration des Personnes Handicapées)
zna kvota. Obvezu zapošljavanja 4,5% registriranih osoba s
invaliditetom ima flamanska uprava, dok općine i pokrajine
moraju zaposliti 2%, ali ne postoje kvote za privatni sektor.
Te brojke trenutno nisu ostvarene.
Osim saveznog Zakona o suzbijanju diskriminacije iz 2007.,
postoje dvije flamanske uredbe (2002. i 2008.) koje zabranjuju diskriminaciju na temelju invaliditeta ili zdravstvenog
stanja i nameću osiguranje razumne prilagodbe radnog
okruženja. Pritužbe se mogu podnijeti saveznom Centru za
jednake mogućnosti ili jednom od regionalnih flamanskih
ureda za pritužbe. Podizanje građanskih ili kaznenih tužbi na
koji primaju naknadu za nezaposlene (koja nije ograničenog
– Francuska briselska služba za osobe s invaliditetom
sudovima može dovesti do sankcija, ali takvi su slučajevi izni-
trajanja u Belgiji) i neki primatelji ostalih vidova socijalne po-
(�����������������������������������������������������
Service����������������������������������������������
bruxellois�����������������������������������
���������������������������������������������
francophone�����������������������
����������������������������������
des�������������������
����������������������
personnes���������
������������������
handica��������
mno rijetki. Većina sporova rješava se postupcima mirenja.
moći i naknada koje ovise o imovinskom djelomično su nes-
pées)
posobni za rad.
Osim povremenih kampanja za podizanje svijesti koje su
– Agencija za osobe s invaliditetom (Dienststelle für Per-
Osim opcije prijevremene mirovine za državne službenike,
54
je i govornici nizozemskog u glavnom gradu Bruxellesu.
sonen mit Behinderung)
upućene široj javnosti ili poslodavcima, većina poticaja čini
dio šire politike “Ravnopravnosti i raznolikosti pri zapošljava-
– poboljšanje proizvodnih kapaciteta osoba s invaliditetom
rehabilitacijom i stručnim osposobljavanjem;
– prilagodba proizvodnih zahtjeva sposobnostima osoba s
invaliditetom putem mjera koje omogućavaju poslodavcima da prilagode uvjete rada (npr. nadoknada smanjene
proizvodnosti subvencioniranjem plaća) ili materijalno ili
socijalno radno okruženje;
– poboljšanje usklađenja ponude i potražnje na tržištu
rada specijaliziranim screeningom, posredovanjem, podrškom na putu prema zaposlenju, osposobljavanjem za
radno mjesto (job coaching) itd.
Medicinska rehabilitacija je često preliminarni korak na putu
prema poslu (povratka na posao), ali u Belgiji je dio savezne
zdravstvene politike i nalazi se izvan nadležnosti flamanske
vlade.
Kompenzacijske politike zahtijevaju pojašnjenje koncepta
programi sadrže ‘aktivacijske’ elemente; naknade se mogu,
U 2006. Flandrija je objedinila službe za zapošljavanje inva-
nju” koja su usmjerena uglavnom na nekoliko ciljnih skupina
na primjer, proširiti na osobe koje se stručno osposobljavaju
lida i službe za poslodavce na redovnom tržištu rada u Fla-
kao što su useljenici, stariji radnici ili osobe s invaliditetom.
ili se kombinirati s dohotkom od rada. Kod nezgoda na radu
manski zavod za zapošljavanje u javnim službama i stručno
Važan instrument ove politike su takozvani ‘planovi razno-
rad (arbeidshandicap) je definirana kao:
i profesionalnih bolesti ta mogućnost je neograničena, ali
osposobljavanje (Vlaamse Dienst voor Arbeidsbemiddeling
likosti’, kojima je namjera stimulirati tvrtke, lokalne vlasti,
“Svaki važan i dugotrajan problem pri sudjelovanju u radnom
postoji ograničenje dohotka za primatelje naknada tijekom
en Beroepsopleiding, VDAB). Priznavanje i financiranje zapo-
nevladine organizacije itd. da poduzmu konkretne korake
životu zbog utjecaja oštećenja mentalne, psihološke, fizičke
bolovanja ili invaliditeta, invalidnine, naknada za nezaposlene
šljavanja u zaštićenim radionicama zadaća je druge agencije
kako bi se postupno povećala stopa zaposlenosti ugroženih
ili senzorne prirode, ograničenja pri izvršavanju aktivnosti te
i socijalne pomoći koji se vrate na posao.
za integraciju, Flamanske agencije za subvencioniranje rada
skupina do stope kakva postoji za opću flamansku populaciju.
osobnih ili vanjskih čimbenika”.
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
SADRŽAJ
invaliditetom znači mogućnost sudjelovanja u izobrazbi, a za
Postoji nekoliko vrsta beneficija za osobe s invaliditetom.
Osigurane osobe koje su zaposlene u privatnom sektoru i
godini bilo je više od 600 planova, od kojih je 270 sadržavalo
5. Politike u Flandriji
Diskriminacija uključuje uskraćivanje prilagodbe radnog mje-
3. Politike zapošljavanja na razini savezne
javna sredstva za više od četrdeset konzultanata. U 2007.
S T R U Č N O G
S K U P A
nesposobnosti za rad. U uredbi o VDAB-u nesposobnost za
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
55
Ova definicija ne omogućava nam da lako odredimo pripada
njihova invaliditeta, stupanj obrazovanja i radno iskustvo, ili
li neka osoba ciljnoj skupini osoba nesposobnih za rad kojima
na temelju gore navedene procjene.
trebaju kompenzacijske mjere. Zbog toga je izrađen skup
kriterija koji ukazuju na mogući pokazatelj radne nesposob-
Te posebne mjere zapošljavanja uključuju:
SADRŽAJ
• prilagodbe radne okoline (npr. posebna oprema, prilago-
nosti:
• priznati status osobe s invaliditetom od strane Flaman-
đene radne stanice);
LUK ZELDERLOO
• usluge prevođenja za osobe s oštećenjem sluha;
ske agencije za invalide;
• najviši postignuti stupanj obrazovanja stečen je u poseb-
Secretary General of the EASPD, Brüssel
• naknadu putnih troškova za ljude koji rade ili se osposo-
Belgium
bljavanju;
noj školi;
• pravo na invalidninu;
• subvencioniranje plaća za poslodavce;
• potvrda o trajnoj nesposobnosti za rad temeljem sudske
• zaštićeno zapošljavanje.
odluke ili odluke
Subvencije plaća daju se poslodavcima u privatnom sektoru
i obrazovanju te lokalnim vlastima. Osnovna shema je sub-
• odgovarajuće savezne uprave;
• pravo na dugotrajni ili povećani dječji doplatak s naslova
invaliditeta;
vencija koja pokriva 40% troškova rada tijekom prve godine, 30% u sljedeće tri uzastopne godine i 20% kasnije. Na
temelju posebne procjene, subvencija se može povisiti na
• pravo na naknadu za invaliditet;
najviše 60%. Postoji i posebna shema za nezavisne radnike.
• Potvrda o invalidnosti koju je izdao liječnik, služba ili organizacija koju priznaje VDAB.
Ako je ispunjen barem jedan od tih kriterija, takva osoba
može spadati u ciljnu skupinu za mjere kompenzacijske politike (indicatie van arbeidshandicap). U većini slučajeva, ove
ljude se upućuje posebnom savjetniku iz Službe za specijalne
putove do zaposlenja i praćenje (Gespecialiseerde Trajectbepaling-en Begeleiding, GTB).
Pri određivanju odgovarajućeg puta do zaposlenja, tim službama pomažu centri za procjenu (Gespecialiseerde Arbeidsonderzoeksdiensten, GA) koje analiziraju i procjenjuju
5.3. Zamjenske politike
Ova posljednja vrsta politika osmišljena je kao dopuna regulatornim i kompenzacijskim politikama. Obično su usmjerene
na osobe s težim invaliditetom. Rad u zaštićenim radionicama za invalide najčešći je oblik u Belgiji kao cjelini, ali u
Flandriji postoje i “socijalne radionice” koje nude mogućnost
zapošljavanja osobama s invaliditetom. Iako je pronalazak
stalnog zaposlenja krajnji cilj, većina zaposlenika ne odlazi
iz njih.
To understand the policies and programmes for the disabled in Flanders (Belgium), some insight into the political
and administrative structure of the country is needed.
Since 1980, Belgium has been a federal state with three lan-
guage-based ‘communities’ and three territorial ‘regions’.
– the Dutch-speaking community (Flemish Community –
Vlaamse Gemeenschap)
– the French-speaking community (French Community –
Communauté française)
– the German-speaking community (Deutschsprachige Gemeinschaft)
The regions are :
specijalne putove do zaposlenja jest stručno osposobljavanje
dršku u Flandriji, ali provode se neki eksperimenti.
koje provodi posebni centar (Gespecialiseerde Opleidings-,
Detaljnije informacije (na nizozemskom) možete pronaći na:
www.werk.be (nota Handicap en Arbeid)
gewest – Région de Bruxelles-capitale)
– the Flemish Region (Vlaams gewest)
– the Walloon Region (Région wallonne).
Members of the Dutch-speaking Community live in the Fle-
www.vdab.be / arbeidshandicap
mish Region and in Brussels-Capital, those of the French-
mjere zapošljavanja (Bijzondere Tewerkstellingsondersteu-
* Posebna zahvala Lini Waterplas što je pregledala ovaj
speaking Community in the Walloon Region and in Brussels-
nende Maatregelen, BTOM’s) obzirom na vrstu i/ili težinu
tekst.
Ljudi koji su nesposobni za rad imaju pravo na posebne
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
Competencies are shared between the federal state, the regions and the communities. Beside the federal government,
each region and each community has its own government,
but the governments of the Flemish Region and the Flemish
Community have been merged.
Employment policies for the disabled are a mix of policy measures belonging to the competency of the federal
state (e.g. anti-discrimination law, quotas for federal civil
servants, disability benefits), the regions (e.g. special placement agencies, wage subsidies) or the communities (e.g.
vocational training, sheltered work).
Most of what follows is about the Flemish Region and Community, but we will also look briefly at the federal level and
mention a few things about the other regions and communities.
– the Brussels-Capital Region (Brussels hoofdstedelijk
tražitelje posla. Jedna od mogućnosti koje nudi Služba za
vica treninga odvija se na radnom mjestu.
1. Flanders in Belgium*
The communities are :
Za sada još nema službenog programa zapošljavanja uz po-
Begeleidings- en Bemiddelingsdienst, GOB). Najmanje polo-
56
Employment Policies for people with
disabilities in Flanders (Belgium)
Capital and those of the (tiny) German-speaking Community
in the Walloon region.
S T R U Č N O G
S K U P A
2. Employment policies for the disabled
Employment policies for the disabled may be divided between
active and passive policies. Passive policies allow disabled
people to (temporarily or definitively) leave the labour market by providing
income replacement benefits . Active
policies aim at integrating or re-integrating people into the
labour market through vocational training, placement, etc.
However, the distinction between both types of policy measures is not always clear-cut. Benefit schemes may contain
Belgium has 10,8 million inhabitants, about 58% of whom
active elements avoiding benefit traps and encouraging reci-
live in the Flemish Region, 33% in the Walloon Region and
pients to go back to work (e.g. by allowing a gradual return
10% in Brussels-Capital.
to work, combining benefit and income from work).
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
57
LUK ZELDERLOO • Employment Policies for people with disabilities in Flanders (Belgium)
In Belgium, passive policies for the disabled are implemented by the federal level, whereas active policies are mainly a
matter for the Regions and Communities.
3. Employment policies at the federal level
Policy measures at the federal level include disability benefit
schemes, anti-discrimination legislation and quotas.
There are a number of different disability benefit schemes.
Insured employees on a private sector contract becoming
incapacitated for work may claim a sickness benefit for a
period of up to one year. If the condition persists longer, they
may go on invalidity benefit. Those not insured under the
Sickness and Invalidity Act are entitled to a means-tested
disability allowance. There are special schemes for people
who become incapacitated due to an occupational accident
or disease. They receive compensation for the damage but,
contrary to the recipients of the benefits mentioned earlier,
they are not obliged to stop working. Incapacitated public
sector employees from all levels and from the education
sector are entitled to retire and receive an early pension.
Two other schemes implemented at the federal level cater
for disabled employees: a small number of people on unemployment benefit (which is not time-limited in Belgium) and
some recipients of the residual and means-tested welfare
benefit are partially incapacitated for work.
Except for the early retirement scheme for civil servants, the schemes contain ‘activation’ elements; the benefits may for instance be extended to people undergoing
vocational training or combined with income from work. For
occupational accidents and diseases, this possibility is unlimited, but an income ceiling is imposed on recipients
of sickness or invalidity benefits, disability allowances, unemployment benefits and welfare benefits returning to work.
Federal anti-discrimination legislation is another type of active policy to remove barriers for disabled people wanting
to find work or to remain in work. A 2003 law, revised in
2007, bans discrimination in hiring and in many other aspects of the labour relations on the grounds of a disability or
health. Discrimination includes failure to provide reasonable
accommodation.
58
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
Finally, the federal administration has to meet a quota of
3% disabled people among the workforce and is obliged to
provide reasonable accommodation in the recruitment process and in the workplace. As yet, Belgium has no quota
obligations for the private sector.
4. Employment policies at the level of the
Regions and Communities
Before 1990, policies for the disabled were national, but in
the nineties several new institutions were created to implement the competencies of the Regions and the Communities in the field of social care and employment:
– The Flemish Fund for the Social Integration of People
with Disabilities (from 2004 : Flemish Agency for Disabled People / Vlaams Agentschap voor Personen met een
Handicap).
– The Walloon Agency for the Integration of Disabled People (Agence Wallone pour l’Intégration des Personnes
Handicapées)
– The French Brussels Service for Disabled People (Service bruxellois francophone des personnes handicapées)
– The Agency for Disabled People (Dienststelle für Personen mit Behinderung)
In 2006, Flanders mainstreamed employment services for the
disabled and for employers in the regular labour market into
the Flemish Public Employment and Vocational Training Service
(Vlaamse Dienst voor Arbeidsbemiddeling en Beroepsopleiding,
VDAB). Recognition and financing of sheltered employment is
a task for another mainstream Agency, the Flemish Subsidy
Agency for Work and Social Economy (Vlaams Subsidieagentschap voor Werk en Sociale Economie, VSAWSE).
5. Policies in Flanders
The target group of the policies described are the inhabitants of the Flemish Region and the Dutch-speaking inhabitants of Brussels-Capital.
Based on the instruments used by government to induce different actors on the labour market (job-seekers, employees and
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
employers) to behave in an intended way, policies may be described as regulatory, compensatory and substitution policies.
5.1. Regulatory policies
Regulatory policies impose or prohibit certain behaviours
or provide incentives to obtain a desired behaviour. One of
the best known type of regulatory policies is the quota obligation. An obligation to employ 4.5% registered disabled is
placed on the Flemish administration, whereas the municipalities and provinces have to reach 2%, but there are no
quotas for the private sector. The targets are currently not
being met.
In addition to the federal anti-discrimination law of 2007,
there are two Flemish decrees (2002 and 2008) banning
discrimination on the grounds of disability or health and imposing the provision of reasonable accommodation. Complaints may be filed with the federal Centre for equal opportunities or one of the regional Flemish complaints offices.
Cases brought before the civil or criminal courts may lead
to sanctions, but they are extremely rare. Most disputes
are solved through conciliation procedures.
Apart from the occasional awareness campaign directed at
the general public or the employers, most incentives are
part of a larger ‘Employment Equity and Diversity’ policy aimed mostly at several targets groups such as immigrants,
older workers or disabled people. An important instrument
of this policy are the so-called ‘diversity plans’ designed to
stimulate companies, local authorities, NGOs, etc. to take
concrete action to gradually raise the employment rate of
disadvantaged groups to that of the general Flemish population. To assist interested organisations in drafting their
diversity plan, public funding has been made available for
over forty consultants. In 2007, there were more than 600
plans, 270 of which contained actions for the disabled.
Many plans also make use of compensatory policy instruments such as recruitment and training.
5.2 Compensatory policies
In general, compensatory policies aim at helping actors in
the labour market to overcome the obstacles preventing
them from acting the way the government intended them
to, which for the disabled people could be to participate
in training and for the employers to hire disabled people.
Nearly all the compensatory policies in Flanders are implemented by the VDAB or by organisations recognized and
subsidised by it. There are three types of compensatory
policy measures:
SADRŽAJ
– improving the productive capacities of disabled people
through rehabilitation and vocational training;
– adapting the production requirements to the abilities of
disabled people, through measures allowing employers
to adapt the working conditions (e.g. compensate reduced productivity by means of wage-subsidies) or the
material or social working environment;
—improving the matching process between offer and demand on the labour market through specialised screening, mediation, guidance on the pathway to work, job
coaching, etc.
Medical rehabilitation is often a preliminary step on the road
(back) to work, but in Belgium it is part of the federal health policy and falls outside the competence of the Flemish
government.
Compensatory policies require a clarification of the concept
of work-disability. In the decree on the VDAB work disability
(arbeidshandicap) is defined as :
“Every important and longstanding problem of participation
in working life, due to the interaction of impairments of a
mental, psychological, physical or sensory nature, limitations in the performance of activities and personal or external
factors”.
This definition does not readily allow to determine whether
a person belongs to the target group of disabled for work in
need of compensatory measures. For that purpose, a set of
criteria providing a possible indication of work-disability has
been developed:
• recognition as a disabled person by the Flemish Agency
for the Disabled;
• the highest level of education obtained has been obtained in a special school;
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
59
• eligibility for a disability allowance;
• wage subsidies for employers;
• certification of a permanent incapacity for work by way
of a court decision or a decision of the appropriate federal administration;
• sheltered employment.
• eligibility for a prolonged or increased disability-based
child allowance;
• eligibility for an invalidity benefit;
• certification of a disability by a medical doctor, a service
or an organisation recognized by the VDAB.
If at least one of these criteria is met, the person concerned
might belong to the target group of compensatory policy
measures (indicatie van arbeidshandicap). In most cases,
these people are referred to a special counsellor from a
Special Pathways to work and Guidance Service (Gespecialiseerde Trajectbepaling- en Begeleiding, GTB).
In determining the appropriate pathway to work, these services are assisted by assessment centres (Gespecialiseerde
Arbeidsonderzoeksdiensten, GA) which screen and assess
job-seekers. One of the options under Pathways to Work, is
a vocational training provided by a special centre (Gespecialiseerde Opleidings-, Begeleidings- en Bemiddelingsdienst,
GOB). At least half of the training takes place on-the-job.
People who are disabled for work are entitled to special employment measures (Bijzondere Tewerkstellingsondersteunende Maatregelen, BTOM’s) on the basis of the type and/or
severity of their disability, their educational background and
work history, or the above-mentioned assessment.
These special employment measures include:
Wage subsidies are awarded to employers in the private
sector and in education and to local authorities. The basic
scheme is a subsidy of 40 % of the labour costs during the
first year, 30 % during three consecutive years and 20 %
later on. Based on a special assessment, the subsidy may
be raised to a maximum of 60 %. There is also a separate
scheme for independent workers.
This last type of policies has been developed to supplement
regulatory and compensatory policies. They are usually
aimed at the more severely disabled. Sheltered work in
workshops for the disabled is the most common form in
Belgium as a whole, but in Flanders there are also “social
workshops” providing employment opportunities for disabled people. Although progression to a regular job is the
ultimate goal, most employees don’t leave.
6 .
Zaklada Cope Cork
Irska
PROFESIONALNA REHABILITACIJA OSOBA S
kolektivno oblikovanje zajedničke budućnosti profesionalne
INVALIDITETOM
rehabilitacije. Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom prolazi kroz stalne potrebne promjene i razvoj.
Put do ponovnog ulaska na tržište rada u Irskoj
Ova konstantna promjena je dio međunarodnog procesa
koji je u razvoju obzirom na postupanje s nama samima
kao građanima, a ključanje je za način ponašanja i razvoj
ših kolegica država članica Europske unije, u načinu kako je
inkluzivnog društva.
definirana, promovirana, strukturirana, provedena i kako se
Unutar tog okvira, ovaj rad daje široki pregled promjenjive
doživljava profesionalna rehabilitacija. Sličnosti su uglavnom
prirode i konteksta profesionalne rehabilitacije u Irskoj. Prvo
vezane za strukturu i obavljanje usluga, a u novije vrijeme,
će biti dan kratki povijesni pregled evolucijskog konteksta
za prava te nacionalno i međunarodno zakonodavstvo koje
More detailed information (in Dutch) is provided at:
profesionalne rehabilitacije u Irskoj. Zatim opisuje tekuće i
se temelji na ravnopravnosti. Razlike su uglavnom određe-
relevantne državne i međunarodne propise i njihov učinak
www.werk.be (nota Handicap en Arbeid)
ne pojedinom fazom povijesnog razvoja pružanja usluga u
i utjecaj pri oblikovanju razvoja rehabilitacijskih usluga na
svakoj zemlji, uspjehom ili neuspjehom, bivšim i sadašnjim
njihovo trenutno stanje. Pruža uvid u sustave i modele pro-
gospodarskim sustavima, političkom i društvenom filozofi-
vedbe programa i kako proaktivne vladine politike, u kom-
jom i načelima, te entuzijazmom i brzinom lobiranja dionika
binaciji s institucionalnom promjenom, dovode do značajne
i zagovaranja. Međutim, u kontekstu ove konferencije glavni
integracije tih usluga. Nadalje opisuje zakonsku odgovornost
zajednički nazivnik koji povezuje profesionalnu rehabilitaciju u
i metode financiranja i licenciranja profesionalne rehabilita-
Irskoj s drugim zemljama članicama je dijeljenje zajedničke
cije, zajedno s utvrđivanjem različitih modela zapošljavanja
budućnosti na zajedničkom tržištu rada.
koji se nude osobama s invaliditetom. Na kraju daje sažetak
Na primjer, u Irskoj postoji opće suvremeno prihvaćanje
“Novih smjernica”, preporučenog novog pristupa uslugama
There is as yet no official programme of supported employment in Flanders, but there are some ongoing experiments.
www.vdab.be/arbeidshandicap
* Special thanks are due to Lina Waterplas for her revision
of this text.
• reimbursement of travelling costs for people in work or
in training;
R A D O V A
MICHAEL BARRETT
Ima toliko sličnosti, a opet i različitosti između Irske i na-
• interpreter services for the hearing-impaired;
Z B O R N I K
SADRŽAJ
5.3. Substitution policies
• adaptations to the working environment (e.g. special
equipment, adapted workstations);
60
Profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje
osoba s invaliditetom u Europi
M E Đ U N A R O D N O G
među profesionalcima koji rade u širem sektoru invaliditeta da raskid s praksama iz prošlosti koje su više povezane
S T R U Č N O G
S K U P A
profesionalne rehabilitacije u Irskoj, te raspravlja o izazovima u nastanku i mogućnostima profesionalne rehabilitacije
s pasivnim mjerama (programi dodjele potpora) prema
u cjelini.
aktivnim mjerama (mogućnosti zapošljavanja, uključenost
Ova konferencija i njezina teme, profesionalna rehabilitacija
i integracija osoba s invaliditetom na tržište rada), u kom-
osoba s invaliditetom, stavlja pred sve nas mnoge izazove i
binaciji sa stvaranjem konstruktivnijih i pozitivnijih udruga i
mogućnosti ostvarenja takve budućnosti, bilo kao govornici/
mreža sa svim relevantnim interesnim stranama koje utje-
delegati i/ili kao sektorski profesionalci/ interesne strane.
ču na kvalitetu života osoba s invaliditetom, nužan je za
Ti izazovi i mogućnosti, koje neki opisuju kao barijere, pred-
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
61
MICHAEL BARRETT • Profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom u Europi
stavljeni u makro i mikro formatu, na makro-razini odnose se
stva dodatno su utjecale na prirodu tih usluga konceptima
su važni za temu konferencije o profesionalnoj rehabilitaciji
poštuje i provodi Konvenciju UN-a kroz nacionalnu strate-
na šira pitanja invaliditeta kao što su prava, zakonodavstvo,
poput integracije, osiguranja kvalitete i akreditacije, što je
navedeni su u nastavku.
giju invaliditeta, koju je vlada uvela tijekom 2004. Strate-
nacionalni i međunarodni koncepti i politike, a na mikro-razini
postao preduvjet za osiguravanje sredstava za sve pružatelje
odnose se na goruća pitanja invaliditeta, kao što su sustavi
usluga. Članstvo u Europskoj uniji, pomak prema zajedničkom
programa, modeli, ishodi i standardi itd. Oscar Wilde, pje-
okviru stručnog osposobljavanja i izobrazbe, uz raznovrsne
snik i dramatičar, jednom je rekao „Izvedba je postigla veliki
mogućnosti financijske potpore EU-a i zakonodavstvo koje se
uspjeh, ali je publika bila katastrofalna“1. Izazov ove konfe-
temelji na „pravima“, rehabilitacija i ulazak na tržište rada
rencije i budućnosti profesionalne rehabilitacije leži u spo-
postali su intrinzično povezani s programom usluga i reali-
znaji da se pravi uspjeh može postići jedino kroz povezivanje
zacije, s posljedicama koje proizlaze iz različitih modela pro-
s publikom, i da bez te poveznice ili bez publike nema pravog
fesionalne rehabilitacije i inicijativa “koje nalikuju na posao“.
uspjeha. Isto tako, u kontekstu ove konferencije, uspjeh će
biti postignut tek kada postoji prava veza između predavača
i sudionika, između izlaganja i sudionika, između izlaganja i
ishoda/rezultata konferencije i što je još značajnije, između
ishoda/rezultata konferencije i osoba s invaliditetom, stvarne „publike“.
Nedavno je završen nacionalni pregled usluga rehabilitacije
u Irskoj, čija je svrha bila dati savjete o preustroju i modernizaciji postojećih financiranih dnevnih usluga za invalide.
Izvješće nazvano „Nove smjernice” za usluge osobne podrške
odraslim osobama s invaliditetom3, koje treba biti objavljeno 2010., iznosi jasan opis preporučenih modela izvršenja
Povijesni kontekst rehabilitacije u Irskoj
dnevnih usluga koji je ugrađen u najbolju praksu, koji je u
Članak 26.: Osposobljavanje i rehabilitacija
1. Državne stranke će poduzeti djelotvorne i prikladne mjere
da omoguće osobama s invaliditetom stjecanje i održavanje
najveće moguće sposobnosti, samostalnosti i sudjelovanja
nudeći programe i usluge osposobljavanja i rehabilitacije.
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom u Irskoj ra-
ces savjetovanja sa svim relevantnim dionicima, a posebno
zvila se iz sustava institucionalne skrbi tijekom kasnog 19.
korisnicima usluga. U izvješću se ističe plan provedbe za
stoljeća, na temelju tadašnjeg „Zakona o siromašnima“, a
poboljšanje uvođenja novog preporučenog modela usluga
koji se očitovao u kulturi suzbijanja i razdvajanja „invalida“,
unutar niza odabranih usluga tijekom 2008., zatim postupak
sve do suvremenog sustava usluga usredotočenog na čo-
ocjene iskustva i ishod novog modela usluga na odabranim
vjeka, koji je vođen strategijama i politikama koje promiču i
pilot-lokacijama te plan aktivnosti i preporučeni vremenski
olakšavaju mogućnosti jednakosti, integracije i uključenosti
okvir za preustroj i modernizaciju usluga profesionalne re-
za sve osobe s invaliditetom.
habilitacije u Irskoj.
Članak 27.: Rad i zapošljavanje
Zakon ovlašćuje NDA (Nacionalno tijelo za pitanja invaliteta i univerzalne namjene, da daje nezavisne stručne
Države moraju poduzeti odgovarajuće korake za promicanje
savjete Vladi o politici i praksi.
mogućnosti zapošljavanja i napredovanja u karijeri za osobe
s invaliditetom.
Članci 32. do 50.:
Objašnjavaju kako zemlje koje su vezane Konvencijom moraju
omogućiti istoj puni učinak. Također objašnjavaju odgovornost država da izvještavaju Odbor Ujedinjenih naroda za prava osoba s invaliditetom o tome kako primjenjuj Konvenciju.
Značaj ove konvencije i ovih članaka za unapređivanje profesionalne rehabilitacije sastoji se u tome da predstavlja globalni
• Zakon o kvalifikacijama (obrazovanju i osposobljavanju) iz
1999.6
Ovaj zakon omogućava osiguranje kvalitete programa
profesionalne rehabilitacije.
• Zakon o minimalnoj plaći iz 2000.7
Ovaj zakon ima izravan utjecaj na restrukturiranje zaštićenih radionica u smislu – pitanja „nalik na posao“,
prakse zapošljavanja uz potporu i „top-up“ plaćanja namijenjena povratku na prijašnje stanje itd.
• Zakon o jednakom statusu iz 2000. i Zakon o ravnopravno-
nog društva, te predstavlja međunarodno dogovoreni politički
sti iz 2004.8
instrument koji povezuje razne vrste invaliditeta, razne sekto-
Utječe na direktivu EU-a o rasama, zabranjuje diskrimi-
Prava i zakonodavstvo utemeljeno na jednakosti sadrži i
re i pravno je obvezujući. Ne trebamo ponovno otkrivati toplu
dalje će biti temeljni mehanizam s kojim se ovaj preustroj
vodu u kontekstu ovog temeljnog modela društvenih prilika.
onicama i uslugama zapošljavanja2.
diskriminacije.
diteta), kao vodeću državnu agenciju za pitanja invalidi-
predložak ili alat društvenog razvoja u smjeru doista inkluziv-
i modernizacija usluga profesionalne rehabilitacije u Irskoj
dalje nastavlja razvijati i s kojim se u Irskoj promiče i provodi
zakona u Irskoj koji promiču ravnopravnost i štite ljude od
na rad u okruženju koje je otvoreno, uključujuće i dostupno.
roditelja, pri pružanju stambenih usluga i programa dnevnog
financiranju programa rehabilitacije, radu u zaštićenim radi-
naciju na osnovi 9 točaka, promiče jednakost i osigurava
pravo na razumne prilagodbe za osobe s invaliditetom.
• Zakon o jednakosti pri zapošljavanju iz 1998. i 2007.9
UN-ova Konvencija o pravima osoba s invaliditetom4. UN-ovu
Provođenje Konvencije UN-a u djelo
Osigurava pravo na odgovarajuće mjere za osobe s in-
Kako su usluge evoluirale i postale profesionalnije i u sadrža-
Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom Irska je potpisala
Kontekst profesionalne rehabilitacije u Irskoj i dalje obli-
validitetom u odnosu na pristup, sudjelovanje i obuku na
ju i kontekstu, implikacije nacionalnog i europskog zakonodav-
30.03.2007., ali ju još nije ratificirala. Značajni dijelovi koji
kuje i razvija raznovrsno zakonodavstvo koje istovremeno
radu, jednaku plaću u kontekstima „nalik zaposlenju“ koji
1 Oscar Wilde – Pjesnik i dramtičar (1854. – 1900.)
5 Zakon o nacionalnom ovlaštenom tijelu za pitanja invaliditeta (NDA): Ministarstvo pravosuđa, jednakosti i zakonodavne reforme, Irska 1999.
2 Izvršno tijelo za zdravstvene usluge iz 2009., Ministarstvo zdravstva i djece. Irska
3 Nove smjernice, usluge osobne podrške za odrasle osobe s invaliditetom, Izvještaj s revizije Nacionalne radne skupine HSE-ovih financiranih dnevnih
usluga za odrasle, Izvršno tijelo za zdravstvene usluge, 2009.
4 Svrha sadašnje Konvencije je promocija, zaštita i osiguranje punog i jednakog korištenja svih ljudskih prava i temeljnih sloboda svih osoba s invaliditetom i promicanje poštovanja prema njihovom prirođenom dostojanstvu.
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
SADRŽAJ
je vlada usvojila 2000. U tom kontekstu postoji nekoliko
Osobe s invaliditetom imaju pravo na rad, uključujući i pravo
su i oblikovale ih u početku dobrovoljne organizacije i udruge
stvo koji su promicali i omogućili pomak prema nacionalnom
ci integracije javnih usluga za osobe s invaliditetom, koju
1999.5
Sadašnje i mjerodavno zakonodavstvo
uključivanja, a kasnije brojne vladine inicijative i zakonodav-
u nekoliko zakona o jednakosti. Daje pravne temelje politi-
• Zakon o nacionalnom tijelu za pitanja invaliditeta (NDA) iz
skladu sa svim relevantnim zakonima i odražava snažni pro-
Tijekom kasnog 20. stoljeća, na razvoj takvih usluga utjecale
62
gija se temelji na čvrstom okviru jednakosti koji se ogleda
S T R U Č N O G
S K U P A
6 Zakon o kvalifikacijama (obrazovanju i osposobljavanju): Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Irska 1999.
7 Zakon o minimalnoj plaći: Ministarstvo pravosuđa, jednakosti i zakonodavne reforme, Irska 2000.
8 Zakon o jednakom statusu iz 2000. i Zakon o ravnopravnosti iz 2004.: Ministarstvo pravosuđa, jednakosti i zakonodavne reforme, Irska.
9 Zakon o jednakosti pri zapošljavanju iz 1998. i 2007.: Ministarstvo pravosuđa, jednakosti i zakonodavne reforme, Irska.
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
63
MICHAEL BARRETT • Profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom u Europi
su definirani kao isti, slični, iste vrijednosti stvarnim/normalnim radnim situacijama.
• Nacionalni zakon o invaliditetu iz 2005.10
Pruža mogućnost šest vladinih odsjeka da skiciraju sektorske planove u kontekstu osoba s invaliditetom.
• Obrazovanje za osobe s posebnim obrazovnim potrebama
habilitacijski trening, zaštićene radionice itd., Ministarstvo
za socijalne zajednice i obiteljske poslove snosi odgovornost
za informiranje, savjetovanje i zagovaranje osoba s invaliditetom, Ministarstvo poduzetništva, trgovine i zapošljavanja
ima odgovornost za stručno obrazovanje i zapošljavanje osoba s invaliditetom, dok je Ministarstvo obrazovanja odgovorno za obrazovne i psihološke službe za osobe s invaliditetom.
Financiranje profesionalne rehabilitacije
Financiranje oba modela usluga profesionalne rehabilitacije
koji su navedeni gore prikazani su kako slijedi, na temelju
podataka iz 2009.
Omogućava procjenu posebnih obrazovnih potreba djece
s teškoćama u razvoju od 0-18 godina, kao i pravo na
izjavu o usluzi i pravo na žalbu.
Posljednja dva zakona (za osobe s invaliditetom i EPSEN),
zajedno čine novi okvir unutar kojega se trebaju planirati i u
budućnosti izvršavati specijalizirane usluge podrške za djecu
i odrasle s invaliditetom u Irskoj.
Modeli profesionalne rehabilitacije
(Strukturne i institucionalne promjene)
Integracija usluga za osobe s invaliditetom iz travnja 2000.
najvažnija je pojedinačna aktivnost (skup aktivnosti) koja je
iz temelja promijenila kontekst profesionalne rehabilitacije
u Irskoj, u smislu normalizacije usluga za osobe s invaliditetom. Prije tih strukturnih i institucionalnih promjena, osobe
s invaliditetom bile su dužne prijaviti se kod i/ili ići k Nacionalnom odboru za rehabilitaciju (NOR) koji se nalazi u sklopu
Ministarstva za zdravstvo i djecu, a vezano za sve vrste potrebne ili dodijeljene usluge za ispunjavanje njihovih potreba.
Preraspodjela odgovornosti NOR-a, ili integracija usluga za
osobe s invaliditetom, zauvijek je promijenila okruženje vezano za invaliditet, s novim naglaskom na kontekstu poslovanja
s „građanima“ radije nego s „pacijentima“.
Ministarstvo pravosuđa i zakonodavne reforme sada je dobilo odgovornost za Nacionalno tijelo za pitanja invaliditeta i
Standarde politike i istraživanja za osobe s invaliditetom, Ministarstvo zdravstva i djece zadržalo je odgovornost za re-
(Ministarstvo obrazovanja i znanosti)
• Nacionalni okvir kvalifikacija - NFQI (Nacionalno kvalifikacijsko tijelo Irske)
Usluge rehabilitacije (HSE):
• Europski kvalifikacijski okvir - EQF
• rehabilitacijsko osposobljavanje (RT) - 2.628 dodijeljenih
Modeli zapošljavanja uz profesionalnu rehabilitaciju
mjesta u 2009.
iz 2004. (EPSEN)11
• FETAC – Vijeće za daljnje obrazovanje i osposobljavanje
Modeli zapošljavanja su slični strukturom i kontekstom veći-
Modeli profesionalne rehabilitacije
• sredstva uložena u RT u 2009. = 37.824.804 €
ni europskih modela. Oni se uglavnom provode pod okriljem
Prema tim novim institucionalnim raspodjelama, odgovornost za modele profesionalne rehabilitacije sada je došla
pod nadležnost dvaju ministarstava, s dvije odgovarajuće
agencije koje su odgovorne za financiranje, planiranje, provođenje i vrednovanje usluga za osobe s invaliditetom. Izvršno
tijelo za zdravstvene usluge (HSE )12 u Ministarstvu zdravstva i djece sada je postalo odgovorno za rehabilitacijske
usluge koje uključuju:
• ekvivalent punog radnog vremena od 14.393 € (po osobi)
dvaju nacionalnih agencija koje smo ranije spomenuli, a op-
• rehabilitacijski trening (predstručno osposobljavanje/životne i socijalne vještine)
• usluge zaštićenog zapošljavanja (zaštićeni rad/radne aktivnosti)
• modeli rada „nalik zaposlenju“ (rad u zaštićenim radionicama/zapošljavanje u zaštićenim radionicama/zapošljavanje uz podršku).
