IT rekonstrukcija industrije zdravlja

ICT Informatička tehnologija u poslovanju
Broj 189
6/2012
Lean & Agile
– evolucija
učinkovitosti
Zaštita kritične
infrastrukture
CIJENA:
32 kn
4,5 €
5 KM
Siniša Varga
Ravnatelj
Hrvatski zavod za
zdravstveno osiguranje
BPM:
formula za
oporavak RH
ICT u braku
iz interesa
Što nakon
digitalnoga?
IT rekonstrukcija
industrije zdravlja
PRILOG
Strana
praksa i
iskustva
www.ericsson.com/hr/ict_rjesenja/e-zdravstvo
etk.healthcare@ericsson.com
UVODNIK<
ICT Informatička tehnologija u poslovanju
Broj 189
6/2012
Lean & Agile
– evolucija
učinkovitosti
CIJENA:
32 kn
4,5 €
5 KM
Siniša Varga
Ravnatelj
Zaštita kritične
infrastrukture
Hrvatski zavod za
zdravstveno osiguranje
BPM:
formula za
oporavak RH
ICT u braku
iz interesa
Što nakon
digitalnoga?
IT rekonstrukcija
industrije zdravlja
PRILOG
Strana
praksa i
iskustva
INFOTREND
Prvi hrvatski časopis za
informatiku u poslovanju
Nakladnik:
TELEDOM d.o.o. za telekomunikacijski i
informatički konzalting
Žajina 61/1, 10 000 Zagreb
OIB: 03544854623
Raiffeisenbank Austria d.d.
Žiroračun 2484008-1103024067
Tel: +385 01/3040588; Faks: +385 01/3040593
e-pošta: infotrend@teledom.hr
InfoTrend online: www.infotrend.hr
Direktor:
Slavko Vidović
Glavni i odgovorni urednik:
Branko Kosec
e-pošta: redakcije@trend.hr
Dopisnik iz BiH:
Haris Hamidović
Dopisnik iz Srbije:
Nikola Marković
Jezična obrada:
Anđelko Kovačević
Oglašavanje i pretplata:
Ana Mišić
e-pošta: ana.misic@infotrend.hr
Grafičko oblikovanje:
Pictoris d.o.o.
Izrada i održavanje web-portala:
Novena d.o.o. Zagreb
Tisak:
Zina d.o.o. Zagreb
Prilozi u InfoTrendu pripremaju se pomno i stručno,
no nakladnik ne može odgovarati za posljedice
njihove primjene. Članci izražavaju mišljenje autora
i ne poklapaju se nužno sa stajalištem redakcije.
Sve primjedbe na sadržaj lista primaju se sa zahvalnošću i biti će im posvećena puna pozornost.
Za možebitnu suradnju potreban je prethodni
pismeni ili telefonski dogovor.
Tekstovni i likovni prilozi ne vraćaju se ako to nije
unaprijed izričito dogovoreno.
Autorska prava su zaštićena. Nije dopušteno
prenošenje tekstova u cijelosti ili djelomično, bez
pismenog odobrenja nakladnika. Citiranje je dopušteno uz obavezno navođenje izvora.
IT i industrija
zdravstva
ODGOVORNI ZA FUNKCIONIRANJE ZDRAVSTVA u Hrvatskoj nalaze se pred
„nemogućom misijom“. Prezaduženi bi zdravstveni sustav trebao namiriti
nakupljene dugove, unaprijediti zdravstvene usluge i pritom potrošiti manje
proračunskoga novca.
Ograničenje potrošnje lijekova i druge mjere štednje na račun bolesnih,
poticanje na privatno zdravstveno osiguranje, pritisak na dobavljače – sve
su to polovične mjere koje kratkoročno mogu usporiti urušavanje sustava
javnoga zdravstva, ali nikako ga ne mogu izliječiti.
Kao i na svim ostalim poljima javne i državne uprave, pravo je rješenje u
korjenitoj reorganizaciji sustava pomoću informatičkih i komunikacijskih
tehnologija, nešto o čem danas političari vole pričati, ali istodobno zaziru od
primjene.
Srećom, u zdravstvu je stanje ipak obećavajuće. Nakon bezbrojnih
inicijativa, stotina samostalnih rješenja, od smiješnih do izvrsnih,
informatika je ipak prokrčila put do jedinstvenih rješenja za primarnu
zdravstvenu zaštitu kojima se hrvatsko zdravstvo i informatička industrija
mogu ponositi. Iz našega razgovora s ravnateljem Hrvatskoga zavoda za
zdravstvenu zaštitu (potražite na 8. strranici) i njegovom pomoćnicom za
informatičku tehnologiju, proizlazi da će se očuvati kontinuitet i tempo
razvoja informatičke infrastrukture, što je zapravo jedino pravo dugoročno i
suvremeno rješenje za ozdravljenje i razvoj našega zdravstvenog sustava.
online: www.infotrend.hr
189/6/2012 infoTrend 3
>U OVOM BROJU
Evolucijsko doba medija i zabave
Doba povezanih korisnika
6 NAJAVA
Konferencija
o poslovnim
procesima
Okrugli stol na temu “BPM:
Strategijska spremnost za poslovne
promjene” na kojem su se okupili
predstavnici Vlade RH, javne uprave,
privatnog sektora i znanstvene
zajednice planiran je kao radni uvod
u predstojeću 10. jubilarnu BPC 2012
konferenciju o poslovnim procesima.
8 TEMA: e-ZDRAVSTVO
Rekonstrukcija
industrije
zdravstva
Trenutno u Ministarstvu zdravlja
stručna tijela i povjerenstva pišu strategiju razvoja zdravstvenoga sustava
od 2012. do 2020. O informatizaciji
zdravstva koje je ključna strategije
razvoja zdravstvenog sustava Hrvatske, razgovaramo sa ravnateljem
Hrvatskog zavoda za zdravstveno
osiguranje, primariusom doktorom
Sinišom Vargom.
O informatičkim aspektima provođenja strategije razvoja zdravstvenog
sustava u Hrvatskoj, razgovaramo s
mag. ing. el. Tatjanom Prenđa Trupec,
pomoćnicom ravnatelja HZZO-a za
informatičku tehnologiju.
13 NAJAVA
SmartCard2013
Ovogodišnja konferencija prikazat će
najnoviji stupanj razvoja tehnologije
kartica, bankomata i EFT POS
terminala, samouslužnih kioska i
uređaja, s posebnim naglaskom na
trendove u području smart kartica
(beskontaktno čitanje, mobilni
pristup i sl.) te ključne elemente koje
uvode izdavatelji kartica i tvrtke za
personalizaciju da bi umanjili svaki
rizik.
4 infoTrend 189/6/2012
iskustva, distribucija kanala i
prihodovnih modela
- Masovno
pristupanje
proizvodu, kanalu
i poslovnomu
modelu
Digitalno doba
na digitalne platforme u svrhu
korisnika, postupna promjena kod
ponude proizvoda
Raznolikost iskustava
14 INTERVJU
Ekspertni
integrirani
sustavi
Nova obitelj informatičkih sustava
omogućuje klijentima alternativu
današnjemu modelu poslovnoga
računalstva u kojem veći broj različitih
sustava zahtijeva znatne resurse
pri instalaciji, radu i upravljanju. Za
InfoTrend govori Krešo Perica, glavni
direktor IBM Hrvatska.
17 SOFTVER
Lean i Agile
Potrebe za razvojem IT rješenja
stalno rastu kako rastu naše potrebe
za komunikacijom, učinkovitijim i
bržim poslovanjem, te prikazivanjem
stvarnoga svijeta kroz virtualni svijet
medija. Usavršavanje alata, povećanje
njihove složenosti i napredak
tehnologije zahtijevaju i drukčiji
pristup metodama razvoja koje se
posljednje desetljeće intenzivno
usredotočuju s pojedinca na timove.
20 ICT U ENERGETICI
Brak iz
interesa
S jedne strane novac i želja, a s druge
strane privlačnost i pamet koja to zna
iskoristiti. U najmanju ruku lukavo i
nemoralno, a nerijetko i pokvareno,
no tako to obično zamišljamo u svijetu
međuljudskih odnosa. U poslovnome
je svijetu stvar potpuno drukčija.
Brak iz interesa u poslovnome svijetu
zvuči vrlo poželjno – pogotovo ako je
interes, a onda i korist, obostrana.
32
Nakon
digitalnog
42
Godina
osmice
26 e-POSLOVANJE
Isto, ali bolje
Korištenje je Interneta
u poslovanju
nužnost koja uvjetuje
nove standarde
ponašanja i globalnim
korporacijama i
najmanjim tvrtkama.
Digitalna ekonomija,
uz otvaranje novih
mogućnosti u poslovanju, nepovratno
mijenja strukturu gospodarstva u svim
segmentima.
28 OSVRT
Kuda ide Mipro?
Ambicija je organizatora pokriti onaj
front tehnologijâ koji se razvija, koji
nosi društveni razvoj i da budemo
regionalni centar okupljanja za
jugoistočnu Europu.
30 INFORMATIČKO OBRAZOVANJE
40 godina mojih
konferencija
Diplomirani inženjer elektrotehnike i
diplomirani ekonomist Ante Polonijo,
programer i predavač, organizator i
voditelj IS-a u velikim sustavima kao
što su HEP DP Elektroprimorje i DINA
Omišalj, karijeru nastavlja s više od
tri desetljeća rada na organizaciji
informatičkih stručnih konferencija.
32 ISTRAŽIVANJE
Nakon
digitalnoga
Da bi zadovoljili korisnike kao i partnere ekosustava, pružatelji usluga
20
U OVOM BROJU<
PRILOG
Brak iz
interesa
1 e-Europe
medijskoga i zabavnoga sadržaja
(M&E, Media and Entertainment)
moraju zakoračiti u dimenziju „iza
digitalnoga“ da bi mogli, u svako
doba, isporučiti individualna iskustva
na zahtjev.
prolazi, mi i dalje radimo na stari
način.
50 STUDIJA SLUČAJA
Nema premalih
poslova
41 ICT i PRAVNA PRAKSA
U razgovoru sa Sašom Mitrovićem,
dipl. ing. građevinarstva,
predstavljamo vam uspješnu
projektantsku kuću Stabilnost iz Rijeke
koja, i u vrijeme recesije, zahvaljujući
korištenju suvremenih informatičkih
alata, ima uvijek dovoljno kvalitetnih i
unosnih poslova.
Cybersquatting
Domaće tvrtke i poduzetnici za
lokaciju svojih web-stranica najčešće
biraju adrese u .hr domeni. Međutim,
često se događa da su takve adrese
već zauzete, odnosno da ih je zauzelo
neko drugo poduzeće ili čak da su
zlonamjerno registrirane kako bi se
od istoimenoga poduzeća tražila
naknada za ustupanje.
42 OSVRT
Godina osmice
Iako je petodnevni događaj pod
nazivom WinDays 12 u svojem
tehnološkom dijelu (WinDays 12
Technology konferencija) prvenstveno
bio namijenjen informatičarima te u
svojem poslovnom dijelu (WinDays
Business konferencija) menadžerima,
na kraju je ispalo da će od njega
najviše najviše koristi imati privrednici.
46 INTERVJU
Tko je zadužen
za promjene?
Ivan Vidaković, direktor Microsofta
Hrvatska: Mi u Hrvatskoj nemamo
strategiju, nismo utvrdili kamo želimo
stići, a to znači da je svaki put dobar
i onda ne razvijamo one ključne
vještine koje su potrebne da bismo
uspjeli u upravljanju promjenama
chain managementa. I kako vrijeme
53
ICT vijesti iz BiH
55
ICT vijesti iz Srbije
56 PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE
Stručnjaci za
loše odluke
Donošenje je odluka dio naše
privatne i poslovne rutine. Međutim,
donošenje dugoročnih, rizičnih ili
nepopularnih odluka nikada nije
jednostavno jer za sobom povlači
odgovornost za posljedice.
Recentnim su se promjenama na
političkoj sceni iznova pokrenula razmišljanja i aktivnosti u prostoru približavanja Europskoj uniji, što bi trebalo
otvoriti promjene u domeni izgradnje
digitalne i povezane uprave, ali ne
toliko zbog uprave same, nego zbog
krajnjega cilja – usluga građanima.
Ako malo bolje pogledamo što muči
Europu, vidjet ćemo da zapravo
rješavamo iste probleme: rascjepkana
digitalna tržišta, nedostatak interoperabilnosti, problemi s računalnom
sigurnošću i općenito nesigurnošću
mreža, manjak ulaganja u razvoj mreža, premalo poduzetništva u okviru
istraživanja i inovacija, nedostatak
digitalnih vještina i znanja te neiskorištavanje mogućnosti koje tehnologija
može pružiti zajednici i društvu.
5 Provjereno
u praksi
... savezna država New York uštedjela
je 889 milijuna dolara korištenjem
prediktivnoga analitičkog softvera
u otkrivanju poreznih prijevara, a
North Carolina 25 milijuna uporabom
istoga softvera za zlouporabe vezane
uz račune zdravstvenoga osiguranja
starijih osoba (Medicare).
Porezno rješenje jedne multinacionalne softverske kompanije u Nizozemskoj, prema studiji koju je izradila
neovisna savjetnička kuća Ernst &
Young, donosi godišnje u državni
proračun 1,7 milijardi eura. Sve to
zahvaljujući BI alatima i prediktivnoj
analitici koja vješto pronalazi porezne
manipulacije i utaje.
Iako hrvatsko stanje nije istovjetno
onomu u SAD-u ili Nizozemskoj,
problemi su slični, s tim da su u nas
zapravo još izraženiji pa je i prostor
za unaprjeđenja vjerojatno i veći. Zid
pred kojim se danas nalazi Hrvatska,
kao i mnoge druge zemlje, jest javni
sektor koji je pregazilo vrijeme. Stoga
je reforma javnoga sektora postala
prvorazredno pitanje preobrazbe
cijele države u suvremen, svrhovit
i učinkovit sustav pa samim time i
pitanje daljnjega razvoja hrvatskoga
društva uopće.
189/6/2012 infoTrend 5
OSVRT
BPM: TEHNOLOGIJA KOJA MOŽE UVELIKE
UNAPRIJEDITI POSLOVANJE U RH
Pomaci su
vidljivi
U Hrvatskoj, kao i u regiji, u većini slučajeva
nisu iskorišteni potencijali BPM-a, stoga
je osnovni cilj okrugloga stola utvrditi
preporuke i recepture o tome kako iskoristiti
potencijale i postići željene učinke
POD POKROVITELJSTVOM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE te Business Process Ma-
nagement Instituta, održan je okrugli stol
na temu “BPM: Strategijska spremnost za
poslovne promjene” na kojem su se okupili predstavnici Vlade RH, javne uprave,
privatnoga sektora i znanstvene zajednice. Taj je okrugli stol zamišljen kao radni uvod u predstojeću 10. jubilarnu BPC
2012 konferenciju o poslovnim procesima. U radu su okrugloga stola sudjelovali
znanstvenici, gospodarstvenici, predstavnici javne uprave i konzultantskih kuća te
ITC ponuditelji.
Business Process Management je pristup uređenju poslovnih procesa u cilju
postizanja rezultata usklađenih sa strateškim ciljevima organizacije, stvaranja
vrijednosti i osposobljavanja organizacije
za poduzetniju provedbu svojih poslovnih
rezultata. BPM je ključan za optimizaciju
troškova tekućega poslovanja koji danas
predstavljaju više od 90% izdataka, pa se
može tvrditi da je BPM tehnologija koja
može uvelike unaprijediti poslovanje u
RH.
Konferencija smješta upravljanje
poslovnim procesima (BPM) u „ ...kontekst novih trendova i uvjeta poslovanja, priprema za skorašnji ulazak u EU
6 infoTrend 189/6/2012
te brzih promjena u poslovnoj okolini
koje zahtijevaju poduzetnost organizacije.
Najbitnija je promjena vezana uz
pristupanje EU-u činjenica da smo
iz monitoringa usklađivanja sa zakonodavstvom EU-a prešli u monitoring provedbe tih istih zakona i s
time povezanim praćenjem mjerilâ
(benchmarking). U većini je slučajeva
provedba zakona povezana s upravljanjem poslovnim procesima u svim
fazama, od pripreme i provedbe zakona do nadzora i poduzimanja mjera
za unaprjeđenje stanja u pojedinim
upravnim područjima. Tamo gdje postoje regulatori koji uređuju pravila
poslovanja, poslovni subjekti imaju
stalno nove zahtjeve na regulatorno
usklađivanje i izvješćivanje.
U Hrvatskoj, kao i u regiji, u većini
slučajeva nisu iskorišteni potencijali
BPM-a, stoga je osnovni cilj okrugloga stola utvrditi preporuke i recepture
o tome kako iskoristiti potencijale i
postići željene učinke. Uočljivo je da
se BPM proširio u onim djelatnostima
u kojima postoje snažne regulatorske
agencije (bankarstvo, telekomunikacije, osiguravateljska djelatnost, energetika, javna nabava itd.).
Nakon deset godina rada Konferencije, vidljivi su znatni pomaci u
jednome dijelu poduzetnijih, većih
organizacija, posebno u industrijama
koje su više izložene međunarodnoj
konkurenciji.
U ovome trenutku vidimo potrebu za prihvaćanjem standardizirane
metodologije mjerenja zrelosti organizacije za upravljanje poslovnim
procesima. Procjena zrelosti svakoj
organizaciji u javnome i privatnome
sektoru pokazuje na kojoj se razini
zrelosti nalazi, koji su potencijali, ali i
konkretne akcije nužne za prelazak na
višu razinu zrelosti te koje se koristi i
učinci time postižu.“
Na okruglome su stolu okupljeni vodeći
hrvatski znanstvenici, gospodarstvenici,
službenici javne uprave te predstavnici savjetničkih kuća, ICT ponuditelja i regulatornih tijela dali uvid u trenutačno stanje,
detektirali otvorena pitanja u namjeri da
potaknu promjene kroz jasne smjernice
za iskorištavanje potencijala i postizanje
željenih učinaka prije postizanja formalnoga članstva Hrvatske u Europskoj uniji.
Neki naglasci s okrugloga
stola:
Slavko Vidović,
direktor, InfoDom:
... prije 10 godina, u dobroj smo vjeri
pokrenuli ovu konferenciju, ne znajući
da će u međuvremenu tema poslovnih
procesa postati jedna od vodećih u svijetu
menadžmenta i u svijetu IT-a. Ali vjerovali smo da je ICT struka nemoćna ako vlasništvo nad procesima i naši kolege me-
i troškova kroz način da se
zadrži poslovna izvrsnost i
učinkovitost, a istodobno
da se vidi gdje postoji prostor za uštede.
Branimir Delić,
član Uprave,
Zagrebački holding:
nadžeri, koji upravljaju svojim poslovima
svojim znanjem, ne predaju nam onaj dio
znanja potreban da se digitaliziraju procesi i da se iza toga može mjeriti uspješnost
poslovnih procesa, odnosno uspješnost
ukupnoga poslovanja.
Dijana Šimić, prodekanica, FOI:
... ideja ovoga okruglog stola da konačno s mnogo razgovora o teorijama, modelima, pa donekle i dobrim praksama, počnemo razmišljati o tome gdje se mi točno
nalazimo. Dakle pogledajmo se u zrcalo,
recimo sami sebi gdje smo i što je to što mi
možemo napraviti u nekom razumnom
vremenu i s raspoloživim sredstvima, i
što očekujemo da ćemo postići takvim
jednim kretanjem u jednome ciklusu zrelosti... namjeravamo zaokružiti niz pitanja
o tome kako da konačno teoriju, o kojoj
dugo, dugo razgovaramo, stvarno provedemo u praksu, pogotovo u današnjem
trenutku kada nas manjak sredstava, pritisci ulaska u Europsku uniju i otvaranja
zajedničkoga tržišta tjeraju optimizirati
svoje poslovanje.
Ivan Maglić,
direktor Gartner Adriatic:
... naši analitičari tvrde da je definitivno to jedan od segmenata IT-a koji, unatoč krizi od 2008. do 2009., ne bilježi pad
u ukupnome IT budžetu. Naše ankete s
CEO-ima, s IT direktorima, s članovima
uprava pokazuju da je BPM jedno od rijetkih područja u kojem i uprave i menadžeri
i IT vide prostor za ostvarenje onih ciljeva
koji su zbog krize sada došli u prvi plan, a
to su daljnje uštede i optimizacije procesa
... odlučili smo se za primjenu novoga poslovnog
modela na modelu SAS-a,
znači Software za service.
Tražili smo da dobavljač
na vlastiti trošak oprema
naša vozila terminalnom
opremom... također dobavljač na vlastiti trošak
koristi hardver, softver. Zaželjeli smo i
onu situaciju koja je u svijetu informatike zapravo najpoželjnija, a to je da mi kao
korisnici nemamo nikakvu obvezu održavanja softvera. Dakle business continuity
je potpuno „outsourcan“ na isporučitelja
opreme.
Boris Blumenschein, InfoDom:
... Danas se složeni sustavi više ne mogu
rješavati klasičnim aplikacijskim sustavima. Sve se više iskazuje potreba za softverskim platformama. Osnovno je obilježje
softverskih platforma da vi instalirate
svu potrebnu infrastrukturu, ne morate
ju uopće imati kod sebe nego može biti
iznajmljena, može biti korištena kao usluga ili po transakciji ili na neki drugi način,
ali bitno je da postoji takvo jedno okruženje u kojem se nove usluge, novi servisi
mogu generirati čak i ako danas ne znamo
koji će to biti.
Nataša Berić,
Ministarstvo poljoprivrede:
... Ministarstvo je poljoprivrede u fazi
završetka posljednjega velikog projekta,
a to je SVIS �������������������������������
– središnji veterinarski informacijski sustav, i tu ćemo pokriti najveći
dio svih naših poslovnih procesa. Standardizirani su i inspekcijski nadzori, naše
ministarstvo nas ima 1200 i uvijek je polovina inspektora na terenu, a oni imaju
vrlo visoku razinu korištenja sustava. Tu
bih htjela još napomenuti da ni jedna
ustanova ne može dobro poslovati ako
joj svake četiri godine pometete menadžment. Naša su ministarstva, na žalost, u
takvome položaju.
Hrvoje Sagrak:
... problem izobrazbe vladajućih elita
treba ići do te mjere da ministri, državni
tajnici i svi oni koji jesu u političkoj funkciji budu uključeni u procese, da znaju koja
je od njih korist... mi ovdje zapravo govorimo o jednome od recepata za izlazak iz
krize. Mi govorimo kako biti djelotvorniji
u našem okruženju, kako za učinjeni rad
dobiti dodanu vrijednost, što nije samo
stvar realnoga sektora nego i javne uprave.
U tome smislu danas, na žalost, nemamo
ni jedan kvalificirani studij nečega što se
naziva Masters of Public Administration,
što je vani znanost kao takva, jednako kao
i poslovna administracija.
Vesna Bosilj Vukšić,
Ekonomski fakultet Zagreb:
... Mi danas govorimo o upravljanju
poslovnim procesima, ali treba reći da
organizacije često primjenjuju i druge
koncepte, primjerice, koncepte poslovne
inteligencije, skladištenje podataka, online
analitičke obradbe. Upravljanje je poslovnim procesima jedan aspekt, jedna perspektiva, ono naravno nije jedino i nije sve
i često u organizaciji postoji potreba kombiniranja različitih pristupa da bi se doista
mogla mjeriti uspješnost organizacije.
Josip Brumec,
FOI:
... Postoje različite definicije poslovnih procesa, ja preferiram ovu, i tu bih
istaknuo samo posljednje četiri riječi poslovni je proces nešto što daje usluge i
proizvode od značaja za kupca ili korisnika. I to je sve što je bitno. I tu se odmah na
početku počnemo lomiti, kada razmišljamo kako definirati neki poslovni proces.
Imajte na umu da BPM nije informatički
nego poslovni pothvat. Informatičari vam
trebaju kao članovi tima koji će preuzeti
odgovornost za izradbu softvera za praćenje vlastitoga procesa, a ne za preustroj
procesa.
Programski je odbor BPC 2012 nakon
održanoga okruglog stola generirao preporuke za dionike: gospodarstvo, javnu
upravu i akademsku zajednicu. Nastavak
na ovaj okrugli stol bit će jesenska BPC
2012 konferencija, na kojoj će teme s
okrugloga stola biti još podrobnije obrađene i podijeljene sa širom javnosti.
189/6/2012 infoTrend 7
>ICT INDUSTRIJA
Dr. Siniša Varga,
ravnatelj Hrvatskog
zavoda za zdravstveno
osiguranje
Rekonstrukcija
industrije zdravlja
I
NFOTREND: Ministar dr. Ostojić u
gotovo svakom javnom nastupu
navodi važnost informatizacije
zdravstva. U intervjuu Liječničkom
vjesniku naveo je da u zdravstvu ne
valjaju upravljanje i informatizacija. Možete li navesti prva tri koraka koja će HZZO
učiniti da se slika o e-zdravstvu popravi?
8 infoTrend 189/6/2012
SINIŠA VARGA: Prva su tri koraka koja
će HZZO učiniti integracija, osuvremenjivanje i izgradnja sustava za upravljanje informacijama. Sadašnja je situacija
takva da imamo mnogo informatičkih
otoka i centralizirani e-sustav po pitanju
upravljanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, međutim mnogi drugi čimbenici u
zdravstvenome sustavu nisu uključeni, a
to su prvenstveno bolnice, sustav javnoga zdravstva, sustav zdravstvene njege u
kući, pa i u samome Hrvatskome zavodu
za zdravstveno osiguranje. Prema tomu,
integracija ima svoju svrhu objediniti sve
informacije na jednom središnjem mjestu
kako bi se bolje upravljalo zdravstvenim
sustavom.
Drugi je segment osuvremenjivanje soft-
e-ZDRAVSTVO <
Nastavljaju se sve inicijative koje su u e-zdravstvu bile započete u razdoblju od 2001. do 2004.
Trenutno u ministarstvu
stručna tijela i povjerenstva
pišu strategiju razvoja
zdravstvenoga sustava
od 2012. do 2020. O
informatizaciji zdravstva
koje je ključna strategija
razvoja zdravstvenog
sustava Hrvatske,
razgovaramo s ravnateljem
Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje,
primariusom doktorom
Sinišom Vargom.
vera i hardvera. Analizom postojećeg sustava uvidjeli smo nedostatke i trenutno je
u tijeku izrada strategije i detaljnih akcijskih planova za osuvremenjivanje sustava.
Iako je dosadašnja strategija gotovo isključivo bila usmjerena na razvoj vlastitih rješenja, razmišljamo i o kupnji takozvanih
„off the shelf“ rješenja koja su provjerena i
već dokazana u praksi.
Pod osuvremenjivanjem također podrazumijevamo i novi hardver, pa nam je
prva inicijativa bila poboljšanje hardvera
u samom Hrvatskome zavodu za zdravstveno osiguranje, gdje će se tijekom ljeta
instalirati dosta nove opreme kako bi cijeli sustav postao robustniji, odnosno kako
ne bi dolazilo do padanja sustava, osobito
CEZIH-a, središnjega sustava za primarnu
zdravstvenu zaštitu. Na terenu se vrlo dobro zna da postoji problem s dosta čestim
padanjem sustava, što će se tijekom ovo-
ga ljeta srediti. Konačno, s novom
opremom, integracijom podataka i
unapređenjem postojećih rješenja
prikupljat će se mnogo informacija
pa će nam biti potreban dobar business inteligence sustav kako bismo
na svrhovit način dobro upravljali tim informacijama i mogli bolje
upravljati sustavom na osnovi raspoloživih podataka.
INFOTREND: Ministar najavljuje
niz e-projekata, s vrlo kratkim rokovima provedbe. Postoji li generalni projektni plan što bi se trebalo napraviti, do kada, kako i koliko
bi to stajalo?
SINIŠA VARGA: Trenutno u ministarstvu stručna tijela i povjerenstva
pišu strategiju razvoja zdravstvenoga sustava od 2012. do 2020. Informatizacija je velika sastavnica te
strategije. Imamo puno posla i radi
se praktično 24 sata na dan kako bi
se pripremile što učinkovitije mjere
koje bi dale nove rezultate po pitanju pristupačnosti i dostupnosti
zdravstvene zaštite, a isto tako transparentnost upravljanja informacijama
u zdravstvenome sustavu, čemu pridajemo visok stupanj važnosti. Uz to, želimo
istodobno očuvati i privatnost podataka
i samu njihovu sigurnost temeljem međunarodnih standarda po ISO 27000, te
drugih mjera. Sama informatika kao takva
mora zauzeti svoje mjesto i u financijskome ulaganju u zdravstveni sustav. Današnja je procjena da se ulaganja u informatiku u hrvatskom zdravstvu kreću između
0.5% i 0.9% ukupnog budžeta, a mi želimo
postići da kroz decentralizirana sredstva i
druge izvore financiranja, osobito kroz
fondove Europske unije, u sljedećem četverogodišnjem razdoblju dođemo do
ulaganja između 2% i 4%.
Ja sam već naveo prva tri koraka - naše
Ulaganja u informatiku kreću
se između 0.5% i 0.9%, a
mi želimo postići da kroz
decentralizirana sredstva i druge
izvore, osobito putem sredstava
Europske unije, dođemo do
ulaganja između 2% i 4%.
strateške ciljeve. Strateški projekti kao takvi su e-liste čekanja, e-naručivanje, e-ortopedska pomagala, e-liste lijekova, e-preventiva, e-smjernice propisivanja lijekova,
e-kliničke smjernice, informacijski sustav
za praćenje unaprjeđenja kvalitete života
kroničnih bolesnika, elektronički zdravstveni zapis usklađen s EU standardima
za interoperabilnost, integracija bolničkih
informacijskih sustava i svih zdravstvenih portala, zajedničke funkcije telemedicine, izgradnja informacijskoga sustava
za upravljanje sustavom hitne medicine,
objedinjavanje svih registara i osuvremenjivanje trenutačnih aplikacija.
Kako bismo navedeno mogli ostvariti, ljudske i financijske resurse stavljamo
u nove okvire, reorganiziramo Hrvatski
zavod za zdravstveno osiguranje koji trenutno objedinjuje sve aktivnosti osmišljavanja, pokretanja i vođenja informatičkih projekata u zdravstvu metodološki,
bez zastoja i koordinirano. U Grožnjanu
će se krajem lipnja prezentirati strategija
zdravstva 2012.-2020., gdje ćemo s nešto
više pojedinosti prezentirati naše planove,
a očekujem da će do kraja godine, nakon
javne rasprave, strategija biti i službeno
objavljena.
INFOTREND: Koja su proračunska sredstva predviđena za 2012. i za 2013.?
SINIŠA VARGA: U suradnji s Ministarstvom zdravlja izrađuje se financijski
okvir u proračunu za 2012. i projekcija
za 2013. i 2014. i to svih ulaganja koja su
potrebna da bismo mogli ostvariti zadane
ciljeve. Na informatizaciju zdravstvenoga
sustava ove godine namjeravamo potrošiti
blizu 110 milijuna kuna. Za 2013. izrađujemo projekciju, nastojimo održati zamah
koji imamo u 2012., ali napominjem da
postoje decentralizirana sredstva koja se
nisu do sada koristila za informatizaciju.
Namjeravamo rezervirati dio tih sredstava
kako bi se, primjerice, povezali postojeći
sustavi i unaprijedile postojeće aplikacije,
te izgradile nove.
INFOTREND: Jesu li stvoreni informatički uvjeti za svođenje lista čekanja u medicinski prihvatljive granice, počevši od
prvoga kolovoza ove godine?
SINIŠA VARGA: Da, radi se na tome, ali
je tempo vrlo naporan. Pogotovo zato što
sve to radimo uz redovito poslovanje. Za
189/6/2012 infoTrend 9
>e-ZDRAVSTVO
sada se planira da će projekt u središnjoj
Hrvatskoj krenuti 1. kolovoza, a do kraja će godine e-liste čekanja biti pokrivene
na nacionalnoj razini. Dana 1. kolovoza
Karlovačka županija i regija oko Karlovca
i druge županije oko Karlovačke imat će
uspostavljenu e-listu čekanja.
Prvo testiranje ide na 5 postupaka, 2
dijagnostička i tri terapijska. Počinje se
od CT mozga, magneta kralježnice, operacije kuka, koljena i katarakte. Kada se
navedenih 5 postupaka završi i pravilno
uspostavi u Karlovačkoj županiji, tih se
pet postupaka uspostavlja u sljedećoj grupaciji županija, a u međuvremenu se u
Karlovačkoj županiji povećava broj postupaka i postupno se uključuju. Vjerujemo
da ćemo kroz četverogodišnje razdoblje
imati potpun zdravstveni sustav zasnovan
na sustavu e-listi čekanja.
INFOTREND: e-naručivanje koje bi provodili liječnici obiteljske medicine najavljeno je za početak sljedeće godine. U
sadašnjoj organizaciji, za liječnika obiteljske medicine, to bi značilo nekoliko
sati više dnevnoga administriranja. Hoće
li se informatičkim alatima taj problem
riješiti?
SINIŠA VARGA: Riječ je o tome da mi informatički model sada razvijamo kao alat,
a ne kao svrhu. To je alat koji pomaže doktoru i pacijentu da medicinska skrb bude
dostupnija, brža i svrhovitija, a ne dodatni
posao koji se nekomu nameće kao administracija.
Prema sadašnjemu modelu pacijent ide
na pregled, vraća se po uputnicu za dijagnostiku, ide na dijagnostiku, vraća se
po uputnicu za terapiju, a poslije terapije
vraća se po uputnicu za kontrolni pregled.
Naša je namjera da liječnik obiteljske medicine nakon što iscrpi svoje mogućnosti
liječenja i uputi pacijenta na pregled ili
kontrolni pregled u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, u polikliniku ili bolnicu,
od toga trenutka ne piše nikakve uputnice. On je uputio svojega pacijenta na e-li-
Prvi je dio strateškog plana već je
javnosti prezentiran – u njemu su i naši aktualni planovi za ovo mandatno razdoblje.
U Grožnjanu gdje će se krajem lipnja prezentirati strategija zdravstva 2012.-2020.,
prezentirat ćemo s nešto više pojedinosti
naše planove, a očekujem da će do kraja
godine nakon javne rasprave, strategija biti
javno objavljena.
10 infoTrend 189/6/2012
INFOTREND: Hoćete li za navedene projekte informatizacije zapošljavati novo
osoblje?
SINIŠA VARGA: Ne, koristimo postojeće osoblje, ali puno je ljudi sa svih strana
uključeno u projekte. Svaki petak imamo
radni sastanak sa svima koji rade softvere
koji se nalaze u liječničkim ordinacijama,
stalno imamo sastanke s Ericssonom koji
nadzire i izgrađuje cijeli centralni sustav.
Nećemo angažirati dodatne tvrtke koje se
bave razvojem jer de facto sve elemente
već imamo unutar sustava, samo ga trebamo integrirati, osuvremeniti i povezati.
INFOTREND: Prije godinu dana struka je
u Deklaraciji o e-zdravlju izričito savjetovala
da treba uspostaviti središnje tijelo (stručno, financirano i neovisno) koje će provoditi
uvođenje e-zdravlja. Ako je mandat za informatizaciju zdravstva sada povjeren HZZO-u,
nije li to u suprotnosti s ovom stručnom
preporukom?
SINIŠA VARGA: S imenovanjem nove
Vlade ja sam imenovan vršiteljem dužnosti
glavnoga tajnika Ministarstva zdravlja i s
time ponovno postavljen na čelno mjesto
informatizacije zdravstva, na kojem sam već
bio od 2001. do 2004. tako da se nastavljaju
sve inicijative koje su tada bile započete. Više
nisam glavni tajnik u Ministarstvu zdravlja,
nego sam ravnatelj Hrvatskoga zavoda za
zdravstveno osiguranje, međutim to samo
po sebi ne dovodi HZZO u povlašten položaj kao takav, nego je on samo jedan od aktera u zdravstvenome sustavu. Intencija je u
sljedeće četiri godine mandata Vlade osnovati jedno središnje neovisno tijelo koje će
upravljati ne samo informatizacijom nego
i upravljačkim materijalnim poslovanjem
svih javnozdravstvenih ustanova tako da
će cijeli sustav postati mnogo učinkovitiji i
svrhovitiji i, u konačnici, jeftiniji.
stu čekanja za prvi pregled ili kontrolni
pregled. Sva daljnja medicinska skrb na
sekundarnoj razini kao takva više nije
pod nadzorom liječnika obiteljske medicine, ali može je pratiti kroz elektronički
zdravstveni zapis o pacijentu i vidjeti što
se u svakome trenutku događa i obratno,
specijalist može konzultirati svojega partnera na primarnoj razini. Razvit ćemo te
računalne komunikacijske kanale tako da
komunikacija bude bolja nego što je danas. Stoga vjerujemo da će taj model smanjiti administrativni pritisak na liječnike
obiteljske medicine i dati im više vremena
za liječenje pacijenata, a manje za opsluživanje HZZO-a.
INFOTREND: Hoće li za tako složen sustav biti potrebna izobrazba osoblja u
zdravstvenome sustavu?
SINIŠA VARGA: Danas liječnik obiteljske
medicine, odnosno njegova medicinska
sestra za jednog te istoga pacijenta, po
mojoj procjeni, piše pet puta više uputnica
nego što je fizički potrebno u logičnome
slijedu upravljanja poslovnim procesima.
Kad napravimo logični poslovni proces,
imat će samo jedno postavljanje imena
i prezimena pacijenta na e-listu čekanja
umjesto sadašnjih nekoliko uputnica. Prema tome, ne treba čovjeka podučavati da
bi mu se olakšao posao. Pokazalo se da
u ambulantama gdje je uvedeno elektroničko poslovanje, medicinsko je osoblje
bez obzira na dob bez problema zamijenilo zastario način registracije pacijenta i
prihvatilo takav način vođenja pacijenata
koji se pokazao lakšim i jednostavnijim,
odnosno svi su prihvatili sustav u kojem
se bolje se upravlja informacijama. Svaka
sestra ima svoje mjerilo rada po kojem
vidi kako kotira u odnosu na druge sestre
i to njima mnogo znači i za samopouzdanje i za profesionalni razvoj.
INFOTREND: I konačno, na nedavno
održanoj konferenciji o e-zdravstvu, u
uvodnome predavanju, navedeno je da je
po nekim istraživanjima čak 40% uputnica neopravdano. Hoće li nova informatička rješenja HZZO-u omogućiti bolje
upravljanje informacijama, a time i bolji
nadzor nad procesima i troškovima?
SINIŠA VARGA: Transparentnost i upravljanje informacijama na pametniji će
nam način dati točniji podatak. Mi ćemo
imati sustav gdje će se točno znati je li to
38,3% ili je riječ o 12,8%. Kada dobijemo
egzaktne brojke, znat ćemo i upravljati jer
intuicija nije uvijek najbolje mjerilo za
upravljanje.
Informacijski sustav ključan je za odvijanje poslovnih
procesa u HZZO-u.
Veliki zahtjevi,
veća očekivanja
INFOTREND: Molimo Vas da ukratko
opišete strukturu informatičkoga sustava Zavoda.
TATJANA PRENĐA TRUPEC: HZZO čine četiri regionalna centra, 20 područnih ureda
i direkcija, raspoređenih na 134 umrežene
lokacije te dvije i pol tisuće korisnika. Informacijski sustav HZZO-a održava 110
djelatnika – administratori, programeri,
projektanti, funkcionalni arhitekti, voditelji projekata, sistem inženjeri i administratori baza podataka, koji čine IT odjel.
Imamo tri zasebna informacijska sustava - središnji sustav ZOROH, financijski
sustav LAUS i sustav primarne zdravstve-
ne zaštite CEZIH, koji je nama povjeren
na upravljanje. U ZOROH-u se obrađuju
podaci i računi, a u LAUS financijskome
dijelu isplata prema našim ugovornim
partnerima. CEZIH se odnosi na medicinski dio koji dolazi iz sustava primarne
zdravstvene zaštite iz kojeg dobivamo me-
Svjetske statistike pokazuju da
se svako ulaganje u informacijske
sustave u zdravstvu vrati
kroz tri godine, što znači
da nam je informatizacija
zapravo besplatna
O informatičkim
aspektima
provođenja strategije
razvoja zdravstvenog
sustava u Hrvatskoj,
razgovaramo s mag.
ing. el. Tatjanom
Prenđa Trupec,
pomoćnicom
ravnatelja HZZO-a
za informatičku
tehnologiju
dicinske podatke o pacijentima, njihovim
liječnicima, pregledima, izdanim receptima itd. To je osnovna struktura našeg
sustava. Navedeni sustavi međusobno su
povezani i razmjenjuju podatke.
INFOTREND: Kako biste ocijenili doprinos i važnost informatičkoga sustava u
cjelokupnome poslovanju HZZO-a?
