1 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA . B I L J E Š K A S A S AS T AN K A NAZIV PREDMETA: BROJ: Sastanak Upravnog odbora HOK-a sa ministrom g. Marasom na temu Nacrt prijedloga Zakona o obrtu MJESTO: 2-202-1569/2-11-2013 DATUM: Ministarstvo poduzetništva i obrta Ulica grada Vukovara 78 10 000 ZAGREB 6. ožujka 2013. godine HOK – ČLANOVI UPRAVNOG ODBORA PRISUTNI:: MINPO Gordan Maras Stjepan Koraj Dražen Pros Vesna Veliki Danijela Žagar Nadica Žužak Dragutin Ranogajec Igor Vojinović Dragutin Grabrović Stjepan Knežević Stipe Barukčić Milan Burić Zvonimir Ćirić Marija Crmarić Slavko Faltak Vladimir Habek Vladimir Ivoš Mario Kamalić Ivan Klarić Ante Mihić Mario Paliska Svetan Pejić Davor Pleško Darko Stanković Josip Tržec Željko Vrbanus Boris Vukelić Bože Gusić HOK – stručna služba Mirela Lekić Krešimir Jušić Sanja Želinski-Matunec Suzana Kolesar Snježana Tomić Vinko Anić Josip Hanjš Kristina Zlodi DOSTAVITI: SASTAVIO: Ured predsjednika HOK-a Članovi Upravnog odbora HOK-a Ministarstvo poduzetništva i obrta Arhiva HITNO NA ZNANJE Kristina Zlodi MOLIM MIŠLJENJE MOLIM IZVJEŠĆE ODLOŽITI 10002 Zagreb - Hrvatska, Ilica 49/II, p.p. 166; Tel. 01 480 66 66, Fax: 01 484 66 10, E-mail: hok@hok.hr, WEB: http://www.hok.hr 2-202-1569_2-11-2013_Biljeska-sastanak-MINPO_2013-03-06 HR10/0342 2 BILJEŠKA ( - Sastanak je počeo u 12,15 sati. - ) Ministar poduzetništva i obrta, g. Gordan Maras Uvodno, ministar poduzetništva i obrta, g. Gordan Maras, pozdravio je sve nazočne i poželio dobrodošlicu Upravnom odboru Hrvatske obrtničke komore u Ministarstvo poduzetništva i obrta. Istaknuo je da je današnja tema razgovora Nacrt prijedloga Zakona o obrtu koji je od 20. veljače 2013. godine objavljen na web stranici Ministarstva poduzetništva i obrta a koji tekst je dostupan svima. Informira, Ministarstvo poduzetništva i obrta već dobiva sugestije i prijedloge, a javna rasprava trajati će ukupno mjesec dana - završno sa 20. ožujka 2013. godine nakon čega će se zaprimljene sugestije i prijedlozi analizirati i uputiti Hrvatskom Saboru. Koristi priliku i zahvaljuje radnoj skupini Hrvatske obrtničke komore na sudjelovanju u radu Radne skupine Ministarstva poduzetništva i obrta na izradi Nacrta prijedloga Zakona o obrtu, te ujedno navodi da je sa Predsjednikom Hrvatske obrtničke komore razgovarano u više navrata s motivacijom da se krene u smjeru koji će pomoći poziciji obrtnika s obzirom na situaciju u gospodarstvu. Temeljni zahtjev i razlog donošenja novog Zakona o obrtu je bio da se obrtnika rastereti rizika odgovaranja cjelokupnom svojom imovinom te da ga se dovede u ravnopravniji položaj u odnosu na trgovačka društva. Ovim Nacrtom prijedloga Zakona o obrtu obrtnicima se izuzetak od Ovršnog prava, a sa ministrom pravosuđa, g. Orsatom Miljenićem, iznašlo se rješenje koje može opstati i proći. Obrtnicima je pozicija utoliko jača nego što je bila prije. Drugi bitan motiv bio je omogućiti prijenos obrta za vrijeme života obrtnika ili kada obrtnici zasluže mirovinu, te da im se omogući ostvarenje prava koje obrtnici do sada nisu imali kao zaposlenici u obrtu – pravo na naknadu sa Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. U suradnji sa Ministarstvom rada i mirovinskog sustava obrtnicima je osigurano identično pravo bez obzira na način na koji se obrt zatvori o čemu su detalji (Kako? Koji je opravdan razlog?) dogovarani između Hrvatske obrtničke komore i Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Dosta rasprave, navodi, se vodi oko domaće radinosti i sporednog zanimanja. Intencija je bila omogućiti lakše poduzetništvo i poslovanje. Ističe, Nacrtom prijedloga Zakona o obrtu intencija Ministarstva poduzetništva i obrta nije bila nekome uzeti posao i onemogućiti rad, već da ljudi koji imaju male prihode povremeno rade djelatnosti koje je moguće raditi uz manje troškove i jednostavnost zbog simboličnosti prihoda. Smatra, od domaće radinosti i sporednog zanimanja najveću korist imaju umirovljenici. Najveće zadovoljstvo je postignuto u vidu jačanja uloge obrtničke komore kroz obrazovanje – javne ovlasti. 