ICT Informatička tehnologija u poslovanju Izvrsne perspektive: Hrvatski izvoznici softvera Broj 190 10/2012 CIJENA: 32 kn 4,5 € 5 KM Igor Javor ACTA: Kraj, ili samo kraj početka? Izvršni direktor mStart, Sektor za koordinaciju IT Društvene mreže: Vrijeme community managera FACEBOOK: Na vlastitu odgovornost PRILOG Studija slučaja: Jedinstveno rješenje za Elektroprivredu Crne Gore Sve s jednoga mjesta >ICT I SUDSKA PRAKSA Uvod u upravljanje poslovnim procesima Predavači: Boris Blumenschein, mr. sc Anita Lovrić i Ante Vidović Kome je seminar namijenjen: Menadžmentu, BPM stručnjacima, budućim menadžerima, rukovoditeljima informatike u gospodarstvu i javnoj upravi, voditeljima informatičkih projekata. Svima koji žele smanjiti „GAP“ između poslovnih zahtjeva i IT-a, povećati fokusiranost na zadovoljenje potreba kupca kroz efikasnije odvijanje poslovanja organizacije. Datum seminara: 24. listopada 2012. Trajanje seminara: 9:00 -16:00 h Lokacija: Zagreb, Hotel Panorama Svrha i cilj seminara: Svrha edukacijske cjeline je upoznavanje polaznika s praktičnim i teorijskim osnovama upravljanja poslovnim procesima, od faza životnog ciklusa upravljanja poslovnim procesima, načina i vrsta modeliranja, mjerenja i analize, do upravljanja performansama procesa i uspostave procesne organizacije. Boris Blumenschein - diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Ima bogato i raznovrsno iskustvo u velikim, malim, stranim, domaćim, državnim i privatnim tvrtkama na pozicijama koje povezuju menadžment i IT; od programera, projektanta, konzultanta do direktora tvrtke. Specijalnost su mu metode i alati za povećanje osobne i timske efikasnosti, suradnja (collaboration), BPM, intranet portali, Document Management i upravljanje projektima. Mr.sc. Anita Lovrić - specijalizirala se za područje upravljanja poslovnim procesima i javne nabave. Radila je na velikom broju projekata upravljanja poslovnih procesa, a to je i područje iz kojeg je magistrirala. Autorica je više znanstvenih i stručnih radova iz područja. Ante Vidović - diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Iskustvo je stekao radeći na mnogobrojnim projektima u privatnom i javnom sektoru od analize do implementacije cjelovitih IT rješenja. Specijalnost i interesi usko se vežu uz područje Business Process Management-a od dizajna procesnih arhitektura do metoda analize i mjerenja uspješnosti poslovnih procesa. Modeliranje poslovnih procesa prema normi BPMN 2.0 s primjerima u WebSphere Business Modeler v.7 (seminar i radionica) Predavači: Prof. dr. sc. Josip Brumec, Dr. sc. Slaven Brumec, dipl. ing. računarstva Datum seminara: 14. i 15. studenoga 2012. Trajanje seminara: 9:00 - 16:00 h Lokacija: Zagreb, Hotel Panorama Kome je seminar namijenjen: Članovima uprave, rukovoditeljima organizacijskih jedinica i razvojnim poslovnim stručnjacima u gospodarstvu, državnoj upravi i javnim službama. Cilj seminara: Na dvodnevnom seminaru koji će sadržavati praktične radionice i primjere, naučite osnove modeliranja poslovnih procesa prema normi BPMN 2.0, kako koristiti model za procjenu učinaka preustroja i unapređenja te stvoriti polazište za upravljanje poslovnim procesima. Ovladajte metodološkim postupcima koristeći alat WebSphere Business Modeler v.7. te upoznajte koncept generiranja aplikacija na temelju modela procesa. Dr. Josip Brumec, dipl. ing. je redoviti profesor na FOI, gdje predaje Modeliranje poslovnih procesa i Projektiranje informacijskih sustava na preddiplomskom studiju, Strateško planiranje informacijskih sustava na poslijediplomskom studiju te Stanje i razvoj ERP sustava na doktorskom studiju. Bavi se modeliranjem poslovnih procesa i projektiranjem IS-a, ERP sustavima, unapređenjem poslovne izvrsnosti i mjerenjem učinaka primjene suvremenih ICT. Objavio je oko 80 radova i vodio više znanstvenih projekata. Prije dolaska na sveučilište radio je 26 godina u Rade Končaru kao projektant, informatičar, direktor razvoja organizacije i informatike te softverske tvrtke Rade Končar-InfoS. Rezultate teorijskih istraživanja prenosi u praksu kao savjetnik za industriju i neprofitne organizacije. Autor je genetičke definicije i taksonomije informacijskih sustava te metodike SPIS, a oba su ova koncepta provjerena i prihvaćena od znanstvenika i stručnjaka u svijetu te primijenjena u praksi kod realizacije većeg broja referenciranih projekata. Član je AIS (Association for Information Systems) te Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (ATZH). UVODNIK< ICT Informatička tehnologija u poslovanju Izvrsne perspektive: Hrvatski izvoznici softvera Broj 190 10/2012 CIJENA: 32 kn 4,5 € 5 KM Igor Javor ACTA: Kraj, ili samo kraj početka? Izvršni direktor mStart, Sektor za koordinaciju IT Društvene mreže: Vrijeme community managera FACEBOOK: Na vlastitu odgovornost PRILOG Studija slučaja: Jedinstveno rješenje za Elektroprivredu Crne Gore Sve s jednoga mjesta INFOTREND Prvi hrvatski časopis za informatiku u poslovanju Nakladnik: TELEDOM d.o.o. za telekomunikacijski i informatički konzalting Žajina 61/1, 10 000 Zagreb OIB: 03544854623 Raiffeisenbank Austria d.d. Žiroračun 2484008-1103024067 Tel: +385 01/3040588; Faks: +385 01/3040593 e-pošta: infotrend@teledom.hr InfoTrend online: www.infotrend.hr Direktor: Slavko Vidović Glavni i odgovorni urednik: Branko Kosec e-pošta: redakcije@trend.hr Dopisnik iz BiH: Haris Hamidović Dopisnik iz Srbije: Nikola Marković Jezična obrada: Anđelko Kovačević Oglašavanje i pretplata: Ana Mišić e-pošta: ana.misic@infotrend.hr Grafičko oblikovanje: Pictoris d.o.o. Izrada i održavanje web-portala: Novena d.o.o. Zagreb Tisak: Zina d.o.o. Zagreb Prilozi u InfoTrendu pripremaju se pomno i stručno, no nakladnik ne može odgovarati za posljedice njihove primjene. Članci izražavaju mišljenje autora i ne poklapaju se nužno sa stajalištem redakcije. Sve primjedbe na sadržaj lista primaju se sa zahvalnošću i biti će im posvećena puna pozornost. Za možebitnu suradnju potreban je prethodni pismeni ili telefonski dogovor. Tekstovni i likovni prilozi ne vraćaju se ako to nije unaprijed izričito dogovoreno. Autorska prava su zaštićena. Nije dopušteno prenošenje tekstova u cijelosti ili djelomično, bez pismenog odobrenja nakladnika. Citiranje je dopušteno uz obavezno navođenje izvora. Upravljamo li svojim poslovnim procesima? OVIH SE DANA U ZAGREBU ODRŽAVA deseta po redu europska konferencija o poslovnim procesima - BPC 2012. Prije više od deset godina jedna je grupa stručnjaka, praktičara i akademičara uočila potencijal obnovljene i nanovo aktualizirane poslovne vještine upravljanja poslovnim procesima te se potrudila osmisliti i organizirati forum na kojemu će se razmjenjivati iskustva i prezentirati najnovija znanja na tom području. Lijep je to jubilej, pogotovo kad se zna da u svijetu baš i nema mnogo starijih konferencija. One najdugotrajnije obilježile su (pod različitim nazivima) desetu godišnjicu ove ili prošle godine, a mnoge se održavaju tek nekoliko godina. Prof. dr. sc. Josip Brumec Nastojeći da svoje poslove obave brže, bolje i jeftinije, poslovni ljudi su se oduvijek bavili radnim procesima. Stalnom rastu potražnje za robama široke potrošnje, koji je počeo šezdesetih godina XX. stoljeća, moglo se udovoljiti još učinkovitijom proizvodnjom, temeljenom na povezivanju niza radnih koraka u neprekinut radni proces (workflow). S tim su ciljem stvorena nova znanja i metode unapređenja proizvodnje (a poslije i poslovanja) poznata pod nazivom workflow management. Unatoč tom razvojnom kontinuitetu te istovjetnosti ciljeva da se svaki posao obavi brže, bolje i jeftinije, postoje velike razlike u načinu upravljanja procesima nekad i sad. Tri glavna dijela na kojima se iskazuju te razlike su: sadržaj, opseg i tehnologije. U pogledu sadržaja više nismo usmjereni samo na proizvodne procese već na svaki organizirani rad, podjednako u materijalnoj proizvodnji kao i pri pružanju najraznovrsnijih usluga. Takvo proširenje sadržaja vidi se i u promjeni naziva, pa danas ne govorimo samo o proizvodnim već općenito o poslovnim procesima. Prema opsegu, naša analiza nije više usmjerena samo na podizanje produktivnosti jedne organizacijske jedinice već na povećanje učinkovitosti cijelog vrijednosnog lanca (value chain) bez obzira na organizacijske jedinice u kojima se izvode pojedini segmenti cjelovitog (end to end) poslovnog procesa. Dakako, to je tijesno povezano s modernim trendovima globalizacije poslovanja. Najveće su se promjene zbile u tehnologijama koje se primjenjuju pri izvođenju i upravljanju poslovnim procesima. Suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije podržavaju ne samo izvedbu pojedinih radnih koraka složenog poslovnog procesa već te korake povezuju na način kako je to predviđeno njegovim prethodno razvijenim i optimiziranim modelom. Stoga moderne procesno orijentirane aplikacije sadrže znanja o tome kako izvesti proces na optimalan način te vode i usklađuju djelovanje pojedinih sudionika složenog procesa. online: www.infotrend.hr 190/10/2012 infoTrend 3 >U OVOM BROJU 6 OSVRT LOGO Eksplozija mobilnosti Mobility Day najavljuje: U sljedećem razdoblju očekuje se daljnji razvoj kompatibilnosti tehnologije s glasom, već integrirani navigacijski sustavi te najveće širenje i razvoj elektroničkoga novčanika koji će potpuno zamijeniti novčanik kakav poznajemo i rabimo. 8 OSVRT Tehnologija (ni) je svemoguća COMBISOVA konferencija predviđa ponovno otkrivanje tehnologije. IBMova ovogodišnja studija „CEO Study 2012“ zaključuje: “... izvr������������� ����������������� š������������ ni���������� su������� ��������� direk� ������ tori prvi put identificirali tehnologiju kao najvažniji vanjski čimbenik koji utječe na njihove organizacije. Sad se usredotočuju na tehnologiju kao pomoć primarnom izvoru održive ekonomske vrijednosti.“ 10 ACTA Kraj, ili samo kraj početka? ACTA je kao prijedlog višestranoga međunarodnog sporazuma možda mrtva, no tu priča ne prestaje. Ekonomski uzroci koji potiču međunarodnu zajednicu na prihvaćanje takvih mjera jači su negoli ikad. 14 ICT TRŽIŠTE Traži se specifičnost i specijalizacija 40 Menu1 Menu2 Menu3 Menu4 LOGO Menu Lorem ipsum Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. Integer nec odio. Praesent libero. Sed cursus ante dapibus diam. Sed nisi. Nulla quis sem at nibh elementum imperdiet. Duis sagittis ipsum. Praesent mauris. Fusce nec tellus sed augue. Lorem ipsum Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit. Integer nec odio. Praesent libero. Sed cursus ante dapibus diam. Sed nisi. Nulla quis sem at nibh elementum imperdiet. Duis sagittis ipsum. Praesent mauris. Fusce nec tellus sed augue. Nulla metus metus, ullamcorper vel, tincidunt sed, euismod in, nibh. Quisque volutpat condimentum velit. Class aptent taciti sociosqu ad litora torquent per conubia nostra, per inceptos himenaeos. Nam nec ante. Sed lacinia, urna non tincidunt mattis, tortor neque adipiscing diam a cursus. © Duis Saggittis ipsum 2012. Link 1 Link2 Link3 Link4 Nulla metus metus, ullamcorper vel, tincidunt sed, euismod in, nibh. Quisque volutpat condimentum velit. Class aptent taciti sociosqu ad litora torquent per conubia nostra, per inceptos himenaeos. Nam nec ante. Sed lacinia, urna non tincidunt mattis, tortor neque adipiscing diam a cursus. © Duis Saggittis ipsum 2012. Link 1 Link2 Link3 Link4 problemi 38 Veliki malih zaslona 17 E-TRGOVINA Sve in-house Učinkoviti dobavljački lanci preduvjet su dobrog�������������������������� �������������������������������� poslovanja��������������� ������������������������� velikih������� �������������� proiz������ vodnih i trgovačkih organizacija, a složenost procesa, proizvoda i usluga postavljaju pred njih goleme zahtjeve. Pritom je informacijska i komunikacijska tehnologija nužna logistika, a pravi su čimbenici informatički stručnjaci koji upravljaju složenim sustavima te se neprekidno mijenjaju i nadograđuju. 20 DRUŠTVENE MREŽE Vrijeme community managera Klasi��������������������������������� čni su mediji za marketing i promidžbu bili jednosmjerni kanali komunikacije s potrošačima: oglašivači su slali poruke koje su potrošači primali i to je bila sva komunikacija koju je bilo moguće ostvariti; potrošači nisu mogli reagirati i reći svoje mišljenje te pokrenuti dvosmjernu komunikaciju. Pojavom društvenih mreža situacija se mijenja - sad i kupci postaju aktivni sudionici marketinške kampanje. 23 STUDIJA SLUČAJA Godinu i pol nakon osnivanja, Ivo Lukač, predsjednik udruge „Hrvatski nezavisni izvoznici softvera“ govori o problemima, ali i o nesumnjivim uspjesima i izvrsnim inozemnim perspektivama naših tvrtki, izvoznika informatičkih proizvoda i usluga. 4 infoTrend 190/10/2012 Facebook: Na vlastitu odgovornost Jedinstveno rješenje u široj regiji Za Elektroprivredu Crne Gore, tvrtka InfoDom iz Zagreba implementirala je Oracleov poslovni sustav aplikacija Oracle e-Business Suite, koji pripada samom svjetskom vrhu ERP rješenja. Osim ERP rješenja, razvijen je i imple- mentiran sustav obračuna i naplate električne energije (Billing) i cijeli niz specifičnih rješenja. Strateški ulagač odredio je implementaciju novoga informacijskog sustava kao osnovnu polugu preobrazbe tvrtke. 27 STUDIJA SLUČAJA Stručnjaci za život bez buke Tvrtka Riječki akustički inženjering ili skraćeno RAI više je od dva desetljeća poznata u zemlji i inozemstvu po proizvodima i uslugama za zaštitu od buke i vibracija. Često je bila pionir i prihvaćala projekte kada su mnoge poznate svjetske kompanije izjavljivale da to nije moguće. 30 ENERGETIKA Kako s pametnim mrežama? U ICT rješenjima leži veliki potencijal uštede u potrošnji električne energije i drugih energenata. Europska unija u koju ulazimo, strašno potencira ulazak ICT-a u energetski sektor i u energetskome sektoru očekuje uštede koje ICT možda i neće moći tako lako ostvariti. U OVOM BROJU< 23 PRILOG Jedinstveno rješenje u široj regiji fantastične promjene, u bankarsko i općenito financijsko poslovanje, ali i u život građana. Velika su novost bankomati koji su ujedno i mjenjačnice, što će riješiti mnoge probleme u turističkoj sezoni. 37 PRAVNA PRAKSA Zaštita domenskih imena U deset godina arbitražne prakse pojavilo se nekoliko zanimljivih slučajeva koji primjereno ilustriraju pojave u praksi registracije i korištenja domena unutar nacionalne .hr domene. 48 DIGITALNI MARKETING Pravi BUM tek se očekuje Hrvatski je Telekom najavio strateški sporazum s Googleom, čime je postao prvi Google AdWords Premier partner u Hrvatskoj. Nove tehnologije, gadgeti poput pametnih telefona i tableta, društvene mreže s viralnim sadržajem postaju dio integriranih marketinških kampanja. 38 MOBILNI UREĐAJI Veliki problemi malih zaslona Bez obzira na vrstu i veličinu zaslona uređaja putem kojih korisnici pristupaju web-stranicama, nužno im je pružiti što bolje korisničko iskustvo. Ugodno korisničko iskustvo povećava konverziju web-stranica i obratno dok je loše korisničko iskustvo smanjuje. 40 FACEBOOK Na vlastitu odgovornost Na Internetu ne postoji anonimnost. Bez obzira na to s koliko se vatrozidova ogradili, kroz koliko proxyja prolazili do neke web-stranice, uvijek vas se može pronaći. Jedino je pitanje kolikim sredstvima raspolaže onaj koji vas želi pronaći. 46 OSVRT Svestrana pametna kartica 52 ICT vijesti iz Srbije 54 ICT vijesti iz BiH 56 PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE Kako pridobiti šefa? Kad razmišljamo ili govorimo o svojim pretpostavljenima, često je to obojeno negativnim tonovima. Istina, šefovi su samo ljudi i imaju mane kao i svi, no njihove mane uočavamo lakše, a vrline smo skloni previdjeti. 1 Sve s jednoga mjesta Započelo je objedinjavanje procesa uvođenja informacijske i komunikacijske tehnologije u javni sektor. Vlada Republike Hrvatske osnovala je Povjerenstvo za koordinaciju informatizacije javnoga sektora kako bi osigurala da se uvođenje informacijske i komunikacijske tehnologije u javni sektor koordinira s jednoga mjesta te da se stvore preduvjeti za brz i ujednačen razvoj elektroničkih usluga. 5 DLM Forum u Zagrebu DLM Forum na svojim skupovima pruža članovima i drugim sudionicima priliku za razmjenu iskustava u razvoju politika i praktičnih rješenja u upravljanju informacijskim i dokumentacijskim resursima u javnome i privatnome sektoru, s naglaskom na normama i infrastrukturi u gospodarenju informacijama u Europskoj uniji. 6 Objektivne opasnosti – subjektivna mjerila Zaštita kritične infrastrukture jedan je od ključnih prioriteta Europske unije. Kritična infrastruktura definira se kao skup koji čini imovina, sustavi ili usluge što podržavaju privredni, politički i društveni život u državi, a čije djelomično ili potpuno ugrožavanje može prouzročiti ljudske gubitke, ugroziti nacionalnu sigurnost i funkcioniranje gospodarstva, odnosno može ozbiljno ugroziti dio ili cijelu državnu zajednicu. Kao mnogo svestranija zamjena za gotov novac, pametne su kartice unijele 190/10/2012 infoTrend 5 OSVRT MOBILITY DAY 2012 Eksplozija mobilnosti Nakon još jedne aktualne, uspješne i dobro posjećene, osme po redu konferencije Mobility Day, na temu koju je vizionarski dvojac Bronzin-Radinger prije jedanaest godina pokrenuo i održao sve do sadašnje pune afirmacije – s Andrejem Radingerom razgovaramo o mobilnosti jučer, danas i sutra RAZGOVARALA ANA MIŠIĆ INFOTREND: Prije no što porazgovaramo o porukama ovogodišnje Konferencije, molim Vas da se podsjetimo njezinih početaka i razvoja do danas najznačajnijeg stručnoga skupa na temu mobilnosti. ANDREJ RADINGER: Konferenciju smo pokrenuli 2003., i nakon odmaka od dvije godine, 2006. nastavili sve do danas. Sve je počelo kao projekt nekolicine entuzijasta koji se nisu zadovoljavali time da mobilnost bude samo poneko predavanje Andrej Radinger i Tomislav Bronzin, osnivači, organizatori i junaci Mobility Day Odiseje 6 infoTrend 190/10/2012 Naš sugovornik, Andrej Radinger na postojećim konferencijama. Već se na prvome skupu okupilo osamdesetak ljudi koje je zanimalo baš to područje i koji su se time profesionalno bavili. Bio je to dobar početak, za vrlo usko specijaliziranu nišu. To nije bila priča o telefonima nego o mobilnim uređajima u poslovnome okruženju, dakle mnogo šire od onoga što se tada o mobilnosti poimalo u Hrvatskoj. Godine 2006., kada smo zapravo ponovno krenuli, malo smo se više potrudili oko marketinga i već privukli oko 150 pa zatim 200, 250 do ovogodišnjih 350 sudionika. Broj je sudionika dalje rastao, ali koncepciju nismo mijenjali sve do ove godine. Ove smo godine odlučili još malo pojačati marketing te je Večernji list bio generalni medijski pokrovitelj, a kao medijski su se pokrovitelji pridružili Bug i Mreža i Infotrend. Uključen je velik broj portala i, koliko smo god mogli, uključili smo cijelu informatičku branšu. Naša konferencija nije namijenjena samo informatičarima nego mnogo šire, imamo i taj poslovni smjer za ljude koji donose poslovne odluke da mogu vidjeti kako i njima mobilni uređaji mogu pomoći u svakodnevnome poslovanju, povećanju proizvodnosti, boljemu pristupu kupcima i tako dalje. Ove smo godine zatvorili prijave tri dana prije početka Konferencije jer je potražnja bila veća od raspoloživih kapaciteta i pripremljenih materijala. Pratilo nas je ukupno oko 350 ljudi, otprilike tridesetak preko live meetinga, virtualno preko Interneta, ne znam odakle se sve nisu spajali. Sve u svemu, jako smo zadovoljni posjetom. Konferencija je danas mnogo zanimljivija nego prije deset godina. Dakle, jako smo zadovoljni. INFOTREND: Koje su se tehnološke promjene zbile na području mobilnosti, od osnivanja do ovogodišnje konferencije? RADINGER: Promjene tehnologije i općenito trendovi u mobilnoj industriji mnogo su utjecali na sadržaj Konferencije. To je definitivno najbrže rastuća tehnologija u IT svijetu, a gdje su promjene najčešće, Ove smo godine zatvorili prijave tri dana prije početka Konferencije jer je potražnja bila veća od raspoloživih kapaciteta i pripremljenih materijala Očekivanja i ostvarenja U SLJEDEĆEM RAZDOBLJU OČEKUJEM daljnji razvoj onoga što je već tu: tehnologije s glasom, već integrirane navigacijske sustave i najveće širenje i razvoj elektroničkoga novčanika za koji duboko vjerujem da će potpuno zamijeniti novčanik kakav danas poznajemo i rabimo. U Hrvatskoj možda ne tako brzo, ali u svjetskim razmjerima da. Nestat će debeli novčanik s hrpom kartica, ali ne govorim samo o kreditnim i debitnim nego o onima koje će otvarati vrata klubova, kina i sličnih usluga. Sada već polako ulazimo u NFC područje? Tako je. NFC tehnologija je tu. Preteča Near Field Communication tehnologije je već bolje poznati RFID koji koristimo ovdje u Hrvatskoj. RFID radi tako da uređaj automatski uspostavi komunikaciju i pročita kod s te kartice, ne treba ništa skenirati ni ubaciti u utor, čak ne treba ni prisloniti, dovoljno se samo približiti. NFC funkcionira na sličnome načelu. U mobitelu ćete imati utipkane sve svoje kartice i moći ćete beskontaktno plaćati. Mobility Day 2012 najveća je i dinamika. Do prije dvije godine bili smo posvećeni prije svega mobilnim uređajima u poslovnome okruženju. Taj je „consumer“ dio za krajnje korisnike, a bio je mnogo manje zastupljen. No u posljednjim je dvjema godinama područje doslovce eksplodiralo - kada je iPhone postao ono što je postao pa zatim Android, a onda se i Microsoft probudio sa svojim Windows Phonom 7. Mi smo profesionalno primarno usmjereni Microsoftu i nekako mu težimo, a to je bilo i poslovno opravdano jer smo razvijali aplikacije za poslovne korisnike, a tu je Microsoft imao i razvojne alate i uređaje. Ako ne jedini, svakako daleko najjači - integracija s backend sustavima, SQL exchange i tako dalje, bila je praktički najintuitivnija i najbolja na Microsoftovoj platformi. Uređaji sa skenerima za bar kod, čitači, skladište, komercijalisti na terenu, to je sve bilo na Microsoftovoj tehnologiji najbolje riješeno pa smo većinu sadržaja zasnivali na toj tehnologiji. No prije dvije godine otvorili smo mnogo više sadržaja i tema, a na ovogodišnjoj smo konferenciji imali predavanja o Androidu i iPhoneu i usporedbu platformi, jedno predavanje o razvoju aplikacije za više platformi, multiplatformski razvoj Ako je na mobilnome telefonu baš „sve što imamo“, ne postaje li sigurnost problem broj jedan? Svakako, ali na tome se sada vrlo mnogo radi. Za početak, sve će dakako biti zaštićeno lozinkama. Ako ga netko ipak provali, jednim klikom miša na Internetu blokirat ćete svoj mobitel i sve operacije na njem. Osim toga mobiteli već danas imaju „first finger recognition“. Vaš „finger print rea- Ovo je definitivno najbrže rastuća tehnologija u IT svijetu – tamo gdje su promjene najčešće igara za sve tri glavne platforme, Windows Phone, Android i IOS. Napravljena je usporedba tih triju platformi s gledišta korištenja uređaja i razvoja za različite platforme. Uvodeći consumer sektor, nismo se odrekli enterprise dijela - tržište je danas takvo da treba pokrivati oba područja. INFOTREND: Kakva je Vaša vizija razvoja mobilnosti u sljedećem razdoblju? RADINGER: Danas su uređaji vrlo istančani, imaju jače procesore, bolje rezolucije der“ je zapravo vaš ID i bez lozinke. Zaštita može biti i čitanje oka putem senzora. Dakle sigurnosne mjere postoje i ako izgubite telefon nećete dati nekomu cijeli svoj život na dlanu. Kada možemo očekivati NFC uslugu kod nas? Oni koji žele ponuditi tu uslugu, trebaju imati potpunu infrastrukturu za to prilagođenu. Ako neki trgovački lanac želi ponuditi svojim korisnicima NFC uslugu, on mora svaku blagajnu opremiti NFC čitačem i uspostaviti potpunu bežičnu infrastrukturu, različit komunikacijski interface. Hrvatska je uvijek kasnila s takvim tehnološkim inovacijama, posebno u gospodarstvu i trgovini. Tu su svi mnogo konzervativniji i manje spremni eksperimentirati, a problem su i korisnici. To što je nas tristotinjak sudionika ove konferencije tehnološki mnogo naprednije od nekoga prosjeka i što ćemo to koristiti, nije dovoljna baza korisnika da bi spomenuti trgovački lanac uveo infrastrukturu koja stoji nekoliko milijuna eura, dolara ili kuna. Najprije treba postojati kritična baza korisnika. Danas svi uređaji još nemaju NFC, ali dolazi Windows Phone 8 koji će ga imati. Dakle, svi će telefoni imati ugrađen NFC a to će se vjerojatno događati i sa sljedećim generacijama ostalih platformi. I tada ćemo imati dovoljnu kritičnu masu korisnika koja će biti mogućim korisnikom NFC-a. A hoće li to postati ili ne, opet ovisi o jednostavnosti i sigurnosti korištenja takvih rješenja. Ja danas nemam NFC, ali da ga i imam, nemam ga gdje koristiti. i više memorije nego moje računalo prije 10 godina. Niti je to danas samo telefon, niti je to samo uređaj za gledanje maila, to su jednostavno uređaji koji imaju potpuno igranje, zabavu, video, audio, dakle apsolutno sve, vrlo su usmjereni prema društvenim mrežama (Skype i Facebook, LinkedIn i Messanger) i sve je moguće, što znači da je to jedan uređaj oko kojega se vrti život mnogih ljudi. Tu su nekako tinejdžeri najviše ušli jer njima je to najintuitivnije, ali i nama koji se bavimo ovim i bilo kojim drugim biznisom, mobitel je centralno mjesto za komunikacije. Osobno mogu reći da mi je kalendar toliko bitan da mi je cijeli život podređen kalendaru. Sljedeći je veliki korak, vjerujem, integracija s glasom, prepoznavanje govo190/10/2012 infoTrend 7 ra. To već postoji, da se razumijemo, ali ta tehnologija još nije dovoljno dobra da bude apsolutno svima jednako primjenji� va, no očekujem da će se to unaprijediti, poboljšati i ubrzati. U krajnjoj liniji „touch“ koji je danas na telefonima toliko intu� itivan, prije samo tri do četiri godine nije baš tako intuitivno funkcionirao, trebalo je više paziti, pokušavati. INFOTREND: Je li se, tijekom godina, mijenjala struktura sudionika konferencije Mobility Day? RADINGER: Od početka smo imali tri smjera, razvoj za developere, za IT pro� fesionalce i za poslovne ljude. To su bili pretežno muškarci, a do sada je dolazilo otprilike deset posto žena. Mi svoju teh� ničku publiku imamo, tu ima ljudi koji su od prve godine s nama i koji znaju da je u drugoj polovini rujna Mobility Day i dođu. To je prvenstveno tehnička publi� ka, primarno developeri koji znaju za nas, koji dođu vidjeti što ima novo. Mi nikada ne ponavljamo predavanja od prošle godine, uvijek ćemo govoriti samo o novim stvarima. Sada o Windowsu 8, Windows Phoneu 8 i tako dalje. Jednako nam je tako uvijek najveći izazov dovesti business decision makere, to su ljudi koji ne prate nužno tehnološke konferencije, a nama su iznimno bitni. Naime, kada mi dođe developer, uvijek mi je drago da nešto kažemo i naučimo, ali jedan je od ciljeva konferencije i uspostavljanje po� slovnoga odnosa, pronalaženje mogućih poslova, ne samo za nas nego i za sve su� dionike. Sljedeći korak? RADINGER: Ovih dana dogovaramo s Microsoftom neke aktivnosti u svezi s Windows Phone 8. Nadam se da će lo� kalni Microsoft imati dovoljno sluha i interesa da napravimo nekakve događaje za Windows Phone 8, a bit će sigurno go� vora i o NFC-u kao jednoj od tehnologija za razvoj Windows Phone aplikacija. Vani je to dosta aktualno pa upravo krećem u Ameriku održati dva trodnevna interna Microsoftova treninga za Windows Pho� ne 8 razvojne aplikacije. Tako da se nadam da je to nešto što će i kod nas krenuti. Mi� crosoft je pokazao dosta interesa i sluha za Windows Phone 7, a ovo je novo tako da se nadam da će tako biti i s ovim. Vje� rujem da će do kraja godine biti nešto o tome pitanju. INFOTREND: 8 infoTrend 190/10/2012 OSVRT Održana VI. konferencija tvrtke Combis Tehnologija (ni)je svemoguća Najavljujući ovogodišnju, šestu po redu, Combisovu korisničku konferenciju, Ivan Gabrić, predsjednik uprave ove tvrtke, najavio je povratak tehnologiji: „Danas je više nego ikada prije vrijeme da dubinski upoznamo, pa možda čak i da ponovno otkrijemo tehnologiju jer ona moćno upravlja, kako poslovnim tako i privatnim dijelom našeg života,“ I dok su stariji sudionici možda naivno vjerovali da će se poslije dugo vremena opet govoriti o integriranim krugovima, naglasak je (ne)očekivano bio na „cloud“ tehnologijama. PIŠE Tomislav Žganec Slogan je ovogodišnje konferencije bio „Vizija. Budućnost. Tehnologija.“ O važnosti tehnologije na otvaranju konfe� rencije dotakli su se i pozvani govornici, a najjasnije ju je opisao Krešimir Perica, glavni direktor tvrtke IBM Hrvatska. U svojem plenarnom izlaganju „Koji su vaši izvori održive ekonomske vrijednosti“, Perica je iznio rezultate globalno� ga istraživanja koje se svake dvije godine provodi među izvršnim direktorima globalnih tvrt� ki. U ovogodišnjem, pe� tom po redu „CEO Study 2012“ istraživanju, izvršni su direktori po prvi put identificirali tehnologiju kao������������������������ ����������������������� najva������������������ ž����������������� niji������������� ������������ vanjski����� č��� im� benik koji utječe na njihove organizacije. Unutar orga� nizacija izvršni se direktori usredotočuju na tehnologi� ju kao pomoć primarnomu izvoru održive ekonomske vrijednosti. „Do kraja ovog desetljeća skoro 50% IT usluga koje Cloud u službi obrazovanja Ivan Gabrić Ivan Gabrić će koristiti privatni i javni sektor bit će isporučene kroz Računalni oblak,“ smatra Boris����������������������������������� Bauk, direktor tvrtke Hewlett-Pac� kard Hrvatska. „Danas, međutim, nije jednostavno prodavati tehnologiju“, mišljenja je Ivan Gabrić. „Poduzetnici uglavnom razumiju što je to cisterna ili pumpa za gorivo, ali napredne tehnologije ponekad nije jednostavno objasniti niti informatičarima“. Zato Combis vlastite konferencije prije svega koristi za prikaz onoga što su protekle godine realizirali na hrvatskome, ali i globalnome tržištu. Stoga je ove godine u nizovima gdje su se prikazivali tzv. case – slučajevi bilo govora o rješenjima iz naprednoga upravljanja i izvješćivanja o financijskim transakcija� ma, naprednim portalskim rješenjima, mobilnim aplikacijama, zaštiti digitalno� ga identiteta i podataka, a sve to manje ili više zapakirano u tehnologije Oblaka. Tako je, primjerice, na konferenciji predstavljena prva i jedina primjena vir� tualizacijske/Cloud tehnologije u hrvat� skome visokom školstvu na Tehničkome veleučilištu Zagreb. Uvođenjem VDI (Vir- tual Desktop Infrastructure) sustava svaki student Tehničkoga veleučilišta Zagreb, a govorimo o brojci od oko 6000 studenata, ima omogućen pristup poučnim alatima uvijek i svagdje, 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. Osim studija slučajeva, konferencija je omogućila i uvid u neka suvremena svjetska tehnološka rješenja, prije svega od tvrtki s kojima Combis usko surađuje. Tako zaposlenici tvrtke Palo Alto Networ� ks, specijalizirane za sigurnost mrežnoga prometa, smatraju da kako raste trend ko� rištenja tehnologija u Oblaku, tako raste i potreba za zaštitom mrežnoga prometa od neželjenih upada. Stoga su prikazali svoju tehnologiju zaštite nazvanu „����������� nova������� ������ gener� acija���������������������������������������� vatrozida“ čija je zadaća proširiti si� gurnost na sav mrežni promet te osigurati zaštitu ne samo na razini web i e-mail pro� meta nego je primijeniti na sve aplikacije koje se danas koriste. Prema nedavnomu Gartnerovom istra� živanju opseg se informacija povećava za najmanje 59 posto godišnje te je čak 85 posto tih podataka nestrukturirano. Pred� viđa se da će do 2015. količina globalnih podataka narasti na čak 6000 egzabajta. Stoga ne čudi da je jedan od tehnološ� kih partnera organizatora tvrtka NetApp. Predstavnici te tvrtke, specijalizirane za pohranu podataka, prikazali su napredna rješenja koja osiguravaju 50% veći prostor za pohranu podataka te povećavaju ka� pacitet iskoristivosti sustava za pohranu podataka. Combis konferencija prvenstveno se može uvrstiti u događaje na kojima je, po� litičkim rječnikom opisano, važnije ono što se događa „����������������������� na��������������������� marginama����������� �������������������� “ konferen� ��������� cije nego sam sadržaj. Susret informatičara i gospodarstvenika iz regije u kojima je sama tvrtka prisutna na ovaj ili onaj na� čin omogućuje izmjenu iskustava, otvara nove mogućnosti ... Stoga, na kraju, treba još jednom navesti dio izlaganja Krešimi� ra Perice u kojem neimenovani predsjed� nik financijskih tržišta iz Japana izjavljuje: „Organizacije će se razvijati pod utjecajem globalizacije i implementirane tehnologije, ali će u centru uvijek biti ljudi.