Nacionalno tijelo za osposobljavanje i zapošljavanje (FAS)13
unutar Ministarstva poduzetništva, trgovine i zapošljavanja
sada je postalo odgovorno za obuku i usluge zapošljavanja
koje uključuju:
(HSE - Izvršno tijelo za zdravstvene usluge, Ministarstvo
zdravstva i djece, Irska 2009.)
Usluge osposobljavanja i zapošljavanja (FAS):
• specijalizirano stručno osposobljavanje - 1.962 dodjeljenih mjesta godišnje
• uložena sredstva - 57€ godišnje
• ekvivalent punog radnog vremena od 29.051 € (po osobi)
(FAS – Nacionalno tijelo za osposobljavanje i zapošljavanje,
Ministarstvo poduzetništva, trgovine i zapošljavanja, Irska,
2009.)
Licenciranje profesionalne rehabilitacije
Licenciranje profesionalne rehabilitacije u Irskoj imalo je kontinuirani razvoj koji je općenito bio pod utjecajem i vezan
Usluge profesionalne rehabilitacije koje pruža Nacionalno
tijelo za zdravstvene usluge (HSE) preko specijaliziranih pružatelja uključuju:
• terapijski rad u zaštićenim radionicama (profesionalne
usluge)
• komercijalni rad u zaštićenim radionicama (zaštićene radionice)
• rad u zaštićenim radionicama/rad nalik zaposlenju (mjesto nalik zaposlenju)
• vanjski rad/nalik zaposlenju (zapošljavanje uz potporu)
Stručne usluge zapošljavanja koje pruža Nacionalno tijelo za
osposobljavanje i zapošljavanje
(FAS) uključuje:
• Nacionalni program zapošljavanja uz potporu14 za osobe
danas poznato kao Europska unija, te posljedično mijenjanje
s invaliditetom koje se smatra „radno sposobnima“ i spo-
izvora financiranja, kao što su Europski socijalni fond i od ne-
sobnima za rad najmanje 18 sati tjedno.
davno izravno kroz Irsko ministarstvo financija. U nastavku
• nacionalni program podržanog zapošljavanja (uključuje
pružanje usluga stručnjaka / najmanje 18 sati tjedno /
minimalna plaća)
litacije u Irskoj, iako ovaj status podliježe reviziji u skladu s
je opisano trenutno stanje licenciranja profesionalne rehabi-
• zapošljavanje na otvorenom tržištu
novijim strukturalnim pregledima i promjenama.
Profesionalna rehabilitacija u Irskoj – provjera
• Standard za rehabilitacijsku obuku - QA00/01 (HSE –
stvarnosti?
Ministarstvo zdravstva i djece)
• zapošljavanje na otvorenom tržištu
ćenito ih izvode specijalizirane organizacije davatelja usluga.
za naš ulazak na Europsko ekonomsko tržište (EEZ), koje je
• stručno osposobljavanje (uključujući pružanje usluga
stručnjaka)
SADRŽAJ
Ne dirajući u dani pregled evolucije i razvoja profesionalne
• Standard za stručno osposobljavanje - QA00/01 (FAS –
rehabilitacije, uključujući prava i zakonodavstvo temeljeno na
Ministarstvo poduzetništva, trgovine i zapošljavanja)
jednakosti koje je doneseno u svjetlu kontinuirane integracije
10 Nacionalni zakon o invaliditetu: Ministarstvo pravosuđa, jednakosti i zakonodavne reforme, Irska.
11 Obrazovanje za osobe s posebnim obrazovnim potrebama iz 2004. (EPSEN): Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Irska 2004.
12 Izvršno tijelo za zdravstvene usluge, Ministarstvo zdravstva i djece, www.hse.ie
14 Nacionalni program zapošljavanja uz potporu je aktivna inicijativa za tržište rada namijenjena pomoći tražiteljima posla s invaliditetom da nađu posao
na otvorenom tržištu rada.
13 FAS, Nacionalno tijelo za osposobljavanje i zapošljavanje, Irska, www.fas.ie
64
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
65
MICHAEL BARRETT • Profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom u Europi
osoba s invaliditetom u irsko društvo, stvarnost koja je opisa-
Ova Nacionalna revizija nije završena i izvješće – Nove
pravima za osobe s invaliditetom u praktičnom smislu, i gdje
pojam i/ili kontradikcija obuke i razvoja osoba s invalidi-
na u nastavku u pogledu invaliditeta i sudjelovanju radne sna-
smjernice, Usluge osobne podrške odraslim osobama s in-
se profesionalnu rehabilitaciju realno može promovirati kao
tetom kroz sustave i prakse koji su „usmjereni na osobe“
ge sugerira da je putovanje tek započelo i da je, bez obzira ne
validitetom, koje treba biti objavljeno 2010., opisuje vizi-
istinski “put prema ulasku/ponovnom ulasku na zajedničko tr-
da se integriraju i/ili napreduju do integracijskog obrazo-
već puno toga ostvarenoga, potrebno još mnogo toga učiniti.
ju preustroja i modernizacije dnevnih usluga temeljenu na
žište rada za sve ljude, uključujući i one s invaliditetom.
vanja, obuke ili zapošljavanja, pri čemu su ove usluge i
Ukupan broj osoba s invaliditetom: 393.785
Irci: 362.239
Neirske nacionalnosti: 24.267
invaliditetom koje imaju uporište u temeljnim vrijednostima:
Zajednički izazovi i mogućnosti (Prepreke)
• usmjerenost na osobu
Trebamo biti oprezno zadovoljni s razvojnim putem profesi-
• uključivanje zajednice i aktivno građanstvo
onalne rehabilitacije kao načina ponovnog ulaska na tržište
rada za osobe s invaliditetom u Irskoj. Međutim, ta „vrata“
• kvaliteta
Ukupno zaposlenih: 93.841
Nezaposleni, koji su izgubili ili dali ostavku na ranijem poslu:
mogu ponekad biti zatvorena, postati uska grla i/ili se pretvo-
12 usluga podrške uključuje podršku za;
riti u prepreke, ako nismo dovoljno pažljivi. Neka od pitanja
koja zahtijevaju pažnju, a ja smatram paradigmatsku promje-
grirano (uključeno/općenito/ redovito)? Obrazovanje za
osobe s invaliditetom još je jedno područje kontinuirane
rasprave i diskusije u pogledu vrijednosti i prednosti inkluzivnog obrazovanja, nasuprot specijalnom obrazovanju. Pitanje koje se ovdje postavlja glasi: obrazovanje je
obrazovanje i kolektivna potreba da se bude oprezan u
14.343
Ukupan broj nezaposlenih: 266.688
• tranzicije i progresiju
Stopa sudjelovanja u radnoj snazi: 26,0%
• uključivanje u lokalnu zajednicu pojedinca
što su filozofija, percepcija, praksa, terminologija i jezik.
(Središnji ured za statistiku, Irska - Popis stanovništva iz
• pristup obrazovanju/formalnom učenju
Na primjer:
2006. Invaliditet: Sudjelovanje radne snage. Skinuto u si-
• maksimaliziranje neovisnosti
• „Inkluzivno društvo“‘ nasuprot „integracije“: Pitanje je li
prot zaposlenom/ poslu/ radu? Opet mi se čini da jezik i
netko dio i osjeća li se dijelom inkluzivnog društva na-
terminologija dijele sektor invaliditeta od onoga koji se
suprot stalnom nastojanju „izvana“ oko uključivanja i
uobičajeno koristi u kontekstu integriranog. Mogao bi se
integracije? Kontekst je takav da se sektor invaliditeta
tvrditi da je termin „zapošljavanja uz potporu“ postao mo-
ne smatra dijelom inkluzivnog društva i gdje se usluge
derni ekvivalent za „zaštićeno zapošljavanje“, po tome što
za osobe s invaliditetom koje posjećuju rezidencijalne
nosi konotacije posebne povezanosti s „invaliditetom“.
pr_pop.htm)
nu u pristupu svih nas, kao stručnjaka koji se bave pitanjima
invaliditeta, smještena su u kontekst žarišnih područja kao
• osobni i socijalni razvoj
• zdravlje i dobrobit
• pristup programima premošćivanja za stručno osposo-
Preporučeni novi pristup profesionalnoj
bljavanje
rehabilitaciji u Irskoj
U listopadu 2005. HSE je započeo Nacionalnu reviziju zaštićenih usluga za osobe s invaliditetom. To je inicirao HSE
• pristup stručnom osposobljavanju i radnim mogućnostima
• osobni izraz i kreativnost
o invaliditetu. Svrha te revizije bila je dobiti informacije o
• ostvarenje značajne društvene uloge
usluga prema lokaciji, kapacitetu i profesionalnim usluga-
uz potporu sporadično usude ući izvana, ali se neizbježno povlače natrag u svoje matične centre ili programe.
kao dio svojih obveza prema Zakonu o jednoakosti i Zakonu
svim aspektima zaštićenih usluga, uključujući i izradu popisa
centre, zaštićene radionice i programe zapošljavanja
Dok kontekst inkluzivnog društva znači da je netko već u
njemu ili zavisni dio tog društva i gdje pružatelji usluga
kontinuirano nastoje učiniti ga što više inkluzivnim za sve
• utjecaj na uslužnu politiku i praksu
koji su u njemu.
korištenju termina kako ne bi zvučali kao previše dijeleći
i/ili isključujući. Čak i izraz „inkluzivno obrazovanje“ ima
konotaciju „dozvole nekome izvana da uđe“. „Obrazovanje
za sve“ trebao bi biti preduvjet za ovu raspravu.
• Posao/ zaposlenje: Zaštićeno/ podržano/ otvoreno nasu-
• Društvo i kultura: osobe s posebnim potrebama/ paraolimpijske igre/ korisnici invalidskih kolica u odnosu na
osobe koje su marginalizirane/ zimske olimpijske igre/
osobe koje koriste invalidska kolica/ itd. U društvenom
i kulturnom smislu, opet bi se moglo tvrditi da je određena kultura nastala i razvila se oko pitanja invaliditeta
općenito, koji naginje prema snishodljivom, zaštitničkom
ma. Ovaj pregled je bio upoznat s radom koje je početkom
Dvije od značajnijih preporuka iz izvješća su preraspodjela
• Percepcija: Pojam „posebnog“ nasuprot „normalnom“?
i izolacijskom po načinu prikazivanja, pomaganja, promo-
2005. započelo Ministarstvo zdravstva i djece vezano za
financiranja zaštićenog zapošljavanja i zapošljavanja uz pot-
Opet u kontekstu percepcije i inkluzivnog društva, pita-
viranja i integriranja samih osoba s invaliditetom i pitanja
financiranje usluga rada u zaštićenim radionicama. Ishod
poru i odgovornosti za isto s Ministarstva zdravstva i djece
nje odnošenja prema nekim ljudima s invaliditetom kao
invaliditeta.
ovog početnog pregleda istaknuo je pitanje pružanja usluga
na Ministarstvo poduzetništva, trgovine i zapošljavanja, kao i
posebnima (imaju posebne potrebe) pretpostavlja da su
koja je trebalo riješiti u odnosu na postojeću praksu rada
osnivanje višesektorske skupine sastavljene od svih relevan-
različiti/drugačiji od normalnog, umjesto da se smatra
u zaštićenim radionicama i dana je preporuka da bi u cilju
tnih vladinih tijela, uključujući HSE i FAS, uključenih državnih
ili prema njima odnosi kao da su isti ili “normalni” (ali s
potpunog rješavanja svih tih pitanja trebalo hitno naložiti i
agencija, kako bi se odredili prioriteti i provele preporuke iz
posebnim potrebama).
obaviti reviziju svih dnevnih usluga za odrasle koje financira
izvještaja i planova. Ova kontinuirana i trajna preobrazba i
HSE. Osnovana je nacionalna radna skupina sastavljena od
modernizacija profesionalne rehabilitacije u Irskoj predstavlja
predstavnika svih zainteresiranih strana u kolovozu 2007.,
daljnji dokaz najbolje prakse, ne samo u kontekstu preobrazbe
sa zadatkom provedbe Nacionalne revizije u vremenskom
i stvaranja zajedničke budućnosti koje smo ranije spomenuli,
roku od 12 mjeseci.
nego i pri promicanju i provedbi UN-ove konvencije o ljudskim
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
SADRŽAJ
• Obrazovanje: Specijalno (isključeno) u odnosu na inte-
• stvaranje mogućnosti i planova
ječnju 2010. sa http://www.cso.ie/releasespublications/
66
prakse uglavnom „usmjerene na sustav“.
izboru od 12 osobnih usluga potpore za odrasle osobe s
Invaliditet i sudjelovanje radne snage:
Abraham Lincoln15 jednom je rekao: “Ne možete pobjeći odgovornosti za sutra, tako da ju izbjegnete danas”. Možda su
gore navedena pitanja preveliki izazov koji se prerano pojavio
i može zahtijevati paradigmatsku promjenu kulture u smislu
• Usluge: Usmjeren na osobe nasuprot usmjerenom na
da ih se stavi na dnevni red rasprava. Međutim, ona su ključ-
sustav? Pitanje za razmatranje koje se ovdje postavlja je
na za daljnju specifičnu raspravu i konferenciju, čija bi tema
15 Abraham Lincoln, američki predsjednik (1861. – 1865.)
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
67
trebala sadržavati sliku konteksta invaliditeta. Bez obzira
Zakon o jednakosti pri zapošljavanju iz 1998. i 2007.: Mini-
na to, ona su istinski i temeljno povezana sa slikom i pro-
starstvo pravosuđa, ravnopravnosti i zakonodavne reforme,
vedbom suvremene profesionalne rehabilitacije, te načinom
Irska.
njezinog predstavljanja, percepcije i doživljaja od strane svih
zainteresiranih, kao put prema ponovnom ulasku na tržište
rada za osobe s invaliditetom.
Zakon o jednakom statusu iz 2000. i Zakon o ravnopravnosti
iz 2004.: Ministarstvo pravosuđa, ravnopravnosti i zakono-
The vocational rehabilitation
and employment of people with
disabilities in Europe
davne reforme, Irska.
Zar ne postoji nešto što bismo trebali svi
zajedno raditi?
MICHAEL BARRETT
FAS – Nacionalno tijelo za osposobljavanje i zapošljavanje.
Cope Foundation Cork
Ministarstvo poduzetništva, trgovine i zapošljavanja, Irska
Ireland
2009.
U zaključku, cilj ove konferencije je početak izgradnje “Europskog centra znanja”. Svojim sličnostima i razlikama koje su
ovdje danas predstavljene gradimo naše kolektivno znanje i
Nove smjernice, usluge osobne podrške za odrasle osobe s
invaliditetom, Izvještaj s nacionalne radne grupe o
time pomažemo stvoriti učinkovitije europske platforme za
reviziji usluga za odrasle koje financira HSE, Izvršno tijelo za
profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom. Možda je
zdravstvene usluge, 2009.
najneposredniji i najteži izazov ove konferencije i stvaranja
Zakon o obrazovanju osoba s posebnim obrazovnim potre-
ovog centra znanja kako mi, kao dionici sustava profesionalne
bama (EPSEN): Ministarstvo obrazovanja i znanosti 2004,
rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, djeluju-
Irska.
ći kao jedno tijelo, zamišljamo svoju zajedničku budućnost i
nezaobilazne izazove koji će se pojaviti u smislu identifikacije
i usuglašavanja sustava zajedničkog/ združenog razmišlja-
Izvršno tijelo za zdravstvene usluge, Ministarstvo zdravstva
i djece, Irska 2009. www.hse.ie
nja, zajedničkih/ združenih strategija, zajedničkih/ združenih
Zakon o minimalnoj plaći: Ministarstvo pravosuđa, ravno-
akcija, i što je još važnije i značajnije, zajedničke/ združene
pravnosti i zakonodavne reforme 2000., Irska.
rezultate.
Reference
Središnji statistički ured, Irska - Popis stanovništva iz 2006.
PROFESSIONAL REHABILITATION OF
and the integration of persons with disabilities into the la-
PERSONS WITH DISABILITIES
bour market), combined with forging more constructive and
positive associations and networks with all relevant stakeholders, who influence the quality of life of people with disa-
Gateway for re-entering the labor
market in Ireland
There are so many similarities, yet so many differences
between Ireland and our fellow European member states, in
necessary constant change and development. This on-going
change is part of an evolving international process in terms
ted, structured, delivered and experienced. The similarities
Nacionalni zakon o invaliditetu (NDA): Ministarstvo pravo-
are generally related to the structure and delivery of service
suđa, ravnopravnosti i zakonodavne reforme 1999., Irska.
provision, and more recently, with rights and equality based
Within this framework, this paper sets out to provide a bro-
national and international legislation. The differences are
ad overview of the changing nature and context of professi-
generally defined by the particular stage of historical evolu-
onal rehabilitation in Ireland. Firstly, it will outline a brief
s http://www.cso.ie/releasespublications/pr_pop.htm)
nistarstvo znanosti i obrazovanja 1999., Irska.
tion of service provision in each country, by the success, or
and social philosophy and principle, and by the enthusiasm
and velocity of stakeholder lobbying and advocacy activities.
However, in the context of this conference, the over-arching
common denominator linking professional rehabilitation in
Ireland with the other member states is the sharing of a
common future in a common labour market.
6 .
onal rehabilitation of persons with disabilities is undergoing
nopravnosti i zakonodavne reforme 2005., Irska.
Zakon o kvalifikacijama (obrazovanju i osposobljavanju): Mi-
R A D O V A
common future of Professional Rehabilitation. The professi-
terms of how professional rehabilitation is defined, promo-
Invaliditet: sudjelovanje radne snage. Skinuto u siječnju 2010.
Z B O R N I K
bilities, is imperative to collectively shaping this shared and
Nacionalni zakon o invaliditetu: Ministarstvo pravosuđa, rav-
lack of success, of past and present economies, by political
68
SADRŽAJ
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
of how we treat ourselves as citizens, and is fundamental to
how we behave and develop an inclusive society.
historical overview of the evolutionary context of professional rehabilitation in Ireland. It then outlines both current
and relevant national and international legislation and their
impact and influence in shaping the development of rehabilitative services to their current state. It provides an insight
into the systems and models of program delivery and how
pro-active government policies combined with institutional
change significantly brought about the mainstreaming of
those services. It further describes statutory responsibi-
In Ireland for example, there is general contemporary accep-
lity and methods of financing and licensing professional re-
tance among professionals working within the broader disa-
habilitation, along with identifying the different models of
bility sector, that breaking with past practices, which are
employment available for people with disabilities. Finally,
more readily associated with Passive(contributory transfer
it summarises “New Directions”, the recommended new
programmes) to Active measures (employability, inclusion,
approach to professional rehabilitation services in Ireland,
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
69
MICHAEL BARRETT • The vocational rehabilitation and employment of people with disabilities in Europe
and discusses emerging challenges and opportunities for
for equality, integration and inclusion, for all persons with
within a number of selected services during 2008, a pro-
professional rehabilitation in general.
disabilities.
cess to review the experience and outcome of the new
This conference and its theme, the professional rehabilita-
During the late 20 century, the development of such ser-
tion of persons with disabilities, present us all with many
vices was influenced and shaped, initially by voluntary orga-
challenges and opportunities in realising this future, both
nisations and parent associations, in the provision of resi-
as presenters/delegates, and/or as sector professionals/
dential services and day activation programmes, and later
stakeholders. These challenges and opportunities, descri-
through a number of government initiatives and legislation
bed by some as barriers, present in both macro and mi-
which promoted and facilitated the move towards nationally
cro format, at macro level relating to the broader disability
funded rehabilitation programmes, sheltered workshops
issues such as rights, legislation, national and international
and employment development services2.
concepts and policies, and at micro level relating to coalface
disability issues such as program systems, models, outcomes and standards etc. Oscar Wilde, poet and dramatist
once said “The play was a great success but the audience
was a disaster”1. The challenge for this conference and for
the future of professional rehabilitation is in the realisation
that real success can only be achieved through connecting
with the audience, and that without this connection, or without the audience, there can be no real success. Likewise,
in the context of this conference, success will only be achieved when there is a real connection between the presenter
and the participants, between the presentations and the
participants, between the presentations and the conference
products/results, and more significantly, between the conference products/results and people with disabilities, the
th
As services evolved and became more professional in both
content and context, the implications of both national and
European legislation, further influenced the nature of these services with concepts such as mainstreaming, quality
assurance, and accreditation, becoming a prerequisite to
secure funding for all service providers. Membership of
the European Union, the move towards a more common
Ireland
in Ireland.
Current & Relevant Legislation
be, the fundamental mechanism through which this
�����������
reconfiguration and modernisation of professional rehabilitation
services in Ireland continues to be developed, and through
which the UN Convention on the rights of persons with
disabilities is being promoted and implemented in Ireland4.
lities was signed by Ireland on the 30-03-2007, but has
with a diverse range of EU funding opportunities and ‘ri-
the conference theme of Professional Rehabilitation are
ghts’ driven legislation, rehabilitation and entry to the la-
outlined below.
bour market became intrinsically linked with programme
ferent models of professional rehabilitation and ‘like work’
initiatives.
sation of existing Funded Day Services has recently been
completed. The report “New Directions” Personal Support
Article 26: Habilitation and Rehabilitation
advancing the case of professional rehabilitation is that it
provides a global template or tool for social development towards a truly inclusive society, and it represents an internationally agreed policy instrument, which is cross-disability,
cross-sectoral and is legally binding. We do not need to
re-invent the wheel in the context of this fundamental model
of social opportunity.
Putting the UN Convention in to Effect
The context of professional rehabilitation in Ireland continues to be shaped and developed through various legislation
which both compliments and gives effect to the UN conintroduced by the government during 2004. The Strategy
builds on a strong equality framework, which is reflected
in several pieces of equality legislation. It puts the policy of
mainstreaming of public services for people with disabiliti-
maintain maximum ability, independence and participation
es, which was adopted by Government in 2000, on a legal
through the provision of habilitation and rehabilitation serv-
footing. Against this background, several laws exist within
ices and programmes.
Ireland to promote equality and to protect people from discrimination.
mended model/s of Day Service delivery that is embedded
care during the late 19 century, based on the then ‘Poor
in best practice, that complies with all relevant legislati-
People with disabilities have the right to work, including the
Law’, and which was manifest by a culture of containment
on and is reflective of a robust consultative process with
right to work in an environment that is open, inclusive and
and separation for the ‘handicapped’, through to a modern
all relevant stakeholders and in particular service users.
accessible. Countries must take appropriate steps to pro-
day person centred system of services, driven by strategi-
The report outlines an implementation plan to progress
mote employment opportunities and career advancement
es and policies which promote and facilitate opportunities
the introduction of the new recommended service model
for people with disabilities.
Article 27: Work and Employment
• The National Disability Authority Act, NDA 19995
The act gives authority to the NDA as being the lead
state agency on disability issues and universal design,
providing independent expert advice to the Government
on policy and practice.
• The Qualifications (Education & Training) Act 19996
4 The purpose of the present Convention is to promote, protect and ensure the full and equal enjoyment of all human rights and funda-
mental freedoms by all persons with disabilities, and to promote respect for their inherent dignity.
2 Health Service Executive 2009. Department of Health & Children, Ireland.
3 New Directions, Personal Support Services for Adults with Disabilities, Report from the National Working Group Review of HSE Funded Adult Day
Services, Health Service Executive, Ireland. 2009.
6 .
SADRŽAJ
the Convention into effect.
to enable people with disabilities to develop, attain and
in Ireland has evolved from a system of institutional type
R A D O V A
Rights of Persons with Disabilities on how they are putting
Countries must take effective and appropriate measures
during 2010, sets out a clear description of a recom-
Z B O R N I K
countries to report to the United Nations Committee on the
vention through the national disability strategy, which was
The professional rehabilitation of people with disabilities
1 Oscar Wilde – Poet and Dramatist (1854-1900).
must give it full effect. They also explain the responsibility of
The UN Convention on the Rights of persons with Disabi-
framework of vocational education and training, coupled
service and delivery, with emerging consequences for dif-
Explain how countries which are bound by the Convention
The significance of the convention and these articles for
Services for Adults with Disabilities3, due for publication
th
70
and modernisation of professional rehabilitation services
not yet been ratified. The significant sections relevant to
mmissioned to advise on the reconfiguration and moderniThe Historical Context of Rehabilitation in
plan and recommended timeframe for the reconfiguration
Rights and equality based legislation has, and continues to
A national review of rehabilitation services in Ireland, co-
real ‘audience’.
service model in the selected pilot sites and an action
Articles 32 – 50:
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
5 The National Disability Authority Act (NDA): Department of Justice, Equality and Law Reform , Ireland 1999.
6 The Qualifications (Education & Training) Act: Department of Science and Education, Ireland 1999.
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
71
MICHAEL BARRETT • The vocational rehabilitation and employment of people with disabilities in Europe
This act ensures Quality Assurance of Professional Re-
Models of Professional Rehabilitation
respective departmental agencies being responsible for the
habilitation Programmes.
(Structural & Institutional Change)
funding, planning, delivery and evaluation of services for pe-
• The Minimum Wage Act 2000
The Mainstreaming of Services for PWD in April 2000, is
7
This act has direct implications for the restructuring of sheltered workshops in terms of – ‘like work’
issues, supported employment practices, and top-up
payments, etc.
the single most important action (set of actions) which fundamentally changed the context of professional rehabilitation In Ireland, in terms of the normalisation of services for
people with disabilities. Prior to these structural and institutional changes, people with disabilities were required to
• Equal Status Act 2000 & Equality Act 20048
apply and/or go to the National Rehabilitation Board under
ople with disabilities. The Health Service Executive (HSE)12
under the Department of Health & Children now had respon-
• Funding invested - €57m per annum
• Rehabilitative Training (pre-vocational training/life and
• €29,051 Whole Time Equivalent (per person)
social skills)
• Sheltered Occupational Services (sheltered work/occu-
mination across 9 grounds, promotes
�������������������������
equality and en-
all/any type of required or allocated service to meet their
sures the right to reasonable accommodation for people
needs. The re-allocation of the NRB responsibilities, or ma-
with disabilities.
instreaming of services for people with disabilities, changed
The National Training & Employment Authority (FÁS)13 under
the disability landscape forever, with the new emphasis as
the Department of Enterprise Trade & Employment now had
being in the context of dealing with the ‘citizen’ rather than
responsibility for Training and Employment Services which
with the ‘patient’.
Included;
The Department of Justice & Law Reform now charged with
• Vocational Training (incorporating specialist service pro-
with disabilities in relation to access, participation and
training in employment, equal pay for ‘like work’ contexts, defined as the same, similar, of equal value to
real/normal work situations.
having responsibility for the National Disability Authority and
Policy Standards and Research for people with disabilities,
the Department of Health & Children retaining responsibili-
• The National Disability Act 200510
ty for rehabilitative training, sheltered workshops, etc, the
Makes provision for Six Government Departments to
Department of Social Community & Family Affairs having the
outline Sectoral Plans in the context of people with di-
responsibility for Information, Advice and Advocacy for peo-
sabilities.
ple with disabilities, the Department of Enterprise Trade &
• The Education for Persons with Special Educational
Needs Act 2004 (EPSEN)
11
This provides for assessment of special education needs for
Employment having the responsibility for Vocational Training
and Employment for people with disabilities, and the Depar-
ployment/supported employment).
vision)
• The National Supported Employment Program ( incorporating specialist service provision/minimum of 18 hours
per week/minimum wage)
• Open Employment
Financing Professional Rehabilitation
The financing of both models of professional rehabilitation
Psychological Services for people with disabilities.
services as specified above are as outlined as follows, su-
to a service statement and right of appeal.
The latter two Acts (Disability Act and EPSEN), together
• ‘Like Work’ Opportunities (sheltered work/sheltered em-
tment of Education having responsibility for Education and
children with disabilities from 0-18yrs, as well as the right
Models of Professional Rehabilitation
provide the new framework within which specialist support
Under these new institutional arrangements, responsibili-
services to children and adults with disabilities in Ireland,
ty for models of professional rehabilitation were now the
are to be planned and delivered into the future.
responsibility of two government departments, with two
(F������������������������������������������������������
ÁS - National Training & Employment Authority, Department of Enterprise Trade & Employment, Ireland 2009)
Licensing of Professional Rehabilitation
The licensing of professional rehabilitation in Ireland has undergone continuous development generally driven and related to our joining of the European Economic Market (EEC)
now known as the European Union and consequent changing
funding sources, such as the European Social Fund and more
recently, directly through the Irish Exchequer. The following
is the current status for the licensing of professional rehabilitation in Ireland, although this status is subject to review in
line with more recent structural reviews and changes.
• The Standard for Rehabilitative Training –QA00/01 (HSE
– Department of Health & Children)
• The Standard for Vocational Training – QA00/01 (FÁS, –
Department of Enterprise Trade & Employment)
• FETAC – Further Education & Training Awards Council
(Department of Education & Science)
bject to 2009 data provision.
• National Framework of Qualifications – NFQI (National
Qualifications Authority of Ireland)
Rehabilitation Services (HSE):
• European Qualifications Framework - EQF
• Rehabilitative Training (RT) – 2,628 allocated places in
2009
• Funding Invested in RT 2009 = €37,824,804
• €14,393 Whole Time Equivalent (per person)
(HSE – Health Service Executive, Department of health &
Children, Ireland 2009)
7 The Minimum Wage Act: Department of Justice, Equality and Law Reform, Ireland 2000.
SADRŽAJ
pational activity)
the auspices of the Department of Health & Children, for
Provide the right to appropriate measures for people
• Specialised Vocational Training – 1,962 allocated places
per annum
sibility for Rehabilitation Services which included;
Give effect to the EU race directive, prohibits discri-
• Employment Equality Acts 1998 & 20079
Training & Employment Services (FÁS):
Professional Rehabilitation Employment
Models
Models of employment are similar both in structure and
context to most European models. These are in the main
provided under the auspices of the two national agencies
8 Equal Status Act 2000 & Equality Act 2004: Department of Justice, Equality and Law Reform, Ireland.
9 Employment Equality Acts 1998 & 2007: Department of Justice, Equality and Law Reform, Ireland.
72
10 The National Disability Act: Department of Justice, Equality and Law Reform, Ireland 2005.
12 Health Service Executive, Department of Health & Children, www.hse.ie
11 The Education for Persons with Special Educational Needs Act (EPSEN): Department of Education & Science, Ireland 2004.
13 FÁS, The National Training & Employment Authority, Ireland, www.fas.ie
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
73
MICHAEL BARRETT • The vocational rehabilitation and employment of people with disabilities in Europe
mentioned previously and are generally delivered by specialist provider organizations.
Professional Rehabilitation Services provided by the Health
Service Executive (HSE) through specialist providers include;
Total not in labour force: 266,688
The 12 support services include Support for;
Labour Force participation rate: 26.0%
• Making Choices and Plans
(Central Statistics Office, Ireland - Census 2006. Disabili-
• Making Transitions and Progression
ty: Work Force Participation. Retrieved January 2010, from
http://www.cso.ie/releasespublications/pr_pop.htm)
• Sheltered Work Therapeutic (occupational services)
• Sheltered Work Commercial (sheltered workshops)
The Recommended New Approach to
Professional Rehabilitation in Ireland
• Sheltered Work/like work (like work placement)
• External Work/Like Work (Supported Employment)
Professional Employment Services provided by the National
Training & Employment Authority (FÁS) include:
• Accessing Education/Formal Learning
• Maximising Independence
• Personal & Social Development
come bottlenecks and/or present as barriers, if we are not
diligently careful. Some issues which require attention and I
would argue a paradigm change of approach for all us all, as
professionals working within the disability sector, are in the
practice, terminology and language.
For example;
• ‘Inclusive Society’ versus ‘Integration’: The issue of be-
In October 2005, the HSE commenced a National Review
ing and feeling part of an inclusive society versus the
of Sheltered Services for People with Disabilities. This was
• Accessing Bridging Programmes to Vocational Training
constant striving, from the ‘outside’, for inclusion and
initiated by the HSE as part of its obligations under Equality
• Accessing Vocational Training & Work Opportunities
integration? The context being that the disability sector
is perceived as not being part of the inclusive society
• The National Supported Employment Program14 for peo-
view was to obtain information on all aspects of Sheltered
• Personal Expression & Creativity
and where services for people with disabilities attending
ple with disabilities who are deemed to be ‘work ready’
Services, including establishing a listing of services by lo-
• Having Meaningful Social Roles
residential centres, sheltered workshops and supported
and capable of working a minimum 18 hours per week.
cation, capacity and occupational services. This review was
• Influencing Service policy & Practice
outside, but inevitably withdraw back out to their res-
informed by work initiated early in 2005 by the Department
employment programs sporadically venture in from the
of Health and Children regarding funding arrangements for
Two of the more significant recommendations included in
pective centres or programs. Whereas the context of
Sheltered Work Services. The outcome from this initial re-
the report are the re-allocation of Sheltered Employment
an inclusive society means that one is already inside or
view highlighted service delivery issues that needed to be
and Supported Employment funding and responsibility, from
a contingent part of this society and where service pro-
Reality Check?
addressed in relation to existing Sheltered Work Practices
the Department of Health & Children to the Department
viders are continuously striving to make it more inclusive
and recommended that in order to fully address all of these
of Enterprise Trade and Employment and the development
for all inside.
Not withstanding the above overview of the evolution and de-
Professional Rehabilitation in Ireland - A
issues, a review of all HSE Funded Adult Day Services sho-
velopment of professional rehabilitation, including rights and
of a Cross Sectoral Group comprised of all relevant gover-
uld be commissioned and delivered as a matter of urgency.
nmental departments including the HSE and FÁS, the res-
equality based legislation, enacted in terms of the continued
A National Working Group representative of all stakeholders
pective government agencies, to prioritise and implement
integration of people with disabilities in Irish society, the re-
was established in August 2007 to conduct a National Re-
the report recommendations and plans. This continuous and
ality as outlined below in relation to disability and workforce
view within a 12 month timeframe.
on-going re-configuration and modernisation of professional
participation, suggests that the journey has only begun, and
that while much has been achieved, much more remains to
be done.
This National Review has now been completed and the
report – New Directions, Personal Support Services for
Adults with Disabilities, due for publication during 2010,
sets out a vision for the reconfiguration and modernisation
Disability & Workforce Participation:
Total number of persons with disabilities: 393,785
of day services, based on the choice of 12 Personal Support Services for Adults with Disabilities, underpinned by
Irish: 362,239
the Core Values of
Non-Irish: 24,267
• Person Centeredness
Total in Labour Force: 93,841
• Community Inclusion and Active Citizenship
Unemployed, having lost or given up previous job: 14,343
• Quality.
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
practice, not only in the context of re-shaping and developing
a common future previously referred to, but also in promoting and implementing the UN Convention of Human Rights
for People with Disabilities in a practical sense, and where
Professional Rehabilitation can realistically be promoted as
truly the “Gateway for Entering/Re-entering a common Labour Market for all people, including those with disabilities.
Common Challenges & Opportunities
(Barriers)
S T R U Č N O G
• Perception: The notion of ‘special’ versus ‘normal’? Again
in the context of perception and an inclusive society, the
issue of referring to some people with disabilities as
being special (having special needs) presupposes that
they are different/outside of the normal, rather than being considered or referred too as the same or as being
‘normal’ (but having specific needs).
• Services: Person Centred versus System Centred? The
issue for consideration being raised here is the notion
and/or contradiction of training and developing people
with disabilities, by means of ‘person centred’ systems
and practices, to integrate and/or to progress to mainstream education, training or employment, where these
services and practices are predominantly ‘system cen-
14 The National Supported Employment Programme is an active labour market initiative to assist jobseekers with a disability to find employment in the
open labour market.
Z B O R N I K
rehabilitation in Ireland, represents further evidence of best
SADRŽAJ
context of coalface areas such as philosophy, perception,
• Health & Wellbeing
Legislation and the Disability Act. The purpose of that re-
• Open Employment
74
• Inclusion in One’s Local Community
Ireland. However, ‘gateways’ can sometimes be closed, be-
S K U P A
tred’.