2-202-1569_2-11-2013_Biljeska-sastanak-MINPO_2013-03-06 3 Napominje, zalaže se za jaču vidljivost i transparentnost te je iz tog razloga u Nacrtu prijedloga Zakona propisana obveza Hrvatske obrtničke komore da jednom godišnje kroz oblik Izvješća o radu informaciju dobije i Hrvatski Sabor koju prima na znanje. Navodi, zakonski je propisana obveza plaćanja komorskog doprinosa, a komorski doprinos se smatra parafiskalnim nametom bez obzira da li ide kroz Poreznu upravu direktno u Hrvatsku obrtničku komoru ili se izdvaja iz proračuna. Do sada, od strane drugih institucija koje funkcioniraju na sličan način i kojima je propisana ista obveza, nije bilo problema. Važnim za Hrvatsku obrtničku komoru i njezin rad smatra dobiti konsenzus i podršku Hrvatskog Sabora. Što se tiče izbora i pitanja – tko će izbore platiti? - Ističe da je intencija uključiti što više obrtnika u odlučivanje. Barem jednom svake četiri godine. Sve u životu košta, pa tako i organizacija komorskog sustava i profesionalci zaposleni u sustavu. Ovlasti Skupštine i dokumenti koje donosi ne mijenjaju se previše. Izmijene su u dijelu koji se odnosi na neposredne izbore. Jedinstveni sustav naplate komorskog doprinosa pomoći će reformi koja se već provodi unutar komorskog sustava, a ujedno će se napraviti iskorak i ujednačiti parafiskalni namet koji je različit unutar pojedinih dijelova Republike Hrvatske što nije pravedno i na taj će se način smanjiti prigovori. Rasprave u javnosti za cjelokupni komorski doprinos još nema. Obrtnike godišnje komorski doprinos izađe cca 95-96.000.000,00kn. Ideja je da se trošak za obrtnika racionalizira i da imaju manje opterećenje nego su ga imali do sada, a to može biti 10-15%. Sve predložene izmjene idu u tri osnovne svrhe, a one su: povećanje transparentnosti uključivanjem obrtnika, efikasnost i bolja zaštita obrtnika na tržištu koju do sada obrtnici nisu imali, te veća uloga obrtničke komore u sustavu obrazovanja. Podsjeća, sa timom iz Hrvatske obrtničke komore je odrađeno nekoliko sastanaka, a moguće je održati još koji, ali isključivo uz argumente. Smatra da je Ministarstvo poduzetništva i obrta relevantno mjesto na kojem se treba razgovarati o Nacrtu prijedloga Zakona o obrtu, a ne kod Premijera i sl. Poziva sve prisutne da se razmišljanja usmjere na interese svih obrtnika ne osporavajući legitimno pravo svakog pojedinca da zaštiti svoje interese ili pojedine sustave i cjeline. Predlaže narednih mjesec dana iskoristiti da se Nacrt prijedloga Zakona o obrtu popravi kroz razgovore, ali i da će Zakon ići u proceduru motiviran prethodno iznesenim razlozima. Ponavlja, Ministarstvo poduzetništva i obrta i Hrvatska obrtnička komora su partneri, predlagač Zakona je Vlada Republike Hrvatske ili pojedino ministarstvo. Odgovornost snosi Ministarstvo poduzetništva i obrta. Prepušta riječ g. Dragutinu Ranogajcu, predsjedniku Hrvatske obrtničke komore. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore, g. Dragutin Ranogajec Uvodno je pozdravio g. Gordana Marasa, ministra poduzetništva i obrta, pomoćnike i suradnike Ministra, te sve ostale. Istaknuo je točnim da je Hrvatska obrtnička komora bila dio radne skupine, ali i da svi 2-202-1569_2-11-2013_Biljeska-sastanak-MINPO_2013-03-06 4 stavovi nisu usuglašeni. Prije svega zahvaljuje Ministru poduzetništva i obrta na prilici da se o Nacrtu prijedloga Zakona o obrtu još jednom razgovara te da se obrazloži stav Upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore. Navodi, sastanku su prisutni članovi Upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore kojeg čine predsjednici/predsjednice područnih obrtničkih komora. Navodi činjenicu da na web stranici Ministarstva poduzetništva i obrta nisu objavljena obrazloženja pojedinih članaka što bi uvelike pridonijelo lakšem argumentiranju zahtjeva ili njihovom osporavanju. Izražava želju za suradnjom između Ministarstva poduzetništva i obrta, Hrvatske obrtničke