TATJANA PRENĐA TRUPEC: Informatički
sustav pokriva 90% svih poslovnih procesa, tako da je on zapravo ključan za rad
HZZO-a i njegovu učinkovitost. Iako je
naš sustav star, stabilan je i omogućuje
pružanje usluga osiguranicima iz svih područnih ureda širom Hrvatske. Podaci se
u realnome vremenu upisuju u našu bazu
i dostupni su ovlaštenim osobama. Ugovorne zdravstvene ustanove dostavljaju
račune kao strukturirane podatke, a riječ
je o 22 milijuna računa u sustavu. Oni se
elektronički zaprimaju i u trenutku kada
dođu k nama, prije likvidiranja, provjeravamo ih kako bi bilo što manje pogrešaka.
S Finom radimo na uvođenju e-računa,
a sada sve informacije dolaze u naš knjigovodstveni sustav LAUS i na osnovi tih
189/6/2012 infoTrend 11
>e-ZDRAVSTVO
podataka obavljamo plaćanja. S obzirom
na činjenicu da je budžet HZZO-a oko 20
milijardi kuna, plaćanje je bitan dio poslovanja.
Aktivno razmjenjujemo podatke s drugim državnim ustanovama poput Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, različitim ministarstvima, Hrvatskim zavodom
za mirovinsko osiguranje, Zavodom za
zapošljavanje, a trenutačno radimo na
povezivanju s OIB sustavom Ministarstva unutarnjih poslova. Informatizacija
primarne zdravstvene zaštite već je dala
vidljive rezultate, a cilj je ostvariti i interoperabilnost sa zdravstvenim sustavima
Europske unije.
INFOTREND: Imate li dovoljno kadrova
osposobljenih za buduće zadatke?
TATJANA PRENĐA TRUPEC: Posljednjih
četiri godine sam radila za Delegaciju Europske unije i Svjetsku banku kao ocjenjivač projektnih prijedloga i specifikacija.
Jedan od mojih zadataka ovdje jest procijeniti i osposobiti ljude da počnu pisati
projektne prijedloge i provoditi projekte
po standardima koje propisuje Europska
unija i Svjetska banka.
Imamo puno kvalitetnih ljudi, no, na
žalost, oni se 80% vremena bave operativom jer su sustavi tako dizajnirani. Kad
osuvremenimo naše aplikacije oslobodit
ćemo resurse za provođenje velikog broja strateških projekata koji su u planu. Za
najavljenu transformaciju, odnosno unapređenje postojećih sustava i pokretanje
i provođenje novih projekata trebat će
nam i novi stručnjaci pa smo se povezali
s Hrvatskim društvom za medicinsku informatiku, a namjeravamo iskoristiti i sva
znanja i iskustva ljudi u sustavu, poglavito bolničkom koji ima brojne stručnjake:
informatičare s dubinskim poznavanjem
procesa u medicini, i medicinare s dubinskim poznavanjem informatike.
Nama je potreban svatko voljan investirati makar i sat svojeg vremena tjedno,
ako nam može dati konstruktivne prijedloge i pomoći nam da u Hrvatsku prenesemo najbolju svjetsku praksu. Namjeravamo i našim vendorima postavljati velike
zahtjeve, i najavljujem kako imamo velika
očekivanja.
dio ima različite informacijske sustave, a
petnaestak ih nema gotovo ništa ili vode
svoje podatke u excellu. Statistike ipak
pokazuju da se samo 2% medicinske dokumentacije vodi manualno, dok se 98%
dokumentacije vodi elektronički. Ipak,
oko 45 bolnica ima informacijske sustave
koji mogu dati u sustav veliki broj podatka
kojima se onda može upravljati. Od toga
34 bolnice imaju bolnički informacijski
sustav BIS tvrtke IN2. Ericsson koji radi
središnji zdravstveni sustav, odradio je
jedan ugovor u 2003. i jedan u 2009. Po
mom mišljenju, imamo vrlo dobru suradnju s obje tvrtke.
Hoće li se smanjenje sredstava za zdravstveni sustav odraziti i na
IS HZZO-a?
TATJANA PRENĐA TRUPEC: Sredstva za
informatizaciju moraju se povećati kako
bi se povećala učinkovitost i kvaliteta
zdravstvenog sustava u cijelosti, no dio
sredstava za informatizaciju svakako planiramo nabaviti iz bespovratnih sredstava
Europske unije. Važno je istaknuti da se
u Hrvatskoj sredstva za infromatizaciju
zdravstva kreću u rasponu od 0.5 do 0.9%
cjelokupnoga zdravstvenog budžeta, dok
je u inozemstvu taj broj od 2 do 4%. S obzirom na to da je stanovništvo sve starije i
starije, zdravstvo će biti sve skuplje, pa ne
možemo govoriti o uštedama u zdravstvu
već o preusmjeravanju sredstava direktno
ili indirektno oslobođenih unutar sustava
INFOTREND:
Imamo puno kvalitetnih
ljudi, no na žalost, oni se 80%
vremena bave operativom
jer su postojeći sustavi tako
INFOTREND: Koji su Vam sada ključni
dizajnirani. Kad osuvremenimo
partneri u tekućim projektima?
naše sustave oslobodit ćemo
TATJANA PRENĐA TRUPEC: Naša su dva
najveća partnera Ericsson Nikola Te- resurse za provođenje velikog
sla i tvrtka IN2. Od 60-tak bolnica, veći broja strateških projekata.
12 infoTrend 189/6/2012
kao posljedica informatizacije. Uštede će
se moći ostvariti transparentnim upravljanjem sustavom, temeljem dokaza koje
ćemo dobiti iz informacijskih sustava,
te će se ta sredstva moći preusmjeriti za
osjetljive skupine poput poboljšanja uvjeta na onkološkim dječjim odjelima, za starije ljude i tako dalje.
Svjetske statistike pokazuju da se svako ulaganje u informatizaciju zdravstva
vrati kroz tri godine, što znači da nam je
informatizacija zapravo besplatna. Trenutno je u izradi strategija informatizacije
zdravstvenog sustava koja će informatizaciju zdravstva ubaciti u prioritete razvoja
na državnoj razini i operativne planove
temeljem kojih ćemo povlačiti sredstva
strukturnih fondova Europske unije. Druge su zemlje Europe povukle i više od 30
milijuna eura za zdravstvo u posljednjih
nekoliko godina iz specijalnih fondova
Europske unije za e-zdravstvo. Važno je
istaknuti kako naši decision makeri dobro razumiju važnost informatizacije i
spremni su podržati ulaganja koja su pred
nama.
INFOTREND: Što programi kao što je
e-recept ili sustav naručivanja pacijenata elektroničkim putem iz ordinacije
obiteljske medicine znače za zdravstveni
sustav?
TATJANA PRENĐA TRUPEC: Trenutno se
u sustavu izdaje 50 milijuna recepata godišnje, što je velik administrativan posao koji smo uvođenjem e-recepta samo
u ljekar-ni smanjili za 90% te poboljšali
kvalitetu računa koje je HZZO zaprimao
od ljekar-ni. E-recept je gotov, trenutno
unapređujemo sustav s e-listama čekanja, e-naručivanjem, e-listama lijekova,
e-smjernicama, elektroničkim zdravstvenom zapisom, koji će dijelom biti gotovi
do kraja godine, a dijelom će se prenijeti u
2013. do kada će se sigurno pojaviti i nove
potrebe. Dinamika nam zapravo ovisi o
integraciji bolničkih sustava.
Mi želimo sustav u kojem liječnik obiteljske medicine upravlja liječenjem svog
pacijenta od provođenja preventivnih
programa, upravljanja kroničnim bolestima, praćenja rezultata svih laboratorijskih
pretraga, rezultata bolničke dijagnostike
i liječenja, kako u Hrvatskoj, tako i bilo
gdje u svijetu, savjetovanja s nadležnim
specijalistima; sustav u kojem pacijenta u primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj
zdravstvenoj zaštiti prate sve infromacije
o terapijama, alergijama, dijagnozama;
NAJAVA<
sustav u kojem liječik i pacijent imaju
priliku koristiti telemedicinske usluge s
ciljem poboljšanja zdravlja i kvalitete života; sustav u kojem pacijent sam ima
uvid i mogućnost upisivanja podataka u
svoj elektronički zdravstveni zapis, te ima
mogućnost naručivanja na upućenu pretragu u bilo koju zdravstvenu ustanovu iz
ljekarne ili PZZ-a.
INFOTREND: Kakva je umreženost, odnosno kompatibilnost IS-a HZZO-a s
bolničkim sustavima i kako prevladavate
razlike?
TATJANA PRENĐA TRUPEC: Trenutno ne
postoji veza imeđu centralnog zdravstvenog informacijskog sustava i bolničkih sustava. Bolnice za sada šalju samo podatke
potrebne za obračun troškova ZZ. Naš
prvi korak u integraciji bolničkih podataka je e-lista čekanja. Komunikacije više
nisu problem, no ujednačavanje kataloga
zdravstvenih usluga, jedinstvene liste podataka koje ćemo pratiti i načina međusobne razmjene predstavlja velik izazov.
Centralizacija bolničkih sustava nije nužna, važna je razmjena podataka.
INFOTREND: Hoće li vam Ericsson i IN2
biti i dalje ključni partneri, imate li slobodu širiti krug partnerstava?
TATJANA PRENĐA TRUPEC: Osim njih imamo barem još 30 tvrtki koje su u sustavu,
koje su razvile ili održavaju neki dio informacijskog sustava zdravstva, sofvera ili
hardvera. Može ih, naravno, biti još više,
naši su natječaji otvoreni i ja bih voljela da
imamo još više ponuda na naše natječaje,
još bolju konkurenciju i utrku što se tiče
cijena i kvalitete, a pred nama je jako puno
natječaja.
INFOTREND: Gdje se nalazimo u odnosu na druge europske zemlje?
TATJANA PRENĐA TRUPEC: Izdvajamo se
po tome što imamo podatke o svim osiguranicima u jednoj bazi i što nam je cijela
primarna zdravstvena zaštita pokrivena
kvalitetnim centralnim zdravstvenim
informacijskim sustavom. Na koju god
međunarodnu konferenciju dođemo i pokažemo e-recept, svi su oduševljeni. Ima
dakako puno prostora za unapređenje,
nove funkcionalnosti i svakako integraciju čitavog sustava – povezivanje primarne,
sekundarne i tercijarne zaštite. Vjerujem
da imamo dobru strategiju i dobar temelj,
te da u godinama koje su pred nama možemo puno napraviti.
SmartCard2013
NA KONFERENCIJI ĆE BITI PRIKAZAN
najnoviji razvoj tehnologije kartica,
bankomata i EFT POS terminala, samouslužnih kioska i uređaja, s posebnim naglaskom na trendove u području smart kartica (beskontaktno čitanje,
mobilni pristup i sl.) te ključne elemente koje izdavatelji kartica i tvrtke za personalizaciju uvode kako bi
smanjili svaki rizik.
Konferencija SmartCard već trinaest godina uz pomoć proizvođača (kartica, programa
i opreme za izdavanje
i prihvaćanje kartica)
prati razvoj aplikacija
u bankama i kartičnim kućama, ali i izvan
bankarskoga sustava (promet, zdravstvo…).
Posebna će tema konferencije (kroz
više predavanja i prezentacija) biti razvoj i sigurnost mobilnoga bankarstva
s prikazom postojećih, ali i budućih
rješenja (rad u Oblaku), budućnost mbankinga i sigurnost. Predstavit će se
servisi kao mobilna nadoplata bonova,
plaćanje računa, elektronička trgovina te mobilne MoneySend transakcije
osoba-osoba. PCI DSS – pravila se sigurnoga poslovanja karticama sve više
primjenjuju zbog nametnute obveze
certificiranja (i penalizacije) od strane
Vise i MasterCarda. No koliko su domaći trgovci uopće obaviješteni o toj
tematici i koliko su spremni ući u projekte certificiranja?
Beskontaktno blizinsko čitanje kartice NFC omogućuje kupcima izvođenje regularne bankovne kartične
transakcije na jednostavniji i prilagodljiviji beskontaktni način, što dovodi
do promjene navika kupaca (ne samo
za transakcije male vrijednosti nego i
za uobičajene kupnje). Zašto je tek ove
godine u RH pokrenuta druga faza
kartičarstva – prelazak na beskontaktnu tehnologiju, a MasterCard/Visa/
Amex ih imaju u uporabi već preko pet
godina? Na konferenciji će se svakako
obraditi neka bitna pitanja platnoga
prometa. Primjerice, hoće li provedena
liberalizacija usluga platnoga prometa
u Hrvatskoj stvoriti nove poslovne modele i nove platne usluge? Hoće li dovesti nove igrače iz EU-a ili šire (PayPal u
kunama)? Hoće li postojećih 10 kartičnih mreža/infrastruktura u RH i dalje
opstati?
S obzirom na prodor
mobilnih telefona (iznad
100%) koji postaju i sve
pametniji, osmišljavanje
novih usluga koje bi se,
osim standardnih govornih, mogle ponuditi
krajnjim korisnicima,
nameće se samo po sebi.
Pojavom se pametnih
telefona & tableta i QR
kodova otvaraju nove
dimenzije skeniranja podataka o proizvodima, cijenama, računima i plaćanju karticama internetskim putem.
Više će predavanja na konferenciji obraditi pitanje sigurnosti, stanje i
trendove. Povjerljive informacije poput
osjetljivih kartičnih podataka, bankarskih informacija, osobnih podataka,
poslovnih planova, internih baza znanja itd. pohranjuju se, obrađuju i prenose kroz različite IT sustave: virtualnu infrastrukturu, cloud servise, preko
prijenosnih medija i elektroničke pošte, pa sve do socijalnih mreža. Rizici
vezani uz curenje, krađu ili neovlašteno otkrivanje informacija podjednako
su prisutni u različitim sektorima i industrijama: državnim/javnim ustanovama, vojsci, a svakako i u financijskoj
industriji, kako u kontekstu kartičnoga
poslovanja tako i u drugim segmentima poslovanja.
Na konferenciji očekujemo sudjelovanje oko 200 sudionika iz banaka,
najvećih gospodarskih sustava, informatičkih kuća. Pozivamo sve zainteresirane da prikažu svoja rješenja i planove.
Više informacija i online prijava prezentacija, radionica, seminara na www.
case.hr/smartcard2012 .
13. godina
međunarodne
konferencije,
SmartCard2013
– Opatija
24.-26.09.
189/6/2012 infoTrend 13
>INTERVJU
IBM-ov iskorak prema novomu, jednostavnijemu dobu računalstva
Ekspertni
integrirani sustavi
RAZGOVARAO BRANKO KOSEC
InfoTrend: Na ovogodišnjim je „Danima pametnijih rješenja“ pojam „cjelovite integracije“ istaknut kao nov pristup
oblikovanju IBM-ovih sustava. Možete li
nam približiti osnovna polazišta takvoga
pristupa kao i širinu njegova obuhvata?
Krešo Perica: Tvrtka IBM je predstavljanjem nove tehnološke kategorije
„ekspertni integrirani sustavi“ objavila
kako će napraviti važan iskorak prema
novomu, jednostavnijemu dobu računalstva. Ta nova obitelj proizvodâ prva je
koja ima ugrađenu ekspertizu – znanja
koja je IBM prikupljao desetljećima kroz
iskustva vođenja različitih IT operacija
desetaka tisuća klijenata iz 170 zemalja.
Obitelj IBM-ovih ekspertnih integriranih
sustava - PureSystems – rezultat je ulaganja dvije milijarde dolara u istraživanje i
razvoj te niza preuzimanja tvrtki provedenih tijekom proteklih četiriju godina.
Riječ je o potezu kojim je IBM integrirao
sve elemente IT-a, kako fizikalne tako i
virtualne, u jedinstveni sustav. Nova obitelj informatičkih sustava omogućuje klijentima alternativu današnjemu modelu
poslovnoga računalstva u kojem veći broj
različitih sustava zahtijeva znatne resurse
pri instalaciji, radu i upravljanju.
InfoTrend: Iza IBM-a duga je povijest
razvoja koji bilježi i nekoliko hrabrih i
dramatičnih iskoraka. Upućuje li tematika ovogodišnje konferencije na jedan
takav povijesni iskorak?
Krešo Perica: Opstanak u visokim
tehnologijama traži stalnu inovativnost i
spremnost na promjene. Nekada ti iskoraci moraju biti i drastični. Svjedoci smo i
danas rušenja nekih tehnoloških imperi14 infoTrend 189/6/2012
Nova obitelj
informatičkih sustava
omogućuje klijentima
alternativu današnjemu
modelu poslovnoga
računalstva u kojem
veći broj različitih
sustava zahtijeva znatne
resurse pri instalaciji,
radu i upravljanju.
Za InfoTrend govori
Krešo Perica, direktor
IBM Hrvatska.
ja koji su do prije samo godinu-dvije bili
nedodirljivi. Za stvarnu razliku između
uspjeha i neuspjeha nisu dovoljne samo
tehnološke inovacije i novi proizvodi,
nego je ključno znati predvidjeti „što nas
čeka iza ugla“ – kakve će biti potrebe i
očekivanja korisnika nekoliko godina od
danas. Nakon toga treba imati odlučnosti
prilagoditi vlastitu organizaciju i zauzeti nov smjer. IBM-ova uspješna prošlost
svjedoči o toj sposobnosti.
Ako se sada vratim na vaše pitanje, jasno
je da je ono što prezentiramo danas, samo
pojavni oblik novoga smjera koji je zacrtan prije nekoliko godina. Pri tome nam
godi pozornost medija i tržišni uspjeh, jer
oboje svjedoče o interesu tržišta i dobrom
preklapanju potreba naših korisnika te
smjera koji je korporacija zacrtala.
„Dan pametnijih rješenja“ je tradicionalna konferencija IBM-a Hrvatska na kojoj predstavljamo sve novosti softver gru-
pe. Posebnost je te konferencije rješenje
Single View of Citizen koje je predstavio
gospodin Paul Pateman, a koje bi zasigurno donijelo velike promjene u mnogim
zemljama regije.
InfoTrend: IBM se od tvornice „poslovnih strojeva“ posljednjih desetljeća
razvio u prvorazrednoga isporučitelja
softvera, globalnoga značaja. Kako Vas
(korporaciju IBM) ti novi iskoraci pozicioniraju u odnosu na ključne konkurente na globalnome tržištu?
Krešo Perica: Tijekom protekloga desetljeća IBM je prošao kroz znatnu pre­
obrazbu svojega poslovnog modela prelaženjem u područja poslovanja koja donose
više vrijednosti, povećanjem učinkovitosti
poslovanja i ulaganjima u dugoročno najisplativije prilike. Stekli smo i razvili te
sposobnosti kako bismo zaokružili port­
felj naših proizvoda i tako ispunili sve potrebe klijenata. Pri tome IBM i dalje ulaže
u razvoj i proizvodi „poslovne strojeve“
i to, po mišljenju relevantnih savjetničkih
tvrtki, najnaprednije „poslovne strojeve“.
IBM je također i najveća globalna tvrtka
u pružanju tehnoloških usluga i usluga
poslovnoga savjetovanja. To nas dovodi u
jedinstven položaj da širokim rasponom
svojih proizvoda i usluga možemo ispuniti očekivanja i zadovoljiti potrebe bilo
Uvođenjem tehnologije
PureSystem, IBM je napravio
korak bez presedana u cilju
integriranja svih sastavnica koje
su potrebne za postavljanje
sustava privatnoga clouda,
u samo nekoliko minuta
InfoTrend: Rješenje Single View of
Citizen trebalo bi biti posebno zanimljivo za Ministarstvo uprave u čijoj je
nadležnosti sada i cjelokupni projekt
e-Hrvatska. Objedinjavanje je podataka ionako istaknuto kao jedan od
ključnih zadataka nove ekipe ureda
eHrvatska. Jeste li već istražili njihovo
zanimanje u tome smislu?
Krešo Perica: Kao odgovorna tvrtka i
„dobar građanin“ svoje smo sposobnosti,
ideje i prijedloge stavili na raspolaganje
relevantnim tijelima državne uprave. Takvi su događaji i predavanja naših vrhunskih domaćih i međunarodnih stručnjaka
samo jedan način prezentacije i komunikacije tih ideja.
U okviru udruga u kojima aktivno djelujemo (Hrvatska gospodarska komora,
Hrvatska udruga poslodavaca) uključili
smo se u rad povjerenstava koja su osnovana pri Ministarstvu uprave, a koja imaju za cilj određivanje smjernica razvoja
ICT-a u javnome sektoru. Vjerujem da će
se tako čuti „glas struke“, jer u tim tijelima
djeluju brojne druge ICT tvrtke i udruge
te da će država za svoje potrebe moći izabrati ono najbolje.
kojega poslovnog klijenta, bez obzira na
to je li riječ o maloj obiteljskoj tvrtki ili o
najvećoj globalnoj kompaniji.
Što se samoga softvera tiče, napredak je
bio posebno značajan, o čemu govore ove
činjenice:
IBM je danas drugi najveći proizvođač
softvera u svijetu. Taj dio stvara 22 milijarde dolara i čini više od 44 posto ukupne
IBM-ove dobiti
Softverski odjel ima više 65.000 zaposlenika, 35.000 programera i 25.000
zaposlenika u odjelu prodaje i tehničkoga
održavanja. Svi oni posvećeni su tomu da
IBM nastavi biti inovativan i bolji od konkurencije
Analitičke kuće IDC i Gartner proglasile su IBM vodećom tvrtkom po udjelu
na tržištu middleware softvera. Taj se sta-
tus zasniva na ukupnome prihodu ostvarenome u cijelome svijetu. Tijekom 2010.
IBM je povećao svoj tržišni udio na 32.6%,
što je gotovo dvostruko više od najbližega
konkurenta
IBM-ovo softversko poslovanje postalo je jedno od najbrže rastućih poslovanja.
Raste i njegov doprinos tvrtkinoj ukupnoj
dobiti. U posljednjem se desetljeću dobit
odjela IBM Software utrostručio - generirajući više od devet milijardi dolara samo
2010.
Ti su dobri rezultati omogućili IBM-u
ulaganja i diferenciranje prema novim područjima rasta kao što su Smarter Planet,
Cloud Computing, Business Analytics,
Social Business i Smarter Commerce – sva
ta područja su područja koja rastu brže od
ukupnoga IT tržišta
Ključni su sastojci tekuće preobrazbe
IBM-a njegov Odjel za istraživanje i razvoj
te strategija preuzimanja novih tvrtki. Počevši od 2000. IBM je preuzeo više od 80
softverskih tvrtki. Strategija IBM-a je ulazak u nove poslove i nadogradnja postojećih poslova, kako bi se što više kapitalizirao razvoj postojećega poslovnog okružja
Šest milijardi dolara godišnjega ulaganja u istraživanje i razvoj u kombinaciji s
ostalim djelatnostima omogućila je IBMu gradnju sveobuhvatnoga portfelja koji
pruža mogućnost ostvarenja najvažnijih
strateških pothvata 21. stoljeća.
InfoTrend: Na ovoj je konferenciji
„PureSystems“ predstavljen kao svojevrstan iskorak u primjeni računalstva.
Krešo Perica: S proporcionalnim dizajnom i ugrađenom stručnošću, tehnologija PureSystems jest bitan napredak u
razvoju računalstva. Čvršćim povezivanjem hardvera i softvera te neusporedivim
znanjem korištenja softvera, sustavi PureSystems omogućit će klijentima pronalaženje dodatnoga novca i vremena kako bi
se mogli usredotočiti na inovacije i hitne
poslove - dakle na ono na što se mnoge
tvrtke danas ne mogu usredotočiti zbog
sve više rastućih troškova rada i broja ljudi
189/6/2012 infoTrend 15
>INTERVJU
u tradicionalnim podatkovnim centrima.
Uvođenjem tehnologije PureSystem,
IBM je napravio korak bez presedana u
cilju integriranja svih sastavnica koje su
potrebne za postavljanje sustava privatnoga clouda, u samo nekoliko minuta. Kombinacijom virtualiziranih poslužitelja, pohrane podataka i mrežne infrastrukture sa
softverom za upravljanje cloud okružjima,
IT organizacije s PureSystemsom dobivaju potpuno spreman „cloud sustav u kutiji“
čime dobivaju privatno cloud okružje koje
mogu prema potrebi i proširivati. PureSystems Cloud dolazi s ugrađenim i potpuno
neprobojnim sigurnosnim parametrima.
Global Telecom
Business
Innovation
Awards 2012.
kivanom stopom od 61 posto do 2016. i
dosegnuti brojku od 6,4 milijardâ američkih dolara, sa sadašnje vrijednosti tržišta
od 600 milijuna dolara. Istodobno, tvrtke
su zbog širenja društvenih mreža suočene
i s preobrazbom praktično svakoga poslovnog procesa, međutim do sada nisu
InfoTrend: U zemlji kao što je naša, u
imale prikladne alate kojima bi mogle
kojoj o sudbini i mjestu tehnologije, na izvući korisne i smislene uvide iz goleme
nacionalnoj razini odlučuju informatič- plime informacija kojoj su izložene.
ki nepismene strukture, kakve su priliUz IBM-ov softver za društveno poke sagledavanja i primjene novih ideja i slovanje organizacije mogu primjenjivati
pravaca razvoja? Postoji li i gdje dovolj- analitiku u svojim inicijativama koje prona elastičnost razmišljanja i sloboda od- vode na društvenim mrežama te u svalučivanja za najavljene iskorake
kome trenutku stjecati
ili ćemo i nadalje ostati oprezni
djelotvorne i nove uvipromatrači i uvoditi inovacije tek
de što će im omogućiti
kada zastare?
Ključno je znati
da reagiraju na njih u
Krešo Perica: Napredak je nuž- predvidjeti „što
stvarnome vremenu.
nost, a naša zemlja želi dijeliti svo- nas čeka iza
Također, uz korišteju budućnost u zajednici napred- ugla“ – kakve
nje IBM-ovoga softvera
nih europskih naroda. Mislim da će biti potrebe
tvrtke mogu oblikovati
postoji razumijevanje i spremnost i očekivanja
vlastite,
korporativda se uvođenjem suvremenih teh- korisnika nekoliko ne društvene mreže s
nologija unaprijedi rad svih sustaciljem
unaprjeđenja
godina od danas
va u javnome sektoru, ali i u prikomunikacije vlastitih
vredi. Osim katkad odlučnosti u
zaposlenika i primjereprovedbi ideja i planova, stvarna je kočni- nije suradnje i razmjene znanja na projekca bržega tehnološkog razvoja nedostatak tima na kojima zajedno rade te istodobno
vještina. To je i kratkoročan i dugoročan stvarati vlastite baze znanja. Uvođenjem
problem, jer obrazovni sustav ne stvara tehnologije PureSystem, IBM je napravio
dovoljan broj tehnički kompetentnih mla- korak bez presedana u cilju integriranja
dih ljudi koji bi popunjavali potrebe, ne svih sastavnica koje su potrebne za posamo ograničenoga broja ICT tvrtki nego stavljanje sustava privatnoga clouda, u
bi svoju priliku i ispunjenje stvaralačkih samo nekoliko minuta iskoristive u svim
ambicija pronalazili i u javnome sektoru budućim projektima.
i privredi.
InfoTrend: Možete li nam, na kraju,
ukratko obrazložiti IBM-ov pogled na
pojavu i ulogu društvenoga softvera za
poslovni sektor?
Krešo Perica: Rastuća popularnost
društvenoga umrežavanja sve više utječe
na današnje poslovanje već samim time
što današnji zaposlenici očekuju da i na
radnome mjestu imaju pristup društvenim aplikacijama. Prema istraživanju tvrtke Forrester Research vrijednost će tržišta
društvenih poslovnih aplikacija rasti oče16 infoTrend 189/6/2012
IBM je najveća globalna tvrtka
u pružanju tehnoloških usluga i
usluga poslovnoga savjetovanja.
To nas dovodi u jedinstven položaj da širokim rasponom svojih
proizvoda i usluga možemo ispuniti očekivanja i zadovoljiti potrebe bilo kojega poslovnog klijenta,
bez obzira na to je li riječ o maloj
obiteljskoj tvrtki ili o najvećoj globalnoj kompaniji.
Hibridni sustav baznih stanica
Vipneta i KONČARA nagrađen je za do-
prinos u implementaciji zelenih tehnologija. Sredinom mjeseca, na svečanoj
dodjeli nagrada Global Telecom Business Awards 2012. održanoj u Londonu, Vipnet i KONČAR su u kategoriji
Wireless Network Structure Innovation
osvojili uglednu nagradu za projekt implementacije hibridnih baznih stanica.
Inicijativa za hibridni sustav komercijalnoga imena KONČAR Hybrid Power
Supply bila je Vipnetova, a tehničko je
rješenje razvijeno u KONČARU – Institutu za elektrotehniku. Nagrađeni je
proizvod jedinstven jer se napaja obnovljivim izvorima energije, a za proizvodnju električne energije, uz sunce i
vjetar, po prvi put koristi i gorive članke.
Vipnet je bazne stanice s takvim rješenjem napajanja postavio u Slavoniji, a
planira se postavljanje i u drugim hrvatskim regijama.
Odlika je hibridnoga sustava bazne
stanice raspoloživost energije od 99,9
posto koju je inače teško postići korištenjem obnovljivih izvora energije, poput
sunca i vjetra. Sustav se sastoji od triju
osnovnih sastavnica, a svaka je od njih
zaseban proizvod koji se može modularno slagati prema zahtjevima potrošnje, ali i prema klimatskim uvjetima pojedine lokacije. Osnovne su sastavnice
fotonaponsko postrojenje, vjetroagregat
i energetski učinkovit kontejner za smještaj akumulatorskih baterija, gorivih
članaka sa spremištem vodika i sustava
upravljanja izvorima kao i za smještaj
telekomunikacijske opreme. Taj je proizvod potpuno razvijen i proizveden
u Hrvatskoj, a plod je dugogodišnjega
istraživačko-razvojnoga rada vrhunskih
stručnjaka i znanstvenika.
Global Telecoms Business vodeći je
svjetski magazin za pružatelje komunikacijskih usluga širom svijeta, namijenjen višemu menadžmentu. Magazin
je osnovan 1993. unutar Euromoney
Institutional Investor Grupe. Global
Telecoms Business Innovation Awards
predstavlja najznačajnije projekte unutar telekomunikacijske industrije.
softver<
(r)evolucija prema visokoj učinkovitosti
Potrebe za razvojem
IT rješenja stalno rastu
kako rastu naše potrebe
za komunikacijom,
učinkovitijem i
bržem poslovanju,
te prikazivanjem
stvarnoga svijeta kroz
virtualni svijet medija.
Usavršavanje alata,
povećanje njihove
složenosti i napredak
tehnologije zahtijevaju
i drukčiji pristup
metodama razvoja koje
se posljednje desetljeće
intenzivno usredotočuju
s pojedinca na timove.
Usudio bih se reći da
se osnova poslovnoga
modela IT tvrtki
vrlo brzo mijenja.
Autor Damir Prusac
je voditelj Software
Development Centra
unutar razvojno-istraživačkog centra u Erics­
sonu Nikola Tesla d.d.
koji broji oko 250 ljudi.
Niz godina je proveo
po raznim europskim
zemljama poput Njemačke, Švedske, Norveške i Španjolske
skupljajući iskustvo u raznim segmentima razvoja SW za telekomunikacijske sustave od designa, testiranja do
razvoja arhitekture. Od 2009. godine
intenzivno radi na implementaciji
Lean i Agilnih metoda razvoja unutar
Ericssona u Hrvatskoj, te je član međunarodnoga management tima Ericssona zaduženog za razvoj 2G, 3G i 4G
mobilnih mreža.
Dnevni su sastanci kratki i stalno usredotočeni na generiranje najveće moguće vrijednosti
Lean i Agile
PIŠE DAMIR PRUSAC
Osvrt na Lean i Agile
Razvoj softvera zasnovan na Lean
načelima (Lean Software Development)
svoje korijene vuče iz sustava proizvodnje
koji je prvotno razvila Toyota (Toyota Production System) kojim je znatno povećala
kvalitetu svojih automobila postižući visoku brzinu i učinkovitost cjelokupnoga
tijeka proizvodnje, od nabave do isporuke kupcima, zahvaljujući čemu je postala
najveći proizvođač automobila na svijetu.
Mary i Tom Poppendieck u svojoj knjizi “Implementing Lean Software Development - from Concept to Cash”, među
prvima su Lean načela primijenili na
razvoj softvera. Osnova je svega stalno
pobolj­šanje - u svem, te “stvaranje” prvo
ljudi, a onda proizvoda. Sva Lean načela
čine cjelinu i kao takve ih treba sagledavati i primjenjivati.
Razvoj softvera pomoću Agilnih metoda
(Agile Software Development) često je korišten pojam u IT industriji kada se govori
o upravljanju projektima ili inženjerskim
praksama. Agilni je razvoj više od toga to je usredotočenost na načela kojima se
određuju pojedine metode ili prakse.Ta su
načela definirana općeprihvaćenim Agilnim manifestom (www.agilemanifesto.
org), objavljenim 2001.:
Pojedinci i međusobne interakcije povrh procesa i alata
Softver koji funkcionira povrh sveobuhvatne dokumentacije
Kolaboracija s kupcem povrh pregovaranja ugovorima
Reagiranje na promjenu povrh slijeđenja plana
Na osnovi manifesta razvio se ci189/6/2012 infoTrend 17
>softver
jeli niz inicijativa i metodologija od kojih prednjače: Scrum, Kanban i XP (Extreme Programming).
Zajednička je značajka Agilnim metodama iterativni razvoj gdje su kroz cijelo
razdoblje razvoja iteracije kratke i jednakoga trajanja. Drugom su bitnom značajkom agilnoga razvoja samoorganizirajući,
višefunkcijski timovi, obično sastavljeni
od 5 do 9 članova koji bi trebali biti stabilni i dugoročni.
Lean načela i Agilne metode razvoja
razmjerno su jednostavne za razumjeti,
međutim, sama je primjena, posebice u
velikim tvrtkama i korporacijama, proces koji zahtijeva obrazovanost na svim
razinama, komunikaciju, ustrajnost i odlučnost u provedbi. Vodeće softverske
tvrtke kao Google, Microsoft, IBM, Ericsson svoj uspjeh zasnivaju upravo na tome.
Ericsson Nikola Tesla d.d. u Hrvatskoj već
niz godina sustavno radi u smjeru implementacije tih industrijskih trendova, te je
jedan od pionira unutar cijele Ericsson
korporacije.
Primjenom lean i agilnih načela i praksa, unutar Istraživačko-razvojnog centra,
osnovano je više od 40 timova koji unazad nekoliko godina stalno povećavaju
kvalitetu proizvoda, smanjuju vrijeme
isporuke, te transparentnom vidljivošću
progresa smanjuju neizvjesnost ishoda samih projekata na minimum. Upravljanje
rizicima nije samo odgovornost voditelja
timova, ili projekt menadžera, već je posao svih, uključujući ponajprije timove.
Stoga se na dnevnoj osnovi održavaju
kratki (~15 min) sastanci koji se osvrću
na dnevni napredak i moguće rizike ili
probleme. Menadžment se brine za to da
ne smeta, te da razmiče zaprjeke kako bi
se timovi usredotočili na vrijednost koju
treba kreirati.
Što to znači
za inženjere,
menadžere, tvrtke?
Glavni izazov prilikom tranzicije k Lean i Agile načinima
razmišljanja i rada jest odustajanje od ustaljenih praksi,
kao primjerice: organizacija i
proces odlučivanja na osnovi
autoriteta umjesto na osnovi
znanja, oslanjanje na mali broj
“ključnih”
individua/heroja
umjesto uključivanja svih, slijeđenje uobičajenih pokazatelja
i skupa mjerenja umjesto us18 infoTrend 189/6/2012
U svakome je
trenutku bitan
odabir literature i
njezina dostupnost
redotočenosti na trendove i proizvedenu
vrijednost itd.
Također, kako je opisano u jednome od
najvećih istraživanja koju provodi tvrtka
VersionOne (www.versionone.com) na
godišnjoj osnovi, i dalje je menadžment
jedna od najvećih zaprjeka prihvaćanju i
promjenama unutar tvrtki. Tu postoji niz
logičnih razloga. Možda bi pomoglo razumijevanje da Lean i Agile nisu projekti
promjene na nove metode razvoja, kako
se obično percipiraju, nego cjelokupan
pomak u razmišljanju organizacije oko
promjene poslovnoga modela koji se sagledava od početka do kraja.
Tvrtke su obično organizirane hijerarhijski, gdje su menadžeri odgovorni za
pojedini segment proizvodnoga lanca,
čime im se ostavlja sloboda i nameće odgovornost da svoj dio
(silos) naprave što je
moguće boljim, te
Lean i Agile
lokalno
optimizinisu projekt
raju segment rada.
promjene na nove
Lokalna se optimimetode razvoja,
zacija
često očituje
kako se obično
kroz
specijalizaciju
percipiraju, nego
unutar silosa, te je u
cjelokupan pomak
suprotnosti s jednim
u razmišljanju
od lean načela - oporganizacije
timiziranje cjeline.
oko promjene
Spomenuta “speciposlovnoga modela
jalizacija” dovodi do
koji se sagledava
ograničavanja potreod početka do kraja
be za učenjem i razumijevanja ostalih
dijelova, a time i cjelokupnoga procesa
rada/proizvodnje. To, nadalje, dovodi do
potrebe podrobnoga i suvišnoga dokumentiranja rada silosa kako bi sljedeći akteri u lancu mogli “preuzeti” (handover) i
nastaviti s radom na proizvodu. Handover
je inače jedan od 7 otpada (waste) u razvoju softvera (vidite: http://agile.dzone.com/
articles/seven-wastes-software).
Ulaganje u obrazovanje
Ulaganje u Lean i Agile jedan je od
segmenata zbog kojega je niz tvrtki odustao od primjene. Kupnja je novoga alata,
licence ili računala nešto što ne stvara
upitnost ulaganja te se odluke oko tih “osnovnih” oruđa za rad donose brzo i lako.
Ali, ulaganje u podrobnu tranziciju organizacije na drugoj strani je sve samo ne
lagana odluka, a opet počinje od svjesnosti
(vrha) menadžmenta o potrebi promjene
i saznanju da je nužno pratiti dokazane
prakse i svjetske trendove te ulagati u vlastitu izobrazbu i izobrazbu ljudi koje vode.
U Ericssonu NT, ulaganje se zbivalo u nekoliko faza - angažiranje savjetničkih i svjet­
ski dokazanih stručnjaka, započinjanje
pilot-projekata, održavanje niza tečajeva
kroz utvrđeni program, kupnja literature
te izgradnja vlastitih “učitelja” koji dalje
šire znanje unutar tvrtke i djeluju internacionalno kroz mrežu svojih kolega širom
svijeta. Upravo je ta otvorenost i suradnja
bitna kako bi se vanjski trendovi što prije
primijenili lokalno, ali kako bi i vlastita
dostignuća podijelili s drugima te djelova-
li na širu korporaciju. Svaki je tjedan organiziran Agilni sat, gdje se prezentira i
raspravlja o temama i načelima oko daljnjih koraka implementacije Lean i Agi­le
načela, a menadžment također održava
tjednu Lean/Agile training sesiju kako
bi se daljnje podučio i omogućio stalno
poboljšanje - svega!
Pojedinac i Tim
“Koja je moja korist u svemu tome?! - jedno je od najčešćih pitanja unutar tranzicije koje se javlja i koje odražava zabrinutost
ljudi kad se njihovi stolovi počnu iz individualnih boxova (samica) micati i organizirati u timske prostore. “Gdje je nestala
intima radnoga mjesta”, “Bit će previše
bučno i neću se moći usredotočiti”, “Kada
razgovaram telefonski, smetat ću drugima”...
Scrum, Kanban, XP su metode koje su
procesno skromne, nezahtjevne, ali podrazumijevaju interakciju i komunikaciju te
su fizički timski prostori sredstvo razmicanja komunikacijskih zaprjeka i katali­
zator za dijeljenje informacija i “timski”
rad. Ključni je rezultat transparentnost,
vidljivost posla i progresa kojim pojedinci
zajedno doprinose uspjehu cijeloga tima.
Uspjeh tima omogućuje i uspjeh tvrtke te
je razvojni tim kao takav glavna okosnica
organizacije. Samim time potrebno mu je
osigurati autoritet i prostor za donošenje
odluka te stalno širiti granice odgovornosti tima.
Gdje je tu društvo?
Načela Leana su empirijski skup dokazanih praksi koji djeluje kao cjelina i
primjenjiv je na skoro svaki proces i
tijek stvaranja vrijednosti. Sa sobom
nose usredotočenost na sagledavanje
veće i cjelovite slike, kreiranje znanja,
usredotočenost na kakvoću, učinkovit
proces, identificiranje i izbacivanje nepo­
trebnoga, pravodobno donošenje odluka
i transparentnost te nadasve poštovanje
prema ljudima. Sasvim je izvjesno da
se primjenom u većini industrija mogu
postići znatna poboljšanja, ali jednako
tako u državnim ustanovama koje bi s
povećanom transparentnošću postale
učinkovitije i bliže građanima.
U Hrvatskoj od prošle godine djeluje
Udruga Agile Hrvatska koja je članica
međunarodne organizacije “Scrum Alli­
ance”, te se bavi agilnim metodama
razvoja softvera u Hrvatskoj i skrbi o
stručnome usavršavanju svojih članova
promičući agilni način razvoja softvera. Iskoristimo to!