“ 190/10/2012 infoTrend 9 >INTERNET Kraj, ili samo kraj početka? PIŠE TIHOMIR KATULIĆ ACTA JE SAMO POSLJEDNJA u nizu nacionalnih i međunarodnih zakonodavnih prijedloga koji su nedavno izazvali snažnu reakciju šire javnosti, najviše zbog mjera koje bi potencijalno mogle povrijediti privatnost i druga osnovna ljudska prava. Na području je SAD-a tih prijedloga bilo više (sjetimo se SOPA, PIPA itd.). Prosječni, nedovoljno upućeni čitatelj zbunjen je proturječnim porukama koje prate takve prijedloge. S jedne strane, u glavi mu odzvanjaju aktivističke poruke, gašenja brojnih internetskih servisa u znak prosvjeda i slika poljskih parlamentarnih zastupnika s karakterističnim Anonymous maskama preko lica dok sjede u Sejmu. S druge strane, svakomu je jasno da je problem digitalnoga piratstva odavno nadrastao okvire softverske industrije. Digitalna revolucija ima mnogo pozitivnih posljedica, ali i negativnih. Vjerojatno je najrazorniji učinak nastanak uvjerenja da digitalni sadržaj treba biti besplatan („informacija želi biti slobodna“). To je uvjerenje u izravnome sukobu s aktualnim modelima gospodarstva znanja. ACTA kao konkretan prijedlog međunarodnoga sporazuma možda više nije aktualan međunarodni dokument, ali uzroci koji su potaknuli njegov nastanak nisu nestali. Naprotiv, sve su snažniji. U svrhu objektivnoga prikaza ideje iza ACTA sporazuma osvrnimo se malo na problem zaštite intelektualnoga vlasništva u doba globalizacije i digitalnih tehnologija. Cijela je ideja iza koncepta intelektualnoga vlasništva stimulacija kreativnih društvenih elemenata kako bi svojim, od strane društva (pa onda i zakonodavca) percipirano korisnim stvaralaštvom u znanstve10 infoTrend 190/10/2012 ACTA je kao prijedlog višestranoga međunarodnog sporazuma možda mrtva, no priča tu ne prestaje. Ekonomski su uzroci koji potiču međunarodnu zajednicu na prihvaćanje takvih mjera jači nego ikad. nome i kulturnome smislu unaprijedili to društvo. Drugim riječima, pravna pravila koja reguliraju intelektualno vlasništvo postoje kako bi omogućila kreativcima da svojim radom unaprijede društvo, učine život bogatijim i boljim za sve njegove članove. Poljski parlamentarni zastupnici upozorili su na neobične okolnosti potpisivanja ACTA-e Djelotvornost ili nadzor? Međutim, koliko su zakoni o intelektualnome vlasništvu zaista djelotvorni? Koliko su uspješno zaštitili one kojima su prvenstveno bili namijenjeni? Povijest autorskoga prava bilježi da su prvi zakoni bili usvajani kako bi vladari nadzirali tiskarske cehove, a autori i njihovo pravo samo su poslužili kao izgovor. Argument u prilog toj tezi dolazi iz srodne grane intelektualnoga vlasništva – patenata. Postupak zaštite patenata i drugih oblika tzv. industrijskoga vlasništva oduvijek je bio dug i skup proces za koji mnogi izumitelji i dizajneri nisu imali vremena ni novca. S druge strane, globalizacija nakon Drugoga svjetskog rata i razvoj informacijske tehnologije pokazuju se ključnim trenutcima kad se razmatra aktualni položaj intelektualnoga vlasništva. Outsourcing proizvodnje iz razvijenih zemalja u zemlje trećega svijeta poput Kine ili Indije pokazao se mnogo složenijim fenomenom nego što su ga zamišljali zapadni poduzetnici kad su na tragu Dengove politike otvarali prve tvornice tekstila kasnih sedamdesetih u južnoj i jugoistočnoj Kini. Zemlje potpisnice ACTA sporazuma Zemlje članice Potpisnice koje su istovremeno i članice EU Članice EU koje nisu potpisale ACTA sporazum Preostale zemlje koje su sudjelovale u usvajanju ACTA-e Neka cvjeta tisuću cvjetova Kad već spominjemo Kinu u tome kontekstu, treba napomenuti da je sve lakše argumentirati tezu kako je zapadnjačka ideja o izvozu proizvodnje, a zadržavanju uslužnih i intelektualnih djelatnosti, u kineskome kontekstu doživjela neuspjeh. Kineski je primjer najbolji ilustrator razloga zašto danas govorimo o ACTA-i. Vremena kad su Kinezi kopirali (samo) Lacoste, Nike i Levi’s pripadaju davnoj prošlosti. Kinezi danas proizvode lažna zapadna vozila (tvornice krivotvore Au- dije, BMW-e), zapadnjačke telefone Djeca digitalne (samo Appleov iPhone ima doslovce revolucije desetke manje ili - problem više uspješnih kodigitalnoga pija), a osobito rapiratstva čunalnu i mrežnu odavno je opremu. Ne zaunadrastao stavljaju se samo okvire na kopijama infesoftverske riorne kvalitete i specifikacijâ koje industrije. možda imaju svoju publiku, ali nemaju većega učinka na prodaju originala, nego inoviraju i predstavljaju vlastite proizvode (Huawei, ZSE) koji često kvalitetom i performansama, a osobito cijenom, nadmašuju Zapad. Međutim, kineski su pravni standardi još daleko od zapadnih. Tom zemljom prevladava korupcija i nepoštovanje tuđega intelektualnog vlasništva. Milijuni radnika u Kini, ali i Indiji te diljem jugoistočne Azije proizvode po licenci robu za zapadne tvrtke, ali izvan radnoga vremena u tim istim pogonima, od istoga mate- rijala i po istim uputama nastaju istovjetni proizvodi koje zapadni naručitelji nikada neće primiti. Njihovo će postojanje postati očito tek kad zapadni naručitelji za godinu-dvije primijete da je na tržištu više proizvoda nego što njihova evidencija pokazuje. Tu je riječ o krivotvorinama prije svega u pravnome smislu, ne u faktičkome, jer je roba fizički istovjetna onoj proizvedenoj legalno. Uzrok gospodarske depresije? Volumen takve aktivnosti zaprepašćuje. Zbog kineskih i indijskih krivotvoritelja, zapravo velikih biznisa teških milijarde dolara, zapadne kompanije gube strahovito mnogo novca, a promet je (pravnim) krivotvorinama postao privlačan i organiziranomu kriminalu. Zapadne kompanije koje su te proizvode osmislile i razvile, ne ostvaruju nikakav prihod, nego često čak i trpe izravnu štetu ako kopije ne odgovaraju originalima kvalitetom. Biti konkurentan na globalnoj razini zahtijeva goleme ljudske, znanstvene i financijske resurse. Ako zapad troši stotine milijardi na ra190/10/2012 infoTrend 11 >INTERNET zvoj i istraživanja, istok ne smije dobiti ta znanja besplatno. U pogledu transfera tehnologije mogli bismo s pravom zaključiti da je Zapad upao u kinesku stupicu, a razmjeri šteta od krivotvorina su takvi da je usvajanje propisa kao što je ACTA jednostavno neminovno. ACTA nije, kako aktivisti često površno zaključuju (jer ne promatraju problem globalno i makroekonomski) uperena samo na povredu osobnih prava poput privatnosti nego je izraz gospodarske nemoći zapada. Posljedice digitalne revolucije Osvrnimo se malo na najrašireniju sastavnicu piratstva – digitalno piratstvo. Autorska su djela u digitalnome obliku fundamentalno različita od onih usredotočenih na tradicionalne medije. Iz osobina tehnologije jasno proizlazi da je digitalna kopija (samo) u pravnome smislu kopija, s obzirom na to da je njezina izradba praktički besplatna, a posredstvom komunikacijskih tehnologija možemo ju distribuirati milijunima korisnika u nekoliko sekundi. Ne ulazeći u diskreciju autora i nositelja prava da sami odrede cijenu svojega proizvoda, očito je da postoji veliki nerazmjer između potražnje za digitalnim sadržajima i prihvatljivosti legalnih uvjeta njihove nabave. Budućnost je zaštite i iskorištavanja autorskoga djela na Internetu dvojaka. Autori već sada raspolažu sjajnim alatima za produkciju i distribuciju sadržaja koji izbacuju tradicionalnoga posrednika – izdavača, Uvjerenje diskografsku kuću da digitalni ili filmski studio. Mnogi od njih sadržaj treba će putem content biti besplatan prodavaonica u izravnome kao što je iTunes je sukobu s izravno distribuigospodarstvom rati svoju glazbu, znanja. filmove i e-knjige do višestruko šire publike, a za uzvrat će im ostajati mnogo više novca po licenci nego dosad (koji glazbenik je dosad imao ugovor u kojem je dobivao dvije trećine od cijene sadržaja, kao što to nudi Apple, Google ili Samsung?). Autori koji neće htjeti ući u posao s content prodavaonicama moći će sami izgraditi vlastitu platformu zasnovanu na web i DRM tehnologijama. U prikazanoj 12 infoTrend 190/10/2012 Dućani digitalnih sadržaja poput Google Playa ili iTunesa predstavljaju budućnost legalne distribucije budućnosti distribucije digitalnih sadržaja autori, korisnici i dobro poznati IT igrači nalaze svoje mjesto. Pravo je pitanje što će se dogoditi s dosadašnjim posrednicima – ima li u digitalnoj ekonomiji mjesta za diskografe i filmske studije? Iako mrtva, ACTA je neminovna Sve navedeno vraća nas na užu temu – zašto je ACTA u ovome ili onome obliku neminovna. Autori sadržaja prosvjeduju zbog piratstva i izgubljene zarade, korisnici bjesne zbog DRM tehnologija i s njima povezanih povreda privatnosti i nemogućnosti da kupljenim sadržajem raspolažu kako žele, a jedini koji nemaju nikakvih prigovora su pružatelji internetskih usluga (internet service provideri), koji zahvaljujući zakonom utvrđenome imunitetu u odredbama američkoga DMCA i sličnih zakona u pravilu ne odgovaraju za sadržaj koji prenose svojim mrežama, istodobno zarađujući na prometu podatcima. Naravno, pružatelji su usluga jako dobro svjesni da je većina toga prometa zapravo nelegalan, tuđi sadržaj koji se neovlašteno distribuira, ali ih nije briga. Nova pravila odgovornosti za ISP-ove bila su drugi glavni povod za ACTA-u. Sljedeći je trenutak zbog kojega je ACTA bila predložena potreba za jasnim međunarodnim pravilima protiv izradbe i trgovine nelegalnim proizvodima. Traži se skup organizacijskih i institucijskih mjera koje bi vrijedile u svim ugovornicama, a trebale bi pomoći dokinuti promet krivotvorenom robom. Zemlje bi ugovornice trebale jedna drugoj ustupati podatke o prometu krivotvorenom robom, na zahtjev zaustavljati robu po dojavi iz druge zemlje potpisnice, prikupljati i odavati podatke o elektroničkim komunikacijama te u kaznenim postupcima protiv počinitelja prikupljene podatke o prirodi njego- Što stručnjake najviše smeta oko ACTA-e? ACTA nema ambiciju zadirati u materijalno pravo ugovornica ni davati nove definicije sadržaja i opsega autorskoga prava. Općenito, jedna od najspornijih odredaba je ona o procjeni štete nanesene piratstvom, gdje se dopušta mogućnost da se račun štete zasniva na retail, odnosno maloprodajnoj cijeni piratiziranoga sadržaja, što (osobito) stručnjaci iz zemalja trećega svijeta (poput Indije) smatraju pretjeranim. Skupina je europskih pravnih stručnjaka svojedobno objavila otvoreno reagiranje koje upozorava na preširoke ovlasti pristupa podatcima korisnika usluga ISPova, koje bi se moglo upotrijebiti tako da se naruši njihova privatnost, a te se ovlasti sada mogu primijeniti i na navodne počinitelje u postupku prikupljanja dokaza. Istodobno, ACTA ne sadržava odredbe koje bi jamčile zaštitu korisnika od zloporabe takvih ovlasti. Treba istaknuti da ACTA, za razliku od SOPA ili PIPA prijedloga, nije nacionalni zakon, nego samo prijedlog međunarodnoga sporazuma, prepun opcionalnih klauzula i rezervi koje se mogu izjaviti od ugovornica. Nitko ne može predvidjeti kako bi ACTA djelovala jer je svaka pojedinačna ratifikacija specifična. Među zanimljivijim odredbama ACTA-e svakako je osnivanje novoga međunarodnog tijela neovisnoga o WIPO-u, WTO-u i drugim postojećim organizacijama zaduženima za zaštitu i promociju intelektualnoga vlasništva. TRIPS sporazum Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i WIPO Internet ugovori (Ugovori Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo koja djeluje u okviru UN-a), uz vremešnu, ali stalno nadopunjavanu Bernsku konvenciju, bili su osnova međunarodnoga autorskog prava. Odbijanjem ACTA-e od strane Europskoga parlamenta, osnivanje takvoga tijela trenutačno nije vjerojatno. ICT INDUSTRIJA< Internetski “poduzetnik” Kim Dotcom koji trenutno čami u novozelandskom zatvoru nakon što je godinama vodio filesharing web stranicu koja je omogućavala nedozvoljeni download i dijeljenje autorskih sadržaja, na čemu je zaradio desetine milijuna dolara. vih aktivnosti, sudionicima, metodama i druge informacije prosljeđivati drugim zemljama usprkos pravilima o zaštiti osobnih podataka. Naravno, navedene su odredbe bile predmet glasne javne kritike. Razlozi su bili različiti, od percipirane opasnosti za zloporabu koja bi mogla dovesti do ugrožavanja privatnosti i drugih osnovnih ljudskih prava do načina na koji se draft ACTA godinama skrivao od javnosti (u čemu su u SAD-u bile jednako dosljedne i Busheva i Obamina administracija), što budi sumnju u alternativne motive koji ne moraju nužno imati veze sa zaštitom autorskoZapadnjačka ga prava. U dijeideja o izvozu lu ACTA-e koji proizvodnje, predlaže rješenja a zadržavanju za sprječavanje uslužnih i prometa krivointelektualnih tvorenom robom djelatnosti, poput lijekova ili elektroničkih prou kineskoj je izvoda, premda interpretaciji ugovornice nisu doživjela dužne implemenneuspjeh. tirati te odredbe, bila je predložena široko definirana mogućnost zadržavanja krivotvorene robe ili „sumnjivih dobara“, što bi se moglo koristiti da bi se opstruirala trgovina generičkim lijekovima. Dio se stručne javnosti brinuo da bi se odredbe čl. 25 mogle zloupotrijebiti protiv dobavljača sirovina za proizvođače generičkih lijekova, što bi bio velik udarac generičkoj industriji (farmaceutske su tvrtke među najglasnijim pobornicima ACTA-e), Demonstracije protiv ACTA-e a posredno i velikom postotku viđene propalim SOPA/ čovječanstva koje nema novca PIPA prijedlozima, narušaza lijekove poznatih farmaceut- ACTA je vaju postojeću razinu sloboskih kuća. de u virtualnome prostoru. trebala riješiti Nadalje, mnoge zabrinjava problem zaštite U tome kontekstu, kako bi podizanje povrede autorsko- intelektualnoga ostali objektivni, treba naga prava na razinu kaznenoga vesti prof. Marcusa Rogervlasništva djela, umjesto prekršaja, jer je sa s američkoga sveučilišta to suprotno europskim acquis u doba Purdue, jednoga od vodećih communitaire. Što se prije spo- globalizacije svjetskih autoriteta za digimenutih odredbi tiče, treba reći i digitalnih talnu forenziku koja je nezada mnoge zemlje već danas po- tehnologija. obilazni korak u prihvaćanju sjeduju kaznene odredbe protiv digitalnih dokaza u sudskim povreda autorskoga prava, a što se tiče postupcima protiv digitalnih pirata i druispuštanja postojećih fair use ograničenja gih cyberkriminalaca. Rogers smatra da autorskoga prava, ACTA nema ambiciju su namjere američke vlade u borbi protiv zadirati u materijalno pravo ugovornica cyberkriminala osuđene na propast jer ni davati nove definicije sadržaja i opsega snažna sprega aktivističkih udruga koje autorskoga prava. štite ljudska prava i tradicionalna podjela Dok se nitko na Zapadu ne buni protiv ovlasti među saveznim državama i fedemjera namijenjenih suzbijanju krijum- ralnom vlasti priječe SAD-u učinkovito čarenja krivotvorene materijalne robe, djelovati protiv cyberkriminalaca. aktivisti su upozoravali da predviđene Za kraj, još jedno objašnjenje. Premda odredbe sporazuma, baš kao i one pred- je osnovni casus ACTA-e uvođenje novih standarda na području suradnje u borbi protiv digitalnoga piratstva i krivotvorina, mnoge države, pogotovo u EU-u, već godinama posjeduju pravne mehanizme slične namjene. U tome smislu ACTA je zapravo više uperena prema zemljama izvan EU/Commonwealth/SAD kruga, osobito Kini, Indiji, Brazilu i Rusiji, te će u budućnosti služiti kao sredstvo pritiska baš kao što je to bio TRIPS kada su spomenute zemlje ulazile u WTO. U svakome slučaju, iz već spomenutih razloga, ACTA je u nekom obliku neizbježiva. Hoće li se to dogoditi za koji Poput sporazuma TRIPS Svjetske trgovinske mjesec ili za koju godinu, stvar je političorganizacije ACTA će poslužiti kao mjera pritiska na Kinu, Indiju, Brazil i Rusiju ke procjene i aktualnoga trenutka. 190/10/2012 infoTrend 13 >ICT TRŽIŠTE HRVATSKI NEZAVISNI IZVOZNICI SOFTVERA Traži se specifičnost i specijalizacija Godinu i pol nakon osnivanja, Ivo Lukač, predsjednik udruge Hrvatski nezavisni izvoznici softvera govori o problemima, ali i o nesumnjivim uspjesima i izvrsnim inozemnim perspektivama naših tvrtki, izvoznika informatičkih proizvoda i usluga INFOTREND: Kada je i čijom inicijativom osnovana udruga CISEx? IVO LUKAČ: U ožujku 2011. službeno je registrirana Udruga Hrvatski nezavisni izvoznici softvera, ali aktivnosti su počele i prije registracije. Kolega je Goran Radić godinu dana prije tu zamisao objavio na Linkedinu, odziv je bio sve veći pa smo onda, siječnja 2011., odlučili da se nađemo i upoznamo “u živo”. Okupilo se tri- mjeseci, mijenjaju na položaju predsjednidesetak ljudi, svi iz malenih informatičkih ka. Za sada još nemamo stručno osoblje, tvrtki koje su nešto izvozile. Razmijenili ali kada se prikupi dovoljno sredstava i to smo mišljenja i zaključili da bi se isplatilo će doći na red. Profesionalac bi pomogao pokrenuti neke zamisli koje osnovati i formalizirati Udruje volonterski teško provesti. gu. Održana je osnivačka skupština na kojoj su se sku- Izvoz je softvera INFOTREND: Koji su bili pili predstavnici 50 - 60 tvrtki i softverskih praktični razlozi pokretaosnivača, a sada nas je preko usluga iz Hrvatske nja Udruge? Koliko je na stotinu, s time da u članstvu imamo i fizičkih osoba, obrt- neznatan u odnosu orijentaciju izvozu utjecala nika i pravnih osoba. Brojka i na potencijale, a o konsolidacija hrvatske ICT industrije i tržišta, a koliko nije toliko bitna koliko činje- tome se premalo recesija? nica da su to uglavnom male vodi računa IVO LUKAČ: Proizvodnja softvrtke posvećene izvozu softvera, a pogotovo izvoz softvera i softvertvera i to je ono što nas ujedinjuje. Na osnivačkoj je skupštini definiran skih usluga iz Hrvatske postaju sve važniji. Upravni odbor. Bira se na dvije i pol go- U 2011. g. u industriji softvera broj zapodine, broji pet članova koji se, svakih šest slenih povećan je za 5,7%, a neto izvoz 14 infoTrend 190/10/2012 63% u odnosu ne prethodnu godinu, te je dosegao preko 500 milijuna kuna. To je već sada izuzetan rezultat, no mi ciljamo višestruko više. Mi smatramo da su proizvodnja softvera, a pogotovo izvoz softvera i softverskih usluga iz Hrvatske neznatni u odnosu na potencijale, a o tome se premalo govori. Da biste započeli izvoziti, ne morate imati veliki kapital u novcu, ali morate imati odgovarajuće znanje. Smatramo također da okruženje u Hrvatskoj ne pogoduje da bi te tvrtke mogle propulzivno rasti. Nije dovoljno osnovati tvrtku i imati pet zaposlenih da se napravi nekakva usluga ili proizvod koji će biti dovoljno konkurentan na nekome vanjskom tržištu bila to Europa, Amerika ili Azija. Da bi se to ostvarilo potrebno je pozitivno okruženje u kojem radimo. Trenutačno, zakonski i svojem webu tvrtka može navesti da je INFOTREND: Jesu li sve tvrtke koje izvopravni okviri ne pogoduju izvozu, primje- član CISEx-a. Za sada su sva okupljanja ze softver učlanjene u CISEx? rice, ime tvrtke ne može biti na otvorena, što ne znači da IVO LUKAČ: Potencijal je naše Udruge engleskome nego na hrvatskoza dvije-tri godine nećemo nekih 500 članova i to je otprilike sve što me ili mrtvome jeziku, što nije Da biste započeli zaključiti da su dostupna se tiče maloga softverskog izvoza iz Hrvatdobro za promociju na stranosamo za članove. Ipak već ske. Tu ne uključujem IN2 i slične velike me tržištu. To je banalna stvar, izvoziti, ne morate postoje neke interne stvari tvrtke učlanjene u HUP ili Udrugu hrvatali loša za brending koja se imati veliki kapital, kao, na primjer, dogovoreni skih izvoznika. Poanta je u tome da stvamože vrlo jednostavno riješiti, ali morate imati popusti u poslovanju izme- ramo okružje gdje male tvrtke izmjenjuju ali ima i većih problema. Udru- odgovarajuće đu članova. CISEx će, u stu- mišljenja i probleme. Očekujem da ćemo gu smo pokrenuli stoga da se znanje denome, na sajmu informa- ih u budućnosti, kroz mjesečna druženja, manje tvrtke nađu i kažu što cijskih tehnologija INFO poticati i na međusobnu suradnju. ih muči i pokušaju potaknuti da se neke imati svoj veliki štand naziva “Prva hrvatstvari riješe jer svaki od nas pojedinačno ska otvorena tvornica softvera”, na kojem INFOTREND: Je li osnivačka zamisao o ne može ni na što utjecati. sve članice tvrtke imaju vrlo povoljne ko- suradnji među tvrtkama ostvariva ili Ne bih se složio da konsolidacija tržišta tizacije, 6-7 puta niže od standardnih. Po- ipak prevladava konkurentska podozriznači nestanak malih tvrtki. Je li tvrtka ve- stoje i popusti kod sajmova i konferencija vost? lika ili mala, ne mora imati izravne veze koje, kao Udruga možemo dobiti. IVO LUKAČ: Na osnivačkoj je skupštini s time koliko je snažna. Možda su neke U godinu i pol dana koliko postojimo, male tvrtke propale jer su bile podizvođa- iako to nije vidljivo, napravilo se mnogo, jedno od prvih pitanja bilo, „Kako ćemo či ili su previše ovisile o jednome klijentu. uzme li se u obzir da je rad u Udruzi čisto riješiti pitanje međusobne konkurencije kada postoje četiri tvrtke Možda su i osnovane radi jednoga posla pa volonterski posao, da ga rade koje se bave mobilnošću, šest su nakon toga nestale. I mala tvrtka može ljudi koji između ostaloga imatvrtki koje se bave web-tehbiti dovoljno snažna da bi mogla opstati. ju svoje privatne tvrtke pa im Trenutačno, nologijama, pet tvrtki koje se U Osijeku trenutačno radi mala tvrtka od radno vrijeme nije osam nego zakonski i pravni ERP-ovima i tako datridesetak zaposlenih. Osnovana je 2009. i dvanaest sati dnevno. okviri ne pogoduju bave lje?“. Onda je kolega Bujas bavi se specifičnim tehnologijama za webshopove, 99 posto izvoze. Njima je tržište INFOTREND: Sastav članstva izvozu - s državnim (u međuvremenu odabran globus, oni sigurno neće propasti zbog Udruge? Odnos malih, sred- ustanovama teško u upravni odbor) odgovorio: „Kako si uopće moženekakvih domaćih prilika. njih i velikih? je pregovarati i mo međusobno konkurirati IVO LUKAČ: U sklopu CISEx-a sve ide vrlo sporo na svjetskome tržištu? Mi si INFOTREND: Što tvrtkama članstvo u uglavnom su male tvrtke. Mimožemo konkurirati u ovome hrvatskom Udruzi donosi, a na što ih obvezuje? slim da nijedna nema više od 50 zaposleIVO LUKAČ: Strukturu smo Udruge po- nih. Velike su tvrtke učlanjene u Udrugu prostoru, ali svijet je toliko širok, ima toliko stavili vrlo plitko. Ne želimo gnjaviti čla- hrvatskih izvoznika. Iznimka je jedna posla, klijenata i mogućnosti pa je vjerojatnove, jedina je obveza godišnja članarina. tvrtka iz grupe Končar. Razlog je učlanje- nost da se nađemo u nekoj konkurentskoj Taj čin učlanjenja omogućuje objavljiva- nju u CISEx bio povezivanje dviju udruga situaciji s hrvatskom tvrtkom zanemariva”. nje profila tvrtke na webu Udruge, a i na koje imaju slične ciljeve. 190/10/2012 infoTrend 15 >ICT TRŽIŠTE PRIMJER USPJEŠNE PRAKSE Nužno je samopouzdanje i strpljenje Pitali smo Gorana Kalanja, vlasnika i direktora zagrebačke tvrtke Serengeti: Vaša je tvrtka jedna od hrvatskih informatičkih tvrtki koje su uspješne u izvoznim poslovima. Što Tie exer am inibh ercilisznačilo cilland Vam je članstvo u CISEx-su u borbi za inozemno reraesenit vel ut vullamet tržište? Kada uđeš u Udrugu i vidiš da tamo ima stotinjak tvrtki praesto et lortis nulput prat koje esectem su uspješnequat, u izvozu onda je to svakako veliko ohraadio consed brenje.dolore Ali ja sam tu vidio i dosta konkretnih stvari kao exero venissimOdit što je to povezivanje između različitih članova i kroz web nos eroorganizirana eu faci bla feugait i kroz druženja. Tu nema konkurentskih proeniamcommy volore blema, nitko ne nisim krije svoje znanje,tat jedni drugima nismo konkurencija premda se bavimo sličnim poslom. Naprotiv, razgovaramo o mogućnostima da više tvrtki surađuje na nekim većim projektima jer posao dobiven u inozemstvu često traži veći broj ljudi nego što ga ima pojedina tvrtka. Važna je i razmjena znanja jer se svako tržište razlikuje pa, primjerice, tvrtka koja ima iskustva u prodaji u skandinavskim zemljama može mnogo pomoći drugoj koja to tek pokušava napraviti. Razmjena je informacija s drugim tvrtkama važna da bismo mogli surađivati na poslovima koji traže specifična znanja. Mi najviše izvozimo u zemlje zapadne Europe, Dansku, Austriju, Njemačku. Dobro smo upoznali ta tržišta. Mi smo se specijalizirali za razvoj web-aplikacija, razvoj mobilnih aplikacija, tehnologije i embedded sustave. Razvoj embedded sustava, zbog nedostatka industrije u Hrvatskoj nije toliko popularan, ali u industrijski razvijenim zemljama potražnja postoji. Postotak izvoza u našem poslu stalno raste, a sada iznosi oko 70 posto u zemlje koje sam naveo. Povećavaju se i poslovi u Hrvatskoj, ali tu je rast mnogo sporiji. Očekujem da će izvozni poslovi i dalje rasti jer je u inozemstvu praksa da te ponovno zovu ako si se pokazao kao pouzdan partner. Uvidjeli smo da se ne treba plašiti inozemnih poslova ni misliti da tvrtke iz Hrvatske ne mogu realizirati kvalitetne poslove na vrlo zahtjevnim tržištima Amerike i zapadne Europe. Naše tvrtke imaju znanja, ali treba imati i samopouzdanja i mnogo strpljenja jer angažman na stranome tržištu ne daje rezultate brzo, treba dugo ulagati, ali kada se ti rezultati počnu vraćati, onda je to stvarno isplativo. Preduvjet je za uspjeh da se tvrtka specijalizira, ima točno određeno područje u smislu tehnologije kojom se bavi i tržišta na kojem želi raditi. Da ne pokušava u bilo kojoj zemlji dobiti bilo kakav posao nego da procijeni što je najbolje. Nije nezanemarivo ni pitanje jezika. Primjerice, Serengeti ima velik broj ljudi koji govore njemački, što je jedan od važnijih preduvjeta da se dobije posao na njemačkome govornom području. Stoga je to i jedno od mjerila po kojem biramo nove zaposlenike za našu tvrtku. No, prije svega, tvrtka Serengeti uspješno posluje na inozemnom tržištu zbog specifičnih znanja, profesionalnoga pristupa poslu i pozitivne reakcije naših kupaca. INFOTREND: Je li Udruga Od samoga je osnivanja ostvarila početne zamisli o u prvome planu bilo da se povezivanju s državnim i Konsolidacija povežemo s državnim ustastručnim ustanovama? novama pa stalno pregovatržišta ne znači ramo s HAMAG-om, MiIVO LUKAČ: Na našim zajed- nestanak malih nistarstvom poduzetništva i ničkim druženjima, svaki član tvrtki. Snaga ima mogućnost okoristiti se tvrtke ne mjeri se obrta, s HGK-om. Teško je pregovarati s državnim ustaiskustvom i znanjem drugoga člana. Na primjer, mi smo ne- njenom veličinom novama, sve ide vrlo sporo, ali zato smo tu da ustrajemo. što radili u Vijetnamu i svatko Računamo i na našu diplomaciju. Svaki bi koga zanima može saznati kako i što smo radili. Takve se stvari mogu saznati i na hrvatski konzul ili veleposlanik bilo gdje u svijetu trebao primarno pružiti podršku webu Udruge. 