komore, područnih obrtničkih komora, udruženja obrtnika i samih članova – obrtnika, kako bi se dobio čim bolji, kvalitetniji i primjenjiviji Zakon i ne smatra spornom činjenicu da će se oko velike većine predloženih rješenja dionici rasprave usuglasiti. Zahvaljuje na priznanju da su se reforme unutar komorskog sustava počele provoditi za što je Upravni odbor Hrvatske obrtničke komore preuzeo odgovornost od trenutka kada je navedeni zadatak postavila prethodna Vlada Republike Hrvatske. Podsjeća, hrvatski obrtnici su se zalagali za dobivanje resornog Ministarstva upravo sa ciljem lakše komunikacije, ostvarenja kontakta sa Ministrom, suradnicima. Ispred Hrvatske obrtničke komore zahvaljuje Ministru na prihvaćenim prijedlozima u dijelu obrazovanja jer je ono početak svega i nema alternativu. Ističe, bez obrazovanja neće biti kadrova koji će moći nositi teret konkurentnosti Europske Unije u vidu velike konkurencije kada se 1. srpnja 2013. godine uđe u Europsku Uniju. Upravo radi lakšeg razumijevanja predloženih članaka i odredbi sazvana je i izvanredna sjednica Upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore. Smatra da je do sada o svojim stavovima dovoljno govorio te predlaže da se članovi Upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore, pojedinačno i prema vlastitom nahođenju, uključe u raspravu kako bi se argumentima došlo do boljih rješenja i pridonijelo da Zakon bude čim bolji. Isto tako, predlaže, da ovakvi sastanci postanu praksa barem jednom na godinu i sa drugim temama koje se odnose na obrtništvo, ali i upućuje poziv Ministru poduzetništva i obrta da u budućnosti bude prisutan na sjednicama Skupštine i Upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore kako bi stekao dublji dojam o obrtničkom odlučivanju. – Ističe, odlučivanje ne ide u smjeru nadglasavanja, već usuglašavanja stavova. Ministar poduzetništva i obrta, g. Gordan Maras Prihvaća da se sastanci poput današnjeg odvijaju jednom godišnje. Što se tiče sudjelovanja na Skupštini Hrvatske obrtničke komore, smatra, nije potrebno i nema potrebe i ne želi da to netko protumači na krivi način. Poziva prisutne da se uključe u raspravu. Predsjednik Obrtničke komore Požeško-slavonske županije, g. Stipo Barukčić Postavlja pitanje – zbog kojeg razloga pravna osoba koja obavlja djelatnost vezanih obrta, ukoliko ne izvodi program naukovanja ne mora imati zaposlenu stručno 2-202-1569_2-11-2013_Biljeska-sastanak-MINPO_2013-03-06 5 osposobljenu osobu, a obrtnici moraju? Kako će se to odraziti na strukovno obrazovanje i kako na takav način očuvati struku? Ministar poduzetništva i obrta, g. Gordan Maras U Republici Hrvatskoj ne postoje zanimanja koja su samo i isključivo obrtnička zanimanja kao u nekim zemljama. Npr. Njemačka sa kojom Hrvatska obrtnička komora dosta surađuje. Tamo imaju 20-ak zanimanja točno definirana kao obrtnička i drugačije se ne mogu registrirati. U Hrvatskoj se postavlja pitanje – koji benefit je trgovačkog društva da mora imati stručno osposobljenu osobu? Zašto bi to bio preduvjet da bi tvrtka mogla provoditi program naukovanja? – Smatra, to je jedino zbog čega bi tvrtka uopće poželjela imati zaposlenu stručno osposobljenu osobu. Navodi, trgovačka društva nemaju pogodnosti po sustavu PDV-a i sl. Vesna Veliki, Ministarstvo poduzetništva i obrta Navodi da sadašnja odredba Zakona o obrtu govori o pravnoj osobi koja iznimno obavlja obrt ukoliko to ne čini na industrijski način. Sve godine primjene postojećeg Zakona o obrtu nisu dovele do ujednačene prakse. Radile su se iznimke i sve pravne osobe nisu imale obvezu imati stručnog radnika. Prva iznimka su bili trgovci. Smatralo se da veliki trgovački lanci obavljaju taj obrt na industrijski način – zbog protoka ljudi i mušterija. Tako da su se radile iznimke i za neke druge djelatnosti. Npr. frizerska djelatnost, klesarska, itd. Državni inspektorat nikad nije krenuo na teren sa namjerom da sve pravne osobe, koje po viđenju Hrvatske obrtničke komore obavljaju obrtničku djelatnost, moraju