Održana konferencija posvećena
kvaliteti softvera i poduzetnomu
razvoju
QED feat.
Agile Croatia
U organizaciji tvrtke CROZ u Zadru je
od 13. do 15. svibnja 2012. održana QED
feat. Agile Croatia konferencija.
Tema je konferencije bila Kvaliteta u soft­
verskom razvoju (Quality in Enterprise
Development), a u sklopu su konferencije
predstavljena i načela poduzetnih metodologija u IT industriji.
Kvaliteta je u softverskom razvoju
rezultat utjecaja brojnih tehnoloških i
ljudskih čimbenika koji se isprepleću na
mnogo razina. Arhitektura, analiza, razvoj,
integracije i testiranje bitni su koncepti na
koje trebamo obratiti pozornost, a o tome
kako težnje ka kvaliteti proizvoda pomiriti
s dinamičnim zahtjevima tržišta za sve bržim isporukama novih proizvoda, govorio
je Hrvoje Veselko iz VIPneta u pozdravnome predavanju.
Na QED-u su govorili stručnjaci iz područja kvalitete razvoja softvera i upravljanja projektima iz tvrtki Ascendant Technologies, CROZ i IBM, a o zanimljivim
primjerima najboljih praksi govorili su
predstavnici tvrtki Ericsson, Raiffeisen
bank i ZPIZ (Zavod za pokojninsko in in­
validsko zavarovanje Slovenije) koji se
Hrvoje Veselko, VIPnet
mogu pohvaliti visokom razinom kvalitete IT projekata. U sklopu su konferencije
održane i tri radionice. Jedna na temu
poduzetnoga razvoja, druga na temu
prezentacijskih vještina i treća koja je
kroz jednostavnu dječju igru pokazala
koliko je dobra komunikacija u poduzetnim projektima bitna za uspjeh projekta.
Na okruglome stolu na kojem se živo
raspravljalo o najboljem načinu ugovaranja poduzetnih projekata sudjelovali su
predstavnici FINA-e, PBZ-a, Ericssona i D.
Labsa iz Slovenije.
Ovogodišnja je konferencija okupila
preko 160 sudionika iz vodećih hrvatskih,
slovenskih i srpskih poduzeća iz javnoga,
bankarskoga, telekomunikacijskoga, en­
er­getskoga i IT sektora koji su u velikome
broju sudjelovali na predavanjima i radionicama.
Za dobru atmosferu pobrinuo se Rakan Rushaidat koji je u nedjelju navečer za sudionike­
konferencije izveo uspješnu predstavu Teatra Exit „Ja,Tata!“ i nasmijao ih do suza.
189/6/2012 infoTrend 19
>ICT I ENERGETIKA
Što ICT donosi u miraz energetskomu sektoru
Brak iz interesa
Brak iz interesa. S jedne strane novac i želja,
a s druge strane privlačnost i pamet koja
to zna iskoristiti. U najmanju ruku lukavo i
nemoralno, a nerijetko i pokvareno, no tako
to obično zamišljamo u svijetu međuljudskih
odnosa. U poslovnome je svijetu stvar potpuno
drukčija. Brak iz interesa u poslovnome
svijetu zvuči vrlo poželjno – pogotovo ako
je interes, a onda i korist, obostrana.
Dr. sc. Drago Cmuk,
mag. ing. el., voditelj
je programa pametnih
mjerenja i informacijskih
sustava u Končar – Elektronika i Informatika d.d.
Doktorirao je u Italiji na
University of Sannio i na
Fakultetu elektrotehnike i
računarstva u Zagrebu na
međunarodnome projektu razvoja informacijskoga sustava za geografski distribuirane
mjerne laboratorije. Autor je brojnih znanstvenih i stručnih članaka na temu informacijskih i mjernih sustava primijenjenih
u unaprjeđenju i povećanju djelotvornosti
širokoga raspona djelatnosti. Predavao je
na više domaćih i stranih fakulteta od čega
sedam godina na FER-u gdje je radio kao
viši asistent. Trenutačno vodi razvoj naprednoga sustava bežičnih mreža i programske
podrške za pametne mreže (Smart Grids).
Mladen Puškarić, dipl.
ing. el., MBA, rukovoditelj je poslovne jedinice
u Končar – Elektronika i
Informatika d.d. Vodeći
je stručnjak na području
energetskih i obračunskih
mjerenja, obradbe informacija i procesne informatike kao i ICT tehnologija općenito. Zavidno iskustvo i ekspertizu stekao
je kao voditelj brojnih domaćih i međunarodnih projekata u navedenim područjima.
20 infoTrend 189/6/2012
PRIPREMILI DRAGO CMUK I MLADEN PUŠKARIĆ
I upravo ta usporedba izgleda kao naj-
kraći i najbolji opis onoga što se događa
u vezi između ICT-a i energetskoga sektora danas. Ona na prvu ruku može zvučiti
pretjerano, no počnimo redom, i pokušajmo iskristalizirati nekoliko bitnih poruka
koje ona nosi.
Za početak je bitno primijetiti kako se
oboje – i ICT i energetski sektor nalaze u
samome vrhu najperspektivnijih, najbrže
rastućih i financijski „najtežih“ tržišnih
segmenata u Europi. Kraljevske obitelji, plava krv - tu sumnje nema. S jedne
strane neobuzdan rast, privlačnost i sveprisutnost ICT-a, a s druge strane stariji,
ali vrlo bogat energetski sektor.
Gotovo da nema područja ljudske djelatnosti koje nije prihvatilo
nedvojbene koristi koje ICT donosi poslovanju, planiranju, razmjeni
i obradbi informacija i drugoga,
tako da rast koji ICT prolazi danas
kao da poprima razmjere epidemije. Energetski sektor, s druge
strane, doživljava rast po sasvim
drugoj osnovi. Naime, pričuve su
se energije smanjile i dugoročna je
održivost sustava ugrožena, ako se
kratkoročno ne povećaju ulaganja.
Teško je danas pronaći čovjeka
koji nije svjestan klimatskih pro-
mjena i potrebe za ekološki održivim načinom proizvodnje i trošenja energije. Od
kućanskih aparata, preko štednih žarulja
pa do hibridnih i električnih automobila,
sve vrvi zelenim naljepnicama i energetskim razredima. Potraga za zelenom energijom i pametnijim načinima korištenja
postojeće također je poprimila razmjere
opće zaraze i to gotovo na svim razinama.
Problem je ozbiljan kao i sredstva pripremljena da se utroše na nova rješenja i
povećanu djelotvornost. Ta sredstva treba
iskoristiti pametno, a tko to zna bolje od
onoga tko upravlja informacijama, prenosi ih i obrađuje strahovitom brzinom
- ICT sektora.
Strategija EU-a
Europsko je vijeće u prosincu 2008.
prihvatilo paket za klimatske i energetske
promjene u kojem se zahtijeva da se do
2020. u E27 zemljama:
smanji emisija stakleničkih plinova za
20%,
uvede 20% obnovljivih izvora energije,
i
smanji potrošnja primarne energije u
EU-u za 20%.
Ti zahtjevi obvezuju zemlje članice na
korjenite promjene i započinjanje projekata koji će omogućiti ostvarenje zadanih
ciljeva u tome kratkom vremenu. Europska komisija vjeruje kako ICT sektor
Slika 1. Stvarni i predvidivi udio
potrošnje ICT-a u EU
može pomoći u smanjivanju stakleničkih
plinova kroz ova tri okvirna plana:
omogućiti energetske uštede u globalnoj ekonomiji, posebno u najrastrošnijim
sektorima, a to su zgradarstvo, transport i
proizvodnja
okrenuti se nematerijalnoj ekonomiji u kojoj rad na daljinu, e-prodaja i Računalstvo u oblaku (Cloud Computing)
mogu omogućiti znatne uštede energije
uvesti mjerenja potrošnje energije u
kućanstvima, energetskim mrežama i industriji. Veća će svjesnost dovesti do smanjene potrošnje – osnovni je argument
Europske komisije.
Na prvi pogled ne zvuči iznenađujuće
što Europska komisija ima tako visoka
očekivanja od ICT-a jer smo svjesni i sami
kako je upravo ICT unaprijedio način poslovanja i življenja u gotovo svim segmentima. Ipak, pogledajmo na trenutak činje-
nice i mogli bismo se iznenaditi.
Je li u Cloudu maglovito i koliko ICT
može zaista uštedjeti?
ICT sektor u EU-u zapošljava više od
6,6 milijuna ljudi i doprinosi s više od 40%
ukupnoga ekonomskog rasta. Prisutan je
u gotovo svakome ekonomskom sektoru,
ali sada EU želi dodatno povećati upotrebu ICT-a u svima njima kako bi se ostvarile energetske uštede. Ugledna savjetnička kuća McKinsky procjenjuje kako bi
povećanje upotrebe inteligentnih uređaja
i aplikacija moglo smanjiti globalnu emisiju CO2 za oko 15% do 2020. Ipak, povećana primjena takvih rješenja ima i svoja
ograničenja.
ICT trenutačno koristi više od 7,8%
europske potrošnje električne energije i
očekuje se da prema procjenama dostigne
10,5% do 2020. Globalno bi se povećanje
vlastite potrošnje moglo udvostručiti do
2020. zbog povećane potražnje ICT-a i računalnim sustavima zemalja u razvoju.
“Ubrzano rastući karbonski otisak povezan s ICT sektorom koji uključuje prijenosna i stolna računala, podatkovne centre i
mreže, mobilne telefone i telekomunikacijsku opremu, mogao bi postati jedan od najvećih izvora stakleničkih plinova do 2020.“
tvrdi McKinsey.
Europska je komisija stoga tražila
upravo od ICT kompanija da smanje­
svoju potrošnju koja, prema Gartneru, trenutačno iznosi oko 2% emisije
stakleničkih plinova na svjetskoj razini.
(toliko CO2 generira cijela Kanada, Slika 2). Kao protuuslugu, oni će promicati
upotrebu ICT-a među važnim potrošačima energije kako bi se smanjila njihova
potrošnja. Izbjegavajući ulaženje u više
pojedinosti, jasna je obostrana korist, ali
i proturječje i izazov koji ICT tehnologija
189/6/2012 infoTrend 21
>ICT I ENERGETIKA
rječne i smije li se osloniti
punom težinom? I ako se
već oslanja, kako rasporediti i usmjeriti sredstva da
se postigne najveći učinak
(a jedino će takav izgleda
biti dovoljno dobar)? Takve
se odluke mogu donositi
isključivo na osnovi činjenica. A upravo su činjenice
ono što trenutačno najviše
nedostaje
energetskomu
sektoru. Objasnimo taj dio.
Slika 2. Proizvodnja CO2 u svijetu i usporedba s
potrošnjom Kanade.
unosi u energetski sektor. Ključno pitanje
koje se postavlja jest: kako osigurati da taj
utjecaj bude pozitivan?
Kad govorimo o vlastitoj potrošnji ICT
sustava, možda je najbolje navesti najveće
promotore. John Vassallo, zamjenik predsjednika Microsofta za europska pitanja,
iznio je u prosincu 2011. nekoliko snažnih poruka u kojima ističe pogodnosti za
okoliš u slučaju prelaska na Cloud. Ističe
kako je u SAD-u oko 15% servera u praznome hodu, te da rješenja zasnovana na
Cloudu mogu donijeti uštede od 30% za
veće korisnike, do 90% za one male. Napominje kako ICT treba postati svijetli
primjer primjenjujući napredna tehnološka rješenja za energetski djelotvoran rast.
Primjer su takvih rješenja, napominje,
napredni podatkovni centri koji koriste
prirodno hlađenje, iskorištavanje generirane topline i sposobnost brzoga smanjenja potrošnje u kritičnim trenutcima. No
u tome je slučaju vidljivo kako je procjena
gubitaka velika, ali da konkretna kvantifikacija te potrošnje kao i mogućih ušteda zapravo nedostaje. Za pokretanje su
nam projekata potrebni stvarni podatci o
stvarnoj potrošnji u stvarnome vremenu.
Osviještenost je o energetskoj učinkovitosti divna, ali projekte pokreće onih nekoliko sitnih postotaka – razlika uloženoga i
dobivenoga.
Kad stvari postanu guste, a odluke
teške�������������������������������������
, onda se treba uhvatiti nedvosmislenih činjenica – procjene jednostavno nisu
dovoljne. Kod igre velikih brojeva (a takve
su svote ovdje u pitanju) i mali postotci
mogu uspješne planove pretvoriti u fijasko i obratno.
Može li se i smije li se Europa u takvome stanju osloniti na snagu ICT-a da iznjedri tako drastične promjene? Može
li to napraviti kad su stvari toliko protu­
22 infoTrend 189/6/2012
Podatci koji
nedostaju
Kad se govori o energetskoj djelotvornosti i mogućim uštedama u
energetskome sektoru, onda stvari znaju
izgledati mnogo jednostavnije nego što
jesu u stvarnosti. Tu se zaista prečesto navodi pozamašna količina okruglih brojki.
A vjerujte mi, okrugle brojke u ovome čupavom svijetu najčešće znače nedostatak
činjenica. Naime, iako mi danas različite
energente (struja, plin, voda, toplinska
energija) distribuiramo do gotovo svakoga stambenog ili poslovnog objekta, mi
zapravo znamo vrlo malo o njihovoj potrošnji. Prisjetimo se: potrošnja se vode
najčešće mjeri nekoliko puta godišnje, pa
se u zgradama dijeli po broju stanara. Toplinska se energija raspodjeljuje po kvadratima stana, a struju očitavamo svakih
6 mjeseci, otprilike kao i plin. To je kao da
kupujete skupocjeni nakit na „škarnicle“
– pa koga kako dopadne.
Iako je stanje nešto bolje s poslovnim
korisnicima, u stvarnosti zapravo nedostaje jako mnogo informacija o potrošnji
energije koja je jako skupa – i ima je sve
manje. I to nisu samo informacije o iznosu potrošnje, nego o vremenima najveće
potrošnje po svim relevantnim vremenskim intervalima i mnoge druge. Koliko
ozbiljno zvuči činjenica da su gubitci vode
u njezinoj distribuciji veći od 40%? A gdje
su tu gubitci toplinske energije, plina i
struje?
Multidisciplinarno se područje koje se
bavi prikupljanjem, obradbom i iskorištavanjem realnih podataka o potrošnji energenata i mogućim uštedama naziva pametna mjerenja (Smart metering) i to je
područje već neko vrijeme izrazito „vruća“
tema u energetici, ekonomiji, znanosti i
Slika 3. Prikaz osnovnih sastavnica AMR sustava (Končar AMR)
ICT INDUSTRIJA<
drugim granama ljudske djelatnosti. Upravo su pametna mjerenja rješenje za pro����
turječje o kojem govorimo i jedini način
da prema ICT-u u energetskome sektoru
počnemo stvarati realna očekivanja. Brojni su projekti širom EU-a i SAD-a samo
dokaz dovoljne razine tehničke izvedivosti te nedvojbenih materijalnih i drugih
koristi za sve subjekte uključene u implementaciju takvih sustava.
Pametna mjerenja
Pametna su mjerenja u svojoj srži zapravo golemi informacijsko-komunikacijski sustavi koji omogućuju prikupljanje,
obradbu i pohranu podataka o potrošnji
energenata od krajnjih korisnika. Osnovne
komponente programske podrške takvim
sustavima prikazane su na slici 2. No pametna mjerenja su i mnogo više od toga.
Umrežavanjem svih informacijskih usluga
jednog poduzeća u centralni sustav AMR
rješenje prelazi u naprednu automatsku
mjernu infrastrukturu (AMI) koja uključuje realizaciju naprednih sustava naplate,
korisničkih web-portala, asset managementa i mnoge druge (Slika 3). Upravo
zbog tog razloga danas u pametna mjere- Slika 4. Osnovne sastavnice programske podrške sustava pametnih mjerenja
nja znatno ulažu tvrtke poput Oracla, Cisca, IBM-a i drugih. Na kraju lanca (ili na mjernih sustava za razdoblje od 10 godi- i imat će kritičan utjecaj na energetske popočetku?) pametna mjerenja uključuju i na. Slični se propisi formiraju za područja trebe društva sutrašnjice.
instalaciju pametnih brojila na objekte ko- drugih energenata (plin, voda, toplina),
Zauzdani rast
risnika i omogućuju redovito očitavanje, no fiksni rokovi za sad nisu utvrđeni. Ti
Potencijal pametnih mjerenja da učini
obradbu podataka i informiranje korisni- su ambiciozni ciljevi dio i hrvatske sudostupnima
informacije o potrošnji enertrašnjice
zbog
skoroga
ulaska
u
EU.
Ta
je
ka o trenutačnoj potrošnji električne energije, ali i drugih energenata. U posebnim direktiva na tragu osiguranja ostvarivosti gije, a time i donošenje odluka za usmjeokolnostima takvi sustavi mogu nadzirati planiranih ušteda, i osnovni je preduvjet ravanje ulaganja i pokretanje projekata
isporuku energije (daljinsko iskapčanje), za dugoročno planiranje na realnim osno- trebao je dosad izazvati gotovo eksponena katkad i regulirati potrošnju, odnosno vama. Sukladno preporukama, prebaciva- cijalan rast toga segmenta na svjetskim
proizvodnju energije. Pametno brojilo je nje sustava pametnih mjerenja na Cloud burzama, no taj je rast (iako velik) ipak
brojilo nekoga energenta koje se, ovisno čini se najpogodnijim rješenjem, posebno ostao u granicama normale. Postoji više
o tipu, može umrežiti s ostalim brojilima kad se uzme u obzir izrazito velika koli- skupina čimbenika koji su smirili potenu objektu korisnika i komunicirati preko čina potrebnih resursa za učinkovit rad tnost toga segmenta (politički, socijalni,
telekomunikacijske mreže����������������
(žičano ili be- sustava. Na takav su način pametna mje- mikro i makroekonomski razlozi, recesija i
žično) s distribucijskim centrom. Takvo renja zaista ishodište nove ICT infrastruk- dr.), no svakako su najjasniji, a trenutačno
je brojilo logičan nasljednik starih meha- ture za poboljšanje energetske učinkovito- možda i najbitniji oni čimbenici tehničke
ničkih brojila, jednako kao što su analogni sti koju promiče Europska komisija. Ona prirode. Naime, povijest je pokazala da
omogućuje potroša- sva „tehnološki“ nova tržišta bilježe više ili
telefon i pisaća mašina zamisputan rast sve do pojave takozvaču preuzeti aktivniju manje�����������������������������������
jenjeni digitalnim, inteligent­
ulogu u funkcionira- noga „dominantnog dizajna“ – rješenja
ICT i energetski
nijim alternativama.
nju tržišta električne koje uspije odgovoriti ispravno na ključne
Direktivama 2009/72/EC i
sektor nalaze se
energije i distribucij- zahtjeve tržišta, pomesti konkurenciju i
2009/73/EC od svih članica
u samome vrhu
ske mreže, što potiče konačno zavladati standardizacijskim tijeEuropske unije se traži da do
najperspektivnijih,
kretanje elektroener- lima (npr. otvarač za limenke kao klasičan
2020. instaliraju inteligentne
najbrže rastućih
getskih sustava pre- primjer ili grafičko sučelje i „prozori“ na
mjerne sustave za najmanje
i financijski
ma pametnim mre- računalima u nešto novije doba).
80% korisnika električne
Pametna su brojila već odavno došla do
žama (Smart grid).
energije za koje je takva in„najtežih“ tržišnih
Pametna su mjerenja standardnih rješenja u svojem mjernom
stalacija utvrđena isplativom
segmenata u Europi
ulazna vrata za mre- dijelu, no pojavu prevladavajućega dizajna
i da se pripremi raspored
že sljedeće generacije cijeloga sustava koči širok raspon komuimplementacije inteligentnih
189/6/2012 infoTrend 23
>ICT I ENERGETIKA
nikacijskih kanala i protokola koji stvara
zbrku i znatno rasipanje snaga proizvođača, ali i korisnika tih sustava. Proizvođači
moraju razvijati više mogućih rješenja,
a ulagači su oprezni – dok se stvari ne
smire. Ono što se, dakle, treba smiriti kod
sustava pametnih mjerenja jest upravo
način prijenosa signala na lokalnoj razini (last mile) i prikupljanje informacija u
centralni sustav (first mile).
Postoji vrlo širok raspon tehnologija
koje se tu koriste i iskustva iz različitih
projekata (i različitih zemalja) u uvođenju pametnih mjerenja i vrlo su različita
– zbog specifi���������������������������
čnosti svake zemlje i uvjeta koji tamo postoje. Tako npr. u SAD-u
prevladavaju rješenja s bežičnim komunikacijskim tehnologijama, dok u EU-u
pretežno prevladavaju rješenja zasnovana na PLC-u (Power Line Carrier –
������
tehnologija prijenosa signala energetskim
kablovima), i drugim žičanim načinima
povezivanja.
Valja napomenuti kako je dodatna
kočnica za konzervativna komunalna
poduzeća i sve češći imperativ za implementacijom takvih rješenja u Cloudu. Taj
zahtjev koji može zvučiti banalno za nekoga iz ICT domene, ali velika su komunalna poduzeća naviknula imati potpun
nadzor nad „svojim“ podatcima i teško
pristaju na rješenja kod kojih se čini kako
im taj nadzor nekako klizi iz ruku.
Slika 5. Komponente naprednog i proširenog AMR sustava na prelasku u AMI.
stvo i istraživačke kapacitete usmjeriti u
razvoj takvoga sustava prilagođenoga
specifičnim uvjetima u državi. Ti specifični uvjeti uključuju problem razdvojenih
komunalnih poduzeća po energentima
(u inozemstvu obično jedno komunalno
poduzeće radi sa svim energentima, ili
njihovim većim brojem), a zemljopisno
raspršena mreža korisnika postavlja pred
takav sustav dodatne zahtjeve koje treba
Put kojim se rjeđe ide
uzeti u obzir želi li se postići maksimalna
U vrijeme recesije i povećane neizvje- ušteda (nekad i isplativost!) pri izvedbi,
snosti ulaganja, samo ozbiljni proizvođa- održavanju i budućoj nadogradnji takvoči mogu povećati ulaganja u perspektivna ga sustava.
Rješenje koje je razvijeno u Končar
područja, i samo rijetki se mogu nositi s
multidisciplinarnim izazovima u kojima – INEM-u naziva se Končar AMR (Auje ključno iskustvo. Končar - Elektronika tomated Meter Reading) i zasniva se na
i informatika d.d. (Končar – INEM) je dvama ključnim stupovima bitnima za
njegov uspjeh:
već nekoliko deRF komunikasetljeća jedan od
ciji male snage i
najvećih proizvoSavjetnička kuća McKinsky procjenjuje da bi povećanje upotrebe intelivelikoga dometa
đača elektroničke
gentnih uređaja i aplikacija moglo smanjiti
koja omogućava
opreme u RH sa
globalnu emisiju CO2 za oko 15% do 2020., a
naj­ma­nje trošzavidnim
iskuEuropska komisija traži od ICT kompanija da
kove instalacije
stvom iz područja
smanje svoju potrošnju koja, prema Gartneru,
i održavanja, te
udaljenih mjeretrenutačno odaje oko 2% emisije stakleničkih
implementacija
nja i upravljanja,
plinova na svjetskoj razini.
sustava u Clouosobito u područDirektiva o energetskim servisima 2006/32/
du, što smanjuju elektroenergetEC čl.13 nalaže da sve države članice trebaju u
je vlastitu poskih sustava.
okvirima isplativosti opskrbiti sve korisnike patrošnju sustava
Prepoznavši pometnim brojilima. Ti su ambiciozni ciljevi dio i
hrvatske sutrašnjice zbog skoroga ulaska RH u
i donosi mnoge
trebu za sustavom
EU… Pametna su mjerenja ulazna vrata za mredruge prednopametnih mjereže sljedeće generacije i imat će kritičan utjecaj
sti. Ona je izninja u RH, Končar
na energetske potrebe društva sutrašnjice.
mno povoljna
– INEM je odlučio
za ruralne i insvoje znanje, isku-
24 infoTrend 189/6/2012
dustrijske sredine u kojima je isplativost
realizacije cijeloga žičanog sustava upitna
s obzirom na malu gustoću korisnika, ali i
za gusto naseljena urbana područja zbog
velikoga kapaciteta komunikacije (velik
broj korisnika na malome prostoru).
Navedeni sustav ima sve preduvjete
kako bi maksimalno iskoristio specifičnosti ruralnih i urbanih sredina u cilju snižavanja troškova uspostave i održavanja
sustava, nudeći pritom beskompromisne
performanse i nadogradivost najvećega
stupnja.
Vidjeli smo kako pametna mjerenja, kao
poligon s kojega ICT ulazi u energetski
sektor, mnogo ozbiljnije počivaju na jednome spletu poslovnih i procesnih programskih rješenja koja čine srce sustava.
Končar –������������������������������
�������������������������������
INEM je zbog više razloga odlučio omogućiti implementaciju tih rješenja u Cloudu. To znači da implementator
takvo rješenje neće implementirati kod
dobavljača pojedinoga energenta (voda,
struja...) nego u vlastitome IT okruženju,
a naplaćivat će operatoru korištenje usluge. Dakle, operator će koristiti rješenje
(aplikaciju) koja nije u njegovome vlasništvu i na njegovoj ICT infrastrukturi nego
u vlasništvu i na infrastrukturi pružatelja
usluge. Taj je oblik pružanja usluge prije
bio poznat pod nazivom ASP (Application Service Providing), a danas spada pod
mnogo više prepoznatljiv pojam Clouda.
Osim energetske djelotvornosti, postoje
i druge prednosti koje operator ima kod
takvoga rješenja:
ICT INDUSTRIJA<
Izravne koristi
Različite strane mogu profitirati od
uvođenja pametnih mjerenja. Korisnici
plaćaju ono što su potrošili, a ne procjenu potrošnje, te prilagođavanjem svojega
ponašanja mogu smanjiti svoju potrošnju. Nadalje, pametno brojilo u njihovoj
kući postaje gateway koji omogućuje pružanje brojnih novih usluga. Distributer
kao izravnu korist dobiva uštedu od periodičnih očitanja, unaprjeđuje se sustav i
omogućavaju uštede u pozivnome centru,
ICT trenutačno koristi više od
7,8% europske potrošnje elek-
trične energije i očekuje se da prema
procjenama dostigne 10,5% do 2020.
Globalno bi se povećanje vlastite potrošnje moglo udvostručiti do 2020.
zbog povećane potražnje ICT-a u računalnim sustavima zemalja u razvoju.
“Ubrzano rastući karbonski otisak
povezan s ICT sektorom koji uključuje
prijenosna i stolna računala, podatkovne centre i mreže, mobilne telefone i telekomunikacijsku opremu,
mogao bi postati jedan od najvećih
izvora stakleničkih plinova do 2020.“
tvrdi McKinsey.
obračunima i naplati te se lakše otkrivaju
i iskapčaju neplatiše. Također, štedi se i
od redovne zamjene brojila novim uređajima.
Navedene se uštede u godini dana po
kućanstvu kreću u rasponu od 5-15% realne cijene pametnoga brojila i njegove
ugradnje. Prednosti prelaska na Cloud
donose dodatne prednosti manjih početnih ulaganja, lakšega održavanja, povećane sigurnosti i, ono najvažnije, jedino se
tako mogu riješiti problemi sa sustavima
koji povezuju domene razli�������������
čitih poslovnih subjekata. Od uvođenja sustava pametnih mjerenja koristi ima i društvo u
cjelini jer osim ekoloških dobiti kao što su
osvješćivanje građana i smanjenje potrošnje, dobiva se bolje upravljanje potrošnjom tijekom kritičnih razdoblja i povećanje prometa na tržištu energije.
Uzevši u obzir razmjerno velike netehničke gubitke u distribucijskoj mreži
u RH, te brojke
mogu biti još
i bolje. Iako je
isplativost takvih
projekata jasno
vidljiva,
ona
uvelike ovisi o
različitim čimbenicima i napravljene su brojne
studije koje, uz
kvalitetno strateško planiranje,
jamče manje ili
više optimistične
scenarije. Moguće koristi znatno
rastu i s proširenjem sustava na
napredne funkcifreepixels.com
nema početnih ulaganja u IT infrastrukturu i aplikativno rješenje, nego
samo operativni mjesečni trošak
proširenje je - na nove energente,
korisnike i slično - vrlo jednostavno (jer
pružatelj usluge brine o infrastrukturi, a
funkcionalnost u samome rješenju već
postoji, samo nije korištena) i ogleda se u
povećanju cijene mjesečnoga najma
manji trošak ljudi - operator ne mora
povećavati broj ljudi s ICT područja te razvijati vlastite ICT kompetencije koje su
nužne za kvalitetan rad takvih sustava
povećana sigurnost - jer je rješenje
implementirano na infrastrukturi namijenjenoj upravo za takve usluge, odnosno
implementirano od strane IT tvrtki kojima je najam takvih i sličnih poslovnih
(e-mail, erp, document management) rješenja osnovna (core) djelatnost
Iako komunalna poduzeća, kao izrazito konzervativna, nisu sklona takvomu
rješenju jer vole svoje sustave „imati kod
sebe“, bitno je primijetiti kako je u slučaju
odvojenih komunalnih poduzeća (kao što
je slučaj u RH) to i jedino moguće rješenje!
je – poput pametnih kuća (Smart Homes)
u kojima pojedini uređaji prilagođavaju
svoju potrošnju uvjetima na mreži i sl.
No kod takvih je sustava potrebno prvo
dovesti razinu osviještenosti stanovništva
na potrebnu razinu, a zatim i uvesti sustav
dinamičkoga oblikovanja cijene energije
itd. koji opet ovisi o standardizaciji i tehničkoj spremnosti uređaja.
Za takve su stvari potrebne godine strateškoga rada na strukturalnim promjenama i spadaju u domenu sutrašnjice u koju
moramo malim, ali odlučnim korakom
zakoračiti danas.
Ulaganjem do ušteda
U ovome okrutnom, poslovnom svijetu postoje vrlo jasni i vrlo grubi kriteriji
uspješnosti, a najočitiji je od njih financijski rast. Ne bude li brak ICT-a i energetskoga sektora postavljen tako da seg­
menti mogućih ušteda budu financirani
na osnovi objektivno najizglednije dobiti,
takav je rast dugoročno zaista lakovjerno
očekivati. Očito je da takav proces ima
svoje zakonitosti i da počinje upravo u
segmentu prikupljanja kvalitetnih informacija – pametnim mjerenjima. Potrebna
su nam snažna infrastrukturna rješenja
koja mogu prijeko potrebne informacije
o potrošnji energenata staviti na raspolaganje ulagačima na jedan kratkoročno
isplativ način, i napredne RF mreže imaju
potencijal postati baš to. Rad je u Cloudu
dodatna prednost koja može osigurati da
ICT stoji primjerom iza onoga za što se
bori (energetska djelotvornost).
U pripremi:
U idućem broju, u nastavku ovoga teksta pozabavit ćemo se nekim konkretnim
projektima i pokazati realne probleme, ali
i prednosti koje nastaju kod implementacije takvih sustava. To može pomoći
svakomu zainteresiranom u izbjegavanju
dobro poznatih stranputica te usmjeravanju pozornosti na ključne pojedinosti
pri budućim implementacijama sličnih
sustava.
Zaista su nam potrebne činjenice o dubini toga bazena energetskih ušteda, ali
i realne informacije o povratu ulaganja
u različite ICT projekte u energetskome
sektoru, i to na nacionalnoj, ali i široj razini. Uložimo zato u prikupljanje upravo
takvih informacija kako bismo donijeli
odluke zbog kojih se sutra nećemo morati
ispričavati – vlastitoj djeci.
189/6/2012 infoTrend 25
>e-POSLOVANJE
ELEKTRONIČKA RAZMJENA RAČUNA I INTEROPERABILNOST
Isto, ali bolje
Korištenje je Interneta u poslovanju nužnost koja
uvjetuje nove standarde ponašanja i globalnim
korporacijama i najmanjim tvrtkama. Digitalna
ekonomija, uz otvaranje novih mogućnosti u poslovanju,
nepovratno mijenja strukturu gospodarstva u svim
segmentima. Uz reorganizaciju poslovanja, elektroničko
se poslovanje koristiti kao diferencijacija, ali i sredstvo
kojim se ostvaruje konkurentska prednost.
Autorica Slavenka Došen započela je svoju profesionalnu karijeru u Udruženoj banci Hrvatske, a od 1990. stalno je zaposlena u Zagrebačkoj banci dd. Radila je na razvoju i implementaciji novih proizvoda i usluga – kartičnoga poslovanja, telefonskoga i internetskoga bankarstva, elektroničkih usluga državne i javne uprave, mobilnoga bankarstva za poslovne subjekte,
usluge e-Račun i sigurnosnih rješenja (tokeni i smart kartice) kao i njihovoj integraciji u sustav
Banke. Kao pozvani predavač sudjeluje na brojnim međunarodnim i domaćim konferencijama
iz područja elektroničkoga poslovanja i e-sigurnosti.
26 infoTrend 189/6/2012
PIŠE SLAVENKA DOŠEN
U REPUBLICI JE HRVATSKOJ USPOSTAVLJEN ZAKONSKI OKVIR ZA KORIŠTENJE I
RAZVOJ ELEKTRONIČKOGA POSLOVANJA
donošenjem Zakona o elektroničkom
potpisu (NN 10/02, 80/08), Zakona o
elektroničkoj trgovini (NN 173/03, 67/08,
36/09), Zakona o elektroničkoj ispravi
(NN150/05), Zakona o elektroničkim
komunikacijama (NN 73/08), Zakona o
informacijskoj sigurnosti (NN 79/07),
Zakona o elektroničkim medijima (NN
153/09), novoga, suvremenijega Zakona
o općem upravnom postupku (NN 47/09)
i Odluke o određivanju Hrvatske akredi�
tacijske agencije kao nacionalnoga tijela
ovlaštenoga za obavljanje funkcija akredi�
tacijskoga tijela (NN 88/09).
Harmonizacija���������������
��������������
zakonodavstva� �����
Repu�
blike�������������������������������
������������������������������
Hrvatske����������������������
���������������������
sa�������������������
������������������
zakonodavstvom����
���
ze�
malja članica Europske unije, nastavljena
je���������������������������������
dono����������������������������
��������������������������������
š���������������������������
enjem����������������������
novoga���������������
���������������������
Zakona��������
��������������
o������
�������
plat�
�����
nom prometu (NN 133/09) i Zakona o
elektroničkom novcu (NN 139/10) koji su
stupili�����������������������������������
na��������������������������������
����������������������������������
snagu��������������������������
�������������������������������
1. ����������������������
sije������������������
����������������
nja��������������
2011. Do pri�
stupanja Europskoj uniji Hrvatska treba
uspostaviti visoku razinu elektroničkoga
poslovanja što će joj omogućiti da ravno�
pravno sudjeluje na unutarnjem tržištu
EU-a.
A središnje mjesto u procesu daljnjega
razvoja elektroničkoga poslovanja zauzi�
ma elektronički račun. Elektronički je ra�
čun najraširenija elektronička isprava na
svijetu i time ima središnju ulogu u dalj�
njem razvoju elektroničkoga poslovanja.
Elektronička razmjena računa omogućuje
horizontalno povezivanje gospodarskih
subjekata, pridonosi stvaranju jednostav�
nijega i konkurentnijega okruženja za
poslovanje tvrtki i poduzetnika, poveća�
va djelotvornost javnoga sektora pa stoga
ne čudi činjenica da sve veći broj zemalja
Europske unije donosi propise po kojima
javni sektor prihvaća isključivo elektro�
ničke račune.
Uslugu e-Račun za B2B segment kori�
snika prve su na hrvatskome tržištu po�
nudile Zagrebačka banka i Financijska
agencija kao informacijski posrednik. Ri�
ječ je o internetskoj usluzi namijenjenoj
tvrtkama i poduzetnicima, integriranoj s
uslugom e-zaba poslovno bankarstvo koja
omogućuje jednostavnu elektroničku raz�
mjenu računa, a plaćanje se računa obav�
lja e-zabom.
e-POSLOVANJE<
Poslovni model
Tehnološko se rješenje elektroničke
razmjene računa zasniva na korištenju
XML-a, odnosno strukturiranoga PDF
dokumenta koji u istoj datoteci objedinju�
je PDF prezentaciju i XML podatke koje
PDF sadržava. Tako uslugu e-Račun mogu
koristiti velike tvrtke koje imaju integrira�
ne poslovne sustave, ali i mali poduzetnici
čiji se poslovni proces odobravanja i likvi�
dacije računa provodi ručno. Primijenje�
no je rješenje za elektroničku razmjenu
računa u skladu s odredbama zakonske
regulative jer je zajamčena autentikacija,
zaštićen integriret sadržaja, zajamčena
potvrda o isporuci, verifikacija potpisa te
uporaba vremenskoga žiga. Uz navedeno
osigurana je neovisnost o ostalim aplika�
cijama i transparentnost za korisnike, uz
zadovoljavanje uvjeta visoke dostupnosti i
redundantnosti.
Korištenje elektroničke razmjene raču�
na rezultira boljom raspodjelom resursa
i većom proizvodnošću, omogućuje in�
tegraciju poslovnih procesa te razmjenu
poslovnih informacija i unutar tvrtke i s
poslovnim partnerima unutar cjeloku�
pnoga dobavnog lanca. Izravnim se pove�
zivanjem dobavnoga i financijskoga lanca
postižu još izraženiji financijski učinci jer
se takvim povezivanjem omogućuju još
veće uštede u izravnim i neizravnim troš�
kovima poslovanja.
Unificiranje postupaka za izdavanje i
primanje elektroničkoga računa na teh�
ničko-tehnološkoj i procesnoj razini jest
nužan preduvjet koji omogućuje integra�
cija s elektroničkom javnom nabavom
(e-Procurement), jer su e-narudžbenica
i e-račun logički povezani dokumenti. O
normama najčešće uopće ne razmišljamo
dok nam njihovo nepostojanje ne stvori
poteškoće. Tek tada postajemo svjesni da
su norme veoma važan dio našega sva�
kodnevnog života. Iako su na prvi pogled
nevidljive, pomažu da naše poslovne ak�
tivnosti provodimo sigurnije, jednostav�
nije i lakše i to čini norme “conditio sine
qua non” suvremenoga poslovanja.
Kako bi se realizirali navedeni učinci
elektroničke razmjene računa na proi�
zvodnost, financijske rezultate, tržišni po�
ložaj i konkurentnost tvrtki i poduzetni�
ka, potrebno je osigurati zainteresiranost
ključnih čimbenika kao i standardizaciju,
interoperabilnost 1 i dostupnost. Jedan je
od ključnih čimbenika, koji može pota�
knuti elektroničku razmjenu računa, pri�
marno javni sektor čije je snažnije uklju�
čivanje nužno jer je primjena e-računa od
iznimnoga značaja za nacionalnu fiskalnu
politiku.
Prvi je korak u tome smjeru učinjen iz�
mjenama i dopunama Pravilnika o porezu
na dodanu vrijednost koje se primjenjuju
od 1. kolovoza 2011., čijim su odredba�
ma potpuno izjednačeni papirnati i elek�
tronički račun jer je za isporučene robe i
obavljene usluge koje podliježu oporeziva�
nju dopuštena razmjena računa u elektro�
ničkome obliku. Bitno je za napomenuti
da se od primjene novoga, izmijenjenoga
Pravilnika broj poslovnih subjekata koji
koriste uslugu e-Račun povećao 10 puta,
a to je podatak koji vrlo jasno pokazuje da
su tvrtke i poduzetnici prepoznali koristi
koje donosi takvo poslovanje.
Nužna je interoperabilnost
Da se postigne što potpunija integracija
i automatizacija poslovnih procesa u po�
stupku elektroničke razmjene računa, u ko�
načnici straight-through processing, nužna
je interoperabilnost koja se mora osigurati
na svim razinama – tehničkoj (primjenom
normi i standarda za povezivanje računal�
nih sustava i servisa), semantičkoj (odnosi
se na značenje podataka i zahtijeva točnu
1
Vrlo se često u praksi interoperabilnost poisto�
vjećuje s otvorenim standardima, no potrebno
ih je razlikovati – otvoreni standardi podrazu�
mijevaju interoperabilnost ab initio, dok se inte�
roperabilnost može razviti i post facto.
i jasnu definiciju svakoga podatka koji se
razmjenjuje, dakle pojednostavnjeno: po�
datak tamo gdje je nastao i tamo gdje se
šalje mora imati isto značenje) i procesnoj
(definiranje poslovnih ciljeva, oblikovanje
poslovnih procesa i ostvarivanje suradnje
između različitih poslovnih subjekata/po�
slovnih jedinica unutar istoga poslovnog
subjekta).
U elektroničkoj je razmjeni računa za
svaku tvrtku najveći izazov uspostavlja�
nje procesne interoperabinosti: računi se
razmjenjuju između poslovnih jedinica
unutar poslovnoga subjekta ili između
poslovnih subjekata čija se unutarnja or�
ganizacija kao i način rada bitno razliku�
ju, svaka zamjena manualnoga procesa
elektroničkim dovodi do redefiniranja
ovlasti i odgovornosti, operativnih od�
nosa i procesa unutar tvrtke, promjena u
internim aktima koji definiraju područje
djelovanja, osobine i način funkcioniranja
tvtke što dovodi i do redefiniranja proce�
sa odlučivanja i raspolaganja resursima.