16 infoTrend 190/10/2012 hrvatskim tvrtkama da izađu na to tržište. Za to bi se trebao osposobiti i sam i drugi ljudi u predstavništvima - to je ono što poslanici drugih zemalja rade. U daljnjem su planu seminari ili neka akademija, na kojoj bi poduzetnici stjecali znanja o marketingu i PR-u ili kako dogovarati poslove u inozemstvu. Ja govorim o onome što bi trebalo biti, mi možemo pokušavati, a hoće li biti rezultata, vidjet ćemo. INFOTREND: Koja su tržišta najizglednija za izvoz naših informatičkih proizvoda i usluga? IVO LUKAČ: Najpristupačnija su ona regionalna jer su bliska po jeziku, ali nipošto se ne bih ograničavao na njih. Danas, ako znate engleski jezik i ako imate nešto što dobro izgleda, dobro radi i nekomu pomaže, onda to možete prodati svagdje na globusu. Mi smo radili za Vijetnam, a sada nešto radimo za Angolu ali nije isto raditi u Americi ili Kini, lakše je tamo gdje već postoje neki kontakti. Primjerice, članu je naše udruge lakše ući u Ameriku zato što tamo već djeluje pet, šest članova CISEx-a. Ne bih se ograničavao, ali sigurno je da postoje neka klasična tržišta. Za IT, Amerika je zemlja snova, svi bi htjeli u Silicijsku dolinu, ali mislim da prvenstveno trebamo ići u razvijene zemlje Europe. Njemačka, Francuska, Engleska, Italija imaju toliko IT potreba da tu ima savršeno dovoljno posla za nas. Ono što je bitno, ako se želimo izdvojiti kao zemlja za proizvodnju softvera, moramo biti drukčiji od, recimo, Indijaca. Mi se ne možemo mjeriti s Indijcima ni brojem ni cijenama. Oni mogu prodavati jeftinije, ali mi im možemo konkurirati znanjem. Moramo imati nekakva specijalizirana znanja, moramo biti uvijek raspoloživi, nemamo problema s vremenskom zonom, nemamo problema s jezikom, dobro govorimo engleski za razliku od Indijaca. Sedam smo puta skuplji od Indijaca, ali još uvijek tridesetak posto jeftiniji od Nijemaca, Francuza, Engleza, a jednako smo dobri. INFOTREND: Vizija i perspektive udruge? IVO LUKAČ: Cilj nam je da se znanje koje postojeći članovi imaju prenosi na nove članove, da se jače povežemo s nekim državnim ustanovama, da probleme koji nas muče zajednički riješimo, da budemo okupljalište ljudi koji slično razmišljaju i da zajednički nastupamo i prema državi i prema inozemstvu. e-TRGOVINA< ICT podrška upravljanju lancem opskrbe Sve in-house O ICT podršci i primjeni EDI-ja (Electronic Data Interchange – elektronička razmjena podataka) u upravljanju lancem opskrbe naše najveće privatne kompanije, koncerna Agrokor, razgovaramo s Igorom Javorom, izvršnim direktorom Sektora za koordinaciju informacijskih i komunikacijskih tehnologija u mStartu, Agrokorovoj kompaniji za pružanje ICT usluga. INFOTREND: Kada i zašto se Agrokor odlučio za iskorak u EDI? IGOR JAVOR: Krajem 90-ih godina pojavila se inicijativa za razvoj umrežene ekonomije. U okviru te inicijative uspostavljena je znanstvena suradnja Agrokora s FER-om koja je 2002. i 2003. rezultirala pilot-projektima razmjene e-Dokumenata Konzuma s Podravkom i P&G-em. Kroz te su se pilot-projekte jasno iskristalizirale neke činjenice poput prednosti korištenja XML dokumenata, jednostavnost transformacija XML-a korištenjem XSLT-a, potrebe korištenja normi u definiranju e-Dokumenata. Osim toga uvidjeli smo da na isti način, razmjenom e-Dokumenata preko aplikativnih ERP sučelja možemo ostvariti ne samo poslovnu komunikaciju s poslovnim partnerima nego i integraciju različitih poslovnih aplikacija unutar pojedine tvrtke. Također je bilo jasno da nam je za učinkovito upravljanje uslugama razmjene e-Dokumenata potreban sustav dokumentiranja i nadzora. Budući da su to bili prvi pilot-projekti razmjene e-Dokumenata korištenjem novih tehnologija u Republici Hrvatskoj, sljedeći nam je zadatak bio podizanje svijesti o prednostima suradnje između poslovnih partnera što Preduvjet su dobroga poslovanja velikih proizvodnih i trgovačkih organizacija svakako učinkoviti dobavljački lanci, a složenost procesa, proizvoda i usluga postavljaju pred njih goleme zahtjeve. Pritom je informacijska i komunikacijska tehnologija nužna logistika, a pravi su čimbenici informatički stručnjaci jer upravljaju složenim sustavima koji se neprekidno mijenjaju i nadograđuju. smo činili prezentiranjem stečenih spoznaja i iskustava. INFOTREND: Na ovogodišnjoj ste e-biz konferenciji govorili o „eSupply Chain menadžmentu u koncernu Agrokor“. Osigurati učinkovitost i sigurnost dobavnoga lanca u suvremenoj trgovini, ali i u ostalim gospodarskim djelatnostima kada je u pitanju jedna velika i složena organizacija – kakav je koncern Agrokor – sigurno je vrlo zahtjevan zadatak? IGOR JAVOR: Agrokor se razvijao kroz preuzimanja i organski rast tvrtki što je, s IT aspekta, rezultiralo vrlo heterogenom IT okolinom. Različite platforme, različiti ERP-ovi i ‘legacy’ sustavi svakodnevni su izazov za bilo koji IT projekt. Posebnu pozornost zahtijeva projektiranje arhitekture sustava koji trebaju omogućiti jednako funkcioniranje svim tvrtkama i proizvodnim i maloprodajnim. Arhitektura je EDI sustava trebala omogućiti ‘jednostavnu’ integraciju, skalabilnost, prilagodljivost, upravljivost te sigurnost. S obzirom na ta190/10/2012 infoTrend 17 >e-TRGOVINA kve zahtjeve, primjena se SOA arhitekture uz korištenje standardiziranih poslovnih e-Dokumenata nametnula kao logično rješenje. Ivica Pivar: Iskustvo Konzuma Konzum kao vodeći nacionalni maloprodajni lanac dio svojega uspjeha može pripisati poslovnim timovima koji su spoznali prednosti korištenja naprednih softverskih rješenja u upravljanju robnim tijekovima, kao i stručnim timovima koji su ih implementirali i podržavali. Znatni su iskoraci u tome segmentu učinjeni sredinom 1990-ih uvođenjem ERP-a te početkom 2000-ih implementacijom sustava za upravljanje radom skladišta (WMS – warehouse management system) i sustava za upravljanje naručivanjem roba. Tim je koracima zaokružena interna automatizacija protoka informacija i upravljanja robnim tijekovima. Sljedeći je logičan korak bila automatizacija i ubrzavanje protoka informacija i roba među partnerima/dobavljačima/ kupcima. Taj znatni iskorak nije bio moguć bez elektroničke razmjene dokumenata, kvalitetnih timova koji ju mogu implementirati i poslovnih korisnika/ partnera koji prepoznaju sve pogodnosti elektroničke razmjene. Upravljanje složenim opskrbnim lancima i primjenu složenih logističkih operacija kao što su PPxD (Pre Packed Cross Dock), BBxD (Break Bulk Cross Dock) i 3PL (Third Party Logistics) gotovo je nemoguće zamisliti bez korištenja elektroničke razmjene dokumenata. Upotrebom EDI-ja znatno se ubrzava razmjena i obradba informacija, poboljšava kvaliteta upravljanja robnim tijekovima, ubrzavaju tijekovi roba, povećava dostupnost proizvoda na policama, smanjuju suvišne zalihe, omogućava kvalitetnije praćenje sljedivosti proizvoda, posebice upotrebom napredne otpremnice ASN-a (Advanced Shipping Notification), pa sve do ubrzavanja obradbe/likvidature računa. Sve te pogodnosti doprinose smanjivanju troškova na strani kupca, ali i dobavljača, što njihove proizvode u konačnici čini konkurentnijima i dostupnijima krajnjim kupcima/potrošačima. 18 infoTrend 190/10/2012 INFOTREND: Kakav je tim bio potreban za uspostavu jednoga takvog EDI sustava? IGOR JAVOR: Brigu za EDI sustav vodi naš EDI tim. Taj je tim sastavljen od stručnjaka različitoga profila. Za tehnologiju i arhitekturu sustava zadužen je mStart, gdje imamo 3 specijalista koji osim EDI-ja pružaju podršku i za druge vertikale eCommercea. Osim njih, u svim kompanijama imamo tzv. EDI koordinatore. Njihova je uloga da s partnerima dogovaraju poslovne aspekte razmjene e-Dokumenata, da unutar svojih kompanija organiziraju i provode potrebne poslovne prilagodbe i da, na kraju, komuniciraju s IT podrškom. Tako smo ostvarili dobre kanale komunikacije koji znatno ubrzavaju implementaciju novih EDI servisa i podršku postojećima. Možemo reći da je za uspjeh EDI sustava u Agrokoru u velikoj mjeri zaslužan i dobro organiziran i kvalitetan EDI tim. EDI sustav o kojem razgovaramo naš je know-how, sve je, od početka do kraja, zamišljeno in-house. Za aplikativni razvoj sustava koristimo usluge izvanjskoga partnera. INFOTREND: Kolik je doprinos EDI-ja učinkovitosti opskrbnoga lanca? IGOR JAVOR: EDI omogućava smanjenje administrativnih poslova, povećanje brzine obradbe i točnosti podataka. Ali sam EDI ne znači previše ako tvrtka ne napravi nužne prilagodbe poslovnih procesa, poslovnih pravila i procedura. EDI je doprinos učinkovitosti lanca opskrbe golem, ali samo kroz suradnju svih uključenih u poslovne procese lanca dobave. INFOTREND: Sada razmjenjujete e-Dokumente s oko 240 partnera za razliku od siječnja 2009. kada ste ih imali desetak. Možemo pretpostaviti da dnevno u informatičke sustave Agrokora stiže mnogo podataka. Koji Vam je segment najsloženiji u toj dinamici? IGOR JAVOR: U opskrbnome lancu imamo nekoliko ključnih dokumenata: narudžbenicu, otpremnicu, primku, povratnicu i račun. Narudžbenica je jednostavan dokument, ali je kritična točka u procesu prodaje, otpremnica je nešto složeniji dokument, ali i manje bitan za upravljanje dobavnim lancem, a najsloženiji, iako za procese najmanje rizičan dokument jest račun. Ako vam račun ne prođe kroz EDI sustav dva dana, neće biti neke veće šte- te. Ali, ako vam ne prođe narudžbenica, znači da vam ne idu kamioni s robom i tu morate brzo reagirati. Zbog toga upravo na e-Narudžbenicama imamo najviši “service level“, što znači da takve incidente moramo riješiti u roku manjem od 2 sata. Pogotovo to dolazi do izražaja za vršna opterećenja u sezoni. Ipak, za nas je najsloženija uskladba matičnih podataka koja prethodi svakoj razmjeni e-Dokumenata. Kada se usklade matični podatci poput GLN-ova (identifikatora lokacija), GTIN-ova (identifikatora artikala), i ostalih logističkih podataka ostalo je, za nas, skoro pa rutina. Zbog toga dosljedno inzistiramo na GS1 standardima za identifikaciju partnera i robe te korištenje GS1 e-Kataloga jer smatramo da je to okosnica suvremenoga opskrbnog lanca. Kompanije su iz koncerna Agrokor aktivne na GlobeCat-u, a gospodin je Ivica Pivar i potpredsjednik Upravnoga odbora GS1 Croatia. INFOTREND: Može li se reći da mnoge tvrtke prihvaćaju te standarde samo da bi mogle komunicirati s partnerima kao što je Agrokor? IGOR JAVOR: Da, i na žalost stvara se dojam da im povećavamo troškove poslovanja za te prilagodbe, ali kad malo bolje razmislite, bez standarda, bez kvalitetnoga sustava matičnih podataka, teško je izvesti bilo kakvu automatizaciju. INFOTREND: Pružate li im neku pomoć u toj tranziciji? IGOR JAVOR: Apsolutno. Sve znanje i iskustvo koje smo prikupili posljednjih desetak godina stavili smo na naš portal (http://edi.agrokor.hr/) i, svatko, tko je zainteresiran, može to pročitati, pogledati, upoznati se s načelima po kojima radimo. Cijeli naš tim popularizira automatizaciju lanca opskrbe jer je korist vidljiva u svim segmentima lanca opskrbe, od smanjenja troška obradbe narudžbe, ubrzanja primopredaje robe do brže obradbe ulaznih računa. U tome smo smislu kontinuirano prisutni na e-Biz konferencijama. Željeli bismo da što više naših partnera tako radi jer je naša korist istodobno i njihova. EDI je u osnovi ‘win-win’ suradnja. INFOTREND: Jesu li osnove lanca opskrbe zajedničke za različite djelatnosti Agrokora? IGOR JAVOR: Osnove su iste, no ovisno o djelatnosti tvrtke poslovni su procesi različiti. Činjenica je da su zbog specifičnosti maloprodajne djelatnosti upravo Hrvoje Ljubičić: EDI sustav Naši sugovornici, slijeva – Igor Javor, mStart, izvršni direktor Sektora za koordinaciju IT, Ivica Pivar, Konzum, direktor Poslovnog područja logistike i lanca opskrbe, sektor upravljačkih sustava logistike i Hrvoje Ljubičić, stariji specijalist, mStart, SOA, EDI, eCommerce. maloprodajni lanci više zainteresirani za automatizaciju lanca opskrbe. Prepoznavši taj potencijal, Konzum posljednjih godina ulaže znatan napor u animiranju poslovnih partnera u prihvaćanju i primjeni EDI-ja. INFOTREND: Znači li to da u velikoj kompaniji kao što je Agrokor, koja ima toliko jedinki, poduzeća ili tvrtki, za svaku od njih kreirate poseban EDI sustav? IGOR JAVOR: Naravno da ne, naš je cilj da što više naših tvrtki koristi ista IT rješenja kako bi njihovo korištenje bilo što povoljnije za sve. Izgradnja nam je EDI sustava bila veliki izazov te smo učinili znatan napor kako bismo omogućili da kompanije Agrokora razmjenu e-Dokumenata s poslovnim partnerima obavljaju na istovjetan način. INFOTREND: Tema ovogodišnje e-Biz konferencije je bio e-Račun ... IGOR JAVOR: Agrokor je već nekoliko godina uključen u problematiku e-Računa kroz sudjelovanje u radu Povjerenstva za e-Račun pri Ministarstvu gospodarstva i to Ivice Pivara kao predsjednika Poslovnoga odbora i Hrvoja Ljubičića kao člana Tehničkoga odbora. Tako smo dali snažnu potporu definiranju okvira koji bi omogućili implementaciju e-Računa. Osim toga, još 2009. implementirali smo elektroničku inačicu računa koju koristimo u razmjeni e-Računa s našim partnerima. Iako i dalje koristimo tradicionalni papirnati račun, trenutačno s partnerima razmjenjujemo više od 100.000 e- Računa čime ostvarujemo znatne koristi pri obradbi računa. Promjenama pravilnika o PDV-u od 1. kolovoza 2011. stvoren je zakonski okvir za korištenje isključivo elektroničkoga računa. Mi još uvijek koristimo i papirnati račun jer nam za neke dijelove procesa (opcije potpisivanja e-Računa, e-Arhiva, porezni nadzor) trebaju dodatne preciznije upute. Zbog toga smo uspostavili komunikaciju s Ministarstvom gospodarstva, Poreznom upravom i ostalim zainteresiranim sudionicima kako bismo razjasnili otvorena pitanja i pristupili punoj implementaciji eRačuna. INFOTREND: Vi sigurno imate neku projekciju proširenja primjene EDIja u Agrokoru u idućem razdoblju. Gdje vidite pomake u odnosu na ono što radite danas? IGOR JAVOR: Svi naši planovi usredotočuju se na proširenje opsega razmjene e-Dokumenata kroz uključivanje novih partnera, implementaciju novih dokumenata s postojećim partnerima, uključivanje INO partnera. Tijekom 2012. obavili smo potrebne pripreme poslovnih sustava u Srbiji i Bosni i Hercegovini tako da ćemo svakako intenzivirati razmjenu eDokumenata s našim partnerima i na tim tržištima. Osim toga, logistika se stalno ubrzava zbog čega ćemo morati neke složene logističke procese popratiti primjerenim e-Dokumentima. Agrokorov je EDI sustav morao odgovoriti na sve izazove heterogenoga IT okruženja, zbog čega su u izgradnji sustava primijenjena sljedeća načela: SOA arhitektura, standardizacija formata, content based routing, korištenje platforme za sve vrste integracija (ne samo za EDI), skalabilnost sustava. Osnovna je značajka sustava korištenje Registry&Repositorija za upravljanje svim sastavnicama sustava. Pojedine sastavnice omogućavaju sve funkcionalnosti koje zahtijeva EDI: adapteri za različite ERP-ove (Infor Aurora, SAP, Oracle Retail,...), adapteri za različite komunikacijske protokole (AS2, Web Service,...), podrška za rutiranje dokumenata, konverzije formata, validacije podataka i slično. Vrlo su bitne funkcionalnosti sustava i nadzor sustava od strane administratora te nadzor poslovnih događaja od strane poslovnih korisnika (BAM - Business Activity Monitoring). BAM je realiziran kroz portal koji omogućava praćenje prolaska dokumenata, vizualizaciju dokumenata, obavješćivanje o specifičnim događajima (primjerice, mail notifikacije o pristizanju dokumenta od pojedinoga partnera) i slično. Za standard formata dokumenata odabran je OAGIS (http://www.oagi. org) jer podržava široki raspon poslovnih dokumenata, ne samo iz područja lanca opskrbe nego i iz drugih područja (financije, proizvodnja, prodaja, zalihe...) čime su stvoreni okviri za buduće integracije. Implementirana arhitektura i tehnologija omogućavaju obradbu više od 500.000 e-Dokumenata mjesečno. INFOTREND: Je li uspješno poslovanje korporacije Agrokor potvrda stajališta koja ste iznijeli u ovome razgovoru? IGOR JAVOR: EDI definitivno pridonosi smanjenju administrativnih troškova, povećanju brzine obradbe dokumenata i točnosti podataka. Sve to rezultira povećanjem učinkovitosti poslovanja, što dalje vodi k povećanju konkurentnosti kompanija. S druge strane, što je veći broj poslovnih partnera uključenih u EDI, to se vrijednost ulaganja i pripadajućih troškova održavanja sustava znatno smanjuje prema ostvarenim uštedama. A koliko EDI doprinosi uspješnosti poslovanja korporacije, zapravo najbolje znaju poslovne funkcije lanca opskrbe. 189/6/2012 infoTrend 19 >DRUŠTVENE MREŽE Društvene mreže kao komunikacijski kanal Vrijeme community managera Klasični su mediji za marketing i promidžbu bili jednosmjerni kanali komunikacije s potrošačima: oglašivači su slali poruke koje su potrošači primali i to je bila sva komunikacija koju je bilo moguće ostvariti; potrošači nisu mogli reagirati i reći svoje mišljenje te pokrenuti dvosmjernu komunikaciju. Pojavom društvenih mreža situacija se mijenja, te kupci postaju aktivni sudionici marketinške kampanje, što znači promjenu mnogih paradigmi klasičnoga marketinga i privikavanje na nove uvjete. PIŠE ILIJA BRAJKOVIĆ Autor Ilija Brajković već je nekoliko godina aktivan na internetskoj sceni, a posljednje se tri godine aktivno posvetio društvenim mrežama. Danas je partner u full-service agenciji za društvene mreže gdje vodi odnose s klijentima i fanovima. Radio je kao community manager za najpoznatiji hrvatski startup ShoutEm gdje je upravljao zajednicom sastavljenom od korisnika iz svih krajeva svijeta. Nakon toga, radio je s velikim klijentima poput Microsoft Hrvatska, Hemingway bar, Suzuki i Alpro Soya. Redoviti je predavač na mnogim konferencijama i seminarima u zemlji i inozemstvu, kao i autor članaka u specijaliziranim časopisima i portalima na temu društvenih mreža i kvalitetne komunikacije na društvenim mrežama. 20 infoTrend 190/10/2012 novinska reklama...) koju bi prenosili, a korisnici su bili ti koji su bili samo pasivni. Promjena je paradigme komunikacije značila i promjenu načina komunikacije, te je bilo potrebno osmisliti kako na najbolji način komunicirati s 3F skupinom (fans, friends, followers). Zbog toga je nastala potpuno nova skupina marketinških stručnjaka, tzv. community manageri, koji su specijalizirani upravo za komunikaciju na društvenim mrežama. Sami su community manageri pokrenuli novi trend u svijetu i u Hrvatskoj te su otvorili agencije specijalizirane za komunikaciju na društvenim mrežama. U Hrvatskoj postoji nekoliko agencija koje se bave isključivo komunikacijom na društvenim mrežama, te nekoliko desetaka freelancera i digitalnih agencija koje nude usluge komunikacije na društvenim mrežama uz ostale usluge digitalne agencije. Društvene mreže kao prilika DRUŠTVENE SU MREŽE ZAMIŠLJENE kao mjesto za druženje i upoznavanje osoba. Od pojave Facebooka i Myspacea 2003. godine, društvene mreže ostvaruju golem priljev novih korisnika i rast prometa, te postaju svakodnevna postaja milijuna internetskih korisnika diljem svijeta. Društvene su mreže samo nastavak i nadogradnja blogova i foruma, koji postoje znatno dulje. Sve te kanale karakterizira mogućnost da korisnici diktiraju i kreiraju sadržaj, što je velik odmak od npr. novina ili radija gdje sadržaj određuju urednici. S obzirom na veliku masu korisnika koji koriste društvene mreže, i tvrtke su shvatile da je kreiran novi kanal za marketing. Ono što je iznenadilo nespremne marketingaše su nova pravila igre, igre u kojoj oni ne vode glavnu riječ, nego su i korisnici ti koju mogu reći svoje mišljenje. U klasičnim su medijima marketinške agencije kreirale poruku (TV spot, Tvrtke su u Hrvatskoj poprilično sramežljivo počele graditi prisustvo na društvenim mrežama. Ispočetka su bile jako nepovjerljive (mnoge i dan-danas jesu), jer nisu smatrale društvene mreže kao mjesto gdje mogu raditi kvalitetne marketinške i prodajne kampanje. S obzirom na to da u Hrvatskoj postoji preko 1.500.000 korisnika Facebooka (koji ćemo ubuduće koristiti kao referentnu točku, iako i ostale društvene mreže imaju velik broj korisnika), takav je strah posve neopravdan. Društvene mreže omogućavaju iznimno precizno “targetiranje” određene ciljane skupine, s obzirom na to da korisnici najčešće o sebi otkrivaju jako mnogo informacija koje je onda moguće iskoristiti za plasiranje ciljanih poruka određenoj skupini korisnika. Želite usmjeriti oglas ženama od 25-35 godina? Nema problema. Muškarcima od 20-50 godina koji vole nogomet? Ništa lakše. Društvene mreže u Hrvatskoj Upravo je taj marketing prema određenoj ciljanoj skupini jedna od najvećih prednosti društvenih mreža kao marketinškoga alata. Cijena kampanje (iako je kampanja kriva riječ, ovdje govorimo o neprekidnome prisustvu) na društvenim mrežama je znatno niža od kampanje u klasičnim medijima poput TV-a, radija ili novina, jer je medijski prostor mnogo jeftiniji. Cijena se ciljanoga Facebook oglasa u Hrvatskoj kreće od 25-50 lipa po kliku, dok je sam Facebook kao komunikacijski kanal besplatan. Mnoge se tvrtke i dalje boje Facebooka zbog otvorenosti i mogućnosti dvosmjerne komunikacije, odnosno činjenice da korisnici mogu otvoreno reći svoje mišljenje. Dvosmjerne se komunikacije ne treba bojati, naprotiv, treba je iskoristiti u svoju korist. Mogućnost dobivanja povratnih informacija o proizvodu ili usluzi jedna je od najvećih prednosti društvenih mreža. Korisnici će vrlo rado podijeliti svoja iskustva o proizvodu ili uslugama, pa je dobro sa strane tvrtki čitati ta iskustva kako bi unaprijedili svoj proizvod ili uslugu. Tvrtke se boje negativnih komentara, što je i razumljivo, ali moraju shvatiti da će nezadovoljni korisnici pisati i pričati o njima bez obzira na to nalazili se oni na društvenim mrežama ili ne. Otvaranjem kanala za komunikaciju s korisnicima, na te se negativne komentare može odgovoriti i pomoći korisnicima, koji će zasigurno cijeniti trud tvrtke da popravi svoj proizvod ili uslugu. Kvalitetan community management S obzirom na specifičnost društvenih mreža, standardni postulati i pravila marketinga u mnogim slučajevima više ne vrijede. Poruke koje se šalju te način komunikacije potrebno je prilagoditi novim medijima i krajnjim korisnicima. Zbog toga je potrebno sve više kvalitetnih community managera i agencija za društvene mreže koje će voditi komunikaciju u ime klijenata. Razlog velikomu rastu potrebe je činjenica da mnoge tvrtke jednostavno nemaju vremena, interne resurse ni znanje za novi oblik komunikacije, te im je mnogo jednostavnije i isplativije komunikaciju na društvenim mrežama prepustiti specijaliziranoj agenciji. Community manageri su online 24 sata dnevno i upoznati su sa zajednicom korisnika te znaju kako Iako u početku sramežljivo, mnoge su tvrtke u Hrvatskoj sve više počele prepoznavati i koristiti društvene mreže. Ispočetka su prvi community manageri bili sami zaposlenici unutar tvrtki, koji su otvorili profile “na svoju ruku” jer su u tome vidjeli izvrstan potencijal za tvrtku. Dugo je trebalo odgovornim osobama da shvate potencijal društvenih mreža, ali i to se u ovoj godini počelo znatno mijenjati i sada većina briefova prema marketinškim agencijama uključuje i prisustvo na društvenim mrežama. Popularizaciji su društvenih mreža pridonijele i izobrazbe odgovornih unutar tvrtki i konferencije na kojima se govorilo o društvenim mrežama, ali i izvrsne studije slučaja i rezultati koje su neke tvrtke postigle. Teško je izdvajati neke tvrtke koje se ističu kvalitetnim prisustvom na društvenim mrežama, ali nekoliko je njih ostvarilo izvrsne rezultate i mogu se prezentirati kao primjeri kako se treba graditi prisustvo na društvenim mrežama. Prvi je primjer community managementa u Hrvatskoj pojavljivanje Chipoteke na Twitteru, za koju je zaslužan Luka Sučić Beler, koji je time postao i prvi community manager u Hrvatskoj. Izvrsni rezultati koje je Chipoteka postizala zahvaljujući aktivnosti na Twitteru bili su poticaj i ostalim tvrtkama da razmisle o društvenim mrežama. Kao sljedeći bi se svijetli primjer mogao izdvojiti telekomunikacijski operator Bonbon. Izvrsnom komunikacijom s fanovima i pratiteljima i vrhunskom korisničkom službom preko društvenih mreža (koja je preferirana u odnosu na klasičnu korisničku službu) postigli su izvrsne rezultate i pridobili mnogo novih korisnika. Zanimljivi su bili trenutci na Twitteru u kojima su javno pridobili neke nove korisnike koji su do tada bili kod konkurencije, sve zahvaljujući izvrsnoj reakciji u trenutcima kad su se korisnici žalili na usluge konkurentskih pružatelja usluga. Od ostalih tvrtki valja izdvojiti Erste banku, koja je otvorila i prvu virtualnu poslovnicu banke na Facebooku i Kolektivu koja je izgradila izvrsnu zajednicu u svojim ranim početcima, što joj je omogućilo da postane najveća stranica za grupnu kupnju u Hrvatskoj. Facebook.ong: (Izvor Facebook) 190/10/2012 infoTrend 21 Facebook korisnici: (Izvor Facebook) im najbolje pristupiti. Ipak, ne mogu si sve tvrtke priuštiti angažiranje specijalizirane agencije te se odlučuju na upravljanje društvenim mrežama in-house. Kako bi im pomogli u tome, donosimo nekoliko savjeta za što učinkovitije i kvalitetnije upravljanje profilima na društvenim mrežama. • Prije početka uvijek je dobro postaviti ciljeve i planove. Najgora je opcija otvoriti profile i fan stranice te nasumično stavljati objave i statuse, bez cilja i plana. Potrebno je točno odrediti što se želi postići društvenim mrežama te tko je zadužen za vođenje kampanje i tko je odgovoran za rezultate. Ciljevi mogu biti povećanje svijesti o tvrtki i njezinim proizvodima i uslugama, povećanje prodaje, uspostavljanje korisničke službe... • Društvene mreže imaju svoja pravila, pisana i nepisana. Mnogi griješe što se pojave na društvenim mrežama i ponašaju se kako oni žele, a da se ne potrude shvatiti na koji način pristupiti korisnicima i ući u konverzaciju. Potrebno je naučiti i pravila platforme koja se koristi, da se ne bi dogodilo da vam društvena mreža izbriše račune jer ste kršili pravila. • Postoji vrlo mnogo društvenih mreža koje možete iskoristiti za svoju kampanju i nemoguće je kvalitetno biti prisutan na svima. Potrebno je odabrati nekoliko kanala koji će se koristiti i držati se toga, bez nepotrebnih lutanja i otvaranja računa na svakoj društvenoj mreži. Facebook će koristiti gotovo svatko zbog velikoga broja korisnika, Twitter neki (u Hrvatskoj Twitter nije toliko rasprostranjen kao u inozemstvu), Google+ rijetki, ali tu dolazi i Pinterest koji je izvrstan za određene brendove. LinkedIn je izvrsna mreža za one koji žele proširiti poslovna poznanstva i naći nove zaposlenike. Cijela se priča oko društvenih mreža vrti oko zajednice. Potrebno je izgraditi 22 infoTrend 190/10/2012 zajednicu postojećih i mogućih korisnika i oko njih graditi konverzaciju. Nitko ne očekuje da budete prisutni na društvenim mrežama od 0-24 (osim ako niste telekom ili slične tvrtke od kojih se očekuje stalna dostupnost) i ne morate odgovarati na svaki upit unutar 5 minuta, ali biste trebali svakodnevno pratiti događanja na vašim kanalima, objavljivati sadržaj i odgovarati na upite. Sve se više društvene mreže koriste kao dio nekih većih marketinških kampanja. I u Hrvatskoj je bilo nekoliko jako kvalitetnih primjera gdje su društvene mreže bile dio neke veće kampanje, ili čak glavni kanal kampanje gdje su ostali kanali samo služili za promicanje društvenih mreža. Što se sadržaja tiče, pravilo je da se ne piše samo o sebi. Naravno, cilj je društvenih mreža promicanje tvrtke, ali nitko ne želi čitati samo vijesti o tvrtki (za to može koristiti druge kanale). imaju činjenicu da ih je potrebno platiti. U Hrvatskoj postoji nekoliko kvalitetnih agencija koje nude usluge izradbe Facebook aplikacija i u tome imaju vrlo mnogo iskustva. Te su agencije provele dva projekta koji pružaju klijentima Facebook aplikacije za nagradne igre po vrlo niskim cijenama (neke čak i besplatno): iStudijev SocialPuzzle (http://www.socialpuzzle. com) i Akcijin FenixApps (http://www. fenixapps.com). Cijene marketinških kampanja na društvenim mrežama Svatko može potpuno sam otvoriti službene kanale i sam voditi komunikaciju na društvenim mrežama potpuno besplatno. Postoji mnogo članaka i blogova u kojima je opisano kako voditi zajednicu na društvenim mrežama (a dio njih opisali smo i u ovome članku) i danas svatko može otvoriti barem Facebook fan stranicu i započeti s marketingom. U slučaju da tvrtka želi prepustiti drugima da im vode taj dio marketinga, u Hrvatskoj postoji nekoliko kvalitetnih agencija koje su se potpuno posvetile društvenim mrežama i koje imaju iskustva u vođenju Nagradne igre na Facebooku Jedna od stvari koja je jako česta, a koja se u mnogim slučajevima organizira vrlo nespretno su nagradne igre, pogotovo na Facebooku. Prema pravilima Facebooka, koja moraju prihvatiti svi koji otvaraju fan stranice, nije dopušteno organiziranje nagradnih igara i natječaja koristeći bilo koju Facebook funkciju. Prema tomu, nije dopušteno organizirati nagradne igre “na lajkove”, u kojima je jedini uvjet broj likeova na neki sadržaj, nagradne igre u kojima je uvjet dijeljenje (share) sadržaja ili nagradne igre koje koriste Facebook komentare. U slučaju organiziranja takvih nagradnih igara Facebook ima pravo izbrisati cijelu fan stranicu tvrtke, što bi značilo da tvrtka može izgubiti sve što je do tada stvorila na Facebooku i morat će početi ispočetka. Zbog toga treba biti jako pozoran i pridržavati se pravila. Jedini način za organiziranje nagradnih igara je koristeći Facebook aplikacije. Facebook aplikacije omogućavaju organiziranje mnogo kreativnijih nagradnih igara i, između ostaloga, omogućavaju prikupljanje adresa e-pošte svih sudionika (što nije moguće ako se nagradna igra organizira na Facebook zidu), ali kao nedostatak Društvene mreže pojmovi: (Izvor Social Media) kampanja za mnoge klijente i mnoge industrije. Agencije su klijentu i fanovima na raspolaganju 24 sata i prate najnovije trendove na društvenim mrežama, te klijentu omogućavaju mnogo bolje rezultate i aktivnosti nego u slučaju da klijent sam vodi marketing. Naravno, postoje slučajevi kada je bolje da se marketing i komunikacija na društvenim mrežama rade in-house. Što se cijena tiče, kreću se otprilike od 3 do 7 tisuća kuna mjesečno za usluge community managementa i ovise o potrebama i veličini klijenta. Uz to, potrebno je uložiti i određeni budžet za Facebook oglase kako bi se svim zainteresiranim korisnicima i mogućim klijentima promovirala Facebook stranica te, po želji, i izradba Facebook aplikacija. STUDIJA SLUČAJA< INTEGRIRANI IT SUSTAV ELEKTRODISTRIBUCIJSKOGA PODUZEĆA Jedinstveno rješenje u široj regiji O pojedinostima toga velikog pothvata, angažmanu tvrtke InfoDom i partnera, te poslovnim potrebama, implementiranim rješenjima i postignutim rezultatima, razgovarali smo s Vlatkom Opačkom, voditeljem projektnoga tima tvrtke InfoDom. ELEKTROPRIVREDA CRNE GORE AD NIKŠIĆ EPCG je nacionalna elektroenergetska tvrtka koja osigurava zadovoljavanje potreba potrošača na svim naponskim razinama te sigurnu i stalnu isporuku električne energije stanovništvu Crne Gore. U EPCG-u je prethodno postojala instalacija sustava koji nije zadovoljavao potrebe nakon restrukturiranja kompanije, dolaska strateškoga partnera i značajnih promjena propisa na području elektroprivrede. Sustav je pružao mali broj osnovnih funkcionalnosti, pa je rješenje korišteno ograničeno, uz mnogo problema. Danas je EPCG tvrtka složene vlasničke strukture (država Crna Gora 55%; međunarodna kompanija A2A sa sjedištem u Italiji 43,7%; fizičke osobe 1,22%; Ostale pravne osobe 0,07%) s nemalim poslovnim, organizacijskim, kadrovskim i usluž- Za Elektroprivredu Crne Gore, tvrtka InfoDom iz Zagreba implementirala je Oracleov poslovni sustav aplikacija Oracle e-Business Suite, koji pripada u sam svjetski vrh ERP rješenja. Osim ERP rješenja, razvijen je i implementiran sustav obračuna i naplate električne energije (Billing) i cijeli niz specifičnih rješenja. Strateški ulagač, talijanska tvrtka A2A, odredio je implementaciju novoga informacijskog sustava kao osnovnu polugu preobrazbe tvrtke. nim problemima: Multiorganizacijska, dislocirana kompanija. Korištenje nepovezanih, tehnološki različitih sustava. Nepravodoban pristup podatcima i njihova neažurnost. Neinformatizirani ili djelomično informatizirani poslovni procesi. Nestandardizirani poslovni procesi u različitim organizacijskim dijelovima. 