• Education: Special (excluded) versus Mainstream (inclu-
We should be cautiously satisfied with the developmental
sive/general/regular)? Education for people with disabili-
journey of professional rehabilitation as a gateway for re-
ties is another area of continuous debate and discussion
entering the labour market for people with disabilities in
in terms of the merits and advantages of inclusive edu-
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
75
MICHAEL BARRETT • The vocational rehabilitation and employment of people with disabilities in Europe
cation versus special education. The issue being raised
Isn’t there something we should all be doing
As services evolved and became more professional in both
Employment Equality Acts 1998 & 2007: Department of
here is that education is education and the collective
together?
content and context, the implications of both national and
Justice, Equality and Law Reform, Ireland.
need to be careful in terms of the terminology used, as
not seeming to divisive and/or exclusive. Even the term
‘inclusive education’, has connotations of ‘allowing one in
from the outside’. ‘Education for all’ should be the prerequisite to this debate.
In conclusion, the aim of this conference is to begin the
construction of a “European Knowledge Centre”. It is through our respective similarities and differences presented
here today, that we build on our collective knowledge, thus
European legislation, further influenced the nature of these services with concepts such as mainstreaming, quality
assurance, and accreditation, becoming a prerequisite to
secure funding for all service providers.
Equal Status Act 2000 & Equality Act 2004: Department of
Justice, Equality and Law Reform, Ireland.
FÁS – The National Training & Employment Authority,
Department of Enterprise Trade & Employment, Ireland
helping to create a more efficient European platform for
Membership of the European Union, the move towards a
• Work/Employment: Sheltered/Supported/Open versus
the Professional Rehabilitation of People with Disabiliti-
more common framework of vocational education and tra-
Employed/Job/Work? Again, language and terminology
es. Perhaps the most immediate and difficult challenge
ining, coupled with a diverse range of EU funding opportu-
New Directions, Personal Support Services for Adults with
seems to separate the disability sector from that com-
for this conference and for the creation of this knowled-
nities and ‘rights’ driven legislation, rehabilitation and entry
Disabilities, Report from the National Working group Revi-
monly used in the mainstream. The case could be made
ge centre, is how we as stakeholders in the vocational
to the labour market became intrinsically linked with pro-
ew of HSE Funded Adult Day Services,Health Service Execu-
that the term ‘supported employment’ has become the
rehabilitation and employment of people with disabilities,
gramme service and delivery, with emerging consequences
tive, Ireland. 2009.
modern day equivalent of ‘sheltered employment’, in that
acting as a common entity, engage our common future
for different models of professional rehabilitation and ‘like
it carries connotations of specifically being associated
and the inevitable emerging challenges, in terms of identi-
work’ initiatives.
with ‘disability’.
fying and agreeing a system of common/joined up thinking,
The challenge for this conference is how we as stakeholders
common/joined up strategies, common/joined up actions,
in the vocational rehabilitation and employment of people
and even more important and significant, common/joined
with disabilities, as a common entity, engage the future
up results.
and these emerging challenges, in terms of identifying and
• Social & Cultural: Special Needs/Special Olympics/
Wheelchair users versus persons who are Marginalised/Winter Olympics/Persons who use wheelchairs/
etc. In social and cultural terms, again it could be argued that a specific culture has grown and developed
around the issue of disability in general, which tends
Paper Summary
2009.
The Education for Persons with Special Educational Needs
Act (EPSEN): Department of Education & Science 2004,
Ireland.
The Health Service Executive, Department of Health & Children, Ireland 2009. www.hse.ie
agreeing a system of common/joined up thinking, common/
The Minimum Wage Act: Department of Justice, Equality
joined up strategies, common/joined up action, and even
and Law Reform 2000, Ireland.
more important and significant, common/joined up results.
The National Disability Act: Department of Justice, Equality
to be condescending, patronising and isolationist in
The professional rehabilitation of people with disabilities
how the issue of disability and indeed people with dis-
in Ireland has evolved from a system of institutional type
abilities are presented, facilitated, promoted and in-
care during the late 19th century, based on the then ‘Poor
tegrated.
Law’, and which was manifest by a culture of containment
Central Statistics Office, Ireland - Census 2006. Disability:
and separation for the ‘handicapped’, through to a modern
Work Force Participation. Retrieved January 2010, from
The Qualifications (Education & Training) Act: Department of
day person centred system of services, driven by strategi-
http://www.cso.ie/releasespublications/pr_pop.htm)
Science and Education 1999, Ireland.
Abraham Lincoln15 once said “You cannot escape the responsibility of tomorrow, by evading it to-day”. Perhaps the
above issues are a challenge too far, and too soon, and
may well require a paradigm change of culture in terms
of putting them on the discussion table. They are howe-
SADRŽAJ
and Law Reform 2005, Ireland.
References
The National Disability Authority Act (NDA): Department of
Justice, Equality and Law Reform 1999, Ireland.
es and policies which promote and facilitate opportunities
for equality, integration and inclusion, for all persons with
disabilities.
ver, material for a further specific debate and conference,
During the late 20th century, the development of such ser-
the theme of which should incorporate the image context
vices was influenced and shaped, initially by voluntary orga-
of disability. Regardless, they are intrinsically and funda-
nisations and parent associations, in the provision of resi-
mentally linked to the image and delivery of contemporary
dential services and day activation programmes, and later
Professional Rehabilitation, and how it is presented, per-
through a number of government initiatives and legislation
ceived, and experienced by all stakeholders, as a Gateway
which promoted and facilitated the move towards nationally
to Re-entering the Labour Market for People with Disa-
funded rehabilitation programmes, sheltered workshops
bilities.
and employment development services.
15 Abraham Lincoln, American President (1861-1865)
76
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
77
Trendovi (re)integracije na
tržište rada u Nizozemskoj
SADRŽAJ
Rana intervencija kao poveznica između
radne i medicinske rehabilitacije
HANS VRIND
predsjednik organizacije Workability Europe i direktor kompanije Salo Holding AG
Nizozemska
Povijest
Tijekom 60-ih godina prošlog stoljeća sustav socijalnog osiguranja u Nizozemskoj započet je pa čak i dovršen. Stvorena
nje na nosilima”. Ovo je ostalo istinito sve do danas, ali unatoč svojoj mudrosti, ovaj stručnjak nije mogao spriječiti nepredvidive posljedice koje su nastale u sljedećih 25 godina.
je socijalna država prema nacrtu Williama Henrya Beveridgea, koji je 1942. taj nacrt skicirao u svom izvješću “Socijalno osiguranje i srodne službe” i koji je nakon toga usvojila
nizozemska Vlada (Van Rijn).
Jedna od posljedica navedene reforme bila je i završetak osiguranja od nezgode (koje je obuhvaćalo nezgode zaposlenika na poslu) i invalidskog osiguranja (dobrovoljno pokrivanje
medicinskih posljedica uslijed nezgode) te stupanje na snagu
novog zakona “Wet op de Arbeidsongeschiktheidsverzekering” ili WAO (1967. godine). 180 000 korisnika sukladno
starom zakonu prebačeno je u novi režim. Konceptualno gledajući, radilo se o prijelazu s profesionalnog rizika na socijalni rizik. Tako je prihod svakog radnika (u dobi od 18 - 65
godina) osiguran, u slučaju bilo kakve nezgode ili bolesti, u
visini od 70% posljednjeg zarađenog primanja. Nakon 10
godina samozaposlene osobe i mladi uključeni su u ovu shemu socijalnog osiguranja.
78
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
1974. godine Hans Vrind (već tada premlad i previše po-
250 medicinskih liječnika i stručnjaka za profesionalnu
kvaren!) imenovan je voditeljem financijskog i organizacij-
(radnu) rehabilitaciju, kao zaposlenici i aktivno uključeni u
skog odjela (Bedrijfs-economische Afdeling) Vijeća socijalne
procjenu - premješteni su iz Državne osiguravajuće banke u
sigurnosti (Sociale Verzekeringsraad), nadzornog tijela In-
Središnji medicinski odjel. A.G. Mater, prvi predstojnik tog
stitucija za socijalno osiguranje u Nizozemskoj, uključujući i
odjela držao se mantre: “Profesionalna rehabilitacija započi-
Središnji medicinski odjel.
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
79
HANS VRIND • Trendovi (re)integracije na tržište rada u Nizozemskoj
U to se vrijeme već osjećalo koliko je to pitanje hitno. Dok
su svi spavali broj korisnika temeljem WAO-a narastao je na
gotovo 340 000 (1974.). Svi su ulazili, ali nitko nije izlazio!
Reintegracija na tržište rada, logična i zakonski regulirana
zaposlenje? Tada smo mnogo naučili o profesionalnoj rehabilitaciji, a dva navedena centra još rade, ali rezultati, gledano
iz sadašnje perspektive, dakle 35 godina kasnije, relativno
su mali.
mjera nije funkcionirala!
procjena prihoda od 360 milijuna eura. Ključni su UWV (or-
njaka iz njihovih preskupih zgrada L!!
ganizacija socijalne sigurnosti), lokalne vlade i klijenti koji na
Nizozemska je jedna od najžustrijih zagovornica briselskog
načina razmišljanja: privatno tržište rješava svaki problem!
raspolaganju imaju osobni budžet (Individuele Reintegratie
overeenkomst IRO) osobni budžet za radnu nesposobnost je
To znači da je potrebno privatno rješenje za rehabilitacijske
€ 5.000, za nezaposlenost € 4.000.
Prije no što nastavim s ovim teoretskim pregledom, osvrnut
službe, a naručitelj će biti UWV ili osiguravatelji ili poslodav-
Sadašnja me situacija, temeljem 35 godina iskustva na po-
ću se na jednu definiciju koju je dao Ali Kitis, izvanredni pro-
ci ili sami klijenti.
dručju rehabilitacije, uopće ne usrećuje. Mislim da je samo
150 privatnih stručnjaka za profesionalnu rehabilitaciju/or-
zbog dva čimbenika bilo moguće smanjiti broj korisnika sa
fesor, Pamukkale, Sveučilište Denizli, Turska. Želim istaknuti
da je organizacija Workability Europe surađivala s tim Sveu-
ganizacije ujedinjene u krvnu privatnu organizaciju Boaborea
1.000.000 na 850.000:
(što znači ime??).
1. zakonsko smanjenje iznosa invalidnine
zapravo profesionalna rehabilitacija?
• Službe za zaštitu na radu (ARBO-diensten)
2. sprječavanje uključivanja većine osoba s invaliditetom da
Profesionalna rehabilitacija je: kombinacija medicinskih, psi-
• Savjetnici za ranu intervenciju
ho-socijalnih, socijalnih i radnih aktivnosti koje se poduzimaju
• Preorijentacija / konzultanti za odabir karijere
čilištem na projektu Osobe s invaliditetom na poslu (Disabled
at Work) (2008. – 2010.). Kitis je za mene istražio što je
s ciljem ponovnog uspostavljanja radne sposobnosti i predu-
• Službe za reintegraciju
vjeta za povratak na tržište rada, odnosno na posao ili potragu za poslom, oboljelih ili ozlijeđenih osoba s prethodnim
radnim iskustvom(Gobelet & Franchignoni 2006.)
Znanstveno istraživanje završilo je političkim neslaganjem.
Rezultati bjesomučnog prikupljanja i istraživanja (vidi grafički
ili
prikaz) :
među-organizacijski napor koji se poduzima kako bi se uhvatilo u koštac s problemima koji su previše složeni i predugo
odgađani da bi ih se moglo riješiti aktivnostima na razini
samo jedne organizacije (Gray i Wood 1991.).
Sada ću se vratiti u prošlost. 1975. godine Vijeće socijalne
sigurnosti poduzelo je u osnovi dvije aktivnosti:
1. provedbu znanstvenog istraživanja o uzroku alarmantnog
Od 1988. invalidnine (za koje Nizozemska izdvaja oko 20
milijardi godišnje) nikad nisu sišle s dnevnog reda političara.
Rezultat su političke krize, pad ministarstava, pa čak i pad
vlade.
Ipak, što je s profesionalnom rehabilitacijom sada i kakva je
budućnost?
za rad
2. izrada alata za rehabilitaciju i strukturiranje postupaka
unutar i oko Središnjeg medicinskog odjela.
Rana intervencija je ključan termin, drugim riječima, naglasak je na prevenciji. Danas je zakonom određeno da svaki
podataka? Bojim se da je samo nekolicina sretnika dobila
profesionalne savjete za rehabilitaciju te su mogli iskoristiti
Kvaliteta aktivnosti ovih pružatelja usluga kontrolira se in-
neaktivni, sjede kod kuće.
ternim potvrdama, bez toga nema produženja ugovora od
Iz spomenutih podataka vidljivo je i da postoji ogromno
Vlade.
miješanje pojma rehabilitacija. Mislim na miješanje s (bez
Izvan Boaboreae 400 ostalih stručnjaka/malih tvrtki posluje
obzira na dobru volju oko aktivnosti za) nezaposlenošću,
Ali što je zapravo tržište?? Tržište se može podijeliti na dvije
odnosu na Vladu
Poduzeća u odnosu na poduzeća
Sadašnja situacija
Ali što je sa svim onim osobama o kojima nema statističkih
svoje sposobnosti za sudjelovanje u društvu. Ostali, radno
pružajući rehabilitaciju.
građanskom integracijom, društvenom aktivacijom… Zato
sam dobio ideju za temu ove konferencije: “Profesionalna
rehabilitacija osoba s invaliditetom – put za ponovni ulazak
na tržište rada”.
Ogromni gubitci u edukaciji, usavršavanju od strane poslodavaca i društva te samopoštovanje nisu prikazani statisti-
• prevencija i bolovanje
kama. Naš sustav nesposoban je za pronalazak većine osoba
• intervencije
koje žele rehabilitaciju. Multidisciplinarna suradnja i intenziv-
• preorijentacija
no usmjeravanje ključni su za uspjeh. Trebamo ih koristiti.
Osoba s invaliditetom ima pravo na naš trud. Mnogi čekaju
Moj odjel, zajedno s medicinskim odjelom bio je zadužen za
poslodavac mora imati sklopljen ugovor sa službom za zašti-
procjena prihoda od 1 milijarde eura. Ključni su poslodavci,
na naše aktivnosti. To je izazov za stručnjake na području
izradu alata za rehabilitaciju. Uz prilično neograničena sred-
tu na radu (ARBO-dienst). Ukoliko se pojavi trajni invaliditet,
zaposlenici, osiguranje – tvrtke i ostali pružatelji usluga
rehabilitacije, poput nas. Kakva je budućnost naše profesije
stva (50 milijuna) sagrađena su dva centra za rehabilitaciju,
zakonom su prvotne ovlasti dane poslodavcu i zaposleniku
Poduzeća u odnosu na Vladu
Hoensbroeck i Werkenrode. Veliku potporu pružilo je Mini-
(prve dvije godine) za započinjanje rehabilitacije. Sve orga-
starstvo socijalne skrbi. Ali kako osposobiti centar?? Gdje
nizacije državnog tipa povlače se u posljednjim godinama:
naći pogodne kandidate i tko će platiti dnevne troškove? To
što je krajnja osveta političara. Samo jedna je, kad se radi
• nezaposleni
Budućnost
je bila velika borba s birokracijom u Nizozemskoj, a nadasve
o zaposlenju, ostala (do sada): UWV (Institucija za socijalnu
Kao predsjednik organizacije Workability Europe prije šest
postavljalo se pitanje - dok se god klijentu (zakonom) jamči
sigurnost vezanu uz radne aktivnosti), koja se bavi većinom
• građanska integracija
da njegovo primanje naknade (invalidnine) nije upitno, zašto
procjenama, invalidninama, procedurama, revizijama i fi-
bi se on uopće vraćao na posao, čak i uz potpomognuto
nancijama. Nazire se nova reorganizacija: decentralizacija u
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
SADRŽAJ
budu uključeni u shemu osiguranja.
• Poslovni savjetnik
komponente: poduzeća u odnosu na poduzeća i poduzeća u
porasta na području opće (profesionalne) nesposobnosti
80
korist lokalne zajednice!! Uklanjanje svih neuspješnih struč-
i koji koncept koristimo?
• reintegracija osoba s invaliditetom
• poslovno savjetovanje
• društvena aktivacija
godina susreo sam se s uljezom koji je (pretpostavljam sasvim slučajno) upotrijebio izraz Work Ability (radna sposobnost). (A možda ipak i nismo bili tako originalni kada smo
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
81
HANS VRIND • Trendovi (re)integracije na tržište rada u Nizozemskoj
poduzeti pravovremene aktivnosti kako bi se izbjegle smet-
2001. stvorili Workability Europe J) Taj uljez bio je profesor Ilmarinen. Ovdje mogu sa zadovoljstvom navesti citat
Hansa Martina Hasselhorn, Sveučilište Wuppertal, Njemačka (podatke o njemu možete pronaći na internetu):
nje te smanjio ili izbjegao invaliditet.
WORK ABILITY
WORK
skih usluga poboljšala nakon uvođenja takozvanog sustava
stvu, radnim uvjetima i kadrovskoj službi organizacije. Važno
ocjenjivanja zvjezdicama, koji vodi Vlada.
ni alat, a ne samodostatni cilj.
novih članova organizacije Workability Europe, Rolfa Saloa.
aktivnosti u održivom odnosu s klijentom. Time se unutar
On je vlasnik najveće privatne organizacije za rehabilitaciju
usmjeravanja i savjetovanja baziranog na cijeni za kvalitetu
u Njemačkoj. Nakon njegovog predavanja (koje je održao u
otvara prostor za inovativnost (izvor TNO).
Tuomi (2004.) navode da je radnu sposobnost moguće po-
• udružite medicinske, psihosocijalne, socijalne i radne aknosti i preduvjeta za povratak na tržište rada kod obolje-
HELTH
te koliko je on/ona sposoban/na obavljati svoj posao u odno-
lih ili ozlijeđenih osoba s prethodnim radnim iskustvom
su na zahtjeve posla te mentalne i zdravstvene resurse.’ Ova
• uključivati obitelj, društvenu mrežu i sadašnjeg poslodavca
se definicija temelji na takozvanom ‘konceptu radne sposobnosti’ (Ilmarinen, 2004.) prema kojem je radna sposobnost
• bez profesionalnih dostojanstvenika, već treba kreirati i
rezultat interakcije radnika i njegovog/njezinog rada. Radna
održavati proces međusobne kolegijalnosti (izbjeći domi-
sposobnost može se opisati i kao ravnoteža zaposlenikovih
nantnost liječnika!!)
resursa i zahtjeva posla.
Radnik doprinosi svojoj radnoj sposobnosti putem svojih
zdravstvenih i funkcionalnih sposobnosti, znanjem, vještinama, stavovima i motivacijom. Radno mjesto utječe na radnu
sposobnost putem čimbenika organizacije rada - posebice
pitanjima vezanim uz upravu i vodstvo - zahtjevima posla i
radnim okruženjem, uključujući društvene čimbenike.
Uz povećanu potrebu sudjelovanja starijih osoba na tržištu
Važnost drugog kata povećava se u današnje vrijeme kada
je neprestana promjena postala glavna odrednica radnog
• bez institucionaliziranja!
vijeka. Treći kat predstavlja društvene i moralne vrijednosti
• poslovni savjetnik mora biti na ključnim pozicijama
radnika. Tu glavnu ulogu imaju poštovanje,vjera u vlastite
• pronađite odgovarajuću financijsku potporu!
sposobnosti i pravda, kao i posvećenost organizaciji, motivaciji i angažiranju. Te vrijednosti utječu na sposobnost i
• pratite rezultate
motivaciju za učenjem i daljnjim kvalifikacijama (2. kat). 4.
A rezultati su tu, tako da 2 od 3 klijenta uspijevaju dobiti
kat sažetak je svih aspekta radnog sadržaja (fizičke, psiho-
(ponovno) profesionalni status na radnom mjestu koje im se
loške i društvene zahtjeve), radno okruženje i organizaciju
sviđa i koje ih veseli. U usporedbi s Nizozemskom, razlika je
Zaključci
1. Koristite privatne tvrtke, ne institucije.
2. Reintegracija na tržište rada počinje na nosilima.
3. Stvorite uvjete za ranu intervenciju. Nađite posao (bivši
poslodavac??), kako biste postavili cilj!
4. Koristite multidisciplinarne timove (na ravnopravnoj
osnovi, bez medicinskih careva).
5. Za vještine rehabilitacije nemojte koristiti skupine.
Usredotočite se na pojedinca, ali imajte na umu da za
svaku osobu treba vremena. Uzmite si vremena!
6. To košta, ali imate dobar argument: na kocki su buduće
invalidnine!
7. Koristiti kriterije prema modelu ‘kuća radne sposobnosti’ (Ilmarinen 2004).
8. Imati na umu obitelj, oni nisu samo suradnici.
9. Koristiti sposobnosti svake osobe.
rada. Tu vodstvo ima ključnu ulogu, al i čimbenici poput
šokantna!
10. Cilj: biti uspješan barem u dva od tri slučaja.
mogućnosti daljnjeg napredovanja i utjecaja na radnom
Time dolazim do posljednje stavke, a to je mjerenje rezul-
Sa svakom pojedinom osobom koja u potpunosti može kori-
mjestu. Blizu se nalaze i obitelj radnika, privatni, društveni
tata. Statistike lažu! Svima u našem poslu poznat je izraz
stiti svoje radne sposobnosti, možeš osvojiti svijet!
Again Hasselhorn: “Prijenos ‘koncepta radne sposobnosti’ u
život i sama zajednica, koji isto tako utječu na radnu spo-
“požnjeti uspjeh za ono što je i onako već napola obavljeno”,
organizaciju može se ilustrirati modelom ‘kuće radne spo-
a to znači: primate plaću za provedbu uspješne rehabilitaci-
Rijswijk, 5. svibnja, 2010. Hans Vrind
sobnost.”
rada����������������������������������������������������
, opadanje mogućnosti prijevremenog završavanja radnog vijeka te slabljenje socijalne mreže, radna sposobnost
postaje sve važniji koncept u Europi.”
sobnosti’ (Ilmarinen 2004.). Tim je modelom pokazano da je
zdravlje radnika (prizemlje) temelj radne sposobnosti. Prize-
82
• orijentirajte se na pojedinca
tivnosti s ciljem ponovnog uspostavljanja radne sposob-
vezati s tim ‘koliko je radnik dobar sada, u skoroj budućnosti
U Nizozemskoj nismo još tako daleko dogurali!!
• profesionalna rehabilitacija započinje na nosilima
PROFESSIONAL
COMPENTENCE
njegovoj/njezinoj organizaciji. Finski znanstvenici Ilmarinen i
vornih strana. Time se unajmljuju najuspješniji ugovorni djelatnici i daju se dodatni poticaji kako bi oni poboljšali svoje
• rana intervencija
“‘Radna sposobnost’ od velike je važnosti svakom radniku te
Ilmarinen je stvorio takozvani indeks radne sposobnosti.
je, dok je najveći napredak ka nalaženju posla obavila sama
osoba s invaliditetom (zato što joj je npr. bilo dosta birokra-
mlje, temelj, može nositi zahtjeve posla samo uz dostupnost
Time se poslodavcu i zaposleniku nudi mogućnost za točno
cije ili poslovnih savjetnika). Dakle, kako da mi rehabilitatori
dostatne profesionalne i socijalne kompetencije.
skiciranje dugoročne zapošljivosti neke osobe. Tako se mogu
mjerimo vlastita postignuća??
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
SADRŽAJ
Taj referentni sustav temelji se na neto učinkovitosti ugo-
Godine 2005. u Washingtonu sam upoznao jednog od (tada)
Arlingtonu) sve je sjelo na svoje mjesto:
VALUES
U Australiji se učinkovitost privatnih pružatelja rehabilitacij-
WAI prema Hasselhornu zaslužuje trajno mjesto u zdravje i povezivanje s ostalim politikama jer je WAI samo pomoć-
Koncept radne sposobnosti
Australci imaju na raspolaganju dobru opciju:
S K U P A
Za detaljnije informacije, vidi Hans Martin Hasselhorn, Sveučilište Wuppertal, Njemačka:
• Ahonen G, Bjurström LM, Hussi T. Economic Effectiveness of the Maintenance and Promotion of Work Abili-
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
83
ty. In: Peltomäki P, Hussi T, Julin H, Launis K, Liira J,
Räsänen K. Maintenance of Work Ability – Research
and Assessment: Summaries. Ministry of Social Affaires and Health, Finnish Institute of Occupational Health.
2002, 33-44.
• Hasselhorn HM, Freude G. Der Work Ability Index – ein
Leitfaden. Schriftenreihe der Bundesanstalt für Arbeitsschutz und Arbeitsmedizin, NW Verlag Bremerhaven,
2007, ISBN 978-3-86509-6, 2007. [German]
• Ilmarinen J. Preface. In: Ilmarinen J & Lehtinen S. Past,
Present and Future of Work Ability. People and Work –
Research Reports 65, Finnish Institute of Occupational
Health, 2004; ISBN 951-802-581-9 [English]
• Ilmarinen J & Tuomi K. Past, Present and Future of
Work Ability. In: Ilmarinen J & Lehtinen S. Past, Present
and Future of Work Ability. People and Work – Research Reports 65, Finnish Institute of Occupational Health,
2004; ISBN 951- 802-581-9 [English]
• Ilmarinen J. Towards a Longer Worklife! Ageing and the
quality of worklife in the European Union. National Institute for Occupational Health, Helsinki, Finland, 2006
[English]
Developments of (re)integration
to work in The Netherlands
SADRŽAJ
Early intervention as link between
Vocational and Medical Rehabilitation
BY HANS VRIND
• Peltomäki P et al. Maintenance of Work Ability Research
and Assessment: Summaries. Finnish Institute of Occupational Health, 2004; ISBN 951-802-502-9
President Workability Europe and Director International Salo Holding AG
Netherland
• Tuomi K, Ilmarinen J, Jahkola A, Katajarinne L, Tulkki A.
Work Ability Index (2nd Edition). Helsinki: Finnish Institute of Occupational Health 1998 [English]
History
During the 60th of the last century the social security system in The Netherlands was built and even completed. The
true, but in his wisdom this professional could not prevent
the totally unpredictable consequences that should follow in
the next 25 years.
welfare state was there, following the design of William
Henry Beveridge, scetched in 1942 in his report Social Insurance and Allied Services and after that adopted by the
Dutch Government (Van Rijn).
One of the consequences of this reform was, that the Accidents Insurance (which covered employee – accidents at
work) and the Disability Insurance (voluntary coverage on
medical consequences of accidents) came to an end and a
new law, the “Wet op de Arbeidsongeschiktheidsverzekering” or WAO came into force (1967). 180.000 beneficiaries of the old laws were transferred to the new regime.
Conceptually seen, it was a change from Professional Risk
to Social Risk. So every workers’ income was insured (from
18 - 65), may any accident or sickness occur, till a level of
70% of his last earned income. 10 years later also self-employers and youngsters were added to this social insurance
In 1974 Hans Vrind (too young and too rotten already,
scheme.
then!) was appointed as head of the financial and organi-
The 250 medical doctors and vocational – rehabilitation
specialists, being the staff and active with assessment were also transferred from the State Insurance Bank to the
Central Medical Department. The first Director of that new
84
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
zational department (Bedrijfs-economische Afdeling) of
the Social Security Council (Sociale Verzekeringsraad), the
supervisory body for the Social Security Institutions in The
Netherlands, including the Central Medical Department.
department A.G. Mater had as mantra: “Vocational re-habi-
At that time, there was already a sense of urgency in the
litation starts on the stretcher”. Till today this is absolutely
air. While everybody was sleeping, the number of benefici-
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
85
HANS VRIND • Developments of (re)integration to work in The Netherlands
aries of the WAO was grown to almost 340.000 (1974).
So that means a private solution for the re-habilitation acti-
Everybody came in, nobody went out! Vocational re-integra-
vities, to be hired by the UWV or Insurers or employers or
tion, a logic and by law expected measure was not working!
even by the clients themselves.
Before I go on with this historical overview, first some defi-
150 Private vocational rehabilitation professionals/organi-
nitions, thanks to Ass. Prof. Ali Kitis, Pamukkale University
zations united in the private association Boaborea. (what’s
Denizly Turkey. You have to know, Workability Europe wor-
in a name??)
This present situation makes me –with 35 years of experience with rehabilitation – not happy. I think there were only
two factors why it was possible to push back the number of
beneficiaries back from 1.000.000 to 850.000. That are:
• Occupational Health and Safety Services (ARBO-dien-
1. The lowering - by law - of the level of allowances and
ked together with the University on a project Disabled at
Work (2008 – 2010). So, Kitis searched for me, what is
sten)
vocational – rehabilitation?
• Early – intervention Advisers
Vocational – rehabilitation is: A combination of medical,
• Outplacement / Carrier Consultants
psychosocial, social and occupational activities aiming to reestablish among sick or injured people with previous work
• Re – integration Services
history their working capacity and prerequisites for retur-
The scientific study ended in political disorder. The result of
ning to the labor market, i.e. to a job or availability for a job
feverish gathering and study (see chart) :
(Gobelet & Franchignoni 2006)
Since 1988 disability allowances (which costs The Nether-
or
lands so about 20 billion a year) was never off the political
An inter organizational effort to address problems too com-
agenda.
plex and too protracted to be resolved by unilateral organi-
Political crises, fallen ministers in despair and even fallen
zational action (Gray & Wood 1991)
cabinets were the result.
So let me go back to history. In 1975 the Social Security
But how about voca-tional rehabilitation in the present situ-
Council took basically two actions:
ation and what is the future?
2. Developing tools for rehabilitation and structuring the
procedures within and around the Central Medical Department.
My department was – together with the medical department – responsible for the development of the tools for
rehabilitation. With quite unlimited funds (50 million) two
rehabilitation centers were built. Hoensbroeck and Werkenrode. Big support from the Ministry of Social Affairs. But
how to habilitate that centers?? Where can you find suitable
candidates and who is going to pay for the daily costs? It
was an enormous struggle against the bureaucracy in The
Netherlands, and – above all – as long as a client has the
guaranty (by law) that his allowance is not at risk, why should he go back to employment, even assisted? We learned
at that time a lot about vocational rehabilitation and the two
86
Quality of this providers is controlled by self-certification,
otherwise no contracts from government.
Outside Boaborea 400 other professionals/small companies active with one of another form of rehabilitation.
But what is the market?? The market can be divided into
two components: Business to Business and Business to
Government
Business-to-Business
1. Scientific study to the roots of the alarming grows in
(vocational) disability
• Job – coach Organizations
• prevention and sick – leave
Present situation
Early intervention is the key - word, so emphasis on prevention. By law nowadays every employer must have a contract
• interventions
• out – placement
with a Occupational Health and Safety Service (ARBO-di-
estimated 1 milliard euro turnover. The principals are em-
enst) If nevertheless a long standing disability occurs, the
ployers, employees, insurance – companies and other ser-
first responsibilities are by law given to employers and em-
vice – providers
ployees (first two years) to start re-habilitation. All kinds of
Business-to-Government
state like – organizations are whipped-out in the last years:
The ultimate revenge of the politicians. Only one – in relation
to work - remains (till now): The UWV: The Social Security
Institution related to Work. Activities: mainly assessment,
giving allowances, procedural, review and financing. A new
2. to prevent most disabled workers to enter the insurance-scheme.
But what happened to all those persons who did not end in
the statistics? I am afraid only a relatively (happy) few got
a professional guidance for rehabilitation, and were able to
use their abilities for participation in society. The rest is
sitting at home “Behind the geraniums”
Out the above mentioned figures you can also notice that
there is an enormous pollution of the concept of re – integration. I mean polluted by (nevertheless good willing actions for) unemployed, civil integration, social activation etc.
That’s why the theme of this conference struck me: “The
Vocational Rehabilitation of Persons with Disabilities – gateway for re – entering the Labour Market”.
An enormous loss in education, training investments by employers and society and personal self-esteem is not seen in
the statistics. Our systems are unable to find most of the
persons, willing to rehabilitate. Multidisciplinary cooperation and intense guidance is the key-factor for success. We
must use this key – factor. And the person with a disability
has the right that we try. And many are there, waiting for
our action. And it is a challenge for professionals in rehabilitation, like us. So what’s the future of our professionalism
and what concept do we use?
• unemployed,
The future
• civil integration,
estimated 360 million euro turnover. The principals are the
As President of Workability Europe I was struck 6 years ago
by an intruder, who used (I suppose accidentally) the wording
Work Ability. (Or perhaps we were not that original some
years before that, when we created Workability Europe in
2001 J) That intruder was Professor Ilmarinen. And here
• jobcoaching and
communities!! Away with all the not-successful profession-
• social activation
institutions are still working, but the output was – seen in
The Netherlands is one of the strongest supporters of the
UWV (social security organization), local governments and
I quote, with pleasure, Hans Martin Hasselhorn, University
the perspective of 35 years - relatively small.
Brussels Thinking: The private market solves every problem!
clients who can use a personal budget (Individuele Reinte-
of Wuppertal, Germany (you can find him on the Internet):
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
SADRŽAJ
• re-integratieon of vocational disablied,
re-organization is dooming: decentralize towards the localals in their too-expensive buildings L!!
gratie overeenkomst IRO) Personal budget for vocational
disabled € 5.000, for unemployed € 4.000,-
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
87
HANS VRIND • Developments of (re)integration to work in The Netherlands
tions. Rooted in the rest of the policy is important because
The work ability concept
the WAI only a supportive tool, not an end in itself.
called Star Rating system, operated by the Government.
This benchmark system is based on the net effectiveness
WORK ABILITY
In 2005 I met in Washington one of the (then) new mem-
of contracting parties. Thus they shall be able to provide
bers of Workability Europe: Rolf Salo. He is the owner of
the best performing contractors to hire and give additional
WORK
the biggest privately – owned German rehabilitation orga-
incentives to contractors to improve performance in a su-
nizations. His lecture (then, in Arlington) made everything
stainable relationship with the client. It gives guidance on
fall into place:
price-quality space for innovation. (source TNO)
• Vocational re-Integration starts on the stretcher
In The Netherlands we are not that far!!
SADRŽAJ
• early – intervention
“‘Work ability’ is of high relevance for each worker and for his
or her organisation. According to the Finnish researchers Il-
VALUES
marinen & Tuomi (2004), work ability may be understood as
Conclusions
• Join medical, psychosocial, social and occupational ac-
1. Use Private companies, no institutions
‘how good is the worker at present, in the near future, and
tivities together aiming to re-establish among sick or
how able is he/she to do his/her work with respect to the
injured people with previous work history their working
work demands, health and mental resources’. This definition
PROFESSIONAL
COMPENTENCE
is based on a so called ‘concept of work ability’ (Ilmarinen,
2004) according to which, work ability is the result of the
• cess of inter-collegiality (avoid the medical dominance!!
urces and the work demands.
• do not institutionalize!
The worker contributes to his work ability via his health and
functional abilities, with knowledge, skills, attitudes and
ugh work organizational factors - especially leadership and
market
employer
HELTH
may also be described as the balance of the workers’ reso-
motivation. The workplace influences the work ability thro-
capacity and prerequisites for returning to the labor
• involve the family, their social network and their present
interaction of the worker and his or her work. Work ability
• put the job-coach on the focal point
ral values of the worker. Here, respect, esteem and justice
play a role as much as commitment to the organisation,
• find the relevant financiers!
2. Vocational re-Integration starts on the stretcher
3. Create a situation of Early intervention. Find a job (old
employer??), to set a goal!
4. Use Multi disciplinary Teams (on equal basis, no medical emperors)
5. Use no groups to offer skills for rehabilitation. Focus
on the individual, but remind every person is time –
consuming. Take your time!
6. That cost a lot of money, but you have a good argument: The saving of the future allowances is at stake!
• steer on results!
7. Use The ‘house of work ability’ criteria (Ilmarinen 2004)
lity and motivation for learning and qualification (2nd floor).
And results are there, so about 2 of 3 clients do reach
8. Be aware of the Family, they are not only cooperative
Given the increasing necessity of older people’s participati-
The 4th floor, finally, summarises all aspects of the work
(again) a professional status in the job they wish and in
on in the labour market, the decreasing possibilities for pre-
which they are happy. Compared to The Netherlands, the
9. Use the abilities of every person
content (physical, psychological and social demands), the
mature departure from working life and also the weakening
work environment and work organisation. Here, leadership
difference is shocking!
of the social networks, work ability becomes a more and
has a core influential role, but also work factors such as
That brings me to my last point. Measuring on results. Sta-
more relevant concept in Europe.”
possibilities for development and influence at work. Close by
tistics are lies! Everybody in our industry knows the term:
management issues - by work demands and by the work
environment, including social factors.
Again Hasselhorn: “The translation of the ‘concept of work
ability’ into an organisation may be illustrated by the ‘hou-
88
• keep it purely individual
motivation and engagement. These values influence the abi-
are the worker’s family, private social life and society, which
also have an impact on work ability.”
“picking low hanging fruit”, what means: get paid for successful rehabilitation while the real progression to a job was
made by the disabled person himself single handed. (For
10. Target: Be successful at least with 2 out of 3
With every single person, who can use his full abilities in a
job, you win the world!