Uspostavljanje je procesne operabilnosti
jedan od najbitnijh čimbenika koji uspo�
rava cjelokupan proces implementacije
elektroničke razmjene računa, no isto�
dobno je i nužan preduvjet za povećanje
djelotvornosti i postizanje maksimalnih
financijskih učinaka.
No ni primjena standardiziranih rješe�
nja kao ni uspostava interoperabilnosti na
svim razinama neće rezultirati očekivanim
učincima ako se ne uspostavi jedinstve�
na, središnja evidencija (registar/katalog)
svih poslovnih subjekata koji elektronički
razmjenjuju račune. Trenutačno u praksi
svaki informacijski posrednik, osim Fine,
ima svoju evidenciju, no samo je Finin
registar korisnika javno dostupan. S obzi�
rom na to da se na tržištu pojavljuje sve
više informacijskih posrednika, što će
svakako pridonijeti bržoj implementaciji,
a time i stvaranju kritične mase korisnika,
uspostavljanje je interkonekcije između
informacijskih posrednika nužnost. No
bez uspostave jedinstvene i javno dostu�
pne evidencije svih poslovnih subjekata
koji elektronički razmjenjuju račune nije
moguće uspostaviti interkonekciju.
Elektroničko poslovanje, čiji je središ�
nji dio bez svake sumnje elektronički ra�
čun, obilježava početak 21. stoljeća. Ze�
mlje koje nisu dovoljno pripremljene za
uvođenje elektroničkoga poslovanja, bilo
zbog nedostatka legislative, bilo zbog ne�
primjerenoga tehnološkog razvoja, zemlje
koje nemaju cjelovita rješenja ni standarde
kao ni dovoljno znanja, ne mogu očekivati
znatniji gospodarski rast.
189/6/2012 infoTrend 27
Intervju prof. dr. sc. Petar Biljanović,
predsjednik programskoga odbora MIPRO-a
OSVRT
PRIJE 35 GODINA POČELO JE SA
MIKROELEKTRONIKOM…
Kuda ide
MIPRO?
Naša je ambicija pokriti onaj front
tehnologijâ koji se razvija, koji nosi društveni
razvoj i da budemo regionalni centar
okupljanja za jugoistočnu Europu, dakle,
zemlje bivše Jugoslavije, malo sjevernije,
malo istočnije i malo zapadnije
INFOTREND: Kako se tijekom 35 godina
razvijao koncept MIPRO-a?
PETAR BILJANOVIĆ: Osnovni je koncept
MIPRO-a bila mikroelektronika. Točnije, mikroprocesori i njihove primjene.
Primjene su diktirali KONČAR, Digitron, ISKRA, PTT, te se išlo k procesnomu upravljanju i telekomunikacijama.
Nije bilo lutanja jer smo u industriji imali zrcalnu sliku onoga što radimo. Radili
smo zajedno. I to je bila golema prednost
MIPRO-a u odnosu na ostale skupove u
okruženju koji su bili po svim parametrima debelo iza MIPRO-a. I nisu imali
industriju u svojim osnovama. Svake smo
godine, počevši od 1978., uvodili nešto
novo u sadržaje MIPRO-a usporedno s
razvojem tehnologije. Prihvaćali bi svaku
ideju koja je bila dobra neovisno o njezinu
izvoru. Imali smo vrlo jak Znanstveni savjet u kojem je sjedjelo više ljudi iz industrije nego iz akademskih ustanova. Vodio
ga je akademik Rajko Tomović, najcitiraniji jugoslavenski znanstvenik u području
tehničkih znanosti. Bio je iskren u svojim
pohvalama i još iskreniji u kritikama. Njegove su nam kritike više pomogle od njegovih pohvala. Kvaliteta je MIPRO-a bila
28 infoTrend 189/6/2012
u tome što je on bio ničiji i svačiji. Nitko
nije na njega mogao staviti šapu unatoč
mnogim pokušajima i svatko je mogao
doći na MIPRO i realizirati svoju ideju
nakon što ju je testirao Znanstveni savjet.
MIPRO – to su ljudi koji su ga stvarali.
Navest ću samo neke: Mihajlo Filiferović, Mika Lorencin, Branko Souček, Max
Predrag Vranić, Predrag Matijević, Mirko
Grgas, Marko Pavković, Peter Šuhel, Uroš
Stanič, Pavle Oblak, Jadranko Novak, Antun Carić…….
INFOTREND: Kako je i kada došlo do odmaka od mikroprocesorske tehnologije?
Na koga se pritom možete najviše osloniti?
PETAR BILJANOVIĆ: To je počelo sredinom osamdesetih godina prošloga stoljeća. Kuda je išla matica razvoja, tuda je
išao i MIPRO. I tu su se vrlo brzo pojavile
telekomunikacije, pokretne komunikacije
i Internet, već ranije procesno upravljanje,
tehnički i inteligentni sustavi te mikroelektronika kao podloga svega čime se bavi
MIPRO. To je bilo ono za čim je krenula
struka i mi smo išli tim putem. Kada pogledate, vidjet ćete da su naši sponzori i
suorganizatori u prvome redu T-HT, VipNET, Odašiljači i veze, Ericsson Nikola
Tesla, Nokia Siemens Networks, a kao korisnici ICT-a tu su Končar, HEP, Siemens
i ostali. To su najjači subjekti u MIPROu i to je odraz stanja u toj industriji. U
toj su priči fakulteti prisutni kao oni koji
obrazuju kadrove i obavljaju istraživanja,
i uvijek su nam bili podrška u stručnoj
realizaciji MIPRO-a. Tu je i Institut Ruđer
Bošković kao vodeća ustanova u hrvatskoj
znanosti i kao sve prepoznatljiviji centar
razvoja računalstva.
PETAR BILJANOVIĆ: Koji je razlog da se
MIPRO posljednjih godina izravnije počeo baviti temama iz gospodarstva?
Petar Biljanović: Poznata MIPRO-va
Strategija razvoja mikroelektronike iz
1986. već je bila gospodarski angažman
MIPRO-a u jednoj užoj domeni. Imala je
velik odjek u javnosti i preko godinu dana
bila je tehnološka udarna tema u tisku,
na radiju i na televiziji. To je dokaz da je
MIPRO sebe doživljavao kao djelovanje
zasnovano na gospodarstvu, tj. mi smo
od početka gledali MIPRO i gospodarstvo
kao jednu cjelinu.
Imam veliko iskustvo u organizaciji
skupova, mnogo ih posjećujem i teško su
mi prihvatljivi oni koji imaju neku “fah
idiotsku” crtu, koji svoje teme odvajaju od
okruženja i realnoga života. Gospodarstvo
se zasniva na suradnji. Nedavno su Končar i Vipnet surađivali na projektu dobivanja energije iz vjetra i sunca, napravljen
je uređaj za napajanje na načelu obnovljivih izvora koji Vipnet koristi u pokretnoj
komunikaciji. I sada vi možete reći da vas
nije briga za obnovljive izvore, ali ti su obnovljivi izvori na neki način upravljani.
I stoga su naša tema uz ICT i obnovljivi
izvori i ekologija. Na ovome su MIPRO-u
organizirana i tri zelena događaja. Jednostavno, sve to ide skupa, ne vidim zašto
ovdje ne bi došli zeleni ili oni koji se bave
obnovljivim izvorima. Primjerice Končar,
Francuzi, Englezi, Amerikanci, Kanađani,
Japanci – iako ima i njih na MIPRO-u – ali
to je nekakva statistička fluktuacija. Međutim jugoistočna Europa da. Slovenci su
shvatili mnogo prije nas da će znatno lakše prodati mrkvu Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i
INFOTREND: Kakav će onda biti Mipro
Hercegovini, Crnoj Gori nego Engleskoj i
za 5 ili 10 godina?
mi trebamo to tržište „osvojiti“. Nama doPETAR BILJANOVIĆ: Ako me pitate koje će
laze ljudi iz zemalja koje su bile u sklopu
teme za deset godina biti na MIPRO-u, Jugoslavije, premda je njima teško platiti
ja to, naravno, ne znam, ali znam nešto troškove puta i kotizacije, ali nadamo se
drugo, znam da će to biti one teme koje će da će se to stanje kod njih popraviti. Ono
biti aktualne. Najveći tehnološki prodori što bih još rekao i što je bitno jest da Minastaju na sinergiji, kada se nešto iz jedne nistarstvo znanosti, obrazovanja i sporta i
tehnologije primijeni u drugoj tehnologi- Ministarstvo pomorstva, prometa i infraji. Recimo, MIPRO je lani otvorio vrata
strukture doista podržabrodogradnji i sada, kada
vaju MIPRO i da su već
razgovarate s ljudima koji
niz godina njegovi suoržele ulagati u brodogradnju, Kada smo prije
ganizatori, pokrovitelji i
oni počnu govoriti o nano- nekoliko godina
sponzori. Nemamo, metehnologiji jer nema broda zamolili Ministarstvo
đutim, nikakvu komunibez nanotehnologije koja
kaciju s Ministarstvom
smanjuje troškove gradnje, gospodarstva da nas
gospodarstva, rada i poodržavanja i propulzije. Teh- podrži, tadašnji državni duzetništva, nismo ju ninologije ne možemo razdva- tajnik toga ministarstva kada uspjeli uspostaviti, a
jati, brodari koje ne zanima poslao poruku da mu
bilo bi to jako važno. Čak
nanotehnologija sami su nije jasna veza između je prije nekoliko godina,
potpisali svoju propast. Mi
kada smo tražili da nas
ICT-a i gospodarstva
se nećemo držati ICT-a na
podrže, državni tajnik
način kojim se pijanac drži
toga ministarstva poslao poruku da mu
plota. Bavit ćemo se svakom novom teh- nije jasna veza između ICT-a i gospodarnologijom koja ima tržišnu vrijednost i stva i da ne može podržati ono što radikoja treba ICT kao svoju supstancu.
mo.
koji je naš skupni član i jedan od osnivača,
vrlo je angažiran na području obnovljivih
izvora energije i to je također neko tržište
za ICT.
INFOTREND: S obzirom na smjer u kojem se teme šire, ima li MIPRO preduvjete postati nacionalnim događajem…
PETAR BILJANOVIĆ: Naša je ambicija pokriti onaj front tehnologijâ koji se razvija,
koji nosi društveni razvoj i da budemo regionalni centar okupljanja za jugoistočnu
Europu, dakle, zemlje bivše Jugoslavije,
malo sjevernije, malo istočnije i malo zapadnije. Nemamo iluziju da će to postati
mjesto kamo će masovno dolaziti Nijemci,
INFOTREND: Osvrnimo se sada na nedavno održan MIPRO 2012
PETAR BILJANOVIĆ: Ovogodišnji je jubilarni skup bio jako bogat sadržajima,
trajao je pet dana, s deset savjetovanja,
odnosno konferencija po užim područjima ICT-a, održano je više od 400 referata,
autora iz trideset i pet zemalja. Tu je još
bila sekcija studentskih radova s lijepim
nagradama koje su podijelili Nokia Siemens Networks i Micro - Link.
Pokrenuta je i nova djelatnost nazvana
MIPRO INOVA kao sekcija posvećena
start-up poduzećima, ali i ostalima. Na
desetak savjetovanja, koje sam prije spomenuo, mogli su se prezentirati rezultati
istraživačkoga i razvojnoga rada.
To je kratak opis savjetovanja i konferencije na ovogodišnjem MIPRO-u.
Što se tiče poučnoga seminarskog dijela, istaknuo bih onaj o primjeni ICT-a u
elektroenergetskim sustavima, odnosno
u HEP-u. Taj se seminar održava posljednjih 20-tak godina, namijenjen je stručnjacima iz HEP-a ali dođu i stručnjaci iz
tvrtki koje su njihovi kooperanti. Seminar
o zakonskoj regulativi u kontekstu ulaska
u Europsku uniju, ove je godine bio usredotočen na obnovljive izvore energije, odnosno na regulativu u tome području. Ne
bismo baš tvrdili da Hrvatska ima neku
svoju politiku o obnovljivim izvorima pa
je to što radi Končar pionirski posao. Čak
kada se hrvatskoj televiziji govori o vjetroelektranama, onda će pokazati negdje
na obali vjetroturbinu, ali ne onu na kojoj
piše Končar nego nešto drugo. Kao da se
sramimo domaćega proizvoda.
Dio izložbe koja je ove godine bila jako
bogata bio je posvećen infrastrukturi za
istraživačke projekte u sklopu programa
Europske unije. Gospodin Karolj Skala
uložio je velik napor da u jednome razmjerno kratkom vremenu to realizira, pod
kraticom RIDE, u dogovoru s Brusselom.
RIDE je, uz MIPRO INOVU, još jedna
novost u sadržaju ovogodišnjega MIPRO-a
koju namjeravamo nastaviti i razvijati na
idućim skupovima. Sve su to bitne društvene teme. Naši okrugli stolovi nemaju
namjeru da donose zaključke koji bi bili
obvezujući za nekoga jer mi tu kompetenciju nemamo, nego da prezentiraju stajališta koja postoje, da ih učine javnima i da
pomognu u prvome redu regulatornim
tijelima u njihovu radu.
189/6/2012 infoTrend 29
>Informatičko obrazovanje
Tvrtka CASE pojam je informatičkoga obrazovanja na ovim
prostorima.
40 godina mojih
konferencija
Diplomirani inženjer
elektrotehnike i
diplomirani ekonomist
Ante Polonijo, programer
i predavač, organizator
i voditelj IS-a u velikim
sustavima kao što su
HEP DP Elektroprimorje
i DINA Omišalj, više od
tri desetljeća radi na
organizaciji informatičkih
stručnih konferencija
InfoTrend: Kada je i u kojim okolnostima započeo Vaš
angažman na organiziranju
stručnih skupova?
Ante Polonijo: Znatiželja, želja za novim znanjima
i novim tehnologijama, upoznavanje iskustva drugih jake
su i vrlo poticajne motivacije.
Jedan od raširenih načina zadovoljavanja tih potreba su
konferencije. Od 1972. i moje
prve konferencije kao sudionika (u organizaciji Komisije za
EOP Privredne komore Rijeka
- “Prvo regionalno savjetovanje o EOP16) pratim već 30
godina i organiziram slične
stručne konferencije.
InfoTrend: U kojim je uvje30 infoTrend 189/6/2012
Više od 15 tisuća
polaznika upozorava
na velik potencijal i
nemjerljive učinke
tih konferencija u
promidžbi i širenju ICT
znanja i iskustava
tima osnovana tvrtka CASE
koju vodite zajedno sa sinom
Mislavom?
Ante Polonijo: Od 1980.
zaredalo se 8 regionalnih konferencija s općim temama iz
informatike, a 1988. pojavila
se potreba za specijalizacijom
i širenjem na republičku razinu i cijelu bivšu Jugoslaviju.
Počeli smo s IT konferencijom
CASE i telekomunikacijskom
konferencijom KOM. U početku su organizatori konferencije bili Koordinacijski odbor za
informatiku HGK Županijske
komore Rijeka i HIZ. Kasnije
je, odustajanjem HGK, posao
organizacije nastavio Case
d.o.o.
InfoTrend:
Kada ste i zašto
proširili program stručnih
konferencija?
Ante Polonijo: Nakon 10
godina vrlo uspješnoga rada
konferencijâ CASE i KOM,
započete su nove konferencije
jer su se pojavile nove teme
pa sada svake godine organiziramo pet specijaliziranih
konferencija – CASE, KOM,
SmartCard, e-biz i Privatnost.
Gledajući sadržajno teme tih
konferencija, one pokrivaju
probleme projektiranja i programiranja IS-a, informatičkih komunikacija i Interneta,
sigurnih plaćanja i transakcija
do elektroničkoga poslovanja
i zaštite osobnih podataka i
identiteta. Taj porast broja specijaliziranih konferencija prati
brzi razvoj novih tehnologija,
širinu područja ICT-a.
InfoTrend: Molim Vas da
nam objasnite organizaciju i
strukturu konferencija.
Ante Polonijo: Struktura je
svih konferencija slična: stručna predavanja, prezentacije
ujutro, a radionice i seminari
popodne. Za prijenos konkretnih specijaliziranih znanja
zaduženi su seminari. Istodobno se održava više specijaliziranih seminara, a okrugli stol
i izložba prateće su djelatnosti.
Brojne radionice uvijek imaju
isti praktični cilj – interaktivno prikazati pojedina rješenja,
opremu, mogućnosti ili način
rada. Radionice zbog svoje orijentacije na praktičan rad pokazuju da to polaznici iznimno
vole i pohvaljuju u anketi. Sva
Dvadeset i
četiri zbornika
predstavljaju
pravu malu
biblioteku i
riznicu znanja
o razvoju ICT-a,
koja se često
koristi u radu
ICT Informatička tehnologija u poslovanju
GOVERNMENT
Broj 189
6/2012
Lean & Agile
– evolucija
učinkovitosti
CIJENA:
32 kn
4,5 €
5 KM
Siniša Varga
Ravnatelj
Zaštita kritične
infrastrukture
eHrvatska
Hrvatski zavod za
zdravstveno osiguranje
BPM:
formula za
oporavak RH
ICT u braku
iz interesa
Što nakon
digitalnoga?
IT rekonstrukcija
industrije zdravlja
PRILOG
Strana
praksa i
iskustva
Strana iskustva: Problemi jednaki, pristup različit
e-Europe
Recentnim su se promjenama na političkoj sceni
iznova pokrenula razmišljanja i aktivnosti u prostoru
približavanja Europskoj uniji, što bi trebalo otvoriti
promjene u domeni izgradnje digitalne i povezane
uprave, ali ne toliko zbog uprave same, nego zbog
krajnjega cilja – usluga građanima.
PIŠE RATKO MUTAVDŽIĆ
Tražimo li referentne točke vezane uz strategiju Europe, pronaći ćemo ju u okviru digitalne
agende (Digital Agenda). Digitalna je agenda dio šire Europe
2020 strategije i njezina je zadaća razviti potencijale koji nam
donose informacijske i komunikacijske tehnologije kako bi promovirali inovacije, ekonomski
rast i napredak (ako ste do sada
bili zbunjeni naslovima pojedinih strategija, recimo da se to razvijalo ovako:
e-Europe -> e-Europe2002 ->
e-Europe 2005 -> i2010 -> Digital Agenda).
A
ko malo bolje pogledamo što
muči Europu, vidjet ćemo da
zapravo rješavamo iste probleme: rascjepkana digitalna tržišta,
nedostatak interoperabilnosti, pro-
188 InfoTrend
blemi s računalnom sigurnošću i općenito nesigurnošću mreža, manjak
ulaganja u razvoj mreža, premalo poduzetništva u okviru istraživanja i
inovacija, nedostatak digitalnih vještina i znanja te neiskorištavanje mogućnosti koje tehnologija može pružiti zajednici i društvu.
Pokušajmo dati nekakav osvrt na
naše poglede vezane uz digitalnu agendu. Pri tome, možemo biti dovoljno
hrabri da bismo predložili i pojedine
proaktivne korake koji možda nisu
strateški (jer je to zadatak države i državnih ustanova), nego prilično taktički i koji kratkoročno, bez velikoga
kompliciranja, mogu ukazati bitnim
sudionicima (nazovimo ih građanima i organizacijama) da se jednostavno mogu ostvariti prve, ali ipak
poptune digitalne usluge koje očekujemo. Ali da bismo to mogli napraviti
u razumnome okviru, odabrat ćemo
nekoliko nama srodnih država i nekoliko onih koje su tehnološki napredne i koje su znakovito podignule
svoju elektroničku uključenost.
Za te velike odabirem Veliku Britaniju, Austriju i Finsku (tradicija
upravljanja uslugama, jedna od najboljih implementacija e-Uprave te
tradicionalno jako upravljanje državnom upravom, respektivno) te
naše male susjede i partnere Estoniju, Rumunjsku i Sloveniju jer se volimo uspoređivati s njima, respektivno također (dobra implementacija
e-Government rješenja, izvrsno odigrana uloga outsourcing partnera).
Naravno, preskočit ću različite dokumente, zakone, preporuke i uredbe jer je jasno da je to nužan, ali ne i
dovoljan čimbenik za napredak – reći
ćemo da to svi već imamo.
Razdoblje procjene:
2007. - 2010.
Prosječni godišnji
prirast:
+13,1 %
Udio u 2007:
58,3 %
Udio u 2010
84,3 %
NB: u 2005. I 2008. podaci nisu prikupljani
Trend uporabe elektroničkih usluga stalno raste pa je u EU-15 početkom 2010. već prošao
84,3% ukupnih usluga države koje su dostupne elektronički
eGOVERNMENT 1
GOVERNMENT
Strana iskustva
Nedostatak
interoperabilnosti – je li to
stvarni problem?
Interoperabilnost je jedna od
najčešće korištenih riječi u bilo kojoj
raspravi o uspostavljanju elektroničke državne uprave u posljednjih desetak godina. Svjesni smo da smo dosta uložili u pojedine organizacije te,
vrijedi priznati, pojedina tijela javne uprave i pojedini procesi unutar
njih danas su visoko informatizirani,
do razine u kojoj građanin potpuno
ostvaruje uslugu putem elektroničkih usluga.
No kako ni jedan proces nije otok,
predstoji nam glavna aktivnost i preduvjet za daljnji napredak –
���������
povezivanje. Povezivanje vidim prilično
drukčije od problema interoperabilnosti i aktivnosti koje treba usmjeriti
na dvije glavne i kritične točke: mjesto dijeljenja (service bus) i mjesto razumijevanja (service catalog). Tu je i
nekoliko dodatnih servisa, ali... ništa
što drugi već nisu napravili.
Iako je ovome dan veliki naglasak
u digitalnoj agendi, i dalje smatram
da se tomu pridaje prevelika pozornost, barem u načinu pristupa. Republika Hrvatska ima stvarno kvalitetan početni dokument, Hrvatski
okvir za interoperabilnost, koji daje
dobar pogled na to što interoperabilnost jest, koji su problemi i kako bi
rješavanju problema trebalo pristupiti. I to je dovoljno za početak: da istaknem ponovno, problem interoperabilnosti ne postoji i izgovori koji se
koriste danas prestali su vrijediti kao
tehnički ispravni prije nekoliko godina, kada su svi proizvođači shvatili da
ih zatvoreni format podataka tjera u
gubitak tržišne utakmice.
Dakle, ako imamo dokumente,
sljedeći je korak implementacija servisa. Imamo li dovoljno uputa za to?
Na žalost, ne. Iako pojedini primjeri postoje, nedostaje nam više praktičnih vježbi i primjera koji su javno
objavljeni i koje koriste i unutarnji
i vanjski partneri. Kako pristupiti i
upravljati servisima? Gdje je katalog
servisa i mogućnosti servisa, progra2 eGOVERNMENT
Problem
interoperabilnosti ne
postoji i izgovori koji se
koriste danas prestali
su vrijediti kao tehnički
ispravni prije nekoliko
godina, kada su svi
proizvođači shvatili
da ih zatvoreni format
podataka tjera u gubitak
tržišne utakmice
ma i podataka?
Primjeri su različiti.
Austrija je to riješila na očekivani način, kroz direktorij (katalog)
usluga, koji, naravno, definira tko
što može napraviti i to putem kojega
formata podataka. Ne samo to, nego
postoji i javno objavljeni centraliziran LDAP servis djelatnika i organizacija u državi (ldap.gv.at) koji je
osnova za transparentnost državne
uprave i kojega je lako nadograditi
u budućnosti. Slično funkcionira i eGIF u Velikoj Britaniji, koji je složeni
set „uputa“ kako pristupiti izgradnji
elektroničkih servisa.
No osim velikih i bitnih servisa,
bitno je za očekivati i cijeli niz malih,
bitnih i javnih servisa, poput sustava
elektroničke potvrde dostave (electronic delivery service) koji koristi digitalni certifikat (primjer Austrije)
ili sustav za upravljanje elektroničPristup je pregledu stanja nacije
i naših mogućnosti zapravo dvojak:
jedno je pratiti što bi Europa željela
napraviti i pri tome prilagoditi i našu
strategiju, a drugo je pokraj toga adresirati i sve druge probleme koji, ili koče
ono što bi htjeli napraviti u okviru rješavanja europskih inicijativa, ili smo
jednostavno čak i u boljem položaju
nego dobra stara Europa te možemo
neke stvari napraviti brže (ili pametnije, s obzirom na to da smo u prilici ne
ponoviti određene pogreške).
kim dokumentom ili zapisom (vrlo
popularni ELAK sustav u Austriji).
Hrvatski ih okvir za interoperabilnost definira kroz zajedničke resurse
i potporne servise (kao što su portal
Moja uprava, sustav za autentikaciju i autorizaciju, sustav objedinjavanja servisa i usluga – government service bus, servis pregleda toga sustava
– uddi, izvorne registre), dakle gotovo sve što je potrebno napraviti, jedino nam izvedba nije bila u skladu s
dokumentom.
Pitanja sigurnosti i
nesigurnosti
Prvo i osnovno, gotovo svi ovdje govore o sigurnoj mreži. Sigurnoj, povezanoj, optičkoj, redundantoj mreži
koja je osnovni pogon svih aktivnosti države. Postojanje je takve mreže
bitno, jer je osnova za izgradnju svih
pristupa sigurnosti prema aplikacijama, podatcima, pojedincima i slično.
Iako smo mislili da smo ovdje otišli
možda i najdalje, praksa je uporabe
bila različita – sigurna mreža danas i
kod nas teoretski postoji, ali se praksa njezine uporabe vrlo razlikuje, a
katkad se i ne koristi.
UK ve����������������������������
ć desetak godina koristi Government Secure Intranet (GSi), primarnu mrežu za povezivanje centralnih državnih odjela i agencija.
Naravno, unutar usluga mreže nalazi se i spajanje na Internet, sigurna elektronička pošta i web-servisi,
prijenos podataka, imenički servisi i
tako dalje –
�����������������������������
sve što bi trebalo osigurati kroz servis takvoga tipa. Kao i kod
većine zemalja, te se usluge pružaju
putem outsourcinga, a koji opet ima
ugovorne partnere. Podsjeća li vas
to na nešto? Katkad su portali okrenuti samo interno državi, kao što je
finski Senaattori - government intranet portal koji upravo zbog toga
ima i specifi���������������������
čnu namjenu upravljanja znanjem, procesima, inovacijom
i izobrazbom zaposlenika državne
uprave.
Estonci također imaju svoj EEBone, komunikacijsku mrežu izmeInfoTrend 189
GOVERNMENT
Ključne brojke u 2010
Najviša:
Danska: 72%
Najniža:
Rumunjska:
7%
EU-27 prosjek:
32%
NB: Za BG, DK, ES, FR, DE i RO korišteni podaci za 2006. umjesto 2005.
Pojedinačna se uporaba elektroničkih usluga razlikuje od zemlje do zemlje članice EU-a, premda možda na vrhu nisu zemlje koje bi očekivali
đu državne uprave, koju koordinira
država, ali i ne samo što plaća cijelu
mrežu nego i svim korisnicima nudi
besplatan pristup, što je već znakovit
odmak od nama slične prakse.
Dodatno, jedno od bitnijih pitanja
sigurnosti, barem u interoperabilnim sustavima, jest pitanje autorizacije i autentikacije. Morate znati što
i tko čemu pristupa. Morate imati jedinstveni identifikator koji određuje
vaša prava i mogućnosti.
UK je otvorio servis Employee Authentication Service (EAS) koji je
projekt između različitih državnih
entiteta i koji omogućuje da se državni službenik jednom autorizira u sustav i potom sustavno pristupa različitim informacijama s kontroliranim
pravima pristupa. Svi entiteti vjeruju
servisu i jednostavno određuju prava koje korisnik – službenik dobiva.
No to je samo mali zalogaj u odnosu
na Government Gateway – servis koji
se koristi već desetak godina i koji je
danas osnovni UK identifikacijski
servis te ujedno centralni registar
za omogućavanje sigurnih e-Government transakcija. Government Ga���������
na njeteway je zapravo platforma –
ga se uključuju različiti servisi, a on
pruža osnovne usluge autentikacije,
autorizacije, podrške za transakcije,
registraciju itd. Sam je Government
Gateway uspješan izvozni proizvod,
i implementiran je u dvadesetak ze189 InfoTrend
malja – među kojima, na žalost, nije i
Hrvatska. Finci koriste slične pristupe, koji se zovu Vetuma i Tunnistis.fi,
gdje različite agencije koriste različite modele.
Pitanje je sigurnosti uvijek vezano
i za pitanje nadzora nad svim aspektima sustava. Ako se već ne govori o
interoperabilnosti, onda se danas govori o datacentrima – prostorima u
kojima se pokreće tehnologija potrebna za rad državne uprave. Danas je
snaga koncentrirana na različitim
mjestima i iako je u prošlosti bilo nakana koje nisu ostvarene, danas je
više nego očito da ćemo konsolidirati
računalne snage. Zato je pitanje kada
i kamo pitanje trenutka.
Na primjer, Austrija je otvorila Fe-
UK Government Gateway
je uspješni izvozni
proizvod i implementiran
je u dvadesetak zemalja
– među kojima, na žalost,
nije i Hrvatska. Na njega
se uključuju različiti
servisi, a on pruža osnovne
usluge autentikacije,
autorizacije, podrške za
transakcije, registraciju itd.
deral Computing and Data Processing
Centre (BRZ) koji je jedan od glavnih pružatelja usluga procesiranja i
administracije, uključivo sve glavne
servise, kao i uloge ASP (Application Service Provider) centra koji pruža
usluge korisnicima (Cloud Store).
Poduzetništvo u
istraživanjima i inovacijama
Katkad je neke stvari potrebno i
regulirati kako bi potaknuli njihovu uporabu. Na primjer, UK je donio
uredbu o uporabi podataka u državi,
Re-Use of Public Sector Information
(PSI) još 2005. kako bi potaknuo državu da ne kopira, čuva, izolira i skriva podatke te da ih zapravo što više
objavljuje, dijeli i time promiče ponovnu uporabu.
Slično tomu, ali na razini dokumenata, pokušava ostvariti i Estonija, koja je podignula Document Exchange Center (DVK) koji je zapravo
sustav za razmjenu dokumenata između različitih sustava upravljanja
sadržajem (kao kod, recimo, dvije pisarnice koje razmjenjuju dokumente). No DVK je samo jedan od servisa koji se zasnivaju na platformi
X-Road, koji je distribuirani servis
upravljanja podatcima unutar cijele države te posve jednostavno može
napraviti danas nama složene akcije, poput distribuiranoga upisa u više
eGOVERNMENT 3
GOVERNMENT
Strana iskustva
Nedostatak digitalnih
vještina i znanja
Za početak recimo: sve navedene zemlje koje pratimo u ovome malom tekstu
imaju već uveden elektronički identitet građanina (naravno, nije to nužno elektronička osobna karta). U Austriji je to Citizen Card koji ima i svoju mobilnu inačicu,
Finska ima svoj FINeID koji, kao usluge koje se zasnivaju na infrastrukturi javnih
ključeva, nudi certifikate za građane i organizacije koji se mogu pohraniti na različite uređaje i kartice.
Estonija je jedna od prvih država u svijetu koja je izdala svoju elektroničku
osobnu kartu, još 2002. No ono što je mnogo bitnije jest ekosustav koji je kreiran
oko toga: Estonija se iznimno brine za razvijanje aplikacija i usluga koje koriste
takav sustav, pa je danas broj elektroničkih usluga u Estoniji gotovo nevjerojatan.
Trenutačno je tamo aktivno 1,1 milijun kartica s preko 7,8 milijuna digitalnih potpisa i ostvarenih 130 milijuna elektroničkih autentikacija. A zemlja ima 1,34 milijuna stanovnika i danas osobnu možete zatražiti preko Interneta te, poput Austrije,
imaju i dodatak sustavu koji omogućuje identifikaciju putem mobilnih uređaja.
Rumunjska, kao ni Slovenija (koja na projektu radi od 2003.) nije daleko otišla,
te se sve svodi na idejnu raspravu o tome kako i što napraviti.
Jednako tako, sve zemlje imaju implementiran centralni portal za građane i organizacije (Austrija: help.gv.at za građane i recimo usp.gv.at za organizacije).
Možda je najdalje otišao UK s projektom Directgov, portalom koji građanima
pruža standardni način uporabe servisa i informacija, bilo kroz područja interesa
(zdravlje, izobrazba, zapošljavanje) bilo putem interesnih skupina (roditelji, mladi,
osobe s posebnim potrebama), ali i s kanalima kroz televiziju i mobitele, te danas
ima 26 milijuna pojedinačnih posjetitelja mjesečno.
Sličan je projekt zaživio i u Hrvatskoj s portalom www.mojauprava.hr, ali je
nedostatak konkretnih servisa zapravo unazadio inače dobru ideju centralnoga
portala. Nerazmjer između ideje i potrebnih servisa nije omogućio daljnji razvoj
i prihvaćanje portala –�����������������������������������������������������������
danas je to tek skup kopiranih informacija kojemu će
�������
trebati korjenit redizajn i uspostava novih servisa da bi ga građani prihvatili kao središnji portal.
Pojedine zemlje (poput UK) imaju portale koji su namijenjeni komunikaciji i
razvoju politika i normi koje se koriste u e-Governmentu –��������������������������
gdje je glavna tema razvoj bitnih e-Government shema podataka (poput e-Government Interoperability
Framework e-GIF norme, koju je Ured za internetizaciju 2001. �������������������
čak pokušao preslikati kao hrvatski nacionalni standard za sheme podataka). Tu su i e-GMS (e-Government Metadata Standard) te GDSC (Government Data Standards Catalogue),
ali to kao da je nekakav usporedni svemir, pa ga sad neću posebno objašnjavati.
Finska je ovdje pojednostavnila pristup također na jedan jedinstveni portal za
građanina (suomi.fi), ali je to možda najbolje organizirani portal za građane koji
danas možete pronaći u EU, dok Estonci imaju svoj eesti.ee (slična logika kao i kod
Finaca). No s druge strane,
Rumunjska nije daleko odmakla od svojega portala (e-guvernare) koji je više
skup informacija i formulara nego servisa za građane.
No, osim portala e-Uprava na kojem možete pronaći nekoliko integriranih
servisa, Slovenija je napravila zanimljiv iskorak u kreiranju centralnoga kataloga
informacija od javnoga značaja, koji, čini mi se, nije sučelje za pristup web-servisima, te je više, kao što kaže, samo katalog. Evidentno je da manje zemlje i dalje imaju problem s otvaranjem k uporabi tehnologije te nema, iako EU na tome ustrajava,
jačega uključivanja razmišljanja o elektroničkim uslugama.
4 eGOVERNMENT
baza u različitim registrima istodobno ili pretraživati istodobno u više
izvora komunicirajući putem servisa. Opet zanimljivo, projekt je započeo još 2001.
Razvidno je da su države koje su
najviše napredovale ujedno i imale najviše hrabrosti da se, ne samo
temeljito, nego i inovativno uhvate u koštac s problemima. Primjena
je tehnoloških ideja osigurala kvantni skok u razmišljanju i odrađivanju
zadataka te, mada to možda nije bilo
očito kratkoročno, dugoročno je postavila osnove za izgradnju vrlo naprednih servisa.
Drugo je pitanje, ali i odgovor, kako
u to involvirati privatni sektor. Dva
su najbrža načina: dajte mu mogućnost da samostalno sudjeluje (na primjer, otvorimo podatke kroz OpenData inicijative, definirajmo usluge
kako im pristupiti, a privatni će se
sektor sam pobrinuti za programska
rješenja) ili mu dajte prostor u kojem
može zajedno raditi sa stručnjacima
iz države u inovaciji procesa ili invenciji rješenja (prostor izgradnje prototipova ili promatranja posebnih rješenja ili... uglavnom mjesto gdje se
javni i privatni sektor dogovaraju i
eksperimentiraju, prije no što stvari
prijeđu u domenu javne nabave).
Iskorištavanje mogućnosti
tehnologije
Koristeći tehnologije, moguće je ne
samo pokrenuti i otvoriti servise prema građanima nego i znakovito otvoriti servise interno u državi – čak i one
za koje bi smatrali da su nekako nezgodni za otvaranje. Na primjer, Velika je Britanija klasificirala sve svoje
podatke (novi IL0 do IL7 gdje je IL0
javni podatak koji je dostupan i samo
ga treba elektronički objaviti do IL7
koji je... ne znam jer ne bih ni trebao
znati). Takva je klasifikacija razjasnila da oko 75% podataka države može
biti javno dostupno (bilo anonimno
bilo kroz autentikaciju i autorizaciju),
što opet otvara cijeli niz mogućnosti
rada na uslugama za građane. Projekt
InfoTrend 189
GOVERNMENT
koji zasigurno treba što prije primijeniti.
Na kraju, da se dotaknem još jedne ili dviju tema. Možda nema izravne veze sa stanjem nacije ili razvojem
Europske unije, ali prva je bitna, a to
su razvojni ili istraživački centri.
Zanimljivo je da se u većini zemalja država ne oslanja samo na privatni ili nazovidržavni istraživački sektor nego znatno ulaže u svoje državne
istraživačke centre koji se bave samo
problematikom kako unaprijediti državnu upravu pomoću tehnologije.
Prostor je to za istraživanje, igranje, provjeru koncepata, izgradnju
prototipova, a sve u cilju kako bi se
država bolje pripremila za sutrašnjicu uporabom tehnologije. Na primjer, Austrija ima svoj e-GovLabs za
developere, E-Government Innovation Centre (EGIZ), UK već nakon nekoliko godina istraživanja uvodi GCloud, infrastrukturni oblak i usluge
za državu te CloudStore, aplikativne usluge putem Cloud Computinga (što je fascinantan projekt pa vam
preporučujem pogledati).
Druga tema nije toliko hitna koliko bi bila zanimljiva. Naime, sve se
e-uprave trude biti maksimalno transparentne prikazujući projekte i pripadne resurse do posljednje pojedinosti. Austrija ima svoj IKT Projekte
portal koji nam ne pokazuje samo
trenutačne projekte nego je ujedno
i mjesto za raspravu i dogovore oko
različitih zamisli vezanih uz elektroničko društvo. A i same su države nevjerojatno otvorene oko ovih informacija: na primjer, Finska i Estonija
imaju gotovo cijeli sadržaj preveden
na engleski jezik te su vam informacije o njihovim strategijama i planovima i više nego dostupne.
Evo za kraj i podatak da svaka zemlja ima svojega državnog CIO
„direktora“ – bez centralne odgovornosti ipak nema napretka. Tu se ne
razlikujemo i dajmo podršku direktoru da pripremimo sve izrečeno –
na kraju krajeva, svi smo mi građani i
zajednički nam je cilj - digitalno uređena država.
189 InfoTrend
Restrukturiranje informatičkoga servisa državne uprave
na načelima PerformanceStata
Provjereno
u praksi
Što je PerformanceStat
i kako ga primijeniti u
javnoj upravi?
PIŠE: ZORAN LÖW
U
listopadu su 2010. vodeći ljudi nekoliko najvećih američkih informatičkih kompanija
(među ostalima IBM i Dell) administraciji predsjednika Obame izložili studiju u kojoj predviđaju ukupne
uštede u federalnome proračunu u
iznosu od 1 trilijun (tisuću milijardi) dolara, kroz razdoblje od 10 godina, ako se prihvate njihovi prijedlozi
i provedu određeni koraci. Uštede bi
se postigle kroz 7 inicijativa, od kojih
se najznačajnije odnose na:
- smanjenje nepotrebnih
preklapanja,
- konsolidaciju infrastrukture
računskih centara,
- eliminaciju redundantnih
mreža i
- standardizaciju aplikacija
savezne administracije.
Kao primjere, navode kako je savezna država New York uštedjela 889
milijuna dolara korištenjem prediktivnoga analitičkog softvera u otkrivanju poreznih prijevara, a North
Carolina 25 milijuna uporabom istoga softvera za zlouporabe vezane uz
račune zdravstvenoga osiguranja starijih osoba (Medicare).
Porezno rješenje jedne multinacionalne softverske kompanije u Nizozemskoj, prema studiji koju je izra-
Autor Zoran Löw dugogodišnji je promotor novih
metoda učenja, osobito informatičkoga obrazovanja
i e-learninga. Posljednih se
godina bavi implementacijom paketnih aplikacija
u javnome i privatnome sektoru, posebice ERP i BI sustava. Suosnivač je
Cognite, vodeće hrvatske e-learning
tvrtke te vlasnik Convenia, savjetničke kuće za pripremu, uvođenje i nadzor paketnih informacijskih sustava.
Predavač je na veleučilištu VERN gdje
drži kolegije Programska rješenja za
potporu poslovanju tvrtke te Redizajn
poslovnih procesa.
dila neovisna savjetnička kuća Ernst
& Young, donosi godišnje u državni
proračun 1,7 milijardi eura. Sve to
zahvaljujući BI alatima i prediktivnoj
analitici koja vješto pronalazi porezne manipulacije i utaje.