190/10/2012 infoTrend 23 >STUDIJA SLUČAJA Arhitektura integralnoga ERP rješenja Raznovrsne djelatnosti velikoga broja organizacijskih cjelina. Potreba za uspostavom upravljanja osnovnim zajedničkim podatcima (Master Data Management) zbog dotadašnje uporabe nestandardiziranih klasifikacija i šifrarnika. Obračun i naplata na odvojenim sustavima, po regijama. Česte promjene poslovnih procesa zbog organizacijske tranzicije. Nedovoljan broj IT osoblja s poznavanjem novih tehnologija. EPCG je za IT podršku restrukturiranja tražila tvrtke s dokazanim iskustvom i sposobnošću, tako da je konkurencija bila ograničena samo na ozbiljne regionalne kompanije (Oracle Consulting, Infodom, IN2) koje su mogle isporučiti tako složena rješenja. Tender je osvojio InfoDom, a presudni su bili dizajn ponuđenoga rješenja, stručnost, reference i cijena. ERP rješenje koje je trebalo primijeniti, moralo je zadovoljavati sve djelatnosti koje je obavljalo tri tisuće zaposlenih tvrtke EPCG: proizvodnja električne energije, distribucija električne energije, opskrba električnom energijom, kupoprodaja električne energije, operator distribucijske mreže, izgradnja i održavanje elektroenergetskih objekata, projektiranje i nadzor. Pritom se projektni tim suočio s više ključnih problema: Neprekidne organizacijske promjene koje su u više navrata usporavale projekt i diktirale promjene elemenata dizajna novoga sustava. Usporedno su se s projektom dogodile dvije velike organizacijske promjene koje su znatno utjecale na projekt implementacije. Velik je stupanj decentralizacije u EPCG-u doveo do različitoga načina rada u različitim dijelovima kompanije, te je prvo bilo potrebno provesti standardi- Iskustvo korisnika Iskustvo partnera “Istaknuo bih najvažnije koristi koje će EPCG i njegovi korisnici imati od uvođenja jednoga od najsuvremenijih softverskih rješenja, a to su pravodobno i kvalitetno odgovaranje na tržišne izazove, pristupanje informacijama s bilo kojega mjesta u bilo koje vrijeme, podrobno izvješćivanje u stvarnome vremenu. Posebno bih istaknuo činjenicu da će nam taj sustav omogućiti pouzdanu osnovu za kvalitetnije planiranje i donošenje strateških odluka, a samim tim i pružanje kvalitetnijih usluga našim klijentima.” Massimo Sala, financijski direktor EPCG-a u vrijeme implementacije sustava. ”ERP je potpuno integrirano poslovno aplikativno rješenje koje omogućuje unaprjeđivanje poslovanja tvrtke kroz cjelokupnu povezanost svih organizacijskih jedinica i poslovnih procesa. To integrirano rješenje omogućuje povećanje djelotvornosti kompanije, sniženje troškova i kvalitetno upravljanje ključnim financijskim aktivnostima. Korištenjem takvoga rješenja moguće je uspostaviti jedinstvene poslovne procese za sve dijelove tvrtke, bolji uvid menadžmentu u operacije te odgovarajuću kontrolu poslovanja. Zapravo je riječ o svjetskome rješenju koje je kao stvoreno za velike sustave poput EPCG-a”. Claude Colaro, generalni direktor Oracle Srbija 24 infoTrend 190/10/2012 zaciju poslovnih procesa. Potreba za uvođenjem projektne organizacije, podržane informacijskim sustavom za cjelovito upravljanje projektima. Tijekom provedbe projekta u trajanju od 14 mjeseci, korištena je Oracle AIM metodologija (Application Implementation Methodology). Trideset i dvoje savjetnika InfoDom Grupe u suradnji sa stotinu i dvadeset djelatnika tvrtke EPCG osnovali su projektne timove čijim je radom kompanija doživjela mnogobrojne poslovne i tehnološke preobrazbe: Objedinjenost svih poslovnih funkcija tvrtke. Racionalno upravljanje imovinom. Kvalitetno upravljanje projektima i resursima kroz projektnu organizaciju. Mogućnost mjerenja uspješnosti na bilo kojoj razini (od tvrtke do pojedinca). Pravodobne reakcije na promjene unutar ili izvan tvrtke. Obuhvaćanje brojnih poslovnih procesa koji do tada nisu bili informatički podržani. Standardizacija i unificiranje poslovnih procesa u Društvu. Kvalitetni, ažurni, pouzdani, zaštićeni i trenutačno dostupni podatci. Mogućnost pristupa informacijama s bilo kojega mjesta i u svako vrijeme. Povećanje produktivnosti zaposlenika na svim razinama i u svim funkcionalnim cjelinama. Povećanje organizacijske discipline – pravodobni tijek poslovne dokumentacije. Brzo i iscrpno izvješćivanje na svim organizacijskim razinama. jednoga arhipelaga s mnoštvom otoka dobio jedan veliki „kontinent“, a cijela je priča završena uvođenjem Billing sustava, čime je zaokružen cijeli poslovni proces. Posljednje, no ne i najmanje važno - zahvaljujući znatno smanjenomu utrošku rada na repetitivne poslove, velik je broj zaposlenika oslobođen za rad na poslovima s dodanom vrijednošću. Implementacija sustava obračuna i naplate (Billing) potraživanja, tužbe i isključenja isporuke električne energije. Taj je zahtjev tim bitniji jer je prijetila zastara većega dijela dugovanja kupaca, pa je vrijeme realizacije novoga sustava bilo kritično. Ponudu je za implementaciju predalo više međunarodnih kompanija. Ponuda konzorcija Infodom, DIGIT Beograd i IN2 Zagreb potpuno je obuhvatila tražene funkcionalnosti za EBS, Billing, upravljanje utuženjima kao i njihovu međusobnu integraciju. Nositelj je konzorcija bio InfoDom. Implementacija je dovršena u rekordnih i nevjerojatnih 6 mjeseci, tjedan dana prije ugovorenoga roka. EPCG je imao Billing sustav razvijen internim IT snagama. Taj sustav nije bio razvijen suvremenim programskim alatima, pa je imao problema oko podržavanja sve većega broja poslovnih transakcija. Nije postojala fleksibilnost za prilagodbu čestim poslovnim promjenama ni mogućnost jednostavnoga dodavanja novih funkcionalnosti. Svako je od distributivnih područja imalo svoju bazu podataka, te je integracija i konsolidacija podataka bila sve teža. Uprava je kompanije procijenila da je riječ o ključnome sustavu za poslovanje (Core System) te da je potrebno izgraditi suvremen i robustan sustav kojim će se unaprijediti sustav obračuna i naplate potrošnje električne energije. Sustav je morao biti integriran s EBS-om koji je središnji i glavni IT sustav za sve financijske i poslovne procese. Dodatni su zahtjevi postavljeni i na obradbu nenaplaćenih Billing rješenje trebalo je zadovoljiti sljedeće zahtjeve: • Konzistentnost podataka (kupci, adrese, organizacijske jedinice, zaposlenici, rasporedi, računski plan). • MDM (Master Data Management) za matične podatke. • Rješavanje poslovnoga procesa „Od narudžbe kupca do naplate“ (Order-toCash). • Konsolidirana financijska izvješća s podatcima iz obaju sustava. • Automatsko knjiženje svih poslovnih događaja iz Billinga u e-Business Suite Glavnu knjigu. • Automatsko učitavanje i usklađivanje izvoda na centralnome mjestu. • Jedinstvena porezna knjiga. • Predviđanje tijeka novca na svim računima kompanije (Cash Flow Management). • Upravljanje utuženjima neplatiša i ne- kontrola potrošnje Security kontrola pristupa klijenti ugovaranje snabdijevanja poslovni događaj Rezultati primjene i zadovoljstvo korisnika EPCG je konačno dobio centralni sustav za upravljanje svim poslovno-financijskim podatcima. Izvješća se više ne pripremaju danima, nego se informacije dobivaju u stvarnome vremenu. Uz novu implementaciju (s potpuno novim dizajnom sustava) i od prije postojećih financijskih i skladišno-nabavnih modula implementirani su i Oracle Projekti, Oracle Nabavni Ugovori i Oracle Ljudski resursi. Ostala su područja tzv. manjih informacijskih otoka pokrila Infodomove vlastite aplikacije za blagajničko poslovanje, putne naloge, dane kredite, upravljanje dokumentacijom i upravljanje sudskim postupcima. S time se od Očitanja Reklamacije Elektroenergetski objekti Kontrola potraživanja Obračun Accounts Payable Accounts Receivable Cash management Rekapitulacija Financijska analitika Naplata Monitoring Tarifni sistem Utuženja Interface Billing sustava Mjerni uređaji Arhitektura integralnoga Billing rješenja 190/10/2012 infoTrend 25 >STUDIJA >STUDI D JA AS SLUČAJA LU UČ ČA AJA A EPCG Funkcionalna arhitektura ovlaštene potrošnje (uključujući dokumentacijski sustav). • Obuhvatiti kompenzacije i integrirati s potrebnim podatcima u salda-kontima kupaca, dobavljača i financijama. Usporedno je s tim projektom tekao projekt implementacije daljinskoga upravljanja brojila (AMM – Automated Meter Managament) koji je integriran s Billing sustavom. EPCG je po broju instaliranih uređaja za daljinsko upravljanje vodeća tvrtka u regiji, što joj znatno olakšava nadzor nad mrežom u svim dijelovima zemlje. Svi su do sada nabrojeni sustavi morali biti povezani u jedinstvenu cjelinu, tako da se podatci upisuju samo jednom i prenose u sve druge povezane sustave. Poslovni se procesi moraju odvijati tečno, kako korisnici ne bi osjetili prekide na mjestima gdje su različiti IT sustavi povezani. Billing i Oracle eBusiness Suite sada su povezani u sljedećim procesima: • Razmjena matičnih podataka (kupci, adrese, organizacijske jedinice, zaposlenici, rasporedi, računski plan). 26 infoTrend 190/10/2012 • Automatsko knjiženje u Oracle eBS-u. • Konsolidirana izvješća s podatcima iz svih sustava. • Učitavanje bankovnih izvoda automatski u Oracle eBusiness Suit s automatskim zatvaranjem stavaka. • Upravljanje utuženjima i neovlaštenom potrošnjom (uključujući dokumentacijski sustav - DMS). • Prijeboji (kompenzacije) i drugi oblici zatvaranja potraživanja s partnerima koji se javljaju i kao kupci i kao dobavljači. Specifične aplikacije, integracije i prilagodbe: Kao što je spomenuto, razvijen je i cijeli niz specifičnih aplikacija i modula, koje su također integrirane u jedinstveni IT sustav EPCG: • Poslovni moduli (Putni nalozi, Dati krediti, Blagajničko poslovanje), • Uredsko poslovanje i digitalna arhiva dokumenata, • Registri: Registar ugovora, Registar projekata, Registar sudskih sporova • Sustav za podršku korisnicima - Help Desk. Što ostvarenje toga projekta znači za InfoDom – pitali smo na kraju Vlatka Opačka. Izvedbom je toga projekta InfoDom pokazao da može, zajedno s kvalitetnim partnerima, implementirati složeno softversko rješenje u energetskome sektoru, jedinstveno u široj regiji. Taj integrirani sustav uključuje Oracle eBusiness Suite, Billing i AMM, kao i cijeli niz specifičnih rješenja. Elektroprivreda Crne Gore uspostavom je toga sustava stvorila uvjete za transformacijske izazove koji su pred njom: osuvremenjivanje proizvodnje, smanjenje gubitaka električne energije u sustavu, liberalizaciju tržišta u dijelu opskrbne djelatnosti, kao i korištenje naprednih tehnologija, primjenu CRM (Customer Relationship Management), BI (Business Intelligence) i drugih. Iskustvo stečeno na tome projektu, uz dosadašnje reference (Nuklearna elektrana Krško, Dalekovod, PlinaCRO, Odašiljači i veze, Hrvatska elektroprivreda i drugi), omogućit će InfoDomu da u sljedećim projektima skrati vrijeme realizacije i znatno smanji rizike koje takve implementacije nužno sa sobom nose. STUDIJA SLUČAJA < RAI - RIJEČKI AKUSTIČNI INŽENJERING D.O.O. Stručnjaci za život bez buke RAZGOVARAO: BORIS PLETIKOSA TVRTKA RIJEČKI AKUSTIČKI INŽENJERING ILI SKRAĆENO RAI više je od dva desetljeća poznata u zemlji i inozemstvu po proizvodima i uslugama za zaštitu od buke i vibracija. Često je bila pionir i prihvaćala projekte kada su mnoge poznate svjetske kompanije izjavljivale da to nije moguće. Njezina osnivača i vlasnika, dipl.inž. Radivoja Bošnjakovića, posjetili smo u njegovu uredu u Rijeci. Već smo se na ulazu našli u dugačkome hodniku prepunom priznanja odasvud iz svijeta, i Dipl. inž. Radivoje Bošnjaković: maketa postrojenja na kojima Prije tri godine u Ženevi dobio je RAI uspješno odradio zadani sam orden Vitez-inovator od posao. I kancelarije su prepune Svjetske federacije saveza slika nekih drugih postrojenja inovatora. Mnogo je još – za neka smo od njih učili u nagrada, spomenimo i onu školi da su ponos nacije i vrhu- Eureka iz Bruxellesa. Sada nac graditeljskih pothvata. Tada sam u mirovini pa uglavnom shvaćate da ste došli napisati 2-3 pomažem savjetima i idejama. stranice teksta, a imate mogućnost napisati cijelu knjigu. INFOTREND: Molimo Vas da nas ukratko upoznate s tvrtkom RAI i njezinom djelatnosti. RADIVOJE BOŠNJAKOVIĆ: Nakon završenoga studija strojarstva i ekonomije u Ljubljani, počeo sam raditi u slovenskoj Termiki, a potom u riječkome 3.maju, u posebnome odjelu za suzbijanje buke. Na- Još su se za vrijeme socijalizma čudili zašto nama treba tako skupa i moćna ime, prije pedeset godina svi strojari na oprema s toliko memorije i matematičkim brodovima zbog velike buke bili su naglu- koprocesorima. Nitko nije mogao shvatiti hi i često su rano odlazili u mirovinu pa je da računalo uradi isti posao za dan kao švedski sindikat zabranio svojim članovi- skupina od 20 inženjera za cijeli tjedan. ma raditi u takvim uvjetima. S obzirom da je u to doba 3.maj bio jedno od najboljih i najjačih brodogradilišta u svijetu, zatraDanas se na fakultetu u Pragu, ženo je da riješimo problem na novome brodu koji se upravo gradio. Okupio sam upravo na primjeru riječke ekipu od devetorice mladih inženjera i zaštite od buke, uči koje su sve počeo tragati za rješenjem. Nije bilo knji- pogreške počinjene i kako ne ga ni literature. Bili smo pioniri u tome, treba raditi akustičnu zaštitu ali smo uspjeli. Toliko smo dobro odradili posao, da nismo buku smanjili samo u strojarnici nego i na cijelome brodu pa je na prvoj plovidbi kapetan bio zabrinut jer nije više čuo buku motora i nije znao rade li uopće. Ali buka nije bila problem samo brodogradnje pa nakon nekoga vremena prelazim u GPZ Rijeka, gdje sam osnovao odjel za borbu protiv buke, koji je radio na mnogim projektima u različitim industrijskim postrojenjima, hidroelektranama, termoelektranama i drugdje gdje je s time bilo problema. Odjel se 1998. izdvaja u posebnu tvrtku RAI. A tada smo bili vodeći u svijetu u tome području. Stvaranjem nove hrvatske države bili smo prva tvrtka koja je privatizirana. Osniva se i sestrinska tvrtka EKO-BROD koja je proizvodila elemente i opremu, a potom i RAI Slovenija, jer su se tamo radili najveći projekti. ����������������������������� Danas������������������������ ����������������������� je��������������������� , ������������������� u������������������ ����������������� vremenima�������� ������� ekonomske������������������������������������ krize������������������������������ ����������������������������������� i���������������������������� ����������������������������� ga������������������������� ��������������������������� š������������������������ enja�������������������� brodogradnje������� ������������������� i����� ������ dru���� gih grana proizvodnje, potreba za našim proizvodima manja. Posebno su neke političke odluke, poput kresanja sredstava 190/10/2012 infoTrend 27 > STUDIJA SLUČAJA za prevenciju, ekologiju i zaštitu od buke, i to ne samo u Hrvatskoj, uzrokovale smanjenje opsega našega poslovanja. Još nas mnogo angažiraju za savjetovanje, mada EKO-BROD i dalje uspješno proizvodi plivajuće podove, obloge, zidove, stropove, vrata, prozore, prigušivače buke i sl. INFOTREND: Vaše usluge? Na terenu njegova trokraka antena s mikrofonima točno locira sve izvore buke i predstavi je na slici, a intenzitet jačine buke iscrta u različitim bojama. Komu ste dosad pružali BOŠNJAKOVIĆ: Osim brodogradnje i industrije (željezare, postrojenja za dobivanje i preradu plina i nafte, električne energije...), opremali smo kazališta, sportske dvorane i hotele, podigli zaštitu od buke na autocestama kroz naselja i svagdje gdje treba smanjiti buku i vibracije. Nekada se mnogo radilo za Končar, Iskru, Đuru Đaković, vojsku… Radimo za velika postrojenja kao što su luke, ali radimo i za kafiće, restorane, dvorane, hotele, kazališta, TV studije. Zanimljivo je da u Rijeci ne dobivamo poslove iako smo vrhunski stručnjaci. Primjerice, u Hrvatskoj, Sloveniji i Češkoj opremili smo mnoge sportske dvorane i kazališta, ali ne i u Rijeci. Nismo dobili ni zaštitu od buke na riječkoj obilaznici (autocesta koja prolazi kroz grad), iako smo dali upola jeftiniju ponudu od prihvaćene i baš na takvim projektima imamo izvrsne reference. Danas se na fakultetu u Pragu, upravo na primjeru zaštite od buke izgrađene u Rijeci, uči koje su sve pogreške počinjene i kako ne treba raditi akustičnu zaštitu. Buka je smanjena za svega 3dB, a mi smo nudili 15dB. INFOTREND: Možete li nam opisati neke od ostvarenih projekata? BOŠNJAKOVIĆ: Do sada smo radili u 5 zemalja na 2500 objekata. Osim brodogradnje i industrije, teško bi bilo sve nabrojiti. Uglavnom su to gigantska postrojenja, spomenimo, primjerice, željezare Ravne, Jesenice i Vitkovice. Često nudimo potpuno inovativna rješenja koja nikada do tada nisu bila primijenjena – na žalost, mnoga od njih nisu zaštićena patentima. INFOTREND: vate? Neke su političke odluke, poput kresanja sredstava za ekologiju i zaštitu od buke uzrokovale smanjenje opsega našega poslovanja INFOTREND: Koristite li se informatikom u svojem radu, kojom se opremom služite? BOŠNJAKOVIĆ: Danas se bez računala ne može zamisliti rad. Nekada smo danima radili proračune, probe, mjerili, pa opet ispočetka, a danas pomoću posebnih programa radimo simulacije. U početku smo se dovijali kako smo umjeli, kada su se pojavila Spectrum i Comodore računala mi smo ih odmah počeli koristiti, ali smo ih morali „švercati“ u zemlju… Još su se za vrijeme socijalizma čudili zašto nama treba tako skupa i moćna oprema s toliko memorije i matematičkim koprocesorima. Nitko nije mogao shvatiti da računalo uradi isti posao za dan kao skupina od 20 inženjera za cijeli tjedan. To je uvijek bio veoma dobro plaćen posao i oprema nije bila nikada problem. Naš program Odeon za prostornu akustiku stoji 30.000 €, a Lima za komunalnu buku 8000 €. Sam uređaj za snimanje buke s 32 mikrofona i 36 kanala stoji 100.000 €. Na terenu njegova trokraka antena s mikrofonima točno locira sve izvore buke, a intenzitet jačine buke iscrta u različitim bojama. Slično kao da gledate sliku toplinske kamere. Često pronađemo da je buka zapravo posljedica refleksije i da treba djelovati tamo gdje 28 infoTrend 190/10/2012 Kada konkurencija sazna da smo pozvani na natječaj, obično ne gubi vrijeme i odustaje od nadmetanja jer smo oko 30% jeftiniji i po rezultatima uvijek bolji od onoga što nude drugi. Najveći je posao bila željezara Jesenice, gdje smo skinuli razinu buke elektrolučne peći s 137dB za cijelih 30 dB iako su stručnjaci koncerna Krupp tvrdili da to nije ni teoretski moguće. A jedan je susjed željezare Jesenica, nakon što smo završili s projektom, izjavio da prvi put čuje pjev ptica. Koliko ljudi sada zapošlja- BOŠNJAKOVIĆ: Mi smo se usredotočili na ono što drugi ne mogu, a to je dati rješenje, od tridesetak zaposlenih zadržali smo desetak ključnih, a za neke poslove koristimo kooperante. Danas je i teško naći ljude koji se potpuno predaju poslu. Mladi imaju sve veći IQ, a sve se manje koriste nitko ne očekuje. Zahvaljujući proračunima i simulacijama danas možemo napraviti koncertne dvorane savršene akustike, od nekada nezamislivih potpuno glatkih materijala, poput stakla i mramora. To opet arhitektima otvara nove mogućnosti, a ujedno smanjuje cijenu gradnje i održavanja jer više nema mjesta gdje se skupljaju kukci i prašina. CAD programi su nešto što također svakodnevno koristimo, a bez Interneta, Windowsa i Officea smo bespomoćni. INFOTREND: Je li se proces implementacije te opreme i programa događao prema Vašemu očekivanju? BOŠNJAKOVIĆ: Ovako skupa oprema i softver podrazumijevaju izobrazbu naših ljudi u trening centrima proizvođača. Osim toga ja uvijek inzistiram da oni obave prva 2-3 mjerenja sa svojim ljudima, kako bi naši ljudi stekli i iskustvo s terena. Često se dogodi da nakon nekoliko godina te iste ljude koje su izobražavali, neka strana kompanija uzme sebi i ponudi im visoku plaću. Nama je žao kada se to dogodi, ali to je svakodnevica. Stoga se trudimo uvijek izobražavati mlade. Znanje se u tvrtki mora dijeliti, ono nije vlasništvo pojedinca. STUDIJA SLUČAJA < mozgom, odgajaju se bez obveza i radnih navika. Većina novih inženjera koji izlaze s fakulteta imaju široko znanje, dobrim dijelom zahvaljujući Internetu, ali često nemaju sustav organizacije, odgovornosti, nisu proaktivni i ne znaju svoje znanje iskoristiti. O tome sam čak napisao i neke knjige jer bih rado svoja iskustva prenio na druge. po svijetu? Potencijali su golemi. EU nas prvo treba zaštititi od naše mafije, jer to očito sami ne možemo. Europa želi novo tržište, ali ne s kupovnom moći od 300 €, već od 3000 €. Stoga, dugoročno gledano, trebalo bi biti bolje. Obično se trebaju stvoriti uvjeti da 2-3 posto sposobnih i uspješnih u nekome društvu pa da povuku naprijed ostatak. Tako je na zapadu. S druge strane ulaskom u EU strašno se mnogo toga odričemo. Pa čovjek i kada se oženi mora se u kratkome vremenu mnogo toga odreći od staroga života. INFOTREND: Vidim mnoge plakete i zahvalnice na zidu. Izgleda da ste veliki donator. BOŠNJAKOVIĆ: Ja sam član Rotary kluba Rijeka, te sam kroz njihove akcije uvijek i ja sudjelovao. Uvijek sam se odazivao i drugim dobrotvornim akcijama. Često su to bili i poveći iznosi. Spomenimo samo ekspediciju Hrvatska čigra, brodom oko svijeta, za koju je izdvojeno 60.000 €. INFOTREND: Gdje i kako ste se stručno usavršavali i kako se to danas radi? BOŠNJAKOVIĆ: Za prostornu akustiku nije problem naći literaturu i toga je napretek. Za suzbijanje buke u industrijskim je postrojenjima INFOTREND: S obzirom na to praktično nema. Čak se sma- Mladi imaju sve da ste se povukli u mirovinu, tra poslovnom tajnom, gdje veći IQ, a sve se kakva budućnost čeka ovo neke kompanije drže monopol. poduzeće? manje koriste Kada sam ja počinjao, znanje BOŠNJAKOVIĆ: To s čime se sam stjecao zapažajući u prola- mozgom, mi bavimo spada u domenu zu, učeći od drugih i učeći na odgajaju se visoke tehnologije. Posla će za problemima. Neka su otkrića bez obveza i nas uvijek biti. Tvrtku vodi kći došla slučajno. Pomoću dječje radnih navika i ona će nastaviti raditi i dalje. igračke otkrio sam da se buka višestruko povećava rezonancijom drugo- Volio bih pronaći mladoga inženjera ili ga objekta. Tu smo osmislili poseban kon- više njih punih entuzijazma, spremnih da cept, koji smo desetak godina uspješno me naslijede kao tehničko osoblje i meprimjenjivali. Kada smo bili na stručnome nadžeri. Neki su već tu, u koje vjerujem. usavršavanju u Boeingu, pohvalili su se Spreman sam im prenijeti sve svoje znanje i da razvijaju nov pristup upravo na tome iskustvo, veze i kontakte svuda po svijetu. Ovo kroz što smo mi prošli i ovaj ured konceptu. Nisu mogli vjerovati da mi to dio je povijesti ne samo jedne uspješne koristimo desetak godina i da oni zapravo tvrtke nego i jednoga grada i zemlje. Volio trebaju doći učiti kod nas. O svemu tomu pišem knjigu na en- bih kada bi ove slike, makete i priznanja gleskome jeziku pa se nadam da će biti završili jednom u nekome muzeju. Šteta stručni bestseller. Dosad sam izdao sedam je što Rijeka nije smogla snage osnovati muzej posvećen torpedu u staroj tvornici stručnih knjiga iz toga područja. uz lansirnu testnu rampu. To je bila velika inovacija svojega vremena, ali i mi smo INFOTREND: Očekujete li buđenje ulabili inovatori. Poznatiji smo u svijetu nego ganja u RH? Što očekujete od ulaska u kod nas. EU? Veću konkurenciju ili novo tržište U srcu smo Istre kod Buzeta u jednome za Vas? selu kupili nekoliko starih kuća, obnovili BOŠNJAKOVIĆ: Ja očekujem ulagački ih i napravili apartmane. Danas se tamo bum, ali i okrupnjavanje svega. Treba oba- odmaram sa svojom obitelji i prijateljima, viti racionalizaciju svega, ne samo držav- ali i iznajmljujem drugima željnima mira ne uprave. Racionalizaciju treba i Europa. i tišine. Pa ipak smo mi stručnjaci za život Čemu 7000 ambasada europskih država bez buke. Rad od kuće POČETKOM MJESECA najavljene su izmjene Zakona o radu koji bi trebao zaživjeti u drugoj polovici 2013. godine. U anketi provedenoj na više od 600 ispitanika portal MojPosao istražio je koje od tih mjera građani smatraju najkorisnijima. Najviše ispitanika (33%) smatra da će rad od kuće biti najkorisnija novost Zakona o radu. Kao najveću prednost rada od kuće ispitanici ističu smanjenje troškova – kako za poslodavce, tako i za posloprimce. „Zašto ne? Uštedjeli bismo više na hrani, gorivu i vremenu putovanja do posla i natrag“, komentira jedan od ispitanika, a drugi dodaje: „Smatram da se puno posla može odraditi na računalu te putem maila proslijediti adresantu. Uštede za poslodavca su veće jer ne mora osiguravati radno mjesto u fizičkom smislu pa tu izostaju i svi troškovi režija, namještaja, lokacije.“ Kao dodatnu prednost rada od kuće ispitanici navode i bolju koncentraciju u miru vlastitog doma te više vremena za obitelj, posebno kad su u pitanju majke: „Kada su djeca npr. bolesna, mogu biti s njima kod kuće i raditi. Dobit za majku, dijete i poslodavca“, komentira jedan od ispitanika. ‘Part time zapošljavanje’ (na pola radnog vremena) podržava 29% ispitanika. „Otvorilo bi se više radnih mjesta jer bi na mjesto jednog zaposlenika morala doći dva i otvorila bi se mogućnost roditeljima male djece da rade, primaju plaću, a istodobno imaju više vremena za svoju djecu“, komentar je jednog ispitanika. Drugi pak smatraju kako bi ‘part time zapošljavanje’ posebno koristilo uslužnim djelatnostima i malim obrtima jer bi omogućilo plaćanje zaposlenika po stvarnom učinku. „U pola radnog vremena napravi se 90 posto posla“, smatra jedan od ispitanika. Jedinstveni ugovor o radu korisnim smatra 17% ispitanika koji u tome prvenstveno vide priliku za jednakost. „Ne bih se osjećala degradirano, kao s ugovorom na određeno; svi me gledaju kao djelatnika druge klase, kao da ništa ne vrijedim, iako se trudim puno više od stalno zaposlenih“, komentira jedna ispitanica. Čak 15% ispitanika izjavilo je da ne zna ništa o novom Zakonu o radu, ali izražavaju zabrinutost da on ‘sigurno neće biti pisan u korist radnika’. Za više informacija obratite se na: Petra Rulek, Specijalist za promociju i eksterne komunikacije E-mail: petra.rulek@moj-posao.net, tel. 01 6065 253 190/10/2012 infoTrend 29 >ICT i ENERGETIKA/II Što to mudri rade s pametnim mrežama? PRIPREMILI DRAGO CMUK, MLADEN PUŠKARIĆ I ŽELIMIR DELAČ Dr.sc. Drago Cmuk, dipl.ing.el. i Mladen Puškarić, dipl.ing.el., podaci objavljeni u prvom nastavku. Želimir Delač, dipl. ing.el., rukovoditelj je službe informatike i telekomunikacija u Zagrebačkom holdingu, Podružnica Vodoopskrba i odvodnja. Diplomirao je na elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. Voditelj je više projekata strateški važnih za podružnicu i Zagrebački holding u cjelini, kao što su: povećanje energetske efikasnosti vodoopskrbnog sustava, primjena obnovljivih izvora energije, razvoj informatičkog sustava za naplatu UPN te vođenje i razvoju Projekta AWMR, kojim se želi na uslužnom području podružnice uvesti napredna mreža za daljinsko očitanje vodomjera i sustav automatske naplate vode. U PROŠLOME SMO BROJU InfoTrenda ukratko predstavili problematiku pretjerane potrošnje energije u EU-u i svijetu te naveli nekoliko načina na koji EU i svijet planiraju to rješavati. Vidjeli smo potencijal koji je u ICT rješenjima da omoguće uštede u potrošnji električne energije i drugih energenata. Brak iz interesa, kako smo ga tada nazvali, obećavao je mnogo i zvučio je sasvim poželjno za taj proračunati poslovni svijet. ICT je ušao u bogati energetski sektor, a energetski je sektor dobio snažnu infrastrukturu koja će uštedama isplatiti samu sebe – i još donijeti neusporedivo unaprjeđenje sustava opskrbe i distribucije energenata. Jedino što nedostaje opisanom scenariju je rečenica: „I živjeli su sretno do kraja … Europske Unije“. Naime, uvidjeli smo da upravo EU koja strašno potencira ulazak ICT-a u 30 infoTrend 190/10/2012 Cijena neznanja u neinformiranoj implementaciji naprednih ICT sustava za uštedu energije. „džepu“ - nego na papiru. Kako da mjerenja ostanu pametna? U načinu se provedbe projekata pametnih mjerenja nalazi i njihov najveći potencijal: ako se naprave dobro, onda osiguravaju dugoročnu i stalnu uštedu, odnosno dobit dok u protivnome ostaju samo još jedno loše ulaganje. Pogledajmo neke od ključnih zahtjeva na takve sustave, kojima se u praksi često ne predaje dovoljno pozornosti: energetski sektor i od ICT-a u energetskome sektoru očekuje uštede koje ICT možIsplativost da i neće tek tako lako moći ostvariti. Opravdanost je ulaganja ključni paraJedino što nedostaje scenariju opisanom u uvodu je rečenica: „I živjeli su sretno do metar kojim se treba voditi pri implemenkraja … Europske Unije“. Naime, uvidjeli taciji ICT rješenja u energetskome sektosmo da upravo EU koja strašno potencira ru. Izgleda banalno, no mnogi su projekti ulazak ICT-a u energetski sektor i od ICT- vođeni trendovima i načelnim slaganjem a u energetskome sektoru očekuje uštede s problematikom, a bez dovoljnoga ankoje ICT možda i neće tek tako lako moći gažmana stručnjaka koji analizom mogu doći do vjerodostojnih poostvariti. dataka. Tako se može sresti ICT se u energetskome ulaganje u pametna mjerila sektoru nalazi na skliskome – ali bez sustavnoga rješenja terenu, jer, kako dosadašnje U Hrvatskoj su za njihovo očitavanje, odrstatistike sugeriraju – obećava subvencionirani žavanje ili konačnu primjeviše nego što može isporuči- ogromni projekti ti. Pokazali smo da rješenje obnovljivih izvora nu izmjerenoga. Često će se dogoditi i da ulaganja u proturječja u kojem se ICT – s inozemnim rješenje sadržavaju troškonašao leži u informacijama rješenjima. ve koji višestruko nadilaze – pouzdanim, izmjerenim Sredstva moguće uštede na projekinformacijama o potrošnji i namijenjena određenim uštedama koje bi poticanju domaćeg tu, obično zbog skupoga rješenja. Dobar su primjer ICT različitim energetskim razvoja prelila su troškovi prijenosa podasegmentima mogao osigurati. U takvim je informacija- se tako u industriju taka GPRS-om. Cijena od ma ključ toga dugog i sretnog susjednih zemalja. nekoliko desetaka kuna po mjerilu mjesečno izgleda braka, zaključili smo tada, dodavši kako su takve informacije sve samo nevažna i općenito se tako i tretira, no za ne lako dostupne. Dostupnost je takvih velike implementacije (roll out) od više tiinformacija osnovna zadaća sustava pa- suća komada ti se nevažni troškovi počnu metnih (naprednih) mjerenja koji takve pretvarati u milijunske. informacije trebaju staviti na raspolaganje Strategija onima koji mogu omogućiti promjenu, a Kada se govori o strategiji, ona ima onda i uštede. Tako pametna mjerenja po- više razina – od nacionalne i regionalne staju ulaz u područje pametnih (napred- do europske i svjetske. Zadržimo li se u nih) mreža - Smart Grids – a time i veli- okviru EU-a – tu je strategija definirana, i kih, strateških energetskih ušteda. A složit to svakako na korist najvećih zemalja člaćete se kako uštede mnogo bolje zvuče u nica EU-a. Uz mudro postavljena mjerila 1 2 ICT Informatička tehnologija u poslovanju Izvrsne perspektive: Hrvatski izvoznici softvera CIJENA: 32 kn 4,5 € 5 KM eHrvatska Igor Javor ACTA: Kraj, ili samo kraj početka? Izvršni direktor mStart, Sektor za koordinaciju IT Društvene mreže: Vrijeme community managera FACEBOOK: Na vlastitu odgovornost GOVERNMENT Broj 190 10/2012 PRILOG Studija slučaja: Jedinstveno rješenje za Elektroprivredu Crne Gore Sve s jednoga mjesta Započelo objedinjavanje procesa uvođenja informacijske i komunikacijske tehnologije u javni sektor Sve s jednoga mjesta Vlada je Republike Hrvatske osnovala Povjerenstvo za koordinaciju informatizacije javnoga sektora kako bi osigurala da se s jednoga mjesta koordinira uvođenje informacijske i komunikacijske tehnologije u javni sektor te stvore preduvjeti za brz i ujednačen razvoj elektroničkih usluga R adnim je skupinama Povjerenstva povjereno ostvarenje preduvjeta za razvoj sljedećih elektroničkih usluga: koordinacija i nadzor projekata primjene informacijske i komunikacijske tehnologije; prihvaćanje standarda za elektroničku komunikaciju; uspostava zajedničke informacijske i komunikacijske infrastrukture; uspostava jedinstvenoga sustava za razmjenu podataka; uspostava središnjega sustava za identifikaciju i autentikaciju za pristup elektroničkim uslugama; stvaranje pravnoga okvira za razvoj elektroničke uprave. 