imati zaposlenu stručnu osobu, a ujedno se postavlja i pitanje – što je sve u RH djelatnost obrta? U Hrvatskoj koja nema industrije? - Automatski su to sve djelatnosti. Postoje različiti organizacijski oblici nastupa gospodarskih subjekata. Zakon o obrtu propisuje uvjete i način poslovanja, organiziranosti obrtnika (fizičke osobe) upisane u Obrtni registar, dok je pravna osoba registrirana u Trgovačkom registru i ne može se odredbe Zakona o obrtu primjenjivati na pravne osobe. To je, upozorava, pravno potpuno neodrživo. Ministar poduzetništva i obrta, g. Gordan Maras Napominje, postoji nešto što se zove tržište. I jedan dio obrazovanja preuzimaju tvrtke koje posluju na tržištu. Problem postoji i sa distributerima zbog toga što su mali nezaštićeni, ali interes jednog automehaničara sigurno je taj da imate povjerenje u onoga tko popravlja auto. Isto tako, da li je moguće da netko bude pekar i da nema sanitarne uvjete? – Postoje inspekcije koje se bave proizvodima i poslovima opasnima za ljudsko zdravlje. Koji bi bio smisao ovog normiranja? – Država je u okviru svojih ovlasti regulirala određene stvari i određene djelatnosti koje nisu vezane zakonima po načinu gospodarske djelatnosti. Zakonom o obrtu ne treba definirati minimalno tehničke uvjete jer ti zakoni već postoje. Država je zaštitila građane kroz čitav niz drugih zakona. Prihvaća prijedlog da se još jednom raspravi o navedenoj problematici. Predsjednik Obrtničke komore Primorsko-goranske županije, g. Boris Vukelić Ističe, navedenu problematiku Upravni odbor Hrvatske obrtničke komore smatra jednim od krucijalnih pitanja za opstanak strukovnog obrazovanja. Svjestan je problema da je teško kontrolirati rad jednog dijela gospodarskih subjekata kroz Zakon o obrtu koji bi se odnosio i na drugi dio gospodarskih subjekata, ali smatra bitnim upravo to regulirati u 2-202-1569_2-11-2013_Biljeska-sastanak-MINPO_2013-03-06 6 ovom Ministarstvu poduzetništva i obrta, jer je ovo pitanje malog poduzetništva i obrta i bez propisivanja kvalifikacijskih uvjeta narušava se jednakost u tržišnom natjecanju, potiče nelojalna konkurencija i narušava se zaštita potrošača. Kvalifikacijska struktura bi trebala biti ista kod obje vrste gospodarskih subjekata. Osim toga, Republici Hrvatskoj upravo i nedostaje kvalificirana radna snaga, a Europska komisija upravo preporuča dualni sustav obrazovanja kakav kod nas postoji, ali ga je potrebno razvijati. Ako trgovačko društvo neće imati kvalificirane ljude, neće moći obrazovati naučnike i samim time obrazovanje će ostati skučeno u okvirima obrta. Zaključuje, ovim Nacrtom prijedloga Zakona o obrtu urušava se obrtnički sustav. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore, g. Dragutin Ranogajec Izražava zabrinutost upravo u tom dijelu obrazovanja koje je za gospodarstvo Republike Hrvatske izuzetno bitno. Smatra, ovakvim prijedlogom doživjeti će i druge djelatnosti sudbinu trgovina. Osnivati će se Akademije koje će imati svoju snagu i menadžment, a kažnjeni će biti oni koji će željeti uzeti djecu na naukovanje i obučiti ih. Ponavlja, traženje Hrvatske obrtničke komore nije da trgovačka društva budu članovi Hrvatske obrtničke komore, već da ih se i dalje obvezuje zapošljavati kvalificiranu radnu snagu ukoliko obavljaju djelatnost vezanih obrta i ako izvode program naukovanja. Ministar poduzetništva i obrta, g. Gordan Maras Smatra potrebnim definirati Listu vezanih obrta, a to je ideja koju je potrebno detaljnije pripremiti, razraditi i uskladiti sa drugim zakonima. Član Upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore, g. Josip Tržec Ističe veliku razliku između poduzetnika i obrtnika, a to je da je poduzetnik osoba koja ima novce, ambiciju i volju te danas peče kruh, sutra će biti frizer, itd. Dok je obrtnik osoba koja gaji svoju struku i danas neće biti jedno, a sutra drugo. Nužnim smatra povući jasnu paralelu. Ministar poduzetništva i obrta, g. Gordan Maras Prijedlozi će se uzeti u razmatranje te će se pokušati definirati