Rijswijk, 5th of May 2010, Hans Vrind
For reference and readings, see Hans Martin Hasselhorn,
se of work ability’ (Ilmarinen 2004). This visualizes that the
Ilmarinen created a so called Work Ability Index
workers’ health (1st floor) is a foundation for work ability.
This offers employees and employers the opportunity to
The 1st (ground) floor can bear the work demands only when
someone’s long-term employability accurate mapping. On
enough professional and social competence is available.
that basis, they can take timely action to avoid disruptions
The relevance of the 2nd floor is increasing in current times
and reduce or prevent disability.
The Australians have a good option:
when continuous change is becoming a main characteristic
WAI deserves – according to Hasselhorn - a permanent
In Australia the effectiveness of private providers of reha-
ment: Summaries. Ministry of Social Affaires and Health,
of working life. The 3rd floor represents the social and mo-
place in the health, working conditions and staffing organiza-
bilitation services improved after the introduction of a so-
Finnish Institute of Occupational Health. 2002, 33-44.
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
instance because he or she was sick of the bureaucracy
and/or the coach). So: how do we, re-habilitators measure
our success:??
University of Wuppertal, Germany:
•����������������������������������������������������
Ahonen G, Bjurström LM, Hussi T. Economic Effectiveness of the Maintenance and Promotion of Work Ability.
In: Peltomäki P, Hussi T, Julin H, Launis K, Liira J, Räsänen
K. Maintenance of Work Ability – Research and Assess-
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
89
• Hasselhorn HM, Freude G. Der Work Ability Index
– ein Leitfaden. Schriftenreihe der Bundesanstalt
für Arbeitsschutz und Arbeitsmedizin, NW Verlag
Bremerhaven, 2007, ISBN 978-3-86509-6, 2007.
[German]
Reports 65, Finnish Institute of Occupational Health,
2004; ISBN 951- 802-581-9 [English]
• Ilmarinen J. Towards a Longer Worklife! Ageing and the
quality of worklife in the European Union. National Institute for Occupational Health, Helsinki, Finland, 2006
• Ilmarinen J. Preface. In: Ilmarinen J & Lehtinen S. Past,
Radionice u kontekstu politike
zapošljavanja i socijalne politike
u Europskoj uniji
[English]
SADRŽAJ
THOMAS UMSONST
Present and Future of Work Ability. People and Work –
• Peltomäki P et al. Maintenance of Work Ability Research
Research Reports 65, Finnish Institute of Occupational
and Assessment: Summaries. Finnish Institute of Oc-
Health, 2004; ISBN 951-802-581-9 [English]
cupational Health, 2004; ISBN 951-802-502-9
• Ilmarinen J & Tuomi K. Past, Present and Future of
• Tuomi K, Ilmarinen J, Jahkola A, Katajarinne L, Tulkki A.
Work Ability. In: Ilmarinen J & Lehtinen S. Past, Present
Work Ability Index (2nd Edition). Helsinki: Finnish Insti-
and Future of Work Ability. People and Work – Research
tute of Occupational Health 1998 [English]
BAG WfbM, Ured za europske i međunarodne veze
Njemačka
Ja dolazim iz Njemačke i ovdje predstavljam njemačke radi-
to je potrebna socijalna pravna država spremna na obranu,
onice za osobe s invaliditetom, rehabilitacijsku ustanovu koja
koja izgrađuje političku, gospodarsku i socijalnu ravnotežu.
ima svoje zakonsko uporište u socijalnom pravu. U svojoj
U njemačkom jeziku je za to izmišljena riječ “demokrat-
prezentaciji danas htio bih se kratko osvrnuti na povijest i
ska država” koja mora ustrajati na standardu socijalne
pravnu osnovu tih ponuda rehabilitacije u saveznom zako-
pravde. Socijalno-državno načelo u Ustavu Savezne Repu-
nodavstvu. Pri tome ću se osvrnuti i na ustavne odredbe.
blike Njemačke je društveno-politički temelj na kojem se
Svrha je toga omogućiti usporedbu s pravilima Europske
posljednjih trideset godina mogla postepeno graditi pravna
unije. Želio bih zaključiti svoje izlaganje jednom ponudom i
jednakost čak i teških invalida1. To je bio dugotrajan proces,
molbom za Vas.
djelomično obilježen i žestokim diskusijama, koji se uvijek
Od 1. prosinca prošle godine na snazi je Lisabonski ugovor.
On se primjenjuje u svim zemljama članicama Europske unije. Ovim Reformskim ugovor okončano je 23-godišnje razdoblje koje je započelo Jedinstvenim europskim aktom 1986.
godine. Tada je iz Europske ekonomske zajednice nastala Europska unija. Europska unija koja će stvaranjem zajedničkog
morao oslanjati na druge, puno jače i utjecajnije socijalne
pokrete i na organizacije za samopomoć, bez kojih danas
postignuti uspjeh ne bi bio moguć. Taj razvoj započeo je u
Saveznoj Republici Njemačkoj 1949. proglašenjem Ustava i
određivanjem prirode te nove Republike u članku 20., stavku
1., rečenici 1l. Ustava:
jedinstvenog tržišta ubuduće također sudjelovati u stvaranju
“Savezna Republika Njemačka je demokratska i socijalna sa-
politike zapošljavanja i socijalne politike. Time kakvo će nam
vezna država.”
postupanje u budućnosti predstojati trebalo bi završiti moje
današnje predavanje ovdje.
Konceptualne temelje za njemačke radionice stvorio je Parlament Savezne Republike Njemačke, njemački “Bundestag”,
Dozvolite mi da kažem nešto o povijesti i pravnim temeljima
5. prosinca 1974. U njemačkoj povijesti to je jedna poseb-
naših institucija u Saveznoj Republici Njemačkoj. Demokrat-
nost od povijesnog značaja jer se nikada ranije nijedan suve-
ska zajednica je osnovni politički preduvjet da bi sva ljud-
reni vladar Njemačke nije tako dosljedno, konkretno i s tako
ska bića mogla koristiti katalog temeljnih i ljudskih prava.
dalekosežnim posljedicama stavio na stranu osoba s invali-
No, demokracija i sloboda nisu dovoljni da zaštite najslabije
ditetom i teškim invaliditetom. U konceptu2 koji je izglasao,
članove društva i da im zajamče kompenzacijska prava. Za
Parlament je preuzeo mnoge od brojnih prijedloga udruga
1 “Savezna Republika Njemačka je demokratska i socijalna savezna država.” (čl. 20., st. 1. Ustava Republike Njemačke). I “Propisi doneseni u skladu s
Ustavom u saveznim državama moraju udovoljavati načelima republikanske, demokratske i socijalne pravne države u smislu ovog Ustava.” (čl. 28., st.
1., toč. 1. Ustava)
2 Tiskanica njemačkog parlamenta 7/3999/ 05.12.1974.
90
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
91
THOMAS UMSONST • Radionice u kontekstu politike zapošljavanja i socijalne politike u Europskoj uniji
roditelja i udruga za socijalnu skrb i stručnjaka koji su već
stavio pojedinačne knjige Zakonika o socijalnom osiguranju,
od kasnih 1960-ih razvijali novi, odgovarajući oblik rada za
nije mi bilo dovoljno vrijeme koje sam imao na raspolaganju.
radno nesposobne, teške invalide kao model.
Ukoliko trebate dodatne informacije o tome, preporučio bih
U Saveznoj Republici Njemačkoj postoje vrlo različite skupine
ljudi koje se smatraju invalidima. Za njih je stvoren stručni
vokabular koji se teško može prevesti na druge jezike jer
Vam našu publikaciju:”Ujedinjeni u raznolikosti” (“United in
Diversity”) na engleskom jeziku. Ovdje možete naći skoro sve
odgovore na svoja pitanja o radionicama.
3. Sloboda pružanja usluga: to je sloboda pružanja usluga i
poslovnog nastanka u zemljama članicama;
4. Sloboda kretanja kapitala: to je stvaranje otvorenog, integriranog financijskog tržišta kako bi se olakšale financijske transakcije
Te četiri temeljne slobode stupile su na snagu 1993. i od
i pojmove. Ona pravi razliku između socijalne sigurnosti
i podrške te zaštite zdravlja u sljedećem članku. Gore
citirani stavak 3. nadovezuje se na članak 13. Europske
socijalne povelje. U članku 34., stavku 1. Povelje o temeljnim pravima spominje se pravo na pristup sustavu
solidarnosti i socijalnim službama. Oni potvrđuju socijalnu
dimenziju Europske unije. Pojedinac uživa zaštitu u okviru
su pojedini izrazi odraz specifične njemačke socijalne povi-
Radije bih iskoristio vrijeme koje mi je preostalo da napravim
jesti i njenog daljnjeg razvoja. U njemačkom jeziku postoje
poveznicu prema Europskoj uniji. Kao što sam spomenuo na
skupine osoba s invaliditetom, teškim invaliditetom i najte-
početku, Reformski ugovor iz Lisabona stupio je na snagu
žim oblikom invaliditeta. Postoje zaposlenici s invaliditetom
01. prosinca 2009. Jedan od nacrta dokumenata za njega
i zaposlenici s teškim invaliditetom3. Nemaju sve osobe s
zvao se ustav. Ali sigurno je i Vama u Hrvatskoj, koja još nije
invaliditetom i teškim invaliditetom zbog svoga invaliditeta
članica, bilo jasno da su u početku stanovnici Francuske i
smanjenu sposobnost rada, odnosno nisu djelomično ili u
Nizozemske više puta odbili ovo nastojanje pod tim imenom.
cijelosti nesposobni za rad. Prema definiciji postoji još i sku-
Dobro je spomenuti, da bi se dobio potpuni uvid, da su i Irci
pina osoba s invaliditetom koje žele raditi i u manjem obimu
bili rezervirani prema sadašnjem Reformskom ugovoru; ali
to i mogu ostvariti, ali koja ipak ne spada među radnike. Tu
“sve je dobro što se dobro svrši”, kako mi kažemo u Nje-
spadaju zaposleni u radionicama. Oni su ovako opisano u
mačkoj.
integracija i njihovo sudjelovanje u životu zajednice.”
zakonu:
Lisabonski ugovor je pravomoćan, vrijedi u cijeloj Uniji i po-
Ovo temeljno pravo mnogo je šire od ustavnog amandmana
To su osobe koje zbog svoje invalidnosti ne mogu, još ne
novno organizira ugovore bivših zajednica koji čine primarno
u našem Ustavu, članak 3., stavak 2., rečenica 2.:
mogu, ili još ne mogu ponovno raditi na otvorenom tržištu
pravo, objedinjuje ih i povezuje, na primjer, s Poveljom o te-
“Nikoga se ne smije diskriminirati zbog njegovog invalidi-
uvriježio naziv usluga od općeg interesa. On danas više ne
meljnim pravima. S njegovim stupanjem na snagu povećala
teta.”
odražava društvenu i pravnu stvarnost. Umjesto toga, u sre-
rada.
Za pravo na mjesto u radionici nije, dakle, bitan stupanj
invaliditeta. I stupanj radne sposobnosti također nema značaja. Isto tako su nevažni priroda i razloga invaliditeta. I
konačno, nije bitno zašto te osobe s invaliditetom ne mogu
dobiti bilo kakav posao, ako je invalidnost presudni kriterij.
Odlučujuća su dakle isključivo ova tri kriterija: ne mogu, još
ne mogu ili još ne mogu ponovno raditi na otvorenom tržištu
rada. I naravno, kod prava na mjesto u radionici podrazumijeva se da invalidnost ne smije imati za posljedicu da čovjek
ugrožava sebe ili druge i da uopće ne može obavljati nikakvu
djelatnost.
1970-ih godina je u Saveznoj Republici Njemačkoj uvedena
socijalna država u kojoj se mogao izgraditi uzorni sustav usluga za osobe s invaliditetom. Ovaj sustav usluga ima potporu
u visoko razvijenom pravnom sustavu. Na tome se temelje
zahtjevi osoba s invaliditetom za usluge i u slučaju nužde
moraju se izboriti pravnim putem. Da bih Vam danas pred-
se i važnost socijalnih pitanja i njihov daljnji razvoj u Europskoj uniji. Čitav niz ugovornih pristupa i uredaba povećava
ulogu socijalne politike, ali ne definira ju sveobuhvatno za
Uniju. Socijalni aspekti moraju se usporediti i uskladiti s
ostalim aspektima zakonodavstva Unije. Pri tome središnju
ulogu igraju socijalne usluge. Za osiguranje skrbi za opću
dobrobit, skrbi u zdravstvenom sektoru ili u pitanjima koja
se odnose na socijalno osiguranje, koriste se usluge.
U svjetlu stupanja Lisabonskog ugovora na snagu, u središte pažnje dolaze temeljna pitanja. Pojam usluge pokreće
primjenu zakonodavstva Unije. Sjećate se, stvaranjem jedinstvenog europskog zajedničkog tržišta trebale bi biti zajamčene četiri temeljne slobode u gospodarskom životu Unije:
1. Slobodno kretanje osoba: to je sloboda stanovnika Unije
da se neograničeno kreću unutar zajedničkog tržišta;
tada se dalje razvijaju. S Lisabonskim ugovorom pojavio se u
socijalno-političkom sektoru niz novih pravila i odredaba. Osim
samog ugovora, jednaka je težina dana i Povelji o temeljnim
pravima Europske unije4. To uključuje različita specifična temeljna prava koja utječu na živote osoba s invaliditetom. Čak
i jasnije nego u našem njemačkom ustavu, na primjer, proglašava se u članku 26. Povelje o temeljnim pravima da:
“Unija priznaje i poštuje pravo osoba s invaliditetom na mjere
koje osiguravaju njihovu neovisnost, socijalnu i profesionalnu
Temeljno ljudsko pravo Unije zahtjeva još jasnije uključivanje osoba s invaliditetom u društvo. Promatrat ćemo ovaj
zahtjev u podzakonskih aktima. Ali dozvolite mi prvo da se
općeg sustava osiguranja za zaštitu od rizika, pri čemu
takvi sustavi redovito imaju obilježje solidarnosti, ovisni su
o doprinosima, a ako su neovisni, onda djeluju na temelju konkretne nužde. Pravo na pristup sustavima socijalne
sigurnosti upotpunjeno je pravom na pristup socijalnim
službama. Socijalne službe prvenstveno osiguravaju zaštitu od nepoštivanja ljudskog dostojanstva. Zaštititi je
potrebno pojedinca u njegovim individualnim slučajevima
nužde ili potrebe, koja je ugrađena u društveni život. Ciljevi
su osiguranje egzistencije dostojne čovjeka i borba protiv
socijalne isključenosti i siromaštva.5
U Njemačkoj se za usluge koje treba obavljati vrhovna vlast
dištu pozornosti nalaze se “usluge od općeg ekonomskog
interesa”. Ovaj pojam koristi se u tekstu članka 14. (Službe)
i članka 106., stavka 2. (Usluge) općih odredbi Ugovora o
još zadržim na Povelji o temeljnim pravima EU-a. Pojam so-
EU-u, te je uobičajen i poznat i u drugim jezičnim verzijama
cijalnih usluga također se koristi u njoj. Članak 34. (Socijalno
relevantnih dokumenata Komisije (services of general eco-
osiguranje i socijalna pomoć) u poglavlju IV. o solidarnosti
nomic interest; services d´intérêt économique général).
Unije poziva u trećem stavku:
Obzirom na ispunjenje socijalnih zadaća, potrebno je obja-
“U cilju borbe protiv socijalne isključenosti i siromaštva,
sniti razliku u odnosu na “usluge od općeg interesa”, dakle
Unija priznaje i poštuje pravo na socijalnu pomoć i pomoć
ne-ekonomske usluge, čije pružanje je usmjereno na opću
vezanu uz stanovanje kako bi se osigurao dostojan život svi-
dobrobit.
ma koji nemaju dovoljno sredstava, u skladu s pravilima koja
Dakle, postoje dvije vrste usluga od općeg interesa, koja će
utvrđuju pravo Zajednice te nacionalni zakoni i praksa.”
SADRŽAJ
trebati nadalje razlikovati. Kod usluga od općeg ekonomskog
Povelja o temeljnim pravima preuzima standarde zakono-
interesa radi se o uslugama gospodarske naravi koje podlije-
davstva Zajednice i Europske socijalne povelje, uključujući
žu pravilima unutarnjeg tržišta i tržišnog natjecanja.
2. Slobodno kretanje robe: to je sloboda razmjene robe na
unutarnjem tržištu bez carine;
4 Čl. 6., st. 1. Ugovora o Europskoj uniji: “Unija počiva na načelima slobode, demokracije, poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i pravne
države; ta su načela zajednička svim državama članicama.”
3
92
usp. § 2 i § 73 Socijalnog zakonika (SGB) IX
Z B O R N I K
R A D O V A
5 Riedel, u: Meyer: (izdavač) Komentar uz Povelju o temeljnim pravima, 2. izdanje 2006., čl. 34., Rndn. 21f.
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
93
THOMAS UMSONST • Radionice u kontekstu politike zapošljavanja i socijalne politike u Europskoj uniji
Pojam usluga od općeg interesa izveden je iz apstraktnog
osobnim uslugama. Aktivnosti za ispunjenje takvih zadaća
čajnoj mjeri financira iz poreza i doprinosa osoba koje upla-
sekundarno stvaraju gospodarske rezultate putem rada
pojma usluga od općeg ekonomskog interesa, ali seže dalje
redovito se nalaze u složenom međuodnosu i često se ne
ćuju socijalno osiguranje. Radionice za osobe s invaliditetom
na tržištu;
od toga.6 On se odnosi kako na tržišno orijentirane tako i
mogu izolirati, a time niti učiniti ekonomski ocjenjivima. Pri
organiziraju na više od 2.400 lokacija u Saveznoj Republici
netržišne usluge.7 Potonje u načelu ne podliježu propisima
obavljanju poslova često surađuju državna tijela i slobodni
Njemačkoj mogućnosti rehabilitacije za više od 280.000
Europske unije, tako da se konkretno pravila jedinstvenog
nositelji socijalne skrbi. U prilog tome da se ne radi isključi-
osoba s djelomično teškim i/ili višestrukim invaliditetom. Nji-
tržišta i pravila tržišnog natjecanja u načelu ne primjenjuju.
vo o ekonomskom pristupu govori i organizacija aktivnosti s
hova je namjera omogućiti osoba kojima je potrebna pomoć
naglašenim dobrovoljnim sudjelovanjem pojedinaca i uključi-
i zaštita da žive dostojanstveno putem ponuda za ravnoprav-
vanjem donacija za financiranje. Ako se neka usluga pruža u
no sudjelovanje u radnom životu. Jamstvo i zakonska zaštita
čisto dobrotvorne svrhe, za nju se ne dobiva naknada i stoga
te zadaće, kao dio cjelokupnog sustava socijalne sigurnosti,
Točne definicije pojma “usluga od općeg ekonomskog interesa” nema u ugovorima. Prepušteno je nacionalnim vladama
da same definiraju ova područja. Trebaju se osloniti na širo8
ki spektar mišljenja, posebno uzimajući u obzir korisnike tih
usluga.9 U pravilu se mora raditi o gospodarskoj djelatnosti
koja je povezana s posebnim obvezama skrbi za opću dobrobit i koja se obavlja u interesu javnosti.10
Glavno obilježje socijalnih usluga je da se pružaju iz socijalnih
razloga koji se ogledaju u prirodi njihova izvršenja, a često i u
zahtjevima koji se postavljaju pružateljima usluga. Mnoge se
socijalne usluge nalaze pod predznakom pokrivanja troškova
ili se čak ne mogu pružiti tako da budu pokriveni troškovi.
Zbog važnosti socijalnih ciljeva dobiva se financijska ili organizacijska podrška od državnih tijela. Tim ću se financijskim
aspektom još baviti na kraju, vezano za moguće financiranje
struktura nalik radionicama u Hrvatskoj, ako bi se mogla
postići politička većina u Vašoj zemlji.
se ne smatra uslugom sukladno člancima 56. i 57. Ugovora
o funkcioniranju Europske unije.11
jest i ostaje zadatak nacionalne države, čak i pored sada
pravno važećeg Lisabonskog ugovora. Temelje toga čini ide-
Ti kriteriji odgovaraju načelima zakonodavstva Unije o tržiš-
ja solidarnosti. Ponude financira stanovništvo kroz poreze,
nom natjecanju. Prema tumačenju pojma tvrtke iz članka
doprinose i slična davanja.
101. ff Ugovora o funkcioniranju Europske unije, organizacije ili udruženja nisu tržišno orijentirane tvrtke u smislu
ugovora, ako posluju na načelima solidarnosti. Ovo načelo
u proturječnosti je s tržišnim načelom “do ut des”�. To se
posebno odnosi na strukture koje djeluju unutar sustava soKod svake usluge treba zasebno provjeriti čini li njezinu
osnovu međusobni odnos koji se temelji na gospodarskoj
u Nürnbergu da konkretnije razgovaramo o sadržajima
takve suradnje. Osim toga, želim Vam prenijeti srdačne
SADRŽAJ
pozdrave moga kolege iz pokrajinske radne zajednice iz
Berlina. Pripremite svoje nacionalno zakonodavstvo na
stvaranje ponuda koje se ne temelje na načelu reciprociteta, nego su namijenjene zaštiti ljudskog dostojanstva.
Nije u skladu s dostojanstvom osobe s invaliditetom da ne
bude uključena u proces rada i u društveni život samo zato
što ima teže duševne poremećaje. Osigurajte političku većinu za državno financiranje takvih institucija i pri tome imaj-
Ne želim prekoračiti granice Vaše pažnje i time sam došao
te na umu trenutnu političku situaciju u Europi: ako je neka
do kraja svog izlaganja, ali imam jednu molbu i jednu ponudu
struktura poput bankarskog sektora važna za sustav, onda
za buduću zemlju članicu Hrvatsku:
ju se štiti milijardama poreznog novca, iako ovdje govorimo
1. Surađujte s nama na daljnjem razvoju rehabilitacijskih
o komercijalnim tvrtkama koje potpuno djeluju na načelu uza-
ponuda u zaštitnim radionicama za osobe s invalidi-
cijalne sigurnosti.
2. Iskoristimo priliku na sajmu radionica sljedeće godine
jamnosti.
tetom, koje su zakonski obvezne ispunjavati osnovnu i
Ja bi svoj porezni novac radije dao slabima i izopćenicima iz
najvažniju svrhu očuvanja ljudskog dostojanstva, a samo
ovog društva.
bazi. Budući da nije bilo aktivnosti sukladno slobodi pružanja usluga prema člancima 56. i 57. Ugovora o funkcioniranju Europske unije od samog početka, paušalne ocjene
U jednom priopćenju Europske komisije iz 2006. godine,
su neprikladne. Što je jača poveznica s očuvanjem ljudskog
Komisija je utvrdila osobne usluge koje služe individualnoj
dostojanstva ugroženih osoba, to je vjerojatnije da se radi o
podršci onima kojima je potrebna zaštita. Usluge individual-
ne-ekonomskih uslugama. Financiranje sredstvima od općih
nog praćenja i savjetovanja redovito su vrlo usko povezane s
poreza ili dodatno financiranje iz privatnih donacija ukazuje
očuvanjem ljudskog dostojanstva.
na nepostojanje uzajamnog odnosa. Ako osobna bliskost ili in-
To posebno vrijedi za usluge koje su usmjerene na skrb o
dividualni odnos između sudionika igra značajnu ulogu, onda
osobama s invaliditetom. Ali i na usluge koje se pružaju kro-
socijalna namjena dolazi u prvi plan.
nično oboljelima, ovisnicima o drogama ili pretjerano zadu-
Radionice za osobe s invaliditetom u Saveznoj Republici Nje-
ženim osobama. Svi oni predstavljaju usluge kojima je cilj
mačkoj privređuju samo oko 20 posto svojih ukupnih prihoda
društvena integracija tih ljudi. Osim toga, radi se o izrazito
kroz gospodarsko djelovanje. Preostalih 80 posto se u zna-
6 KOM (2004.) 374 konač., str. 27
7 KOM (2004.) 374 konač., str. 27
8 Priopćenja Komisije “Usluge od općeg interesa u Europi” (2001/C 17/04) od 19.1.2001., Jung u: Calliess/Ruffert “EUV/EGV” čl. 86., Rn. /redak 37
9 Jung u: Calliess/Ruffert “EUV/EGV” čl. 86., Rn. 37
10 Jung u: Calliess/Ruffert “EUV/EGV” čl. 86., Rn. 38
11 Müller-Graff, u: Streinz (izdavač), EUV/EGV komentar, 1. izdanje 2003., čl. 49, Rdnr. 23
94
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
95
Werkstätten im Kontext einer
Beschäftigungs – und Sozialpolitik
in der Europäischen Union
SADRŽAJ
THOMAS UMSONST
Bundesarbeitgemeinschaft der Werkstätten füf behinderte Menschen e. v.
Deutschland
Ich komme aus Deutschland und vertrete hier die deuts-
Deutschland eingehen. Ein demokratisches Gemeinwesen
chen Werkstätten für behinderte Menschen, eine Reha-
ist die politische Grundvoraussetzung dafür, daß alle Men-
bilitationseinrichtung, die wir im Sozialrecht gesetzlich
schen den Grundrechts‑ und Menschenrechtskatalog für
verankert haben. In meinem Vortrag heute möchte ich
sich beanspruchen können. Doch Demokratie und Freiheit
kurz auf die Geschichte und die bundesgesetzliche Grun-
reichen nicht aus, die schwächsten Gesellschaftsmitglieder
dlage dieser Rehabilitationsangebote eingehen. Dabei
zu schützen und ihnen ausgleichende Rechte zuzugestehen.
werde ich mich auch auf verfassungsrechtliche Besti-
Es ist der verteidigungsbereite soziale Rechtsstaat, der den
mmungen beziehen. Dies erfolgt in der Absicht, einen
politischen, wirtschaftlichen und sozialen Ausgleich schafft.
Vergleich mit europäische Regelungen der Union zu er-
In der deutschen Sprache wurde dafür der Begriff “demo-
möglichen. Abschließen möchte ich meinen Vortrag mit
einem Angebot und einer Bitte an Sie.
kratischer Sozialstaat” gefunden, der dem Maßstab
der sozialen Gerechtigkeit standhalten muß. Der sozialsta-
Seit 1. Dezember des vergangenen Jahres ist der Lissa-
atliche Grundsatz in der Verfassung der Bundesrepublik
bon-Vertrag in Kraft. Er gilt in allen Mitgliedsländern der
Deutschland ist das sozialpolitische Fundament, auf dem
Europäischen Union. Mit diesem Reformvertrag findet eine
in den letzten dreißig Jahren nach und nach die rechtliche
23-jährige Entwicklung ihren Abschluß, die mit der einheitli-
Gleichstellung auch schwer behinderter Menschen aufge-
chen, europäischen Akte 1986 ihren Anfang nahm. Aus der
baut werden konnte.1 Das war ein langer Prozeß zum Teil
Europäischen Wirtschaftsgemeinschaft wurde in dieser Zeit
heftiger Auseinandersetzungen, der sich stets auf andere,
eine Europäische Union. Eine Europäische Union, die durch
wesentlich stärkere und einflußreichere soziale Bewegungen
die Schaffung eines gemeinsamen Binnenmarktes zukünftig
und auf Selbsthilfeorganisationen stützen mußte, ohne die
auch die Beschäftigungs- und Sozialpolitik mitgestalten will.
der heute erreichte Erfolg nicht möglich gewesen wäre. Di-
Welches Handeln sich zukünftig für uns hieraus ergibt
ese Entwicklung in der Bundesrepublik Deutschland nahm
soll meinen Beitrag heute hier abschließen.
ihren Anfang 1949 mit der Verkündung des Grundgesetzes
Lassen Sie mich also auf die Geschichte und gesetzlichen
und der Bestimmung des Charakters dieser neuen Republik
Grundlagen unserer Einrichtungen in der Bundesrepublik
in Artikel 20, Absatz 1, Satz 1 des Grundgesetzes:
1 „Die Bundesrepublik Deutschland ist ein demokratischer und sozialer Bundesstaat.“ (Art. 20, Abs. 1 Grundgesetz der Bundesrepublik Deutschland
[GG]). Und: „Die verfassungsmäßige Ordnung in den Ländern muß den Grundsätzen des republikanischen, demokratischen und sozialen Rechtsstaates
im Sinne dieses Grundgesetzes entsprechen.“ (Art. 28, Abs. 1 Satz 1 GG)
96
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
97
THOMAS UMSONST • Werkstätten im Kontext einer Beschäftigungs - und Sozialpolitik in der Europäischen Union
„Die Bundesrepublik Deutschland ist ein demokratischer und
higkeit ist bedeutungslos. Ebenso sind Art und Ursache der
Der Lissabonvertrag ist rechtskräftig, unionsweit gültig und
gentliche Vertragswerk wurde auch die Grundrechtecharta
sozialer Bundesstaat.“
Behinderungen unwichtig. Letztlich ist unwichtig, warum di-
sortiert die primärrechtlichen Verträge der ehemaligen Ge-
der Europäischen Union gleichgestellt.4 Diese enthält versc-
ese behinderten Menschen keinen Arbeitsplatz bekommen
meinschaften neu, fasst zusammen und bindet beispielswe-
hiedene spezifische Grundrechte, die das Leben behinderter
können, wenn die Behinderung das ausschlaggebende Krite-
ise die Grundrechtecharta mit ein. Mit dem Inkrafttreten
Menschen betreffen. Deutlicher noch als in unserer bundes-
rium ist. Entscheidend sind also einzig und allein diese drei
ist auch die Bedeutung sozialer Fragestellungen und deren
deutschen Verfassung beispielsweise proklamiert Artikel
Kriterien: nicht, noch nicht oder noch nicht wieder
Weiterentwicklung in der Europäischen Union gestiegen.
26 der Grundrechtecharta:
auf dem allgemeinen Arbeitsmarkt tätig sein zu können. Und
Eine Reihe vertraglicher Ansätze und Regelungen steigern
oberste deutsche Souverän so konsequent, konkret und
selbstverständlich für das Recht auf einen Werkstattplatz
die Rolle der Sozialpolitik, ohne sie für die Union umfassend
mit weitreichenden Folgen an die Seite behinderter und
ist, daß die Behinderung nicht zur Folge haben darf, daß der
zu definieren. Soziale Aspekte müssen in Ausgleich und Ein-
schwer behinderter Menschen gestellt hatte. Das Parla-
Mensch sich oder andere gefährdet und überhaupt keine
klang zu anderen Aspekten des Unionrechts gebracht wer-
ment übernahm in seiner verabschiedeten Konzeption vie-
Arbeitsleistung erbringen kann.
den. Eine zentrale Rolle spielen dabei die sozialen Dienstle-
le der zahlreichen Vorschläge aus den Eltern‑ und Wohlfa-
In den 1970er Jahren wurde in der Bundesrepublik Deuts-
Die konzeptionellen Grundlagen für die deutschen Werkstätten legte das Parlament der Bundesrepublik Deutschland, der Deutsche Bundestag am 5. Dezember 1974.
Das ist in der deutschen Geschichte eine Besonderheit
von historischem Rang, weil sich noch zu keiner Zeit der
2
„Die Union anerkennt und achtet den Anspruch von Menschen mit Behinderung auf Maßnahmen zur Gewährleistung
ihrer Eigenständigkeit, ihrer sozialen und beruflichen Eingliederung und ihrer Teilnahme am Leben der Gemeinschaft.“
Dieses Grundrecht ist viel umfassender als der Verfassungs-
der Pflege, im Gesundheitssektor oder bei Fragen zur Sozi-
zusatz in unserem Grundgesetz, Artikel 3, Absatz 2, Satz 2:
alversicherung werden Dienstleistungen erbracht.
„Niemand darf wegen seiner Behinderung benachteiligt wer-
werden konnte. Dieses Leistungssystem ist durch ein ho-
Vor dem Hintergrund des Inkrafttretens des Lissabonver-
den.“
chentwickeltes Rechtssystem abgesichert. Leistungsan-
trages rücken grundlegende Fragen in den Mittelpunkt der
Das Unionsgrundrecht fordert deutlicher noch die Eingliede-
In der Bundesrepublik Deutschland werden ganz verschi-
sprüche für behinderte Menschen beruhen hierauf und
Betrachtung. Der Begriff Dienstleistung eröffnet die Anwen-
rung behinderter Menschen in die Gesellschaft. Wir folgen
edene Personengruppen unterschieden, die als behindert
müssen notfalls auf dem Rechtsweg erstritten werden.
dung des Unionsrechts. Sie erinnern sich: mit der Schaffung
diesem Anspruch in nachgeordneten Gesetzen. Aber lassen
gelten. Für sie hat sich ein Fachvokabular ausgebildet, das
Die einzelnen Bücher des Sozialgesetzbuches Ihnen heute
des einheitlichen, europäischen Binnenmarkts sollten vier
Sie mich zunächst bei der Grundrechte-Charta verwei-
schwierig in andere Sprachen zu übersetzen ist, weil hinter
heir vorzustellen, würde dem mir zur Verfügung stehenden
Grundfreiheiten für das Wirtschaftsleben in der Union ab-
len. Der Begriff der sozialen Dienste wird durch sie auch
den einzelnen Begriffen die spezifisch deutsche Sozialgeschi-
Zeitrahmen nicht gerecht werden. Sollten Sie hierzu wei-
gesichert werden:
verwendet. Artikel 34 (Soziale Sicherheit und soziale Unter-
chte und ihre Fortentwicklung stehen. Im deutschen Sprach-
tergehende Informationen benötigen, verweise ich gerne
1. Freier Personenverkehr: also die Freiheit der Bewohner
stützung) im Kapitel IV zur Solidarität der Union fordert im
gebrauch existieren behinderte Menschen, schwerbehinder-
auf unsere Publikation: „United in Diversity“ in englischer
der Union, sich innerhalb des Binnenmarktes uneinges-
dritten Absatz:
te und schwerstbehinderte Menschen. Es gibt behinderte
Sprache. Hier finden Sie fast alle Antworten auf ihre wer-
chränkt zu bewegen;
Arbeitnehmer und schwerbehinderte Arbeitnehmer . Nicht
„Um die soziale Ausgrenzung und die Armut zu bekämpfen,
kstattspezifischen Fragen.
hrtsverbänden und der Fachleute, die schon seit Ende der
1960er Jahre eine neue, angemessene Form der Arbeit
für erwerbsunfähige, schwer behinderte Menschen modellhaft entwickelt hatten.
3
alle behinderten und schwerbehinderten Menschen sind wegen ihrer Behinderung erwerbsgemindert, teilweise oder
gar völlig erwerbsunfähig. Und es ist eine Personengruppe
mit Behinderungen definiert, die zwar arbeiten will und es in
einem engeren Rahmen auch kann, die aber trotzdem nicht
zu den Arbeitnehmern gehört. Zu ihnen zählen die Werkstattbeschäftigten. Sie werden vom Gesetz so beschrieben:
Es sind Personen, die wegen ihrer Behinderung nicht, noch
nicht oder noch nicht wieder auf dem allgemeinen Arbeit-
chland ein Sozialstaat durchgesetzt, in dem ein vorbildliches Leistungssystem für behinderte Menschen aufgebaut
2. Freier Warenverkehr: also die Freiheit, Waren innerhalb
Ich möchte die mir verbleibende Zeit lieber dazu nutzen,
einen Bogen zur Europäischen Union zu spannen. Wie ich
eingangs feststellte, ist der Reformvertrag von Lissabon
seit 01. Dezember 2009 in Kraft getreten. Eine der Vorlagen hierzu hieß einmal Verfassung. Aber auch sie als noch
Nichtmitglied Kroatien haben sicherlich mitbekommen, daß
anfangs die Bevölkerungen Frankreichs und der Niederlande dieses Vorhaben unter dieser Bezeichnung mehrheitlich
des Binnenmarktes zollfrei auszutauschen;
3. Freier Dienstleistungsverkehr: also die Freiheit, Dienstleistungen in den Mitgliedsländern anzubieten und sich
niederzulassen;
4. Freier Kapitalverkehr: also die Schaffung eines offenen,
integrierten Finanzmarktes zur Erleichterung der Finanztransaktionen
anerkennt und achtet die Union das Recht auf eine soziale
Unterstützung und eine Unterstützung für die Wohnung, die
allen, die nicht über ausreichende Mittel verfügen, ein menschenwürdiges Dasein sicherstellen sollen, nach Maßgabe
des Gemeinschaftsrechts und der einzelstaatlichen Rechtsvorschriften und Gepflogenheiten.“
Die Grundrechte-Charta nimmt die Vorgaben des Gemeinschaftsrechts und der Europäischen Sozialcharta einschließlich der Begriffe auf. Sie trennt zwischen der sozialen
ablehnten. Gut der Vollständigkeit halber sei erwähnt, dass
Diese vier Grundfreiheiten wurden schon 1993 in Kraft ge-
Sicherheit und Unterstützung und dem Gesundheitsschutz
es auch irischen Vorbehalte zum jetzigen Reformvertrag
setzt und seither weiterentwickelt. Mit dem Lissabonver-
im nachfolgenden Artikel. Der oben zitierte Absatz 3 knüpft
Für das Recht auf einen Werkstattplatz ist also der Grad
gab: aber „Ende gut, alles gut“, wie wir in Deutschland zu
trag gibt es gerade im sozialpolitischen Bereich eine Reihe
an den Artikel 13 der Europäischen Sozialcharta an. Im Ar-
der Behinderung unerheblich. Auch der Grad der Erwerbsfä-
sagen pflegen.
von neuen Regelungen und Bestimmungen. Neben das ei-
tikel 34, Absatz 1 der Grundrechtecharta steht das Recht
smarkt tätig sein können.