188 InfoTrend Rješenja za korisnički pristup Projektni se zadatak radne skupine za standardizaciju rješenja za korisnički pristup odnosi na izradbu prijedloga optimizacije sustava za korisnički pristup u javnoj upravi (web-sustavi, šalteri, pozivni centri) koji mora sadržavati: - konkretne mjere za unaprjeđenje sustava Moja uprava u tehničkome, organizacijskome i sadržajnome smislu, - mjere za pretvaranje sustava Moja uprava u jedinstveno sučelje za podršku komunikaciji s korisnicima u svim komunikacijskim kanalima i njihove optimizacije, - mjere poboljšanja dostupnosti elektroničkih usluga putem Interneta. Posljedice koje donosi takav pristup jesu unificiranje web-sadržaja i njihovih sustava podrške kako bi se smanjili troškovi njihovoga održavanja, a istodobno omogućio izravan rad na javnim sadržajima državne uprave. Po načelima elektroničke uprave građanima se pružanje informacija i usluga mora omogućiti kroz raznovrsne komunikacijske kanale (koji ne bi trebali biti isključivo elektronički zbog razmjerno velikoga broja građana koji se ne koriste informacijskim i komunikacijskim tehnologijama). Pri tome informacije moraju biti strukturirane i isporučene na način koji potpuno osigurava jednostavan, razumljiv i slobodan pristup za sve korisnike. Komunikacijski kanali za korisnički pristup obuhvaćaju: Internet, televiziju, mobilnu telefoniju, fiksnu telefoniju i šaltere. Informacije koje se pružaju trebale bi biti strukturirane na isti način u svim komunikacijskim kanalima kako bi korisnici javnih usluga imali jednaku kvalitetu usluge bez obzira na to kojim komunikacijskim kanalom pristupaju, što znači da bi informacije od strane tijela javne uprave trebale biti pripremljene i objavljene kroz jedinstveni sustav koji je izgrađen za tu svrhu Moja uprava, a svoje vlastite resurse eGOVERNMENT 1 GOVERNMENT Započelo objedinjavanje procesa uvođenja informacijske i komunikacijske tehnologije u javni sektor za pristup javnim informacijama prilagoditi dogovorenim standardima. Elektronički identitet i autentikacija Zadaća je radne skupine za elektronički identitet i autentikaciju osiguranje svih potrebnih uvjeta, kroz pripremu pravnoga okvira te organizaciju i nadzor poslova na izgradnji i uspostavi nacionalnoga sustava za upravljanje elektroničkim identitetima i autentikaciju. Takav sustav treba omogućiti da se svi korisnici sustava umrežene uprave u Republici Hrvatskoj koriste jedinstvenim elektroničkim identitetom (eID) na nacionalnoj razini. Sustav treba omogućiti uporabu različitih, postojećih i budućih elektroničkih vjerodajnica svih prihvatljivih izdavatelja s kojima bi se za tu svrhu trebali sklopiti odgovarajući sporazumi. Pri tome će sva tijela javne vlasti, kao davatelji javnih usluga iz svoje ovlasti, dobiti pravo uporabe toga središnjeg sustava za autentikaciju svih korisnika koji budu pristupali njihovim informatičkim sustavima, aplikacijama, odnosno elektroničkim uslugama. Za potrebe omogućavanja pristupa i korištenja pan-europskih usluga, sustav treba preuzeti ulogu jedinstvene nacionalne točke STORK NCP za međusobno priznavanje i korištenje elektroničkih identiteta izdanih u zemljama članicama EU-a. Uspješnom realizacijom toga projektnog zadatka: nestat će potreba za usporednom uspostavom tih funkcija u pojedinim tijelima, ubrzat će se razvoj i implementacija novih elektroničkih javnih usluga u svim tijelima javne vlasti (eID key enabler), pojednostavnit će se procedure identifikacije i autentikacije korisnika u pristupu javnim uslugama za krajnje korisnike, omogućit će se pristup i korištenje paneuropskih elektroničkih usluga građanima i poslovnim subjektima u RH i obratno, 2 eGOVERNMENT smanjit će se ukupni troškovi razvoja, implementacije, operativnoga funkcioniranja i održavanja IAA sastavnice u sustavu umrežene uprave. Radna skupina trenutačno broji trideset i jednoga člana i u njezinu radu sudjeluje petnaest pravnih subjekata (dvanaest državnih tijela, ustanova i agencija, dvije granske ICT udruge i jedna akademska ustanova). Infrastruktura Povjerenstvo je za koordinaciju informatizacije javnoga sektora osnovalo Radnu skupinu za infrastrukturu koja treba ispitati potrebe i mogućnosti za povezivanje ili integriranje postojećih računalno-komunikacijskih mreža javnopravnih tijela, pronaći učinkovite modele za daljnje širenje tih mreža, omogućiti širu primjenu mrežnih usluga, multimedijalnih usluga, te posredno i širu dostupnost ostalih usluga javnopravnih tijela svojih korisnicima. Aktivnosti radne skupine usmjerene su na četiri osnovna zadatka. Prvi se zadatak tiče korištenja postojećih svjetlovodnih komunikacijskih kapaciteta i infrastrukture kojima raspolažu trgovačka društva u većinskome vlasništvu Republike Hrvatske, a na osnovi Odluke Vlade “o davanju preporuke za izdvajanje i prijenos na Republiku Hrvatsku elektroničkih komunikacijskih kapaciteta trgovačkih društava u većinskome vlasništvu Republike Hrvatske”. Drugi se zadatak bavi mogućnostima i aspektima izgradnje i korištenja kabelske kanalizacije i izgradnje optičkih mreža u gradovima, općinama i županijama za potrebe izgradnje računalno-komunikacijskih mreža javnopravnih tijela. Treći zadatak razmatra povezivanje i integraciju mreža i resursa i/ili razmjenu prometa između postojećih mreža javnopravnih tijela, a četvrti povezivanje, integraciju, zajedničko korištenje ili razmjenu prometa multimedijalnih usluga razvijenih u okviru ustanova javnopravnih tijela financiranih iz Državnoga pro- računa. U svakome se od zadataka razmatraju formalno-pravni, organizacijski i tehnički aspekti, te pronalaze rješenja u tim zadanim okvirima. Domena se djelovanja Radne skupine za infrastrukturu svodi na izradbu niza preporuka čije će prihvaćanje biti osnovom za daljnji razvoj računalno-komunikacijskih mreža javnopravnih tijela, te omogućiti širu primjenu mrežnih usluga, multimedijalnih usluga, te posredno i širu dostupnost ostalih usluga javnopravnih tijela svojim korisnicima. Očekivani se rezultati aktivnosti članova tima u okviru Radne skupine za infrastrukturu mogu jednostavno sažeti u dvije kategorije: definirati niz konkretnih i praktičnih aktivnosti koje bi dovele do optimizacije troškova, učinkovitijega upravljanja i iskorištenja postojećih resursa, te formiranja skalabilnoga modela za daljnji razvoj mreža javnopravnih tijela, izraditi niz preporuka i smjernica i pripremiti potrebne pravne akte i odluke Vlade na osnovi kojih bi se omogućila provedba definiranih aktivnosti. Preporuke aktivnosti i pravnih akata za svaki od navedenih zadataka radne skupine bit će osnovom za prijedloge projekata realizacije svih prepoznatih potrebnih aktivnosti. Članovi se radne skupine sastaju na periodičnoj osnovi, te je za svaki od sastanaka unaprijed dogovorena tema i ciljevi sastanka. Na osnovi razgovora članova skupine tijekom sastanaka odabire se prijedlog rješenja razmatranoga pitanja kao osnova za rješavanje postavljenih ciljeva i zadataka radne skupine. Radna je skupina za infrastrukturu počela s radom krajem svibnja, te je kao prva tema odabran zadatak Jezgra. Članovi su radne skupine razmatrali okruženje u kojem se trenutačno nalaze računalno-komunikacijske mreže tijela državne uprave, te obrazovnoga i znanstveno-istraživačkoga sustava, kao i organizacijski i financijski model za primjenu Odluke Vlade InfoTrend 190 GOVERNMENT “o davanju preporuke za izdvajanje i prijenos na Republiku Hrvatsku elektroničkih komunikacijskih kapaciteta trgovačkih društava u većinskome vlasništvu Republike Hrvatske”. Predložen je model upravljanja i korištenja svjetlovodne komunikacijske infrastrukture na osnovi kojega bi bilo omogućeno korištenje postavljene svjetlovodne infrastrukture za potrebe mreža javnopravnih tijela. Članove radne skupine čine predstavnici Ministarstva Uprave (MU), Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture (MPPI), Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), Ministarstva pravosuđa (MP), Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM), Hrvatske akademske i istraživačke mreže (CARNet), Sveučilišnoga računskog centra Sveučilišta u Zagrebu (SRCE), Odašiljača i veza (OiV), Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Hrvatske gospodarske komore (HGK). Definiranje područja i tema za objedinjenu javnu nabavu Zadatak je radne skupine upravljati procesima objedinjene javne nabave u dijelu izradbe tehničkih specifikacija kao pomoć Državnomu uredu za središnju javnu nabavu u dijelu nabave koja se odnosi na ICT. Tri su osnovna cilja koja se pri tome trebaju postići, od čega su dva strogo javnonabavna: 190 InfoTrend standardizacija zahtjeva za nabavom roba i usluga iz područja ICT-a, a posljedično tomu i standardizaciju roba i usluga koje će se nabavljati; provedba nabave roba i usluga iz područja ICT-a za potrebe tijela državne uprave (obveznika središnje nabave); uvođenje prakse središnje javne nabave kao primjera najbolje prakse u postupcima javne nabave ICT roba i usluga Do sada su obavljene objedinjene nabave za usluge mobilne telefonije i usluge pristupa Internetu. (u tim je dvjema kategorijama vrijednost nabavljenih usluga oko 11 milijuna kuna u odnosu na procijenjene vrijednosti tzv. „street price“ koja je iznosila oko 42 milijuna kuna). Trenutačno je u tijeku nabava korisničkih računala i dijela računalne opreme (pisači) čija procijenjena vrijednost iznosi 55 milijuna kuna, gdje se također očekuju znatno niže cijene u odnosu na „street price“. Zanimljivost, složenost i izazov nabave u ICT-u je najizraženija u dijelu koji se uopće ne odnosi na javnu nabavu, a to je standardizacija. Danas, kada se iskorak razvoja tehnologije mjeri u mjesecima, vrlo je teško specificirati i tehnički opisati nešto što će se nabavljati za 24 mjeseca. Gledano financijski, na sreću države, kriza je u gospodarstvu u tome segmentu donijela neke pozitivne pomake, tako da se u javnim nabavama dostiže vrlo visok stupanj konkuren- tnosti cijena, a kvaliteta se povećava tako da za istu cijenu možete dobiti mnogo bolju uslugu i kvalitetniju robu nego prije. Područja nabave kojima će se baviti Radna skupina za definiranje područja i tema za objedinjenu javnu nabavu definirana su Odlukom o nabavnim kategorijama (»Narodne novine«, broj 67/2012), i u dijelu koji spada pod ICT nabave, a to su područja: 5. RAČUNALA I RAČUNALNA OPREMA – korisnička računala – pisači – računalna oprema 6. TELEKOMUNIKACIJSKE USLUGE – usluge fiksne telefonije – usluge mobilne telefonije – usluge korištenja Interneta – usluge prijenosa podataka 7. TELEKOMUNIKACIJSKA OPREMA – oprema za mreže – oprema TK usluge 15. LICENCE ZA KORIŠTENJE SOFTVERA – licence i licencni soft Osnovni registri i elektronička razmjena podataka Cilj je radne skupine za osnovne registre odrediti pravne, organizacijske i tehničke preduvjete za ustrojbu, održavanje i povezivanje osnovnih registara. Na prvome je sastanku Radne skupine održanomu u svibnju ove godine predstavljen i dogovoren opseg rada radne skupine. Na drugome je sastanku, održanomu u lipnju, prikazan prijedlog metaregistra, registra o sadržaju osnovnih registara, koji treba omogućiti što lakše osmišljavanje novih elektroničkih usluga povezivanjem podataka sadržanih u službenim evidencijama državnoga i javnoga sektora. Raspravljen je sadržaj metaregistra na osnovi zaprimljenih primjedbi članova Radne skupine. eGOVERNMENT 3 GOVERNMENT Započelo objedinjavanje procesa uvođenja informacijske i komunikacijske tehnologije u javni sektor Projekt realiziran radom Povjerenstva za koordinaciju informatizacije javnoga sektora e-SocSkrb informacijski sustav i njegova implementacija Rad je Radne skupine potpomognut projektom “Support to the Introduction of Electronic Data Exchange Between Key Registers“ koji je financiran Matra Flex programom vlade Kraljevine Nizozemske. Projekt ima 4 rezultata: 1. dokument koji određuje pravne, organizacijske i tehničke zahtjeve za ustrojbu i održavanje osnovnih registara te daje prijedloge kako to u stvarnosti realizirati, 2. ����������������������������� pregled različitih modela financiranja ustrojbe i održavanja osnovnih registara uz prijedlog financiranja prihvatljivoga hrvatskim prilikama, 3. �������������������������������� pregled sadržaja i funkcionalnosti metaregistara u Nizozemskoj, Belgiji i Švedskoj, te prijedlog za Hrvatsku, 4. analiza ���������������������������������� registara na kojima se zasniva registar birača s gore navedenih aspekata. U drugome će se dijelu studenoga održati radionica na kojoj će članovima Radne skupine savjetnici iz Nizozemske predstaviti različite načine kako se uređuju osnovni registri te upozoriti na prednosti i nedostatke svakoga pristupa. Tako će se Radnoj skupini osigurati pregled rada s osnovnim registrima u nekim zemljama Europske unije. Članovi su radne skupine predstavnici državne uprave i javnih službi, te predstavnici ustanova koje pružaju ICT podršku, a u vlasništvu su države, predstavnici privatnih tvrtki određenih od HUP-a i HGK-a, te predstavnici akademske zajednice. 4 eGOVERNMENT Sustav e-SocSkrb naručen je 2007. od strane tadašnjega Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, financiran kreditom Svjetske banke trebao je objediniti u jedan informacijski sustav sve poslove u svezi s tim državnim resorom. To je značilo da se konačno na jednome mjestu prate sva davanja države na području socijalne politike. No i nakon isteka ugovora sustav nije stavljen u funkciju i nije proradio kako je trebalo. Novim je ustrojem ministarstava početkom 2012. sustav prešao u ovlast Ministarstva socijalne politike i mladih (MSPM) koje je kao prioritet postavilo oživljavanje navedenoga projekta i njegovu potpunu implementaciju. Analizom je zatečenoga stanja projekta zaključeno da je za njegovu potpunu implementaciju potrebno dosta vremena, financijskih sredstava i ljudskih resursa ako bi cjelokupan rad obavilo Ministarstvo socijalne politike i mladih, kako je to i uobičajeno u javnoj upravi da projekte odrađuju u svakome segmentu u potpunosti ministarstva koja ih i nose, a da u ostatku javne uprave ne potraže iskustva ili resurse koji im stoje na raspolaganju. Tim je projektom napravljen presedan i učinjeno je upravo to da je posredstvom Povjerenstva za koordinaciju informatizacije javnoga sektora sagledan svaki dio projekta i poslovi koje je potrebno odraditi. Kroz Povjerenstvo je uspostavljena međuresorna suradnja kroz nekoliko ministarstava i javnih ustanova i cijeli je projekt priveden završnoj fazi implementacije uz pomoć nekoliko aktera. Uz suradnju Ministarstva socijalne politike i mladih, zatim Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva uprave, te Hrvatske akademske i istraživačke mreža - CARNet, Porezne uprave i Fakulteta elektro- tehnike i računarstva - FER napravljen je iskorak i presedan u realizaciji informatičkih projekata u državi. Kako bi se cijeli projekt realizirao s tolikim brojem sudionika bila je potrebna i posebna odluka Vlade Republike Hrvatske kojom je omogućila svima da se uključe u njega u pojedinim segmentima. To je odluka “o suradnji na poticanju primjene informacijske i komunikacijske tehnologije za potrebe Ministarstva socijalne politike i mladih”. Nastavljajući se na tu odluku, udomljavanje je cjelokupnoga sustava SocSkrb obavio CARNet u svojem podatkovnom centru, kao i spajanje svih udaljenih lokacija MSPM-a na centralni sustav, sada u CARNetu. Time su napravljene velike uštede u državnome proračunu na uspostavi i održavanju samoga sustava, a ujedno je uvelike podignuta kvaliteta samoga sustava jer je implementiran kroz CARNet mrežu u kojoj se već sada nalazi cjelokupan znanstveno-obrazovni sustav. S druge strane SocSkrb sustav je preko Porezne uprave spojen na OIB sustav i time je po prvi put omogućeno da centri socijalne skrbi imaju saznanja i o vlasništvu nad pokretninama, dionicama, nekretninama i drugim podatcima svojih korisnika. Time se ostvaruje velika racionalizacija sredstava predviđenih za korisnike socijalne skrbi, ali i uvodi red u njihovo distribuiranje. Daljnja je namjera umrežavanje sustava s ostalim informacijskim sustavima kako bi se omogućio što veći broj informacija o korisnicima. S druge će pak strane istodobno i podatci iz toga sustava biti dijeljeni kroz OIB sustav drugim segmentima u državi kojima su oni nužni za dnevno poslovanje, čime se i na drugoj strani rade uštede i pojednostavnjuju poslovni procesi. Taj je projekt najbolji primjer koordiniranoga rada i sustavnoga pristupa projektnomu radu na IT projektima države koristeći se svim dostupnim resursima, a koordiniran je od strane Povjerenstva za koordinaciju informatizacije javne uprave. InfoTrend 190 Konferencija: Information Governance across Europe DLM Forum u Zagrebu DLM (Données Lisibles par Machine – podatci podobni za strojno čitanje) Forum održava 15. i 16. Studenoga 2012. u Zagrebu svoj redoviti polugodišnji sastanak članova i konferenciju pod nazivom „Information Governance across Europe“. Domaćin je toga sastanka i konferencije Hrvatski državni arhiv. N a svojim skupovima DLM Forum članovima i drugim sudionicima pruža priliku za razmjenu iskustava u razvoju politika i praktičnih rješenja u upravljanju informacijskim i dokumentacijskim resursima u javnome i privatnome sektoru, s naglaskom na normama i infrastrukturi u gospodarenju informacijama u Europskoj uniji. Na zagrebačkoj će se konferenciji posebno predstaviti i raspraviti holistički pristup Foruma gospodarenju informacijama koji ističe strateške prednosti i potrebu za integriranim pristupom u upravljanju cjelinom informacija i informacijskih procesa u organizaciji, koji objedinjuje sustave i područja od upravljanja dokumentima, upravljanja sadržajem ili arhiviranja, do upravljanja procesima, rizicima i informacijskom sigurnošću. Poziv za prijavu izlaganja i upute izlagačima objavljeni su na mrežnim stranicama DLM Foruma i Hrvatskoga državnog arhiva. Pojedinosti o programu i prijavi za sudjelovanje. Što je DLM Forum? DLM Forum osnovan je 1994. na poticaj Europske komisije kao međusektorska skupina javnih i privat190 InfoTrend nih organizacija zainteresiranih za razvoj normi i elektroničkih sustava za upravljanje informacijama i dokumentacijom koja nastaje u poslovanju. Nakon konferencije održane u Barceloni 2002., do kada su ga vodile zemlje članice EU-a i Europska komisija, Forum evoluira te postaje neovisno tijelo kojemu pristupaju članovi javnoga i privatnoga sektora. Ono sada uključuje javne i privatne arhive, tijela državne uprave, sveučilišta i istraživačke institute, krajnje korisnike, savjetnike, industrijske udruge, pojedince, studente i druge partnerske organizacije. DLM Forum GOVERNMENT stasao je u utjecajni europski centar koji daje smjernice i postavlja standarde upravljanja informacijama. Njegove su aktivnosti osim na Europu usmjerene i na blisku suradnju s mnogim međunarodnim udrugama i organizacijama diljem svijeta. Što DLM Forum radi? Osnovni je cilj DLM Foruma unaprijediti upravljanje informacijskim resursima u javnome i privatnome sektoru u EU-u i povećati njihovu iskoristivost. Forum pri tome koristi više oblika djelovanja: strateško umrežavanje zainteresiranih organizacija i pojedinaca, radi usklađenoga djelovanja na razvoj politika i normi te samoga sektora transfer tehnologija i razmjena znanja (praćenje trendova, razvoj normi, utjecaj na donošenje propisa, povezivanje onih koji nude tehnologije s onima koji ih trebaju, savjetovanje) obrazovanje i razvoj kompetencija (konferencije, seminari i radionice, akreditacija programa usavršavanja) razvoj normi i smjernica u upravljanju informacijama i dokumentacijom razvoj i održavanje okruženja za certificiranje informacijskih sustava i rješenja za upravljanje dokumentacijom. MoReq2010. Najpoznatiji je proizvod DLM Foruma svakako specifikacija MoReq: specifikacija zahtjeva kojima trebaju udovoljavati informacijski sustavi za upravljanje dokumentima. Prvu je inačicu specifikacije objavila Europska komisija još 2001. Ta je inačica specifikacije prevedena i na hrvatski jezik. eGOVERNMENT 5 GOVERNMENT ICT pripravnost za zaštitu kritične infrastrukture Objektivne opasnosti – subjektivna mjerila Zaštita kritičnih infrastruktura sve više je prepoznata kao područje potencijalno rastućih rizika. PIŠE Haris Hamidović Ubrzani razvoj tehnologija s jedne, te normativnoga okruženja u cjelini s druge strane, uvjetuju potrebu za stalnim održavanjem i osvježavanjem specifikacije MoReq. Godine 2008. objavljena je inačica MoReq2, sa znatno proširenim skupom funkcionalnih zahtjeva i specifikacija. Trenutačna je inačica specifikacije, MoReq2010 znatan zaokret u pristupu normiranju toga područja. MoReq2010 daje cjelovit, no modularan, jednostavan i lako razumljiv skup zahtjeva za dokumentacijski sustav primjenljiv na različite informacije i poslovne aktivnosti. On izbjegava pristup u implementaciji rješenja za upravljanje dokumentima tipa „jedna mjera odgovara svima“ uspostavljajući umjesto toga definiciju općega skupa osnovnih usluga koje dijele mnoge različite vrste dokumentacijskih sustava, no koje su ujedno modularne i prilagodljive tako da dopuštaju da ih se ugradi u visokospecijalizirane i namjenske aplikacije koje se prije možda i nije smatralo dokumentacijskim sustavima. Specifikacija MoReq2010 prevedena je u cijelosti na hrvatski jezik. Taj je prijevod (nastao u suradnji Hrvatskoga državnog arhiva i bivšega Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku) trenutačno jedini koji je prošao postupak validacije od strane DLM Foruma te se može koristiti kao vjerodostojan i autoriziran tekst norme. Tekst je prijevoda dostupan na http:// www.arhiv.hr. 6 eGOVERNMENT N euspjeh u funkcioniranju osnovnih podržavajućih sustava našega društva kao što su energija, transport, životne potrepštine poput hrane i vode, financijski i zdravstveni sustav - da spomenemo samo neke - sadržava potencijal masovnoga štetnog utjecaja na: dobrobit stanovništva i okoliša, funkcioniranje industrije i ekonomije, slobodu i sposobnost vlada da djeluju. Zaštita kritične infrastrukture (Critical Infrastructure Protection - CIP) jedan je od ključnih prioriteta Europske unije. Kritična infrastruktura (Critical Infrastructure - CI) definira se kao skup koji čine imovina, sustavi ili usluge što podržavaju privredni, politički i društveni život u državi, a čije djelomično ili potpuno ugrožavanje može prouzročiti ljudske gubitke, ugroziti nacionalnu sigurnost i funkcioniranje privrede, odnosno može ozbiljno ugroziti dio zajednice ili cijelu državnu zajednicu. Osim toga, definira se i Europska kritična infrastruktura (European Critical Infrastructures - ECI) kao ona kritična infrastruktura u državama članicama čiji prekid ili uništenje može imati znatan utjecaj na barem dvije države članice. Za podršku potrebama osiguranja dostupnosti, pouzdanosti i održivosti ključnih infrastruktura Europska je komisija započela Europski program za zaštitu kritične infrastrukture (Europe- an Programme on Critical Infrastructure Protection - EPCIP) s naglaskom na identifikaciji i imenovanju ECI infrastruktura, kao i procjeni potreba za poboljšanje njezine zaštite. Bez europskoga pristupa razumijevanju donošenja odluka koje se bave rizicima Europske kritične infrastrukture, kvantificiranje je rizika takvih poremećaja teško. Donositelji odluka iz privatnoga sektora neće imati ni primjerene informacije ni motivaciju za poduzimanje ulaganja koja su više nego opravdana sa stajališta sustava kao cjeline. Usporedno s EPCIP-om razvija se i Strategija za sigurno informacijsko društvo, ističući da sigurnost i otpornost informacijsko-komunikacijskih mreža potencijalno doprinosi EPCIPu. Iako korištenje ICT infrastruktura pruža mnoge poslovne mogućnosti i povećava funkcionalne sposobnosti, velik porast broja međusobno povezanih uređaja i protoka informacija također povećava ranjivost drugih kritičnih infrastruktura prilikom izlaganja cyber prijetnjama i kvarova IKT infrastrukture. Kao posljedica toga, infrastrukture i sustavi u Europi i drugdje postaju sve krhkiji i mogu pasti brže nego ikada prije i to kao posljedica velikih tehnoloških kolapsa ICT infrastrukture ili sustava. Što obuhvaća kritična infrastruktura Prvo europsko tumačenje onoga što može obuhvaćati kritična infrastruktura pruža priopćenje COM (2004) 702 InfoTrend 190 Osnovne potrebe društva GOVERNMENT su obuhvaćene Kritičkim društvenim funkcijama „Zaštita kritične infrastrukture u borbi protiv terorizma”, prihvaćeno 20. listopada 2004. Prema njemu kritična infrastruktura može uključivati sljedeće: Energetska postrojenja i mreže (npr. električne energije, nafte i plina, skladišta i rafinerije, prijenosni i distribucijski sustavi) Informacijsko-komunikacijske tehnologije (npr. telekomunikacije, sustavi odašiljanja, softver, hardver i mreže, uključujući i Internet) Financije (npr. bankarstvo, vrijednosni papiri i ulaganja) Zdravstvo (npr. bolnice, zdravstvena zaštita i objekti za opskrbu krvlju, laboratoriji i proizvodnja farmaceutskih proizvoda, službe traganja i spašavanja, hitne službe) Hranu (npr. sigurnost, sredstva proizvodnje, veleprodajna distribucija i prehrambena industrija) Vodu (npr. brane, rezervoari, prerada i mreže) Transport (npr. zračne luke, luke, intermodalni objekti, mreže željezničkoga i javnoga prijevoza, sustavi upravljanja prometom) Proizvodnju, skladištenje i prijevoz opasnih tvari (npr. kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih materijala) Vladu (npr. kritični servisi, objekti, informacijske mreže, imovina i ključni nacionalni spomenici i lokacije). Različiti pristupi za utvrđivanje kritične infrastrukture Booz and Company inventura postojećih mehanizama zaštite kritične infrastrukture u zemljama EU-a, upozorava na razlike u pristupu i mjerilima Planiraj Uradi Djeluj Provjeri Slika 2. Životni ciklus upravljanja rizicima 190 InfoTrend koje ovise o Infrastrukturama koje se procjenjuju prema kriterijima Pouzdanost Alternativne čvrste veze koje čine osnovu za odlučivanje da li su Kritične Nekritične Slika 1. Primjer procesa identificiranja kritične nacionalne infrastrukture Bez europskoga pristupa razumijevanju donošenja odluka koje se bave rizicima Europske kritične infrastrukture, kvantificiranje je rizika takvih poremećaja teško. Donositelji odluka iz privatnoga sektora neće imati ni primjerene informacije niti motivaciju za poduzimanje ulaganja koja su, sa stajališta sustava kao cjeline, više nego opravdana. koje različite države članice EU-a koriste za identificiranje kritične nacionalne infrastrukture. Konkretno, “polazne točke” analize znatno se razlikuju. Na primjer, neke države članice započinju određivanjem koje su to osnovne usluge koje društvo treba za svoje funkcioniranje, te koje infrastrukture podržavaju te usluge (slika 1). Drugi započinju identificiranjem ključne infrastrukture u svakome sektoru, a zatim procjenjuju utjecaj na društvo koji bi se zbio u slučaju njihovoga pada. Treći pak započinju identificiranjem ključnih operatora u svakome kritičnom sektoru, a zatim prepuštaju operatorima odrediti koje su infrastrukture kritične za stalnu isporuku njihovih usluga. Planiraj - Odredi opseg CI i procijeni povezane prijetnje, ranjivosti Uradi - Implementiraj i uspostavi kontrole za smanjenje rizika Provjeri - Procijeni učinkovitost kontrola i ispitaj mehanizam odgovora Djeluj - Poduzmi korektivne i preventivne mjere za poboljšanje ukupne zaštite Nakon sužavanja kompletnoga asortimana infrastruktura do uže liste „potencijalno kritičnih” infrastruktura, mjerila koja se koriste kako bi se dala konačna ocjena o „kritičnosti” pojedinih infrastruktura također se razlikuju. Dok neke države članice navode specifična, objektivna mjerila kao što su financijski gubitak ili broj stanovnika na koje može biti utjecaja, druge se države oslanjaju na više subjektivna mjerila koja se zasnivaju na stručnim mišljenjima viših članova vladinih agencija i privatnih operatora odgovornih za pojedini sektor. Bez obzira na razlike u procesu određivanja kritične nacionalne infrastrukture, proces je upravljanja rizicima tih infrastruktura (jednom kada su identificirane) općenito u skladu s najboljim međunarodnim praksama životnoga ciklusa upravljanja rizicima, preporučenoga i normama kao što su BS 25999-1:2006 (Upravljanje kontinuitetom poslovanja) i ISO/IEC 27001:2005 (Upravljanje informacijskom sigurnošću) (slika 2). Nacionalna strategija za zaštitu kritične infrastrukture Booz and Company analiza je pokazala i da se odluke oko određivanja kritičnih sektora i/ili usluga, kao i odgovornosti odgovarajućih ministarstava za te sektore/usluge na državnoj razini, uglavnom definiraju kroz zakone, uredbe itd., koje donose nacionalne vlade. Kod mnogih kritičnih infrastruktura koje se danas nalaze u vlasništvu i njima upravlja privatni sektor, vladine su agencije prilagodile svoj stil odnosa s tim operatorima iz regulatornoga položaja u pristup „uzajamna korist“. Nakon što se odgovornost za neki sektor dodijeli određenomu ministarstvu, to ministarstvo uglavnom lakše prihvaća, za taj sektor specifične „smjernice“ za rad s operatorima (slika 3). U većini se slučajeva središnja agencija usredotočuje na ukupnu koordinaciju CIP aktivnosti, dok pojedina ministarstva nose sektor specifične odgovornosti. Spomenuta studija navodi eGOVERNMENT 7 GOVERNMENT ICT pripravnost za zaštitu kritične infrastrukture da su samo dvije države članice imale nacionalne agencije s naglaskom isključivo na CIP-u (Velika Britanija - CPNI, Španjolska - CNPIC), dok je 45% nacionalnih agencija s naglaskom na CIP-u bilo pod okriljem Ministarstva unutarnjih poslova ili slične agencije za nacionalnu sigurnost. Općenito, istraživanje je pokazalo da je najčešći organizacijski model zasnovan na središnjoj agenciji koja predsjedava radnom skupinom čiji su članovi iz različitih ministarstava. Plan sigurnosti operatora ECI infrastrukture Direktivom 2008/114/EC od država članica se zahtijeva da procijene postoji li za svu ECI infrastrukturu, koja se nalazi na njihovom teritoriju Plan sigurnosti operatorâ (Operator Security Plan - OSP) ili su uspostavljene druge ekvivalentne mjere usmjerene na rješavanje sigurnosnih pitanja. Plan sigurnosti operatora kao minimum treba uključivati: 1. identifikaciju značajne imovine 2. provedbu analize rizika na osnovi scenarija glavnih prijetnji, ranjivosti svake imovine i mogućega utjecaja 3. identifikaciju, izbor i postavljanje prioriteta protumjera i postupaka s razlikovanjem između: - Stalnih mjera sigurnosti, koje identificiraju nužna sigurnosna ulaganja i sredstva za koja je bitno da budu u funkciji cijelo vrijeme. To će poglavlje sadržavati podatke o općim mjerama kao što su tehničke mjere (uključujući i implementaciju mjera za detekciju, nadzor pristupa, mjera zaštite i sprječavanja); organizacijske mjere (uključujući postupke za upozorenja i upravljanje krizom), nadzor i provjeru mjera, komunikaciju, podizanje svijesti i izobrazbu, kao i sigurnost informacijskih sustava. - Postupnih mjera sigurnosti koje se mogu aktivirati u skladu s različitim razinama rizika i prijetnji. ICT pripravnost Povećana ovisnost širokoga skupa europskih infrastruktura o umreženim informacijskim sustavima rezultira ranjivostima kritičnih poslovnih i druš8 eGOVERNMENT Vodeća agencija Lista kritičnih sektora / servisa Ministarstvo komunikacija Ministarstvo transporta Ministarstvo energetike Ministarstvo... Sektor specifične smjernice Sektor specifične smjernice Sektor specifične smjernice Sektor specifične smjernice Operatori komunikacija Operatori u transportu Operatori u energetici Operatori... Ažuriranje upravljanja rizicima Ažuriranje upravljanja rizicima Ažuriranje upravljanja rizicima Ažuriranje upravljanja rizicima Slika 3. Primjer nacionalne strategije za zaštitu kritične infrastrukture Iskorištavaju Prijetnje Ranjivosti Povećavaju Povećavaju Štite od Zaštitne mjere Izlažu Umanjuju Rizici Imovina Zadovoljeni su sa Posjeduje Povećavaju Zahtjevi zaštite Povećavaju Vrijednosti (ovisno o potencijalnim učincima za poslovanje) Slika 4. Odnos između elementa sigurnosti. Slika prikazuje odnos između elementa sigurnosti nerijetko povezanih s upravljanjem rizicima. Radi jasnoće samo su glavni odnosi