Lista vezanih obrta. Član Upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore i predsjednik Udruženja obrtnika Cres-Lošinj, g. Mario Kamalić Referira se na članak 2. Nacrta prijedloga Zakona o obrtu koji govori da sezonski obrti plaćaju komorski doprinos isključivo u mjesecima kada rade. Upozorava, kada se govori o priobalju i otočnom dijelu, postoji opasnost da će se ugroziti opstojnost tog dijela komorskog sustava jer postoji velik broj sezonaca, a svi sezonci unutar cijele godine koriste usluge udruženja obrtnika, područnih obrtničkih komora, seminara i tečajeva, i to upravo u vrijeme kada ne rade. Dapače, konzumiraju sve beneficije i prava da biraju i budu birani, a članarinu ne plaćaju za vrijeme koje ne rade. Ima li to smisla? Ovakvim prijedlogom je za očekivati da će se i broj sezonskih obrta povećati, a onda jednostavno nema nade za mala udruženja obrtnika. 2-202-1569_2-11-2013_Biljeska-sastanak-MINPO_2013-03-06 7 Ministar poduzetništva i obrta, g. Gordan Maras Slaže se sa navodom g. Kamalića i prihvaća stav da bi moglo doći do zlouporaba. Predlaže razmotriti prijedlog da se sezonske obrte obveže na plaćanje na određeni rok. Npr. 6 mjeseci. Ili isto regulirati na način da se postavi minimalna granica plaćanja komorskog doprinosa za sezonce. Predsjednik Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije, g. Davor Pleško Postavlja pitanje - kome se ide u prilog omogućavanjem obavljanja svih obrtničkih djelatnosti putem sporednog zanimanja i domaće radinosti bez otvaranja obrta? – Podsjeća na izjavu gđe Veliki da Zakonom o obrtu, u dijelu obrazovanja, nije moguće definirati uvjete rada trgovačkih društava, a ovdje Zakonom o obrtu definiramo i druge djelatnosti. Nije li to kontradikcija? Ministar poduzetništva i obrta, g. Gordan Maras Ponovo navodi da Zakonom o obrtu nije moguće definirati trgovačka društva, ali Zakonom o obrtu se može definirati sporedna i dopunska djelatnost koja je i do sada postojala u njemu. Vjeruje da ovim prijedlogom neće doći do zlouporaba, već da će ovaj prijedlog ići u korist umirovljenicima kojima se jedino i isplati obavljati sporednu/dopunsku djelatnost. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore, g. Dragutin Ranogajec Prihvaća stav Ministra da se Zakonom o obrtu može definirati sporedna i dopunska djelatnost, ali u tom slučaju predlaže da i oni budu članovi Hrvatske obrtničke komore ili da ih se, ukoliko to nije moguće, regulira drugim aktom. Predsjednik Obrtničke komore Virovitičko-podravske županije, g. Vladimir Ivoš Upozorava da je u članku 4. Nacrta prijedloga Zakona o obrtu domaća radinost nedovoljno definirana jer se pod domaćom radinošću podrazumijeva osoba koja posao obavlja osobnim radom, a navedeno se ponovo povezuje sa Listom proizvoda. Potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore, g. Igor Vojinović Podsjeća na institut – dopunski ribar. Dopunski ribar može spuštati veći broj mreža nego sportaš, ali je i ograničen. Postavlja pitanje - zašto se na ovakav način ne bi moglo definirati neku drugu djelatnost? Predsjednik Hrvatske obrtničke komore, g. Dragutin Ranogajec Predlaže pregledati Liste usluga i proizvoda te ih popraviti i dopuniti. Predsjednik Obrtničke komore Osječko-baranjske županije, g. Dragutin Grabrović Postavlja pitanje - zašto je cjeloviti zakonski prijedlog HOK-a o ograničenoj odgovornosti obrtnika imovinom unesenom u obrt bio od strane Ministra prvo bezuvjetno podržan, čak i medijski popraćen parolom o „zaštiti djedovine“, da bi naknadno, preko noći, bez obrazloženja bio brisan iz Nacrta prijedloga Zakona o obrtu? Zašto nije prihvaćen 2-202-1569_2-11-2013_Biljeska-sastanak-MINPO_2013-03-06 8 prijedlog Hrvatske obrtničke komore formuliran po uzoru na europsko rješenje u Francuskoj? Ministar poduzetništva i obrta, g. Gordan Maras Ističe da je upisanim prijedlogom situacija danas bolja nego što je bila, a bitno je da ljudi ne ostaju bez krova nad glavom, te postavlja protupitanje – zašto bi netko u vlasništvu tri kuće kod