Iako hrvatsko stanje nije istovjetno onomu u SAD-u ili Nizozemskoj,
problemi su slični, s tim da su u nas
zapravo još izraženiji pa je i prostor
za unaprjeđenja vjerojatno i veći. Zid
pred kojim se danas nalazi Hrvatska,
kao i mnoge druge zemlje, jest javni
sektor koji je pregazilo vrijeme. Stoga je reforma javnoga sektora postala prvorazredno pitanje preobrazbe
cijele države u suvremen, svrhovit i
učinkovit sustav pa samim time i pitanje daljnjega razvoja hrvatskoga
društva uopće.
Međutim, reforma javnoga sektora
nije izvediva bez nove informacijske
tehnologije.
Iako je Internet omogućio javnomu sektoru (tijelima državne upra-
eGOVERNMENT 5
GOVERNMENT
ve i jedinicama lokalne
i područne samouprave
- TDU i JLiPS) pristup
informacijama, a ponegdje i transakcijama,
sustavi koji su u pozadini tipično su izolirane aplikacije rađene po
mjeri te jedinstvene za
određeni poslovni proces ili neki njegov dio.
Kao rezultat, povezivanje je tih otoka mukotrpno, skupo i dugotrajno te teško i rizično za
održavanje. Posebno je
teško ostvariti vezu čelnih aplikacija (poput intranetskih/internetskih
portala) s pozadinskim
aplikacijama zaduženima za procesiranje transakcijskih podataka.
Takvi sustavi najčešće nisu projektirani ni za postojeće,
a kamoli buduće potrebe poslovnih
procesa u javnome sektoru. Međutim, kako su postojeći sustavi često
rezultat višegodišnjih ulaganja, odluka da se oni napuste i prihvate nova
rješenja, pa makar ona bila i neusporedivo učinkovitija, teško se donosi te
se u pravilu odgađa u nedogled. Kao
rezultat toga, javna uprava doživljava
sindrom “sudara sa zidom” – količina nakupljenih zahtjeva i potreba s
jedne te rigidna unutarnja organizacijska i aplikacijska struktura s druge strane, sve više izgledaju kao neprobojni zid. I tako se uglavnom ne
poduzima ništa što bi bitno izmijenilo stanje. Kronična potkapacitiranost
javnoga sektora informatičkim osobljem sigurno ne olakšava stanje.
Kako bi se ublažio opći dojam u
javnosti te pokazalo da se nešto ipak
radi, kreira se mnoštvo internetskih
stranica za javnost, koje najčešće nisu
dublje povezane s pozadinskim poslovnim procesima državne uprave.
To je stanje nedavno analizirala savjetodavna kuća McKinsey and Company, na primjeru nekih agencija državne uprave SAD-a. Navodimo:
6 eGOVERNMENT
“Neučinkoviti i složeni procesi državne uprave osnovna su prepreka
uspjehu. Odgovornost je za webaktivnosti najčešće duboko unutar
IT-a ili komunikacijskih odjela. Pa
budući da se Internet najčešće ne
vidi kao osnovni poslovni kanal, ti
su napori često rascjepkani kroz državna tijela. Jedna američka državna agencija ima više od 100 internih
te desetke eksternih web-stranica te
višestruke alate i platforme za njihovo održavanje. Osim povećanih
troškova i neučinkovitosti, ta složenost otežava prihvaćanje od strane
korisnika jer, primjerice, korisnici
moraju prolaziti višestruki postupak prijave prelazeći s jedne na drugu stranicu.”
Drugim riječima - kreiranje lijepih internetskih portala ministarstava i ostalih TDU i JLiPS nije rješenje,
iako je i to potrebno, ali isključivo
unutar širega koncepta reforme državne uprave. Naprotiv, kao što vidimo iz gornjega primjera, umjesto rješenja, može postati dio problema.
Godine 1994. za gradonačelnika
je New Yorka bio izabran Rudy Giu-
liani, republikanski političar koji
je frustriranim građanima svojega
grada obećao uvođenje reda. Naime, te godine je u New Yorku zabilježeno 2500 umorstava! Tešku
zadaću ostvariti gradonačelnikova obećanja dobio je načelnik policije William Bratton. Taj je čovjek
uveo jednu do tada nepoznatu metodu i operativnu strategiju koja je
prvotno dobila naziv CompStat
(od comparative statistics). Kako je
funkcionirala ta metoda?
Svi su načelnici pojedinih odjela i sektora (teritorijalnih jedinica)
dobili zadatak smanjiti stopu kriminala na svojem području. Rečeno im je da ih se više neće mjeriti
po broju patrola i sati provedenih
u dežurstvima i sličnim pokazateljima koji su prevladavali do tada,
nego isključivo po stopi kriminala
koja se mora smanjiti i to tempom
koji je dogovoren između gradonačelnika i šefa policije. Uvedeni
su pokazatelji kojima će se mjeriti
stopa kriminala te obveza tjednoga izvješćivanja. Na tjednim su se
sastancima pokazatelji analizirali,
tražili načini poboljšanja te su se
InfoTrend 189
Strana iskustva
dogovarale nove akcije. Sastanci su
se održavali po teritorijalnim jedinicama policijske uprave, ali i zbirni, za cijeli grad, na kojima je sudjelovao i gradonačelnik. Rezultat?
Za četiri se godine stopa kriminala u gradu gotovo prepolovila! Načelnik je Bratton 1996. dospio na naslovnicu časopisa Time,
a harvardska je Kennedy School of
Government 1995. dodijelila programu uglednu nagradu Innovations in American Government.
Program se vremenom proširio
i na druge američke gradove i savezne države te neka tijela savezne
uprave, a posljednjih se godina počeo širiti i po svijetu.
Taj tekst polazi od nespornoga načela da restrukturiranje informatičkoga servisa državne uprave (ISDU)
mora biti u funkciji šire reforme državne uprave. Ona se, pak, ne može
provesti bez jasno definiranih ciljeva
kao i pokazatelja učinkovitosti pojedinih segmenata pa tako i cijelih tijela državne uprave (TDU). Sukladno tomu, pokazatelji se učinkovitosti
moraju spustiti na razinu poslovnih procesa i pojedinih organizacijskih dijelova TDU-a (sektora, službi,
odjela itd.). Samo tako se može izgraditi upravljiva i učinkovita državna
uprava, što je, uostalom, već postala
praksa u nekim naprednijim sustavima javne uprave u svijetu.
Za to postoje odgovarajuća organizacijska i tehnološka rješenja. Međutim, potrebno je donijeti odluke na
najvišoj političkoj razini. Nulti je korak koji bi svemu prethodio prihvaćanje sljedećih strateških ciljeva restrukturiranja ISDU-a:
Povećati djelotvornost i transparentnost standardizacijom poslovnih procesa u javnoj upravi.
Omogućiti uspostavu sustava državne uprave zasnovanoga na
mjerljivosti učinka.
Uspostaviti jedinstven poslovno-tehnološki model informatičke
podrške učinkovitoj državnoj upra-
189 InfoTrend
GOVERNMENT
vi, koji će omogućiti provedbu navedenih dvaju ciljeva.
Slijedi niz koraka koje bi trebalo
poduzeti kako bi se provelo restrukturiranje informatičkoga servisa državne uprave, u skladu s navedenim
trima ciljevima.
Koraci bi bili sljedeći:
1.
Prihvaćanje akcijskoga plana
kao projekta Vlade RH: PerformanceStat u TDU-u Republike
Hrvatske
Potrebna je odluka Vlade o ulaženju u program mjerenja učinka TDUa, s jasno definiranim ciljevima, odnosno osnovnim pokazateljima po
kojima će se pratiti sva TDU, kao i rokovima i nositeljima programa.
2.
Uspostava organizacijsko-tehnološkoga rješenja ISDU-a
Davanje ovlasti Upravi za eHrvatsku za definiranje i nadzor provedbe planova i projekata restrukturiranja informatičkoga servisa državne
uprave, unutar Vladinoga akcijskog
plana PerformanceStat u TDU-u Republike Hrvatske.
Formirati središnji ISDU (iz postojećih: APIS, dijelovi FINE, pojedinci iz postojećih informatičkih službi
TDU-a ili potpuno nove tvrtke?) po
modelu javno-privatnoga partnerstva ili podržati tržišni koncept, što bi
bilo optimalno rješenje: utvrditi parametre organizacijsko-�����������
tehnološkoga modela podrške te potom postupkom javne nabave birati partnere za
pojedine segmente rješenja na tržištu
i to izme���������������������������
đu ponuditelja koji zadovoljavaju tražene parametre.
Uspostaviti organizacijsko-������
tehnološki model podrške na na�����������
čelima Cloud Computinga (��������������������
„Računalstva��������
u oblacima“).
Formirati katalog javnih i državnih
registara.
Utvrditi prioritetne poslovne procese iz Kataloga poslovnih procesa.
Utvrditi mjerljive pokazatelje učinkovitosti na razini TDU-a i nižoj
(sektori, službe, odjeli itd.)
Implementacija ključnoga di3.
jela modela kroz razdoblje
od prve četiri godine
Konsolidirati i povezati sve javne i
državne registre iz kataloga te ih učiniti dostupnima javnosti, u skladu s
najboljom europskom praksom.
Pripremiti standardna aplikacijska
rješenja po poslovnim procesima državne uprave, u skladu s Katalogom
poslovnih procesa i utvrđenim prioritetima.
Implementirati standardna aplikacijska rješenja s najvišim prioritetom
(najvjerojatniji su kandidati: planiranje proračuna, transparentno upravljanje predmetima, automatizacija regulative, praćenje učinka putem
sustava bodovnih kartica za mjerenje
performansi – Performance Scorecarding).
Uvesti tehnologiju poslovne inteligencije i prediktivne analitike,
kao sastavnoga dijela implementacije standardnih aplikacijskih rješenja jer ta tehnologija premošćuje izvještajno-analitički jaz između šume
podataka javnoga sektora i korisnika
(zaposlenika i dužnosnika TDU-a te
javnosti).
Strateški ciljevi restrukturiranja
informatičkoga servisa državne
uprave – povećanje djelotvornosti i
transparentnosti standardizacijom
poslovnih procesa.
Za TDU se često misli da su ustrojena prema nekomu jedinstvenom
modelu, kao unikatno rješenje. Istina
je, međutim, da TDU i JLiPS u najvećoj mjeri obavljaju poslove iz područja za koja postoje svjetski standardi, pa se takva rješenja mogu i
standardno podržati kroz suvremene
aplikacije. U SAD-u te EU-u takva se
rješenja već dulje vrijeme rabe za poreznu upravu, nabavu, zapošljavanje
i upravljanje proračunom, automatizaciju regulative, a u posljednje vrijeme i pozivnim centrima te CRM
sustavima za praćenje odnosa s građanima i pravnim osobama te upravljanje predmetima (tzv. Case management).
Standardizacija pruža priliku za
eGOVERNMENT 7
GOVERNMENT
Strana iskustva
unaprjeđenje poslovnih procesa,
a pritom se troškovi (kao i koristi)
mogu raspodijeliti na više TDU-a.
Tako se mogu postići sljedeće koristi:
Unaprjeđenje procesa planiranja i budžetiranja
Jedan je od većih problema javne
uprave težak, mukotrpan i nedjelotvoran postupak planiranja proračuna. Suvremene aplikacije za proračunsko planiranje omogućuju
jedinstveno rješenje za proračunsko
formuliranje, provedbu i distribuciju,
što omogućuje da se korisnici u većoj mjeri usredotoče na proračunsku
analizu i programske ciljeve. Omogućuje se smanjenje ciklusa izradbe
proračuna ili rebalansa kao i izvješćivanje, olakšava se postizanje zakonske sukladnosti te nadzor trošenja
proračunskih sredstava i to u realnome vremenu. Nadalje, moguće je
unaprijediti planski proces stalnim
mjerenjem učinkovitosti TDU-a prema zadanim ciljevima kao i mjerenjem odgovornosti za rezultate.
Zadovoljenje zahtjeva suvremene porezne uprave
Suvremeni, sveobuhvatni sustavi
za upravljanje porezima i poreznim
prihodima omogu���������������
ćuju jedinstveni pogled na poreznoga obveznika
te konsolidiraju informacije iz svih
poreznih i prihodovnih izvora, smanjujući poreznu evaziju i osjetno povećavajući naplatu poreza i to bez povećanja poreznih stopa.
Unaprjeđenje upravljanja proračunskim financijama
Putem jedinstvenoga, prilagodljivoga sustava računovodstvenih postavki poreznoga modela kao i modela provedbe proračuna, odnosno
plaćanja u sustavu države, moguće je
pratiti upravljanja proračunskim financijama u realnome vremenu. Putem EPM-a (Enterprise Performance
Management) sustava moguće je uspostaviti stratešku metriku sustava te
ga prema njoj mjeriti.
Zapošljavanje, praćenje i mjerenje učinkovitosti rada zaposlenika
Sustavi za upravljanje ljudskim potencijalima omogućuju optimiziranje
8 eGOVERNMENT
procesa kao što je prikupljanje podataka o radnome vremenu, praćenje
odsutnosti, nagrađivanje te obračun
plaća. Nadalje, omogućuju praćenje
i analizu podataka o stanju kompetencija, olakšavaju proces zapošljavanja kao i nadzor zakonske usklađenosti. Samouslužni portali ubrzavaju
interakciju sa zaposlenicima te smanjuju nepotrebne i zastarjele papirnate procedure i gubitak vremena
koje one iziskuju. Tu su posebno zanimljivi portali za zapošljavanje koji
omogućuju kreiranje i oglašavanje
upražnjenih mjesta, pretraživanje,
procjenjivanje, intervjuiranje i ocjenjivanje natjecatelja, online komunikaciju te slanje ponuda. Oni mogu
biti korišteni i interno, unutar TDUa ili JliPS-a te tako olakšati pronalaženje potrebnoga zaposlenika unutar
državne uprave.
Bolji uvid u troškove nabave
Aplikacije za nabavu namijenjene
javnomu sektoru raspolažu rješenjima kao što su samouslužni portali za
generiranje nabavnih zahtjeva, proračunska kontrola nabave, automatizirani procesi od narudžbe do plaćanja i sl. Potpuna vidljivost i nadzor
procesa nabave omogućuju analizu
modela trošenja proračunskih sredstava po organizacijskome ustrojstvu,
programu, projektu ili troškovnome
centru. Nadalje, omogućuje se praćenje performansi i ocjena kvalitete dobavljača, mjerenje iskorištenosti ugovora i slično.
Upravljanje projektima, programima i dodjelama
Rješenja za upravljanje projektima
podržavaju puni životni vijek projekata te omogućuju jedinstven i pouzdan pogled na sve projektne aktivnosti. Osim toga omogućuju i vođenje
projekata koristeći napredne metodologije olakšavajući dodjelu odgovarajućih resursa projektnim aktivnostima te pospješujući uspješno
upravljanje dosegom projekta kao
i njegovim troškovima i rokovima.
Jednako tako pružaju mogućnost
praćenja financijskoga statusa rabeći informacije o proračunu projekta
te predviđanja kroz što-ako (What if)
analize.
Rješenja za upravljanje imovinom omogućuju cjelovit pogled na
državnu imovinu uvidom u njezinu
povijest, lokaciju, upravljanje, tehnička svojstva, „vlasništvo“ odnosno
odgovornost, preventivno, prediktivno i korektivno održavanje i sl.
Sustav državne uprave zasnovan na
mjerljivosti učinka
Učinkovitost se sustava u javnome sektoru može mjeriti na više načina, kroz operativne i financijske
vrijednosti provedbe proračuna te
kroz cijeli niz pokazatelja operativnoga funkcioniranja. Primjerice, to
mogu biti pokazatelji koji upućuju na
broj neriješenih predmeta u odnosu
na broj ukupnih predmeta, broj pritužbi i reklamacija građana u odnosu na utrošena sredstva, na broj angažiranih referenata ili jednostavno
u odnosu na prethodno razdoblje.
Nadalje, mogu to biti pokazatelji koji
upozoravaju na devijacije u provedbi
državnoga proračuna, vremenska ili
neka druga odstupanja koja su vidljiva tek ako se podatci postave u odnos
s nekim zadanim čimbenikom ili ciljnom veličinom (tzv. benchmark).
Dobiveni se pokazatelji zovu ključni pokazatelji učinkovitosti (KPU)
ili engleski Key Performance Indicators (KPI) i oni su osnovom mjerenja
učinkovitosti tijela, organizacijskih
jedinica i pojedinaca. Njihov je odabir i postavljanje u domeni korisnika,
odnosno TDU-a i parametara po kojima će ga mjeriti vlada.
Najraširenija je strategija za tu svrhu CompStat ili PerformanceStat,
kako se metoda najčešće naziva. Za
pojedinosti o toj metodi u ovome
članku nemamo prostora pa čitatelje upućujem na web-stranice Roberta D. Behna, profesora s harvardske
John F. Kennedy School of Government, najisturenijega promotora PerformanceStata: http://www.hks.harvard.edu/thebehnreport/.
Za konkretnu implementaciju PerformanceStata, odnosno mjerenja
učinkovitosti sustava, služe proizvodi
iz kategorije Enterprise Performance Management (EPM) i Data Warehousing te BI (Business Intelligence)
aplikacija i alata.
InfoTrend 188
su predavanja i prezentacije
redovito na konferencijskome
CD-u i otiskani su u zborniku
koji u anketi redovito dobiva
najbolju ocjenu. Dvadeset i
četiri zbornika (npr. konfer­
encije CASE ili KOM) predstavljaju pravu malu biblioteku i riznicu znanja o razvoju
ICT-a, koja se često koristi u
radu.
InfoTrend: Kakav je odziv predavača i sudionika na
konferencijama tvrtke CASE?
Ante Polonijo: Na navedenim je konferencijama do
sada pribivalo preko 15 tisuća
polaznika u rasponu od 120
do 350 nazočnih po konferenciji. To upozorava na velik
potencijal i nemjerljive učinke
tih konferencija u promidžbi i
širenju ICT znanja i iskustava.
U početku su aktivno sudjelovali i poneki stručnjaci iz
tada informatički naprednijih
centara (Ljubljana, Maribor,
Zagreb, Varaždin, Rijeka, Beograd, Sarajevo…), no nakon
osamostaljenja Hrvatske, gotovo su prestali dolaziti sudionici iz okolnih zemalja (nekoć
40%) jer su osnovali vlastite
konferencije.
Svakoga je dana na trži­­­­štu
sve više konferencija pa je
zaista vrlo teško okupiti kvalitetne predavače, a i dovo­ljan
broj sudionika koji bi svojim
kotizacijama po­krili troško­ve
i trud uložen u svaku od konferencija.
Hoće li netko
nazočiti
konferenciji, osim same želje,
če­sto ovisi o financijskome
stanju (osobito danas), zauzetosti poslom, učestalim reorganizacijama tvrtki ili informacijskih sustava, privatnim
problemima i sl. No susresti se
s kolegama iz struke, proširiti
vidike i znanje o najnovijim
tehnologijama,
metodama
rada, tuđim iskustvima i malo
se odvojiti od svakodnevnih
problema, znači više od utrošenih sredstava iako toga često nismo svjesni.
Konferencija Case
SmartCard
Konferencija je Case
najstarija s 24-godišnjom
tradicijom. Posvećena je
metodama i alatima za
projektiranje informacijskih sustava. Namijenjena je projektantima IS-a, programerima, danas bismo rekli developerima. No s obzirom na to da mlađim generacijama
pojam CASE (Computer Aided Software Engineering)
ne znači mnogo, morali smo promijeniti naziv konferencije u CASEdev (Developerska konferencija).
Razdoblje je velikih vlastitih računalnih centara iza
nas. Dulje je vrijeme prisutan trend korištenja vanjskih
usluga, kupnje gotovih rješenja za pojedina područja
primjene informatičkih sustava, a u posljednje vrijeme informatičkih usluga (SaaS) na Internetu (ili sada u
“Oblaku”). Kada već spominjemo komercijalne sudionike, treba spomenuti da je dio pokrovitelja (npr. Oracle,
Microsoft i SAP) prešao na organizaciju vlastitih skupova
te se manje uključuju na Case konferencije.
Teme su konferencije tradicionalne: Metodologije projektiranja, Alati i rješenja i Internet/Sigurnost. Prvi dan
upoznavanje novih metoda, tehnika i postupaka, upravljanje procesima, kvaliteta itd. Na samoj je konferenciji
prvi dan bio najposjećeniji i najbolje ocijenjen u anketi..
Drugi je dan konferencije tradicionalno posvećen temama “Alati i rješenja”, tj. konkretnim alatima i rješenjima
prototipskom i RAD razvoju iz iskustava, preporuke i
upozorenja na probleme i teškoće. Posljednjih se godina
okrećemo temama o mobilnim platformama, alatima i
rješenjima.
Međunarodnu konferenciju SmartCard HGK i Case
d.o.o. organiziraju već trinaest godina (krajem rujna) za
područje tehnologije, normi, razvoja platnoga prometa i
primjene smartkartica (čip kartica) na područjima financija , sigurnosti transakcija i plaćanja, identifikacije i sl.
Sudionici su konferencije zaposlenici svih naših banaka,
financijskih i drugih ustanova, gospodarstva i državne
uprave .
To međunarodno savjetovanje okuplja najbitnije
svjetske proizvođače opreme i rješenja (npr. Mastercard,
Giesecke&Devrient, Vasco, Visa itd.), ali i one domaće
(AKD, Logos/ Asseco, ECS, IPR, ZMS, itd.). Na savjetovanju
se prezentiranju najnovija rješenja i projekti u svezi s proizvodnjom kartica, primjenom, problemima sigurnosti…
Od domaćih su rješenja na savjetovanju banke redovito
objavljivale i prezentirale svoje projekte elektroničkoga
plaćanja preko Interneta , elektroničkoga novčanika, lojalnosti, sustava identifikacije, a vidjeli smo
i druge bitne projekte
(npr. e-račun). Prvih je
godina naglasak bio
na tehnologiji i tehnološkim aspektima, na
digitalnome potpisu
i PKI, uvođenje višefunkcijske čip kartice
EMV (Europay, Mastercard, Visa), a kasnije je naglasak
dan na rješenja i primjenu (beskontaktno čitanje, aplikacije lojalnosti, upravljanje sustavima i rizicima...).
Savjetovanje KOM
U Opatiji se krajem godine održava tradicionalna
konferencija “Komunikacijske tehnologije i norme u
informatici KOM” s trima osnovnim “tehničkim” temama:
mreže, servisi (usluge) i Internet/sigurnost.
Tema mreža obuhvaća najnovije mrežne tehnologije
LAN, WAN (fiksne i bežične), različiti protokoli (kod Etherneta od 10 Mbs, preko100 Mbs do Gigabitnog, pa 10
Gbs ili već 40 gbs), ATM, DTM... U početku su pozornost
privlačili hubovi i ruteri, zatim su se pojavili switchevi, a
danas se govori o ultrabrzim mrežama zasnovanima na
optičkim aktivnim elementima (a ne samo o pasivnoj
optici). Već se više godina obrađuje tema bežičnih mreža, a završava predavanjem o tehnologijama i načinu za
upravljanje i nadzoru mreža. Posebno su polaznicima
zanimljive teme o projektiranju mreža i primjeri izvedenih mreža, tako da su u dvadesetak godina predstavljene
gotovo sve bitnije mreže u Hrvatskoj.
Već je više godina zanimljiva tema o mobilnoj telefoniji i mogućoj primjeni mobilnoga poslovanja. Danas je
sve na IP tehnologiji i integrirano (tehnologiji VoIP, IP TV
itd.).
Konferencija završava temama Interneta i sigurnosti.
Pozornost sada privlače predavanja o mobilnim protokolima i jezicima za mobilne internetske korisnike koji
omogućuju m-commerce. Analiziraju se računalno-sigurnosni incidenti i u svijetu i u Hrvatskoj te prikazi problema sa svim oblicima ugroza (od virusa na dalje), koji
su godinama nezaobilaznom temom.
e-biz
U cilju unaprjeđenja elektroničkoga poslovanja HGK
i HIZ i tvrtka Case d.o.o.
organiziraju već 11 godina
savjetovanje s temama: Norme (tehničke, pravne...), zakoni, pravilnici i uvjeti primjene, potrebna infrastruktura,
sigurnost rada, sigurnost podataka, poslovnih transakcija i plaćanja (e-invoice, e-payment), automatsko povezivanje dobavljača, trgovaca, mogućnosti primjene kao
što su e-business ili e-procurement u gospodarstvu, državnoj upravi, zdravstvu itd. Savjetovanje pobuđuje sve
veću pozornost i ono je postalo tradicionalno i međunarodno. Savjetovanje traje 3 dana i daje se presjek stanja
i mogućnosti u svijetu i u Hrvatskoj, osobito vezano za
sigurnost, za B2C, B2B, B2G poslovanje. Više pojedinosti
na www.case.hr/e-biz2002.
Privatnost
To je najmlađa konferencija, ali ipak ove godine slavi
već desetogodišnjicu. Zaštita
osobnih podataka i identiteta
te pravo na pristup informacijama zakonski su regulirani
(u EU-u i Hrvatskoj). Vjerojatno je to razlog što se time
dosta bave pravnici, administrativno osoblje i glasnogovornici pa je i struktura polaznika ove konferencije tomu
prilagođena. Konferencija tek dobiva na značenju, što
će osobito doći do izražaja prelaskom na Računalstvo u
oblaku.
189/6/2012 infoTrend 31
>Istraživanje
Povezivanje medija i zabave s budućnošću
Nakon digital
IBM-ov odjel za globalne poslovne servise, putem IBM-ovoga instituta za poslovnu vrijednost,
razvija činjenično temeljene strateške uvide namijenjene višim rukovoditeljima, o kritičnim
temama javnog i privatnog sektora. Ovo se završno izvješće zasniva na dubinskoj studiji istraživačkoga tima Instituta. Dio je to stalnoga opredjeljenja IBM-ova globalnoga poslovnog servisa
pružiti analizu i gledišta da bi se kompanijama pomoglo u ostvarivanju poslovne vrijednosti.
Za više informacija možete se obratiti autorima ili poslati elektroničku poruku na iibv@us.ibm.com.
Dodatne se studije IBM-ovoga instituta za poslovnu vrijednost mogu pronaći na ibm.com/iibv
Autori Saul Berman i Lynn Kesterson-Townes
Toliko najavljivano “Doba povezanih korisnika” više
nije u dolasku, ono je stiglo. Današnji su se povezani korisni-
“Rastuća
popularnost društvenoga
umrežavanja sve više
utječe na današnje
poslovanje već samim time što današnji zaposlenici očekuju da i na radnome
mjestu imaju pristup društvenim aplikacijama. Istodobno, tvrtke su zbog širenja
društvenih mreža suočene i s preobrazbom praktično svakoga poslovnog procesa, međutim do sada nisu imale prikladne alate kojima bi mogle izvući korisne i
smislene uvide iz goleme plime informacija kojoj su izložene. Pojava društvenoga softvera za poslovni sektor i državne
ustanove omogućuje tim organizacijama
iskorištavanje nove, društvene paradigme
timskoga rada (kolaboracije) i ostvarenje
kvantnoga skoka u načinima angažiranja
ljudi i u samoj tvrtki i izvan nje. IBM-ov
softver za društveno poslovanje znatno će
poboljšati načine njihove suradnje i međusobne komunikacije.”
Krešo Perica, glavni direktor IBM Hrvatska
32 infoTrend 189/6/2012
ci osnažili tražeći trenutačni pristup personaliziranomu sadržaju
i to pod njihovom uvjetima. Kako bi zadovoljili povezane korisnike kao i partnere ekosustava, pružatelji usluga medijskoga
i zabavnoga sadržaja (M&E, Media and Entertainment) moraju zakoračiti u dimenziju „iza digitalnoga“ da bi mogli, u svako
doba, isporučiti individualna iskustva na zahtjev. Digitalizirani
sadržaj i digitalna distribucija više nije dovoljna za one u M&E
industriji. Za uspjeh će u povezanome okruženju biti potrebno:
razvijena B2C (business-to-consumer) svijest, uvid u digitalne
odlike potrošača, svijest o odnosima poslovnih subjekata prema
krajnjim korisnicima (business-to-consumer B2C); razumijevanje digitalne osobnosti korisnika, isporuka odgovarajućih i
poboljšanih iskustava, i sposobnost pronalaženja novih načina
uspješnoga unovčenja sadržaja.
Povezanost ispunjava svakodnevicu korisnika i oni stoga žude
za još više. Nedavno je objavljeno u novinama da ljudi u prosjeku
provjeravaju svoj pametni telefon 34 puta na dan. Na YouTubeu
je ažurirano više videouradaka nego što su ih stvorile tri glavne
američke mreže u 60 godina. Uz to je 61% Amerikanaca izjavilo
da bi bilo lakše živjeti bez zračnoga prijevoza nego bez Interneta.
Novo ponašanje povezanih korisnika koje uključuje korištenje društvenih mreža, usporedno praćenje različitih sadržaja i
korištenje sadržaja „na zahtjev“ korisnika ima znatan utjecaj na
pružatelje usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja. Kanibalizacija sadržaja smanjuje potrebu za klasičnim vrstama sadržaja te se
mnoštvo publike raspršuje. Štoviše, kako se očekivanja korisnika
kreću od obrasca vlasništva nad sadržajem prema obrascu dostupnosti sadržaju, tijek se prihoda za digitalni sadržaj pokazao
nižim od klasičnoga prihoda. Tako bismo bolje razumjeli proces
promjene korištenja sadržaja i ponašanja u svezi s digitalnom
prilagodbom, IBM-ov je institut za poslovnu vrijednost proveo
svoje četvrto godišnje istraživanje korisnika digitalnoga sadržaja
za 2011. Istraživanje uključuje više od 3800 ispitanika u šest zemalja i to u Kini, Francuskoj, Njemačkoj, Japanu, Ujedinjenome
Kraljevstvu i SAD-u.
Istraživanje ukazuje na to da na svim tim tržištima više nije
riječ samo o manjini digitalno povezanih naprednih korisnika
mlađe dobne skupine. Današnji su glavni korisnici skupina koja
prelazi uobičajene dobne granice i čini one koji su karakteristični
po tome da kupuju elektroničke uređaje istodobno kad i svi ostali
korisnici.
Kako pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja u današnjem okruženju povezanih korisnika mogu pružiti korisnicima primjerenija zabavna iskustva koja se doživljavaju kao vrjednija? Ukratko, oni moraju otići korak dalje od jednostavnoga
distribuiranja digitalnoga sadržaja.
Danas, pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja moraju razmišljati i ponašati se kao kompanije koje posluju na načelu odnosa poslovnih subjekata prema krajnjim korisinicima
(B2C) bez obzira na to gdje se nalazili u industrijskome nizu
vrijednosti.
Nadalje, trebali bi se usredotočiti na određene digitalne osobnosti korisnika. Također bi trebali naučiti kako pružiti potpuna, odgovarajuća sadržajna iskustva, a ne jednostavno prenositi
sadržaj. I, na posljetku, moraju kreirati nove prilagodljivo integrirane modele prihoda za digitalni prijenos koji može ostvariti
vrijednosti usporedive s tradicionalnim modelima.
Globalni trendovi digitalnoga
ponašanja korisnika
Povećana će se digitalna povezanost zadržati
Svako javno i privatno nastupanje na izgled pokazuje agresivnu primjenu digitalnih uređaja popraćenih intenzivnom željom
za nastavljanjem održavajući uređaje uključenima. Korisnici širom svijeta sve više očekuju sadržaj na zahtjev gdje god da se
nalazili i u svako vrijeme.
Digitalna prilagodba čini svijet pristupačnijim i naša je studija
utvrdila da se korisnici širom svijeta ponašaju slično. Prema našemu globalnom uzorku, 78% ispitanika identificiralo je sebe kao
digitalno prilagođene osobe od kojih je više od pola ispitanika
izjavilo da čitaju novine putem Interneta.
„Povezanost u svakidašnjem životu“ utječe na gotovo sve aspekte našega života uključujući zdravlje, putovanje, kuću i posao.
Na primjer, trendovi su Googleove tražilice dobri pokazatelji za
Doba povezanih korisnika
– Različita korisnička
iskustva, distribucija kanala i
prihodovnih modela
Složenost
noga
lnoga
Evolucijsko doba medija i zabave
Fizičko doba
- Masovno
pristupanje
proizvodu, kanalu
i poslovnomu
modelu
Digitalno doba – usredotočivanje
na digitalne platforme u svrhu
dosezanja fragmentirajuće baze
korisnika, postupna promjena kod
ponude proizvoda
Raznolikost iskustava
Izvor: IBM-ov institut za poslovnu vrijednost.
Slika 1: Nastupilo je doba povezanih korisnika.
predviđanje širenja „zarazne bolesti“. U srpnju je 2011. istraživačka tvrtka Intersperience izvijestila na temu „Emotivna ovisnost ljudi o tehnologiji“ gdje navodi da se 53% ispitanika Ujedinjenoga kraljevstva osjeća „uzrujano“ kada su onemogućeni u
spajanju na Internet, a 40% ih se osjeća „osamljeno“.
S takvom potrebom korisnika da ostanu povezani na nove načine, pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja postup­
no počinju shvaćati da digitalizirani sadržaj nije više dovoljan.
Industrija se mora razvijati iza digitalnoga doba i ući u doba
povezanih korisnika (vidi sliku 1). Jedan od načina kojim doba
povezanih korisnika dovodi industriju „onkraj digitalnoga“ jest
poticanje industrije na pružanje širokoga raspona posebno krojenih, povezanih iskustava koja odgovaraju individualnim potrebama korisnika.
Da bismo bolje razumjeli fenomen povezanih korisnika, pitali
smo ispitanike koji od sljedećih pojmova najbolje odgovara njihovu pristupu digitalnoj prilagodbi:
Korisnici (12% od globalnoga uzorka) – Ja nabavljam nove
komponente čim su raspoložive na tržištu,
Većinski korisnici (35% od globalnoga uzorka) – Ja kupujem
otprilike istodobno kad se čini da i svi ostali kupuju,
Kasni korisnici (32% od globalnoga uzorka) – Ja sam od onih
koji posljednji nabavljaju novu tehnologiju,
Nezainteresirani (21% od globalnoga uzorka) – Ja ne običavam nabavljati nove komponente, zadovoljan sam s tehnologijom koju imam.
Poslovni korisnici sve više prenose naučeno korisničko ponašanje u radnu sredinu i ponašaju se slično korisnicima koje
smo anketirali. Prema tomu, ti se naputci mogu primijeniti i na
poslovni model B2B (odnose poslovnih subjekata prema poslovnim subjektima) i na poslovni model B2C (odnosi poslovnih subjekata prema krajnjim korisnicima).
Naša je studija otkrila da sada kritična masa “većinskih korisnika“ koristi digitalni sadržaj za razliku od napredne skupine koja
prati tehnološke inovacije. Znači, dok su se pružatelji usluga me189/6/2012 infoTrend 33
>Istraživanje
Metodologija izvješća
U našem smo četvrtom godišnjem
istraživanju digitalne potrošnje ispitali
preko 3800 ispitanika u šest zemalja –
Kini, Francuskoj, Njemačkoj, Japanu,
Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama da bismo procijenili sadašnje i buduće ponašanje u svezi s potrošnjom
digitalnoga sadržaja. IBM-ov je institut
za poslovnu vrijednost proveo anketu
putem Interneta (online) tijekom dru-
goga tromjesečja 2011.
Uz provedenu su anketu također bili
provedeni intervjui s globalnim sudionicima u industriji medija i zabave. Ti
sudionici predstavljaju sljedeće vrste
organizacija:
Vlasnici sadržaja, uključivši radijske postaje i kabelske televizije, izdavače i online medijske kompanije.
Medijske distributere koji uklju-
dijskoga i zabavnoga sadržaja u prošlosti mogli usredotočiti na
očekivanja korisnika mlađe dobne skupine, takva strategija više
ne funkcionira. Iako je dobna skupina još uvijek važan čimbenik,
danas to nije dovoljno za utvrđivanje očekivanja korisnika.
Zaista, preko 50% globalnih „većinskih korisnika“ prihvatilo je
širok raspon ponašanja u smislu digitalne potrošnje sadržaja: od
praćenja novosti i videoprodukcija putem Interneta do pristupa
mobilnim uslugama, korištenja društvenih mreža i posjećivanja
web-stranica s korisnički generiranim sadržajem (vidi sliku 2).
Kako povezani korisnici žele koristiti sadržaj
Sve je šira prilagodba digitalne opreme intenzivirala povećanu
globalnu potrošnju digitalnoga sadržaja. Naša je studija istražila
da skupina koja se prilagođava digitalnim inovacijama najčešće
upozorava na četiri vrste ponašanja u smislu potrošnje sadržaja:
praćenje sadržaja na zahtjev korisnika, nelinearno praćenje sadržaja, mobilno praćenje sadržaja i društveno korištenje sadržaja.
Praćenje sadržaja na zahtjev: “Uhvatit ću te kasnije.” Tako-
čuju kabelske/satelitske operatore,
pružatelje telekomunikacijskih usluga
i nove medijske subjekte.
Agencije koje pružaju kreativne
usluge, medija servise i izravni marketing.
Organizacije koje se bave istraživanjem i analizom uključivši analitičare industrijskoga istraživanja i predstavnike industrijskih udruga.
đer poznato kao izreka „time-shifting“, digitalno je praćenje sadržaja na zahtjev korisnika postalo mjerilo današnjice.
Naša je studija za 2011. otkrila da u Kini, Velikoj Britaniji i
SAD-u više od pola „ranih“ i „većinskih korisnika“ koriste videosadržaj kao što su Hulu i Netflix putem Interneta na svojim
računalima, a na televizorima prate videosadržaj „na zahtjev“.
U smislu rasprostranjenosti takva vrsta opcije praćenja sadržaja putem Interneta već je od 2010. zasjenila sve druge oblike
korištenja Interneta. Istraživački je centar Pew otkrio da od svibnja 2011., 71% punoljetnih osoba u Americi koriste videosadržaj
na zahtjev. Roditelji pripadaju najvećoj korisničkoj skupini (ne
samo mlađe punoljetne osobe) od kojih je 81% tijekom 2011.
izjavilo da koriste stranice kao što je YouTube.
Nelinearno praćenje sadržaja: „OVO moram odmah provjeriti“. U potpunome prelasku s tradicionalnoga korištenja sadržaja, globalni su korisnici zbunjeni te je njihovo praćenje televizije
u opadanju. Prema našemu je globalnomu uzorku tri četvrtine
punoljetnih osoba izjavilo da pretražuju web za vrijeme gledanja
Prilagodba usluga pružanja digitalnoga sadržaja
Korisnički generirani sadržaj
Stranice društvenih mreža
Mobilne informatičke usluge
Glazba na telefonu
Online novine
Mobilni plan podataka
Prenosiva/online glazba
Online video na PC-u
Izvor: IBM-ova studija o digitalnome korištenju sadržaja za 2011., SAD, Velika Britanija, Njemačka, Japan i Francuska, Pitanje 6:
Koliko često koristite sljedeće usluge digitalnoga sadržaja? Većina korisnika sadržaja – Ja nabavljam nove komponente čim su
raspoložive na tržištu, većinski korisnici – Ja kupujem otprilike istodobno kad se čini da i svi ostali kupuju.
Slika 2.: Globalno, sada je većina većinskih korisnika povezana.
34 infoTrend 189/6/2012
Rani korisnici
Većinski korisnici
televizije. U SAD-u ta se brojka povećava do
vela je istraživanje tržišta i procijenila da
90% kod“ većinskih korisnika“ koji koriste Inće u 2013. takvi uređaji zabilježiti 503,6
Jedan od načina kojim doba
ternet i gledaju televiziju istodobno.
milijuna jedinica, čime će nadmašiti ukup­
Korisnici su danas skloni korištenju bar još povezanih korisnika dovodi
nu PC opremu u iznosu od 433,7 milijun
jednoga načina praćenja sadržaja koji je neve- industriju „onkraj digitalnoga“ jedinica. Za 2015. se predviđa daleko veća
zan za sadržaj koji se odašilje preko televizije jest poticanje industrije
razlika te se za mobilne uređaje procjenjupoput korištenja društvenih mreža više nego
je 780,8 milijuna isporuka naspram 479,1
na pružanje širokoga
da se „opuste u naslonjaču“ te se pasivno usremilijun PC-a.
dotočuju isključivo na televizijski program. U raspona posebno krojenih,
Korištenje društvenih sadržaja:
pet od šest zemalja koje smo anketirali, najma- povezanih iskustava koja
“Čime se baviš?” Taj se aspekt ponašanja
nje 46% punoljetnih osoba – uključujući i one odgovaraju individualnim
povezanih korisnika ne odnosi isključivo
koji zaostaju pri praćenju tehnologije – katkad potrebama korisnika
na povezivanje sa sadržajem nego je riječ
pretražuju web istodobno kad gledaju televii o povezivanju ljudi bez obzira na to gdje
zijski program (vidi sliku 3).
se nalazili. Prema globalnomu je uzorku 46% svih anketiranih
Mobilni pristup: “Želite li biti mobilni?” Dostupnost je, bez korisnika izjavilo da se povezuje s prijateljima preko društvenih
obzira na promjene lokacije korisnika, zahvaljujući mobilnim mreža. U SAD-u 58% „ranih korisnika“ i 59% „većinskih korisniuređajima usko povezana s korištenjem sadržaja na više načina ka“ to prakticira već neko vrijeme.
istodobno (praćenje tv programa i online pretraživanje). Više od
Prema našemu su globalnomu uzorku ostali načini korištenja
50% anketiranih „ranih korisnika“ sadržaja i „većinski korisnici“ društvenoga sadržaja također dosegnuli kritičnu masu. Širom je
u Japanu, Velikoj Britaniji i SAD-u, redovito pristupaju sadrža- svijeta 41% ispitanika izjavilo da šalje fotografije, 44% šalje poruju putem pametnih telefona ili drugih prijenosnih uređaja. Po- ke, 52% je aktivno na društvenim mrežama za vrijeme praćenja
pularne aktivnosti, koje su naveli, odnose se na slušanje glazbe, TV programa i 64% se dopisuje s prijateljima dok gleda televiziju.
pretraživanje Interneta, primanje i slanje elektroničkih poruka te
Izazovi koje postavljaju promjene
korištenje lokalnih gradskih mapa ili navigacijskih usluga.