prikazani. tvenih procesa od slučajnih ili zlonamjernih kvarova IT sustava i mreža. Tijekom godina informacijske i komunikacijske tehnologije postale su sastavni dio mnogih aktivnosti kojih su elementi kritične infrastrukture u svim organizacijskim sektorima, bilo javnim, privatnim ili dobrovoljnim. Sigurnost je informacijskih sustava multidimenzionalni problem koji se može promatrati iz različitih aspekata. Kako bi se pravilno odredila i provodila globalna i dosljedna strategija i politika IT sigurnosti organizacije, treba uzeti u obzir sva bitna gledišta. Norma ISO/IEC 13335 (Upravljanje ICT sigurnošću) navodi kako je IT imovina potencijalno predmet brojnih prijetnji. Zbirka se prijetnji tijekom vreme- na stalno mijenja i samo je djelomično poznata. Neke zaštitne mjere mogu biti djelotvorne u smanjenju rizika povezanih s višestrukim prijetnjama i/ili višestrukim ranjivostima. Katkada je nekoliko mjera zaštite potrebno kako bi se smanjili preostali rizici na prihvatljivu razinu. U nekim slučajevima kada se rizik smatra prihvatljivim, mjere se zaštite ne provode čak i ako su prijetnje prisutne. U drugim slučajevima ranjivosti mogu postojati, ali možda nema poznatih prijetnji koje ih mogu iskoristiti. Zaštitne se mjere mogu provoditi radi nadzora prijetnji iz okruženja kako bi se osiguralo da se ne razvijaju prijetnje koje mogu iskoristiti ranjivosti. InfoTrend 188 projekata potrebno je angažirati stručnjake, i neprestano se informirati. Zaista, za primjenu pametnih mjerenja treba mnogo informacija… i stanovita doza pameti. Sustav U EU-u postoji težnja nazivanja naprednih (pametnih) mreža i mjernih sustava kao i samih mjerila – inteligentnim. Unatoč neprikladnosti odabranoga izraza (umjetna inteligencija u užem smislu zapravo ne postoji) postoje mnoge zgodne stvari koje napredna mjerenja mogu napraviti za vas. Mogu otkriti i spriječiti krađu, prekomjernu potrošnju, mogu vas informirati o navikama korisnika pa čak i predviđati potrošnju. No sve to zapravo ne služi ničemu – bez primjerenoga i Poznavanje tehnologije usklađenoga poslovnog sustava. Pametno to jest informiranost Taj problem najviše dolazi do izražaja gospodarenje energijom mora uključivati pri izboru tehnologije. Naime, u područ- pametan sustav. Sustav ugradnje, očitaju mjerenja stvari se ne mijenjaju velikom nja, održavanja, planiranja, upravljanja brzinom. S druge strane, izvori podataka promjenama, sustav analize tih podataka, o potrošnji (brojila, senzori i sl). već go- sustav izobrazbi, informiranja i poticanja krajnjih korisnika i mnogi drugi. dinama rade na sličnim Svi ti sustavi nisu pametni sami po načelima. Na takvoj sebi, upravo suprotno. No uz znasu tradiciji izrađeni cijeli sustavi, koji su U načinu provedbe tan trud uključenih ti sustavi mogu biti pametno osmišljeni i ključan mahom neisplativi, a nalazi se najveći su preduvjet za ostvarenje ušteda i s njima i komunika- potencijal cijska rješenja sličnih pametnih mjerenja: brz povrat uloženih sredstava. performansi. Danas ako se naprave Uključenost korisnika možemo biti svjedoci dobro, osiguravaju Iako se uključenost korisnika implementacije nenavodila prije kao važna, ovdje dugoročnu i djelotvornih sustava je ona zasebno navedena iz dvaju koji zahtijevaju znatne stabilnu uštedu, razloga. Prvi je taj što korisnici građevinske i strojar- u protivnom nisu dio „vlastitoga“ sustava ulagaske radove za ugradnju ostaju samo loša ča koji je mnogo lakše nadzirati. mjerne opreme, traže investicija. Drugi je taj što je uključenost krajse skupa mjerila i još njih korisnika nešto što može biti skuplja povlačenja kablova preko velikih ključna prepreka u tome da sustav zaista zgrada i distribuiranih objekata, a potrage zaživi, ali jednako tako i njegova ključna za boljim, inovativnim rješenjima nema snaga. Tu je potrebno razumjeti probleme dovoljno. Takvih rješenja ima, dostupna kao što su dinamika prihvaćanja inovacisu, a nerijetko i dokazana u velikim im- ja i dokazane pristupe rješavanju takvih plementacijama. Pri pokretanju takvih problema. Korisnike treba informirati, 4 upravo će te zemlje, nekim slučajem, imati prikladna rješenja za zadovoljavanje tih mjerila. Kad ih drugi dosegnu – ljestvica se podiže. Uzmimo na primjer problem solarnih panela. Njemačka je bila najveće svjetsko tržište solarnih panela s instaliranih 24,7 GW u 2011. godini (oko trećine svjetskoga tržišta). Međutim, povećana je konkurencija s kineskoga tržišta prisilila Njemačku vladu smanjiti poticaje na solarne panele do 20 % i stavila ograničenje na njihovo uvođenje na 52 GW, javio je Reuters krajem srpnja. S druge strane, na hrvatskome su se tržištu donedavno subvencionirali golemi projekti obnovljivih izvora – s inozemnim rješenjima, i tako su se prelijevala sredstva namijenjena poticanju domaćega razvoja u industriju susjednih zemalja. To se stanje tek nedavno počelo mijenjati. Kada govorimo o pametnim mjerenjima, stvar je vrlo slična. Domaća su rješenja podcijenjena i nedostaje znanja koje bi ih vrjednovalo, poticaja koji bi omogućili njihov brži razvoj i projekata koji bi omogućili znatnija ulaganja. Ukratko: nedostaje strategije. Taj se nedostatak lako može obiti o glavu ulagaču, osobito ako je strategija o kojoj je riječ – nacionalna. 3 5 190/10/2012 infoTrend 31 >ICT i ENERGETIKA/II Slika 1. Struktura vodomjera za uslužno područje Grada Zagreba poticati, uključiti i osigurati im podršku, a onda biti spreman čekati na smanjenje otpora i početi sve iznova. Sagledajmo tu problematiku na primijenjenome slučaju. Naime, softverski alati i suvremena, prilagodljiva komunikacijska rješenja mogu zaista olakšati stvari ulagačima – od malih korisnika pa sve do velikih komunalnih poduzeća i ministarstava. Na primjeru AWMR sustava (Automated Water Meter Reading) u Zagrebačkome holdingu, podružnici Vodoopskrba i odvodnja. Na jednome će se takvom primjeru istaknuti upravo stvarni problemi koji se pojavljuju pri implementaciji ICT rješenja u hrvatskim poduzećima te ključna svojstva AMI sustava koja mogu činiti razliku između uspjeha i neuspjeha. Nakon toga predstavit ćemo podrobnije Končar MARS (Measurement and Automated Reading Software) primijenjen u integraciji AMI sustava s naplatom VIO UPN (Ugovaranje, prodaja i naplata). MARS se zapravo može nazvati srcem Končar AMI (Automated Metering Infrastructure) sustava korištenoga i dokazanoga u pilotprojektu VIO AWMR doopskrbe i odvodnje. Od ukupnoga bro- i vode, a napravljen je tako da prikuplja ja vodomjera 42.735 je impulsnoga tipa signale putem dviju linija. M-BUS ima (25%), koji se nalaze u sustavu daljinskoga hijerarhijski sustav (Slika 2.) s komunikacijom nadziranom od centralne jedinice očitanja. (master). Na centralnu se jedinicu uspoZa navedeni je broj vodomjera u 2011. redno putem dvožilnoga komunikacijobavljeno 520.000 očitanja. Uz prosječskog kabela priključuje ni broj očitača vodomjera više pomoćnih jedinica (49) svaki je vodomjer u (slave), a takva jedinica prosjeku očitan oko 3 puta može prikupljene podatSvjedoci smo tijekom godine. Sustav ke slati prema središnjeočitanja potrošnje vode u implementacije mu naplatnom sustavu VIO trenutačno se zasniva neefikasnih sustava (Billing sustav). To mogu na tehnologiji tradicionalkoji zahtijevaju noga tzv. Očnoga očitanja, značajne građevinske biti različiti modemi, GSM/GPRS uređaji, uglavnom preko klasičnih i strojarske radove ADSL veze i sl. Postoje i volumetričkih vodomjera za ugradnju mjerne mogućnosti da se podatci (jedino mlazni ili višemlaopreme, traže se o potrošnji vode iz data zni), a manji dio preko skupa mjerila i još loggera prikupe obiladaljinskoga sustava AMR skuplja povlačenja skom očitača s ručnim (M-bus). antenskim uređajima Kod tehnologije očnoga kablova preko (walk by) ili daljinski puočitanja na koju se za sada velikih zgrada tem vozila (drive by). oslanja većina sustava očita- i distribuiranih Prema analizi koja je nja, u VIO stanje potrošnje objekata. napravljena u tablici 1. na vodomjerima očitava se može se zaključiti da za svako mjerno mjesto pojedinačno u duljim vremenskim razdo- postojeći M-BUS sustav trenutačno ne bljima (prosječno tri puta godišnje), pa funkcionira na zadovoljavajući način. Od je tako potrebno provoditi procjene kod ukupnoga broja impulsnih vodomjera izračuna naplate. Takav je sustav često koji se nalaze u tome sustavu, a koji su puta netočan te je podložan prigovorima ugrađeni na području Grada Zagreba, tek od strane kupaca. S druge strane sustav njih 13% potpuno zadovoljava zahtjeve nije automatiziran i traži velik broj očitača pouzdanoga očitanja. Zbog toga se na tim lokacijama provode klasična ručna očivodomjera. tanja. Osnovni su razlozi za takvo stanje Analiza postojećega uglavnom loša kvaliteta impulsnih vodoAMR sustava (M-bus) mjera te loše održavanje cijeloga M-BUS Postojeći sustav daljinskoga očitanja u sustava (koja su prema sadašnjim praviliVIO zasniva se na tehnologiji M-BUS sa- ma u obvezi investitora/korisnika). birnice. Ta je sabirnica posebno razvijena U tablici 2. predstavljena je analiza raza sustave očitanja potrošnje plina, struje zličitih tehnologija koje se primjenjuju u Studija slučaja: AWMR VIO Na uslužnome se području Grada Zagreba u sustavu očitanja Podružnice Vodoopskrbe i odvodnje (VIO) nalazi ukupno 170.000 različitih tipova vodomjera s oko 360.000 registriranih potrošača vo32 infoTrend 190/10/2012 Slika 2. M-BUS, Principijelna shema i načini prijenosa podataka o potrošnji u podatkovni centar Tehnologija/ karakteristike Cijena instalacije i održavanja Cijena očitanja Lokalna bežična mreža (LAN) Dalekometna bežična mreža (WAN) Web billing (e-UPN) Kućna mreža (HAN) Napredni alarmi: curenje, puknuća.. M-bus 8 9 9 8 8 8 8 napredni Billing sustav, sustav automatske dostave računa preko e-UPN-a (vlastiti web-portal za naplatu i praćenje potrošnje vode www.vio.hr), mjerenje stvarne potrošnje on-line omogućena realizacija lokalne HAN mreže za povezivanje s kućnim pametnim uređajima (uređaji za nadzor i kontrolu potrošnje vode), mogućnost povezivanja s ostalim pametnim mrežama (struja, plin, toplina). GSM/GPRS 9 8 9 9 9 8 8 Pilot-projekt AWMR VIO Wireless 9 9 9 8 8 8 8 Walk/drive by 9 8 9 8 8 8 8 ULP 9 9 - 9 9 - - ZigBee / 802.15.4 9 9 9 - 9 9 9 9 9 9 9 8 ne zadovoljava, - ne ulazi u razmatranje 9 9 9 M-BUS sustav UKUPNO Lokacije Vodomjeri % 100% 1.013 42.735 Zadovoljava 220 5.475 13% Ne zadovoljava 793 37.260 87% Tablica 1. Analiza funkcionalnosti M-BUS-a (postojeći AMR) na području Grada Zagreba AWMR VIO 9zadovoljava, Tablica 2. sustavu daljinskoga očitanja vodomjera u odnosu na poželjne značajke napredne AWMR mreže, koja se trenutačno razvija i za koju je u podružnici VIO započet pilot-projekt. Iz navedene je tablice vidljivo da postojeće tehnologije (M-BUS, GSM/ GPRS, Wireless, walk/drive by) ne mogu ispuniti sve zahtjevnosti AWMR-a. Zbog toga je bilo potrebno u razvoj uključiti nove tehnologije: ULP i ZigBee/802.15.4, koje se pokazuju odgovarajuće, a osobito u svezi s ispunjavanjem uvjeta za uspostavu slobodne dalekometne mreže WAN (wide area network), kućne mreže HAN (home area network), indikaciju naprednih alarma (curenje vode, kvarovi, ugradnja vodomjera…) te konačno za automatsko povezivanje sa sustavom naplate VIO UPN i web-portalom Moj VIO (e-UPN) na kojem registrirani kupci mogu vidjeti svoju stvarnu potrošnju i stanje naplate (www.vio.hr). sustav opremljen pametnim vodomjerima sa ZigBee/802.15.4 dvosmjernom komunikacijom, prijenos podataka od vodomjera do naplatnoga sustava UPN preko vlastite fiksne mreže, omogućeni napredni alarmi: curenje vode, puknuća, neovlaštena izgradnja vodomjera..., omogućena povezanost s informatičkim sustavom ISGE (informatički sustav za gospodarenje energijom), Razvoj napredne AWMR mreže za daljinsko očitanje vodomjera zasniva se na rješenju prikazanomu na slici 4. Osnovno je načelo toga koncepta upotreba besplatnih radijskih mreža za komunikaciju koje omogućavaju znatne uštede pri instalaciji i izostanak fiksnih troškova (kao kod GPRS-a), te automatsko povezivanje pametnih vodomjera s naplatnim sustavom VIO te da se registriranim kupcima omogući nadzor potrošnje i naplate vode preko web-portala. Pilot-projekt AWMR uspješno je završen na odabranim lokacijama u zapadnome dijelu Grada Zagreba. Na tim su lokacijama ugrađeni impulsni vodomjeri na koje su spojeni registratori sa ZigBee/ 802.15.4 radijskom mrežom na 868 MHz. Registratori su bežično povezani s koncentratorima (e-node) koji rade na dalekometnoj mreži ULP 2,4 GHz (jedna pristupna točka pokriva cijelu gradsku četvrt). Obje mreže rade u slobodnome Tijek razvoja očitanja potrošnje vode Tijek je razvoja tehnologije očitanja potrošnje vode prikazan na slici 3. iz koje se vidi razvoj tehnologije u nekoliko faza: od tradicionalnoga “očnog” očitanja, daljinskoga očitanja preko klasičnoga M-BUS-a pa sve do naprednoga rješenja AWMR. Ciljani bi se sustav daljinskoga očitanja potrošnje vode AWMR trebao zasnivati na naprednoj mreži AMI sa sljedećim značajkama: Slika 3. Tijek razvoja tehnologije očitanja potrošnje vode i drugih energenata 190/10/2012 infoTrend 33 >ICT i ENERGETIKA/II ISM pojasu. Koncentratori su preko pristupnih točaka (AP - access point) povezani sa središnjom antenom (gatewayom), gdje se svi podatci prosljeđuju na središnji server za obradbu očitanja potrošnje vode (Končar MARS). Nakon obradbe podatci se dovode putem zaštićenoga linka do naplatnoga sustava VIO UPN. Podatci koji su dovedeni u naplatni sustav pripremaju se za korisnički portal i automatsku izradbu računa. Svi računi i sva potrošnja vode koja je dobivena kroz AWMR mrežu dostupna je registriranim kupcima preko portala Moj VIO na adresi www.vio.hr Opisani je sustav služio kao dobro optimiziran, isplativ sustav koji ima potencijal strateški zadovoljiti potrebe VIO-a. U nastavku ćemo opisati aplikaciju Končar MARS, njezina ključna svojstva i primjenu aplikacije u sustavu AWMR VIO. Pokušat ćemo ilustrirati kako arhitektura i napredne mogućnosti sustava Končar MARS omogućavaju rješavanje stvarnih problema i što jednostavniju primjenu načela navedenih na početku članka. tem kojega Končar MARS može dohvaćati mjerne podatke izveden kao zaseban servis, pri čemu svaki servis koristi jedinstveno MARS sučelje. Takva arhitektura sustava omogućuje vrlo brzu nadogradnju i proširenje na druge tehnologije. Tako je MARS poslužitelj zapravo most između najrazličitijih izvora podataka i korisničke aplikacije za obradbu i vizualizaciju mjernih podataka. Što to znači za korisnika? Proces je prikupljanja podataka na određeni način skriven od krajnjega korisnika. Krajnjemu je korisniku vidljiv zapravo samo interaktivni klijentski dio aplikacije, kojemu se pristupa korištenjem običnoga Slika 4. AWMR internetskog preglednika. To je mreža za daljinsko ujedno i jedna od najbitnijih znaočitanje vodomjera – povezivanje čajki Končar MARS sustava – donaplatnog sustava s stupnost podataka s bilo kojega ravodomjerima čunala koje ima pristup Internetu. Prilikom prijave na sustav, koriKončar MARS sastoji se od poslužiteljsniku se pruža cijela paleta alata s kojima skoga i klijentskoga dijela. Inteligentno može analizirati sustav i njime upravljaosmišljena arhitektura poslužitelja omoti. Brojne funkcionalnosti koje Končar gućuje prikupljanje podataka sa širokoga MARS aplikacija omogućuje, grupirane su raspona različitih uređaja, korištenjem rapo različitim modulima. Moduli se mogu zličitih komunikacijskih tehnologija. Konpodijeliti na tri osnovne skupine funkcičar MARS podržava brojne komunikacijonalnosti koje bi mogle zanimati različite ske tehnologije i protokole, među kojima tipove korisnika. se posebno ističu ULP, Ethernet, GPRS, Prva skupina modula odnosi se na fiRS232, RS485. Svaki je od protokola pu- Končar AMI - pogled s MARSA Končar MARS centralni je dio Končar AMI sustava i njegova je programska okosnica. Riječ je o softveru kojemu je osnovni cilj prikupiti i pohraniti mjerne podatke te omogućiti njihovu kasniju obradbu i prikaz. Njegovo je korisničko sučelje prikazano na slikama 5. i 6. 34 infoTrend 190/10/2012 Slika 5. Korisničko sučelje Končar MARS web-aplikacije – naslovna stranica. Na njoj se prikazuju logičke skupine uređaja, karta s lokacijama mjerila, uvidom u potrošnju i trenutačno stanje alarma. Geeks on a Plane Slika 6. LiveView modul Končar MARS aplikacije omogućuje praćenje potrošnje energenata u stvarnome vremenu i optimizaciju vršne potrošnje. zičke elemente sustava: brojila, mjerače, alati osnova sustava za održavanje sustava senzore, trafostanice i sl. te na kvalitetu AWMR i znatno ga olakšavaju. komunikacijske veze s tim uređajima. Nadalje, pilot je pokazao kako je isplaOsnovni su moduli u toj skupini tivost rješenja povećana s Modul za prikupljanje podataka mogućnošću implemente Modul za integritet podatatacije u Cloudu, čime je ka. U Modulu za prikupljanje, Uključenost olakšano održavanje i stvarni fizički izvori podataka krajnjih korisnika smanjeni troškovi. In(brojila, senzori i sl.) integriraju može biti ključna tegracija je s naplatom se u sustav. Modul za integritet prepreka, ali i omogućila veće zadovoljpodataka brine za to da se ko- ključan preduvjet stvo krajnjega korisnika risnike pravodobno informira o da sustav i dodatne uštede za VIO, problemima koji mogu nastati zaista zaživi, i ali i svako drugo komuprilikom mjerenja ili dohvata nalno ili slično poduzeće postane njegova mjernoga podatka. koje ga primijeni. Druga skupina modula od- ključna snaga. Prema svemu opisanosi se na logičko grupiranje i nom očito je kako Končar vizualizaciju podataka. U toj se MARS, sa svojim brojnim skupini modula nalaze Modul za logič- mogućnostima, podržava pristup koji ko upravljanje koji omogućuje korisniku smo opisali na početku. Podrškom za rastrukturiranje elemenata sustava prema zličite suvremene komunikacijske tehnoželjenoj logičkoj hijerarhiji i mjerilima logije omogućava povećanu isplativost, ali (npr. fizička lokacija, vlasnik opreme i sl.). i otvorenost za primjenu komunikacijski Osim navedenoga modula, tu su Modul za različitijih rješenja (nema zapreke za dovizualizaciju podataka i Izvještajni modul bro strateško planiranje). Intuitivnim i te LiveView modul koji se koristi kada grafički privlačnim sučeljem te prikladje mjernu veličinu potrebno prikazati u nom segmentacijom korisnika olakšano stvarnome vremenu. je njihovo uključivanje u sustav, a brojni Treća skupina modula su moduli ad- će sustavski alati osigurati prikladnu platministrativne prirode – Modul za uprav- formu za integraciju u napredne sustave ljanje korisnicima, Modul za izradbu automatskih mjerenja – baš poput VIO predložaka te Modul za pregled događaja AWMR-a. u sustavu. Korištenjem suvremenih alata Za kraj, slobodno se vratimo pitanju s i tehnologija, Končar MARS omogućuje početka ovog članka. Svatko tko razmisli i geografski prikaz mjernih lokacija, što brzo će shvatiti da nema osobite pameti pruža brzo i intuitivno snalaženje pri ve- u „pametnim mrežama“ – pametan je tek ćem broju mjernih elemenata. Takvi su onaj tko ih koristi mudro! Jedan od najistaknutijih američkih startup akceleratora 500 Startups, organizira turneju Geeks on a Plane na kojoj investitori obilaze gradove diljem svijeta i sastaju se s lokalnim gospodarstve- Goran Duškić nicima, poduzetnicima i odabranim startup tvrtkama s kojima istražuju mogućnosti zajedničkih projekata. Za domaće startup tvrtke glavni je cilj pridobivanje investicija, predstavljanje velikim svjetskim ulagačima u tehnološke tvrtke i stjecanje bitnih konEdi Budimilić kata. U Zagrebu se, na konferenciji Geeks on a Plane predstavilo 20 tehnoloških startupova zainteresiranim američkim i zapadnoeuropskim investitorima, a američkog investitora Davea McClurea, osnivača poslovnog inkubatora 500 Startups, oduševila je WhoAPI tražilica projekt tvrtke Pametni upiti d.o.o., stanara Znanstveno-tehnologijskog parka Sveučilišta u Rijeci. WhoAPI tražilica koja koristi tehnološke informacije o web stranicama, globalno je orijentirana na dostavljanje iscrpnih informacija o više od 200 milijuna domena. Primjeri takvih informacija su zauzetost, informacije o vlasniku domena, datum registracije i isteka, razni podaci o poslužitelju na koji je smještena domena, vrijednost domene, izvještaji o tržištu domena i mnoge druge informacije. Nagrada od pedeset tisuća dolara, koliko 500 Startups namjerava investirati osigurat će WhoAPI timu sredstva za daljnji razvoj proizvoda. Suosnivači Goran Duškić i Edi Budimilić i još tri njihova suradnika odlaze u Silicijsku dolinu, a nakon tri mjeseca vraćaju se u Znanstveno-tehnologijski park u Rijeci. Cilj odlaska je edukacija, pronalaženje novih partnera i klijenata te osiguranje novih investicija. (VP) 190/10/2012 infoTrend 35 Što je točno ROI (Return On Investment)? Koliko je mjerljiv ROI društvenih mreža? Je li ROI jedini pokazatelj uspješnosti marketinške kampanje? Koje alate koristiti za praćenje ROI-a u svojoj tvrtci? Posjetite i saznajte odgovore na ta i druga pitanja na nadolazećoj edukativnoj konferenciji! 15. - 17. 11. 2012. Zagreb, Hypo Centar „Web::Strategija 15 - Gdje mi je ROI?“ „Web::Strategija 15 - Gdje mi je ROI?“ velika edukativna konferencija i nezaobilazno mjesto marketinških, PR i web stručnjaka, najavljuje temu ROI (Return On Investment), čija se primjena i metrika bazira na online strategijama. U današnje doba pojačanih digitalnih promotivnih aktivnosti - praćenje, mjerenje i izračunavanje povrata investicije je od izrazite važnosti. Na Web::Strategiji 15 pokazat ćemo kako brendovi mjere ROI - kako ga definiraju u svojim strateškim planovima, kako taktički provode aktivnosti na digitalnim kanalima te kako mjere uspješnost. Iz programa izdvajamo: • • • • • • mjerenje ROI-a društvenih mreža social loyalty program monetizacija smartphone aplikacija ROI e-mail marketinga eyetracking i usability testing te mnoge druge zanimljive teme. Sudionici 1. dana konferencije ostvaruju popust na 2. i 3. dan konferencije, na radionice i seminare Web::Edukacije u VMD zgradi: • „Online Marketing ROI u turizmu“ (5. šk. sati) - Nikola Jellačić • „Izmjerite ROI pomoću Google Analyticsa“ (5. šk. sati) - Damir Podhorski Prijavite se što prije na konferenciju putem kontakt obrasca na službenim stranicama konferencije gdje možete provjeriti i aktualne cijene. www.WebStrategija.com/15 Konferenciju podržavaju: ICT I SUDSKA PRAKSA Zaštita domenskih imena U prošlome smo broju ukratko prikazali tijek postupka pred domaćim arbitražnim tijelom ovlaštenim za sporove oko domenskoga imena u nacionalnoj vršnoj .hr domeni. Kazali smo da će odluka arbitra ovisiti o (ne)ispunjenju određenih kumulativnih uvjeta određenih pravilima o arbitražnome postupku. Ukratko ćemo ponoviti te uvjete. Prema trenutačnim pravilima, arbitar može odlučiti o oduzimanju neke .hr domene ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: 1) da je ime domene isto ili u velikoj mjeri slično nekomu imenu na koje treća osoba ima pravo (npr. pravo na zaštićeno ime ili znak); 2) zbog zbunjujućega učinka istovjetnosti ili velikoga stupnja sličnosti imena postoji opravdana opasnost da će znatan broj osoba biti doveden u zabludu; 3) da korisnik domene nema pravo ili legitiman interes za korištenje domene takvoga naziva; 4) da je korisnik domene registrirao domenu i/ ili da je koristi suprotno načelu savjesnosti i poštenja. U deset godina arbitražne prakse pojavilo se nekoliko zanimljivih slučajeva u kojima se moglo provjeriti djelovanje navedenih pravila. Ti slučajevi primjereno ilustriraju pojave u praksi registracije i korištenja domena unutar nacionalne .hr domene. Jedan od prvih slučajeva koji je došao pred arbitražno tijelo slučaj je vezan uz domensko ime posao.hr. U tome slučaju, podnositelj zahtjeva bila je domaća tvrtka Tau On-Line d.o.o., dok je korisnik domene u pitanju bila tvrtka Olympic International d.o.o., obje iz Zagreba. Podnositelj zahtjeva započeo je postupak putem zastupnika te tražio „provođenje arbitražnog Zanimljive odluke arbitraže u pogledu domaćih .hr domenskih imena PRIPREMIO: TIHOMIR KATULIĆ postupka za poddomenu posao. hr i njeno deaktiviranje”. Podnositelj je u svojem zahtjevu naveo da je ime domena posao.hr “gotovo istovjetno i/ili krajnje zbunjujuće slično imenu poddomene moj-posao.hr odnosno krajnje zbunjujuće slično žigu „Moj Posao“, koji pripada podnositelju zahtjeva. Podnositelj je također naveo kako korisnik sporne domene nema pravo ni legitimni interes za korištenje poddomene takvoga naziva te da je korisnik domene istu registrirao i koristi je suprotno načelu savjesnosti i poštenja. U obrazloženju svojih zahtjeva, podnositelj je istaknuo da su imena domena moj-posao. hr i posao.hr vrlo slična i ne sadržavaju “bitno distinktivnu” riječ koja bi imena dome- Korisnik je domene u pitana jasno razlikovala. Ističe da je sadržaj web-stranice www. nju odgovorio na navode podposao.hr “gotovo istovjetan” nositelja zahtjeva na sljedeći sadržaju njegove web-stranice način. U svojem odgovoru kowww.moj-posao.hr. Nadalje, risnik domene navodi da smapodnositelj navodi da korisnik tra da ne postoje pretpostavke domene posao.hr nema ni pra- za započinjanje arbitražnoga vo ni legitiman interes za kori- postupka zbog razloga jer štenje domene takvoga naziva, “nisu kumulativno ispunjeni što obrazlaže već navedenom uvjeti predviđeni člankom 1. činjenicom da je nositelj prava Arbitražnih pravila”. na žig “moj posao”. Konačno, U opširnome je odgovoru podnositelj tvrkorisnik oddi da je korisnik govorio na sve domene posao. navode podnohr istu registri- U deset godina sitelja zahtjeva. rao i koristi je arbitražne prakse Smatrajući nessuprotno načelu pojavilo se nekoliko pornim da je savjesnosti i po- zanimljivih žig „Moj posao“ štenja što obrazlapodnositeljev, že tvrdnjom da je slučajeva koji korisnik ospokorisnik preuzeo primjereno rava navod da je osobne podatke ilustriraju pojave u imenom domekorisnika podno- praksi registracije i ne posao.hr taj sitelja zahtjeva te korištenja domena žig povrijeđen, je posjetiteljima da unutar nacionalne smatrajući svoje web-stranice je za procjenu omogućio bespla- .hr domene. o povredi važna tan pristup podatriječ „Moj“ koja cima koje podnositelj zahtjeva čini distinktivan element prenaplaćuje, a u cilju stjecanja ma korisnikovoj domeni. koristi na koje nema pravo te Nadalje, korisnik posao. zaključuje da je domena posao. hr domene osporava navode hr. registrirana s prvenstvenom podnositelja da nema legitisvrhom ometanja poslovanja man interes, dokazujući to podnositelja zahtjeva i privla- svojom djelatnošću koja se sačenja korisnika suprotno nače- stoji u pružanju usluga istražilima savjesnosti i poštenja. vanja i korištenja informacija i znanja o gospodarstvu koju otprije pruža kroz jedan drugi projekt, a djelatnost vezana za domenu posao.hr predstavlja nadgradnju. Konačno, korisnik smatra da nije dokazana ni tvrdnja da je domensko ime registrirano i koristi se u zloj vjeri. U sljedećem nastavku prikazat ćemo kako je arbitar utvrdio činjenično stanje iz navoda podnositelja i korisnika, te koju je odluku donio s obzirom na pravila postupka i prije navedene kriterije. 