nekoga stvorio obvezu, ušao u poslovnu aktivnost, preuzeo rizik poslovanja, i zadržao sve tri kuće? – Smatra bitnim dobiti podršku za ono što se predlaže, a ovakav prijedlog je prihvatilo i Ministarstvo pravosuđa. Ovakav prijedlog će sigurno ostati u Nacrtu prijedloga Zakona o obrtu i uložiti će veliki trud da se ovakav prijedlog potvrdi, jer smatra da će time biti napravljen velik pomak u zaštiti imovine obrtnika. Problem bi mogao nastati ukoliko će netko htjeti odustati od zaštite imovine na ovakav način ukoliko će željeti dignuti kredit (hipoteku) za unaprjeđenje poslovanja i sl., te se i takva mogućnost ostavlja kao mogućnost rasprave. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore, g. Dragutin Ranogajec Navodi da Hrvatska obrtnička komora podržava prijedlog predlagatelja da Hrvatska obrtnička komora jednom u godini informira Hrvatski Sabor o stanju u obrtništvu, ali postavlja pitanje – zašto se Financijsko izvješće mora podnositi Hrvatskom Saboru kada se isto to izvješće prema Uredbi o računovodstvo neprofitnih organizacija svake godine dostavlja Državnom uredu za reviziju? Ministar poduzetništva i obrta, g. Gordan Maras Odgovara da se izvješća u Hrvatskom Saboru primaju na znanje. Smatra dovoljnim da Hrvatska obrtnička komora podnosi Izvješće o radu Hrvatske obrtničke komore i da je normalno u izvješću istaknuti gdje se sredstva alociraju i troše. Nije nužno podnositi Financijsko izvješće kakvo se podnosi Državnom uredu za reviziju. Predsjednik Obrtničke komore Sisačko-moslavačke županije, g. Željko Vrbanus Ističe, Hrvatska obrtnička komora je stručna, neovisna, nestranačka organizacija. Postavlja pitanje – koja je namjera Ministarstva da Statut Hrvatske obrtničke komore, prije nego ide Skupštini na usvajanje, mora dobiti prethodnu suglasnost Ministra? Ministar poduzetništva i obrta, g. Gordan Maras Što se tiče Statuta Hrvatske obrtničke komore, ideja je da Ministarstvo provjeri usklađenost Statuta sa Zakonom o obrtu. Usklađenost mora biti verificirana kod predlagača Zakona. Ponavlja, intencija je osigurati usklađenost. Viši pravni savjetnik Predsjednika HOK-a za odnose sa Vladom i Hrvatskim Saborom, g. Krešimir Jušić Podsjeća, do sada, resorno Ministarstvo je davalo naknadnu suglasnost. Predlaže Ministarstvu dostaviti prijedlog Statuta Hrvatske obrtničke komore kako bi se dobilo prethodno mišljenje o usklađenosti sa Zakonom o obrtu, a ovlast donošenja Statuta 2-202-1569_2-11-2013_Biljeska-sastanak-MINPO_2013-03-06 9 HOK-a ostaviti u nadležnosti Skupštine Hrvatske obrtničke komore, te potom Statut HOK-a dostaviti Ministru na davanje naknadne suglasnosti. Ministar poduzetništva i obrta, g. Gordan Maras Prihvaća takav prijedlog i stav Upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore. Potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore, g. Igor Vojinović Navodi da je u Nacrtu prijedloga Zakona o obrtu određena visina komorskog doprinosa. Postavlja pitanje – što će biti sa udruženjima obrtnika i područnim obrtničkim komorama koji su u kreditima zbog zgrada, obrtničkih domova? Navodi, Predsjednik je Udruženja obrtnika Poreč koje ima zaduženje od 10.000.000,00kn obveza prema banci. Ako se u Nacrt prijedloga Zakona o obrtu uvede maksimalni iznos komorskog doprinosa i omogući sezonskim obrtnicima da plaćaju komorski doprinos samo u mjesecima u kojima rade, kakva će sudbina snaći ta udruženja obrtnika i područne obrtničke komore, jer npr. u Udruženju obrtnika Poreč, koje je jedno od udruženja koje trenutno ima najvišu razinu komorskog doprinosa - 60% kompletnog komorskog doprinosa koje dobiva ide za otplatu kredita. Otplata kredita je ugovorena do 2019. godine. Ministar poduzetništva i obrta, g. Gordan Maras Smatra da ima više takvih područnih obrtničkih komora i udruženja obrtnika, kao i da su zaduženja kod banaka različitog trajanja. Navodi, teško je prilagođavati sustav koji je potrebno urediti generalno. Predlaže da se pokuša sa bankama produljiti rok otplate kredita ili možda razmotriti da se