2 Bundestagsdrucksache 7/3999 / 05.12.1974
4 Artikel 6, Absatz 1 EUV: „Die Union beruht auf den Grundsätzen der Freiheit, der Demokratie, der Achtung der Menschenrechte und Grundfreiheiten
sowie der Rechtsstaatlichkeit; diese Grundsätze sind allen Mitgliedstaaten gemeinsam.“
3 vgl. § 2 und § 73 SGB IX
98
istungen. Zur Sicherung der allgemeinen Daseinsvorsorge,
Z B O R N I K
R A D O V A
SADRŽAJ
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
99
THOMAS UMSONST • Werkstätten im Kontext einer Beschäftigungs - und Sozialpolitik in der Europäischen Union
auf Zugang zu Solidarsystemen und zu sozialen Diensten.
handelt es sich um solche wirtschaftlicher Natur, welche
In einer Mitteilung der Europäischen Kommission aus dem
Jede Dienstleistung ist gesondert darauf zu untersuchen,
Sie bestätigen die soziale Dimension der Europäischen Uni-
den Binnenmarkt- und Wettbewerbsregeln unterliegen.
Jahr 2006 identifiziert die Kommission persönliche Diens-
ob ihr ein Gegenseitigkeitsverhältnis auf wirtschaftlicher
tleistungen, die der individuellen Unterstützung von Schutz-
Basis zu Grunde liegt. Da keine Tätigkeit der Dienstleistun-
bedürftigen dienen. Leistungen der individuellen Betreuung
gsfreiheit nach den Artikeln 56 und 57 des Vertrages über
und Beratung sind regelmäßig besonders stark mit der Wa-
die Arbeitsweise der Europäischen Union von vornherein
hrung der Menschenwürde verknüpft.
entzogen ist, sind pauschale Bewertungen unangebracht.
on. Das Individuum genießt Schutz im Rahmen allgemeiner
Sicherungssysteme, um Risiken abzusichern, wobei diese
Systeme regelmäßig solidarischen Charakter tragen, beitragsabhängig sind und insofern unabhängig von einer konkreten Bedürftigkeit leisten. Dem Recht auf Zugang zu den
Systemen sozialer Sicherheit wird das Recht auf Zugang
zu sozialen Diensten an die Seite gestellt. Soziale Dienste
gewährleisten zuvörderst Schutz von Mißachtung der Menschenwürde. Schützenswert ist das Individuum in seiner individuellen Notsituation oder Bedürftigkeit, die in das soziale
Leben eingebettet ist. Ziele sind die Gewährleistung eines
menschenwürdigen Daseins und die Bekämpfung sozialer
Ausgrenzung und Armut.5
In Deutschland hat sich für Dienste, die hoheitlich erbracht
werden der Begriff der Daseinsvorsorge etabliert. Er bildet
die gesellschaftliche und rechtliche Realität heutzutage nicht mehr ab. Stattdessen stehen „Dienste von allgemeinem
wirtschaftlichen Interesse“ im Mittelpunkt. Dieser Begriff
wird im Text des Artikels 14 (Dienste) und des Artikels 106
Absatz 2 (Dienstleistungen) der allgemeinen Bestimmungen
zum EU-Vertrag verwendet und ist in anderen sprachlichen
Fassungen einschlägiger Kommissionsdokumente durchgängig geläufig (services of general economic interest;
services d´intérêt économique général).
Vor dem Hintergrund der Erfüllung sozialer Aufgaben ist
der Unterschied zu den „Dienstleistungen von allgemeinem
Interesse“ zu klären, also zu nicht-wirtschaftlichen Dienstleistungen, deren Erbringen Gemeinwohlziele verfolgt.
Der Begriff der Dienstleistungen im allgemeinen Interesse leitet sich von der Begrifflichkeit der Dienstleistungen
im allgemeinen wirtschaftlichen Interesse ab, geht aber
weiter als dieser.6 Er bezieht sich sowohl auf marktbezogene als auch auf nicht marktbezogene Dienstleistungen.7
In besonderem Maße trifft dies auf Dienstleistungen zu,
Letztere unterliegen grundsätzlich keinen Vorschriften
die auf die Betreuung von Menschen mit Behinderung au-
der Europäischen Union, sodass insbesondere Binne-
sgerichtet sind. Aber auch auf Dienstleistungen, die er-
nmarkts- und Wettbewerbsregeln in aller Regel nicht
bracht werden für chronisch erkrankte Menschen, droge-
anwendbar sind.
nabhängige Menschen oder von Überschuldung betroffene
Eine exakte Definition des Begriffes „Dienstleistungen von
allgemeinem wirtschaftlichem Interesse“ fehlt in den Verträgen. Es obliegt den nationalen Regierungen diese Bereiche
für sich zu definieren.8 Stützen sollen sie sich auf ein breites
Meinungsspektrum unter besonderer Berücksichtigung der
Nutzer dieser Dienstleistungen.9 Es muss sich grundsätzlich um eine wirtschaftliche Tätigkeit handeln, welche mit
besonderen Gemeinwohlverpflichtungen verbunden ist und
im Interesse der Allgemeinheit erbracht wird.10
Das zentrale Kennzeichen sozialer Dienstleistungen ist,
dass sie zu einem sozialen Zweck erbracht werden, der sich
in der Art der Erbringung und oftmals auch in den Anforderungen an den Leistungserbringer niederschlägt. Vielfach
stehen soziale Dienstleistungen unter dem Vorzeichen der
Kostendeckung oder können nicht einmal kostendeckend erbracht werden. Aufgrund der Bedeutung der sozialen Ziele
erfolgt eine finanzielle oder organisatorische Unterstützung
durch staatliche Stellen. Auf diesen finanziellen Aspekt werde ich abschliessend noch eingehen im Hinblick auf eine
Es gibt also zwei Arten von Dienstleistungen im allgemeinen
mögliche Finanzierung werkstattähnlicher Strukturen in Kro-
Interesse, die nachfolgend zu unterscheiden sind. Bei den
atien, sollte sich hierfür eine politische Mehrheit im ihrem
Dienstleistungen im allgemeinen wirtschaftlichen Interesse
Land organisieren lassen.
Menschen. Sie alle stellen Dienstleistungen dar, die auf die
gesellschaftliche Integration dieser Menschen abzielen. Es
von Schutzbedürftigen, desto eher handelt es sich um nicht-wirtschaftliche Dienstleistungen. Eine Finanzierung aus
allgemeinen Steuern oder zusätzlich aus privaten Spenden
deutet auf das Fehlen eines Gegenseitigkeitsverhältnisses
hin. Wenn die persönliche Nähe oder individuelle Beziehung
zwischen den Beteiligten eine große Rolle spielt, rückt der
soziale Zweck in den Vordergrund.
tleistungen. Tätigkeiten zur Erfüllung solcher Aufgaben ste-
Werkstätten für behinderte Menschen in der Bundesrepu-
hen regelmäßig in einem komplexen Gesamtzusammenhang
blik Deutschland erwirtschaften nur rund 20 Prozent ihrer
und können oft nicht isoliert und damit nicht wirtschaftli-
Gesamteinnahmen durch ihre wirtschaftliche Betätigung.
ch bewertbar gemacht werden. Bei der Aufgabenerfüllung
Die restlichen 80 Prozent sind im wesentlichen steuerfi-
wirken oftmals staatliche Stellen und freie Träger der Wo-
nanziert und durch Beiträge der Sozialversicherungsträger.
hlfahrtspflege zusammen. Gegen eine ausschließlich wirts-
Werkstätten für behinderte Menschen organisieren an
chaftliche Betrachtungsweise spricht außerdem, wenn die
über 2.400 Standorten in der Bundesrepublik Deutschland
Organisation der Tätigkeit mit starkem ehrenamtlichem En-
Rehabilitationsangebote für mehr als 280.000 Menschen
gagement Einzelner und unter Einbeziehen von Spenden zur
mit einer teils schweren und/oder einer mehrfachen Behin-
Finanzierung erfolgt. Wird eine Leistung zu rein karitativen
derung. Ihr Zweck ist es, hilfs- und schutzbedürftigen Per-
Zwecken erbracht, ist sie nicht entgeltlich und damit keine
sonen ein Leben in Würde zu ermöglichen über Angebote
Dienstleistung nach den Artikeln 56 und 57 des Vertrages
zur gleichberechtigten Teilhabe am Arbeitsleben. Die Ge-
über die Arbeitsweise der Europäischen Union.
währleistung und gesetzliche Absicherung dieser Aufgabe
Diese
Kriterien
entsprechen
den
Grundsätzen
des
Wettbewerbsrechts der Union. Nach der Rechtsprechung
zum Unternehmensbegriff des Artikels 101 ff. des Vertrages über die Arbeitsweise der Europäischen Union sind
Organisationen oder Vereinigungen keine marktbezogenen
Wirtschaftsunternehmen im Sinne dieses Vertrages, wenn
als Teil des Gesamtsystems sozialer Sicherung ist und bleibt Aufgabe des Nationalstaates auch mit dem nun rechtskräftig gültigen Lissabonvertrag. Ihnen liegt der Gedanke
der Solidarität zugrunde. Die Angebote werden durch die
Bevölkerung über Steuern, Beiträge und ähnliche Entgelte
finanziert.
sie auf der Grundlage solidarischer Prinzipien tätig werden.
Ich möchte Ihre Aufmerksamkeit nicht über die Maße stra-
Diesem Prinzip widerspricht das Marktprinzip des „do ut
pazieren und komme nun zum Ende meiner Ausführung mit
des.“
einer Bitte und einem Angebot an das zukünftige Mitglied-
12
Dies betrifft insbesondere Strukturen, die im Ra-
hmen der Systeme sozialer Sicherheit tätig werden.
5 Riedel, in: Meyer: (Hrsg.) Kommentar zur Grundrechtecharta, 2. Auflage 2006, Art. 34, Rndn.21f.
Je stärker der Bezug zur Wahrung der Menschenwürde
handelt sich darüber hinaus um höchstpersönliche Diens-
11
SADRŽAJ
sland Kroatien:
6 KOM (2004) 374 endg., S. 27.
7 KOM (2004) 374 endg., S. 27.
8 Mitteilungen der Kommission „Leistungen der Daseinsvorsorge in Europa (2001/C 17/04) vom 19.1.2001, Jung in: Calliess/Ruffert „EUV/EGV“ Art.
86, Rn. 37.
100
9 Jung in: Calliess/Ruffert „EUV/EGV“ Art. 86, Rn. 37.
11 Müller-Graff, in: Streinz (Hrsg.), EUV/EGV-Kommentar, 1. Aufl. 2003, Art. 49, Rdnr. 23.
10 Jung in: Calliess/Ruffert „EUV/EGV“ Art. 86, Rn. 38.
12 EuGH, Rs. C-218/00 (Cisal / INAIL), Slg. 2002, I-691, Rdnr. 31 ff.; Rs. C-159/91 und C-160/91 (Poucet und Pistre), Slg. 1993, I-637, Rdnr. 17 f.
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
101
1. Arbeiten Sie mit uns gemeinsam an der Weiterentwicklung von Rehabilitationsangeboten in Werkstätten für behinderte Menschen, die primär und
wesentlich dem Zweck der Wahrung der Menschenwürde gesetzlich verpflichtet sind und nur nachgeordnet ein wirtschaftliches Ergebnis durch Marktbetätigung erbringen;
genseitigkeitsprinzip beruhen, sondern zum Schutze der
Menschenwürde geschaffen werden.
Es entspricht nicht der Würde eines behinderten Menschen
nur deshalb nicht in den Arbeits-prozess und das gesellscistig behindert ist. Organisieren Sie politische Mehrheiten
CVETO URŠIČ
zur staatlichen Finanzierung dieser Einrichtungen und denken
generalni direktor, Uprava za osobe s invaliditetom, Ministarstvo rada, obitelji i socijalne skrbi
Sie dabei an die derzeitige politische Lage in Europa: ist eine
im kommenden Jahr in Nürnberg nutzen, um konkreter
Struktur wie der Bankensektor systemrelevant, wird er auch
chen. Hierzu soll ich Ihnen die herzlichen Grüsse mei-
SADRŽAJ
haftliche Leben eingebunden zu werden, weil er schwerge-
2. Lassen Sie uns die Gelegenheit der Werkstätten:Messe
über die Inhalte einer solchen Zusammenarbeit zu spre-
Profesionalna rehabilitacija osoba
s invaliditetom – primjer Slovenije
Slovenija
mit Steuergeldern in Milliardenhöhe gestützt, obwohl wir
hier von wirtschaftlichen Unternehmen sprechen, die ganz
ner Kollegen von der Landesarbeitsgemeinschaft Berlin
eindeutig dem Gegenseitigkeitsprinzip unterworfen sind.
übermitteln. Bereiten Sie Ihre nationale Gesetzgebung
Ich würde mein Steuergeld lieber für die Schwachen und
darauf vor, Angebote zu schaffen, die nicht auf dem Ge-
Ausgestossenen dieser Gesellschaft ausgeben.
I. Zapošljavanje osoba s invaliditetom u
Sloveniji
Profesionalna rehabilitacija
Zakon o rehabilitaciji zapošljavanjem i zapošljavanju osoba s
Svijet se trenutno suočava s najvećom financijskom i gos-
invaliditetom (u daljnjem tekstu: Zakon) uveo je pravo osoba
podarskom krizom u posljednjih nekoliko desetljeća i kriza je
s invaliditetom na profesionalnu rehabilitaciju. Osobe s inva-
značajno utjecala na funkcioniranje socijalne države. Kriza,
liditetom imaju pravo na profesionalnu rehabilitaciju prema
kao što je istaknuo slovenski ministar za rad, obitelj i soci-
Zakonu samo ako sukladno s drugim propisima (npr. Zakon
jalnu skrb, dr. Ivan Svetlik na konferenciji u srpnju ove godi-
o mirovinskom i invalidskom osiguranju) nemaju pravo na
ne predstavljajući OECD-ov „Ekonomska kontrola Slovenije
iste usluge. Dužnost je i pravo osoba s invaliditetom da pr-
u 2009.“, također je „test čovječnosti i međugeneracijske
solidarnosti, posebno u društvima koja stare... Kriza je prilika da se ponovo razmotre naše vrijednosti i nastavi već započeta modernizacija sustava socijalne skrbi i zapošljavanja
... kako bi dugoročno donijela pozitivne efekte, istovremeno
venstveno ostvare pravo na rehabilitaciju na osnovu propisa
prema kojem im je dodijeljen status osobe s invaliditetom.
Pravo na profesionalnu rehabilitaciju je individualno pravo
osoba s invaliditetom koje one same ostvaruju.
koristeći kratkoročne mjere za ublažavanje utjecaja gospo-
Najvažniji cilj profesionalne rehabilitacije je pružanje odgo-
darske i financijske krize koja je najteže pogodila one koji
varajuće pomoći osobama s invaliditetom kako bi mogle
imaju najmanje.”
prepoznati svoje sposobnosti i aktivno sudjelovati u rješavanju svojih problema s ciljem zadržavanja ili dobivanja posla.
Poslodavci pružaju usluge stručne rehabilitacije za osobe s
1. Predstavljanje programa u Sloveniji
invaliditetom ne samo radi rješavanja socijalnih problema i
Temeljne mjere kojima se promiče zapošljavanje osoba s in-
onih vezanih uz rad, već i radi ulaganja u ljudske resurse i
validitetom u Sloveniji su :
zadovoljstvo zaposlenika.
1
1 Iz Uršić C., Peterlin D., Tabaj A., Dular T., (2007). Uvodna pojasnila k Zakonu o zaposlitveni rehabilitaciji in zaposlovanju invalidov (Introductory explanations to the Vocational Rehabilitation and Employment of Disabled Persons Act; u: Destovnik K., Uršič C., Kalčič M. (ed.) Zaposlitvena rehabilitacija
in zaposlovanje invalidov (Employment Rehabilitation and Employment of Persons with Disabilities). Ljubljana: Centerkontura (u daljnjem tekstu: Uršič,
2007.), str. 13-41
102
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
103
CVETO URŠIĆ • Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – primjer Slovenije
Sudjelovanje osoba s invaliditetom dio je njihove pripreme za
zapošljavanje, koja ih čini kvalificiranima, kao što je slučaj u
programima aktivne politike zapošljavanja, na određene novčane potpore u skladu sa zakonom, o čemu od slučaja do
slučaja odlučuje Slovenski zavod za zapošljavanje.
– plaćanje troškova usluga kod poslova podrške;
Mjera promicanja zapošljavanja osoba s invaliditetom obuhvaćena Zakonom jest obvezno zapošljavanje osoba s inva-
– izuzeće od plaćanja doprinosa za mirovinsko i invalidsko
osiguranje za zaposlene osobe s invaliditetom;
liditetom kod svih poslodavaca u minimalnoj brojci od 20
– bonuse za prekoračenje kvota;
zaposlenika. Strana veleposlanstava i konzulati, socijalna
Pružatelji profesionalne rehabilitacije, koja se nudi kao jav-
poduzeća i centri za zapošljavanje izuzeti su od propisanih
na usluga, mogu biti javne ustanove ili koncesionari unutar
kvota.
mreže pružatelja usluga profesionalne rehabilitacije koje
je odobrio ministar rada, obitelji i socijalne skrbi. Sljedeća
načela se prije svega primjenjuju prilikom uspostave mreže
pružatelja usluga:
Kvotu za zapošljavanje osoba s invaliditetom određuje Vlada
Republike Slovenije na prijedlog Gospodarskog i socijalnog
vijeća, uzimajući u obzir djelatnost poslodavca. Najviše i najniže zakonom propisane kvote iznose 6%, odnosno 2% uku-
– racionalnost - mreža pružatelja izgrađena je tako da
pnog osoblja. Sve osobe s invaliditetom koje su zaposlene na
može u najvećoj mogućoj mjeri i na najbolji način zado-
najmanje 20 sati tjedno uključene su u kvotu. Osobe s inva-
voljiti potrebe pojedinih skupina osoba s invaliditetom
liditetom zaposlene na mjestima za pružanje podrške raču-
obzirom na njihov invaliditet. Racionalnost mreže očituje
naju se kao dvije zaposlene osobe s invaliditetom u sustavu
se u tome što su njezine aktivnosti organizirane na naci-
kvota. Poslodavci koji ne zapošljavaju osobe s invaliditetom
onalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, ovisno o potrebama
i ne ispunjavaju propisane kvote imaju mogućnost da umje-
pojedinih ciljnih skupina osoba s invaliditetom i uzimajući
sto ispunjenja kvote sklope sporazum o poslovnoj suradnji
u obzir čimbenike okruženja.
s centrom za zapošljavanje ili tvrtkom socijalnog karaktera.
– gospodarstvo – ekonomsko načelo očituje se kroz mrežu
Poslodavci bez zaposlenih osoba s invaliditetom i koji ne is-
pružatelja usluga profesionalne rehabilitacije koji pružaju
punjavaju propisane kvote te ne primjenjuju zamjenu za ispu-
one usluge koje osobe s invaliditetom najviše trebaju ob-
njenje kvote moraju davati doprinos fondu. Doprinos za sva-
zirom na njihov invaliditet i prepreke pri zapošljavanju.
ku osobu s invaliditetom koju bi poslodavac trebao zaposliti
– ekonomičnost – načelo ekonomičnosti označava mrežu
pružatelja usluga profesionalne rehabilitacije koja daje
najbolje rezultate kod pružanja usluga profesionalne rehabilitacije uz razumni i pažljivo razmotreni trošak.
– jednak pristup za sve osobe s invaliditetom bez obzira na
njihovo prebivalište ili vrstu invaliditeta.
– mreža pružatelja usluga temelji se na integraciji - između
pružatelja i općeg poslovnog okruženja. Davatelji se moraju povezati s poslodavcima kako bi osigurati mogućnosti osposobljavanja i zapošljavanja osoba s invaliditetom.
– financijska održivost sustava - mreže pružatelja usluga
profesionalne rehabilitacije temelje se na stabilnom i
stalnom financiranju usluga profesionalne rehabilitacije
koje omogućava stalno i neprekidno uključivanje osoba
s invaliditetom u profesionalnu rehabilitaciju. Time se
jamče zakonska prava osoba s invaliditetom na profesionalnu rehabilitaciju.
104
Sustav kvota za zapošljavanje osoba s invaliditetom
Z B O R N I K
unutar kvote je 70% minimalne mjesečne plaće. Ako fond
– godišnje nagrade poslodavcima za dobru praksu u zapošljavanju osoba s invaliditetom i
– druge poticaje u zapošljavanju osoba s invaliditetom, te
očuvanje radnih mjesta za osobe s invaliditetom.
Zakon određuje financijske poticaje kao prava osoba s invaliditetom i poslodavaca vezano uz zapošljavanje osoba s
invaliditetom. Oni omogućavaju osobama s invaliditetom da
ravnopravno sudjeluju na tržištu rada.
2. Zapošljavanja osoba s invaliditetom u
Sloveniji
Broj nezaposlenih osoba s invaliditetom koje se zapošljavaju
značajno je porastao od usvajanja Zakona sredinom 2005.
Na primjer, u četiri godine prije stupanja Zakona na snagu,
prosječno je 890 nezaposlenih osoba s invaliditetom našlo posao svake godine. U razdoblju između 2006. i 2009.
prosječna brojka je iznosila 1765, što predstavlja porast
od 98% u odnosu na razdoblje prije donošenja Zakona. Povećanje se sigurno može pripisati uvođenju sustava kvota,
poticajima za zapošljavanje i povoljnoj gospodarskoj klimi
koja je također poboljšala mogućnosti zapošljavanja osoba
s invaliditetom.
SADRŽAJ
Također treba napomenuti da je udio zaposlenih osoba s
invaliditetom između svih zaposlenih osoba ostao na stabilnoj razini između 3,9% i 4% u razdoblju od 2006. do
2009. (ukupan broj zaposlenih osoba s invaliditetom iznosi
oko 34.000).
Podaci o zapošljavanju osoba s invaliditetom u 2009. na prvi
pogled ne idu u prilog izjavi da se položaj osoba s invaliditetom u Sloveniji znatno pogoršao u vrijeme krize. Broj svih
nezaposlenih porastao je za 37% u Sloveniji u 2009., dok
je sukladno povećanje nezaposlenosti osoba s invaliditetom
iznosilo 16%.
Tablica 1: Broj nezaposlenih osoba s invaliditetom koje se zapošljavaju po godinama
utvrdi da poslodavac nije izvršio plaćanje, dobit će pismeni
zahtjev za plaćanje i obračunatim zateznim kamatama. Ako
Godina
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
poslodavac ne plati u predviđenom roku niti dokaže da je
Broj
874
949
830
987
1298
1928
1746
1776
1629
izuzet od plaćanja, fond prosljeđuje predmet poreznoj upravi
na naplatu.
Grafikon 1: Broj nezaposlenih osoba s invaliditetom koje su
se nedavno zaposlile po godinama
Poticaji za zapošljavanje osoba s invaliditetom
Zakonom je predviđeno nekoliko vrsta financijskih poticaja za smanjenje broja nezaposlenih osoba s invaliditetom i
poticanje poslodavaca da shvate da zapošljavanje osoba s
invaliditetom ne predstavlja nikakvo dodatno opterećenje za
poslodavca jer osobe s invaliditetom mogu, uz odgovarajuću potporu, ravnopravno sudjelovati u procesu rada. Zakon
predviđa sljedeće financijske poticaje:
– subvencioniranje plaća osoba s invaliditetom;
– plaćanje troškova za prilagodbu radnih mjesta i opreme
osobama s invaliditetom;
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
105
CVETO URŠIĆ • Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – primjer Slovenije
Tablica 2: Broj primljenih, odobrenih i odbijenih zahtijeva za
utvrđivanje osnove za prestanak ugovora o radu koji su podneseni Komisiji za utvrđivanje osnove za prestanak ugovora o
radu unutar Ministarstva rada, obitelji i socijalne skrbi
naknadom za vrijeme nezaposlenosti, da osobe s invalidi-
broj novih radnih mjesta u socijalnim poduzećima ostao je
tetom ne ostanu nezaposlene duže vrijeme.
isti, dok je broj u centrima za zapošljavanje rastao svake godine. Također je zanimljivo da se najveći porast dogodio kod
Profesionalna rehabilitacija
broja poslodavaca koji zapošljavaju osobe s invaliditetom a
Ministar nadležno za zaštitu osoba s invaliditetom izgradio
ne podliježu kvotama. Njihov broj se učetverostručio otkada
je mrežu pružatelja usluga profesionalne rehabilitacije u
je uveden sustav kvota prije tri godine.
PRIJAVE
1133
866
839
1156
POZITIVNE
599
723
572
913
bama u danom trenutku i na načelima jednakog pristupa za
NEGATIVNE
160
166
142
150
sve osobe s invaliditetom bez obzira na njihovo prebivalište,
DRUGO
64
49
70
78
2006.
2007.
2008.
2009.
13,5 timova u 2005. Mreža se temelji na stvarnim potre-
racionalnost i gospodarstvo, isplativost, osiguravanje stručnog usavršavanja i sl. U prosjeku je 1165 osoba s invaliditetom bilo godišnje uključeno u programe profesionalne
rehabilitacije.
đutim, treba dodati da ako osobe s invaliditetom izgube
posao, trebalo bi im odmah ili u što kraćem roku dati
pravo da sudjeluju u stručnom osposobljavanju, koje bi im
106
le poslovni plan. Općine su odgovorne za promicanje osnivanja
što znači da su odlučili ili zaposliti osobu s invaliditetom ili
i rada centara za zapošljavanje na njihovom teritoriju.
kvotu ujednačeno raste.
rehabilitaciju.
osamostalila 1991. Njihov broj se povećao za više od pet
Što se tiče procjene učinka programa profesionalne rehabi-
puta od tada (s manje od 30 u 1990. godini na više od 150
litacije, treba napomenuti da Zavod za zapošljavanje koristi
u 2004.). Struktura osoba s invaliditetom zaposlenih u tim
zapošljavanje nakon dvije godine od završetka rehabilitacije
tvrtkama također se počela mijenjati – osobe nesposobne
kao jedan od kriterija. Malo više od polovice osoba s invali-
za rad „preseljene“ iz matičnih tvrtki u socijalna poduzeća
ditetom uključenih u stručnu rehabilitaciju u 2007. pronašlo
postale su dominantne. Rastući broj socijalnih poduzeća i
je posao u promatranom razdoblju.
s time povezano povećanje broja zaposlenih osoba (s inva-
tetom koje sudjeluju u javnim radovima, gdje je broj uključenih
Sustav kvota je jedan od glavnih doprinositelja uspjehu politike zapošljavanja osoba s invaliditetom u Sloveniji. Slovenija
ima sustav kvota za zapošljavanje osoba s invaliditetom već
četiri godine. Analiza njegove provedbe pokazuje pozitivne
pomake u zapošljavanju osoba s invaliditetom. Sudeći prema
odgovoru poslodavaca, većina njih prihvaća sustav kvota kao
prikladan način rješavanja pitanja zapošljavanja osoba s invaliditetom, kako bi osobe s invaliditetom dobile bolje izglede
za pronalaženje zaposlenja.
liditetom i bez invaliditeta ) s jedne strane je rezultat nacionalne politike koja potiče gospodarstvo da restrukturira
osoblje, a s druge proizašao je iz privatne poduzetničke inicijative (uključujući i inicijative osoba s invaliditetom i njihovih
organizacija). Treba napomenuti da su ključne mjere kojima
se daju potpora socijalnim poduzećima ostale iste.
Danas su socijalna poduzeća tvrtke koje obučavaju i zapošljavaju osobe s invaliditetom koje se obzirom na stupanj
svog invaliditeta i preostale radne sposobnosti, kao i na svoje zdravstveno stanje, ne mogu osposobiti i zaposliti pod
javno trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću ili
partnerstvo ograničeno dionicama koje tijekom financijske
godine obučava i zapošljava najmanje 40% osoba s invaliditetom kao dio svog ukupnog osoblja. Potrebna je suglasnost
poduzeća.
S K U P A
Troškove rada stručnjaka i druge troškove rada centara za
zapošljavanje pokriva Ministarstvo rada, obitelji i socijalne
skrbi na temelju godišnjih financijskih ugovora.
Svi bonusi, osim subvencioniranih plaća, povezani su s centrom za zapošljavanje, dok su subvencionirane plaće individualno pravo osoba s invaliditetom zaposlenih u takvom centru,
ali se uplaćuju na poslovni račun centra za zapošljavanje.
Centri za zapošljavanje stekli su oko 70% svojih operativnih
prihoda od gospodarskih poticaja, dok je preostali udio zarađen na tržištu prodajom proizvoda i usluga.
Ministarstvo rada, obitelji i socijalne skrbi započelo je izradu
treće dopune Zakona u 2009. godini. Promjene su prvenstveno potrebne radi usklađivanja Zakona s Uredbom Komisije o skupnom izuzeću (EZ) br. 800/2008 od 6. kolovoza
2008. kojom se određene kategorije potpora proglašavaju
usklađenima sa zajedničkim tržištem pri primjeni članaka
87. i 88. Ugovora, a kojom se propisuje državna potpora
ba s invaliditetom koje su zaposlene na općem tržištu rada;
S T R U Č N O G
Plaće zaposlenih osoba s invaliditetom subvencioniraju se u
iznosu od 30-70% minimalne plaće.
poduzeće može biti društvo s ograničenom odgovornošću,
rada. To je jedini način, u kombinaciji s uravnoteženom
M E Đ U N A R O D N O G
Centri za zapošljavanje oslobođeni su plaćanja doprinosa
za mirovinsko i invalidsko osiguranje, zdravstvenu zaštitu i
roditeljsku zaštitu. To znači da nema izdvajanja iz plaća za
te svrhe (kako za invalide, tako i osobe bez invaliditeta), što
iznosi 38% bruto plaće zaposlenika.
Planirane promjene u 2010.
Vlade Republike Slovenije za dobivanje statusa socijalnog
6 .
te kod kuće.
istim uvjetima kao druge osobe s invaliditetom. Socijalno
Sustav kvota prvenstveno je utjecao na povećanje broja oso-
R A D O V A
validitetom zaposlenih u zaštićenim radionicama i koje rade
Njihov razvoj je bio osobito dinamičan otkad se Slovenija
omogućilo da nastave ravnopravno sudjelovati na tržištu
Z B O R N I K
Centar za zapošljavanje mora imati najmanje pet osoba s in-
invaliditetom u godišnje programe mreže za profesionalnu
Sustav kvota
u korist i osobama s invaliditetom i poslodavcima. Me-
(“Službeni list Republike Slovenije, br. 117/05) i koje su izradi-
moraju vršiti uplate u fond ostaje više-manje konstantan,
Socijalna poduzeća imaju 60-godišnju tradiciju u Sloveniji.
Zakonu o radu bila je prekruta i nanijela je više štete nego
propisanoj proceduri svakako je prikladno rješenje koje ide
(uvjeti su propisani Pravilnikom o centrima za zapošljavanje)
da broj poslodavaca koji ne ispunjavaju kvotu i zbog toga
kođer je povećan. Planira se uključivanje oko 1700 osoba s
osoba porastao za 90% u dvije promatrane godine.
raskida ugovora o radu pod određenim uvjetima i prema
Da bi se analizirala učinkovitost sustava kvota, važno je znati
koristiti alternativu kvoti. Broj poslodavaca koji prekoračuju
SADRŽAJ
je propisao nadležni ministar za zaštitu osoba s invaliditetom
kad, na temelju ugovora, i kod njegovih poslovnih partnera
Apsolutna zaštita od otpuštanja spomenuta u prethodnom
zapošljavanje, mjere očuvanja radnih mjesta i mogućnost
njavanju kadrovske, organizacijske, tehničke i druge uvjete koje
Socijalna poduzeća
zapošljavanja. Najveći porast doživio je broj osoba s invalidi-
su primjer rješavanja tog pitanja. Kombinacija poticaja za
invaliditetom isključivo na zaštićenim radnim mjestima i ispu-
uz povećanje broja timova na 17. Opseg sufinanciranja ta-
s invaliditetom bio uključen u različite mjere aktivne politike
mirovinskom i invalidskom osiguranju i Zakona pozitivan
su pravne osobe koje su osnovane radi zapošljavanja osoba s
u sjedištu centra i njegovim poslovnim jedinicama, a pone-
Također treba napomenuti da je veliki broj nezaposlenih osoba
koristi osobama s invaliditetom. Nove odredbe Zakona o
Sukladno članku 43. dopune Zakona, centri za zapošljavanje
Socijalno poduzetništvo
Ministar je sastavio novu mrežu za razdoblje 2010.-2013.,
• Druga mjera vrijedna spomena je zaštita od otpuštanja.
Centri za zapošljavanje
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
107
CVETO URŠIĆ • Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – primjer Slovenije
poslodavcima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom. Uredba ne određuje izvore državnih potpora, ali propisuje način
njihova korištenja. Usklađivanje sa zakonodavstvom EU-a
bit će povezano s izmjenama i dopunama određenih drugih
odredbi koje je potrebno promijeniti, kao što se pokazalo pri
provedbi Zakona. Time bi se poboljšala efikasnost Zakona,
pojednostavnile procedure za korisnike i općenito olakšala
primjena Zakona. Ove promjene prije svega uključuju:
– nadzor nad korištenjem doprinosa kojih se odreklo, uvođenjem obveznih revizija njihova korištenja;
– detaljniji raspored postupaka u primjeni financijskih poticaja;
– obvezno kontinuirano usavršavanje stručnjaka za pružanje usluga profesionalne rehabilitacije i članova odbora
za rehabilitaciju u Slovenskom zavodu za zapošljavanje;
– promjene glede drugih financijskih poticaja (financiranje
prilagodbe radnih mjesta i opreme te podrške osobama
s najtežim invaliditetom);
– smanjivanje državne potpore najvećem dijelu socijalnih
poduzeća i zadržavanje sadašnjih pogodnosti samo za
socijalna poduzeća koja zapošljavaju osobe s invalidite-
II. Druge mjere za osiguranje jednakih
mogućnosti
Zakon o osobnoj pomoći
Ministarstvo rada, obitelji i socijalne skrbi priprema izmjene
i dopune brojnim propisa ove godine koji će imati veliki utjecaj na živote osoba s invaliditetom.
Zakon o jednakim mogućnostima za osobe s invaliditetom
Nacrt zakona regulira jednake mogućnosti i nediskriminaciju
osoba s invaliditetom. Odlomak u kojem se zabranjuje diskriminacija na temelju invaliditeta određuje:
– zabranu diskriminacije pred obnašateljima javnih dužnosti;
– ravnopravno sudjelovanje osoba s invaliditetom u procedurama;
– pristup uslugama, te korištenje i prilagodbu javnih zgrada;
– zabranu pisanja i objavljivanja diskriminirajućih poruka i
simbola;
Z B O R N I K
Drugi važan dio nacrta zakona su mjere za jednake mogućnosti osoba s invaliditetom. Prva mjera je pravo na sufinanciranje dodatnog pribora koji se koristi za prevladavanje
komunikacijskih prepreka kod osoba sa senzornim smetnjama (slijepi, slabovidni, gluhi, osobe sa oštećenjem sluha,
gluhonijemi i osobe s poremećajem govora) kao potpora
za njihovo socijalno uključivanje. Oni će biti u mogućnosti
ostvariti prava koja se odnose na tu dodatnu opremu pored
opreme koja je predviđena drugim propisima. Sljedeća mjera koju treba istaknuti je plaćanje troškova prilagodbe vozila.
Naknadu troškova prilagodbe vozila mogu tražiti osobe s tjelesnim invaliditetom koje bi mogle voziti ukoliko bi se vozilo
prilagodilo. Treća važna mjera je pozivni centar za gluhe i
osobe s oštećenjem sluha. Osobe s oštećenjem sluha mogle
bi koristiti centar za dobivanje informacija o tijelima državne
uprave, lokalnim upravama, nositeljima javne vlasti i izvođačima javnih radova. Ministarstvo rada, zdravstva i socijalne
skrbi sufinancirat će iz državnog proračuna provedbu posebnih socijalnih programa za poboljšanje socijalnog uključivanja
osoba s invaliditetom i nadopunu javnih službi.