Takav će se trend nastaviti i to ubrzanim tempom. Očekuje se medijskoga okruženja
Raspoloživost povezanoga sadržaja daje korisnicima za prada će u 2013. mobilni uređaji koji omogućuju spajanje na Internet, uključujući tablete, sustave videoigrica, televizije i Blu-ray vo očekivati trenutačni pristup željenomu sadržaju uključujući
čitače, nadmašiti isporuke osobnih računala. Tvrtka iSuppli pro- i oglašavanje. Time se mijenja način plaćanja i korištenja klasič-
Pretraživanje weba za vrijeme praćenja TV programa
Rani korisnici
Većinski korisnici
Kasni korisnici
Nezainteresirano
SAD
Ujedinjeno Kraljevstvo
Njemačka
Francuska
Japan
Kina
Izvor: IBM-ova studija o digitalnome korištenju sadržaja za 2011., Pitanje 7: Koliko često radite sljedeće aktivnosti za vrijeme praćenja
televizijskoga programa?
Slika 3.: Gledanje se kreće nelinearno – globalni korisnici više ne pridaju svoju potpunu pozornost TV programu.
189/6/2012 infoTrend 35
>Istraživanje
Korištenje mobilnoga videosadržaja
Kina
Sjedinjene
Američke Države
Japan
Korištenje mobilnoga
videosadržaja
Smanjenje gledanja
televizije
Izvor: IBM-ova studija o digitalnome korištenju sadržaja za 2011.; Pitanje 6: Koliko
često koristite sljedeće usluge? Pitanje 13: Objasnite kako je praćenje televizijskoga programa putem Interneta ili mobilnih/prijenosnih uređaja utjecalo na vaše
„redovno“praćenje sadržaja putem televizije (praćenje programa na Vašem TV-u
prema redovnomu rasporedu).
Slika 4.: Dok raste korištenje videosadržaja putem mobilnih uređaja,
smanjuje se redovno gledanje televizije.
noga medija. Ispunjenje je očekivanja za povezanim sadržajem
ključ za rast, a i isplativost svakoga medijskog i zabavnoga seg­
menta. Da bi se to ostvarilo, bitno je razumjeti tri ključna izazova
pri promjeni medijskoga okruženja: problem kanibalizacije definiranoga sadržaja, opsluživanje rascjepkane publike i nalaženje
novih modela ostvarenja digitalnoga prihoda.
Kanibalizacija sadržaja se doista događa
Klasični su mediji i uređaji u opadanju uključujući i tiskane
novine, DVD-e i prijenosne čitače za igrice. Jasno je da tiskane
novine osjećaju taj utjecaj: „vruće“ su vijesti naširoko dostupne
na njihovim vlastitim novinskim portalima, na stranicama društvenih mreža i ostalim medijskim kanalima. Naše je istraživanje,
koje je provedeno 2011., otkrilo da u Kini, Francuskoj i SAD-u
dva puta više ispitanika koristi Internet za informiranje od tiskanih novina.
Unatoč očekivanjima plaćene televizije, korisnici već pokazuju
znakove smanjenja učestalosti korištenja usluga plaćene televizije ili čak potpuno otkazuju korištenje usluga. Ispitanici u Kini,
Japanu i SAD-u gledaju televiziju znatno manje u usporedbi s
korištenjem mobilnih videosadržaja koje je u porastu. Očekuje
se da će takav trend ubrzano porasti također i u ostalim trima
anketiranim zemljama (vidi sliku 4).
Masovna se publika raspršuje
U razdoblju od 2000. do 2009. postupno se smanjila televizijska publika u udarnome vremenu mrežne, neovisne, javne i
plaćene kabelske televizije. Smanjenje gledanosti upozorava na
to da je masovna publika raspršena u mikrosegmente na osnovi
ponašanja. U nekim slučajevima mogu poslužiti mikrosegmenti
zasnovani na dobnoj skupini, međutim korisnici se ne mogu ka36 infoTrend 189/6/2012
tegorizirati u svrhu pružanja odgovarajuće usluge samo na osnovi te podjele.
Naše izvješće za 2011. otkriva da je dobna skupina korisnika
znatno manje bitna nego prije u diferenciranim mikrosegmentima. Suprotno popularnomu mišljenju, ne pripadaju svi „rani“
digitalni korisnici u kategoriju gimnazijske dobne skupine. Korištenje sadržaja na dva načina istodobno s korištenjem društvenih
mreža prakticiraju naširoko sve dobne skupine pa je 65% ispitanika u dobi od 55 do 64 godine izjavilo da pretražuju web i
dopisuju se s prijateljima istodobno dok gledaju televiziju. Od
ispitanika dobne skupine iznad 65 godina, 49% njih pretražuje
web, a 30% ih se dopisuje s prijateljima dok gledaju televiziju.
Dakle, dobna skupina nije jedina razlikovna značajka digitalnoga ponašanja današnjih povezanih korisnika.
Zapravo, 82% anketiranih globalnih korisnika u dobnoj skupini od 18 do 64 godine koristi povezane digitalne uređaje. Od
jedne do druge dobne skupine, između 52% i 75% te skupine
izjavilo je da koristi sve sljedeće usluge digitalnoga sadržaja: Internet i glazbu na svojim mobilnim telefonima, informiraju se o
novostima putem svojih mobilnih uređaja, prate videosadržaj na
svojim računalima, prate video „na zahtjev“ preko svojih kućnih
televizora, koriste igrice online, posjećuju stranice s korisnički
generiranim sadržajem, koriste društvene mreže, čitaju elektroničke novine i časopise putem Interneta.
To što je rečeno, dobna granica još uvijek može biti pokazatelj
kako korisnici doživljavaju određeno digitalno iskustvo. Na primjer, ako dublje proanaliziramo ponašanje korisnika društvenih
mreža, možemo vidjeti da mnoge maloljetne osobe koriste takve
stranice umjesto slanja elektroničkih poruka, telefonskih poziva i umjesto obične (papirnate) pošte dok većina odraslih osoba
time proširuje klasične komunikacijske metode. Međutim
sve je češći slučaj da se neće svi
Pružatelji usluga
ponašati u skladu sa svojim gomedijskoga i zabavnoga dinama. Prema tomu pružatelji
sadržaja moraju otići
usluga medijskoga i zabavnoga
korak dalje od klasične sadržaja moraju otići korak dalje od klasične podjele korisnika
podjele korisnika
prema dobnoj granici kako bi
prema dobnoj granici
razumjeli digitalno ponašanje
da bi razumjeli
svojih korisnika te ih tako lakše
digitalno ponašanje
privukli i zadržali kao dugoročsvojih korisnika
ne korisnike.
Modeli digitalnoga prihoda ostvaruju niže prihode
Za pružatelje je usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja prelazak na digitalnu interakciju s korisnicima problematičan zbog
razloga što digitalni tijekovi prihoda moraju pružiti veću vrijednost u usporedbi s klasičnim modelima. Prije su se osnovni
načini ostvarivanja internetskih prihoda odnosili na oglašavanje
koje je ostvarivalo znatno niže naknade kao, primjerice, od televizijskoga emitiranja.
Postoje četiri glavna koraka koja mogu pomoći pružateljima
usluga da pri ponudi medijskoga i zabavnoga sadržaja nastupe
prema korisnicima drukčije za razliku od klasičnih masovnih
medija: djelovanje u skladu s poslovnim modelom (B2C) koji
se usredotočuje na odnos poslovnih subjekata prema krajnjim
korisnicima; usredotočivanje na korisnike na osnovi njihove digitalne osobnosti; pružanje individualnih iskustava, a ne samo
Za isporuku prilagođenih iskustava
treba ići onkraj digitalnoga
Kako se glazbena i zabavna industrija razvija i prelazi iz digitalnoga doba u doba povezanih korisnika, pružatelji usluga
trebaju djelovati drukčije. IBM-ova je studija globalnih, glavnih
i izvršnih rukovoditelja i u 2010. otkrila da je glavni prioritet izvršnih rukovoditelja povezivanje sa svojim korisnicima kako bi
se bolje predvidjela njihova očekivanja, a time im pružio stvarno
traženi sadržaj. Mnogi dobavljači usluga medija i zabave još uvijek ne pružaju korisnicima primjerena, tražena iskustva digitalnoga sadržaja.
Četiri su glavna koraka kojima se M&E ponuda može unaprijediti ispred tradicionalnoga masovnog pristupa: djelovati
kao B2C tvrtka, ciljati korisnike na osnovi njihovih digitalnih
osobnosti, isporučiti individualizirana iskustva, a ne sadržaj, te
isporučeno uspješno unovčiti.
Djelovati kao B2C kompanija
Pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja trebaju izravno komunicirati s korisnicima kako bi im pružili tražena iskustva
koja odgovaraju njihovoj digitalnoj osobnosti. Bez obzira na to
gdje se pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja nalazili
u nizu vrijednosti – u procesu stvaranja/upravljanja, distribuiranja, izlaganja/korištenja ili pružanja usluge/podrške – kompanije
trebaju prihvatiti korisničku filozofiju da bi bile uspješne.
Da bi sa svojim korisnicima izravnije i smislenije komunicirali,
pružatelji usluga medija i zabave trebaju:
Izgraditi izravnu interakciju s korisnicima, gdje je to izvedivo.
Primjerice, može se postaviti i koristiti web-stranica tvrtke za povratne informacije korisnika o njihovu iskustvu sa sadržajem (od
testiranja preko nabavljanja pa sve do vlasništva/“iznajmljivanja“
pristupa).
Imati pristup svakoj izravnoj informaciji korisnika i prikupljati sve takve informacije do kojih se može doći, surađivati sa
svima da bi se došlo do potrebnih podataka. Dobro razumijevanje korisnika pomaže kod definiranja potrebnih razina interakcije i sa sadržajem i s publikom u svrhu zadovoljenja ključne
korisničke klijentele.
Svesti čvrsta stajališta i mišljenja korisnika na odgovarajuće
razine mikropodjele po ponašanju. U budućnosti će takva staja-
Analiza podjele digitalnih korisnika
Visok
Povezani
maestri
Kraljevi
sadržaja
Stručnjaci
učinkovitosti
Nizak
Pristup sadržaju
sadržaja; i uspješna monetizacija sadržaja.
Naše istraživanje za 2011. pokazuje da je više od dvije trećine
naprednih korisnika voljno platiti sadržaj. Prema tomu pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja moraju naći nove
modele za određivanje cijena i plaćanja kako bi maksimizirali
prihode.
Na žalost, distribucija digitalnoga sadržaja za sada donosi
niže prihode od tradicionalne distribucije sadržaja. U članku iz
2010. CNN Money (online portal) osvrće se na prvih 10 godina
u ovome stoljeću kao “music’s lost decade” – za glazbu izgubljeno desetljeće, a globalna je istraživačka i savjetnička kompanija
„Forrester Research“ navela razliku prihoda u rasponu od deset
godina – od gotovo 14,6 milijardi američkih dolara u ukupnoj
glazbenoj prodaji za 1999., na 6,6 milijardi američkih dolara u
2009. Usprkos svemu, broj je ljudi koji slušaju glazbu veći nego
ikada, a ukupna je vrijednost glazbe zapravo porasla. Bitno je da
je vrijednost izašla iz klasičnih glazbenih okvira.
Nizak
Društveni
leptiri
Visok
Intenzitet interakcije
Izvor: IBM-ova studija o digitalnoj potrošnji za 2011.; IBM-ov institut za analize poslovne vrijednosti. Napomena: Različite su veličine krugova na grafikonu zapravo
različit postotak ispitanika.
Slika 5: Danas je bitna podjela po značajkama korisnika kako bi im se
pružila odgovarajuća iskustva sadržaja.
lišta korisnika uzrokovati, na primjer, priču s traženim završetcima koji će se pružiti korisnicima preko različitih uređaja.
Dobro razumjeti korisnike i koristiti to znanje za okupljanje
svih industrijskih sudionika u nizu vrijednosti – producenta, distributera, oglašivača i vašu tvrtku – kako bi svi zajedno poradili
na tome da se ostvari učinkovito unovčenje svakoga korisnika, u
skladu s pruženim sadržajem.
Usredotočenje na korisnike na osnovi
njihove „digitalne osobnosti“
Otkad model podjele na osnovi
dobne granice više ne zadovoljava
u eri povezanih korisnika, pruža- „Naša je studija za 2011.
telji su usluga medijskoga i zabav- otkrila četiri glavna tipa
noga sadržaja otkrili da je od sada digitalnih osobnosti
potreban bihevioralni pristup pri koji nisu zasnovani
podjeli korisnika. Naša je studija
prema dobnoj granici
za 2011. otkrila četiri glavna tipa
digitalnih osobnosti koja nisu nego se zasnivaju na
zasnovana prema dobnoj granici kombinaciji stupnja
nego se zasnivaju na kombinaciji pristupa sadržaju i
stupnja pristupa sadržaju i inten- intenzitetu sadržajne
zitetu sadržajne interakcije (vidi interakcije“
sliku 5).
Stručnjaci učinkovitosti. Najveća je skupina našega globalnog uzorka od 41% gdje u malim mjerama prevladava ženska
populacija (52%). Ta skupina vidi prihvaćanje novih digitalnih
uređaja i usluga kao mogućnost da život bude znatno lakši.
U tu skupinu spadaju čak i tradicionalisti starije dobne skupine koji su prihvatili korisnička ponašanja poput: slanja e-pošte
umjesto pisama; pristupanja videosadržaju „na zahtjev“ preko
svojih kućnih televizora; pristupanja vijestima i videosadržaju te
čitanje časopisa putem Interneta pretežno preko svojih kućnih
računala; stvaranja profila na društvenim mrežama poput Facebooka; pristupanja Internetu putem mobilnih telefona kako bi
189/6/2012 infoTrend 37
>Istraživanje
koristili web-tražilicu ili mobilne navigacijske usluge; i kupnje
putem Interneta.
Kraljevi sadržaja. Ovu skupinu digitalne osobnosti čini
9% od našega globalnog uzorka, gdje prevladava u manjoj mjeri
muška populacija (55%). Uključuje osobe koje često igraju online igrice, preuzimaju filmove i glazbu putem Interneta te vole
gledati online TV.
Oni često prate TV emisije i filmove online, skidaju glazbu ili
je slušaju online i redovito igraju online igre sami i/ili s drugima.
Kraljevi sadržaja žele imati neograničen pristup sadržaju.
Socijalni leptiri. Ovu skupinu čini 15% od našega globalnog
uzorka gdje u vrlo maloj mjeri prevladava ženska populacija (51%).
Ta skupina ne može ni zamisliti da ne može u svakome trenutku
pristupiti bilo kojemu od svojih prijatelja.
Predstavnici ove skupine koriste mobilne telefone, redovito
ažuriraju profil na društvenim mrežama poput Facebooka, pod
obvezno posjećuju društvene mreže, često tagiraju (označavaju)
fotografije i web-stranice online te često pregledavaju videosadržaje drugih korisnika (na primjer preko YouTubea).
Povezani maestri. Ovu skupinu čini 35% od našega globalnog uzorka gdje u vrlo maloj mjeri prevladava muška populacija
(55%). Ta skupina kombinira ponašanje skupine Content Kings
i Social Butterflies uz još istančanije ponašanje. Takav napredniji
pristup uključuje: konzumiranje medija putem mobilnih uređaja (telefona i tableta) i smartphone aplikacija kako bi pristupali
igrama, glazbi i videozapisima ili kako bi provjeravali vijesti, vrijeme, sport te se informirali putem mobilnih uređaja.
Connected maestros su prozor u budućnost. Zapravo, 32% te
skupine je izjavilo za sebe da su napredni korisnici u usporedbi s
manje od 5% ostalih korisnika drugih digitalnih osobnosti koje
smo proučavali.
Dok je potrebna podrobna podjela za određene pružatelje
usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja u sklopu njihovih jedinstvenih industrijskih ekosustava, podjela zasnovana na digitalnim osobnostima služi kao polazna točka za daljnje analize. S
obzirom na to da dvije vrlo različite skupine korisnika različitih
digitalnih osobnosti - Efficiency Experts (učinkoviti stručnjaci)
i Connected Maestros (povezani maestri) predstavljaju više od
tri četvrtine globalnih digitalnih korisnika, svaki pružatelj usluga
medijskoga i zabavnoga sadržaja treba dobro razumjeti bihevioralnu podjelu svojih korisnika i što ona znači za posao.
Pružanje traženih iskustva svojim korisnicima iziskuje od pružatelja usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja da izgrade iscrp­
ne korisničke profile uključujući digitalne bihevioralne ličnosti.
Nadalje će morati redovito ažurirati korisničke profile usporedno
kako korisnici obogaćuju svoje ponašanje u svezi s korištenjem
sadržaja, kao na primjer:
Profiliranje korisnika ne samo na osnovi životne dobi nego
i na osnovi njihove želje i sposobnosti da pristupe sadržaju i njihovu ponašanju pri interakciji sa sadržajem,
Dopuštanje korisnicima da izlože različite bihevioralne profile poput različitih aspekata njihovih digitalnih osobnosti na
osnovi njihovih sadržajnih iskustava,
Korištenje prošlih „strukturiranih“ bihevioralnih podjela
kao i sadašnjih „nestrukturiranih“ podataka kako bi upotpunili
cijelu sliku.
Pružanje odgovarajućih, poboljšanih iskustava
Današnje doba povezanih korisnika označava kraj digitalnoga
doba za koje je bilo dovoljno pružiti samo sadržaj putem digitalnih kanala. Kako bi se ciljalo korisnike na osnovi njihove digitalne osobnosti to zahtijeva sasvim nove mogućnosti pružanja usluga uz promjene načina interakcije i dostave sadržaja korisnicima
od strane pružatelja usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja.
Kako bi iskustva odgovarala korisnicima, razlikovna su korisnička iskustva obogaćena sljedećim značajkama: neprekidnom
integracijom uređaja; „pametna iskustva“ koja su osobna, duboka, primjerena i kontekstualna iskustva; “uronjena” iskustva koja
omogućuju korisnicima biti i publikom i sudionicima; iskustva
društveno ugrađena u sadržaj.
Kritična je masa globalnih korisnika izjavila da se raduje osobnijoj interakciji s digitalnim sadržajem (vidi sliku 6). Primjerice,
mnogi bi korisnici kao gledatelji htjeli imati nadzor nad sportskim reprizama ili nadzor nad kutom filmske scene. Drugi žele
Zanimanje za osobnijom interakcijom sa sadržajem
Nadzor nad ponavljanjem, pristupom sceni
Istodobno praćenje sportskoga programa
SAD
Ujedinjeno Kraljevstvo
Njemačka
Francuska
Japan
Kina
Izvor: IBM-ova studija o digitalnome korištenju sadržaja za 2011. Pitanje 18: S obzirom na to da sadržaj postaje sve više digitalni, mi kao
korisnici imamo mogućnost doživjeti različite oblike sadržaja na više načina. Označite na ljestvici od 1-5 (5 – vrlo zanimljivo) koliko su vam
zanimljivi sljedeći načini doživljavanja iskustava.
Slika 6.: Anketirani su korisnici zainteresirani za mogućnost osobnijega doživljaja digitalnoga sadržaja u budućnosti.
38 infoTrend 189/6/2012
imati mogućnost virtualnih obilazaka između profesionalnih
igrača na bejzbolskoj utakmici ili da mogu isprobati sreću igrajući golf na Pebble Beachu.
Kako bi se pružila željena iskustva, sadržaj ne može biti sam za
sebe. Zanimljiv sadržaj treba doći do pravih korisnika (pomoću analiza), gdje god i kada god oni to željeli (pomoću pametne
integrirane infrastrukture) s primjerenim značajkama (poput
društvenih sadržaja).
Analiza
Uz bogatstvo podataka dobavljivih u realnome vremenu, nove
bi pametnije analize trebale pomoći zadovoljstvu korisnika i zadržati isplativost. Analize su korisnika od velike vrijednosti za
prodaju veće količine sadržaja i bolju isplativost svakoga prodanog sadržaja.
Analize mogu pomoći pružateljima usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja pri njihovim najvećim izazovima poput predviđanja i osmišljavanja korisničkih odnosa i interakcija kao i definiranja novih tržišta te razvoj novih usluga i proizvoda. Analize
također omogućuju
sigurnu procjenu i
utvrđivanje
rizika
dok se zadržava pri- „Kako bi osigurali učinkovit
lagodljivost i brzina radni proces, pružatelji usluga
reakcije.
medijskoga i zabavnoga
Nadalje,
analize sadržaja trebaju dinamično
mogu pomoći pri
stvarati, upravljati i distribuirati
provedbi alokacije i
implementacije re- integrirani digitalni sadržaj.
sursa i kapitala kako Društveni mediji omogućavaju
bi se optimiziralo jedinstveno, emotivno uranjanje
poslovanje te pri u sadržajna iskustva.“
upravljanju troškovima i povezanim prihodima. Analitičke metode također mogu
pomoći pružateljima usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja da
djelotvornije koriste informacije kako bi bolje procijenili i odredili prioritete pri donošenju odluka te utvrdili strategiju i razvili
sadržaj.
Konkretnije, pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja
trebaju koristiti korisničke analize kako bi si omogućili sljedeće:
Dobiti cjelokupnu sliku o digitalnoj osobnosti korisnika, njihovim navikama i prioritetima u svezi s distribuiranjem različitoga sadržaja i platformama kod partnera i nepartnera u industrijskome ekosustavu,
Integrirati prošle i sadašnje podatke u svrhu optimizacije korištenja analiza o korisnicima,
Povezati i uzeti u obzir korisničke podatke te postati stručnjacima za alate koji to mogu provesti,
Povezivanje s oglašavanjem na osnovi korisničkih analiza u
stvarnome vremenu,
Započeti personalizirane marketinške kampanje izrađene
prema različitim kanalima, uređajima i platformama.
Integrirana infrastruktura
Danas pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja moraju biti sposobni pružiti korisnicima personalizirana iskustva,
putem višestrukih uređaja i platformi, koja ih povezuju – danas
je od iznimne vrijednosti pametnija medijska infrastruktura.
Izazovi distribucije uključuju stavljanje korisnika u središte
inovacije proizvoda, prodaje i procesa usluge. Kako bi osigurali
učinkovit tijek, pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja trebaju dinamično stvarati, upravljati i distribuirati integrirani
digitalni sadržaj, a to zahtijeva povezivanje rascjepkanih funkcija
tvrtke i partnera ekosustava.
Poboljšana distribucija može pomoći pružateljima usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja pri brzoj reakciji kod mijenjanja
poslovnih uvjeta i potreba korisnika, dijeljenju podataka, informacija i znanja s partnerima i poslovnim subjektima; omogućavanju poboljšane zaštite i utvrđivanja procesa upravljanja; te
većega razumijevanja različitih aspekata medijskih poslova.
Kako bi uspješno prevladali te izazove, pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja trebaju izgraditi integrirane digitalne
tijekove kako bi mogli sljedeće:
Ući u novo nastajuće tržište brže od konkurencije i pružiti
brzu podršku novim poslovnim modelima,
Smanjiti razdoblje stvaranja sadržaja i distribucijskoga ciklusa i smanjiti troškove nabave sadržaja,
Povećati profitabilno smanjenjem troškova pripreme i slanja
sadržaja putem višestrukih distribucijskih platformi; optimiziranju sredstava za uporabu/ponovnu uporabu poput smanjenja
vremena uređivanja i pregleda te povećanjem programske proizvodnje,
Pružiti korisnicima neprekinuta, integrirana iskustva putem
distribucijskih platformi i korisničkih uređaja,
Osigurati dinamičnu vidljivost u realnome vremenu, end-toend sadržaja na vrijednosnome lancu.
Društveni medij
Društveniji sadržaj podrazumijeva društveni medij, ali također uključuje nalaženje pametnijih načina povezivanja s korisnicima, povezivanje ekosustava i stvaranje sadržaja.
Društveni mediji omogućavaju jedinstveno, emotivno doživljavanje sadržajnih iskustava.
Znatni se izazovi s kojima se suočavaju pružatelji usluga odnose na dodavanje društvenih obilježja digitalnomu sadržaju. Jedno je od obilježja definiranje sadržaja koje je zanimljivo ciljnoj
skupini te koje korisnike uključuje u realnome vremenu. Drugi
je izazov pružanje trenutačnoga pristupa iskustvu dijeljenomu
s drugim korisnicima u središtu samoga sadržaja/iskustva. Štoviše, razvoj digitalnoga sadržaja i digitalnoga iskustva zahtijeva
promjene vezano uz integraciju s društvenim medijima. Jedno je
od ključnih obilježja utvrđivanje i označavanje društvenih mreža
koje mogu preusmjeriti društveni sadržaj u prodaju.
Da bi uspješno odgovorili tim izazovima, pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja mogu koristiti društveni medij u
svrhu:
Stvaranja društvenih mreža na osnovi zajedničkih interesa i
stvaranja marketinških poruka za „virusno“ širenje prema društvenim mrežama koje će tek nastati,
Zamjene linearnih stvaranja proteklih sadržaja u sadržaj koji
se prati u realnome vremenu.
Stvaranja i kultiviranja ambasadora brenda za poboljšanje
gledanosti,
Razvoja posebnoga/ekskluzivnoga sadržaja za korisnike
društvenih medija kao strategije zadržavanja korisnika.
Izradbe reklamnih poruka i marketinških kampanja na osnovi povratnih informacija društvenih medija.
189/6/2012 infoTrend 39
>Istraživanje
Ilustrativni developer igricâ:
Inovacija modela prihoda
Mikrotransakcije (plaćanje po igrici)
Inovacija određivanja cijena
Pristup putem pretplate
Pristup pretplatom na određeno vrijeme
Niža cijena za igrice putem online kanala
Statičko oglašavanje za vrijeme igrice
Inovacija za uplatitelja
Dinamičko oglašavanje za vrijeme igrice
Sponzorstva
Podjela prihoda s partnerima platforme
OEM prodaja proizvođačima uređaja OEM
Inovacija paketa
Preuzimanje dodatnoga sadržaja
Licenciranje IP-a (na primjer, hardver
i softver)
Izvor: Analiza IBM-ovoga instituta za poslovnu vrijednost; Berman, Dr. Saul J. Not
for Free: Revenue Strategies for a New World. Harvard Business Review Press. 2011.
Slika 7.: Ekspanzija modela prihoda za igrice može dodati više prihodovnih tijekova nego što je to bilo moguće u prošlosti
Povezivanje korisnika, sadržaja i unovčenje
Čak i s usklađenim, privlačnim sadržajem za svoje korisnike,
pružatelji se usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja trebaju pozabaviti problemom unovčenja proširenjem modela prihoda za
veću korist od digitalnih ponuda. Naše je istraživanje pokazalo
da korisnici danas žele primjeren prijenos poruka, modele utvrđivanja cijena koji pružaju izbor i prilagodljivost te trajno iskustvo putem svojih uređaja.
Prema tomu novi se modeli prihoda trebaju razviti u više od
tzv. kalupa “jedna veličina za sve” te ponuditi primjerenost, izbor,
opcije integracije i ambalažu koju korisnici zahtijevaju. Kako se
količina digitalnoga sadržaja brzo širi i povećava, tako se mogući
tijekovi prihoda trebaju umnažati više nego što je to bilo moguće
u prošlosti (vidi sliku 7). Nova analitika može pomoći kompanijama pri inovaciji modela prihoda putem pružanja uvida u preferencije, ponašanje i nabavne obrasce korisnika.
Ohrabrujuća je činjenica to da su neki pružatelji usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja uspješni pri dosezanju digitalnih
prihoda. U 2010. po prvi je put u povijesti prihod novina od
oglašavanja putem Interneta nadmašio prihod od tiskovnoga
oglašavanja. U 2011. izdavač je časopisa Future po prvi put oglasio svoj digitalni profit zahvaljujući tomu što su korisnici prihvatili tablete. Ipak, bez obzira na razvoj novih tijekova prihoda, digitalni izvori do sada nisu ni blizu klasičnim izvorima prihoda.
Globalno, platna infrastruktura treba biti prilagodljiva i skalabilna kako bi omogućila niz inovativnih pristupa pri određivanju
cijena u svrhu privlačenja korisnika s različitim sklonostima u
pogledu sadržaja. Potreba za prilagodljivošću u opcijama plaćanja čak i za istu skupinu korisnika je očita zahvaljujući naprednim
korisnicima u SAD-u. Oblik plaćanja koji preferira takva skupina
gledajući film preko web-stranice jest gledanje oglasnoga sadržaja (39% ih se odlučuje za takvu opciju plaćanja), dok drugi radije
gledaju film preko svojih tableta tako da se pretplate (36%). Ako
40 infoTrend 189/6/2012
gledaju filmove putem svojih pametnih telefona, preferiraju plaćanje po korištenju usluge (36%).
Unatoč svemu pred pružateljima je usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja još dug put za poboljšanje prihodovnih tijekova
vezanih uz iskustva digitalnoga sadržaja. Dok digitalni prihodi
postaju privlačni korisnicima, veliki je izazov za pružatelje usluga
medijskoga i zabavnoga sadržaja dobiti ispravni poslovni model.
Više nije riječ samo o promjenama u vrijednosnome lancu nego
i o promjenama u cjelokupnome poslovnom modelu koji se širi
na različite industrije, proizvode i usluge. Prema tomu sadržaj
stvara novu vrijednost za svoje programere te također i za mnoge
partnere u cijelome ekosustavu.
Pogled u budućnost
Odlaženje korak dalje od pukoga pružanja analognoga sadržaja prema digitalnim kanalima, za pružatelje usluga medijskoga i
zabavnoga sadržaja nudi mogućnost razvoja strateškoga i usklađenoga odnosa s korisnicima. Povezani korisnici žele da im sadržaj pruži iskustva u skladu s njihovim određenim kontekstom
(geografsko i društveno) te u skladu s njihovim preferencijama
poput sporta, hrane, filmova i slično, više nego što žele samu povezanost s medijem.
U proteklih su se nekoliko godina pružatelji usluga medijskoga
i zabavnoga sadržaja usredotočili na digitalnu distribuciju kako
bi dosegnuli fragmentirane skupine korisnika. Malo je učinjeno
po pitanju diferencijacije samoga “proizvoda” kako bi ga prilagodili novim mikrosegmentima koji su zamijenili ostatke masovne
publike. Modeli digitalnoga prihoda moraju pružiti vrijednost
usporedno s klasičnim modelima unatoč slabijim tijekovima
prihoda.
Sada je vrijeme za razvoj strateških i usklađenih odnosa s korisnicima i to tako da se usredotočuje na cjelokupno iskustvo korisnika obuhvaćajući nove distribucijske platforme i šireći prihodovne modele. Ta pitanja mogu pomoći pri utvrđivanju korisnih
sljedećih koraka kako bi se ostvarili ti ciljevi:
Koje korake poduzimate da bi izgradili korisničke interakcije
i korisnički stil čak i ako spadate u kategoriju B2B poslovnoga
modela?
Kako ćete definirati digitalne osobnosti vaših najbitnijih i
najvrjednijih korisnika?
Na koje načine vaš sadržaj može biti preoblikovan u iskustva koja utječu na analize, integriranu infrastrukturu i društveni
medij?
Koji su načini prihodovnih tijekova mogući i koje platne modele trebate nuditi?
Ultimativni će izazov biti izradba potrebnih i odgovarajućih
višestrukih poslovnih modela s obzirom na to da proširena mogućnost stvaranja primjerenih, poboljšanih iskustava korisnika
gura pružatelje usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja iz digitalne sfere i stvara novu vrijednost u cijelome ekosustavu pružatelja usluga medijskoga i zabavnoga sadržaja.
Ovaj je materijal zaštićen copyrightom. Pripremljen je i objavljen
u časopisu InfoTrend, u suradnji i s dozvolom IBM Hrvatska.
Ako želite saznati više o studiji IBM-ovoga instituta za poslovnu vrijednost, slobodno mu se obratite putem e-pošte na iibv@
us.ibm.com. Cijeli katalog istraživanja možete vidjeti na stranici:
ibm.com/iibv
ICT
I SUDSKA
PRAKSA
U
suvremenome
poslovanju prisutnost
poslovnih subjekata
na Internetu nije opcionalna,
nego nužna. Čak i poduzeća
koja se bave poslovnim aktivnostima koje nemaju nikakve
veze s informacijskom tehnologijom ulažu mnogo novca
i truda da se predstave mogućim klijentima i ulagačima
kroz online prisutnost. Neke
tvrtke ulažu u marketinške
aktivnosti poput promidžbenih spotova na streaming servisima i društvenim mrežama,
druge koriste društvene mreže
za komunikaciju s klijentima i
na različite druge načine komuniciraju u online prostoru,
ali gotovo sva poduzeća kao
fokalnu točku svoje online
prisutnosti još uvijek imaju
vlastite web-stranice.
U dizajn web-stranica i njihovu funkcionalnost također
se ulažu velika sredstva – no
ključna sastavnica koja može
imati presudan utjecaj na percepciju web-stranica tvrtke
nije nužno skupa. Riječ je, naravno, o domenskome imenu.
Registracija je domenskoga
imena ključan trenutak u strategiji prisutnosti na webu.
U današnjem ćemo se tekstu
osvrnuti na problem registracije domenskih imena u nacionalnoj .hr domeni, uz .com
domenu vjerojatno najzanimljivijoj vršnoj
domeni za domaće tvrtke i
poduzetnike.
Domaće tvrtke i poduzetnici
za lokaciju svojih web-stranica
najčešće biraju
adrese u .hr domeni. Logičan
je korak da webstranice lociraju
na adresi koja
glasi isto kao i
tvrtka (naziv trgovačkoga društva). Međutim,
Što učiniti ako je netko zauzeo vašu domenu?
Cybersquatting
Kod pokretanja
vlastitih web-stranica,
tvrtke katkad otkriju
da su postale žrtvom
cybersquattinga
PRIPREMIO:
TIHOMIR
KATULIĆ
često se događa da su takve
adrese već zauzete, odnosno
da ih je zauzelo neko drugo
poduzeće ili čak da su zlonamjerno registrirane kako bi se
od istoimenoga poduzeća tražila naknada za ustupanje. Takvo se zlonamjerno zauzimanje domenskoga imena koje na
osnovi registriranoga robnog
znaka (žiga) ili imena tvrtke
pripada nekomu drugom poduzeću ili drugom poslovnom
subjektu naziva cybersquat­
ting. U nekim su slučajevima
počinitelji za prepuštanje domene tražili milijunske iznose
(poput slučaja Madonna vs.
Parisi ili Lufthansa vs. Future
Media Architects).
Krajem je devedesetih i početkom prošloga desetljeća
broj domenskih sporova naglo
porastao. U tu je svrhu pri domaćoj ustanovi ovlaštenoj za
vršnu nacionalnu .hr domenu
(a to je Hrvatska akademska
istraživačka mreža, CARNet),
odnosno nacionalnoj DNS
službi ustrojeno arbitražno tijelo sastavljeno od dvadesetak
domaćih stručnjaka koji rješavaju sporove u pogledu registracije domenskoga imena.
U vođenju .hr nacionalne
domene te u rješavanju sporova vezanih uz domensko
ime CARNet i arbitraža vode
se odredbama Pravilnika o
ustrojstvu i upravljanju vršnom nacionalnom internetskom domenom (NN 38/10).
Prema odredbama Pravilnika na sporove o domenskome
imenu primjenjuje se kriterij iz
čl. 32 Pravilnika. Riječ je o široko prihvaćenim kriterijima
zasnovanima na iskustvima
Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo te internetske korporacije za dodjelu
imena i brojeva (ICANN) i
sporovima pred njihovim arbitražnim tijelima. Ukratko, kriteriji iz čl. 32 glase: Treća osoba može pokrenuti postupak
Zlonamjerno
se zauzimanje
domenskoga imena
koje na osnovi
registriranoga robnog
znaka (žiga) ili imena
tvrtke pripada nekomu
drugom poduzeću ili
drugom poslovnom
subjektu naziva
cybersquatting
arbitraže prema odredbama
ovih arbitražnih pravila ako
smatra da su ispunjeni sljedeći
uvjeti:
1. da je ime domene isto ili
u velikoj mjeri slično nekomu
imenu na koje treća osoba ima
pravo (npr. pravo na zaštićeno
ime ili znak);
2. zbog zbunjujućega učinka istovjetnosti ili velikoga
stupnja sličnosti imena postoji
opravdana opasnost da će znatan broj osoba biti doveden u
zabludu;
3. da korisnik domene nema
pravo ni legitiman interes za
korištenje domene takvoga
naziva;
4. da je korisnik domene registrirao domenu i/ili je koristi
suprotno načelu savjesnosti i
poštenja.
U slučaju da trgovačko
društvo ili drugi poduzetnik
primijete kako se domenom
na koje oni polažu pravo (na
osnovi zaštićenoga robnog
znaka, imena tvrtke ili kakve
druge pravne osnove) netko
drugi koristi bez ovlasti, mogu
pred CARNetom pokrenuti
arbitražni postupak s ciljem
povratka domenskoga imena.
Prema vrijedećemu pravilniku,
naknada je za pokretanje arbitražnoga postupka 2600 kn, a
troškove provedbe arbitražnoga postupka snose stranke.
O pokretanju će postupka
biti obaviještena i druga strana, postupak će se provesti na
osnovi isprava i druge pisane
građe, te će se na činjenice
slučaja primijeniti prije navedeni kriteriji. Arbitar je dužan
okončati postupak i donijeti
odluku koja je konačna u roku
od 60 dana od predaje predmeta arbitru. U sljedećim ćemo se
brojevima osvrnuti na najzanimljivije slučajeve iz dosadašnje
arbitražne prakse.
189/6/2012 infoTrend 41
>Osvrt
U Rovinju održana tradicionalna Microsoftova WinDays konferencija
Godina osmice
U Rovinju je sve bilo u znaku “osmice”. Najnoviji klijentski
te nadoilazeći posluživački operativni sustav tvrtke iz
Redmonda nosit će marketinško ime Windows 8.
PIŠE: TOMISLAV ŽGANEC
WinDays12 Technology
Drukčije „paradigme“ ITC okruženja
koje nam ve���������������������������
ć neko vrijeme pokušava na�
metnuti informatička industrija, povezane
s novim poslovnim modelima koje nam
takve tehnologije otvaraju, dobrano će za�
posliti ekonomiste u tvrtkama, a nekima i
omogućiti da svoje usluge ponude na trži�
štu. Sve u cilju izračunavanja optimalnoga
odnosa uloženoga s obzirom na očekivani
povrat (popularni ROI i TCO pokazatelji).
Hoćete li imati vlastita računala ili koristi�
ti usluge u privatnome, hibridnome ili jav�
nome Oblaku ovisit će o njihovoj procje�
ni, a sve manje o „dogovornoj“ ekonomiji
ili preporuci informatičara zaljubljenoga
u neki proizvod ili proizvođača.
Bilo kako bilo ��������������������
– dolazi vrijeme softver�
�����
skih paketa koji će se sve više nuditi po
uzoru na telekomunikacijske pakete, pa
uskoro na TV prijemnicima i ostalim ure�
đajima koji odašilju promidžbeni program
možemo očekivati da nam popularni liko�
vi iz sapunica ili neki novi nehumanoidni
oblici nude servere u Oblaku za voditelje
tima te osobna računala u Oblaku za osta�
le djelatnike.