190/10/2012 infoTrend 37 >MOBILNI UREĐAJI RESPONSIVE WEB DESIGN ZA BOLJE KORISNIČKO ISKUSTVO PUTEM MOBILNIH UREĐAJA. Veliki problemi malih zaslona PIŠE TONI PODMANICKI Autor Toni Podmanicki rođen je, živi i radi u Osijeku kao programer na razvoju web-aplikacija u Zavodu za informatiku. Upravo završava poslijediplomski studij Marketing posebnih područja na Ekonomskome fakultetu u Osijeku. Aktivan je član zajednice Microsoft Community i ima Microsoft Certified Technology Specialist certifikat. Svoja znanja i iskustva iz područja informatike i marketinga kroz predavanja i članke prenosi zainteresiranima. KORISNICI MOGU S RAZLIČITIM UREĐAJIMA pristupiti našim web-stranicama i webaplikacijama. Danas postoje web-preglednici u gotovo svakome mobitelu i mobilni se uređaji koriste za pristup Internetu sve više. Osim mobitela za surfanje se koriste tableti, igraće konzole, a nije šala ako kažemo kako će im se uskoro pridružiti hladnjaci, pećnice i ostali kućanski aparati. Nedavno je tvrtka Samsung na tržište izbacila hladnjak koji u sebi ima ugrađen LCD ekran dijagonale 8 inča, s mogućnošću povezivanja na Internet putem bežične mreže. Mobilni uređaji s različitim veličinama zaslona u našoj web-analitici postaju sve brojniji. Uzmemo li globalnu analitiku StatCounter Global Stats (http:// gs.statcounter.com) za posljednje tri godine, od rujna 2009. do rujna 2012. te usporedimo li pristup stolnih računala s mobilnim uređajima, dolazimo do rezultata koji pokazuje znatan pad pristupa stolnih računala u odnosu na mobitele. U rujnu su 2009. stolna računala brojila 98,88%, 38 infoTrend 190/10/2012 Bez obzira na vrstu i veličinu zaslona uređaja putem kojih korisnici pristupaju web-stranicama, nužno im je pružiti što bolje korisničko iskustvo. Ugodno korisničko iskustvo povećava konverziju web-stranica i obratno, loše je korisničko iskustvo smanjuje. dok je postotak mobilnih uređaja za pristup web-stranicama bio samo 1,12%, a u rujnu 2012. udio je stolnih računala pao na 88,22% u odnosu na 11,78% koji čine mobilni uređaji. Različiti pristupi istom problemu Postoje različiti pristupi rješavanju problema pružanja boljega korisničkog iskustva korisnicima koji pristupaju webstranicama s uređajima manjih ili većih zaslona od onih što smo do sada podrazumijevali uobičajenima. Kada su u pitanju mobilni uređaji, imamo nekoliko mogućih rješenja. Prvo i za sada najčešće je da po tome pitanju ne učinimo apsolutno ništa, odnosno ne radimo prilagodbu web-stranica za mobilne uređaje nego ih ostavimo takvima kakve jesu. Drugo je rješenje da radimo nativne mobilne aplikacije, svojstvene operativnomu sustavu uređaja. Rješenje može biti Hladnjak Samsung RF4289HARS s ugrađenim LCD ekranom dijagonale 8 inča i s mogućnošću povezivanja na Internet. i da radimo posebne stranice za mobilne uređaje pa da korisnike koji s njima pristupaju preusmjeravamo na njih. Ono rješenje koje se u posljednje vrijeme sve više koristi i o kojem se sve češće govori je Responsive Web Design. Riječ je o pristupu izradbi web-stranica u cilju prilagodbe platformi, veličini i orijentaciji korisničkoga zaslona. Prikazujemo li korisnicima sa zaslonima manjih dimenzija web-stranice dizajnirane isključivo za stolna i prijenosna računala razlučivosti zaslona 1024 x 768 px (piksela) ili više, može nam se dogoditi da im ne pružamo dovoljno dobro korisničko iskustvo. Takve stranice na mobilnim uređajima obično budu cjelokupno umanjene da bi stale u korisnički zaslon, pa korisnici moraju zumirati, štipati i klizati po zaslonu kako bi pročitali sadržaj. Takvo neugodno korisničko iskustvo može uzrokovati smanjenu konverziju. Katkad nije potrebno raditi optimizaciju ili se redizajn za mobilne uređaje ne isplati pa web-stranice ostavljamo onakvima kakve su napravljene za stolna računala. Najbolje korisničko iskustvo na mobilnim uređajima možemo postići izradbom nativnih aplikacija, no često nemamo potrebu ni mogućnosti raditi nativne aplikacije za mobilne uređaje. Iako su prednosti nativnih aplikacija mnogobrojne, potrebno je raditi programiranje za različite Ilustracija web-stranice rađene Responsive Web Design pristupom prikazane na stolnome računalu i mobilnome uređaju. operativne sustave kao što su Android, iOs ili WindowsPhone, a zatim svaki put iznova treba prolaziti proceduru odobrenja u prodavaonicama mobilnih aplikacija (Google Play Store, App Store ili Windows Phone Store), čak i kad je riječ o minimalnim nadogradnjama. Sadržaj unutar nativnih aplikacija ne možemo pronaći na Googleu, Bingu i drugim tražilicama ako su rađene isključivo kao takve. Naravno, web-stranice i nativne aplikacije mogu egzistirati usporedno, nije nužno da dođe do potpune zamjene, pa tako web-stranice mogu biti prilagođene za pristup mobilnim uređajima dok za određene operativne sustave imamo razvijene ili tek razvijamo nativne aplikacije. Osim izradbe nativnih aplikacija, uo- bičajeno je rješenje za korisnike mobilnih uređaja napraviti posebne web-stranice kako bi im se pružilo bolje korisničko iskustvo. Takve posebne web-stranice imaju svoje prednosti jer ih možemo optimizirati kako korisnici mobilnih uređaja ne bi morali učitavati velike HTML, CSS i JavaScript dokumente i slike uz sadržaj namijenjen stolnim računalima. Uobičajena je praksa preusmjeravanje korisnika na drugu web-adresu (URL) gdje se nalazi dodatna web-stranica, a obično je riječ o poddomenama (primjerice http://m.example.com ili http://mobile. example.com). Nedostatci su toga pristupa održavanje web-stranica i njihove izmjene na dvama mjestima. U tome slučaju treba biti oprezan jer postoji opasnost od 100% 80% 60% 40% 20% 2 n2 Ju 01 n2 01 2 1 01 Ja No v2 1 n2 Ju 01 n2 Ja 01 1 0 01 No v2 01 n2 Ju Ja n2 01 0 0 0% Graf s rezultatima globalne analitike StatCounter Global Stats za razdoblje od rujna 2009. do rujna 2012. desktop, mobile slabijega rangiranja na tražilicama zbog dupliciranoga sadržaja. Jedan URL je bolja opcija za Page Rank, Page Authority i općenito kada je optimizacija za tražilice (Search Engine Optimization) u pitanju. Problem koji se javlja s različitim webadresama je i lošije korisničko iskustvo pri dijeljenju linkova, lajkanju i tvitanju na društvenim mrežama kada povratni link vodi na mobilnu stranicu, a otvara ga, primjerice, korisnik stolnoga računala. Za Responsive Web Design karakteristična je fleksibilnost sadržaja i izgled koji se prilagođava korisničkomu zaslonu. Taj se pristup ne koristi samo za manje zaslone, nego je često i rješenje za prikaz na iznimno velikim zaslonima. Značajka je i samo jedan HTML ili programski kod, a održavanje je tada jednostavnije. Webstranice ne dupliciramo nego su one na istoj adresi. Optimizacija je za tražilice u tome slučaju jednostavnija, a i sam Google je u tome kontekstu preporučio korištenje Responsive Web Designa. Pozitivan utjecaj koji Responsive Web Design ima na SEO je složen, ali samo ako uzmemo u obzir najvažnije stvari koje utječu na Page Rank, vidimo da nam je sadržaj ostao unikatan, dolazni su linkovi usmjereni samo na jednu stranicu i korisnici preporučuju uvijek tu jednu te istu stranicu s određenim sadržajem. Dio SEO vrijednosti koje bi se gubile na alternativnim mobilnim solucijama očuvan je upravo konzistentnim URL-om. Praćenje je web-analitike također jednostavnije jer se cijeli promet za web-stranicu nalazi na jednome mjestu. U Google Analytics je po želji moguće kreirati dodatne segmente za praćenje ako ne želimo da tableti budu pod “Mobile” segmentom kao što je postavljeno. Na koncu, za prilagodbu različitim zaslonima koristimo HTML, CSS i tehnologije koje su našim web dizajnerima dobro poznate. Oni ne moraju učiti nove programske jezike, a mi zato ne trebamo angažirati nove djelatnike. Koji pristup za pružanje boljega korisničkog iskustva odabrati, važan je dio strategije koji se nameće prilikom izradbe web-stranica i realnih ciljeva koje želimo postići. Ako, primjerice, želimo za određeni postotak povećati stupanj konverzije u segmentu korisnika koji pristupaju određenim web-stranicama putem mobilnih uređaja, potrebno je ocijeniti isplativost ulaganja u redizajn s obzirom na broj i ponašanje tih korisnika. Naravno, pri tome 190/10/2012 infoTrend 39 >MOBILNI UREĐAJI >INTERNET treba imati u vidu sve veći porast broja korisnika mobilnih uređaja. Generalno, ako web-stranice za korisnike stolnih računala i mobitela imaju potpuno različite ciljeve, bolje je ići na izradbu posebnih webstranica za mobilne uređaje nego koristiti Responsive Web Design. To je, primjerice, slučaj kada je u pitanju nekakva kampanja koja se odnosi samo na segment korisnika mobilnih uređaja. nje širine zaslona, sadržaj se slaže prema cjelinama jedan ispod drugoga i prema važnosti. Ono što je važnije ide na vrh, a manje važno prema dolje. Stilovi za različite dimenzije zaslona zadaju se putem CSS Media queries deklaracija čije je specifikacije zadala organizacija koja se brine o web-standardima pod imenom World Wide Web Consortium ili jednostavno W3C na čelu s Timom Berners-Leeom, čovjekom koji je izumio World Wide Web. Kako započeti s Responsive Ti su standardi nadogradnja Media type Web Designom deklaracije u CSS 2.1 koje su nam pružale Sadržaj se web-stranica na manjem za- mogućnost da zadajemo različite stilove slonu prilagođava na način da se izmijeni ovisno o tipu medija. Primjerice, do sada veličina fonta i slika. Također se mijenja je putem njih bilo moguće zadati da izgled izgled i raspored navigacije i drugih ele- web-stranice na zaslonima bude drugačiji menata na stranici. Uz to je potrebno ra- nego u ispisu putem pisača. diti i općenite prilagodbe touch okruženju Nakon uvođenja novih Media queries koje, primjerice, ne poznaje stanje deklaracija u CSS 3 verprelaska kursora preko linka (hoziji imamo mogućnost ver). Prilagodbama se postiže bo- Koji pristup zadavanja posebnih stilja čitljivost teksta i vidljivost slika, lova ovisno o svojstvima za pružanje te olakšava navigacija. Potreba za zaslona kao što su njegova zumiranjem i štipanjem se gubi, boljega širina, visina, maksimalna a ukupni je korisnički doživljaj korisničkog širina, maksimalna visina, znatno unaprijeđen. Ne preporu- iskustva orijentacija i tako dalje. čuje se izostavljanje dijelova sadr- odabrati, važan One su okosnica Responžaja za korisnike mobilnih uređaja je dio strategije sive Web Designa. CSS nego samo izmjena njihova izgle- koji se nameće specifikacije nastavljaju se da i rasporeda. Vrlo je važno raditi prilikom izradbe nadograđivati, pa s najnooptimizaciju slika i cjelokupnoga web-stranica i vijim Media query listekoda same web-stranice, uključu- realnih ciljeva ners API specifikacijama jući HTML, CSS i JavaScript, kako koje želimo možemo još bolje upravbi se one brže učitavale. Primjere postići. ljati sadržajem web straniweb-stranica rađene Responsive ca prikazujući, primjerice, Web Design pristupom za različite slike različite razlučivosti veličine zaslona možemo vidjeti na web- za različite veličine zaslona. adresi http://mediaqueri.es/popular/. Za početak rada na izradbi i redizajni- Sazrio za primjenu Responsive Web Design je još u uzletu ranju postojećih web-stranica Responsii svakodnevno se pronalaze nova rješeve Web Design pristupom preporučljivo je koristiti već gotova i provjerena fra- nja i tehnike za usavršavanje toga pristumework rješenja koja sadržavaju potrebne pa, međutim dovoljno je sazrio da ga se HTML i CSS dokumente. Oni su većinom bez problema može početi primjenjivati. pod open source licencom i objedinjuju HTML i CSS standardi koji prate taj priznanja i iskustva vrhunskih web dizajne- stup neprestano se razvijaju i podrška je ra iz cijeloga svijeta. Osim toga ispitani web-preglednika sve bolja, zapravo većina su na velikome broju različitih uređaja i koju nalazimo na mobilnim uređajima izpreglednika, čime se smanjuje mogućnost vrsno podržava HTML5 i CSS3 standarpogrešaka. Najpoznatiji su Zurb Founda- de. Treba napomenuti da je lakše krenuti tion Framework, Twitter Bootstrap, Skele- iz početka i uz pomoć gotovih framework rješenja napraviti Responsive Web Desiton, i 320 and Up. Osnova koja web-stranice čini prila- gn stranice, nego redizajnirati postojeće. godljivima i svrstava ih u Responsive Web Pružanje je boljega korisničkog iskustva Design zasniva se najčešće na prilagodlji- korisnicima mobilnih uređaja već danas voj mreži stupaca u koju se raspoređuje postalo nužda i upravo taj pristup rješenju sadržaj. On se ovisno o veličini zaslona toga problema u većini se slučajeva namepreslaguje. Kada su u pitanju uređaji ma- će kao najbolji. 40 infoTrend 190/10/2012 PIŠE TONI PODMANICKI DANAS, KADA JE FACEBOOK probio magičnu brojku od milijardu korisnika (i kada svaki sedmi Zemljanin ima svoj profil na toj mreži!), možemo sa sigurnošću ustvrditi da nije riječ o tek prolaznome fenomenu koji će za razmjerno kratko vrijeme utonuti u zaborav. Možemo se sporiti oko činjenice je li riječ o generalno pozitivnoj ili negativnoj pojavi, ali izvjesno je da će se Facebook zadržati na sceni još dugi niz godina. Izlazak je na burzu trebao biti novi korak u razvoju te društvene mreže, ali cijena dionice koja od početne javne ponude gotovo da i nije zabilježila pozitivan predznak na kraju dana, nagovješćuje crne oblake na horizontu i vjerojatno neizbježne promjene na rukovodećim položajima. No vratimo se na početak priče. Izlazak na burzu Nakon izlaska na burzu, stvari se i nisu događale baš onako kako bi Mark (i ostali dioničari) željeli. Od javne početne ponude, cijena dionice gotovo da i nije zabilježila pozitivan predznak na kraju dana što je jasan znak da nešto ne funkcionira. Cijena je od 38$ USD po dionici na dan početne javne ponude vjerojatno bila prenapuhana, ali postaje sve očitije da dosadašnji princip rada nije nešto što će podići cijenu te dionice. ICT INDUSTRIJA< FACEBOOK KAO IZLAZ IZ ANONIMNOSTI Na vlastitu odgovornost Na Internetu ne postoji anonimnost. Bez obzira na to s koliko se vatrozidova ogradili, kroz koliko proxyja prolazili do neke web-stranice, uvijek vas se može pronaći. Jedino je pitanje kolikim sredstvima raspolaže onaj koji vas želi pronaći. S cijenom dionice od 38 dolara te pro- diti da su stariji od 13 godina. Za to se ne cijenjenom vrijednošću kompanije od traži nikakav dokaz, već se osobi „vjeruje 104 milijarde dolara, izlazak Facebooka na riječ“. Zahvaljujući tako liberalnoj poje bio najskuplji izlazak jedne tvrtke na litici, smatra se da danas oko 7,5 milijuna burzu u povijesti SAD-a. Tržišna se ka- djece ispod 13 godina ima svoje profile na pitalizacija u samo nekoliko mjeseci is- toj mreži od čega je vjerojatno njih 5 milipuhala na 40 milijardi dolara. juna mlađe i od 10 Zuckerbergu nitko ne može godina. osporiti iznimnu viziju tijekom Kada govorimo o Zavarani dosadašnjega razvoja tvrtke, ali Facebooku, govoprividom očito da su visoke korporativne rimo o razmjerno sigurnosti, na sfere područje u kojem se traži i novome konceptu nešto više od jasne vizije i instinčije pune posljedice webu često kta. Sve su glasnije špekulacije na društvo još nisu radimo ono što da bi se Zuckerberg mogao poistražene do kraja. nikada ne bismo vući i kormilo prepustiti nekom Međutim, već se i iskusnijem jer je samo pitanje u ovome kratkom u stvarnom vremena kada će ulagači izgubiti vremenskom razživotu. strpljenje i preplašeni gubitkom doblju mogu izvevrijednosti Facebookovih diosti neki zaključci nica otići negdje drugdje, a sa i možda napraviti sobom odnijeti i svoj novac. U današnjem predviđanja utjecaja te društvene mreže svijetu ekstrema, jedan je pravi potez po- (i društvenih mreža općenito) na razvoj treban da kompaniju lansira u zvijezde, ali različitih generacija korisnika. jednako je tako i jedan pogrešan dovoljan Po jednome istraživanju, tu mrežu svada je surva u ponor – već mnogo puta vi- kodnevno posjećuje 50% aktivnih Facebookovih korisnika koji na mreži provedu đen scenarij. u prosjeku 23 minute dnevno. Možda ne Odgoj djece po zvuči mnogo, ali to znači da takva osoba Facebookovoj metodi mjesečno provede 11,5 sati na FacebooIako je riječ o otvorenoj mreži, jedan od ku. Sigurno je da će bilo koji medij koji uvjeta koji korisnici moraju zadovoljiti da čovjeka toliko okupira kroz dulje vremenbi joj pristupili jest njihova dob. Naime, sko razdoblje na njem ostaviti trag. Ako je prilikom otvaranja naloga moraju potvr- riječ o adolescentima i osobama koje tek oblikuju svoju osobnost, cijela je stvar dodatno pojačana. Oprezno s količinom! Jedna od najčešće zabilježenih nuspojava korištenja Facebooka je depresija koja je po toj društvenoj mreži dobila i Privatnost ispred praktičnosti UDID identifikator je jedinstveni alfanumerički niz koji definira neki uređaj s iOS operativnim sustavom. Sam po sebi, taj identifikator ne otkriva mnogo, ali kada se s njim u bazu podataka povežu neki drugi podatci kao što su prijavni podatci različitih društvenih mreža, UDID može biti ozbiljan problem po pitanju povjerljivosti osobnih podataka jer može otkriti identitet osobe koja koristi uređaj i njegove navike. Upravo je zbog toga razloga Apple odlučio da će od iOS inačice 5.1 odbijati sve aplikacije koje će prikupljati taj podatak. Razvojni su inženjeri opravdavali prikupljanje toga podatka povećanjem praktičnosti u korištenju mobilnih aplikacija za krajnjega korisnika. Naime, kada u svojoj bazi povežu određeni UDID s personaliziranim postavkama neke svoje aplikacije i kada korisnik reinstalira tu aplikaciju, njezine se prethodno definirane postavke (povezane u bazi podataka s tim UDIDem) automatski primjenjuju, a da ih korisnik ne mora ponovno konfigurirati. 190/10/2012 infoTrend 41 >INTERNET Kao i kod lijeka, doza određuje hoće li ta mreža na nas djelovati pozitivno ili negativno. svoj klinički naziv – Facebook depresija. Intenzivnost je online svijeta jedan od glavnih uzroka toga poremećaja. Naime, osoba koja ima velik broj Facebookovih „prijatelja“, teško može pratiti sve promjene koje te osobe unose. Uz navedeno, ljudi u Facebookove albume najčešće postavljaju „sretne fotografije“. Fotografije s putovanja, različitih zabava, vjenčanja i sl. Na takvim su fotografijama svi sretni i nasmijani. Kod osobe koja nije osobito zadovoljna svojim životom, slike poznanika koji žive (na izgled) savršeni život, mogu dodatno pojačati nezadovoljstvo koje često kulminira i kliničkom slikom depresije. Ne koristite nadzorni softver da bi svojega juniora nadzirali ili mu ograničili pristup Facebooku ili nekom drugom web-sajtu. Za većinu će djece to biti samo manja prepreka koju će razmjerno lako zaobići. Prednost uvijek dajte razgovoru o prihvatljivoj i neprihvatljivoj upotrebi tehnologije. Socijalna je zabrinutost (anksioznost) još jedan poremećaj koji često prati ovisnike o Facebooku. To je svojevrsno proturječje jer dok osoba u online svijetu ima pozamašan broj „prijatelja“ i vrlo zanimljiv socijalni život, u stvarnosti je često riječ o iznimno introvertiranoj i sramežljivoj osobi koja jako teško ostvaruje socijalni kontakt. Takve se osobe često osjećaju vrlo dobro povezane s drugima (jer prate sve njihove objave), dok se istodobno na dubljoj razini osjećaju iznimno otuđenima i osamljenima. Barem ste jednom čuli za slučaj kada je netko kreirao (lažni) nalog u nečije ime i na njemu objavio različite kompromitirajuće informacije (najčešće o seksualnoj opredijeljenosti te osobe). To je samo jedan od načina cyberbullyinga koji se provodi pomoću Facebooka. Takvi slučajevi gotovo redovito imaju rasplet na sudu, a 42 infoTrend 190/10/2012 Razgovor s profesionalcem: Marko Kvesić nerijetko završavaju i tragično. Kod tinejdžera koji mnogo vremena provode na Facebooku, primijećena je još jedna negativna osobina – narcisoidnost. Pitanje, na koje su brojne studije pokušale odgovoriti, samo se nameće: je li za razvoj te odlike kriv Facebook ili je jednostavno riječ o tome da mreže takvoga tipa jednostavno privlače narcisoidne ljude. Ono što je karakteristično za takve osobe jest da često oko sebe privlače golem broj „prijatelja“ (od kojih većinu i ne poznaju), a njihovi su profili redovito dotjerani do najsitnijih pojedinosti. Ako se pametno koristi, Facebook nam može olakšati komunikaciju s našim bližnjima i praćenje događaja u njihovim životima. Za razliku od starijih metoda komunikacije (e-pošta, telefon...) ipak je riječ o mnogo interaktivnijem mediju. Vrlo često uz ovisnost o Facebooku ide i ovisnost o videoigrama. Osobe s takvom ovisnošću redovito ostvaruju lošije rezultate u školi (ili na poslu) te su podložnije psihosomatskim zdravstvenim problemima. Prihvaćanje i socijalni kontakt s vršnjacima su iznimno važni za uredan razvoj adolescenata. Teško da socijalni kontakt koji osobe ostvaruju kroz online svijet može zamijeniti „pravu stvar“, to jest stvarnu interakciju. Ograničite vrijeme Nastavak na 44. stranici Teorije poput one da i CIA financira Facebook radi praćenja aktivnosti njima zanimljivih osoba, vjerojatno bi našle prostora u emisijama kao što je „Na rubu znanosti“. Ili ipak...? U IT se isplati ulagati Uza sve (potencijalno) negativne strane Facebooka, valja istaknuti i jednu iznimno pozitivnu - mogućnost upotrebe te mreže u komunikaciji s klijentima. O tome koliko su hrvatske tvrtke svjesne potencijala toga komunikacijskog kanala i koliko ga zapravo koriste te koliko u Hrvatskoj ima stručnjaka ili tvrtki koje su sposobne provesti dobru kampanju na Facebooku, porazgovarali smo s gospodinom Markom Kvesićem iz tvrtke Gotraffic. Marko Kvesić je iskusni internetski marketinški specijalist, a tijekom je svoje karijere vodio na desetke kampanja i za domaće i za strane tvrtke u kojima je klijentima pomagao poboljšati poslovanje i osnažiti brand koristeći različite tehnike internetskoga marketinga. INFOTREND: Internetsko je oglašavanje dosta širok pojam. Na što točno mislimo kada govorimo o takvome obliku marketinga? Na koje se sve načine medij poput Interneta može iskoristiti za oglašavanje? MARKO KVESIĆ: Slažem se kada kažete da je internetsko oglašavanje dosta širok pojam jer postoje zaista brojne tehnike internetskoga marketinga od kojih je svaka specifična i zahtijeva poseban pristup. Kada govorimo o internetskome marketingu, govorimo o korištenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija i Interneta u svrhu oglašavanja. Najpoznatije su tehnike internetskoga marketinga SEO-a (Search Engine Optimization), tj. optimizacija stranice za pretraživače, PPC (Pay-Per-Click) oglašavanja gdje se oglasi prikazuju na web-stranicama i pretraživačima (primjer je Google AdWords ili E-target), E-mail marketing te sve popularniji marketing putem društvenih mreža (poput Facebooka, Twittera, LinkedIna, Google+, Pinteresta itd.). Uvijek je pitanje što želite postići svojom internetskom marketinškom kampanjom. Želite li povećati prodaju i dovesti nove klijente, želite li povećati svijest o svojem proizvodu, želite li osnažiti svoj brand, želite li povećati zajednicu svojih kupaca i ojačati odnos s njima – sve je to moguće koristeći tehnike internetskoga marketinga na pravi način. Portret: Marko Kvesić Dani kada je tvrtka mogla poslovati bez barem minimalnoga prisustva na Internetu su davna prošlost. Čini se da one tvrtke koje dobro posluju više ulažu u IT tehnologije (pa tako i u internetski marketing) od onih koje se bore ostati na površini. INFOTREND: Ulažu li u internetski marketing tvrtke koje su ionako uspješne pa si to mogu i financijski priuštiti ili su tvrtke uspješne upravo zbog ulaganja u različite internetske marketinške strategije? MARKO KVESIĆ: Rekao bih da je uspješna tvrtka ona tvrtka koja ima jasnu strategiju i viziju što želi postići i kako to postići, a internetski marketing je samo jedan kanal koji tvrtku može učiniti uspješnijom. U internetski marketing ulažu one tvrtke koje prepoznaju golem potencijal i snagu Interneta te one tvrtke koje su svjesne da su njihovi kupci upravo na Internetu i žele ih dosegnuti. Snaga je internetskoga marketinga upravo u tome da je moguće vrlo precizno doći do ciljanoga kupca, a uz to, to je mnogo jeftiniji oblik oglašavanja u odnosu na tradicionalni marketing. Da bi koristili neki oblik internetskoga marketinga, ne morate biti velika tvrtka s golemim budžetima za oglašavanje. I male ili srednje velike tvrtke mogu uz pravoga partnera iskoristiti puni potencijal internetskoga marketinga. INFOTREND: Našem se upravljačkomu osoblju često zamjera poslovna kratkovidnost i nesklonost uvođenju novih tehnologija u poslovanje. Koliko su hrvatski menadžeri skloni uložiti u dobro pripremljenu internetsku kampanju? Mogu li se rezultati internetske kampanje precizno verificirati, tj. izmjeriti? MARKO KVESIĆ: Mislim da se i taj trend ubrzano mijenja te da donositelji odluka sve više shvaćaju velike prednosti i snagu oglašavanja na Internetu. Tomu svjedoči stalan rast ulaganja u taj oblik oglašavanja iako to još uvijek nije na razini na kojoj bi moglo biti. U ovo vrijeme teške ekonomske krize upravo se ulaganje u oglašavanje na Internetu nameće kao logično rješenje zbog toga što je potrebno znati gdje ide svaka uložena kuna i kakve je rezultate donijela. Tu je snaga i učinkovitost internetskoga marketinga jer je moguće iznimno precizno mjeriti sve rezultate kampanja. U svakome se trenutku zna koliko je prodajâ ostvareno putem Interneta, koliko je puta vaš oglas prikazan, koliko je puta klikan, gdje se korisnik kretao na stranici i ostalo. INFOTREND: Facebook, Twitter i ostale društvene mreže se zbog golemoga broja svojih članova nameću kao iznimno moćni marketinški mehanizmi. Što bi po vama bile osnovne premise kojima bi se morale voditi tvrtke koje žele ostvariti (pozitivno) prisustvo na takvim mrežama? Može li takvu kampanju voditi bilo koji zaposlenik ili je bolje angažirati stručnjaka? MARKO KVESIĆ: Facebookov profil ima oko 1,4 milijuna Hrvata, što je i te kako veliko tržište i moćan marketinški mehanizam. Zbog navedenoga je potrebno razraditi jasnu strategiju kako iskoristiti taj golemi potencijal. Većina ljudi promatra marketing na Facebooku kao običnu fan-stranicu i pisanje statusa koji će korisnici „lajkati“, no Facebook je mnogo više od toga. Na fan-stranicu možete gledati kao i na web-stranicu jer je moguće kreirati posebno dizajnirane aplikacije koje biste imali i na web-stranici, što znači da cijelo poslovanje na Internetu možete zasnivati samo na Facebooku. Izbjegnite ozbiljnu poslovnu komunikaciju sa svojim obožavateljima (fanovima) i komunicirajte s njima na prisniji način. Nasmijavajte ih, potičite na interakciju i komunikaciju te objavljujte sadržaj koji im daje vrijednost. Nemojte Facebook koristiti samo kao kanal za prodaju i na silu prodavati, nego razmišljajte koji je to sadržaj koji je zanimljiv, zabavan i koji daje vrijednost vašemu ciljanom kupcu. Za Facebook je kampanju u svakome slučaju bolje angažirati stručnjaka koji će znati napraviti kvalitetnu strategiju prisutnosti na društvenim mrežama. Potreban je stručnjak koji će tvrtki pomoći izraditi kvalitetnu fanstranicu, povećati broj obožavatelja, poboljšati interakciju s njima, ojačati odnos branda sa zajednicom, znati ostvariti virtualni potencijal Facebooka te u konačnici povećati prodaju. Također je bitno istaknuti jednu stvar, a to je da stručnjak mora provesti mnogo vremena kako bi savršeno shvatio proizvod ili uslugu za koju se radi kampanja, tko je ciljani kupac kojemu se obraćaju, što točno radi konkurencija itd. Rekao bih da je uspješna kampanja na Facebooku rezultat kvalitetne suradnje stručnjaka i klijenta. INFOTREND: Nedavno smo bili svjedoci PR skandala kada je u javnost procurila informacija o negativnoj kampanji koju je Facebook (uz pomoć goleme PR tvrtke Burson-Marsteller) proveo protiv svojega izravnog konkurenta, Googleove društvene mreže Google+. Koliko su takvi potezi česti u korporacijskim sučeljavanjima i koje je vaše mišljenje o takvim metodama? MARKO KVESIĆ: Mislim da postoje bolje i prihvatljivije PR kampanje od upravo spomenute. Smatram da Google+ još uvijek nije toliko opasan konkurent Facebooku da bi morao posezati za takvim potezima. INFOTREND: Za kraj, recite nam riječdvije o budućim strategijama internetskoga marketinga. Naziru li se na horizontu novi trendovi i u tome području? MARKO KVESIĆ: Trend su društvene mreže i sadržaj. Korisnici su u središtu pozornosti kao nikad prije. Oglašivači moraju biti što precizniji i relevantniji prema korisnicima. Google sve više pozornosti pridaje vrhunskomu sadržaju, blogovima i društvenim mrežama. Usredotočite se na kvalitetan sadržaj i blogove koji daju vrijednost korisnicima, koji su pisani za ljude, a ne za pretraživače. Kod Google AdWordsa je usredotočenost u relevantnosti, što znači da vaš oglas mora dati odgovor na korisnikov upit i odvesti ga na pravu stranicu koja govori o rješenju koje traži. Što ste relevantniji, Google vas više voli i plaćate manje cijene klika. Društvene su mreže sve popularnije - posebice Facebook. Gledajte kako da povećate interakciju na svojoj fan-stranici kako bi vas Facebook preferirao i prikazivao vaš sadržaj korisnicima. Uložite vrijeme u analitiku. To je trend. Već smo rekli kako je sve mjerljivo i iskoristite tu veliku prednost internetskoga marketinga kako biste optimizirali svoje kampanje za maksimalne rezultate. Ispitajte, pratite, mjerite i optimizirajte. >INTERNET Kada lovac postane lovina Početkom je rujna do javnosti došla vijest kako je s prijenosnoga računala jednog FBI agenta otuđena datoteka koja je sadržavala oko 12 milijuna UDID identifikatora. Odgovornost je za taj „pothvat“ preuzela hakerska skupina AntiSec, a kao izvor te datoteke naveli su ni manje ni više nego prijenosno računalo agenta Christophera K. Stangla. Navedeni je agent postao poznat u krugovima koji se bave računalnom sigurnošću nakon videosnimke (objavljene na Facebooku) na kojoj poziva osobe koje su prakticirale ili još prakticiraju različite aspekte računalne sigurnosti, da pristupe FBI-u te da svoje vještine upotrijebe u suzbijanju različitih cyber-prijestupa. Nedugo nakon što je ta vijest puštena u javnost i nakon što je FBI (očekivano) opovrgnuo da su ikakvi podatci otuđeni s nekoga računala u njihovu vlasništvu, cijela je priča dobila neočekivani zaokret. Naime, sigurnosni analitičar David Schuetz iz savjetničke kuće Intrepidus group je na osnovi uzorka objavljene baze došao do zaključka da ista pripada (ili je pripadala) publicističkoj tvrtki BlueToad. Navedena se tvrtka bavi prodajom mobilnih aplikacija (za iOS i Android platforme) tako da je logično da su na svojim poslužiteljima Cristopher K. Stangl, agent FBI-a s čijega je prijenosnika navodno otuđena sporna datoteka s UDID identifikatorima. čuvali takvu bazu UDID identifikatora. CEO tvrtke BlueToad je priznao da su imali sigurnosni incident te da popis Appleovih UDID identifikatora potječe s njihovih poslužitelja. Taj incident otvara već bezbroj puta postavljeno pitanje sigurnosti osobnih podataka. Komu sve Apple i slične mega- kompanije prosljeđuju naše osobne podatke? Kako se naši podatci koriste i tko sve ima uvid u njih? AntiSec tvrdi da je naziv otuđene datoteke bio NCFTA_iOS_ devices_intel.csv. NCFTA, što je akronim National Cyber-Forensics & Training Alliance korporacije. Navedena (neprofitna) korporacija okuplja međunarodni tim stručnjaka zainteresiranih za razvoj informatičke sigurnosti. NCFTA ima ugovore s drugim tvrtkama i ustanovama kao što su FBI, Microsoft, sveučilište Carnegie Mellon i sličnim subjektima koji se najčešće nalaze na prvoj liniji obrane od cyber-napada. Koliko god da smo obučeni u otkrivanju cyber-kriminala, činjenica je da nam često treba pomoć tvrtki iz tehnološkoga sektora da bismo na vrijeme otkrili različite malverzacije i napade izvedene na Mreži (Dan Larkin, jedan od osnivača NCFTA organizacije) Iz svih raspoloživih podataka vezanih za taj slučaj, sigurno je samo jedno. Netko od umiješanih subjekata ne govori istinu. Je li to hakerska skupina AntiSec ili BlueToad koji se posipa pepelom zbog ukradenih podataka – nije toliko ni bitno. Informacije koje su dospjele do javnosti u svezi s tim slučajem u najmanju su ruku proturječne, a prava je istina vjerojatno negdje između verzija kojih se drže AntiSec i BlueToad. U vjerodostojnost ukradenih (i objavljenih) podataka možemo biti poprilično sigurni tako da je pouka priče samo jedna – potpuna sigurnost i anonimnost na webu je čisti privid. Dok god vaše podatke sakupljaju različite megakompanije (prečesto i bez vašega znanja) kojima su vaši podatci samo roba kojom će možda već sutra trgovati, online privatnost ne postoji. Nastavak sa 42. stranice koje provodite (vi ili vaše dijete) na društvenim mrežama. Planirajte kada ćete i koliko minuta dnevno provjeravati svoj online profil i pridržavajte se plana. Posljednje, ali ne i najmanje važno, održavajte ravnotežu između vašega stvarnog i online života te uvijek budite svjesni granice između to dvoje. Koliko su moji podatci sigurni? Na Internetu ne postoji anonimnost. Bez obzira na to s koliko se vatrozidova ogradili, kroz koliko proxyja prolazili do nekoga web-sajta, uvijek vas se može pronaći. Jedino je pitanje kolikim sredstvima raspolaže onaj koji vas želi pronaći. Iako je anonimnost na webu utopija, mnogi ljudi ohrabreni prividom anonimnosti, u (prividnoj) sigurnosti svoje sobe, na webu rade ono što u stvarnome životu nikada ne bi. 44 infoTrend 190/10/2012 Slična je „hrabrost“ primijećena i kod ranjivosti te aplikacije (ili poslužiteljskoga Facebookovih korisnika koji na svo- softvera), vaši su osobni podatci često dojim profilima ili na zidovima prijatelja stupni bilo kome tko ima dovoljno znaostavljaju poruke koje uživo nikada ne bi nja, resursa i vremena da do njih dođe. Facebook svaki dan spriječi od 250 izrekli. Generalni je savjet da nikada na do 600 tisuća (!) pokušaja svoj Facebook profil hakiranja svoje web-apline postavljate bilo kaAko ste na Facebook kacije. Hakerska skupina kav kompromitirajući postavili određeni Anonymus ne podržava materijal (bilo po vas napade na tu društvenu ili po nekoga vašeg sadržaj, nema mrežu. prijatelja) bez obzira odustajanja - jednom Problemi koji se najčešće na to što ste ograničili učitani sadržaj je vezuju uz Facebook su zapristup do njega. Sve (gotovo) nemoguće štita online privatnosti, sise svodi na to da se ukloniti. gurnost djece na toj mreži digitalni sadržaj koji te vrlo čest govor mržnje. učitavate (fotografije, Različite se vladine filmovi, komentari i agencije često oslanjaju na sl.) pohranjuje na tvrdi disk nekoga poslužitelja i stavlja na raspo- Facebook (i ostale društvene mreže) da bi laganje nekakvoj web-aplikaciji koja ima istražile zločine, prikupile dokaze i slično. dvojbene sigurnosne mehanizme. Zbog Te agencije imaju pravo pristupa i onim Istraživanje: Posao, mobiteli i mailovi Not so gay friendly. Nakon što je Facebookovo vodstvo odbilo uvesti treći spol kao opciju prilikom kreiranja korisničkoga naloga, nepalski gay aktivist Sunil Babu Pant je iz prosvjeda uklonio svoj profil s te mreže. Sa 101 godinom, Florence Detlor je najstarija korisnica Facebooka profilima koji nisu javno dostupni čak i u slučaju da ne postoji opravdana sumnja da bi oni mogli sadržavati njima potrebne informacije. Ako imate Facebook nalog, na njega ste postavili određeni