Nacrt zakona također propisuje kazne za kršenje njegovih
odredbi te razdoblje u kojem mora biti osigurana pristupačnost javnih objekata, dostupnost javnog prijevoza, dostupnost roba i usluga i odgovarajuće prilagodbe studija.
tom koje najteže pronalaze posao itd.
108
– pristup inkluzivnom obrazovanju, zdravlju, načinu života,
informacijama, kulturnim dobrima i javnom prijevozu.
Zakon o osobnoj pomoći je prvi zakon u Sloveniji koji regulira
prava koja se odnose na osobnu pomoć u vidu asistenta. Treba napomenuti da nije namjera nacrta zakona regulirati sva
područja i sva prava osoba s invaliditetom koja se odnose na
skrb. Korištenje prava osoba s invaliditetom na dugoročnu
skrb propisano je Zakonom o dugotrajnoj njezi i dugoročnom
osiguranju njege. Ta dva zakona se nadopunjuju.
– postupak podnošenja zahtjeva za osobnu pomoć;
– provedbu osobne pomoći.
Nacrt zakona također regulira vođenje evidencije o korisnicima i pružateljima osobne pomoći. I konačno, prijedlog zakona propisuje kazne za kršenje korisnika vezano za nedostavljanje podataka i neovlašteno pružanje osobne pomoći.
Nacrt Zakona o dugotrajnoj skrbi i dugoročnom osiguranju
skrbi
Dugotrajna skrbi dobiva na značaju posljednjih godina u socijalnim politikama razvijenih zemalja. Razlog je starenje stanovništva i porast udjela starijih osoba koje trebaju pomoć u
svakodnevnom životu. Činjenica je da se rizik od dugotrajne
njege povećava s dobi, tako da trećina osoba starijih od 80
Ostale važne novine
godina u Europi treba više ili manje redovitu pomoć. Drugi
Izmjene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osi-
razlog leži u porastu broja osoba s invaliditetom kojima je
guranju – pri čemu je ključna reforma mirovinskog sustava
potrebna velika potpora da bi živjele samostalno izvan insti-
- usmjerene su na povećanje broja osoba s invaliditetom
tucije. Na temelju obveznog osiguranja, osiguranici koji ispu-
uključenih u profesionalnu rehabilitaciju.
njavaju kriterije imale bi pravo na naknadu troškova dugotraj-
Nacrt novog Obiteljskog zakonika sadrži odjeljak ključan za
osobe s invaliditetom u kojem se utvrđuje da je stavljanje
odrasle osobe pod nečije skrbništvo i imenovanje skrbnika
nije vezano za gubitak sposobnosti djelovanja u skladu s navedenim u postojećem zakonu. Pojava gubitka sposobnosti
djelovanja ukida se u nacrtu izmjena i dopuna tog zakona.
SADRŽAJ
ne skrbi u opsegu i prema standarde koji su sukladni zakonu,
pravo na socijalnu pomoć za dugotrajnu skrb, te kombinaciju
naknade troška dugoročne skrbi i socijalne pomoći, pravo
na isplatu za osobnog asistenta, pravo na naknadu troškova adaptacije stambenog prostora i za plaćanje opreme za
dugotrajnu skrb.
Osoba koja se ne može skrbiti za svoja prava i povlastice
zbog zapreka u razvoju ili poremećaja mentalnog zdravlja ili
iz nekog drugog razloga koji utječu na sposobnost donošenja
odluka bit će stavljena pod nadzor suda i bit će joj dodijeljen
skrbnik.
III.Zaključak
Financijska i ekonomska kriza pogađa i osobe s invaliditetom. U nekim slučajevima mnogo više nego “zdrave” ljude.
Vlada, ako govorimo o socijalnoj državi, treba usvojiti politike
Nacrt Zakona o davanjima za socijalnu sigurnost između
i mjere za smanjenje socijalnih rizika za najranjivije skupine i
ostaloga povećava socijalnu pomoć onim osobama s invali-
povećanje socijalne uključenosti. Vrijeme krize također može
ditetom koje su trajno nesposobne za rad. Utvrđeno je da je
biti prilika za analizu kratkoročnih i dugoročnih mjera - kao i
trenutni iznos ne pokriva osnovne troškove života. Novi iznos
pronalaženje odgovora na izazove koje donosi. To je, narav-
za osobe koje žive u nezavisnim kućanstvima bio bi otprilike
no, vrijeme prilike i izazova da se oživotvore smjernice i rea-
450 € mjesečno.
liziraju obveze iz Konvencije o pravima osoba s invaliditetom.
Nacrt zakona obuhvaća sljedeće teme:
– definiranje osobne pomoći;
– kvalificirane osobe, usluge osobnog asistenta i poveznice
s drugim propisima;
– pružanje osobne pomoći;
– financiranje osobne pomoći;
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
109
Vocational rehabilitation of persons
with disabilities – the case of Slovenia
CVETO URŠIČ
SADRŽAJ
director general, Directorate for Persons with Disabilities, Ministry of Labour, Family and Social Affairs
Slovenia
I. Employing persons with disabilities in
Slovenia
The world is currently facing the biggest financial and economic crisis in recent decades and the crisis has had a
significant impact on the workings of welfare state. The
crisis, as Slovenian minister for Labour, Family and Social
Affairs dr. Ivan Svetlik noted at the conference in July this
year presenting the OECD’s “Economic Review of Slovenia
2009”, is also a “test of humanity and intergenerational
solidarity, in particular within the ageing societies. .. The
crisis is an opportunity to reconsider our values and conti-
Persons Act (hereinafter: the Act) has introduced a right
of persons with disabilities to vocational rehabilitation. Persons with disabilities have the right to vocational rehabilitation under the Act only if under other regulations (e.g. the
Pension and Disability Insurance Act) they have no right to
the same services. It is a duty and a right of persons with
disabilities to primarily exercise the right to rehabilitation
pursuant to the regulation under which they were granted
the disabled person status. The right to vocational rehabilitation is an individual right of persons with disabilities
exercised by themselves.
nue the already initiated modernisation of the welfare and
The most important objective of vocational rehabilitation is
employment systems ... to bring positive effects in the long
to offer appropriate assistance to persons with disabilities
run while at the same using short-term measures to miti-
so that they may recognise their abilities and actively parti-
gate the impacts of the economic and financial crisis which
cipate in resolution of their problem with the aim of keeping
hit the hardest those who have the least.”
or getting a job. Employers render the vocational rehabilitation services to persons with disabilities not only to resolve
1. Presentation of the arrangement in
Slovenia
The core measures promoting employment of persons with
social and work-related problems but also to invest in human resources and employee satisfaction.
Participation of persons with disabilities is a part of their
disabilities in Slovenia are1:
preparation to employment making them eligible, as is the
– vocational rehabilitation;
money transfers in line with the law which is decided on a
the Employment Rehabilitation and Employment of Disabled
case in active employment policy programmes, to certain
case-by-case basis by the Employment Service of Slovenia.
1 From Uršič C., Peterlin D., Tabaj A., Dular T., (2007) Uvodna pojasnila k Zakonu o zaposlitveni rehabilitaciji in zaposlovanju invalidov (Introductory
explanations to the Vocational Rehabilitation and Employment of Disabled Persons Act; in: Destovnik K., Uršič C., Kalčič M. (ed.) Zaposlitvena rehabilitacija in zaposlovanje invalidov (Employment Rehabilitation and Employment of Persons with Disabilities). Ljubljana: Centerkontura (hereinafter: Uršič,
2007), p. 13-41
110
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
111
CVETO URŠIĆ • Vocational rehabilitation of persons with disabilities – the case of Slovenia
The providers of vocational rehabilitation – performed as a
with disabilities by all employers with at least 20 employees.
public service – may be public institutions or concessionai-
Foreign embassies and consulates, social enterprises and
res within the network of vocational rehabilitation providers
employment centres are exempt from the prescribed quota.
as approved by the Minister of Labour, Family and Social
Affairs. The following principles primarily apply in setting up
of the network of providers:
Government of the Republic of Slovenia upon a proposal from
the Economic and Social Council taking into account the acti-
– rationality – the network of providers is set up so that it
vity of the employer. The highest and the lowest legally pres-
may satisfy to the maximum extent and in the best po-
cribed quota is 6% and 2% of the total staff, respectively.
ssible way the needs of individual groups of persons with
All persons with disabilities employed for at least 20 hours
disabilities with regard to their disability. The network’s
a week are included in the quota. Persons with disabilities
rationality is shown by basing its setting up on activities
employed in a support job count for two employed persons
at the national, regional and local level, depending on the
with disabilities in the quota system. Employers not em-
needs of individual target groups of persons with disabi-
ploying persons with disabilities and employers not meeting
lities and by accounting for the factors of environment.
the prescribed quota have the option of substitute fulfilment
– Economy – the economy principle is shown by the
network of vocational rehabilitation providers rendering
ces to employment.
plementing substitute quota fulfilment must contribute to
– Equal access for all persons with disabilities regardless
of their residence or disability type.
between the providers and with the general jobs environment. The providers must link with employers to
provide for possibilities of training and employment of
persons with disabilities.
– Financial sustainability of the system – the network of
vocational rehabilitation providers is based on stable
and continuous financing of vocational rehabilitation
services enabling constant and uninterrupted inclusion
of persons with disabilities in vocational rehabilitation.
That ensures the legal right of persons with disabilities
to vocational rehabilitation.
A measure of promoting employment of persons with disabilities included in the Act is compulsory employment of persons
R A D O V A
that the employer should employ under the quota is 70%
of the minimum wage monthly. If the fund determines that
an employer has defaulted on payment, a call to pay will be
made in writing and default interest charged. If an employer
neither pays within the set deadline nor proves that it is
tax administration for collection.
Incentives for employing persons with disabilities
The number of unemployed persons with disabilities getting
a job has risen significantly since the adoption of the Act in
the mid-2005. For example, in the four years before entry
into force of the Act, an average of 890 unemployed persons with disabilities found a job each year. In the 20062009 period, the average figure was 1765 representing a
98% increase from the period before the Act was adopted.
The increase was certainly due to introduction of the quota
system, employment incentives and a favourable economic
climate which also improved employment possibilities for
persons with disabilities.
SADRŽAJ
It should also be noted that the share of employed persons
with disabilities in all employed persons remained stably
between 3.9% and 4% in the 2006-2009 period (the total number of employed persons with disabilities has been
about 34.000).
Table 1: Number of unemployed persons with disabilities getting employment by year
YEAR
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
NUMBER
874
949
830
987
1298
1928
1746
1776
1629
Chart 1: Number of unemployed persons with disabilities
who were newly employed by year
The law provides for several types of financial incentives to
reduce the number of unemployed persons with disabilities and to encourage employers to realise that employing
persons with disabilities puts no additional burden on the
employer as persons with disabilities may, with suitable
support, equally participate in the work process. The law
provides for the following financial incentives:
subsidising wages of persons with disabilities;
– paying the cost for adaptation of work posts and tools to
A quota system for employing persons with disabilities
Z B O R N I K
a fund. The contribution for each person with disabilities
exempt from payment, the fund forwards the matter to the
– The network of providers is based on integration –
The law specifies financial incentives as the rights of persons with disabilities and employers related to employment
of persons with disabilities. They enable persons with disabilities to equally participate on the labour market.
Data on employment of persons with disabilities in 2009
at first glance offer no support to the statement that the
position of persons with disabilities in Slovenia became significantly worse in the crisis. The number of all unemployed
rose by 37% in Slovenia in 2009 while the respective increase for persons with disabilities was 16%.
employers not meeting the prescribed quota and not im-
services at a reasonable and carefully considered cost.
– other incentives in employment of persons with disabilities and preservation of jobs for persons with disabilities.
peration with an employment centre or a social enterprise.
the most with regard to their disability and the hindran-
the best results by rendering vocational rehabilitation
– annual rewards to employers for good practice in employment of persons with disabilities; and
2. Employing persons with disabilities in Slovenia
Employers with no employed persons with disabilities and
ans a network of vocational rehabilitation providers giving
– bonuses for exceeding the quota;
of the quota by concluding an agreement on business coo-
those services that the persons with disabilities need
– Cost-effectiveness – the cost-effectiveness principle me-
112
The quota for employing persons with disabilities is set by the
and disability insurance for employed persons with disabilities;
6 .
persons with disabilities;
– paying the cost of services in support jobs;
– exempting from payment of contributions for pension
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
113
CVETO URŠIĆ • Vocational rehabilitation of persons with disabilities – the case of Slovenia
Table 2: The number of received, approved and rejected
applications for determining the basis for termination of employment contract submitted to the Commission establishing
grounds for termination of employment contract of the Ministry of Labour, Family and Social Affairs
of unemployment, to expect that persons with disabilities
The quota system has had an impact primarily on the incre-
hout the financial year trains and employs at least 40% of
would not remain jobless for an extended period.
asing number of persons with disabilities employed in the
persons with disabilities of the total staff. An approval of the
general work environment; the number of new jobs in social
Government of the Republic of Slovenia is required to obtain
enterprises remained constant while that in employment
the status of a social enterprise.
Vocational rehabilitation
The minister responsible for protection of persons with
disabilities adopted a network of vocational rehabilitation
ggest increase was in the number of employers employing
providers of 13.5 teams in 2005. The network was based
persons with disabilities not being subject to the quota.
on the actual needs at the time and on principles such as
Their number has risen fourfold since the quota system was
introduced three years ago.
APPLICATIONS
1133
866
839
1156
POSITIVE
599
723
572
913
equal access for all persons with disabilities regardless of
NEGATIVE
160
166
142
150
their residence, rationality and economy, cost-effectivene-
OTHER
64
49
70
78
2006.
2007.
2008.
2009.
ss, providing for professional development etc. An average
of 1165 persons with disabilities was included annually in
vocational rehabilitation programmes.
important to know that the number of employers not meeting the quota and therefore subject to payment to the fund
The minister adopted a new network for 2010-2013 incre-
cided to employ persons with disabilities or for substitute
asing the number of teams to 17. The scope of co-financing
quota fulfilment. The number of employers exceeding the
was also increased. Roughly 1700 persons with disabilities
quota is steadily growing.
on programmes of the network.
As regards performance assessments of vocational re-
Employment centres
ployment centres are legal entities established for employing persons with disabilities exclusively in protected
jobs and meeting the staff, organisational, technical and
other conditions prescribed by the minister responsible for
protection of persons with disabilities (the conditions are
laid down in the Rules on employment centres (Official Gazette of the Republic of Slovenia, no. 117/05 and having
devised a business plan. Municipalities are responsible for
promoting establishment and operation of employment centres in their territory.
Social entrepreneurship
An employment centre must have at least five persons with
Social enterprises
disabilities employed in protected jobs who are given work
at the centre’s registered office and its business units and
Social enterprises have 60 years of tradition in Slovenia.
ployment Service uses employment after two years from
Their development has been particularly dynamic since Slo-
the rehabilitation as one of the criteria. Slightly over half of
venia became independent in 1991. Their number has incre-
the persons with disabilities included in vocational rehabili-
ased by more than fivefold since then (from less than 30 in
Employment centres are exempt from payment of contri-
tation in 2007 found a job in the observed period.
1990 to more than 150 in 2004). The structure of persons
butions for pension and disability insurance, health care
with disabilities employed by those companies began to
and parental protection. Meaning that no contribution from
change too – the occupationally disabled “transferred” from
wages for those purposes is made (of both disabled and
the parent company to the social enterprise became pre-
non-disabled persons) which equals 38% of gross salary of
dominant. The rising number of social enterprises and the
an employee.
resulting increasing number of (disabled and non-disabled)
Wages of employed persons with disabilities are subsidised
persons with disabilities were included in various active emAnother measure worthy of special attention is protection
ployment policy measures. The biggest increase was in the
from firing. The absolute protection from firing stipulated
number of persons with disabilities participating in public
in the previous labour law was too rigid and did more harm
works where the number of inclusions rose by 90% in the
than good to persons with disabilities. The new provisions
two years in question.
persons employed by them was on the one hand a result of
the national policy supporting the economy in staff restruc-
occasionally, based on contracts, at its business partners
and as home work.
in the amount of 30-70% of the minimum wage.
Labour costs for experts and other labour costs of em-
Quota system
turing and on the other sprang from private entrepreneurial
on of hiring incentives, job preservation measures and the
The quota system is a major contributor to the success of
initiative (including that of persons with disabilities and their
possibility for termination of employment contract subject
the policy concerning employment of persons with disabili-
to certain conditions and under the prescribed procedure is
ties in Slovenia. Slovenia has had the quota system for em-
giving support to social enterprises stayed the same.
certainly an appropriate solution benefiting persons with di-
ploying persons with disabilities for four years. The analyses
Social enterprises today are companies training and em-
sabilities and employers alike. It should be added, however,
of its implementation show positive effects in employment
ploying persons with disabilities who, given the level of their
that if persons with disabilities lose their job, they should be
of persons with disabilities. Judging by the response of em-
disability and the remaining working ability as well as their
immediately or as soon as possible given the right to parti-
ployers, the majority of them accepts the quota system as
health condition, cannot be trained and employed under the
Employment centres acquired roughly 70% of their opera-
cipate in vocational training enabling them to continue their
a suitable way to resolve the matter of employing persons
same conditions as other persons with disabilities. A social
ting revenue from economic incentives while the remaining
equal participation on the labour market. It is the only way,
with disabilities in order to give persons with disabilities
enterprise may be a limited liability company, public limited
share was earned on the market by selling products and
coupled with a balanced welfare payment during the period
better chances in finding a job.
company or a partnerships limited by shares which throug-
services.
a positive example of resolving of the matter. A combinati-
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
organisations). It should be noted that the key measures
SADRŽAJ
Pursuant to Article 43 of the supplement to the Act, em-
habilitation programmes, it should be noted that the Em-
It should also be noted that a large number of unemployed
114
In order to analyse performance of the quota system, it is
remains more or less constant meaning that they have de-
are planned to be included annually in vocational rehabilitati-
of the Pension and Disability Insurance Act and the Act are
centres grew each year. It is also interesting that the bi-
ployment centres are covered by the Ministry of Labour, Family and Social Affairs based on annual financing contracts.
All bonuses except wage subsidies are linked to the employment centre while wage subsidies are an individual right
of persons with disabilities employed by such centre but are
remitted to the business account of the employment centre.
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
115
CVETO URŠIĆ • Vocational rehabilitation of persons with disabilities – the case of Slovenia
Planned changes in 2010
Equal Opportunities of Disabled Persons Act
Personal Assistance Act
The Ministry of Labour, Family and Social Affairs began
The draft law regulates equal opportunities and non-discri-
The Personal Assistance Act is the first law in Slovenia to
ability to make judgments will be placed under custody
by the court and a guardian will be appointed.
drafting the third supplement to the Act in 2009. Chan-
mination of persons with disabilities. The section prohibiting
regulate the rights concerning personal assistance. It sho-
The draft Social Security Income Act among other things in-
ges are needed primarily for harmonisation of the Act with
discrimination on grounds of disability sets out:
uld be noted that the draft law is not intended to regulate
creases welfare payment to those persons with disabilities
all areas and all rights of persons with disabilities related
who are permanently unable to work. It was found that the
to care. Exercising of the rights of persons with disabilities
current amount does not cover the basic cost of living. The
to long-term care is laid down by the Act on long-term care
new amount for persons living in independent households
and long-term care insurance. The two acts supplement
would be roughly € 450 per month.
each other.
The draft Act on long-term care and long-term care insu-
The draft law covers the following topics:
rance Long-term care is gaining importance in recent years
the Commission Regulation on the general block exemption
(EC) no. 800/2008 of 6 August 2008 declaring certain
categories of aid compatible with the common market in
application of Articles 87 and 88 of the Treaty prescribing
state aid to employers employing disabled persons. The
Regulation does not prescribe the sources of state aid but
does prescribe the method of their use. Harmonisation
with the EU law will be coupled with amendments and supplements to certain other provisions which need change
as the implementation of the Act has revealed. That would
improve efficiency of the Act, simplify procedures for the
– prohibition of discrimination before holders of public office;
– equal participation of persons with disabilities in procedures;
– access to services and use and adaptation of public buildings;
– prohibition of writing and posting discriminatory messages and symbols;
– access to inclusive education, health, way of life, information, cultural goods and public transport.
– eligible persons, personal assistance services and relations to other regulations;
– provision of personal assistance;
users and generally facilitate the Act’s application. These
The second important section of the draft law is measures
changes foremost include:
for equal opportunities of persons with disabilities. The first
– financing of personal assistance;
measure is the right to co-financing of accessories used
– procedure of applying for personal assistance;
– supervision over the use of forgone contributions by introducing compulsory audits of their use;
to overcome communications obstacles needed by persons
with sensory disabilities (blind, partially sighted, deaf, he-
– a more detailed arrangement of procedures in applying
– implementation of personal assistance.
aring impaired, deaf & blind and persons with speech di-
The draft law also regulates keeping of records on the users
sabilities) as a support to their social inclusion. They will
and providers of personal assistance. And, finally, the draft
– compulsory ongoing additional training for experts ren-
be able to exercise the rights related to those accessories
law lays down misdemeanours and fines for violations by the
dering vocational rehabilitation services and for mem-
in addition to those accessories provided for under other
users concerning non-submitting of data and for unauthori-
regulations. The next measure to be highlighted is payment
sed rendering of personal assistance.
of the cost of vehicle adaptation. Payment of the cost of
Other important novelties
for financial incentives;
bers of rehabilitation committees at the Employment
Service of Slovenia;
– changes concerning other financial incentives (financing
adaptation of the work posts and tools and support jobs
for the persons with the gravest disabilities);
vehicle adaptation could be claimed by persons with physical disabilities who would be able to drive if the vehicle was
adapted. The third important measure is a call centre for
the deaf and hearing impaired. The persons with impaired
in social policies of developed countries. The reason is the
ageing population and the rising share of the elderly who
need assistance in daily tasks. It is a fact that the risk for
long-term care rises with age so that a third of people over
80 in Europe need more or less regular assistance. The
second reason lies in an increasing number of persons with
disabilities who need much support to live independently
outside an institution. Based on a compulsory insuran-
ce, the insured persons meeting the criteria would be
eligible to payment of the cost of long-term care within the scope and standards in line with the law, to
welfare payment for long-term care, to a combination
of payment of the cost of long-term care and welfare
payment, to payment of the rights of a personal assistant, to payment of the cost of adaptation of housing
and to payment of accessories for long-term care.
Amendments to the Pension and Disability Insurance Act –
the pension system reform being the key among them – are
aimed at increasing the number of persons with disabilities
included in vocational rehabilitation.
Conclusion
The financial and economic crisis hurt persons with disabi-
– reducing state aid to the major part of social enterpri-
hearing would be able to use the centre to obtain informa-
ses and maintaining the current benefits only for social
tion concerning government authorities, local authorities,
The draft new Family Code has a section crucial to persons
thy” counterparts. The government, if we speak of a welfare
enterprises employing persons with disabilities who are
public powers holders and public service contractors. The
with disabilities which sets out that placement of an adult
state, should adopt policies and measures to reduce social
the hardest to employ; etc.
Ministry of Labour, Health and Social Affairs will co-finance
under custody and appointment of a guardian is not linked to
risks to the most vulnerable groups and to increase soci-
from the national budget implementation of special welfare
the loss of capacity to act as stipulated under the current law. The institute of loss of capacity to act would
be abolished under the draft amendments to the law.
A person who cannot provide for his or her rights and
benefits due to a hindrance in development or a mental
health handicaps or for another reason affecting the
al inclusion. A time of crisis can also be an opportunity to
programmes improving social inclusion of persons with diII. Other measures to ensure equal
sabilities and supplementing public services.
opportunities
116
– definition of personal assistance;
The draft law also lays down misdemeanours for violations
The Ministry of Labour, Family and Social Affairs is pre-
of its provisions and the period in which accessibility of pu-
paring amendments to a number of regulations this year
blic buildings, accessibility of public transport, accessibility
that will have a great impact on the lives of persons with
of goods and services and suitable adjustment of study co-
disabilities.
urses must be provided.
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
SADRŽAJ
lities as well. In some cases much more than their “heal-
analyse the short- and long-term measures – as well as to
provide answers to the challenges it poses. It is of course a
time of opportunity and challenge to bring to life the guidelines and commitments from the Convention on the Rights of
Persons with Disabilities.
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
117
Profesionalna rehabilitacija osoba s
invaliditetom – vrata za ponovni ulazak
u svijet rada u Republici Hrvatskoj
SADRŽAJ
LELIA KIŠ-GLAVAŠ
Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
VIŠNJA MAJSEC SOBOTA
URIHO
JASENKA SUČEC
Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom
MIRJANA ZEĆIREVIĆ
Hrvatski zavod za zapošljavanje
Hrvatska
Uvod
Na samom početku, dužnost nam je upozoriti čitatelje da
ovaj rad nikako nije rezultat sustavne analize stanja i potreba profesionalne rehabilitacije u Republici Hrvatskoj (što
je uostalom jedna od mjera Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do
2015. godine (NN, 63/07) – Provesti evaluaciju primjene
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
perspektive ljudskih prava osobe s invaliditetom su subjekti,
a ne objekti, na njih se ne gleda kao na problem, već kao na
nositelje prava (Quinn, Degener, 2002; prema Rioux, Carbert, 2006). Tako bi im se trebalo pristupati i u postupku
profesionalne rehabilitacije.
Profesionalna rehabilitacija sastoji se od tri nedjeljive cje-
rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom od strane
line: profesionalno usmjeravanje (uključujući profesionalno
neovisnog tijela; za čiju je provedbu već odavno prošao rok,
prosvjećivanje, informiranje, savjetovanje i radnu dijagnosti-
no nije izvršena) već ostvrt na aktualno stanje koji proizlazi
ku), osposobljavanje za produktivni rad (uključuje profesio-
iz profesionalnih i osobnih iskustava i timskog rada autorica,
nalno i radno osposobljavanje, dokvalifikaciju, prekvalifikaciju
stečenih kroz višegodišnji rad u provođenju profesionalne
i stručno usavršavanje) i zapošljavanje (uključuje i progra-
rehabilitacije i analizi i interpretaciji znanstvenih rezultata
me radno-socijalne integracije, kao i tranzicijske programe)
i pokušaja njihove implementacije u praksu te intenzivne
(Rački, 1997). Bez obzira radi li se o djeci s teškoćama u
suradnje. Dakle, rad koji je pred vama najvjerovatnije nije
razvoju koja stječu svoje prvo zanimanje ili radne i radno-so-
objektivna datost, već subjektivni prikaz aktualnog trenutka
cijalne vještine i sposobnosti ili se radi o odraslim osobama
profesionalne rehabilitacije u Republici Hrvatskoj, percipiran
s invaliditetom koje zbog naknadnog stjecanja invaliditeta ili
od strane samih sudionika procesa.
pogoršanja stanja potrebuju postupak profesionalne reha-
liditetom trebao osigurati aktivnu participaciju u socijalnom
Z B O R N I K
drugima i preuzimanje obveza (Council of Europe, 2003). Iz
postojeće zakonske regulative i aktualne politike u području
Profesionalna rehabilitacija proces je koji bi osobama s inva-
118
nost vršenja izbora, sudjelovanje na ravnopravnoj osnovi s
bilitacije, ona uvijek mora sadržavati sve tri navedene komponente.
životu i realizaciju temeljnih ljudskih prava, prije svega do-
Osim toga, jedno od osnovnih načela profesionalne rehabili-
stojanstvo i jednakost. Ovo potonje svakako uključuje moguć-
tacije je tzv. ekološki pristup, kojim se ističe značaj uključe-
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
119
L. KIŠ-GLAVAŠ ; V. MAJSEC SOBOTA; J. SUČEC; M. ZEĆIREVIĆ • Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada u Republici Hrvatskoj
nosti svih ekoloških sustava (na mikro, mezo i makro razini)
Najutjecajniji zakonski propisi s područja profesionalne re-
u provođenje profesionalne rehabilitacije: obitelji osobe s in-
habilitaciju u RH jesu: Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji
validitetom, lokalne zajednice i države (Rački, 1997). Obitelj
i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, 143/02,33/05),
prije svega ima ulogu pružanja psihološke potpore osobi s
Zakon o mirovinskom osiguranju (NN, 102/98, 127/00,
invaliditetom, ali i razvoja i prihvaćanja realnih stavova pre-
59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05,
• informiranje i podršku u izvorima financiranja.
ma osobi i njezinim potencijalima, lokalna zajednica treba
79/07, 35/08), Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz
Ovdje je potrebno napomenuti da se samo dio navedenih ak-
funkcionalne procjene osoba s invaliditetom.
kreirati mogućnosti sudjelovanja osobe s invaliditetom u
Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN, 174/04,
tivnosti provodi u praksi i to vrlo često nedostatno i ne uvijek
svim aktivnostima od edukativnih do kulturnih i sportskih, a
92/05, 107/07, 65/09, 137/09) i Zakon o posredovanju pri
prema postavljenim načelima profesionalne rehabilitacije.
Općenito, ovdje je važno istaknuti da je Zakon o profesional-
država donošenjem kvalitetne zakonske regulative koja osi-
zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (32/02,
gurava jednakost pristupa, primjenom donesenih propisa u
86/02, 114/03, 151/03, 94/09) kao i niz drugih zakona i
praksi i evaluacijom njene učinkovitosti radi daljnjeg unapre-
provedbenih propisa.
đenja i prilagođavanja suvremenim promjenama, treba dati
okvir za djelovanje.
u korištenju odabrane tehnologije,
• tehničku pomoć, podršku, praćenje i procjenu rezultata,
ciju i veće zapošljavanje osoba s invaliditetom, što dugoročno znači prenamjenu dijela sredstava namijenjenih za njihovu
pasivnu zaštitu u sredstva aktivne zaštite, s višestrukim
učincima te prenamjene. Ipak, u realizaciji svojih aktivnosti,
Fond ima velike probleme i to primarno zbog nepostojanja
143/02,33/05) temeljni i najvažniji zakon u ovom području
gućnosti intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na
i da promišljeno i proaktivno postavlja zakonska rješenja, no
otvoreno tržište rada, mada je također činjenica da će za
postavlja se pitanje koliko se i kako ovaj zakon provodi u
Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba
dio osoba s invaliditetom uvijek biti potrebne i zaštitne ra-
praksi i što se od mjera i aktivnosti doista i realizira. Osim
s invaliditetom (NN, 143/02, 33/05) u cilju zaštite osoba s
dionice, koje su kao i radni centri, također predviđene spo-
toga, ubrzo nakon donošenja Zakona krenulo se u proceduru
I naša je država to učinila donošenjem čitavog niza propisa.
invaliditetom propisuju se prava osoba s invaliditetom na
menutim zakonom. Uvedena je i obveza zapošljavanja osoba
njegovih izmjena i dopuna i mnoga su nova rješenja pozi-
Ovdje ćemo samo istaknuti Nacionalnu strategiju izjedna-
profesionalnu rehabilitaciju, zapošljavanje i rad te uređuju
s invaliditetom, ali samo za poslodavce u javnom sektoru.
tivna, no uočava se i primjerice da je iz Zakona u potpuno-
čavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do
pojmovi osobe s invaliditetom i smanjene radne sposobno-
Predviđena novčana kazna za nepoštivanje ovog dijela Zakona
sti izbačen nekadašnji Članak 8 koji je govorio o pridonosu
2015. godine (NN, 63/07), koja u uvodu ističe da „Temljno
sti, zapošlja­vanje i rad osoba s invaliditetom pod općim i pod
vrlo je mala, tako reći simbolična, čime je zapravo umanjena
osoba s invaliditetom svojoj profesionalnoj rehabilitaciji. Ovo
određenje Republike Hrvatske za provođenjem aktivne politi-
posebnim uvjetima, osnivanje, djelatnost te upravna i struč-
mogućnost da se uvođenjem „kvotnog sustava“ značajnije
ističemo jer su rezultati znanstvenih istraživanja pokazali da
ke ljudskih prava proizlazi iz usvajanja ključnih međunarodnih
na tijela u ustanovi za profesionalnu rehabilitaciju, zaštitnoj
poveća broj zaposlenih osoba s invaliditetom, a što je bila
su nezaposlene osobe s invaliditetom rijetko samoiniciajtiv-
dokumenata...“ te „...da je posebice potrebno skrbiti o za-
radionici i radnom centru, mjere za poticanje zapošljavanja i
namjera zakonodavca. Naime, u situaciji kada vrlo mali broj
ne i aktivne u traženju posla (Kiš-Glavaš, Majsec Sobota,
štiti ranjivih društvenih skupina, kao što su osobe s invali-
rada osoba s invaliditetom, osnivanje Fonda za profesionalnu
poslodavaca ima iskustva s osobama s invaliditetom kao
Sokač, Gavrilović, Sobota, 2008), što zapravo i ne čudi,
rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te odgo-
radnicima (samo 25,9% poslodavaca u Republici Hrvatskoj;
kada ih država i dalje, a vidljivo je i izbacivanjem spomenutog
vornost za provedbe odredaba ovoga Zakona. Profesionalna
prema Kiš-Glavaš, Sokač, 2005), ovakva „prisilna“ mjera,
članka Zakona, ne smatra odgovornima za došenje odluka o
s invaliditetom ne stoga što se podrazumijeva da su osobe
rehabilitacija obuhvaća sljedeće mjere i aktivnosti:
više je nego dobrodošla. Uz pomoć ove mjere ipak se može
njihovu vlastitom životu, što je jedan od dokaza da ih doista
s invaliditetom doista građani ravnopravni s ostalima već
• utvrđivanje preostalih radnih i općih sposobnosti,
povećati upoznavanje poslodavaca s mogućnostima osoba s
percipira samo kao objekte, odnosno korisnike skrbi, mjera,
time pokušava slijediti međunarodne dokumente te „skrbeći
• profesionalno informiranje, savjetovanje i procjenu profe­
si­onalnih mogućnosti,
invaliditetom, a osobama s invaliditetom pružiti šansa. Ako
postupaka, rehabilitacija…
• analizu tržišta rada, mogućnost zapošljavanja i uključenja u rad,
snaga, na taj način bi kroz pozitivna iskustva poslodavaca
• procjenu mogućnosti izvođenja, razvoja i usavršavanja
pro­­grama profesionalnog osposobljavanja,
invaliditetom (Kiš-Glavaš, Majsec Sobota, Sokač, Gavrilović,
• radno osposobljavanje, dokvalifikaciju, prekvalifikaciju i
programe za održavanje i usavršavanje radnih i radnosocijalnih vještina i sposobnosti u razdoblju do zapošljavanja,
Temeljno opredjeljenje Zakona je uvažavanje, a ne zanemari-
gulira pravo na profesionalnu rehabilitaciju. Istaknuto je da
vanje zakonitosti tržišta rada, iskazano u osiguranju olakši-
invalidnost postoji kada je kod osiguranika, zbog promjena
ca kao sredstvu većeg zapošljavanja osoba s invaliditetom.
u zdravstvenom stanju koje se ne mogu okloniti liječenjem,
• informiranje i savjetovanje o pomoćnoj tehnologiji u uče­
nju i radu,
Ostvarivanje tih ciljeva Zakona nije moguće bez postojanja
radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice pre-
i redovitog djelovanja Fonda za profesionalnu rehabilitaciju
ma tjelesno i psihički zdravome osiguraniku, što se naziva
• pojedinačne i skupne programe za unaprjeđenje radnoso­ci­jalne uključenosti u zajednicu,
i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Formiranje Fonda za
profesionalnom nesposobnošću za rad. Kada je kod osigura-
profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invalidi-
nika utvrđena profesionalna nesposobnost za rad, utvrđuje
• savjetodavne prijedloge o primjeni različitih tehnologija i
tehnika u učenju i radu uz procjenu mogućnosti primjene,
tetom (www.fond.hr) kojem je osnivač Vlada Republike Hr-
se preostala radna sposobnost (ocjenjivanje invalidnosti i
vatske, jedna je od najvećih novosti koju je taj Zakon donio.
preostale radne sposobnosti vrše ovalašteni vještaci) ako
• pretprofesionalno učenje, planiranje i primjenu odabrane
tehnologije,
Osnivanjem ovog Fonda (NN, 116/03, 48/04) počinje su-
se, s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, životnu dob,
stavna i trajna skrb države za bolju profesionalnu rehabilita-
naobrazbu i sposobnost može profesionalnom rehabilitaci-
se naša država opredjelila za zaštitu ljudskih prava osoba
o zaštiti“, osobe s invaliditetom, čini se, i dalje percipira kao
problem i kao objekte navedene skrbi. Ipak, mjere Nacionalne strategije, posebice u području Profesionalna rehabilitacija, zapošljavanje i rad, što predstavlja nacionalnu politiku
u ovom području, vrlo su kvalitetno postavljene, a na njihovu
primjenu u praksi, osvrnut ćemo se nešto kasnije.
Aktualna zakonska regulativa
U Priručniku zakonskih prava osoba s invaliditetom (Sindikat invalida Hrvatske, 2006), ističe se da je „...nevjerovatno
puno različitih zakona i provedbenih propisa koji reguliraju
prava osoba s invaliditetom i još k tome mnogi od njih nisu
službeno pročišćeni tekstovi.“ Također se ističe i da se u
njima teško snalaze i pravni stručnjaci, a kamoli ne oni koji
to nisu.