napravi odgodni učinak Zakona za takve komore. Vesna Veliki, Ministarstvo poduzetništva i obrta Izražava neslaganje sa odgodnim učinkom Zakona i mišljenja je da to pitanje nije moguće urediti predloženim načinom. Zakonodavac nije sklon odgodnom učinku, pogotovo onom koji je koncipiran u kreditnim angažmanima gdje postoji poček. Predsjednica Obrtničke komore Splitsko-dalmatinske županije, gđa Marija Crmarić Postavlja pitanje – zašto se jača uloga predsjednika u jednom Skupštinskom sustavu kao što je Hrvatska obrtnička komora u odnosu na Upravni odbor čiji su članovi predsjednici područnih obrtničkih komora? I koji je razlog bitnog mijenjanja statusa Hrvatske obrtničke komore i njenog izbornog sustava? Ministar poduzetništva i obrta, g. Gordan Maras Navodi da u društvenom životu sudjeluje dosta dugo i do sada nije vidio predsjednika koji nikada nije uključen u proces predlaganja dokumenata. Smatra da je Predsjednik osoba koja mora dati ton i to nije nikakva novost, samo što sada piše na papiru. Tako funkcioniraju i Skupštine pojedinih županija. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore, g. Dragutin Ranogajec Ističe da se Nacrtom prijedloga Zakona o obrtu omogućava da Stručna služba HOK-a sastavi prijedlog Statuta HOK-a, Predsjednik HOK-a ga potpiše i taj dokument 2-202-1569_2-11-2013_Biljeska-sastanak-MINPO_2013-03-06 10 automatski uputi na Skupštinu HOK-a, a preskače se važna instanca – Upravni odbor HOK-a. Ministar poduzetništva i obrta, g. Gordan Maras Smatra da je na taj način teže odlučivati, a ne lakše, obzirom da postoje dva tijela koja određeni dokument moraju verificirati. No, bez obzira na to, ističe, bitno je da se odluka donese i da Predsjednik bude uključen u proces predlaganja jer će mandat dobivati direktno od članova komorskog sustava. Nebitno je da li će se dokument prvo dostavljati na raspravu i razmatranju Upravnom odboru HOK-a, pa ići na Skupštinu HOK-a. Ostavlja mogućnost da se razmotri prijedlog da se Statutom HOK-a dogovori način odlučivanja, s napomenom da problema ne smije biti i da se drži rokova donošenja. Ukoliko se neće donijeti odluka predloženim putem, primjenjivati će se ova odredba Zakona. Predsjednik Obrtničke komore Primorsko-goranske županije, g. Boris Vukelić Predlaže razmotriti prijedlog da se obrtnicima, kod odgovornosti cjelokupnom imovinom, izuzme i dio prihoda za život i poslovanje. Ministar poduzetništva i obrta, g. Gordan Maras Prihvaća prijedlog i provjeriti će da li je to moguće urediti na predloženi način. Predsjednik Obrtničke komore Primorsko-goranske županije, g. Boris Vukelić Izražava negodovanje prijedlogom da se komorskom sustavu umjesto skupštinskog sustava nameće predsjednički sustav. Ministar poduzetništva i obrta, g. Gordan Maras Intencija je uvođenjem predsjedničkog sustava uključiti što više obrtnika. I dosad nije naišao na prigovore od strane obrtnika. Da obrtnici to ne žele, ističe, prijedlog ne bi bio takav. Želi da na izbore izađe reprezentativan broj obrtnika da se više ne bi pričalo kako obrtnici nemaju prava odlučivanja i participiranja, već da se govori kako obrtnici participiraju u odlučivanju. Predsjednik Obrtničke komore Vukovarsko-srijemske županije, g. Ivan Klarić Naglašava, Hrvatska obrtnička komora je daleko najtradicionalnija, najstarija i najčasnija organizacija u odnosu na druge organizacije. Obrtnici nisu stari 20-ak godina. Tradicija komorskog sustava seže od prije 160 godina, a sve je započelo davne 1694. godine kada je osnovan prvi Ceh u Požegi odlaskom Osmanlija. Predlaže Ministru da sasluša prijedloge obrtnika jer jako dobro poznaju komorski sustav. Ne prihvaća prijedlog da se predsjednik Hrvatske obrtničke komore, pa tako i predsjednici područnih obrtničkih komora biraju neposrednim izborima. Takvi izbori su bili provedeni poslije rata u Vinkovcima i od 1800 članova Udruženja obrtnika Vinkovci, izborima je prisustvovalo 5060 obrtnika. Prema uhodanom izbornom sustavu propisanom Statutom Hrvatske obrtničke komore sve otpočinje