No počnimo redom i to od - sklopovlja
(hardware)! Usprkos činjenici da je or�
ganizator konferencije, tvrtka Microsoft,
42 infoTrend 189/6/2012
Iako je petodnevni događaj pod
nazivom WinDays 12 u svojem
tehnološkom dijelu (WinDays 12
Technology konferencija) prvenstveno
bio namijenjen informatičarima te u
svojem poslovnom dijelu (WinDays
Business konferencija) menadžerima,
na kraju je ispalo da će od njega
najviše koristi imati – ekonomisti
Umjesto toga on preporučuje nabavu
najveća svjetska softverska kompanija,
možda smo najzanimljiviju informaciju ugradbenih (rack mounted) posluživača
čuli o tome kakva bi posluživačka računa� s unutarnjim diskovima i što je više mo�
la (servere) u budućnosti trebali kupovati guće mrežnih kartica. Radne memorije
i koristiti u izradbi našega konvencional� treba biti mnogo, ali ne previše jer tek
nog informatičkog sustava, privatnog ili posluživači najnovijih generacija potpuno
hibridnog Oblaka. Želimo li da taj infor� mogu iskoristi rad RAM memorije na pu�
matički sustav bude što je moguće pouz� noj brzini. S njegovim se razmišljanjem
daniji i dostupniji (tzv. „pet devetki“ ili slažu i u Microsoftu. „Za naše podatkovne
dostupnost 99,999% vremena, što znači centre kojih širom svijeta ima oko 50 ne
čunala poznatih proizvođa�
da je sustav nedostupan manje od šest mi� nabavljamo ra��������������������������
nuta godišnje), vjerojatno ćemo se odluči� ča“, istaknuo je Ozren Kopajtić, zaposlen
u Microsoftu kao član globalnoga Data�
ti na izradbu sustava visoke dostupnosti.
Dragan Jelčić, iz tvrt�
ke Meridijana IT, već
nekoliko godina ponav�
lja da �������������
„gra���������
đevni ma�
terijal“ za naše sustave
visoke dostupnosti ne
trebaju biti skupi i veliki
posluživači, pogotovo
ne blade posluživači, a
svakako treba izbjega�
vati dijeljene diskove
(disk storage). Razlog za
zanemarivanje takvih
sustava je jednostavan,
a zove se jedinstvena
točka otkazivanja (sin�
gle point of failure), gdje
kvarom ključne sastav�
nice sustava iz pro�
dukcije ispadaju sve Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska (stoji), Draško Ivanišević,
direktor konferencije (sasvim lijevo) te Tomislav Tipurić, urednik sadržaja,
dijeljene sastavnice.
otvaraju tehnološki dio konferencije. Stilisti se ovaj puta - nisu iskazali.
Dok se vodeći ljudi najpoznatijih tehnoloških
tvrtki te vlade Hrvatske još uvijek služe papirima,
predsjednik Republike informatički je suvremeniji.
center/Private Cloud Center of Excellence
tima, gdje radi kao IT arhitekt zadužen
za planiranje, pripremu, realizaciju i nad�
zor ključnih infrastrukturnih projekata
na području Microsoftove EMEA regije.
„Nabavljamo ih izravno na Tajvanu po
cijeni oko 20% u odnosu na računala
iste učinkovitosti, ali poznatih tržišnih
marki. Ne hladimo ih i nakon tri godine
– odbacujemo“.
Pa u čem
�����������������������������������
je onda tajna i kako s tako do�
nedavno „nepouzdanim“
������������������������������
sklopovljem ost�
variti sustave visoke dostupnosti? Rješenje
je, naravno, pronađeno u programskoj
podršci (software).Unazad nekoliko go�
dina došlo je do korjenitoga zaokreta u
rješavanju problema visoke dostupnosti.
Redundancija je prebačena na aplikacij�
sku razinu i više nas ne zanima sklopovlje
koje bi to osiguravalo. Microsoft je upravo
WinDays konferenciju iskoristio kako bi
predstavio cijelu paletu novih program�
skih proizvoda, od operativnih sustava
do aplikacijskih platformi te sustava za
nadzor i upravljanje koji u osnovi imaju
ugrađenu jednostavnost stvaranja sustava
visoke dostupnosti bilo da se oni nalaze
na stvarnim ili virtualnim računalima, na
vlastitim sustavima ili u Oblaku.
Prema najnovijim istraživanjima anali�
tičke tvrtke IDC, javne i privatne IT uslu�
ge u Oblaku će u razdoblju od 2012. do
2015. otvoriti gotovo 14 milijuna radnih
mjesta u svijetu, a samo u EMEA regiji
gotovo dva milijuna. Globalno će svjetsko
tržište usluga u Oblaku (IaaS, SaaS, PaaS) s
ovogodišnjih 40,7 milijardi dolara u 2020.
dosegnuti iznos od 241 milijardu dolara,
tvrdi se u predviđanju tvrtke Forrester Re�
search. Zanimljivo je da Forrester Resear�
ch procjenjuje da će pri tome vrijednost
IaaS usluga (Infrastructure as a Service,
odnosno iznajmljivanje virtualne infra�
strukture) lagano rasti do 2015. i iznosa
od 5,82 milijarde, a zatim padati.
Microsoft, naravno, nije jedini tržišni
natjecatelj koji prodaje sustave za obliko�
vanje, korištenje i upravljanje privatnim
Oblacima. Možda više nego ikada do sada
na predavanjima su djelatnici iz Microsof�
ta, ali i iz partnerskih tvrtki, uspoređivali
proizvode koji se također nude na tržištu.
Tako je, primjerice, Robert Petrunić iz Al�
gebre u predavanju pod nazivom Hyper-V
3.0 vs VMWare usporedio virtualizacijske
tehnologije tih dvaju natjecatelja s boksmečom (ne)ravnopravnih protivnika. Šte�
ta što je u svojem predavanju više ustrajao
na obliku izlaganja i zabavljačkome tonu
kojim je podilazio brojnoj publici tako da
su i rezultati usporedbe pali u sjenu �������
„stvar�
noga“ boksa���������������������������
čkog meča snimljenog za po�
trebe predavanja. Usprkos činjenici da je
uspoređivao neusporedivo, barem u smi�
slu da će se Microsoftova virtualizacijska
tehnologija najnovije generacije Hyper-V
3.0 tek krajem godine pojaviti na tržištu,
Robert Petrunić je na kraju predavanja za�
ključio da Microsoft dostiže, ako ne i pre�
stiže VMWare u tehnološkim mogućno�
stima, dok je u cijeni gotovo 50% jeftiniji.
Tako je, primjerice, izračunao da za reali�
zaciju 20 virtualnih Windows posluživača
na fizičkome serveru s 4 CPU procesora i
128 GB RAM memorije za Microsoftove
licence treba platiti 126 tisuća kuna, dok
za VMWare rješenje treba platiti 141 tisu�
ću kuna plus još 72 tisuće kuna za licencu
Windows operativnih sustava (ukupno
213 tisuća kuna).
„Microsoft ne strahuje od tvrtki kao što
je VMWare . Najviše nas zabrinjava BMC
i donekle HP“ kazao je Ozren Kopajtić,
ističući da je upravo ono po čem je BMC
tržišni predvodnik, a to su programski su�
stavi za nadzor uključujući i upravljanje
IT uslugama, automatizaciju podatkovnih
centara, upravljanje performansama, ži�
votnim ciklusima virtualiziranih sustava
te upravljanje računalima u Oblacima,
sve više u fokusu Microsofta. „Microsoftov
koncept optimizacije infrastrukture (IO Infrastructure Optimization) omogućava
189/6/2012 infoTrend 43
Zbogom ikone - dobar dan pločice. Korisničko
sučelje novih operativnih sustava umjesto ikona koristit će pločice (engl. tiles).
planirano i ciljano povećanje zrelosti cjelo�
kupne IT funkcije uz optimizaciju troškova
i povećanje kvalitete i vrijednosti isporuče�
ne IT usluge. Primjenom paradigme privat�
noga Oblaka i automatizacije IT sustava,
realizacija IO programa postaje značajno
jednostavnija i brža,“ smatra Kopajtić
ističući da jedino Microsoft pokriva cijeli
portofolio proizvoda za realizaciju privat�
nih, hibridnih i javnih Oblaka. „Microsoft
razvija niz rješenja koja potiču razvoj i
budućnost Računalstva u oblaku. Tvrtka
nudi cjelovita rješenja javnoga i privatnoga
Oblaka za korisnike i organizacije svih ve�
ličina, koje omogućavaju korištenje punoga
potencijala tih tehnologija – od povezivanja
i dijeljenja sadržaja privatnim korisnicima,
do smanjenja troškova i ostvarivanja novih
tehnoloških i strateških prilika tvrtkama.“
Microsoft upravo svoj najnoviji System
Center 2012 proizvod, koji je globalnu
promociju imao neposredno prije počet�
ka konferencije, pozicionira kao sustav za
upravljanje Oblakom (cloud management
tool) kako za privatni Oblak tako i za jav�
ni Oblak. Za razliku od ostalih rješenja na
tržištu, objedinjava upravljanje fizičkih i
aplikacijskih resursa na jednome mjestu.
System Center 2012 omogućava integra�
ciju raznovrsnih tehnologija u jedinstven
privatni Oblak, s mogućnošću središnjega
upravljanja različitim platformama kao
što su Windows Server Hyper-V, VMWa�
re vSphere i Citrix XenServer, nadzor
Windows Servera, Sun Solaris te različitih
Linux i Unix distribucija, kao i integraciju
alata za upravljanje HP, CA, BMC, EMC i
Vmware rješenjima u nizove automatizi�
ranih radnih sljedova.
Nadzor je javnoga Oblaka, za sada ipak
usmjeren na Microsoftovu Azurre tehno�
logiju, a ne i na Oblake tržišnih natjecate�
lja. System Center ostaje i dalje sustav za
nadzor realnih i virtualnih desktop okru�
ženja, ali i mobilnih uređaja kao što su
Android, iOS, Symbian i Windows Phone
operativni sustavi. Sam se sustav sastoji
od čak 8 podsustava od kojih su neki od
prije poznati, a neki su sasvim novi. Tako
je u svojoj 2012 inačici proširen dodatci�
ma kao što je App Controler, mali dodatak
44 infoTrend 189/6/2012
Sudionicima konferencije prikazano je kako se tijekom 8 radnih sati može izraditi poslovna
aplikacija koristeći kao platformu Dynamics CRM 2011. Za vrijeme razvoja posjetitelji konferencije mogli su se aktivno uključiti u komunikaciju s timom komentarima, prijedlozima
i testiranjem korisničkih scenarija.
System Centra od svega oko 12 megabajta naprednih alata za poslovnu inteligenciju
veličine koji korisnicima omogućava sa� kao što su Microsoft Excel, PowerPivot for
mostalno instaliranje aplikacija i servisa Excel 2010 i Power View s nestrukturira�
unutar Oblaka, a sve preko intuitivnoga nim podatcima. SQL Server 2012 napra�
vio je korak dalje u osiguranju ostvariva�
Silverlight sučelja.
Data Protection Manager donosi bolju nja sustava visoke dostupnosti uključivši
integraciju sa SharePoint platformom, funkcionalnost pod nazivom “Always On“.
podršku deduplikaciji podataka te centra� Kao značajke te funkcionalnosti treba
lizirano skladištenje podataka (backup). istaknuti prebacivanje u slučaju pogreške
Operations Manager uključuje tehnolo� (failover) na više baza u jednoj skupini,
giju AVIcode, koju je Microsoft preuzeo više sekundarnih servera, sinkrono i asin�
u 2010., kojom se jednostavno nadzire krono prenošenje podataka, ugrađeno
sažimanje i kriptiranje, mogućnost auto�
učinkovitost .Net aplikacija.
Cijela je jedna skupina predavanja bila matskoga i ručnoga prebacivanja te odvo�
posvećena najnovijoj inačici podatkovne jeni sustav za pohranu (storage).
Na konferenciji su predstavljene i mo�
platforme Microsoft SQL Server 2012 čija
je tržišna distribucija također započela po� gućnosti novoga posluživačkog operativ�
četkom travnja. Ona bi, prema Microsof� nog sustava Windows Server 8, koji će u
tu, trebala odgovoriti na izazove povećanja trenutku kada postane dostupan na glo�
protoka podataka brzom interpretacijom i balnome i hrvatskome tržištu (krajem ove
ili početkom iduće godi�
prikazom u obli�
ne) nositi naziv Windows
ku iscrpnih po�
Server 2012. Ta nova
slovnih analiza,
Dolazi vrijeme softverskih paketa
poslužiteljska platforma
ali i korisnicima
koji će se sve više nuditi po uzoru na
omogućava
optimiza�
olakšati uprav�
telekomunikacijske pakete pa uskoro
ciju
IT-a
primjenjujući
ljanje podatci�
možemo očekivati da nam popularni
Microsoftovo iskustvo u
ma, neovisno o
likovi iz sapunica ili neki novi nehuizgradnji i rukovanju jav�
veličini i o tome
manoidni oblici nude servere u Oblanim Oblacima za stvara�
jesu li oni smje�
ku za voditelje tima te osobna računanje dinamične, dostupne
la u Oblaku za ostale djelatnike.
šteni lokalno ili u
i isplative poslužiteljske
računalni Oblak.
platforme za privatni
Analitička tvrtka
Gartner predviđa da opseg podataka u Oblak. U prošlosti je porodica Windows
svijetu raste brzinom od 59 posto godiš� posluživačkih sustava bila optimizirana za
nje, od čega 70 do 85 posto u nestrukturi� pojedina računala. Nova inačica, naprotiv,
ranome obliku. Tzv. „Big Data“ problem namijenjena je podršci velikoga broja po�
smjestili su u sam vrh svojih ključnih IT služivača međusobno umreženih, bilo da
trendova za 2012. „Podatci se generiraju je riječ o fizičkim ili virtualnim, prisutnim
brže nego ikad, a tvrtke moraju pronaći (on-premise) ili udaljenim (off-premise)
način da ih kvalitetno obrade i analizira� instancama. Brojne su novosti koje taj
ju“ – istaknuo je Vladimir Hluchy�������
iz Mi� sustav donosi, a u Microsoftu su nabro�
crosofta na predavanju Hadoop, Big Data jili njih više od 300. Iako zbog kratkoće
& Microsoft. „Neovisno o tipu ili količini pojedinih predavanja (ograničena na 45
podataka, SQL Server 2012 nudi platformu minuta) nitko nije predstavio svih tri sto�
te set dobro poznatih alata kako bi kori� tine, najznatnija su poboljšanja svakako
snicima olakšao upravljanje podatcima i u području virtualizacije, upravljivosti, si�
stvaranje detaljnih izvještaja koji pomažu gurnosti i radu s podatkovnim sustavima
(storage management). Tako je u području
u svakodnevnom poslovanju. “
Microsoft ����������������������������
će nuditi dodatne usluge za� virtualizacije predstavljena već spomenu�
snovane na Apache Hadoop za Windows ta Hyper-V 3.0 tehnologija koja, osim po�
Azure u cilju povezivanja SQL Servera i drške većemu broju logičkih i virtualnih
različit od licencnoga modela naplate, što
znači da ulazak u svijet Oblaka zahtijeva
i promjene u poslovnome planu tvrtke.
Jedna je od tema rasprave bila i isplativost
Oblaka, s naglaskom na usporedbu troš�
kova prije i poslije prijelaza u Oblak. Na
kraju se raspravljalo i o budućnosti Obla�
ka kao platforme, a sudionici su jednogla�
sno zaključili da smjer razvoja uključuje
sve veću integraciju s postojećim rješenji�
ma kao i brisanje granice između desktop
i mobilnoga iskustva.
Kako bi se snašli u džungli programskih
rješenja trebate biti i dobro opremljeni. Za
InfoTREND iz Rovinja - Tomislav Žganec
Kotizacija od 5.486,00 kn (+PDV) i kemijski
WC-i nekako ne idu ruku pod ruku.
procesora, većoj količini radne memorije
i novoga formata virtualnoga diska, do�
nosi i mogućnost asinkrone replikacije
virtualnih strojeva (Hyper-V Replica).
Virtualni će se diskovi moći pohranjivati
i na mrežno dijeljenim diskovima zahva�
ljujući novomu protokolu SMB 2.2, a biti
će podržan i novi sustav internoga zapisa
podataka Resilient File System (ReFS) koji
je nasljednik dosadašnjega NTFS-a. Za�
nimljivo je da taj operativni sustav dosta
toga dijeli s klijentskim operativnim su�
stavom, već dulje poznatijim pod imenom
Windows 8. Na prvi je pogled to odmah
vidljivo u grafičkome sučelju koji je u tzv.
Metro stilu. Njegova se implementacija u
posluživačkome sustavu tumači činjeni�
com da Metro sučelje, koje je prisutno i na
Windows Phone operativnome sustavu za
mobilne uređaje, daje jasan pregled svih
događaja koje je moguće kategorizirati i
filtrirati.
Neka su od najposjećenijih predavanja
konferencije bila vezana uz novi klijentski
operativni sustav Windows 8 koji bi se na
računalima korisnika mogao naći do kraja
ove godine. Kako je već sada dostupan u
razvojnoj inačici, očekivali smo da orga�
nizator postavi veći broj računala u konfe�
rencijskome centru s tim sustavom, no –
to se nije dogodilo. Kristijan Kramarić u
predavanju ��������������������������
„Windows 8 Overview“ �����
pred�
stavio je ključne značajke toga sustava
usmjerenoga prema novoj generaciji raču�
nala kojima se upravlja dodirom. Tržišna
istraživanja pokazuju da su Microsoftovi
partneri zadovoljni odmakom od tradi�
cionalnoga operativnog sustava, te da bi
unifikacija s Windows Phone sustavom na
nekoliko ključnih sistemskih razina mo�
gla pojednostavniti razvoj jedinstvenih
aplikacija kako za široko-potrošačko tako
i za poduzetničko tržište.
Analitičke su kuće, međutim, sumnji�
čave.
Iako Gartner predviđa da će segment
tabletnih računala naglo rasti do 2015.,
smatraju da će ona s Windows operativ�
nim sustavom osvojiti tek 11 posto tržišta.
Slično misle i u tvrtki Forrester Research,
dok IDC procjenjuje da su budući �����
„pro�
zori“ korisnicima tradicionalnih stolnih
računala u globalu – nezanimljivi.
Microsoft je na konferenciji predstavio
Uslugu u oblaku koja se od kraja prošle WinDays12 Business
godine nudi i hrvatskome tržištu. Riječ
Microsoft WinDays12 Technology kon�
je, naravno, o usluzi Office 365 - sustavu ferencija nakon četiri dana ustupila je
za poslovnu produktivnost u Oblaku, koji mjesto WinDays 12 Business konferenciji.
objedinjuje Microsoft Office, Microsoft Za razliku od proteklih poslovnih konfe�
SharePoint Online, Microsoft Exchange rencija, ovogodišnja je bila organizirana
Online i Microsoft Lync Online. Kori� uglavnom kroz panelne rasprave koje su
snička su iskustva u implementaciji i sva� se bavile relevantnim gospodarskim tema�
kodnevnome radu sa sustavom predstavili ma. Usredotočenost je bila na skorašnjem
djelatnici tvrtki Effectus i BIOS u primje� hrvatskom pristupu Europskoj uniji i što
ru korištenja za male tvrtke. Iskustvo je iz boljoj pripremi za nastup hrvatskih tvrtki
velikih organizacija predstavila Jasminka na europskome tržištu. Bilo je riječi o ope�
Draženović, načelnica Odjela za informa� rativnoj izvrsnosti, konkurentnosti i vri�
tizaciju Ministarstva kulture. Konkretan jednosti obrazovanja kao čimbenika po�
odgovor na pitanje „je li se to meni ispla� slovne uspješnosti. Novost ovogodišnjega
ti?“ dali su Mate Strga����
čić i��������������
Tomislav Po� programa bile su četiri poslovne radionice
ljak. Oni su u svojem predavanju, koje je na temu likvidnosti, upravljanja projekti�
u biti govorilo o zaštiti elektroničke pošte ma, regrutiranja najboljih talenata i isko�
u Oblaku sustavom Forefront Online Pro� rištavanja sredstava iz europskih fondova.
tection for Exchange (FOPE), pokazali da No ne možemo se oteti dojmu da usprkos
za tvrtku od 200 korisnika izradba vlasti� obećanju organizatora nije bilo previše za�
toga sustava poslovne produktivnosti stoji jedničkih točaka ni privlačnih tema koje
inicijalno 1.158.000 kuna, a zatim slijede bi jače povezale ta dva događanja.
troškovi održavanja. Najam iste Usluge u
„Izaberite svoj put“ bio je moto
oblaku za jednaki broj korisnika trenutač� ovogodišnjih WinDaysa. Jesu li sudi�
no iznosi 440 tisuća kuna godišnje.
onici konferencije koji su nekoliko dana
Druga vrsta Microsoftovih Usluga u travnja proveli u Rovinju dobro izabrali,
oblaku, ona povezana s Azure platfor� najbolje �����������������������������������
će zaključiti organizatori po ocje�
mom koja omogućava implementaciju nama konferencije, ali i po odazivu iduće
web-aplikacija
u
godine. Što zbog li�
Oblak još uvijek
jepoga vremena, što
nije dostupna u Hr�
zbog (ne)privlačno�
Microsoft je na konferenciji promovatskoj, ali se o njoj
sti sadržaja, što zbog
virao Uslugu u oblaku koja se od kraja
dosta razgovaralo
n e pri m j e r e n o g a
prošle godine nudi i na hrvatskome
na
predavanjima
konferencijskog pro�
tržištu. Riječ je, naravno, o usluzi Ofkao i tijekom jedi�
stora, dobar je dio
fice 365 - sustavu za poslovnu pronoga okruglog sto�
sudionika viđen u
duktivnost u Oblaku koji objedinjuje
la u tehnološkome
šetnji istarskom oba�
Microsoft Office, Microsoft SharePoint
dijelu konferencije.
Online, Microsoft Exchange Online i
lom. „Plati koliko
Microsoft Lync Online.
Raspravljalo se o
koristiš“ koncept je
Druga vrsta Microsoftovih Usluga u
načinu izradbe apli�
koji već neko vrijeme
oblaku, ona povezana s Azure platforkacija na Azureu, a
Microsoft promiče
mom koja omogućava implementavećina je korisnika
nudeći svoje Usluge
ciju web-aplikacija u Oblak još uvijek
u dvojbi kako mi�
u oblaku. Možda bi
nije dostupna u Hrvatskoj, ali se o njoj
grirati postojeće rje�
taj koncept mogli
dosta razgovaralo na predavanjima,
šenje na Azure. Ista�
primijeniti i na orga�
ali i tijekom jedinoga okruglog stola u
knuto je i da je SaaS
nizaciju neke buduće
tehnološkome dijelu konferencije.
pristup poprilično
konferencije?
189/6/2012 infoTrend 45
>INTERVJU
Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska: Očekivao sam daleko više od
akademske zajednice po pitanjima gospodarske krize, strategije razvoja ili hrvatske
budućnosti. Živimo u vrlo izazovnom vremenu, a spremnost na rizik pa čak i na izricanje
vlastitoga mišljenja, vrlo je mala.
Tko je zadužen
za promjene?
Mi u Hrvatskoj nemamo strategiju razvoja,
nismo utvrdili kamo želimo stići, a to
znači da nam je svaki put dobar. Zato i
ne razvijamo one ključne vještine koje su
potrebne da bismo uspjeli u upravljanju
potrebnim promjenama. I tako vrijeme
prolazi, a mi i dalje radimo po starome.
U ORGANIZACIJI MICROSOFTA HRVATSKA česti su sku�
povi na kojima se prema društvu i gospodarstvu usmjeru�
ju vrijednosti Microsoftove društvene i poslovne kulture.
U prvoj su se polovini ove godine, dvije od njih posebno
istaknule po tematici i važnosti tema koje otvaraju.
Nedavno su nas WinDaysi ponovno preplavili snagom
tehnoloških inovacija koje, uvijek iznova, izazivaju tala�
sanje informatičkih krugova cijeloga globusa. No ured�
ništvo je InfoTrenda neposrednije zaintrigirala i jedna
prijašnja incijativa kada je posljednjega dana veljače di�
rektor Microsofta Ivan Vidaković otvorio konferenciju
pod nazivom „Znanjem i inovacijama do konkurentne
Hrvatske“.
Odaziv je bio velik, puno zainteresirani��������������
h, a na konfe�
renciji su bile nazočne i visokopozicionirane osobe iz
akademskih i politi������������������������������������
čkih krugova. Tri smo mjeseca kasni�
je pitali direktora Vidakovića što je namjeravao postići
organizacijom konferencije i kakve je učinke ostvarila u
tome razdoblju.
46 infoTrend 189/6/2012
I
NFOTREND: Hrvatska je danas,
vjerojatno, u najlošijem ekonomskom i moralnom stanju od
svoga osnivanja, za što više ne
možemo okrivljavati posljedice
rata. Jesmo li propustili neke vrijednosti
koje je napredni svijet u međuvremenu
prihvatio? Je li možda ta činjenica bila
osnovni poticaj za organiziranje konferencije „Znanjem i inovacijama do
konkurentne Hrvatske“ i zašto se upravo
Microsoft Hrvatska našao pozvanim i
organizirati ju?
IVAN VIDAKOVIĆ: Više je razloga bilo za
konferenciju, a osnovni je taj da smo mi
informatičari uvijek optimisti. Mi znamo
ulogu i mjesto tehnologije, važnost znanja
i inovacija, po pitanju konkurentnosti, a
znamo i u kojem smjeru ide razvoj ljud�
skog društva. Konačno, i živimo u 21. sto�
ljeću, koje je stoljeće tehnologije. Već sada
gotovo svako radno mjesto traži neki stu�
panj informatičke pismenosti. Stoga smo
svjesni da Hrvatska neće imati uspješnu
budućnost ako ne uspije spojiti dva fak�
tora - kvalitetu i masovnost obrazovanja.
Tu ima dobrih pomaka, nakon preporuka
Nacionalnoga vijeća za konkurentnost,
postotak stanovnika Hrvatske s visokom
stručnom spremom je povećan s 7.82%
(popis stanovništva iz 2001.) na današnjih
14.3%. Cilj EU je 40% visokoobrazovanih
u radnoj snazi do 2020. Finska već danas
ima 40%, a Irska čak 50% zaposlenih oso�
ba s visokom stručnom spremom. Hrvat�
ska ima razumnu težnju da do 2020. bude
Dok danas
mnogi kritiziraju
obrazovni sustav
da i dalje proizvodi
„kadrove za burzu“,
oni koji provode
obrazovanje s
pravom mogu
tvrditi da se tek na
osnovi strategije
razvoja može
napraviti dobar
plan obrazovanja
kadrova
na 30%, s današnje procijenjene brojke od
oko 18%. Često, međutim, ponavljam, da
Hrvatskoj nedostaje strategija razvoja. I
dok danas mnogi kritiziraju hrvatski obra�
zovni sustav da i dalje proizvodi „kadrove
za burzu“, oni koji����������������������
su odgovorni za obra�
zovanje s pravom mogu tvrditi da se tek
na osnovi strategije razvoja može napravi�
ti dobar plan strategije obrazovanja.
INFOTREND: Tema konferencije implicira manjak znanja. Nema li Hrvatska razmjerno velik postotak magistara i doktora znanosti u odnosu na broj radnoga
stanovništva? Razgovaramo li o pomanjkanju znanja općenito ili je možda riječ o
višku nepotrebnoga znanja?
IVAN VIDAKOVIĆ: Hrvatska, na žalost,
ima jako mali broj magistara i doktora
znanosti (samo 0,67%), u odnosu na broj
radnoga stanovništva. Dodatni problem je
što većina tih doktora znanosti danas ne
kreira novu vrijednost i ne rade u gospo�
darstvu. Na primjer, u SAD-u 80% dokto�
ra znanosti radi u gospodarstvu, u Europi
50%, a u Hrvatskoj je ta brojka samo 15%.
Vjerujem da mi previše naglašavamo hr�
vatske a premalo globalne potrebe. Po
broju stanovnika, u odnosu na globalno
stanovništvo, mi smo zanemarivi. Stoga
ne smijemo učenike, studente i građane
obrazovati za hrvatske potrebe, nego ih
moramo obrazovati za globalne potrebe i
važna je stalna usredotočenost na konku�
rentnost Hrvatske u globalnim okvirima.
Ne bude li konkurentna, Hrvatska nikad
neće biti uspješna. Zato je Microsoft Hr�
vatska toliko zainteresiran za rad lokalnih i
Ivan Vidaković,
direktor Microsofta
Hrvatska
189/6/2012 infoTrend 47
>INTERVJU
regionalnih zajednica, suradnju sa studen�
tima i nastavnicima, konkurentno hrvat�
sko gospodarstvo i državu... Dakle, nama
je i te kako stalo da Hrvatska kao društvo
bude konkurentna. A onima s kojima su�
rađujemo, koje osposobljavamo i učimo
potrebnim vještinama, omogućavamo da
budu uspješni i regionalno i globalno. Mi�
crosoft ima niz programa koji podupiru te
napore. Izvrstan primjer je svjetsko natje�
canje studenata Imagine Cup, u kojemu su
hrvatski studenti zadnjih nekoliko godine
izvrsni. Tako je, primjerice, hrvatski tim
lani bio među četiri najbolja u svijetu. O
tome mi govorimo i zato organiziramo
konferencije, prenosimo ideje i znanja, ali
i najbolju svjetsku praksu.
INFOTREND: Ako su za ostvarenje nacionalne konkurentnosti nužne promjene,
tko ih treba pokrenuti i gdje su glavne
kočnice?
IVAN VIDAKOVIĆ: Promjene neće ići bez
političke volje, velikih promjena u obra�
zovanju i bez povećanja apsorpcijskog
kapaciteta usmjerenog prema novim teh�
nologijama. Zaista nije bitno radi li se o
industriji, poljoprivredi, uslužnoj djelat�
nosti, javnoj službi ili nečemu drugom. Po
zadnjem izvještaju Svjetskog ekonomskog
foruma, Hrvatska je na 76. mjestu global�
ne konkurentnosti, od 142 zemlje. Među�
tim, u isto vrijeme Hrvatska je tek na 87.
mjestu po poslovnoj sofisticiranosti.
Treba li još što dodati? Zato pokušavamo
dobiti što više saveznika i partnera u bor�
bi za povećanje hrvatske konkurentnosti.
I nije lako sada provoditi promjene. Dosta
smo se u posljednjih petnaest godina kao
društvo umrtvili kroz razne socijalne tran�
sfere i sad je jako teško resetirati sustav. Uz
to se je urušio i sustav vrijednosti. Bilo bi
lijepo kad bi svi mogli živjeti od rente, po�
vlaštenih beneficija, socijalnih transfera,
subvencija.... Na žalost više ne možemo
jer Hrvatska više troši nego što privre�
đuje. Svatko može vrlo lako izračunati
da ovakav sustav nije dugoročno održiv.
Nedavno je postavljeno pitanje
jesu li hrvatski informatičari
skupi? Kad bi samo cijena igrala
ulogu, onda mi danas ne bismo
imali jaku informatiku ni u
Izraelu, ni u Danskoj, ni u Velikoj
Britaniji, jer su svi oni skupi.
48 infoTrend 189/6/2012
Hrvatska više troši nego što
privređuje. Svatko može vrlo
lako izračunati da ovakav
sustav nije dugoročno održiv.
Do sada je vrijedilo razmišljanje - čemu
teški rad i znoj ako postoje jednostavniji
modeli preživljavanja. Na žalost, krizno i
izuzetno neizvjesno vrijeme u kojemu da�
nas živimo, natjerati će nas da se vratimo
vrijednostima rada, privređivanja, krei�
ranju dodatne vrijednosti, inovacijama,
izvozu... Dakle, moramo ponovno izgra�
diti sustav vrijednosti koji će promovirati
znanje, kontrolu kvalitete, rad... A to znači
i cjeloživotno učenje, Ako nam je do sada
“status quo” bio najvažniji status u druš�
Ivan Vidaković govori na WinDays 11
tvu, od sada to više ne bi trebao biti.
U organiziranim, ali i dobro informa�
tiziranim i reguliranim državama, točno sporu administraciju, neprecizne zakone i
se zna koliko pridonosi svaki pojedinac. njihovo proizvoljno i nejasno tumačenje,
Dobra i socijalno osviještena demokrat� veliki trošak rada, i tako dalje.
ska društva uvijek će prepoznati potrebe
Izraz konkurentnost podrazumijeva vi�
ugroženih skupina i pojedinaca i osigurati soku dostupnost kvalificirane radne sna�
da budu zaštićeni. Ali isto
ge. Kvalificirane ne zna�
tako takva društva mora�
či jeftine. Nedavno je
ju znati tko takvu pomoć
postavljeno pitanje jesu
Ako obrazovni sustav
zlorabi. Kada već govori�
li hrvatski informatičari
mo o ugroženim skupina� proizvodi inovativnu
skupi? Kada bi samo ci�
ma, jako mi je teško gledati radnu snagu, doći će
jena igrala ulogu, onda
koliko je kod nas nezapo� vam i ulagači. A Hrvatska danas ne bismo imali
slenih mladih od 18 do 25 je jako dobra u IT-u,
jaku informatiku ni u
godina. Donedavno smo naši mladi, kamo god
Izraelu, ni u Danskoj,
bili na drugome mjestu u
ni Velikoj Britaniji, ni
Europi, Španjolska je bila odu, osvajaju nagrade,
Njemačkoj jer su svi oni
prva s 50.5%, a Hrvatska je donose zlatne i srebrne
skupi. Niti bi, primjeri�
bila druga s 45%. Sada su medalje, stižu pohvale.
ce, industrija bila tako
nas „pretekli“ Grci i to nam
jaka u Njemačkoj. Ključ
sigurno ne može služiti kao utjeha. Dolazi uspjeha je u inovativnoj i učinkovitoj rad�
turistička sezona u Hrvatskoj i pada broj noj snazi.Uvijek ću dati prednost dobroj
nezaposlenih, ali pravo je pitanje koliko ponudi jer će ona generirati potražnju. Ne
trajnih radnih mjesta možemo otvoriti, da obrnuto. Danas ćete teško naći ulagača
bismo stvarno smanjili broj nezaposlenih. koji će nam ponuditi investiciju od mili�
jun ili milijardu dolara i biti spreman če�
INFOTREND: Gdje vidite izlaz iz takva kati četiri ili više godina da mu osigurate
stanja?
kvalificiranu radnu snagu.
Toga nema i više nikada neće biti. Mo�
IVAN VIDAKOVIĆ: Izlaz je vrlo jednosta�
van, ali traži jaku političku volju, foku� rate imati odmah dostupnu kvalificiranu
siranost na provođenje promjena i naci� radnu snagu, želite li naći ulagača. Jedan
onalni konsenzus oko strategije razvoja je to od razloga zašto investicije danas od�
Hrvatske. Formula je vrlo jednostavna, a laze u zemlje u razvoju, koje imaju broj�
glasi: konkurentnost plus investicije = nu populaciju poput Kine, Indije, Rusije i
Brazila. Premda su inicijalni motivacijski
nova radna mjesta.
A promjene će se sastojati od niza ma� faktori bili niska cijena rada i velika lokal�
lih, ili velikih, zavisi kako tko gleda, aktiv� na tržišta, Kina je danas sve manje jeftina,
nosti. Od promjena u obrazovanju do pro� a sve više inovativna. Sljedeći val će pred�
mjena u ulagačkoj klimi, koje se odnose na stavljati, ili već predstavljaju, Indonezi�
ja, Turska, Pakistan, Bangladeš, Filipini,
Meksiko, Nigerija...
Dakle, ja se iznova vraćam, na naš obra�
zovni sustav - ako obrazovni sustav pro�
izvodi inovativnu radnu snagu, doći će
vam i ulagači. Hrvatska je jako dobra u
IT-u, naši mladi, kamo god odu, osvajaju
nagrade, donose zlatne i srebrne medalje,
stižu pohvale. Na spomenutom Microsof�
tovu Imagine Cupu, jedino je hrvatski tim
iz Europe dobio nepovratnu stipendiju od
75.000 dolara.
Zašto zagovaram jako informatičko ško�
lovanje? Zato što vam je danas potrebna
jako mala investicija da bi pokrenuli po�
sao u IT-u. Internet je globalno prisutan i
pristup je relativno jeftin. Sve što vam tre�
ba za početak poslovanja na Internetu je
jedna broadband linija, jeftino računalo i
plastična kartica... i vi ste u svijetu global�
nog biznisa. A sada usporedimo pokreta�
nje industrijske proizvodnje. Za početak,
trebate pogon, strojeve, kvalitetnu strate�
giju i operativni plan, jako financiranje i
dostup kapitalu, dobro poznavanje tržišta,
marketinških alata, kvalificirane radnike,
a još niste niti krenuli.
Meni, pozivanje na
reindustrijalizaciju izgleda
kao čisti promašaj, ukoliko se
ne govori o proizvodnji roba i
usluga visoke dodane vrijednosti,
baziranima na tehnologiji i
inovaciji. Ona industrijalizacija iz
pedesetih se već preselila u zemlje
s jeftinom radnom snagom.
Pogledajte samo brzinu razvoja mobilne
tehnologije i mobilnog poslovanja. Raču�
nalstvo u oblaku otvara neslućene moguć�
nosti. Sva potrebna infrastruktura vam je
već u oblaku. Zamislite samo priliku koju
je donijela odluka Microsofta od prije
godinu dana da će Windowsi pokretati
i ARM procesore. Odjednom se moguć�
nost izvršavanja programa koje razvijaju
Windows razvojni inženjeri, s 1.3 milijar�
de PC-a i milijuna servera pomiče na tri�
lijune uređaja. Sve što može biti Internet
adresabilno bit će Internet adresabilno.
I sve će se moći vrtjeti na Windowsima.
Bukvalno možemo zamijeniti staru izre�
ku ‘samo nebo je granica’ u ‘samo oblak
je granica’.
Zato, meni, pozivanje na reindustrijali�
zaciju izgleda kao čisti promašaj, ukoliko
se ne govori o proizvodnji roba i usluga
visoke dodane vrijednosti, baziranima na
tehnologiji i inovaciji. Ona industrijaliza�
cija iz pedesetih se već preselila u zemlje s
jeftinom radnom snagom.
Mi u Hrvatskoj nemamo strategiju ra�
zvoja i nismo utvrdili kamo želimo stići a
to znači da nam je svaki put dobar. Zato i
ne razvijamo one ključne vještine koje su
potrebne da bismo uspjeli u upravljanju
potrebnim promjenama. I tako vrijeme
prolazi, a mi i dalje radimo po starome.
INFOTREND: Na koji bi način naše visoko školstvo moglo privući više mladih na
studije suvremenih tehnologija?
IVAN VIDAKOVIĆ: U Hrvatskoj se već go�
dinama, možda i desetljećima sustavno
zanemaruju matematika, fizika, prirodo�
slovni predmeti i tehnologija. Posljedice
su vidljive. Ako smanjite broj sati mate�
matike u osnovnoj školi, imate smanjeni
Hotel Antunović, Zagreb
27.09.2012.
Poslovna
primjena
Razvoj
programskih
rješenja
Implementacija
i upravljanje
infrastrukturom
Tableti i
pametni uređaji
u primjeni
Mobilna rješenja i pametni uređaji povezani kroz računalni oblak!
Prijavite se već sada i uštedite 30%, www.mobilityday.com
189/6/2012 infoTrend 49
>INTERVJU
interes đaka za tehnologijom u srednjoj
školi, a kad dođete do fakulteta, zainteresiranih je još i manje. Dodatni problem
je i manjak interesa ženske populacije za
tehničke i tehnološke studije pa imamo
problem i sa strukturom tehnološke radne
snage. Morali bismo još od osnovne škole
pojačati količinu i zanimljivost predavanja prirodoslovnih predmeta, s posebnom
usredotočenošću na žensku populaciju,
kako bismo postigli i ravnopravnost spolova u modernim zanimanjima, ali i pojačali inovacijski faktor. Dakle, pojačajmo
usredotočenost, pojačajmo motivaciju i
imat ćemo rezultate.
Očekivao sam daleko više od akademske
zajednice po pitanjima gospodarske krize,
strategije razvoja ili hrvatske budućnosti..
Imamo puno kritičara, ali jeste li možda
čuli neki dobar prijedlog? Očekivao sam
od akademske zajednice da bez straha
istupi pred društvo jer oni su intelektualna elita. Imamo mnogobrojne ekonomske
fakultete, sveučilišta, institute, akademiju
znanosti... Živimo u vrlo izazovnome vremenu, a spremnost na rizik, pa čak i na
izricanje vlastitoga mišljenja, je vrlo mala.
INFOTREND: Prošla su dva mjeseca od
ovogodišnjih WinDaysa, kako s takvim
odmakom kao čelni čovjek Microsofta
gledate na učinke konferencije?
IVAN VIDAKOVIĆ: Takav je tempo događanja da mi se WinDaysi doimaju odveć
dalekima. Osobno sam vrlo zadovoljan
ovogodišnjim WinDaysima zato što smo
imali dosta uravnotežen pristup i prema
tehnološkom i prema poslovnomu dijelu.
Jedan je od razloga uspjeha i najava velikoga broja objava novih Microsoftovih
proizvoda u Hrvatskoj, a to je nešto što
u IT sektoru uvijek donosi nova uzbuđenja. Tko je god bio na ovogodišnjim
WinDaysima mogao je osjetiti jednu izuzetno pozitivnu atmosferu. Kad bismo
mogli dio tog entuzijazma pretočiti na
gospodarstvo,vjerujem da bi nam gospodarstvo živnulo. Također, kad vam na
takvu konferenciju dođe i predsjednik Re-
Tko je god bio na ovogodišnjim
WinDaysima mogao je osjetiti jednu
izuzetno pozitivnu atmosferu. Kad bismo
mogli dio tog entuzijazma pretočiti na
gospodarstvo,vjerujem da bi nam I gospodarstvo živnulo.