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
je iskoriste na pravi način i dokažu se kao kvalitetna radna
trebali otvoriti put zapošljavanju sve većeg broja osoba s
Sobota, 2008).
SADRŽAJ
noj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN,
Temeljni cilj ovog Zakona je, između ostalog, stvaranje mo-
ditetom i djeca s teškoćama u razvoju.“. Dakle, čini se da
120
• razvoj motivacije i osposobljavanje osobe s invaliditetom
Zakon o mirovinskom osiguranju (NN, 102/98, 127/00,
59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05,
79/07, 35/08), Člankom 4, invalidima rada tj. osiguranicima koji su na osnovi invalidnosti ostvarili pravo na invalidsku mirovinu ili pravo na profesionalnu rehabilitaciju, re-
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
121
L. KIŠ-GLAVAŠ ; V. MAJSEC SOBOTA; J. SUČEC; M. ZEĆIREVIĆ • Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada u Republici Hrvatskoj
jom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom
poslu (osposobljava se za rad na poslu za koji se traži isti ili
iznimno, neposredno niži stupanj stručne spreme). Profesionalnu rehabilitaciju osiguraniku je dužan osigurati poslodavac kod kojeg je osiguranik bio zaposlen u vrijeme nastanka
invalidnosti, ili u nekim specifičnim slučajevima Zavod za
mirovinsko osiguranje (ugovorom s ustanovom za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom).
Profesionalna rehabilitacija provodi se za osobe kod kojih je
invalidnost nastupila prije 50. godine života. Profesionalna
rehabilitacija podrazumijeva pravo na naknadu plaće, osiguran poseban prijevoz, kao i troškove smještaja i prehrane,
ako se odvija u drugom mjestu.
Donošenjem ovog zakona, profesionalna rehabilitacija gotovo je isključena iz sustava mirovinskog osiguranja, čime se
dovode u pitanje brojna socijalna i radna prava osoba s invaliditetom, korisnika sustava (Žunić, 2001). Ovome u prilog
ide i činjenica da je u 1999. godini registrirano 187 000
umirovljenih invalida rada radne dobi, u odnosu na 1 400
000 aktivnih osiguranika.
Osim toga, potrebno je napomenuti da se profesionalna rehabilitacija u sustavu mirovinskog osiguranja ne provodi u
cijelosti, jer ne uključuje zapošljavanje, već se rehabilitirani
osiguranik upućuje da svoje mjesto na tržištu rada nađe temeljem Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju
osoba s invaliditetom (NN, 143/02, 33/05) ili Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (32/02, 86/02, 114/03, 151/03, 94/09).
Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata
i članova njihovih obitelji (NN, 174/04, 92/05, 107/07,
65/09, 137/09) profesionalnu rehabilitaciju, prema Zakonu
o mirovinskom osiguranju (NN, 102/98, 127/00, 59/01,
109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 79/07,
35/08) osigurava Hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata, a Zakon obuhvaća njihovu jasnu definiciju.
Važno je istaknuti da se ovdje radi o pojedincima, hrvatskim
braniteljima kojima je organizam oštećen najmanje 20%
zbog rane ili ozljede. Pravo na profesionalnu rehabilitaciju
podrazumijeva osposobljavanje za obavljanje poslova za koje
se traži stručna sprema viša od njegove bez obzira je li mu
122
45. godine za muškarce. Postupak oko realizacije prava na
profesionalnu rehabilitaciju vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a stručnu i pravnu pomoć u provođenju programa profesionalne rehabilitacije Hrvatskim ratnim vojnim
invalidima iz Domovinskog rata osigurava Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.
je sukladno svojim ovlastima. Ovdje je potrebno dodati da je
U travnju 2009. godine URIHO je otvorio prvi Radni cen-
Hrvatski zavod za zapošljavanje doista odgovorno i savjesno
tar za nezaposlene osobe s invaliditetom u Republici Hrvat-
pristupio svojim obvezama te da ih, unatoč velikom broju
skoj. Zajednički je to projekt URIHO – a, Hrvatskog zavoda
korisnika i malom broju zaposlenika, izuzetno profesionalno
za zapošljavanje, Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i za-
i kompetentno izvršava. U Zavodu su izvršene brojne struk-
pošljavanje osoba s invaliditetom te Grada Zagreba. Ideja,
turne i organizacijske promjene, educirani su stručnjaci za
iskustva i rezultati rada URIHO – vog Radnog centra prilog
Ovaj zakon, hrvatske ratne vojne invalide stavlja u mnogo
povoljniji položaj u smislu pristupa i realizacije prava na profesionalnu rehabilitaciju, nego osobe čiji je invaliditet stečen na drugi način. Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata,
posebice hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata,
nedvojbeno zaslužuju brojne povlastice zbog svojih iznimnih
zasluga u obrani naše države, no tu bi se trebalo raditi o
posebnim povlasticama, dok bi sustav profesionalne rehabilitacije za sve korisnike - osobe s invaliditetom, trebao biti
jedinstven, bez obzira na uzrok nastanka invaliditeta.
rad iz područja profesionalne rehabilitacije te se sustavno
su realizaciji novog pristupa i izgradnje modela i standarda
educiraju i dalje (uglavnom sredstvima koje je temeljem
budućih radnih centara za osobe s invaliditetom, kao dijela
natječaja sam Zavod osigurao iz međunarodnih izvora), ra-
procesa profesionalne rehabilitacije.
zvijaju potrebne radne materijale, transparentno i sustavno
informiraju korisnike i javnost, sudjeluju u provođenju brojnih
stručnih i znanstvenih projekata, u radu brojnih resornih i
međuresornih radnih skupina itd.
Prva skupina od 20 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom tijekom 2009. godine završila je šestomjesečni
postupak profesionalne rehabilitacije: obnavljanja stručnih
znanja i vještina, te radno - socijalnih aktivnosti i unapređe-
Potrebnu psihosocijalnu podršku uz unapređenje kompeten-
nja generičkih vještina. Temeljem praćenja procesa rehabi-
cija osobama s invaliditetom Zavod omogućava provedbom
litacije izvršena je ponovna procjena zapošljivosti korisnika
i potrebnom prilagodbom različitih tipova radionica usmje-
Radnog centra za koje se nakon završetka programa profe-
Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme
nezaposlenosti (32/02, 86/02, 114/03, 151/03, 94/09)
uređuje područja posredovanja pri zapošljavanju, profesionalnog usmjeravanja, obrazovanja u cilju povećanja zapošljavanja radne snage i osiguranja za slučaj nezaposlenosti. Zakon navodi da profesionalna rehabilitacija omogućuje
nezaposlenim osobama s invaliditetom stjecanje znanja i
vještina potrebnih za zapošljavanje, odnosno zadržavanje
zaposlenja i u svrhu pripreme za zapošljavanje i sukladno
Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba
s invaliditetom (NN, 143/02,33/05), navodi postupke profesionalne rehabilitacije (utvrđivanje preostalih radnih i općih sposobnosti, profesionalno informiranje, savjetovanje i
procjenu profesionalnih mogućnosti, radno osposobljavanje,
prekvalifikaciju, dokvalifikaciju i programe održavanja i usavršavanja radno-socijalnih vještina i sposobnosti u razdoblju
do zapošljavanja te pojedinačne i skupne programe unapređenja radno-socijalne uključenosti u zajednicu).
renih aktivnom traženju posla - npr. za osobe s oštećenjem
sionalne rehabilitacije posredovalo pri njihovom zapošljava-
sluha radionice se u svim područnim službama Zavoda pro-
nju. Iz skupine korisnika Radnog centra, koji su procijenjeni
vode uz prevoditelje za znakovni jezik (suradnja sa Savezom
zapošljivima, 47% se zaposlilo neposredno po završetku ak-
gluhih i nagluhih Grada Zagreba), nabavkom računala za sli-
tivnosti. Ovaj projekt se nastavlja i u 2010. godini s novom
jepe i slabovidne osobe i drugo.
skupinom korisnika.
Kako je već rečeno, Hrvatski zavod za zapošljavanje inicira
Osim prikaza osnovnih zakonskih rješenja u području profe-
provedbu projekata predpristupnih fondova koji za cilj imaju
sionalne rehabilitacije, namjera autorica ovoga rada bila je
omogućavanje lakšeg pristupa tržištu rada skupinama ne-
izvršiti usporedbu spomenutih dokumenata. No, pokazalo se
zaposlenih osoba kojima prijeti socijalna isključenost, među
da je to gotovo nemoguć posao jer poveznica, izuzev između
kojima su i osobe s invaliditetom. Tako je u siječnju 2010.
Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba
godine započela provedba projekta iz programa IPA (Instru-
s invaliditetom (NN, 143/02,33/05) i Zakona o posredo-
ment predpristupne pomoći) 2007-2009 „Poticanje inten-
vanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti
zivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada“
(32/02, 86/02, 114/03, 151/03, 94/09), među navedenim
u kojemu je, osim programa tehničke pomoći, predviđena
dokumentima gotovo da i nema. Spomenuti propisi različi-
i dodjela bespovratnih sredstava kroz tzv. darovnicu i time
to definiraju profesionalnu rehabilitaciju, različito definiraju
omogućeno predlaganje i provedba projekata civilnog sekto-
korisnike ovog postupka (iako se ovdje radi o različitim su-
ra i drugih organizacija koje skrbe o pravima osoba s invali-
stavima koji bi trebali biti usmjereni na specifične mjere i
Odgovornost osoba s invaliditetom za aktivni doprinos profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju, Hrvatski zavod za
zapošljavanje temelji upravo na ovom zakonu, koji definira
aktivno traženje posla kroz obveze koje nezaposlena osoba,
uključujući i osobe s invaliditetom, treba ispunjavati da bi
zadržala navedeni status.
ditetom. U sklopu projekta planira se istraživanje o potreba-
aktivnosti i u skladu s time jasno definirane korisnike, pola-
ma osoba s invaliditetom, izrada akcijskih planova za njihovo
zeći od vrlo specifičnih kriterija definiranja) i uopće kreću od
zapošljavanje u osam odabranih regija Republike Hrvatske,
različitih polazišta te ih kao takve nije moguće usporediti.
stručno usavršavanje djelatnika institucija (Zavoda za za-
Neusklađenost sustava zasigurno je jedan od aktualnih (iako
pošljavanje i partnerskih institucija) te izrada web portala
dugovječnih) problema s kojima se susrećemo na mnogim
s informacijama značajnim za rehabilitaciju i zapošljavanje
područjima djelovanja u Republici Hrvatskoj, pa tako i u po-
osoba s invaliditetom. U pripremi su također drugi projekti
dručju profesionalne rehabilitacije. Ovo potonje vidljivo je i
nakon profesionalne rehabilitacije osigurano zaposlenje, ako
Ovim zakonom, Hrvatski zavod za zapošljavanje potpuno je
iz programa IPA 2010-2011 i programa ESF (Europskog
u pristupu financiranju profesionalne rehabilitacije, koje se
je invalidnost nastala prije navršene 40. godine za žene i
preuzeo svoj dio obveza provedbe profesionalne rehabilitaci-
socijalnog fonda).
u Republici Hrvatskoj vrši iz više izvora: sredstava držav-
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
SADRŽAJ
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
123
L. KIŠ-GLAVAŠ ; V. MAJSEC SOBOTA; J. SUČEC; M. ZEĆIREVIĆ • Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada u Republici Hrvatskoj
nog proračuna putem Fonda za profesionalnu rehabilitaciju
klamiraju načela jednakosti, ljudskih, političkih, socijalnih i
socijalnom isključivanju (Albert, Hurst, 2006). No, jesmo li
Pozitivne primjere zadnjih godina svakako predstavljaju poje-
i zapošljavanje osoba s invalditetom, Hrvatskog zavoda za
radnih prava.
doista preuzeli socijalni model?
dinačne inicijative različitih udruga koje skrbe o osobama s
Temeljem Ustavnih opredjeljenja, a i uvidom u zakonsku re-
Bez namjere da eksplicitno odgovorimo na postavljeno pita-
gulativu, čini se da naša država politiku profesionalne rehabi-
nje, ipak ćemo utvrditi da oštećenje (fizičko, senzoričko ili
litacije vidi kao politiku integracije i politiku jednakih moguć-
mentalno) još uvijek i u hrvatskom društvu nosi stigmu, da
nosti. Pitanje je samo uspijeva li ju kao takvu i realizirati? Na
je još uvijek prisutan niz predrasuda i neutemeljenih stavova
Izuzev ranije spomenutih propisa, Vlada Republike Hrvatske,
žalost, brojni pojedinačni primjeri ukazuju na činjenicu da se
prema osobama s invaliditetom u našem društvu (Kiš-Gla-
na sjednici održanoj 21. svibnja 2009. godine, donijela je
integracija u Republici Hrvatskoj vrlo često svodi samo na
vaš, Ljubić, 2009), prostorne prepreke svuda su oko nas,
Odluku o prihvaćanju Nacionalnog plana za poticanje zapo-
fizičku integraciju (Ljubić, Kiš-Glavaš, 2002) te da, uz brojne
deklarirana resorna politika i zakoni u potpunosti isključuju
šljavanje za 2009. i 2010. godinu (www.hzz.hr) s proved-
mjere pozitivne diskriminacije kojima se pokušavaju izjedna-
diskriminaciju, dok je ona na žalost, ipak naša svakodnevnica.
benim mjerama koje slijede prioritete politike zapošljavanja
čiti mogućnosti osoba s invaliditetom, one nemaju jednak
utvrđene u revidiranoj Lisabonskoj agendi o rastu i radnim
pristup svim resursima. Možda je problem u tome što se,
mjestima. Nacionalnim planom utvrđuju se osnovna načela
odlučujući se posegnuti za mjerama pozitivne integracije
državne politike zapošljavanja. Također se utvrđuju odgovor-
većinom opredjeljujemo za tzv. povlašten način postupanja
nosti i definiraju zadaće za nadležna tijela državne uprave i
(npr. kvotni sustav zapošljavanja, direktan upis u instituci-
javne ustanove u provedbi plana, te potiče njihovo zajedničko
je srednjeg i visokog obrazovanja, stipendije i naknade za
djelovanje kao i međusobna suradnja.
prijevoz temeljene samo na kriteriju postojanja invaliditeta i
Provedbom mjera Nacionalnoga plana koje uključuju držav-
slično) koji samo privremeno rješava problem, a može sma-
mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a
u posljednjih nekoliko godina i korištenjem sredstava Europske unije iz predpristupnih fondova za zemlje kandidate kroz
programe CARDS, Phare, IPA.. .
ne poticaje za (su)financiranje zapošljavanja i obrazovanja,
omogućeni su dodatni poticaji poslodavcima – prvo zapošljavanje mladih i stjecanje radnog iskustva, obrazovanje zaposlenih zbog promjene tehnologije ili proizvodnog programa,
njiti motivaciju osoba s invaliditetom, a ne kompenzacijske
mjere (u ovom slučaju to bi bili besplatni dodatni programi
za unapređenje profesionalnih i socijalnih kompetencija osoba s invaliditetom s povlasticama za poslodavce koji zapo-
kratko i na osnovna načela profesionalne rehabilitacije:
programe usmjerene najčešće informiranju i savjetovanju
određene ciljne skupine osoba s invaliditetom odnosno in(primjerice, u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje). Možemo zaključivati o postupnom jačanju utjecaja civilnoga sektora čiji su programi još uvijek najčešće lokalnoga
značaja s ograničenim obuhvatom broja korisnika, a rjeđe
se povode na razini (nekoliko) regija ili na nacionalnoj razini.
Osim provedbe navedenih načela vrlo je bitno u Hrvatskoj
stvarati preduvjete za uvođenje sustava lincenciranja kako
Načelo timskog pristupa ili transdisciplinarnost – treba osi-
stručnjaka tako i institucija koje se bave (ili se žele bavi-
gurati da osoba s invaliditetom bude praćena zajedničkim
ti) profesionalnom rehabilitacijom. Na taj način ujednačili
radom kompetentnih stručnjaka različitog profila (liječnik
bi se standardi izvođenja profesionalne rehabilitacije kako
medicine rada, psiholog, socijalni radnik, edukacijsko-re-
u pogledu stručnjaka, tako i u pogledu metodologije rada,
habilitacijski stručnjak, pedagog/andragog, radni terapeut,
te prostora i opreme, a s ciljem jačanja kvalitete izvođenja
tehnolog, instruktor, prema potrebi stručnjaci drugih profila)
profesionalne rehabilitacije i profiliranja regionalnih centara
čime se osobu tretira sveobuhvatno i uvažava se u najvećoj
za profesionalnu rehabilitaciju.
mjeri njezina individualnost. U našoj se zemlji samo dijelu aktivnosti profesionalne rehabilitacije pristupa timski, a timovi
Za uspješnu realizaciju procesa profesionalne rehabilitacije
osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj trebalo bi uložiti
su najčešće nepotpuni.
temeljem Nacionalnoga programa za poticanje zapošljavanja
Načelo kontinuiranosti - pojedina osoba s invaliditetom treba
2009-2010/, kvalitetne besplatne dodatne pripreme za ula-
pripremljeno i bez ikakvih zastoja prelaziti iz jedne u drugu
zak u sustav visokog obrazovanja, stipendije temeljene na
etapu cjelovitog procesa rehabilitacije, a da pritom stručnja-
izvrsnosti, naknada za prijevoz usklađena s potrebama koje
ci koji sudjeluju u njenom ostvarivanju raspolažu sa što više
Brojčani pokazatelji
proizlaze iz prirode oštećenja i slično) koje trajno rješavaju
cjelovitih informacija o sekvencama koje su prethodile, od-
Na dan 30. travnja 2010. godine u evidenciji Hrvatskoga
za zapošljavanje, kako bi se povećala mogućnost njihove što
problem i potiču izvrsnost.
nosno osiguravaju dovoljnu količinu upotrebljivih informacija
zavoda za zapošljavanje bilo je registrirano ukupno 308.675
ranije integracije na tržište rada.
Također, u području općeg pristupa osobama s invalidite-
za etapu koja se nadovezuje na onu u kojoj su oni djelovali.
nezaposlenih osoba, od čega 6.424 osoba s invaliditetom,
Svjedoci smo da kod nas različiti sustavi različito definiraju
što iznosi 2,1% populacije osoba prijavljenih u evidenciju Za-
primjerice invaliditet i profesionalnu rehabilitaciju, da vrlo
voda. Najveći broj nezaposlenih osoba s invaliditetom ima
ograničeno surađuju i da najčešće nismo u mogućnosti osi-
između 20 i 29 godina; veći je broj muških nezaposlenih
gurati realizaciju profesionalne rehabilitacije bez zastoja, pri
osoba s invaliditetom, njih 3.708 ili 57,72%.
jenjene i nezaposlenim osobama, pri čemu, kada je riječ o
osobama s invaliditetom treba posebno spomenuti Mjeru 4
kojom je prvi puta osobama u najtežem položaju na tržištu
rada, među kojima su i osobe s invaliditetom, omogućeno da
ista osoba može koristiti novčane poticaje i za obrazovanje i
tom, napominje se da smo napustili tzv. medicinski i preuzeli
Politika i provedba profesionalne rehabilitacije
socijalni model pristupa osobama s invaliditetom (Majsec
Sobota, Bakula-Anđelić, Šostar, 2006). Socijalni model
dodatne napore kojima bi se omogućili uvjeti za provedbu
spomenutih načela i aktivnosti.
Ustav Republike Hrvatske (NN, 56/90, 135/97, 8/98,
shvaćanja invaliditeta nudi poimanje koje je suštinski različi-
113/99, 124/00, 28/01) našu državu deklarira kao soci-
to od tradicionalnog viđenja da je invaliditet u svojoj osnovi fi-
jalnu državu u kojoj su sloboda, jednakost, socijalna pravda,
zički ili mentalni deficit ili abnormalnosti (medicinski model).
Komunalno načelo – profesionalnu rehabilitaciju trebalo bi
no srednjoškolsko obrazovanje (5.036 ili 78,4%) od čega je
poštivanje prava čovjeka i vladavina prava najviše vrijednosti.
U sklopu socijalnog modela, obrazac oštećenja je percipiran
provoditi na razini lokalne zajednice. Većina lokalnih zajed-
4.118 osoba sa završenom trogodišnjom srednjom školom
Svakom državljaninu Republike Hrvatske jamči se pravo na
normalnim za bilo koju populaciju. Ono što ljude koji imaju
nica u Hrvatskoj nema ispunjenih preduvijeta za realizaciju
i 918 osoba sa završenom četverogodišnjom srednjom ško-
rad i slobodu rada, slobodu izbora poziva i zaposlenja te da
oštećenja čini nesposobnima je kompleksna mreža diskrimi-
ovog načela, a i ne postoji dostatna društvena i politička
lom. Relativno dobra obrazovna struktura (formalno obra-
mu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i
nacije sačinjena od negativnih socijalnih stavova i kulturalnih,
volja za takvim pristupom. Sve uglavnom još uvijek ostaje
zovanje) nema željenog učinka za zapošljavanje jer stečena
dužnost, a posebno se naglašava skrb države za uključenje
kao i prostornih prepreka, uključujući politiku, zakone, pro-
na individualnom pristupu, odnosno nastojanjima pojedinaca
znanja i vještine najčešće nisu tražena na tržištu rada, ili su
osoba s invaliditetom u društveni život. Ovim se jasno pro-
grame i usluge, što rezultira u ekonomskoj marginalizaciji i
ili skupina entuzijasta, što nikako ne bi trebao biti slučaj.
neusklađena s razvojem tehnologije.
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
čemu se tranzicijski programi gotovo i ne provode.
SADRŽAJ
formiranju javnosti o mogućnostima osoba s invaliditetom
šljavanju osobe s invaliditetom /što se samo dijelom provodi
zadržavanja radnoga mjesta i drugo. No, mjere su nami-
124
S namjerom povratka na zacrtanu temu, osvrnut ćemo se
invaliditetom i pokreću na lokalnoj i/ili regionalnim razinama
Nezaposlene osobe s invaliditetom najčešće imaju završe-
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
125
L. KIŠ-GLAVAŠ ; V. MAJSEC SOBOTA; J. SUČEC; M. ZEĆIREVIĆ • Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada u Republici Hrvatskoj
U evidenciji Zavoda nalazi se 2.328 (36%) osoba s inva-
poslodavce, a ne samo korisnike državnog proračuna. Ovo je
mišljenja Prvostupanjskog tijela vještačenja utvrđuje ured
svakako vezano i uz mogućnost kontrole uplate „kaznenenog“
državne uprave nadležan za socijalnu skrb. Takva tijela nisu
doprinosa za poslodavce koji su obveznici, ali ne ispunjava-
ustrojena u svim županijama, pa osobe koje žive u tim žu-
ju kvotu, ali i posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s
panijama, ne mogu ostvarivati prava koja su im Zakonom o
invaliditetom, što trenutno nije slučaj. Kvote bi možda mo-
profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invalidi-
gli biti oslobođeni poslodavci koji na neki drugi način potiču
tetom (NN, 143/02, 33/05) zajamčena. Međutim, u onim
profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom, primjeri-
županijama gdje su tijela osnovana, ustrojena su na način
ce, surađuju ili koriste proizvode i usluge zaštitnih radioni-
da je u takvo tijelo, imenovan jedan liječnik (najčešće liječnik
ca, organiziraju praksu za učenike s teškoćama u razvoju ili
posljedicama po psihičko i tjelesno zdravlje (Galić, Seršić,
Nema preciznih podataka o zaposlenim osobama s invalidite-
medicine rada) koji daje nalaz i mišljenje, temeljem kojeg
tom u Republici Hrvatskoj. Hrvatski zavod za mirovinsko osi-
povremeno zapošljavanju radno osposobljene osobe s većim
Šverko 2005; Galić 2007.). S obzirom na vrstu teškoća,
ured državne uprave nadležan za socijalnu skrb donosi rje-
guranje (www.hzmo.hr) registrira samo neke skupine osoba
teškoćama kroz model zapošljavanja uz podršku i slično.
najviše je nezaposlenih osoba s intelektualnim teškoćama
šenje o utvrđivanju invaliditeta i smanjene radne sposobno-
(2.057, odnosno 32%), slijede osobe s tjelesnom invalid-
s invaliditetom (osobe koje su profesionalno nesposobne za
sti. U navedenom rješenju nije naznačeno u kojoj je mjeri
nošću (1.384), osobe s višestrukim oštećenjima (1.338), a
rad, osobe sa stažem osiguranja s povećanim trajanjem,
smanjena radna sposobnosti, odnosno kolika je preostala
zatim osobe sa psihičkim i organskim smetnjama i ošteće-
ratne vojne invalide), pa bi bilo korisno dopuniti obrazac za
radna sposobnost i u kojoj mjeri je potrebna podrška u za-
njem sluha. Najbrojniju skupinu nezaposlenih osoba s inva-
prijavu na mirovinsko osiguranje, kako bi bile obuhvaćene sve
pošljavanju, odnosno održavanju zaposlenja, te je li osoba s
liditetom čini kategorizirana omladina, 61,56% od ukupnog
osobe s invaliditetom i time se došlo do pouzdanih brojčanih
invaliditetom uopće zapošljiva. Takva rješenja su manjkava
broja nezaposlenih osoba s invaliditetom.
pokazatelja.
upravo iz razloga što nema multidisciplinarnog pristupa u
Prateći podatke o zapošljavanju osoba s invaliditetom iz evi-
Nema jedinstvene definicije pojma osobe s invaliditetom.
izradi nalaza i mišljenja. Također, nisu propisani niti krite-
dencije Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje u razdoblju od
Nekoliko različitih sustava (uključujući one u kojima se re-
2002. do kraja 2009. godine, može se zaključivati o pozi-
alizira pravo na profesionalnu rehabilitaciju), svaki u svojoj
tivnoj tendenciji zapošljavanja do 2007. godine, kada su za-
radnog iskustva predstavlja jednu od najvećih poteškoća prilikom njihovog zapošljavanja na otvorenom tržištu rada. Najveći broj osoba s invaliditetom iz evidencije Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje je nezaposlen kroz razdoblje od 3 godine
i više, točnije njih 2.830 ili 44%. Dugotrajna nezaposlenost
upravo je jedan od dodatnih čimbenika otežane integracije
osoba s invaliditetom na otvoreno tržište rada, s negativnim
Kako je vidljivo iz prethodnog teksta, u Republici Hrvatskoj
nema jedinstvenog shvaćanja i provedbe profesionalne rehabilitacije za sve potencijalne korisnike. Bilo bi mnogo učinkovitije da je profesionalna rehabiltacija osoba s invaliditetom
uređena jednim propisom, uz poštivanje osobitosti i prava
svake od obuhvaćenih skupina, ali i njihovo izjednačavanje u
pristupu pravima gdje je to moguće.
riji i mjerila za donošenje nalaza i mišljenja, što dodatno
slodavcima, što je i kod nas slučaj. Međutim, sredstva koja
država odvaja za ovu namjenu te sredstva koja bi trebala
puniti blagajnu Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom nedostatna su za realizaciju
poticaja svim poslodavcima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom. Stoga bi, barem do nekih boljih vremena, sredstva
možda trebalo usmjeriti isključivo na novo zapošljavanje osoba s invaliditetom.
nadležnosti, sudjeluje u realizaciji specifičnih prava osoba s
sposobnosti.
Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o socijal-
poslene 1.423 osobe, dok je tijekom 2008. i 2009. godine
invaliditetom. Svaki od tih sustava, za svoje potrebe, definira
U ovom času još nije odlučeno da li će vještačenje invalid-
noj skrbi (NN, 79/07) Fond za profesionalnu rehabilitaciju i
došlo do stanovitog pada (u 2008. godini ih je zaposleno
pojam osobe s invaliditetom. Takva neujednačenost dovodi
nosti i smanjene radne sposobnosti vršiti jedinstveno tijelo
1.267, a u 2009. - 1.028 osoba). Smanjenje zapošljavanja
do značajnih praktičnih problema, jer osobi kojoj je unutar
vještačenja ili će biti formirano novo tijelo vještačenja za
ove skupine nezaposlenih sukladno je općem smanjenju za-
jednog sustava utvrđen status osobe s invaliditetom, taj se
prava koja proističu iz Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji
pošljavanja u protekle dvije godine.
status ne mora priznati unutar drugog sustava.
i zapošljavanju osoba s invaliditetom (143/02, 33/05), ali
prijavljeni u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s
preduvjet za rad bilo kojeg tijela vještačenja je izrada jedin-
Ovo je međutim mjera koja je potencijalno kontraproduktivna
invaliditetom (NN, 143/02, 33/05) definira pojam osobe s
stvene liste oštećenja.
jer može negativno utjecati na motivaciju osoba s invalidite-
invaliditetom smanjenih radnih sposobnosti, ali ne definira
Osim toga, nema sustava vještačenja osoba s psihičkim po-
jasne kriterije kojima bi se utvrdila smanjena radna sposob-
remećajima, izuzev u sustavu mirovinskog osiguranja, ako
nost.
su zaposleni, što zapravo nije vidljivo iz njihovih rješenja.
Invaliditet i smanjenu radnu sposobnost utvrđuju tijela koja
Iako je povlašten način postupanja, kvotni sustav, kao mje-
skog zavoda za zapošljavanje, a posebice onima koji tamo
su uređena propisima iz socijalne skrbi, mirovinskog osigu-
ra pozitivne diskriminacije mogao bi brojnim poslodavcima
borave duže vrijeme, upitna je i njihova radna sposobnost,
ranja, zaštite vojnih i civilnih žrtava rata, hrvatskih branitelja
omogućiti neophodno iskustvo upoznavanja osoba s invalidi-
što bi također bilo potrebno utvrditi od strane tijela vješta-
iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i propisa o
tetom kao odgovornih i vrijednih radnika i suradnika, što se
čenja.
srednjem školstvu vezano za učenike s teškoćama u ra-
pokazalo značajnim prediktorom njihovih pozitivnih stavova
Prema neslužbenim podacima dobivenim od Hrvatskog
zvoju. Svaki od ovih sustava utvrđuje invaliditet i smanje-
prema osobama s invaliditetom. Skoro 40% poslodavaca
zavoda za mirovinsko osiguranje, godišnje se u Republici
nu radnu sposobnost za potrebe svog sustava i prava koja
navode dosadašnja iskustva sa zaposlenim osobama s in-
Hrvatskoj prosječno izda oko 60 Rješenja o upućivanju na
proizlaze iz tog sustava. Za osobe s invaliditetom starije
validitetom razlogom zapošljavanja osoba s invaliditetom
profesionalnu rehabilitaciju u ovom sustavu, a realizira ih se
od 21 godine koje pravo na profesionalnu rehabilitaciju ne
(Uršič, 2003). No, da bi kvotom bio obuhvaćen značajniji
Tako je primjerice 2005. godine međuresorna Radna sku-
tek desetak.
mogu ostvariti u spomenum sustavima utvrđeno je da, in-
broj osoba s invaliditetom nužno ju je proširiti i na privatne
pina za „izjednačavanje prava istog naziva u nadležnosti ra-
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
Broj novozaposlenih osoba s invaliditetom iz
evidencije HZZ-a
1239
954
1065
1034
1211
1423
1267
1028
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
SADRŽAJ
Kvotni sustav uspješan je ako ga prate poticajne mjere po-
otežava adekvatnu procjenu invaliditeta i smanjene radne
Godina
126
Aktualni problemi
validitet i smanjenu radnu sposobnost na temelju nalaza i
liditetom bez ikakvog radnog iskustva. Upravo nedostatak
zapošljavanje osoba s invaliditetom vrši isplatu naknade do
zaposlenja nezaposlenim osobama s invaliditetom (temeljem
rješenja Centara za socijalnu skrb) bez obzira jesu li ili nisu
tom za zapošljavanje, ali i ne postoji zapravo uvid u njihovu
radnu sposobnost i postupke koje eventualno poduzimaju s
ciljem svoga zapošljavanja. No, kada se radi i o osobama
s invaliditetom prijavljenim u evidenciju nezaposlenih Hrvat-
Ovi, ali i mnogi drugi nespomenuti problemi, uočavaju se već
godinama, ali se i poduzimaju određeni postupci za njihovo
uklanjanje.
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
127
L. KIŠ-GLAVAŠ ; V. MAJSEC SOBOTA; J. SUČEC; M. ZEĆIREVIĆ • Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada u Republici Hrvatskoj
zličitih sustava“ (osnovana temeljem Nacionalne strategije
jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do
2006. godine, NN, 13/03) sačinjena od predstavnika Ministarstva zadravstva i socijalne skrbi, Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Hrvatskog
zavoda za zapošljavanje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko
osiguranje izradila Pregled prava osoba s invaliditetom u
sustavima mirovinskog osiguranja, socijalne skrbi te zaštite
žrtava i sudionika rata te su radi ujednačenosti postupanja
predložili uspostavu jedinstvenog tijela vještačenja koje bi
temeljem jedinstvene liste utvrđivalo tjelesna ili mentalna
oštećenja ili psihičke bolesti izraženo u postotku, o čemu bi
model zapošljavanja uz podršku. I tako dalje, i tako dalje...
Svjedoci smo činjenice da se u posljednjih nekoliko godina
Teškoća je mnogo. No je li to razlog da odustanemo od toga
u Republici Hrvatskoj mnogo učinilo po pitanju realizacije
da ipak „pometemo ispred svojih vrata“? Možda će upravo
prava osoba s invaliditetom. Mnogo je učinjeno i u području
tako ta ista vrata doista postati vrata za ponovni ulazak u
njihove profesionalne rehabilitacije. Zašto su onda rezultati
svijet rada.
Ima li zapravo doista inrtinzične motivacije i stvarne odluke
da se uhvatimo u koštac s problemima i zauvijek ih riješimo?
Ili ipak samo pokušavamo zadovoljiti formu i bez dovoljno
promišljanja donosimo odluke ili pak zbog mogućih prepreka
lako odustajemo od njihove provedbe?
Albert, B., Hurst, R., 2006.: Disability and human rights
approach to development, www.disabilitykar.net
Council of Europe, 2003.: Access to social rights for people
with disabilities in Europe, Council of Europe Publishing,
(interni materijal, 2005). Temeljem takvog dokumeta osobe
Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s
Strasbourg
s invaliditetom mogle bi ostvariti određena prava propisana
invaliditetom od 2007. do 2015. godine, za 2007. i 2008.
u različitim sustavima. Na žalost, do sada se još ništa kon-
godinu (www.mobms.hr), gdje uz nositelja mjera i čitav niz
kretno nije realiziralo po tome pitanju.
sunositelja, izvješća podnose samo Hrvatski zavod za zapo-
invaliditetom od 2007. do 2015. godine (NN, 63/07) u području djelovanja Profesionalna rehabilitacija, zapošljavanje i
Sobota, I., 2008.: Zapošljivost nezaposlenih osoba s invaliditetom, Progam ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP)
u Hrvatskoj, Zagreb
Ljubić, M., Kiš-Glavaš, L., 2002.: Razlike u stavovima na-
šljavanje i Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Mnoge mjere već su trebale biti
realizirane, no kako se čini, nije niti započeto s njihovom
realizacijom.
Gali���������������������������������������������������
, Z., 2007.: Psychological consequences of unemployment: the moderating role of education, Review of Psychology, 2007, 14, 1, 25-34
Galić, Z., Maslić Seršić D., Šverko, B., 2006.: Financijske
prilike i zdravlje nezaposlenih u Hrvatskoj: Vodi li financijska deprivacija do lošijeg zdravlja? Revija za socijalnu
politiku, 13, 3-4, 257-269
2,129-136
Majsec Sobota, V., Bakula-Anđelić, M., Šostar, Z., 2006.:
Položaj osoba s invaliditetom u Gradu Zagrebu, Revija za
socijalnu politiku, 13, 1, 53-65
Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s
invaliditetom od 2007. do 2015. godine, Narodne novine, 63/2007
Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006. godine, Narodne novine,
13/2003
Odluka o osnivanju Fonda za profesionalnu rehabilitaciju
i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Narodne novine,
116/2003, 48/2004
rad, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, koje
S druge pak strane, naravno da nije moguće zadržati vodu u
je glavni nositelj svih 8 mjera, osnovalo je Radnu skupinu u
situ krpajući samo neke rupe. Sasvim je jasno da se profesi-
kojoj je okupilo predstavnike svih sunositelja. Zbog komplek-
onalna rehabilitacija u Republici Hrvatskoj provodi u našem
snosti zadataka, Radna je skupina podijeljena u 3 podskupi-
aktualnom trenutku i da niti ovdje nije moguće ne spomenuti
ne, koje realiziraju sljedeće zadatke:
riječ recesija. Činjenica je da još uvijek u našem društvu
Kiš-Glavaš, L., 2008.: Ured za studente s invaliditetom Sve-
postoje predrasude prema osobama s invaliditetom, a da
učilišta u Zagrebu: ciljevi, rezultati i izazovi za osiguranje
smo za dobar dio njih odgovorni upravo mi stručnjaci, svojim
jednakih mogućnosti studenata s invaliditetom, Seminar
zaštitničkim stavom, ali i same osobe s invaliditetom koje
Pravo na obrazovanje: povećanje jednakog pristupa viso-
Sindikat invalida Hrvatske, 2006.: Priručnik zakonskih prava
takav odnos prihvaćaju. Također, moramo istaknuti da smo
kom obrazovanju u Hrvatskoj, Institut za razvoj obrazo-
osoba s invaliditetom, Sindikat invalida Hrvatske, Zagreb
ovim radom u potpunosti propustili spomenuti centralni dio
vanja, Zagreb, 26. studenog
• utvrđivanje jedinstvene liste oštećenja;
• uspostavljanje jedinstvenog tijela vještaćenja za ocjenu
radne sposobnosti i oštećenja i
• unapređenje provođenja profesionalne rehabilitacije.