kroz Sekcije, Cehove, Odbore u Udruženjima obrtnika, potom se diže instanca na Sekcije, Cehove, Odbore područnih obrtničkih komora, pa sve do Hrvatske obrtničke komore. Ovakvim načinom izbora obuhvaća se daleko veći broj obrtnika nego neposrednim izborima. Dosada, odaziv obrtnika je bio 30-40% i taj 2-202-1569_2-11-2013_Biljeska-sastanak-MINPO_2013-03-06 11 postotak se želi zadržati. Neposrednim izborima, pretpostavlja, kako je to i inače kod takvog sustava izbora, sudjelovati će ukupno 3-5% obrtnika. Predsjednik Obrtničke komore Šibensko-kninske županije, g. Ante Mihić Navodi da kod dosadašnjeg sustava izbora (skupštinskog) su bile zastupljene sve struke, a kod izbora je potrebno zadovoljiti i teritorijalnu razinu. Neposrednim izborima uvijek će biti zastupljene najveće grupacije – npr. ugostitelji ili trgovci, a Predsjednik HOK-a će uvijek biti iz Zagreba. Ministar poduzetništva i obrta, g. Gordan Maras Navodi da je prijedlog neposrednih izbora bio prijedlog za kojeg su dobivene najveće pohvale. I dalje ne vidi problem provođenja neposrednih izbora. Shvaća prigovore i svjestan je konflikta interesa jer trenutno postoji sustav koji funkcionira, sustav u kojem su predsjednici izabrani i normalno je da postoji defenzivan stav. Predsjednik Nadzornog odbora Hrvatske obrtničke komore, g. Bože Gusić Postavlja pitanje – kako je moguće da Skupština opozove Predsjednika koji je neposredno biran? Predsjednik Hrvatske obrtničke komore, g. Dragutin Ranogajec Postavlja pitanje – zar se referendumom ne bi trebalo zatražiti da se prije održavanja izvanrednih izbora iskaže nepovjerenje trenutnom Predsjedniku HOK-a? – U Nacrtu prijedloga Zakona o obrtu, ističe, institut opoziva Predsjednika nije predviđen. Ministar poduzetništva i obrta, g. Gordan Maras Odgovara da je isto predviđeno Odlukom Skupštine o provođenju izvanrednih izbora na koje se trenutni Predsjednik HOK-a ponovo može kandidirati. Ukoliko mu se iskaže povjerenje – biti će ponovno izabran. Predsjednik Obrtničke komore Istarske županije, g. Mario Paliska Postavlja pitanje – tko će se moći kandidirati? Da li sezonac? Obrtnik koji ima prosječnu zaradu od 100.000,00kn godišnje? Tko će biti kandidat? Ministar poduzetništva i obrta, g. Gordan Maras Ističe – to je pitanje Statuta Hrvatske obrtničke komore. Pravilnik je provedbeni akt, a Statut Hrvatske obrtničke komore govori o pravima i obvezama članova. Procedura izbora opisati će se kroz Statut HOK-a. Predsjednik Obrtničke komore Primorsko-goranske županije, g. Boris Vukelić Navodi da je sustav izbora koji postoji u komorskom sustavu konzistentan, a neposrednim izborima osobe mogu „ispasti iz rukava“ velikih poduzetnika. Poznato je da se može kupiti medijski prostor, voditi kampanja i to jest realna opasnost za komorski sustav. Ideja o neposrednom izboru upravo se kosi sa dosadašnjim načinom izbora i 2-202-1569_2-11-2013_Biljeska-sastanak-MINPO_2013-03-06 12 postoji mogućnost da će se izabrati osobe koje nisu aktivne u komorskom sustavu. Ministar poduzetništva i obrta, g. Gordan Maras Smatra da netko tko nije aktivan u komorskom sustavu na izborima neće imati mogućnosti proći. Na kraju sastanka ministar poduzetništva i obrta, g. Gordan Maras, zahvalio se Predsjedniku Hrvatske obrtničke komore, g. Dragutinu Ranogajcu i članovima Upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore na održanom sastanku i prijedlozima koji su izneseni. Ističe, sastanak je održan upravo radi mogućnosti poboljšanja Nacrta prijedloga Zakona o obrtu, a današnja rasprava o Nacrtu prijedloga Zakona o obrtu ni na koji način ne obvezuje Ministarstvo poduzetništva i obrta na izmjenu Nacrta prijedloga Zakona o obrtu. Ponavlja, Ministarstvo poduzetništva i obrta i Hrvatska obrtnička komora su partneri, predlagač Zakona je Vlada Republike Hrvatske ili pojedino ministarstvo, a odgovornost snosi Ministarstvo poduzetništva i obrta. ( - Sastanak je završio u 15,00 sati. - ) 2-202-1569_2-11-2013_Biljeska-sastanak-MINPO_2013-03-06
© Copyright 2024 Paperzz