50 infoTrend 189/6/2012
NEMA PREMALIH NI PREVELIKIH POSLOVA
Hrvatski IT osjeća posljedice
aktualnih izazova hrvatskoga
gospodarstva, međutim mi
sigurno možemo biti ona poluga
koja će ubrzati izlaz iz krize
publike i prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, onda znate da postoji
interes, želja i spremnost za suradnjom.
To je pokazala i četvrta godina WinDays
Business konferencije. U Microsoftu smo
prepoznali nužnost povezivanja poslovnoga i tehnološkoga sektora. Naime, zna
se da danas poslovanje bez tehnologije ne
ide, vezani su pupčanom vrpcom. Teško
ćete naći konkurentnu tvrtku koja ne koristi tehnologiju, nije prisutna na Internetu
ili ne komunicira elektronički i globalno.
Uvijek tražim područja za unapređenje,
međutim ove godine WinDaysi su zaista
bili jedna dobra, kvalitetna i uravnotežena
konferencija. Samo za informaciju, prosječna ocjena predavanja na tehnološkom
dijelu Windaysa je ove godine 4.61 (od 5),
najbolja ikad dobivena.
INFOTREND: Kriza je uporna i hrvatski
IT dijeli sudbinu hrvatskoga gospodarstva.
IVAN VIDAKOVIĆ: Hrvatski IT osjeća posljedice aktualnih izazova hrvatskoga gospodarstva, međutim mi sigurno možemo
biti ona poluga koja će ubrzati izlaz iz
krize. Tehnologija se strahovito brzo razvija. Koji put pomislim i prebrzo, čak i za
informatičare. To uočavam kod pojedinih
partnera koji još uvijek teško prihvaćaju
poslovanje u oblaku i otvaranje potpuno
novih poslovnih modela. Pojavila se nova
infrastruktura i nove mogućnosti. Za sada
premalo ljudi i tvrtki prepoznaje priliku.
Većini je, ipak, lakše raditi po starome.
Zato se uvijek vraćam na strategiju poslovanja i obrazovanja. Jedno bez drugoga
ne ide. Trebaju nam mladi, visokoobrazovani stručnjaci, da s njima pokrenemo
promjene i zadržimo ih u našoj zemlji.
Mi smo odgovorni da im omogućimo posao, uvjete rada i najbolje školovanje uz
rad, kako bi oni sami bili konkurentni, a
potom i učinili našu zemlju takvom. Microsoft Hrvatska čini sve da pokrene i razvija što više takvih programa, a na konferencijama koje organiziramo potičemo i
druge da se uključe. Jedino tako možemo
naprijed.
Solidno
U razgovoru sa Sašom
Mitrovićem, dipl.
ing. građevinarstva,
predstavljamo vam
uspješnu projektantsku
kuću Stabilnost iz
Rijeke koja, i u vrijeme
recesije, zahvaljujući
korištenju suvremenih
informatičkih
alata, ima uvijek
dovoljno kvalitetnih
i unosnih poslova
RAZGOVARAO BORIS PLETIKOSA
INFOTREND: Možete li ukratko predstaviti Stabilnost i njezinu djelatnost?
SAŠA MITROVIĆ: Zapravo, riječ je o dvjema sestrinskim tvrtkama: I.T.T. , koja je
osnovana 1992., i Stabilnost, koja je osnovana 2005. Prva se tvrtka danas bavi revizijom projekata, a druga projektiranjem
i konstrukcijama. U žargonu često se to
naziva statikom, premda ne volimo takav
naziv jer radimo potpune projekte u visokogradnji i niskogradnji. Danas je u našoj
struci potrebna prilagodljivost pa tako
projektiramo sve vrste konstrukcija: armiranobetonske, čelične i zidane. Jednako
tako imamo iskustva sa svim vrstama građevina pa smo tako projektirali trgovačke
centre, hotele, poslovne i stambene zgrade, sportske, industrijske pa i pomorske
objekte. Pristupamo svim poslovima na
jednak način i za nas nema premalih ni
prevelikih poslova. Osim projektiranja,
u manjoj mjeri provodimo stručne nadzore nad gradnjom. Revizidiranje projekta konstrukcija, koja je prema zakonu
obvezna za značajnije građevine, bitna je
STUDIJA SLUČAJA<
st se isplati
Slijeva: Esad Hadžiomerspahić, Jelena Tatalović, Saša Mitrović, Lidija Miletić, Ivan Hrvatin, Luka Eškinja i direktor Daniel Repac.
djelatnost i izdvojena je u posebnu tvrtku.
Kolega Esad je tako ovlašteni revident za
armiranobetonske i zidane konstrukcije.
Ukupno je zaposleno petero ovlaštenih
inženjera građevine i dvoje tehničara. Poslujemo na osnovi partnerstva i to nam
daje posebnu motivaciju.
INFOTREND: Navedite nam bitnije projekte?
SAŠA MITROVIĆ: Najveći je poslovni centar Tower Center Rijeka,
zatim Islamski centar
u Rijeci, Hoteli 4 opatijska cvijeta, Novi Resort, sportske dvorane,
hala za obradbu profila
3. maj, sportske dvorane i bazeni, obalna infrastruktura luka i još
mnoge poslovne i stambene zgrade po cijeloj
Hrvatskoj.
INFOTREND: Kako ste
locirali svoje informatič-
ke potrebe i odabrali dobavljača?
SAŠA MITROVIĆ: Uvijek uzimamo što je optimalno na tržištu
za naš posao. Pratimo trendove
u IT-u, ali smo uvijek spremni
poslušati napomenu svojega dobavljača. Bitno je da se oprema
ne kvari, da se brzo servisira ako
i dođe do kvara. Od dobavljača
tražimo potpunu uslugu i brzinu.
Sve veća
automatizacija i
nove mogućnosti
softvera
omogućavaju da
se usredotočite
na bit problema
Ne volimo mijenjati dobavljače, uglavnom kupujemo
na istome mjestu. Posljednjih godina uzimamo samo
brand HP računala. Radimo s dvama monitorima,
što nam je mnogo lakše i
brže.
Softver?
Radimo s
AUTOCAD-om i njegovim nadogradnjama ARMCAD i Metal studio, te TOWER
za proračun konstrukcija. Koristimo i
COP za projektiranje priključaka i Allplan
od Nemetscheka. Još tu ima i drugih manjih programa.
INFOTREND:
SAŠA MITROVIĆ:
INFOTREND: Je li se postupak implementacije zbivao prema Vašemu očekivanju?
SAŠA MITROVIĆ: Oduvijek radimo s računalima i oko primjene nikada nije bilo
problema. Dakako, nije sve došlo iz vedra
neba. Mnogo se toga naučilo na fakultetu
pa i prije. Sve instaliramo sami. Netko tko
189/6/2012 infoTrend 51
>STUDIJA SLUČAJA
mo značajne povijesne i nove građevine i
to uglavnom po Europi. Evo sada se spremamo u London posjetiti nova olimpijska
borilišta i nešto naučiti na tome.
INFOTREND:
šavanjem?
Kako je sa stručnim usavr-
SAŠA MITROVIĆ: Mi smo obvezni obnoviti licence svakih pet godina. Ali i bez
toga stalno kupujemo njemačke knjige o
građevini, arhitekturi, premda bolje govorimo engleski i talijanski. Prema našem
mišljenju, Nijemci su daleko najviše odmakli u stručnoj literaturi.
se naziva inženjerom morao bi znati svoj
alat koristiti, pa i instalirati i održavati ga
sam. Nisam kao klinac bio haker. Ljubav
se rodila na fakultetu. Danas nema branše
bez informatike.
INFOTREND:
učenje?
Zar to ne zahtijeva stalno
INFOTREND: Hoće li uskoro biti novih
ulaganja i posla za Vas?
SAŠA MITROVIĆ: Hoće. Uvijek ima nešto
novo. Nisu baš prava vremena, ali se ne
brinemo. Mi ne tražimo posao jer nama
drugi donose posao. Surađujemo s mnogo
poznatih arhitekata koji su u pravilu nositelji posla.
Surađujemo i sa stranim ulagačima, ali
to su projekti u Hrvatskoj pa nekada i ne
znate tko stoji iza neke tvrtke.
SAŠA MITROVIĆ: Jasno. I naša struka zahtijeva stalno učenje. Novi materijali, novi
izazovi te nova vrsta arhitekture stalno vas tjeraju
INFOTREND: Koje su pozitivna učenje. Informatika je
INFOTREND: Kakva su njihova i Vaša zane posljedice korištenja raču- Od dobavljača
tek mali dio izobrazbe, jednička iskustva po pitanju birokracije?
nala?
tražimo potpunu
to je samo naš alat za rad
SAŠA MITROVIĆ: Više nije riSAŠA MITROVIĆ: Strašna. Znamo nekauslugu i brzinu.
i nema posebnoga obraječ o uštedi vremena jer se to
da čekati po nekoliko tjedana do nekolizovanja.
Svi
moraju
sami
podrazumijeva. No danas uop- Ne volimo mijenjati učiti.
Razmjenjujemo ko mjeseci za potpis i dozvole za projekt
će nije moguće raditi projekte dobavljače,
iskustva, dobro vladamo koji smo odradili za dva dana. Čudno je
bez pomoći informatike, nije uglavnom kupujemo programima i ne pohađa- da smo mi projektanti daleko brži u radu
profesionalno. Projekti moraju na istome mjestu.
mo seminare. Masa je toga od administracije, koja bi nas samo trebazadovoljiti određene standarde
na Internetu, a najbolja je la pratiti i servisirati. Često projekti stoje i
kvalitete koji su nezamislivi bez korištenja izobrazba praktična primjena. Seminari zbog hira referenta na šalteru.
informatike.
Inače, mi nemamo gotovo nikakvih
su uglavnom za početnike.
Sve veća automatizacija i nove mogućposlova za grad ili državu.
nosti softvera omogućavaju da se usreMnogo papirologije i muke, a
INFOTREND: Kakva je radna
dotočite na bit problema. Izbjegavaju se
ne uklapamo se ni u filozofiju
kultura
–
timska
ili
svatko
Sve instaliramo
nepotrebni manuelni poslovi kao precrnajniže cijene i projekata toga
radi
na
svojem
projektu?
tavanja, zbrajanja, izradba specifikacija i
sami. Netko tko se tipa. To je kozmetičko građeSAŠA MITROVIĆ: Postoje meslično. Zapravo nestali su tehničarski ponaziva inženjerom vinarstvo, a poražavajuće je
đusobna savjetovanja. Imaslovi.
da dobar dio struke živi od
mo radne kolegije uz kavu i morao bi znati
INFOTREND: Smatrate li da je kupnja leopuštenu atmosferu dva puta svoj alat koristiti, legalizacije. Država mora zaugalnoga softvera promašaj ili dobro ulo- dnevno. Tu se razmjenjuju pa i instalirati i
staviti nelegalnu gradnju, a ne
žen novac?
stalno donositi nove zakone i
ideje, traže savjeti ili drugo mi- održavati sam.
svaki dan nešto mijenjati.
SAŠA MITROVIĆ: Nema izbora. U normalšljenje, što je zapravo unutarnoj zemlji softver mora biti legalan. Nije nja revizija. Ne želimo predstaviti projekt
INFOTREND: Biste li željeli projektirati
u redu da netko koristi ilegalan softver u koji nije pogledalo više naših ljudi. Trudiodnosu na nas koji smo ga kupili. Mi ima- mo se ne biti rob posla, ali ako treba, radit najveću zgradu na svijetu?
SAŠA MITROVIĆ: Ne baš. Ima i malih
mo sve licence legalno kupljene, čak smo ćemo i u subotu i nedjelju. Ipak smo svi
iznimno zahtjevnih projekata. Arhitektupretplaćeni na nove inačice. Koliko god
suvlasnici.
ra i građevinarstvo nisu sportske disciplinetko smatrao da je skupo, isplati se. Čak
Družimo se i izvan posla. Često svi sku- ne i trka za rezultatom. Zadovoljan sam
i kada još ne radimo u novoj inačici, pratimo novosti, učimo i pripremamo se na pa idemo na putovanja u inozemstvo u našim radom i ne bih ništa mijenjao - danju bezbolno prijeći. Tako se predstavljate vlastitoj organizaciji. Spajamo ugodno s kako treba stalno širiti vidike i stalno se
korisnim, kroz turističke posjete obilazi- usavršavati.
kao ozbiljna tvrtka.
52 infoTrend 189/6/2012
>ICT vijesti
BiH
PRIPREMIO: HARIS HAMIDOVIĆ
Drupal Balkan Sumit 2012
U Sarajevu je održan Drupal Balkan Summit 2012. Kao i prošlogodišnji, Drupal Balkan
Sumit 2012 rezultat je suradnje bosanske, srbijanske i hrvatske Drupal zajednice i ponovno
je uspio okupiti brojne mrežne entuzijaste i
korisnike ovoga open-source CMS-a iz cijele
regije, a posjetitelji su tijekom prijave za sudjelovanje na konferenciji mogli prijaviti i vlastite prezentacije i predavanja, prenosi portal
hardwarebase.net.
Preventivne
mjere
Objavljeni rezultati pojačanoga inspekcijskog nadzora
nad zaštitom autorskih prava
korištenja i prometa računalnih
programa. U Federalnoj je upravi za inspekcijske poslove održana konferencija za novinare povodom objavljivanja ostvarenih
rezultata pojačanoga inspekcijskog nadzora nad zaštitom
autorskih prava korištenja i prometa računalnih programa.
Direktor je Federalne uprave
za inspekcijske poslove Ibrahim
Tirak ustvrdio da su tijekom 15
dana obavljanja inspekcijskih
pregleda obavljene 304 inspekcijske kontrole. 78 inspektora je
sudjelovalo u navedenim aktiv-
Konferencija za novinare povodom objavljivanja ostvarenih
rezultata pojačanoga inspekcijskog nadzora
nostima, a kod 137 subjekata
utvrđeno je da nemaju licencirane programe. Također je istaknuo da su tijekom obavljanja
inspekcijskoga nadzora inspektori izricali manje represivne
mjere preventivnoga karaktera,
odnosno donosili su rješenja o
otklanjanju nedostataka kojima
je omogućen rok za otklanjanje
neregularnosti bez izricanja kazni.
Samo su u dvama slučajima
inspektori izrekli kaznene mjere
u vidu prekršajnoga naloga u
ukupnome iznosu od 7.000 KM.
Također je naveo da je korištenje USB-stika od strane inspektora bilo u nekoliko slučajeva
te da nije izazvalo bilo kakve
nepovoljne učinke. Što se tiče
izravnih učinaka Tirak je ustvrdio da je preko 1000 tvrtki licenciralo softvere koje koriste, te
da su provedene nabave novih
softvera od strane proizvođača.
Istaknuo je da je budžetski učinak zahvaljujući tim aktivnostima po pitanju uplaćenoga
PDV-a u BiH cca 700.000 KM, a
po pitanju novih radnih mjesta evidentiran je broj od 140
novozaposlenih IT suradnika i
drugoga osoblja od strane partnerskih kuća koje distribuiraju
softverske programe i drugih
pravnih lica.
Direktor je Kantonalne uprave
za inspekcijske poslove istaknuo
da su inspekcije tijekom tih aktivnosti u najvećoj mjeri nadzirale razvijene subjekte nadzora
koji ostvaruju izniman profit, te
da su ispunjeni svi ciljevi koji su
bili zacrtani prilikom planiranja
provedbe toga inspekcijskog
nadzora u HBiH-u.
Predstavnica je BSA (Business
Software Alliance) pozdravila
nastojanja inspekcija u HBiH-u
na zaštiti autorskih prava te je
istaknula da se, zahvaljući takvim aktivnostima ovlaštenih
ustanova, BiH može prepoznati
Android liga 2
Posljednji je tjedan mjeseca svibnja 2012. Mtel isko-
Najava Mtel Android lige
ristio da svim zainteresiranim
studentima Elektrotehničkoga
fakulteta u Sarajevu predstavi
nedavno najavljenu (i drugu po
redu) Mtel Android ligu, prenosi hardwarebase.net.
Ove će godine nagrade biti
dodijeljene za dvije kategorije
aplikacija po pet novčanih nagrada – najbolje pojedinačne
aplikacije i najbolje studentske aplikacije. Ukupna vrijednost nagradnoga fonda iznosi
30.000 KM.
189/6/2012 infoTrend 53
>ICT vijesti
>TELEKOMUNIKACIJE
BiH
kao ozbiljan partner za ulaganja
od strane inozemnih korporacija, te da se BiH tako promiče kao
ozbiljan kandidat za ulazak u
euroatlantske integracije.
U 2011. bez
smanjenja stope
piratstva
Međunarodni simpozij
INTSIKT 2012
INTSIKT 2012.
U organizaciji Fakulteta elektrotehnike
Univerziteta u Tuzli i BIT Centra Tuzla, a u
suradnji s Fakultetom za elektrotehniku u Ljubljani, te uz podršku Regulatorne agencije za
komunikacije BiH, održan je 8. međunarodni
simpozij o informacijsko-komunikacijskim tehnologijama InTsikt 2012.
Predviđeno je 16 predavanja eminentnih
profesora s univerzitetâ iz Ljubljane, Zagreba i
Trabzona, te stručnjaka i istraživača s institutâ
i kompanijâ iz Njemačke, Španjolske, Slovenije,
Italije, Turske, Hrvatske i BiH. Tema je ovogodišnjega simpozija ˝Telekomunikacije za pametne
sisteme˝ i predstavlja nastavak prošlogodišnje
teme ˝Pametni grad˝.
Taj simpozij već osmu godinu zaredom pred-
SIT 2012
Treći Sajam informacijskih tehnologija (SIT) održan je u
Širokome Brijegu. Uz
sveprisutne teme kao
što su informatičko
obrazovanje, online
oglašavanje, pristup
Internetu te poslovne
aplikacije, na ovogodišnjem je sajmu posebna pozornost bila
usmjerena na razvoj
mobilnih aplikacija
i oglašavanje preko
mobilnih uređaja.
54 infoTrend 189/6/2012
stavlja mjesto na kojem se susreću akademija i
industrija te razmjenjuju iskustva iz informacijsko-komunikacijskih tehnologija.
Dekan na Fakultetu elektrotehnike u Tuzli,
prof. dr. Amir Tokić, smatra da pomoću toga
simpozija spomenuti fakultet, Univerzitet u Tuzli, ali i svi univerziteti u našoj zemlji ˝hvataju˝
jedan priključak s najnovijim europskim i svjetskim tijekovima i to u vrlo propulzivnome području kao što su komunikacijsko-informacijske
tehonologije.
˝Danas su ‘pametni’ sustavi hit tehnologija i
mi nastojimo da preko Hrvatske, Slovenije, Austrije, a ove godine i Španjolske, Italije i Turske
budemo dio europske zajednice u najširem
smislu te riječi˝, ističe dekan Tokić.
Komercijalna je vrijednost
instaliranoga piratskog softvera na osobnim računalima
(PC) u Bosni i Hercegovini
u 2011. iznosila 15 milijuna
američkih dolara, a stopa pi-
ratstva i dalje iznosi 66%. To su,
između ostaloga, rezultati Globalne studije o softverskome
piratstvu za 2011., istraživanja
asocijacije Business Software
Alliance (BSA). Istraživanje se
radi svake godine, u cilju dobivanja aktualnih informacija o softverskome piratstvu u svijetu.
S obzirom na to da je stopa piratstva u BiH nepromijenjena u
odnosu na prethodnu godinu i
iznosi 66%, BiH i dalje ima znatne gubitke. Međutim, treba imati u vidu da se znatan broj aktivnosti na suzbijanju softverskoga
piratstva dogodio tijekom tekuće godine tako da je realno očekivati bolje rezultate u sljedećoj
studiji. BSA smatra da je nužno
nastaviti s naporima usmjerenima na smanjenje stope softverskoga piratstva jer se time štite
prava proizvođača koji ulažu u
razvoj tehnologije, a osim toga
izravno se doprinosi razvoju bosansko-hercegovačke privrede”,
izjavila je Mirna Milanović-Lalić,
glasnogovornica BSA u BiH, prenosi portal ekapija.ba.
>ICT vijesti
Srbija
PRIPREMIO NIKOLA MARKOVIĆ
starstvo zdravlja nabavilo 5000
računala.
IT postmoderna
ComTrade
zastupnik BMC-a
za jadransku
regiju
HP „Beogradski pobednik”
Privredna je komora Beograda nagradu “Beogradski pobednik” 23. svibnja 2012. dodijelila i IT kompaniji Hewlett-Packard
(HP) Srbija. Nagradu je primio Miloš Đurković, generalni direktor
kompanije Hewlett-Packard Srbija. Kompanija HP nagradu je dobila zato što je u proteklih 10 godina ustrajno radila na plasmanu
vrhunske IT opreme u Srbiji, transferu najnovijih informacijskih
tehnologija i pomaganju domaćim korisnicima da što potpunije
iskoriste kupljenu opremu. Miloš je Đurković, zahvaljujući na dobivenome priznanju, istaknuo da je HP u 2011. uprkos krizi ostvario promet u iznosu od oko 100 milijuna dolara.
Matematika i
primene
U Beogradu je na Matematičkome fakultetu održan treći simpozij “Matematika
i primene”. Na početku je skupa
otvoren digitalni legat Milutina Milankovića i predstavljena
je knjiga “Mika Alas, beleške o
životu velikog matematičara”.
Rad se skupa zbivao u okviru
sekcija: matematika i primena
danas, matematika i informatika u obrazovanju, naučnoistraživački i stručni rad. Na
skupu je podneseno 40 znanstvenih radova.
Informatizacija
primarne
zdravstvene
zaštite
Pomoćnik ministra zdravlja u Vladi Republike Srbije
Petar Bulat najavio je 29. svibnja
2012. da resorno ministarstvo
namjerava da do 2015. informatizira cjelokupan zdravstveni su-
stav Srbije, što će imati i znatne
ekonomske učinke.
Bulat je naveo da će to omogućiti da se mnogo bolje prati
zdravstveni sustav. Informatizacija će cijeloga zdravstvenoga
sustava u Srbiji donijeti brojne
olakšice i zdravstvenim radnicima i pacijentima, a ekonomski
će učinak biti veliki, imajući u
vidu znatno smanjenje troškova
u zdravstvu. Koordinatorica je
za razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija projekta
DILS Nada Teodosijević priopćila da će do kraja iduće godine
biti završena informatizacija
svih službi primarne zdravstvene zaštite u Srbiji te da je Mini-
Potpisivanjem ugovora o strateškome partnerstvu
ComTrade postao je ekskluzivni zastupnik kompanije BMC za
jadransku regiju i u budućnosti
će svojim klijentima nuditi poslovni softver te ugledne kompanije koja je prisutna u preko
120 država na svijetu. BMC je
jedan od pionira na polju BSM
(Business Service Management)
rješenja, a proizvodi te kompanije imaju potencijal smanjiti
ukupne IT troškove i unaprijediti kvalitetu usluga za krajnje korisnike. Ta rješenja omogućuju
automatizaciju ključnih poslovnih procesa. ComTrade ima preko 1000 iskusnih i provjerenih
softverskih inženjera sposobnih
da svako rješenje prilagode konkretnim potrebama klijenata.
Novi trendovi
Društvo za informatiku Srbije i Udruženje informatičke
delatnosti Srbije organizirali su
6. lipnja 2012. predavanje “Novi
trendovi u informacionim tehnologijama - IT postmoderna”.
Predavanje je održao dr. Petar
Kočović, direktor Gartnera za
Srbiju. Dr. Kočović je na osnovi
istraživanja kompanije Gartner
i vlastitih proučavanja predstavio sadašnje trendove i prognoze razvoja u području IT-a. Sada
u svijetu ima oko 800 milijuna
pametnih (smart) telefona, 1,5
milijarda osobnih računala, 2,3
milijarde internetskih korisnika,
3,5 milijarde mobilnih telefona
i dr. Uveden je videonadzor na
javnim mjestima, ali i u velikome
broju radnih sredina. Masovno se
koristi elektronička identifikacija pred državnim ti-jelima, ali u
poslovanju. Time je privatnost
građana veoma ugrožena.
Računalstvo se u oblaku
širi u poslovnim primjenama računala jer donosi
uštede i djelotvornost. Gartner
predviđa da će 2012. IT tržište u
svijetu porasti za pet posto. Kočović je kao najnovije trendove
u razvoju IT-a naveo i sljedeće:
verbalnu komunikaciju s računalom, holografske projekcije,
čipirane implantate, prototipove kvantnih i molekularnih računala i dr.
VIP-ov 5.
rođendan
Ulaskom na tržište Srbije u lipnju 2007. Vip je
korisnicima donio pravu
alternativu u mobilnoj komunikaciji jer su prvi put mo-
gli birati povoljnije tarife i cijene
telefonskih poziva za 1 dinar i
pakete koji uključuju megabajte
za prijenos podataka. Najmlađi
je operator i predvodnik u inovacijama pošto je prvi ponudio,
između ostaloga, i BlackBerry
uređaje i Android telefone, domaće mobilne aplikacije na
svim platformama, prilagodljive
Smart postpaid tarife, tabletne uređaje i usluge na HSPA+
mrežnoj tehnologiji. Vip ima
više od 1,6 milijuna korisnika i
u suradnji je s kompanijom ZTE
započeo tromjesečno testiranje
LTE (Long Term Evolution) tehnologije.
189/6/2012 infoTrend 55
>PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE
KOLIKO ZNATE O PREDNOSTIMA I NEDOSTATCIMA GRUPNIH ODLUKA?
Stručnjaci za
loše odluke
PRIPREMILA ANA RIBARIĆ GRUBER
Kako bismo odabrali najbolje rješenje,
potrebno nam je dobro poznavanje prilika na koje se odluka odnosi, znanje i iskustvo, ali i dovoljno vremena za podrobnu
raščlambu svih mogućnosti i njihovih posljedica (osobito dugoročnih).
Nije rijetkost da pri donošenju odluka
tražimo pomoć drugih – suradnika, prijatelja ili članova obitelji, bilo da tražimo
njihovu podršku ili savjet ili pak odluku
donosimo zajedno s njima. U politici,
upravljanju različitim ustanovama ili tvrtkama donošenjem se odluka bave različita
tijela čiji članovi imaju određene kvalifikacije ili su delegirani za taj posao. Ipak,
postavlja se pitanje jesu li zajedničke odluke uvijek bolje od pojedinačnih?
Donošenje je odluka
dio naše privatne
i poslovne rutine.
Međutim, donošenje
dugoročnih, rizičnih
ili nepopularnih
odluka nikada nije
jednostavno jer za
sobom povlači
odgovornost za
Odlučivanje u grupi
Zdrav nam razum govori da donošenje
posljedice.
Kako biste provjerili svoje znanje o grupnome
odlučivanju, pročitajte pozorno sljedeće tvrdnje
i procijenite jesu li one točne ili netočne:
1. Više osoba nije nužno mudrije nego jedna. TOČNO NETOČNO
2. Odluke koje donese većina ne moraju biti najbolje. TOČNO NETOČNO
3. Trebalo bi poticati sve članove da izraze svoje ideje i mišljenje.
TOČNO NETOČNO
4. Veća povezanost među članovima grupe ne jamči da će odluke biti kvalitetnije. TOČNO NETOČNO
5. Manje grupe u pravilu donose kvalitetnije odluke. 6. Vođa ima važnu ulogu u donošenju grupnih odluka.
TOČNO NETOČNO
TOČNO NETOČNO
7. Pri donošenju odluka vođa ne bi trebao isticati svoje želje.
TOČNO NETOČNO
8. Grupe čiji članovi imaju isti interes sklonije su grupnoj zaslijepljenosti.
TOČNO NETOČNO
9. Heterogene grupe donose kvalitetnije odluke. TOČNO NETOČNO
10. Grupne su odluke obično ekstremnije od onih koje donesu pojedinci.
TOČNO NETOČNO
11. Grupe mogu donijeti izrazito loše odluke unatoč stručnosti svojih članova.
TOČNO NETOČNO
12. Pri donošenju je odluka poželjno imati rezervni plan.
TOČNO NETOČNO
(Sve su navedene tvrdnje točne! Prema tomu – što ste više puta odgovorili s „točno“, bolje
ste obaviješteni o grupnome odlučivanju. Podrobnija se objašnjenja nalaze u tekstu.)
56 infoTrend 189/6/2012
odluka u grupi ima brojne prednosti: više
očiju bolje vide, više ušiju bolje čuju, a
više je mozgova pametnije. Može se pretpostaviti da će grupa imati više ideja nego
pojedinac, kao i da će lakše uočiti prednosti i nedostatke mogućih rješenja te bolje
razraditi ono za koje se odluči. U pravilu
su grupne odluke u prosjeku bolje od pojedinačnih, ali lošije od najboljega pojedinačnog rješenja. Međutim, pokazalo se
da grupno odlučivanje nije uvijek najsretnije, o čem svjedoče i primjeri iz prakse.
Problemi s donošenjem odluka mogu biti
povezani s odlikama pojedinih članova
grupe, kao što su stidljivost ili sklonost
dominaciji, ali i sljedećim fenomenima:
Socijalno
besposličarenje:
Socijalno je besposličarenje (zabušavanje) pojava da se pojedinac manje trudi
kad radi u grupi nego pri samostalnome
radu. Ono se javlja u svim oblicima rada
(fizičkom ili intelektualnom), a osobito je
prisutno kada je doprinos svakoga člana
ILUSTRACIJE JENIO VUKELIĆ
grupe zajedničkomu rezultatu nemjerljiv.
Zato je dobro definirati očekivanja od svakoga člana (npr. prijedlog rješenja problema).
Grupna polarizacija
Grupne su odluke često ekstremnije u
smjeru u kojem su članovi početno naginjali. Dakle, one mogu biti rizičnije ili
su pak opreznije od pojedinačnih odluka,
ovisno o tome koje je stajalište više cijenjeno u grupi. U praksi češće dolazi do pomaka prema povećanoj sklonosti riziku.
Razlog je donošenja rizičnijih odluka u
grupi difuzija (raspodjela odgovornosti),
odnosno osjećaj manje osobne odgovornosti u prisutnosti drugih članova grupe
jer se odgovornost dijeli na sve prisutne
(klasičan je primjer difuzije odgovornosti
nespremnost pružanja pomoći unesrećenoj osobi kada je nazočno više ljudi).
Drugi je razlog konformizam – priklanjanje uvjerenjima, stajalištima ili reakcijama većine, prilagođavanje društvenim
i grupnim normama, što je posljedica
podlijeganja stvarnomu ili zamišljenomu
socijalnom pritisku, očekivanjima i zahtjevima drugih osoba. Postoje dvije vrste
konformizma: normativni i informacijski.
Normativni se konformizam javlja kada
osoba želi da je grupa prihvati, a informacijski kada je stanje nejasno pa osoba
druge vidi kao one koji znaju bolje.
Grupna
zaslijepljenost
Krajnji je oblik grupne polarizacije grupna zaslijepljenost. U literaturi se u tome
kontekstu vjerojatno najčešće spominje
odluka američkoga predsjednika Kennedyja i male grupe njegovih političkih i
vojnih savjetnika o invaziji na Kubu u Zaljevu svinja. Invazija je brzo propala, a taj
je neuspjeh doveo čovječanstvo na prag
nuklearnoga rata.
Na žalost, to nije jedini primjer loše
odluke zbog grupne zaslijepljenosti. Tu
su i eskalacija rata u Vijetnamu, afera Watergate, nesreća letjelice Challenger koja
se srušila neposredno nakon polijetanja
1986. (…)
Grupna zaslijepljenost dovodi i do loših
poslovnih odluka. Smatra se da su propasti nekih velikih poduzeća u jeku posljednje krize doprinijele loše odluke njihovih
čelnika koje su bile posljedica grupne
zaslijepljenosti (kao što je to bio slučaj s
Enronom, Royal Bank of Scotland ili Northern Rock).
Analize su načina na koji su navedene
odluke donesene pokazale da je u grupama vladala visoka kohezija (povezanost
među članovima), a visoko kohezivne grupe više pokušavaju doći do jednoglasnoga
mišljenja (upravo radi očuvanja kohezije i
solidarnosti) nego do realistične procjene
stanja. Te grupe karakterizira i veća izolacija, izravno rukovođenje, nepostojanje
sustavnih postupaka traženja i procjene
rješenja te visok stres i nizak stupanj uvjerenja da je moguće pronaći bolje rješenje
od onoga koje preferira vođa ili neki drugi
utjecajni član grupe.
Članovi grupe često imaju i osjećaj visoke moralnosti i neranjivosti, što vodi u pretjerani optimizam. U grupama je prisutna
autocenzura i kolektivno racionaliziranje,
stereotipi o drugim grupama, privid jednoglasnosti, a ako neki pojedinac iskaže
drukčije mišljenje, grupa odgovara izravnim pritiskom na njega. Prilikom donošenja odluka takve grupe u pravilu nemaju
potpun pregled ciljeva i mogućih rješenja
problema, ne pokazuju spremnost na traženje informacija, ne preispituju rizike
mogućih odluka, pristrane su u obradbi
dostupnih informacija i najčešće nemaju
planove za slučaj da nešto pođe po zlu.
Kako donijeti
kvalitetniju
odluku u grupi?
Univerzalnoga recepta koji jamči donošenje dobrih odluka u grupi nema, ali
pokazalo se da su grupne odluke općenito
kvalitetnije u sljedećim slučajevima:
1. Manja grupa omogućava aktivnije sudjelovanje svakoga člana, stoga su i odluke
koje takva grupa donese u pravilu bolje.
2. Ako je moguće, zadatak je dobro podijeliti u manje dijelove i osnovati podgrupe koje će se podrobno baviti sastavnicama zadatka – tako osiguravamo veću
aktivnost članova i omogućavamo im da
se bave onim za što su najsposobniji.
3. Status pojedinaca ne bi smio sprječavati otvorenu raspravu, stoga je važno
poticati sve članove na iznošenje ideja i
aktivno sudjelovanje i njegovati jasnu i
kulturnu komunikaciju.
4. Heterogena po sastavu članova, primjerice, po odlikama ličnosti, struci, spo189/6/2012 infoTrend 57
>PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE
Zanemareni
životopisi
lu, interesima i slično omogućava da se
problem razmotri s različitih stajališta.
Zanimljivo je da istraživanja pokazuju da
su muškarci skloniji grupnoj zaslijepljenosti, pa je to još jedan razlog zbog kojega
bi u različita tijela koja donose odluke trebalo više uključivati žene.
Izbjegavanje grupne
zaslijepljenosti
S obzirom na to da je grupna zaslijepljenost ozbiljna prepreka u donošenju kvalitetnih grupnih odluka, trebalo bi poduzeti
sve da se ona svede na minimum. Neki od
načina da se to postigne su:
1. Poticanje otvorenoga iskazivanja
mišljenja u grupi, bez obezvrjeđivanja ili
podupiranja pojedinih članova, osnovni
je preduvjet donošenja dobrih odluka u
grupi. Izvrsne se ideje mogu dobiti brainstormingom, prilikom čega treba poticati
iznošenje što većega broja ideja, a da se pri
tome ne kritiziraju ni same ideje ni osobe
koje su ih iznijele.
2. Vođa bi trebao ohrabrivati razlike u
mišljenju. Sloboda se u iznošenju ideja
može postići i tako što se članove grupe
unaprijed obavješćuje o problemu čije se
rješenje traži i zadaje im se da svatko pronađe rješenje, tako da članovi ne znaju što
drugi misle. Nakon toga svi članovi predstavljaju svoje ideje grupi, a onda grupa
raspravlja o idejama radi pojašnjenja i
procjene. Na kraju svaki član samostalno
procjenjuje sve ideje, a ideja, koja dobije
najbolju procjenu, prihvaća se.
3. S obzirom na to da vođe imaju bitnu
ulogu u donošenju grupnih odluka, oni bi
58 infoTrend 189/6/2012
trebali biti nepristrani i ne izricati svoje
želje na početku rasprave kako bi se izbjegla težnja članova da se s njima slože. U
slučajevima u kojima vođa samom svojom
nazočnošću utječe na članove, bolje je da
uopće ne nazočuje raspravi (predsjednik
Kennedy nakon odluke o iskrcavanju na
Kubu više nije pribivao raspravama svojih
savjetnika).
4. Bez dobre obaviještenosti nema dobrih odluka. Treba tražiti što više informacija o problemu, a dobro je tražiti informacije izvan grupe, iz neovisnih izvora,
kako bi se izbjegla selektivnost.
5. Za kvalitetniju je odluku dobro angažirati neovisnu grupu (ili više njih, ako je
riječ o ozbiljnim odlukama) da traži rješenje istoga problema, nakon čega se bira
najbolje.
6. Dobro je da neki član preuzme ulogu
„đavoljega odvjetnika“, odnosno da traži
argumente koji podupiru mišljenje suprotno onomu koje zastupa većina.
7. Najprihvatljivije rješenje treba podrobno razraditi i predvidjeti sve prepreke
i posljedice koje ono donosi.
8. Uvijek treba imati barem jedan rezervni plan, za slučaj da provedba donesene
odluke zbog bilo kojega razloga ne uspije.
S obzirom na to da se grupna zaslijepljenost može pojaviti u bilo kojoj grupi,
bitno je da vođe grupâ budu upoznati sa
zamkama grupnoga odlučivanja kako bi
na vrijeme prepoznali znakove zaslijepljenosti i reagirali. U svakome slučaju
njegovanje dobrih međuljudskih odnosa
i poticanje izražavanja vlastitoga stajališta
dugoročno se i te kako isplate.
ŽIVOTOPIS JE GLAVNI ‘ALAT’ kod prijave
na natječaj za posao, a većina (48%) ga
ažurira samo kada se javlja na oglas. Pokazala je to anketa* portala MojPosao
koja je provedena među 300 ispitanika.
Oni uglavnom ističu kako životopis
prilagođavaju opisu posla za koji se prijavljuju pa ga zato i ne ažuriraju redovito.
“S obzirom na to da imam radno iskustvo u različitim segmentima poslovanja,
potrebno je životopis prilagoditi konkretnoj traženoj poziciji”, komentar je
jednoga od ispitanika.
Četvrtina je ispitanika (25%) izjavila
kako redovito ažuriraju svoj životopis.
“Svako svježe postignuće unosim kronološki u životopis, a k tomu još i preinake
za koje se odlučim proučavanjem životopisa sličnoga profila iz inozemstva”.
Da životopis ažurira tu i tamo, kada
se sjete, izjavilo je 19% ispitanika. Oni
smatraju da podatke u životopisu ne treba stalno mijenjati i da životopis ne treba
stalno estetski uređivati, nego prema potrebi. “CV mijenjam prema potrebi, dakle nakon stečenoga određenog radnog
iskustva ili završenoga obrazovanja.
Preostalih 8% ispitanika kažu da životopis nikada ne ažuriraju jer nemaju
s čime. Oni smatraju da nema potrebe
ažurirati životopis jer se poslovi ionako
“dobivaju preko veze”.
Martina Lovrić, voditeljica promocije
i eksternih komunikacija preporučuje:
Redovito je ažuriranje životopisa aktivnost koja se podrazumijeva i to osobito za aktivne tražitelje posla te pasivne
tražitelje koji imaju životopis u online obliku. Dodavanjem novih vještina i
stečenoga znanja dajete do znanja mogućim poslodavcima da radite na sebi. Bez
obzira na to jeste li trenutačno zaposleni
ili ne, svaki dan naučite nešto novo. Može
se dogoditi da je upravo najnovija vještina koju ste stekli ona koja će vam dati
prednost pred ostalim kandidatima ili je
osobito bitna poslodavcu koji, primjerice, traži zaposlenika pretraživanjem baza
specijaliziranih portala.
Prilikom ažuriranja svojega životopisa osobito obratite pozornost na ključne riječi u svezi s vašim zanimanjem i
područjem stručnosti jer upravo njih
poslodavci koriste kada traže zanimljive
kandidate.
Međunarodne
poslovne konferencije
u Zagrebu
Hr arena 2012
18. i 19. 9. 2012., hotel the regent esplanade, Zagreb
2. i 3. 10. 2012., hotel Hyatt, Beograd
3rd fMcG and retail arena 2012
17. i 18. 10. 2012., hotel Hyatt, Beograd
2nd aviation Business arena 2012
30. i 31. 10. 2012., hotel the regent esplanade, Zagreb
Organizator
YOur business intelligence
and netwOrk partner
www.infoarena.hr | tel: +385 1 555 3721 | fax: +385 1 557 1851 | e-mail: konferencije@infoarena.hr
Od sada možete upravljati cjelokupnim procesom izdavanja, zaprimanja te arhiviranja računa na
jeftiniji, brži i sigurniji način.
Jedna manja tvrtka godišnje samo na administraciju potroši oko 60.000 listova papira. Jeste li znali da je za proizvodnju te količine
papira potrebno uništiti čak 5 stabala? Korištenjem e-poslovanja doprinesite zaštiti šuma i očuvanju okoliša.