U tijeku je izrada jedinstvene liste oštećenja koja će, sudeći
po dosadašnjim aktivnostima radne skupine, biti sačinjena
temeljem svih dodašnjih listi oštećenja (temeljenih na postotku oštećenja) koje koriste tijela vještačenja pojedinih
sustava (uz određene revizije pojedinih entiteta), a sadržavat će i dio koji se odnosi na mogućnost procjene preostale
profesionalne rehabilitacije, a to je osposobljavanje sa svojim zastarjelim i rigidnim programima koji niti dovoljno kvalitetno pripremaju osobe s invaliditetom za tržište rada niti
ih osposobljavaju za nastavak obrazovanja. Povećanje obrazovne razine osoba s invaliditetom, posebice njihovo masovnije sudjelovanje u sustavu visokog obrazovanja, vjerovatno
Interni materijal, 2005.: Pregled prava osoba s invaliditetom u sustavima mirovinskog osiguranja, socijalne skrbi
te zaštite žrtava i sudionika rata
Kiš-Glavaš, L., Ljubić, M., 2009.: Educational Integration/
Inclusion in the Republic of Croatia, U: Bunch, G., Valeo,
Inclusion Press, Toronto, Ontario, Canada, 74 - 99
Želimo vjerovati da će ova radna skupina uspješno realizirati
Glavaš, 2008). Također, nismo spomenuli probleme osposo-
with disabilities”, Poster presentation, 7th EUSE Confe-
zacrtane ciljeve te da će rezultati njihovog rada, osim na
bljavanja za rad i zapošljavanja osoba s većim intelektualnim
rence “Supported Employment: Naturaly the right choi-
papiru, zaživjeti i u praksi.
teškoćama i činjenicu da naše zakonodavstvo ne poznaje
ce”, Barcelona, 15-17 June
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
Rioux, M., Carbert, A., 2006.: Human rights and disability:
The international context, Journal on developmental disability, 10, 2, 1-13
Uršič, C., 2003.: Zapošljavanje invalida u Sloveniji – između
politike, propisa i prakse, Zbornik radova međunarodnog
stručnog skupa o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljaUstav Republike Hrvatske, Narodne novine, 56/1990,
of the project “Employers motivation to employ persons
6 .
Zagrebu, Zagreb
gland, Germany, Croatia, Canada, India, Spain, Malta,
i zadržavanje posla i kvalitetniju socijalnu integraciju (Kiš-
R A D O V A
s invaliditetom, Fakultet za defektologiju Sveučilišta u
vanju osoba s invaliditetom, Zagreb, 17. i 18. studenog
Kiš-Glavaš, L., Sokač, K., 2005.: Some Preliminary results
Z B O R N I K
Rački, J., 1997.: Teorija profesionalne rehabilitacije osoba
A., (ed.): Inclusive Education: Emergent Solutions – En-
bi najviše povećalo njihove šanse za uspješno zapošljavanje
radne sposobnosti temeljem ICF-a.
SADRŽAJ
integraciji, Revija za rehabilitacijska istraživanja, 39,
Literatura
Koliko smo učinkoviti vidljivo je i iz Izvješća o provedbi mjera
cionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s
Kiš-Glavaš, L., Majsec Sobota, V., Sokač, K., Gavrilović, A.,
stavnika osnovnih i srednjih škola prema edukacijskoj
nesrazmjerni uloženom naporu?
se izdavao nalaz i mišljenje o vrsti, stupnju i težini oštećenja
Ipak, krajem 2008. godine, s ciljem realizacije mjera Na-
128
Zaključak
135/1997, 8/1998, 113/1999, 124/2000, 28/2001
www.fond.hr
www.hzmo.hr
www.hzz.hr
www.mobms.hr
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
129
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi
Narodne novine, 79/2007
i članova njihovih obitelji, Narodne novine, 174/2004,
Zakon o mirovinskom osiguranju, Narodne novine, 102/1998,
127/2000,
59/2001,
Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata
109/2001,
147/2002,
117/2003, 30/2004, 177/2004, 92/2005, 79/2007,
35/2008
92/2005, 107/2007, 65/2009, 137/2009)
Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s
invaliditetom, Narodne novine, 143/2002,33/2005)
Žunić, Z., 2001.: Profesionalnom rehabilitacijom u 21.
Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme
stoljeće, Državni zavod za zaštitu obitelji, metrin-
nezaposlenosti, Narodne novine, 32/2002, 86/2002,
stva i mladeži, Ministarstvo rada i socijalne skrbi,
114/2003, 151/2003, 94/2009)
Zagreb
Pravo na obrazovanje osoba
s invaliditetom uz poticajne
mjere Ministarstva znanosti,
obrazovanja i športa
SADRŽAJ
VERA ŠUTALO
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske
Načelnica Odjela za opće programe, gimnazije, umjetničke škole i učeničke domove
Hrvatska
Prema podacima specijaliziranih agencija (Svjetska zdrav-
Broj djece s posebnim potrebama u porastu je. Sve je više
stvena organizacija, UNESCO, UNICEF…) oko 10% svih
novih oblika teškoća osobito s neurorazvojnim i psihopato-
osoba (djeca, mladež, odrasli) čini populaciju koja ima veća
loškim uzrocima.
ili manja odstupanja, teškoća u psihofizičkom razvoju i kojoj
U osnovnoj školi potpuno je integrirano oko 10.000 učenika,
je, sukladno individualnim sposobnostima i mogućnostima
nika svoje posebne odgojne i obrazovne potrebe ostvaruju
nih stručnjaka, prilagodbe udžbenika, prostora, posebnih
pomoću posebnih programa.
pomagala, stjecanje primjerenog zanimanja.
lomično oko 720 učenika, a posebne programe polazi oko
djecu s posebnim potrebama.
2.500 učenika.
Srednjoškolsko obrazovanje je iznimno važno upravo za tu
Obrazovanje i zapošljavanje snažno su povezani tj. bez pri-
kategoriju djece i mladeži. Srednjoškolsko obrazovanje važ-
stupa obrazovanju osobe s teškoćama ne mogu si osigurati
no je zbog činjenice da bez stjecanja primjerenog zanimanja
prikladno zapošljavanje.
uključivanju u društvo i tržište rada.
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
Iako djeca s posebnim potrebama imaju Ustavom zajamčena
prava na obrazovanje, još uvijek se djeca s većim intelektu-
Sadašnje stanje sustava odgoja i obrazovanja koje se u cije-
alnim teškoćama školuju u posebnim ustanovama tzv. speci-
losti ili djelomično provodi u tri sustava – obrazovanju, soci-
jalnim školama odnosno ustanovama (socijalne skrbi).
jalnoj skrbi i zdravstvu, još uvijek ne osigurava dovoljna prava
Uočeni su neki nedostaci u hrvatskom obrazovnom sustavu,
za tu djecu.
posebno u ovom dijelu obrazovanja te je naglašeno da je „po-
Pojedine kategorije djece s posebnim potrebama, posebno
trebno što prije ubrzati proces reforme obrazovanja ističući
one koje ostali sustavi nazivaju osobama s invaliditetom (s
upravo povezanost nedostatka obrazovanja kao proporcio-
oštećenjima vida, sluha, s motoričkim oštećenjima) mogu
Z B O R N I K
U srednjoj školi je potpuno integrirano oko 600 učenika, dje-
Osnovno školovanje obvezno je za svu djecu, pa tako i za
mnoge od ovih osoba ne bi mogle sudjelovati u aktivnom
130
oko 650 učenika je djelomično integrirano, a oko 3000 uče-
nužno osigurati specifičnu pomoć u vidu angažiranja poseb-
nalnog pojavi nezaposlenosti“ (Europska komisija u Strateš-
se, uz primjenu specifičnih nastavnih metoda obrazovati u
kom dokumentu za razdoblje od 2002. – 2006.)
redovitim odgojno – obrazovnim ustanovama, iako se danas
Stoga je Hrvatska pokrenula mnoge reforme koje su usmjerene
većinom obrazuju u posebnim ustanovama.
i na sustav obrazovanja, odnosno na obrazovanje takve djece.
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
131
VERA ŠUTALO • Pravo na obrazovanje osoba s invaliditetom uz poticajne mjere Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa
Vlada Republike Hrvatske donijela je dokument Nacionalnu
djece s teškoćama u razvoju, a što je još detaljnije uređeno
– provodi reformu sustava strukovnog obrazovanja
Zbog prostorne neprilagođenosti i nedostatne opremljeno-
strategiju izjednačavanja mogućnosti za osobe s invalidite-
kroz Nacionalnu strategiju jedinstvene politike za osobe s in-
i osposobljavanja, kako bi osobama s umjerenim i
sti škola, učenici s trajnim tjelesnim oštećenjima često ne
tom od 2007. do 2015. godine (Vlada RH 5. lipnja 2007.
validitetom od 2003. do 2006. godine (NN, br. 13/03).
težim intelektualnim teškoćama pružilo mogućnost
mogu ostvariti svoje pravo i obvezu na osnovno školovanje
pristupa profesionalnom osposobljavanju što bi sva-
u blizini svojega mjesta stanovanja, a time i odrastanje u
kako povećalo izglede za zapošljavanje (Zakon o stru-
vlastitoj obitelji.
godine), s ciljem napretka te daljnjeg snaženja zaštite prava
osoba s invaliditetom i djece s posebnim potrebama.
Da bi se politika prema osobama s invaliditetom zasnivala
na suvremenim međunarodnim standardima bilo je potrebno
učiniti sljedeće:
vanju te mu svi moramo dati prioritet, a tu je uloga Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa nezaobilazna.
Ministarstvo je odgovorilo gotovo na sve prethodno navedene potrebe kako bi unatoč svim teškoćama koje se javljaju
kovnom obrazovanju, Narodne novine br. 30/09.)
lesnih invalida pokrenulo projekt Mreža škola bez arhitek-
lektualnim teškoćama koji se temelje na procijenje-
tonskih barijera kako bi se utvrdilo stanje i potrebe glede
noj razini djetetova oštećenja;
prilagodbe školskih prostora učenicima s većim motoričkim
u provođenju ovih mjera, osiguralo osobama svaki oblik po-
đuju prava u odgoju, obrazovanju, rehabilitaciji, zaštiti i
drške te omogućilo radnu kvalifikaciju odnosno profesional-
– osiguralo dovoljan broj specijaliziranih stručnjaka,
skrbi djece s posebnim potrebama;
no osposobljavanje, strukovnom naobrazbom u određenom
odgojitelja i stručnih suradnika, nova zapošljavanja
zanimanju.
u sustavu (od 2004. do 2008./2009. godine oko
– potreban je pedagoški standard koji određuje i osigurava
specifične potrebe u odgoju i školovanju djece s poseb-
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa učinilo je sljedeće:
– osiguralo svim djelatnicima da steknu primjerenu
– izradilo zakonske okvire kojima će se osigurati inkluzivni
nim potrebama;
– potreban je veći broj defektologa u sustavu (dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama);
pristup obrazovanju te dati prioritet obrazovanju u redovnim uvjetima za djecu s različitim razinama teškoća u
razvoju, pa i onim najtežim (Zakon o odgoju i obrazovanju
– potreban je veći broj stručnih skupova za dodatno stručno usavršavanje odgojitelja i učitelja za rad u programima odgojno – obrazovne integracije;
u osnovnoj i srednjoj školi, Narodne novine, br. 87/08. i
86/09.)
nja sukladno vrsti i stupnju teškoća u razvoju;
ti nužni materijalni uvjeti kako bi školovanje za djecu s
posebnim potrebama predstavljalo istinsku obrazovnu
– potrebno je predvidjeti prioritet upisa u srednje škole za
stjecanje zanimanja, jer je broj zanimanja za pojedine kategorije djece s posebnim potrebama ograničen njihovim
mogućnostima;
– potrebno je omogućiti i stjecanje znanja i drugim načinima osim pohađanja škole, uz polaganje razrednih ispita;
– potrebno je trajno osposobljavati učitelje za rad s učenicima s posebnim potrebama;
– potrebno je ustrojiti mrežu stručnih suradnika kako bi sva
djeca s posebnim potrebama imala primjerenu pomoć.
Hrvatski sabor je u travnju 2005. godine usvojio Deklaraciju o pravima osoba s invaliditetom (NN, br. 64/05). Vlada
Republike Hrvatske donijela je u ožujku 2006. godine i Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece od 2006. do
mogućnost tj. s punim pravom nosilo naziv obrazovanje. (Državni pedagoški standard predškolskog odgoja,
osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja i srednjoškolskog
odgoja, NN, br. 63/08.)
– propisalo elemente i kriterije za upis učenika u prvi razred
srednje škole glede ostvarivanja prava na izravan upis za
učenike s posebnim potrebama (Odluka o elementima i
kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje škole)
– propisalo kolektivnim ugovorom:
za odgoj i obrazovanje i Agencije za strukovno obrazovanje te Agencije za obrazovanje odraslih.)
cijalne skrbi u uvođenju kvalitetnog sustava nadzora
obrazovnih aktivnosti u ustanovama socijalne skrbi
stacionarnog tipa;
– osiguralo provođenje projekta „Pristupačne škole“ za
učenike s tjelesnim invaliditetom.
S T R U Č N O G
S K U P A
Krajnji je cilj projekta arhitektonska prilagodba škola kako bi
se djeci s većim motoričkim oštećenjima omogućilo školovanje u lokalnoj sredini. U Republici Hrvatskoj trenutačno je 27
u cijelosti prostorno prilagođenih škola koje pohađa 21 učenik s motoričkim oštećenjima. Ministarstvo je u 2006. godini
uložilo 915.000 kuna u prostornu prilagodbu osam osnovnih
i devet srednjih škola iz različitih dijelova Republike Hrvatske.
U tijeku je izradba modela cjelovita rješavanja ovog pitanja,
koje Ministarstvo vidi u zajedničkom financijskom ulaganju s
lokalnom zajednicom i regionalnim (lokalnim) upravnim tijelima, radi stvaranja mreže prilagođenih škola u svakoj županiji.
U 2007. godini Ministarstvo je dodijelilo milijun kuna za prostornu prilagodbu 19 osnovnih i dviju srednjih škola koje po-
titi nastavu u školi (nastava u kući je organizirana za
kreditom Svjetske banke, programima EIB II, CEB V, sredstvi-
65 učenika osnovnih i 3 učenika srednjih škola)
ma proračuna županija i gradova te javno – privatnim partner-
– izradilo nove i osuvremenilo postojeće posebne i prilagođene programe za učenike s posebnim potreba-
ma, a koji može biti individualni prijevoz roditelja,
M E Đ U N A R O D N O G
ka) zasnovana na stvarnim podatcima i potrebama.
projektom škologradnje sredstvima državnoga proračuna,
cu s poteškoćama u razvoju;
bama integriranima u razredne odjele redovne nastave
pristupačnosti (rampa, sanitarni čvor, dizalo, pokretna tra-
učenike koji zbog zdravstvenog stanja ne mogu pra-
u razvoju, ako javni prijevoz nije prilagođen učenici-
cima s posebnim potrebama
osigurani uvjeti za donošenje plana mreže škola po kriteriju
hađaju učenici s većim motoričkim oštećenjima. Pored toga,
nastavnika koji rade s posebnim ustanovama za djeb) za nastavnike koji rade u razrednim odjelima s učeni-
oštećenjima. Time su, po prvi puta, u Republici Hrvatskoj
– osiguralo organiziranje „nastave u kući učenika“ za
– osiguralo besplatan prijevoz za učenike s teškoćama
i aktivnosti s istaknutim ciljevima za unaprjeđivanje položaja
6 .
djece s intelektualnim teškoćama (seminari Agencije
a) uvećanu osnovnu plaću od 7 – 10% : kriterije za rad
c) za nastavnike koji rade s učenicima s posebnim potre-
R A D O V A
učeniku, kako bi znali prepoznati specifične potrebe
ma (49 novih programa niže stručne spreme)
2012. godine kojim se u poglavlju IX. predviđa cijeli niz mjera
Z B O R N I K
edukaciju, izobrazbu o individualiziranom pristupu
– osiguralo suradnju s Ministarstvom zdravstva i so-
– propisalo prikladne standarde kojima se treba osigura-
– potrebno je osigurati više programa za stjecanje zanima-
1050 djelatnika srednjih i osnovnih škola)
prijevoz vlastitim školskim vozilom za prijevoz učenika
– osiguralo besplatan smještaj u učenički dom
– osiguralo besplatne udžbenike
SADRŽAJ
Ministarstvo je u suradnji s Hrvatskim savezom udruga tje-
– donijelo nastavne planove i programe za djecu s inte-
– potrebno je više zakona i provedbenih propisa koji ure-
– postoji potreba financiranja ove djelatnosti iz više izvora;
132
Stoga je posebno važna uloga obrazovanja i pristupa obrazo-
stvom poštovat će se standardi koji osiguravaju arhitektonsku
prilagodbu škola učenicima s motoričkim oštećenjima.
Sve ove aktivnosti koje provodi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa nisu dovoljne ukoliko izostane podrška i koordinacija i politike i struke, posebice Ministarstva zdravstva
i socijalne skrbi, Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Samo obrazovanje i stjecanje znanja i zanimanja neće biti dostatno ukoliko se ne prošire poticajni programi za zapošljavanje osoba s invaliditetom te osigura niz drugih mogućnosti
za primjereno zapošljavanje.
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
133
VERA ŠUTALO • Pravo na obrazovanje osoba s invaliditetom uz poticajne mjere Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa
Važno je stoga razraditi programe senzibilizacije javnog mi-
ma u obrazovanje za zapošljavanje („Access to education
uključeno je 2.821 dijete i to u 7 predškolskih ustanova
Agencija za strukovno obrazovanje zadužena je za osuvreme-
šljenja kako bi se smanjila negativna stajališta poslodavaca
by students with disabilities“). Svrha projekta je povećati
374 djece, u 18 osnovnih škola 1.827 djece, a u 5 srednjih
njivanje nastavnih planova i programa u strukovnim školama.
prema osobama s intelektualnim teškoćama, a razvila svi-
udio uključenosti učenika s teškoćama u redovni sustav
škola 620 djece. Važno je napomenuti podatak, iznesen od
Izrađuje se nova metodologija programiranja nastavnih pla-
jest o radnim potencijalima tih osoba.
strukovnog obrazovanja te ojačati kapacitete srednjih
predstavnika UNESCO-a na godišnjem skupu udruge osoba
nova i programa koja uključuje izradbu standarda zanimanja
škola i drugih odgojno-obrazovnih ustanova za strukovno
s invaliditetom Hrvatske, u proljeće 2008. godine, da je Re-
i kvalifikacija. Oni će služiti kao temelj za izradbu strukovnog
obrazovanje i osposobljavanje učenika s teškoćama osu-
publika Hrvatska po broju djece s teškoćama, integrirane u
kurikuluma usmjerenog na kompetencije koje će učenicima
vremenjenim i prilagođenim kurikulumima, edukacijom na-
redoviti osnovnoškolski obrazovni sustav, daleko ispred pro-
dati prednost na tržištu rada.
stavnika i stručnih suradnika te opremom.
sjeka ostalih zemalja u svijetu (u Hrvatskoj je integrirano
U 2008. godini Agencija za strukovno obrazovanje izradila je
Državnu maturu polažu učenici s posebnim potrebama koji
75% djece, a svjetski prosjek je 54%).
14 novih nastavnih planova i programa niže stručne spreme,
imaju sačuvane intelektualne sposobnosti, ali za koje su po-
U Hrvatskome registru o osobama s invaliditetom evidenti-
prema preporuci sektorskih vijeća osuvremenila 11 nastavnih
ran je 2.681 učenik s većim teškoćama u razvoju. Suklad-
planova i programa te izradila jedan novi program za djecu s
Poželjno je osigurati praćenje takvih učenika s posebnim potrebama i po pitanju zapošljavanja, budući da postoji jasan
izostanak veze između obrazovanja za zanimanje i potreba
tržišta rada, što onda rezultira time da postoji vrlo visok
postotak nezaposlenih osoba s teškoćama u razvoju.
Svi strateški dokumenti koje je izradilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, a donijela Vlada Republike
Hrvatske usmjereni su prema ostvarivanju glavnih ciljeva
Učenicima se omogućava posebna prilagodba njegovim
no podatcima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa
teškoćama. Nadalje za strukovno obrazovanje provedena je ana-
poboljšanja kvalitete i učinkovitosti obrazovnog sustava,
mogućnostima, što se odnosi na pristupačnost prostora,
u redovni sustav odgoja i obrazovanja u srednjim školama
liza i napravljen prijedlog izmjena jedinstvenih nastavnih planova
osiguravanje pristupa i napredovanja u obrazovanju te kre-
posebna pomagala, prilagođena oprema i ispitni materijal,
integrirano je 1.227 učenica i učenika. U sastavu odgoja
i programa za zanimanja za vezane obrte (ukupno 61 program).
iranje otvorenog obrazovnog sustava uspostavom različitih
korištenje posebne opreme, prisutnost osobnog pomagača,
i obrazovanja u posebnim odgojno-obrazovnim skupinama i
Kao integrativni dio sustava odgoja i obrazovanja, uređeni
oblika partnerstva na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj
produljeno vrijeme za polaganje ispita, provođenje ispita
razrednim odjeljenjima u 32 škole integrirano je 781 uče-
sustav obrazovanja odraslih omogućava uvjete za cjeloživot-
razini.
izvan škole (u kući, bolnici itd.)
nica i učenika. U posebnim ustanovama u nadležnosti Mi-
no učenje, prilagodljivost radne snage promjenama tržišta
U skladu sa strategijom razvitka Republike Hrvatske kao
Sudjelovanjem osobnog pomagača u dijelu ispita državne
nistarstva znanosti, obrazovanja i športa u sustav odgoja
rada, uvjeta života uopće te smanjuje rizike od socijalnoga
društva temeljena na znanju, Ministarstvo je izradilo, a Sa-
mature učenicima s posebnim potrebama omogućena je
i obrazovanja kroz pet srednjih škola uključeno je 620 uče-
isključivanja ljudi s posebnim potrebama.
bor Republike Hrvatske donio Nacionalni program mjera za
pristupačnost svim pravima za njihovo ostvarivanje bez dis-
nica i učenika. Sukladno podatcima Ministarstva zdravstva
uvođenje obveznog srednjoškolskog obrazovanja, čime će
kriminacije.
i socijalne skrbi za učenike s većim teškoćama u razvoju u
pridonijeti profesionalnom i osobnom razvoju osoba s invaliditetom.
Temeljna uloga Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa
je omogućiti osobama s invaliditetom obrazovanje s ciljem
posebne i prilagođene programe 9 srednjih škola uključeno
je 497 učenika.
U tom kontekstu sustav obrazovanja odraslih značajan je
sastavni dio ukupnih pretpostavki koje podržavaju ispunjenje
ciljeva. Obrazovanje odraslih podrazumijeva stjecanje znanja
i razvijanje kompetencija prema suvremenim životnim i pro-
Nacionalnim programom osigurava se dodatna formalna i
lakše integracije i socijalizacije u sve društvene sfere te po-
Projekt uključivanje učenika s teškoćama u obrazovanje za
fesionalnim potrebama odraslih osoba s posebnim potre-
neformalna edukacija osoba s invaliditetom s ciljem osnaži-
ticati zapošljavanje.
zapošljavanje jedan je od projekata u kojem je Ministarstvo
bama, a u kontekstu cjeloživotnoga učenja, davanje jednake
znanosti, obrazovanja i športa korisnik u sklopu IV. kompo-
vrijednosti svim građanima i svim oblicima učenja – formal-
nente Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA). Cilj projekta
nom, neformalnom i informalnom.
je razviti temelje za inovativne mehanizme na nacionalnoj i
Kako bi se onim učenicima koji su izloženi posebnome riziku
vanja na uključivanje u javni i politički život.
Od 116.345 djece predškolske dobi u redovitim programi-
Osigurava se cjeloživotno učenje osobama s invaliditetom
ma u 2008. godini u programe javnih programa je bilo uklju-
s ciljem učinkovite prohodnosti između faza obrazovanja te
čeno: 4.266 ili 3,67% djece s teškoćama u razvoju, 3.587
između obrazovanja i zapošljavanja te mjere za poticanje sa-
u integraciji, a samo 679 u posebnim skupinama u sklopu
mozapošljavanja na svim razinama.
dječjih vrtića, darovite djece 1.378 ili 1,18%, 1.888 ili 1,62%
U sklopu provedbe IPA - projekta u rujnu 2007. godine
donijet je Operativni program „Za razvoj ljudskih potencijala 2007.-2009. Poseban cilj Prioriteta 2. navedenog
Operativnog programa Jačanje socijalnog uključivanja
i integracije osoba kojima je otežan pristup tržištu rada
jest povećati zapošljivost osoba u nepovoljnom položaju i olakšati im pristup tržištu rada. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa je kao korisnik u sklopu IV
komponente Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA)
134
trebni posebni uvjeti u kojima mogu pokazati svoja znanja.
regionalnoj razini koji će učenicima s teškoćama omogućiti
od napuštanja srednje škole omogućilo obrazovanje, uloženi
lakši i kvalitetniji pristup obrazovanju i nastavno tržištu rada.
su dodatni napori za provedbu obrazovanja učenika s teško-
To će se ostvariti ojačavanjem kapaciteta srednjih škola i
ćama. Bez obzira na negativan demografski trend u srednje
drugih odgojno-obrazovnih ustanova za strukovno obrazova-
škole se upiše više učenika nego što ih završi osnovnu školu.
programa za djecu predškolske dobi koja imaju zdravstvenih
nje i osposobljavanje učenika s teškoćama osuvremenjenim
Ipak, unatoč uloženim naporima, najveća stopa napuštanja
problema u partnerstvu Dječjega vrtića „Bukovac“ i Kliničke
i prilagođenim kurikulumima, edukacijom nastavnika i struč-
formalnoga sustava srednjoškolskoga obrazovanja zabilježe-
bolnice „Rebro“ u Zagrebu, kao primjer kako skrbiti o dje-
nih suradnika te opremom.
na je u trogodišnjim programima strukovnih škola, za koje
ci predškolske dobi sa zdravstvenim problemima. U 2007.
Školama se daje stupanj autonomije za provedbu školskoga
se pretpostavlja da ih skupine izložene posebnome riziku od
djece pripadnika nacionalnih manjina i u programu predškole
16.124 ili 13,86% djece. Godine 2006. pokrenut je ustroj
godini pokrenut je još jedan program za djecu predškolske
dobi u partnerstvu Dječjega vrtića „Izvor“ i Klinike za dječje
bolesti Zagreb u Zagrebu.
kurikuluma kako bi im se omogućilo bolje prilagođavanje indi-
napuštanja srednje škole i pohađaju.
vidualnim potrebama i načinima učenja svakoga učenika. Od-
Sve nabrojene aktivnosti, pridonijele su tome da možemo biti
gojno-obrazovna postignuća definiraju očekivanja koja svako
zadovoljni do sada učinjenim te svakako preporučamo daljnje
trenutno u pripremi projektne dokumentacije za projekt
U posebnim ustanovama u nadležnosti Ministarstva zna-
dijete i učenik može i treba postići tijekom osnovne i srednje
provođenje svih mjera kao i daljnjega oblikovanja okruženja
IPA4.2.2.MSES.01.001. Uključivanje učenika s teškoća-
nosti, obrazovanja i športa u sastav odgoja i obrazovanja
škole u sklopu određenih odgojno-obrazovnih područja.
koji će omogućiti razvoj kvalitete obrazovnoga sustava.
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
SADRŽAJ
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
135
VERA ŠUTALO • Pravo na obrazovanje osoba s invaliditetom uz poticajne mjere Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa
Izgradnja takvoga društva počiva na omogućavanju pri-
Svjetska banka, Statistički podaci o obrazovanju, citirano u
stupa obrazovanju svima, na kvaliteti i usredotočenju na
55 preporuka za povećanje konkurentnosti Hrvatske –
neprestan razvoj talenata i potreba pojedinaca.
Obrazovanje za rast i razvoj, Nacionalno vijeće za konku-
Obrazovanje treba obuhvaćati sva razdoblja života, od
Iz tog razloga je naglasak obrazovne strategije Ministar-
rentnost, 2004.,
predškolskog do profesionalnog obrazovanja, kao i cjelo-
stva znanosti, obrazovanja i športa postavljen na širenje
životno učenje. Redovno obrazovanje i posebne programe
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Plan razvoja
pristupa, unaprjeđenje kvalitete te razvoj jedinstvenih
treba osmisliti tako da na najprikladniji način zajednički
sposobnosti prema individualnim potrebama svakoga
sustava odgoja i obrazovanja 2005. – 2010., MZOŠ, Za-
djeluju na pružanju podrške osobama s invaliditetom u
učenika kako bi se postigao cilj stvaranja najkonkuren-
lokalnim zajednicama. Pristup putem redovnog obrazova-
tnijega znanstveno-obrazovnoga društva u ovom dijelu
nja može pridonijeti osviještenosti osoba bez invaliditeta
Europe.
Zaključak
Jednak pristup obrazovanju temeljni je preduvjet za društvenu uključenost i neovisnost osoba s invaliditetom.
te njihovu razumijevanju ljudske raznolikosti.
greb, 2005., str. 6
Državni zavod za statistiku, Statističke informacije 2008.,
2008.
Državni zavod za statistiku, Statistički ljetopis 2008.,
SADRŽAJ
2008., http://www.dsz.hr/, 2008. – baza podataka,
matica podataka
Pretpostavka je da najbolje što možemo napraviti za
Projekt „Uključivanje učenika s teškoćama u obrazovanje
društvo, a anticipirajući neprestane tehnološke inovacije i
za zapošljavanje“ je jedan od projekata u kojem je Mini-
sve dinamičnije tržište rada, jest pomoći mladim ljudima
starstvo znanosti, obrazovanja i športa korisnik u sklopu
da se razviju u sposobne pouzdane i samosvjesne ljude,
IV komponente Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA)
koji se mijenjaju i uče te razvijajući svoje jedinstvene ta-
Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala pod
lente i sposobnosti doprinose razvoju društva.
prioritetom 2, mjera 2.2. Jedan od partnera u projektu
je URIHO (Ustanova za rehabilitaciju hendikepiranih osoba profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem).
Literatura: Izvori
Projekt će se provoditi kroz dva tipa ugovora: Ugovor o
Milas, G.; Bajo A.; Šakić V.; Kaliterna – Lipovčan LJ.; Ferić
pružanju usluga i ugovor o dodjeli bespovratnih sredsta-
I.; Brkljačić T.; Franc R.; Maričić J.; Rihtar S.; Krnić R.;
va. Krajnji cilj ovog projekta je razvijati svijest okoline o
Čižmešija M.; Slipčević M.; Bejaković P.; Jakir – Bajo
radnim i drugim kapacitetima učenika s teškoćama, osi-
I. Modeli obveznog srednjoškolskog obrazovanja, Institut
gurati uvjete za prilagođavanje sustava strukovnog obra-
društvenih znanosti „Ivo Pilar“ i Institut za javne financije,
zovanja u skladu s potrebama prema vrstama oštećenja
Zagreb, 2007., str. 19
– opremom, metodama, stručnom osposobljenošću nastavnika, te jačanje samosvijesti učenika s teškoćama o
vlastitim snagama za samostalan život i rad.
Sabor RH, Vlada RH, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
športa Nacionalni program mjera za uvođenje obveznoga srednjoškolskog obrazovanja, MZOŠ, Zagreb, 2007.,
str. 6
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Plan razvoja
Sažetak
Kako bi mladi ljudi iskoristili mogućnosti koje im svijet
pruža i doprinijeli njegovu razvoju, trebaju raspolagati po-
greb, 2005., str. 29
trebnim znanjem, biti u stanju brzo i fleksibilno reagirati
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Pregled posti-
na promjene, aktivno sudjelovati u društvenome razvoju i
gnuća 2004. – 2007., MZOŠ, Zagreb, 2007., str. 29
kontinuirano se obrazovati tijekom cijeloga radnog vijeka.
136
sustava odgoja i obrazovanja 2005. – 2010., MZOŠ, Za-
Milas, G.; Bajo A.; Šakić V.; Kaliterna – Lipovčan LJ.; Ferić
U svrhu poticanja razvoja prilagodljivoga i raznovrsnoga
I.; Brkljačić T.; Franc R.; Maričić J.; Rihtar S.; Krnić R.;
radno sposobnog stanovništva koje kontinuirano unaprje-
Čižmešija M.; Slipčević M.; Bejaković P.; Jakir – Bajo
đuje svoja znanja i vještine, razvojni je cilj Hrvatske osu-
I. Modeli obveznog srednjoškolskog obrazovanja, Institut
vremeniti obrazovni sustav, orijentirajući se na stvaranje
društvenih znanosti „Ivo Pilar“ i Institut za javne financije,
društva i gospodarstva temeljenih na ljudskom kapitalu.
Zagreb, 2007., str. 48 – 49
Z B O R N I K
R A D O V A
6 .
M E Đ U N A R O D N O G
S T R U Č N O G
S K U P A
Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada
137
STJEPAN ADANIĆ • Strategija promicanja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj
Popis autora
SADRŽAJ
Stjepan Adanić,
Hrvatska,
državni tajnik u Ministarstvu obitelji i međugeneracijske solidarnosti,
e-mail: stjepan.adanic@mobms.hr
1. Michael Barrett,
Irska,
Zaklada COPE CORK,
e-mail: barrett@cope-fundation.ie
2. Lelia Kiš Glavaš,
Hrvatska,
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet,
e-mail: lelia@erf.hr
3. Johan Ten Geuzendam,
Nizozemska,
voditelj Odjela za integraciju osoba s invaliditetom pri Genaralnoj direkciji
za zapošljavanje, socijalnu skrb i jednake mogućnosti Europske komisiji
4. Konrad Mager,
Austrija,
BBRZ, Linz, Odjel za profesionalnu rehabilitaciju,
e-mail: konrad.mager@bbrz.at
5. Višnja Majsec Sobota,
Hrvatska,
URIHO,
e-mail: visnja.majsec-sobota@uriho.hr
6. Anton Sabo,
Austrija,
BBRZ,Linz,Ured za međunarodne projekte i kooperacije,
e-mail: anton.sabo@bbrz-gruppe.at
7. Jasenka Sučec,
Hrvatska,
Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom,
e-mail: jsucec@fond.hr
8. Thomas Umsonst,
Njemačka,
BAG WfbM, Ured za europske i međunarodne veze,
e-mail: t.umsonst@bagwfbm.de
9. Cveto Uršič,
Slovenija,
generalni direktor Uprave za osobe s invaliditetom u Ministarstvu rada, obitelji i socijalne skrbi,
e-mail: cveto.ursic@gov.si
10. Hans Vrind,
Nizozemska,
predsjednik organizacije Workability Europe i direktor kompanije Salo Holding AG,
e-mail: president@workability-europe.org
11. Vera Šutalo,
Hrvatska,
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa,
e-mail: vera.sutalo@mzos.hr
12. Mirjana Zećirević,
Hrvatska,
Hrvatski zavod za zapošljavanje,
e-mail: mirjana.zecirevic@hzz.hr
13. Luk Zelderloo,
Belgija,
generalni tajnik, EASPD, Brüssel,
e-mail: luk.zelderloo@easpd.eu
Hvala svima koji su pripomogli održavanju ovogodišnjeg stručnog skupa a osobitu zahvalnost
upućujemo na:
Ured Grada Zagreba za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom
Zagrebački holding – AGM
PRINT GRUPA d.d.
Ured izaslanika za socijalne poslove Republike Austrije

Poziv

IMAM INFORMACIJU - VLADAM SITUACIJOM!

PROGRAM RADA

Plan rada za 2014 - Društvo distrofičara invalida cerebralne i dječje

preuzmi informativni letak u pdf formatu

P-69/14 - Institucija ombudsmena/ombudsmana za ljudska prava

Izvještaj rada društva 2013 -2014 - Društvo distrofičara invalida

Aktivnosti tijekom 2013. - Savez gluhih i nagluhih grada Zagreba

- Udruga slijepih Međimurske županije

ovdje