sadržaj i nakon nekoga vremena želite taj sadržaj ukloniti, razmislite ponovno. Naime, jednom učitani sadržaj je (gotovo) nemoguće ukloniti (!). Svaki komentar, svaki like, sve vaše fotografije i ostali sadržaji čuvaju se neodređeno vrijeme na Facebookovim poslužiteljima čak i kada ih uklonite s vašega profila. Činjenica da se navedenomu sadržaju više ne može prići kroz standardno Facebookovo sučelje ni u kojem slučaju ne znači da taj sadržaj nije tu negdje i da samo čeka da izroni u najnepovoljnijem momentu za vas. Deaktivirati ili isključiti? Ako je ovaj tekst bio kap koja je prelila čašu i želite zatvoriti svoj Facebook nalog, na raspolaganju imate dvije opcije. Prva je opcija deaktivacija naloga. Tako će vaša vremenska linija (vaš potpuni profil) biti uklonjen s Facebookova servisa te vas nitko neće moći pronaći kroz tu mrežu. Sav će sadržaj i dalje ostati na Facebookovim serverima (neodređeno vrijeme) tako da u slučaju da poželite reaktivirati svoj account, to možete razmjerno lako izvesti. Poruke i objave na tuđim zidovima će ostati, ali vaše će ime biti zasjenjeno (i na njega se neće moći kliknuti) jer je vaš profil sada neaktivan. Kada odaberete opciju za deaktivaciju, Facebook će izvući još jednoga asa iz rukava. Naime, nakon što kliknete na opciju za deaktivaciju naloga, Facebook će vam prikazati slike nekih vaših prijatelja uz notifikaciju kako ćete im nedostajati. Srcedrapajući prizor koji donekle podsjeća na scenu iz filma „2001: Odiseja u svemiru“ gdje računalo H.A.L. 9000 moli astronauta Davea da ga ne isključuje (znamo kako je to završilo). Opcija broj dva je potpuno uklanjanje Facebookova profila. To se izvodi pomoću Facebookova help deska, a nalog se ne briše odmah, nego je dodano razdoblje od 14 dana tijekom kojih se korisnik može predomisliti i svoj nalog ostaviti na životu. Sve što treba napraviti je logirati se tijekom toga razdoblja čime će se uklanjanje automatski zaustaviti. Gotovo propali projekti poput Google+ društvene mreže jasno govore da čak ni veliki igrači poput Googlea ne mogu parirati Facebooku na tome području. Masovnost Facebookova članstva toj mreži jamči dug i stabilan život. Zašto bi se itko prijavljivao na Google+ ili MySpace ako su svi njegovi prijatelji na Facebooku? Upravo zahvaljujući toj masovnosti članstva, Facebook si dopušta i ono što mu inače ne bi prošlo s aspekta privatnosti osobnih podataka. Mnogi stručnjaci za online sigurnost traže da Facebook bude više opt-in, a manje opt-out mreža. To u načelu znači da bi nakon učitavanja svi podatci po zadanosti (defaultu) trebali biti zaštićeni te da bi samo njihov pravi vlasnik trebao odlučiti što će dati javnosti na uvid. Kako sada stvari stoje, Facebook je tipični optout sustav što znači da su po zadanosti sve informacije dane na uvid javnosti, a korisnici se sami moraju pobrinuti za sigurnosne postavke svojih naloga i njihovih sadržaja. Poslovni mobitel nakon radnog vremena zvoni čak 88% ispitanika. Najviše ih zove nadređeni (75%), zatim kolege (67%), a njih 36% treba klijent. Osim što pozivi dolaze u slobodno vrijeme tijekom tjedna, 25% prima pozive i vikendom, dok mobitel ‘prekine’ godišnji odmor 27% ispitanika. Najčešći razlog iznenadnom pozivu od naređenog je učinjena pogreška, odnosno problem koji treba hitno riješiti (82%). Pozivi zbog dodatnog posla su na drugom mjestu (58%), a slijede pozivi zbog nove poslovne ideje ili prijedloga (40%). Poslovni mailovi izvan radnog vremena rjeđi su od poziva - 77% ispitanika zaprimi poslovni mail u svoje privatno vrijeme. Pošiljatelji su u većini slučajeva nadređeni (65%), zatim kolege (61%) i poslovni partneri (41%). Iako mailovi u slobodno vrijeme stižu manjem broju ispitanika, dolaze češće tijekom godišnjih odmora (35%). Nadređeni paze da pozivi budu u razumno doba dana (do 22 sata navečer), no kada se radi o mailovima situacija je drugačija. Ispitanici navode da su znali primiti poslovni mail u razdoblju od ponoći do jutra.Iako nisu dužni odmah odgovoriti, većina ispitanika (72%) na poslovne pozive i mailove pristigle izvan radnog vremena odgovara čim ih uoči. Odgovaranje kada dođu na posao (14%) i odgovaranje s vremenskim odmakom (14%) prakticira podjednaki broj ispitanika. Oni koji ne odgovore odmah, najčešće koriste izgovor da nisu vidjeli primljeni mail odnosno propušteni poziv (65%). Trećina ispitanika (30%) priznaje da nema ispriku, a 5% ih se koristiti drugim izgovorima. Iako je to njihovo slobodno vrijeme, grizodušje nakon ignoriranja poziva ili maila od nadređenog osjeća skoro polovica ispitanika (49%). Također, od ispitanika koji na poziv ili mail nisu odmah odgovorili, njih 42% dobilo je ‘bukvicu’ od nadređenog. Većina ispitanika (65%) nije pokušala dati svom nadređenom do znanja da mailovi i pozivi u slobodno vrijeme nisu dobrodošli. Svega 8% se direktno obratilo svom šefu, dok ga je 27% ispitanika suptilno upozorilo da nije u redu što ih zove van radnog vremena. Iako nerado primaju pozive i mailove od nadređenih, ispitanici znaju i samoinicijativno slati mailove u privatno vrijeme. Najviše ispitanika ima naviku slanja mailova samo kada je nužno (88%) ili poslije posla (71%). Za više informacija obratite se na: Petra Rulek, Specijalist za promociju i eksterne komunikacije E-mail: petra.rulek@moj-posao.net, tel. 01 6065 253 190/10/2012 infoTrend 45 > OSVRT SmartCard 2012 To nije priča zbog priče RAZGOVARALA: ANA MIŠIĆ INFOTREND: Tvrtka CASE d.o.o. kojoj ste na čelu, i ove je godine organizirala konferenciju SmartCard o strukturi i primjeni čip kartica u Hrvatskoj. Mo� lim vas da nam kažete što vas je, prije dvanaestak godina, potaklo da u svoju obrazovnu djelatnost uvedete tada novu tehnologiju. ANTE POLONIJO: U to su vrijeme banke imale problema s magnetskim karticama pa su bile spremne zamijeniti ih takozvanom EMV tehnologijom koju su promovirali Visa, MasterCard i u ono vrijeme Eurocard. Procijenili smo da ta tehnologija ima budućnost to više što je bilo predviđeno da će se na istoj kartici nalaziti četiri aplikacije. Započeli smo vrlo rano, gotovo prije vremena, jer u Hrvatskoj još i nije bilo čip kartica. Bila je to neka budućnost, sve je izgledalo dosta obećavajuće, a ipak malo neizvjesno. A onda su, u proteklih deset godina, sve naše banke prodane, a s obzirom na to da su morale zamijeniti kartice, odlučile su se za novu tehnologiju – za čip kartice. Naša je konferencija time postala vrlo aktualna i opravdana. EMV kartice udomaćile su se u Europi, a u Americi ih tek sad uvode. INFOTREND: Po čemu se kartice danas razlikuju od onih prezentiranih na prvoj SmartCard konferenciji? Možete li nam ispričati svoju viziju daljnjega razvoja i uloge pametnih kartica u životu poje� dinca i društva? POLONIJO: Kao mnogo svestranija zamjena za gotov novac, pametne su kartice unijele fantastične promjene, pogotovo u bankarsko i općenito financijsko poslovanje, ali i u život građana. Sada se mnogo govori o tome da svijet prelazi na bezgoto46 infoTrend 190/10/2012 vinsko plaćanje. U nekim zemljama bezgotovinsko plaćanje prevladava u više od 80 posto platnoga prometa. Mnogo je razloga za plaćanje karticama i budućnost im je osigurana. Tko će sve izdavati kartice i kako, to je druga priča. Na okruglome je stolu naše konferencije kolega iz HT–a rekao da oni vide problem u kovanicama koje se koriste pretežno za mala plaćanja, novine, prijevoz, cigarete i tako dalje. Tvrtke koje rade sa sitnim novcem moraju ga brojiti, nositi, predavati i opet podizati za drugi dan, što je vrlo skup proces pa i tu kartica ima svoju budućnost. Kod nas to još uvijek nije uvedeno, malo koji kiosk pruža mogućnost plaćanja karticom. U malim se zemljama kao što je naša novosti uvode znatno sporije nego u velikim sredinama gdje je to isplativije. INFOTREND: Osim maloga broja kori� snika, koje su glavne prepreke razvoju kartičnoga poslovanja u Hrvatskoj? POLONIJO: Često je kočnica u nerazumijevanju. Plaćanje je parkiranja putem SMS-a prihvaćeno trenutačno jer su ljudi odmah uvidjeli korist i praktičnost te novosti. Tu su našli svoj interes i banka i parkiralište i pošta koja naplaćuje impulse. Riječ je o win-win situaciji u kojoj svi imaju koristi. Bankomati su se također brzo uhodali, ljudi su već zaboravili grozne redove u banci. A evo, na Konferenciji smo saznali da i POS strahovito raste, ali tu ima i negativnosti. U trgovini, na blagajni, poredano je pet POS-ova od pet različitih banaka. Isti je slučaj i s bankomatima. Riječ je o golemoj neracionalnosti jer tehnologija omogućava objedinjenje tih funkcija. INFOTREND: SmartCard konferenci� ja okupila je velik broj sudionika. Kako ocjenjujete aktualnost i kvalitetu sadrža� ja ovogodišnjih predavanja, radionica, Predavači su ponudili vrlo zanimljive teme. Prezentirali su projekte koji se kod nas rade, koji su napravljeni, koji su uspjeli, ali ne uvijek i u Hrvatskoj. O ovogodišnjoj SmartCard konferenciji razgovaramo s osnivačem i organizatorom Antom Polonijom. seminara i okrugloga stola u odnosu na prošlogodišnju konferenciju? POLONIJO: S obzirom na krizu, bojali smo se da će biti manje sudionika nego lani. A dogodilo se suprotno jer su neke teme izazvale posebnu pozornost. Primjerice, kao velika novost prezentirani su bankomati koji su ujedno i mjenjačnice, a vi znate kakve drame u vezi s time nastaju u turističkoj sezoni. Pozornost privlači i plaćanje cestarine ENC-om, što je zapravo elektronički novčanik u koji uložite novac i trošite dok ga ima. U zapadnoj je Europi dosta u modi i plaćanje prijevoza karticama. A i kod nas to imaju Pula, Osijek i Zagreb, ali to su još izolirani slučajevi. Osim toga ako koristite vozila različitih prijevoznika, trebali biste sve plaćati jednom karticom, a sustav bi trebao izračunati koliko kojemu prijevo- tehnologije koje su u najavi ili već kreću, drugoga su dana na redu bili standardi, smjernice koje se odnose na poslovanje, kako bi se nešto što bolje napravilo. Svi ti naši projekti u biti moraju biti usuglašeni s projektima EU-a. Europska je zajednica već odavno poduprla mnoge projekte - najprije je zacrtala smjer razvoja pa podržala pilot-projekte, a sada se ti projekti već uvode. A mi? Mi ćemo se, s našim šarolikim razvojem – malo ovamo malo onamo – vrlo teško uklopiti. Primjerice, kada k nama dođe čovjek iz Europske unije, bio to Francuz ili Nijemac, on ima europsku zdravstvenu iskaznicu i mi je moramo prihvatiti jer Europska unija to traži. Jesmo li svjesni da ćemo, kada uđemo u Europsku uniju, morati imati sve u elektroničkome obliku kao i oni? Dosad smo odmahivali rukom i govorili: „ma baš nas briga, kada zniku pripada vašega novca. No kod nas ćemo mi u Europsku uniju?“. E sada, kad se svelo���������������������������������� ��������������������������������������� na������������������������������� ��������������������������������� nekakvih���������������������� ������������������������������ devet���������������� ��������������������� mjeseci�������� ��������������� , odjed������ se o svemu previše filozofira, svatko oče- to���������������������������������������� ����������������� je��������������� �������������� prekratko����� ���� vri� kuje da će biti izigran pa je takvu suradnju nom su svi u panici: „to������������������ jeme, pa što ćemo sada?“. teško ostvariti. Po mojem mišljenju i to je������������� ��������������� jedan������� ������������ od���� ������ ra��� INFOTREND: Možete li nam naznačiti zašto ove�������������������������� ����������������������������� godine������������������� ������������������������� vlada������������� ������������������ ve���������� ������������ će zanimaključne teme konferencije i upozoriti na zloga������������������������������������ nje za Konferenciju jer sada svi istražuju najbitnije autore i izlaganja? što to Europska unija ima, kako to kod POLONIJO: Bilo je dosta kvalitetnih predavanja i domaćih i stranih koje su ljudi njih funkcionira, što moraju napraviti da pozorno slušali iz jednostavnoga razloga bi se prilagodili, koliko to stoji i tako dajer govore o novostima ili iskustvima, a lje. Zato i ti strani predavači trljaju ruke neke smo predavače pozvali jer dolaze iz jer se njima također pruža nova prilika za branše ili tvrtki koje su nam zanimljive. posao. I banke i trgovci i ostali morat će Htjeli smo, primjerice, saznati što će biti s nešto potrošiti na prilagodbu Europi. INFOTREND: Na okruglome smo stolu novom hrvatskom osobnom iskaznicom, imali priliku čuti sumnji� ali to je obavijeno velom čave izjave o uvođenju be� tajne kao što je to nekada skontaktne kartice. Jedan bilo s plaćanjem cestarina Mnogo se govori o ili uslugama zagrebačkoga tome da svijet prelazi je sudionik čak primijetio da ako neki vide NFC kao ZET-a. na bezgotovinsko svijetlo u tunelu, moraju Predavači su na Smart plaćanje. U nekim Cardu ponudili vrlo zgod- zemljama prevladava se zapitati nije li to svije� tlo vlaka koji im dolazi u ne i aktualne teme. To nisu u više od 80 posto susret. bile priče radi priča. Preplatnoga prometa. POLONIJO: Najlakše je zentirali su projekte koji su napravljeni, a koji su djelotvorni. Tvrtka izdati nove kartice. No ova koju sada svi AKD koja proizvodi kartice i svake godi- imamo u džepu stoji 3 eura, a ona s NFCne kod nas prezentira dva ili tri svoja pro- om recimo 6 eura. E sada, ako morate ������������������������������� milijun������������������������ ����������������������� kartica���������������� ��������������� ili������������ ����������� devet������ ����� milijekta, pohvalila se svojom zdravstvenom zamijeniti�������������������������������� koliko������������������������������ ������������������������������������ ih��������������������������� ����������������������������� ima����������������������� �������������������������� u��������������������� ���������������������� Hrvatskoj����������� �������������������� , to������� ��������� su���� ������ ve��� iskaznicom koja je prihvaćena u Makedo- juna������������������������������������� liki novci, a treba uložiti i u POS-ove koji niji, ali ne i u Hrvatskoj. Ondje su je uveli neki stranci. Ima tu različitih paradoksa. mogu čitati NFC signal. Banke će ući u to Ili su naše tvrtke skupe ili se njima ne daje ulaganje ako znaju da će od toga imati kopovjerenje. Naši predavači iznose svoje risti, a treba imati na umu da to u Europi projekte koji su se pokazali uspješnima, nije baš lako prihvaćeno, da treba neke navike mijenjati, da treba neke ljude priuali u Hrvatskoj baš i ne prolaze. Ako Konferenciju analiziramo po da- čiti, da se mora ljudima to približiti. Pa se nima, prvi su dan predstavljane nove započinje s malim plaćanjima u kioscima, u lokalnome prijevozu i malim trgovinama jer tu je najlakše dokazati praktičnost NFC-a. A to kod nas znači i prilagodbu oko 100 tisuća POS-ova koliko ih ima u Hrvatskoj. Ulaganja su velika, a povrat upitan. Zato NFC za sada teško prolazi i u Europi. INFOTREND: Mijenja�������������������� li����������������� ������������������� se�������������� ���������������� tijekom ������������� godi� na sastav publike koja prati SmartCard? U kom smislu – strukovno, generacijski, po spolu ili interesima? POLONIJO: U početku, kada se govorilo o elektroničkome potpisu, pa o zakonu o zaštiti sigurnosti, onda je to bila jedna publika, a sada kada se sve više govori o iskustvima, o gotovim projektima, onda se tu već pojavljuje neka druga publika, osim one prijašnje pojavljuje se i nova. Publika bira uvijek po temama i ako mi uvedemo neku novu temu, onda će se naći i odgovarajuća publika. Primjerice, prije dvije-tri godine dosta se govorilo o zdravstvu, bile su te e-uputnice, pa e-doktor, pa e-recept, pa smo mi imali tu temu i onda je, naravno, dio publike bio iz zdravstva. Obično nam dolaze visoko rangirani ljudi iz različitih tvrtki, direktori razvoja ili netko tko se bavi implementacijom. Bilo je i visokopozicioniranih ljudi iz banaka, ali to je uvijek neka određena prigoda ili prilika. A treba voditi računa o tome da ni troškovi sudjelovanja nisu mali – to je put, trodnevni boravak, smještaj, kotizacija. Sada se gleda na svaku kunu. Ove smo godine imali 210 sudionika, a 2008. kada su se uvodile kartice, SmartCardu je nazočilo 300 ljudi. INFOTREND: Imate li već danas viziju sadržaja 14. SmartCard konferencije i promjena koje želite unijeti na osnovi ovogodišnjih iskustava? POLONIJO: To je zaista teško reći. Ima tehnologija koje se najavljuju i koje se nude već i na ovoj konferenciji, ali trebamo vidjeti hoće li to biti prihvatljivo. Treba procijeniti jesu li zaista korisne ili samo zanimljive. No vjerojatno ste zamijetili da ove godine nismo imali seminare, a oni su uvijek pratili naše konferencije. Ljudima je to postalo preskupo, zamorno, tempo je na ovoj Konferenciji bio dosta oštar... Osim toga, sudionici teško plaćaju i osnovnu kotizaciju, iako je u odnosu na strane konferencije vrlo mala. Tjedan dana prije SmartCarda vrlo je slična konferencija u Portorožu imala kotizacije u iznosu od 1000 eura, dok je naša bila četverostruko manja. 190/10/2012 infoTrend 47 >OSVRT WEEKEND MEDIA FESTIVAL Bum se tek očekuje Tradicionalno već petu godinu medijski i marketinški stručnjaci kraj rujna rezerviraju za Weekend Media Festival u Rovinju. Ovogodišnji se Weekend održao od 20. do 23. rujna 2012. i privukao je 4000 stručnjaka, 500 akreditiranih novinara, preko 100 predavača i panelista koji su razmjenjivali iskustva i znanja. PIŠE BORIS PLETIKOSA Iako je riječ o skupu stručnjaka za marketing i medije, sve je veća poveznica s novim tehnologijama, informatikom, posebno u području Interneta i društvenih mreža. Razlog je tomu da korisnici na Internetu provode preko 30% svojega vremena, dok oglašivači za taj medij izdvajaju svega 8% svojih budžeta za oglašavanje. Mnogi brendovi kod nas nisu još prihvatili Internet kao svoj medij za oglase. To govori da se u budućnosti u tome segmentu tek očekuje bum i da će se pojaviti tisuće novih inovativnih aplikacija za promidžbu, što će IT industriji dati novi zalet. Mnogi mladi programeri upravo u tome vide svoju poslovnu budućnost. Nove tehnologije, gadgeti poput pametnih telefona i tableta, društvene mreže s viralnim sadržajem postaju dio integriranih marketinških kampanja. I, slobodno možemo reći, svi su online. Ako netko nije, već dobrano kasni. Na Facebooku je već 70 posto internetskih korisnika, a u velikoj je mjeri prihvaćen i QR kod kao novo sredstvo promidžbe. 48 infoTrend 190/10/2012 Oglašavanje na Internetu u Hrvatskoj je lani naraslo čak za 131 posto, ali to je ipak još uvijek vrlo mali udio ovog tržišnog segmenta. Razmotrimo neke od uspješnih projekata vezanih za informatiku i Internet. Kako je Istra postala društvena regija? Kako društvene mreže mogu utjecati na pozicioniranje regije, prezentirali su Denis Ivošević, direktor Turističke zajednice Istarske županije sa svojim timom u prezentaciji Kako je Istra postala „društvena“ regija. Dvije trećine korisnika Facebooka dijeli pojedinosti sa svojih putovanja, i ažurira statuse dok su na odmoru, samo su neki od podataka koje je iznio Karol Karpinski iz Facebooka. Taj je podatak zasigurno utjecao da čelne osobe istarskoga turizma započnu s izradbom digitalne strategije. Neki su od njezinih elemenata razvoj destinacijskoga internetskog portala na sedam jezika, kampanje, blogovi te socijalni mediji. Kako bi potaknuli turiste da što više dijele sadržaja, nastoji se osigurati što veća pokrivenost wi-fi signalom. Da korisnici sve više prepoznaju digitalne kampanje, dokaz je da je stranica Visit Istra u samo 4 mjeseca prikupila 33.000 fanova na Facebooku i 500 sljedbenika na Twitteru. Nove tehnologije, gadgeti poput pametnih telefona i tableta, društvene mreže s viralnim sadržajem postaju dio integriranih marketinških kampanja. Print vs. Digital Vječna dvojba između printa i online bila je tema i ovoga Weekenda, a Arno Laeven u svojem je predavanju Inovacija u medijima: gdje pronaći novac! zaključio da je nužna integracija. Laeven ističe kako je iPad donio revoluciju za izdavače jer nudi interaktivne mogućnosti poput dodira i zvuka s mogućnošću linkova, te da to treba iskoristiti. Stoga se očekuje da se tiskani mediji prilagode novim mogućnostima i ponude svojim čitateljima više. Predviđa kako će cijena tiska rasti sve više i više te kako će print biti samo za premium sadržaj, dok će online biti masovni medij. Već je i učinjen prvi korak. Glavni urednici listova Finance iz Slovenije, Business.hr iz Hrvatske, Oslobođenja iz Bosne i Hercegovine, Novoga magazina iz Srbije, Vijesti iz Crne Gore te Kapitala iz Makedonije potpisali su ugovor o suradnji i lansiranju medijskoga projekta Biznis plus, kojim će na jednu platformu integrirati sve poslovne informacije iz zemalja regije. Nagrada za prvo godišnje izvješće u Hrvatskoj na iPadu Jedna od vodećih inovativnih marketinških agencija Bruketa&Žinić OM redovito osvaja nagrade za najuspješnije uratke. Ove su godine nagrađeni za godišnje izvješće Adris grupe s kampanjom U dobrim rukama. Prilikom dodira, topline dlanova izvješće otkriva zelene floralne dijelove, metaforički prikazujući kako ruke mogu postići što god požele. Digitalna je inačica izvješća prilagođena za iPad, što je prvi primjer u Hrvatskoj. iPad platforma omogućuje jednostavniju distribuciju, veću razinu interakcije te osvježivanje podataka i nakon objave. Budući da u tiskanome izdanju izvješća čitatelj obavlja interakciju toplinom svojih ruku (dodirom), isto je načelo primijenjeno i u iPad inačici. Prvi Google AdWords Premier u Hrvatskoj U sklopu petoga Weekend Media Festivala Hrvatski je Telekom najavio strateški sporazum s Googleom, čime je postao prvi Google AdWords Premier partner u Hrvatskoj. Kao Google AdWords Premier partner omogućit će obrtnicima te malim i srednjim poslovnim korisnicima oglašavanje na Googleu po načelu ključ u ruke, gdje će HT upravljati online kampanjama korisnika i osigurati njihovu učinkovitost putem stalne optimizacije. Ne zaboravimo da tportal.hr bilježi 13 milijuna posjeta tjedno. Ostala zbivanja Najveći su interes izazvali novi formati, poput Hard Talka, u kojem su gosti bili predsjednik Uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi, te veterani regionalne medijske scene Goran Milić i Aleksandar Tijanić. Njihova je rasprava privukla toliko ljudi da se u velikoj dvorani Weekenda tražio stolac više. Rasprava je bila posvećena kriznomu komuniciranju, a zaključak je bio da o krizama treba razmišljati prije nego što se dogode jer je priprema majka svakoga uspjeha u upravljanju krizom. Na panelu je o stanju novinarstva rečeno da novinarstvo nikada nije bilo produktivnije nego danas, proizvodnja sadržaja i konkurencija veće su nego ikada, kao i broj platformi na kojima se taj sadržaj objavljuje. Sadržajna je bila i panelna rasprava o budućnosti Hrvatske i regije, u kojoj su sudjelovali prvi potpredsjednik hrvatske Vlade Radimir Čačić i predsjednik Uprave T-HT-a Ivica Mudrinić. Razgovaralo se i o TV rejtingu i sportskim sponzorstvima, a predstavljeno je i globalno tržište internetskih igrica te inovacije u medijima. Na Weekendu je održana i 13. konferen190/10/2012 infoTrend 49 >OSVRT Istraživanje: MEDIJI I NOVE TEHNOLOGIJE Na Weekend Media Festivalu 2012 prezentirano je i istraživanje koje je provela agencija Mediascope Europe, o ponašanju potrošača na europskom medijskom prostoru. Istraživanjem je obuhvaćeno 28 zemalja, a prvi put bila je uključena i Hrvatska. Glavni cilj ove studije je bio prikazati različite navike potrošača širom Europe i Hrvatske te usporediti njihove sličnosti i razlike. Naglasak je stavljen na medijske promjene, na nastajanje i razvijanje online medija i praćenje videa, socijalnih medija s posebnim osvrtom na Internet-trgovine. Istraživanje je obavljeno u veljači ove godine. Koje medije i koliko koristimo? Ako promatramo ukupnu odraslu populaciju Hrvatske od 3,8 milijuna ljudi, onda možemo zaključiti da je 64% ili 2,8 milijuna Hrvata online. Oni provedu na Internetu 15,1 sat tjedno. Gotovo isti podatci vrijede i u zemljama EU, s tim da se kod nas još i danas više sluša radio, a manje čitaju časopisi. Možda razlog ipak treba tražiti u slabijoj kupovnoj moći Hrvata. Koje medije i koliko koristimo u EU i Hrvatskoj? sati tjedno/% TV Online Radio Novine Časopisi HR 17,5/99% 15,1/64% 15,5/81% 4,4/66% 3,5/35% EU 16,8/95% 14,8/65% 12,7/64% 4,6/62% 4,0/48% Kojim uređajima se spajamo na Internet? Pomoću računala na Internet se spaja 2,4 milijuna Hrvata. No, računalo već nekoliko godina nije i jedina mogućnost da budete online. Sve više se koriste mobilni uređaji. Mobilnim telefonom se spaja 800.000 Hrvata, tabletima 200.000, dok se 60.000 priključuje pomoću igraćih konzola. Vidimo da je u EU dvostruko više onih koji se spajaju prijenosnim uređajima, a da pada broj onih koji se spajaju stolnim računalima. Opet kupovna moć, jer i kod nas bi svatko volio imati iPad. Kako se spajamo kod kuće? cija za odnose s javnošću HUOJ-a. Weekend Media Festival zatvoren je regionalnom revijom najboljih reklamnih agencija BalCannes. Publika je imala priliku vidjeti 25 najboljih od 101 prijavljene kreativne kampanje iz 52 agencije iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije i Crne Gore. Kampanje koje su proglašene najboljima i nagrađene često su bile integrirane marketinške kampanje koje su koristile moć novih tehnologija, društvenih mreža i oslanjale se na viralni „buzz“. I nemojte misliti da se tamo samo radilo. Osmišljen je iznimno bogat i zanimljiv zabavni program s mnogim gostima, koji su duboko u noć držali budnima sudionike konferencije. 50 infoTrend 190/10/2012 sati tjedno/% Stolno računalo Prijenosno računalo Netbook Tablet e-čitač HR 75% 57% 14% 4% 2% EU 62% 56% 14% 9% 6% Mobilni Internet Pojava iPhonea i poslije cijele generacije pametnih telefona rezultirala da 32% Hrvata i 44% EU-građana ima takav uređaj stalno kod sebe pa stoga mnogi mogu biti uvijek i svugdje - online. Nažalost, tarife mobilnih operatera u Hrvatskoj za te usluge su bezobrazno visoke pa je spajanje na Internet takvim uređajima mnogima nedostupno. Stoga se mobilnim uređajima uglavnom spajamo preko wireless mreža na koje naletimo u gradu, kafiću, na poslu ili kod kuće. Osim za razgovore ti pametni mobilni uređaji služe za prijem e-maila i kontakte preko društvenih mreža. Mnogi ih koriste kako bi se zabavili ili bili informirani, a neki i za online-kupovanje. Što se sve radi u tim trenucima promatramo u razdoblju od jednog tjedna. Komunikacija sati tjedno/% Slanje i primanje e-mailova HR EU 30% 37% Korištenje privatne društvene mreže 28% 29% Korištenje službene društvene mreže 6% 13% Internet kao medij za komuniciranje Pojavom Interneta komunikacija među njegovim korisnicima doživjela pravi bum. Čak 98% komunicira putem e-maila, dok ih 85% koristi društvene mreže. Po raznim forumima je 72% korisnika, dok se slanjem poruka služi njih 82%. Novi model je komunikacija na društvenim mrežama. Gledaju se fotografije, komentiraju događaji, formiraju se razne grupe istomišljenika i obožavatelja. Ne samo da se može lajkati i dati podrška nekome brandu, stranici... već se mogu osnovati i grupe za bojkot, prosvjede i sve se to odvija munjevitom brzinom. Svojedobno je najveću revoluciju napravio Skype sa svojim besplatnim razgovorima s poslovnim partnerima, prijateljima i rodbinom širom svijeta. VOIP telefonija je također doprinijela drastičnom padu cijena međunarodnih razgovora i omogućila češće kontakte, naprimjer, s ujakom u Australiji dok se nekad sve svodilo na jedno pismo i čestitku za Božić. ICT INDUSTRIJA< Internet-trgovina U početku je kupnja putem Interneta izazivala strah za sigurnost plaćanja i isporuku plaćene robe. Mnogi su željeli vidjeti boju, opipati materijal, probati veličinu. Ipak prednosti kupnje u online-trgovinama su daleko veće negoli moguće zlouporabe, što se ponekad i dogodi. Za svaki proizvod možete saznati mnogo više tehničkih detalja, vidjeti komentare drugih, a često i cijena zna biti niža. Globalno tržište omogućava kupnju izvan granica matične zemlje pa se često kupuje ono što nije moguće naći kod nas. U Hrvatskoj 98% korisnika želi kupovati putem Interneta usprkos strahu. Ipak, kupovalo ih je 80%, a samo 9% online-kupnje se odvija među hrvatskim Internet-korisnicima. Oni koji kupuju putem Interneta potrošili su u promatranih 6 mjeseci po 227 € što je naspram 544 € u EU više negoli upola manje. Prosječan broj kupnji bio je 7 dok ih je u EU bilo 13. Najpopularniji proizvodi kupljeni online sati tjedno/% Odjeća za koncerte, Elektro- Odmor Koz- Kartekazalište Knjige i modni Putne i karte nika metika dodaci festivale HR 33% 24% 17% 17% 13% 11% 17% EU 43% 38% 34% 32% 28% 26% 25% Najposjećenije stranice Neke Internet-stranice korisnici posjećuju svaki dan, a neke po potrebi jednom ili više puta mjesečno. Pogledajmo one koje se svakodnevno gledaju i koliko. Očigledno je da u današnjoj besparici Hrvati radije čitaju novosti po portalima negoli da kupuju dnevne novine, ali su i veći poklonici društvenih mreža nego što su EU-građani. Posjet stranica sati tjedno/% Društvene mreže Novosti Video Bankarstvo i financije Hobi Sport Forumi Posao Glazba Lokalne informacije HR 54% 60% 37% 13% 16% 16% 19% 15% 13% 14% EU 43% 40% 18% 16% 15% 12% 11% 11% 10% 9% Što radimo dok smo online? Televizija kao najgledaniji medij postupno se integrira na Internet. Prednost gledanja programa putem Interneta jest da to možeš kad god želiš, bez potrebe snimanja ili trčanja pred mali ekran u točno određeno vrijeme. Čak 15% Hrvata gleda TV dok surfa ili u prosjeku provede 2,6 sati tjedno koristeći oba medija istodobno. Internet pomaže u upravljanju životnim stilom kod 86% Hrvata i kod 81% EU-građana. Njih 52% (EU 46%) bolje upravlja financijama, a svega 30% Hrvata koristi Internet za rezervaciju hotela i godišnjih odmora, dok je u Europi ta brojka znatno veća i iznosi 43%. Kako bi ostvarili kontakt s prijateljima i rodbinom 78% Hrvata koristi Internet, dok EU-građani zaostaju sa 63%. Ono što najviše zanima marketing stručnjake jest da 53% (EU 51%) misli kako im Internet pomaže odabrati bolji proizvod ili uslugu, a 38% Hrvata i EU-građana je zainteresirano za povezivanje u društvene mreže. Što provjeravamo na Internetu prije odluke o kupnji? sati tjedno/% Putne karte Elektroniku Putovanja Mobilne telefone i ponudu operatera Financijske usluge Automobile Odjeću i modne dodatke Osiguranja Kozmetika Proizvodi za zdravlje Uređenje doma HR 45% 62% 44% 66% 45% 48% 34% 30% 30% 41% 36% EU 57% 57% 53% 50% 47% 44% 41% 39% 35% 35% 35% Internet i zabava Neosporna je činjenica da je Internet doživio takav brz i strelovit rast nudeći obilje zabave na jednostavan i jeftin način. Zabavu nalaze sve dobne skupine od djece do starijih osoba. Na stranu zaštita autorskih prava, koja se često kršila ili se još krši. Ali, prilagodili su se i proizvođači zabave pa je sad mnogo lakše kupiti jednu pjesmu koja vam se sviđa, negoli ranije cijeli album na gramofonskoj ploči, kazeti ili CD-u. Osim toga portali poput You Tubea su omogućili da svatko stavi svoje uratke, koji postaju dostupni milijunima ljudi u trenu. Često je riječ o vrlo smiješnim, ali ima i vrlo ozbiljnih uradaka, stoga ne čudi da je gledanje videoclipova najzabavnije. Zabavni sadržaji sati tjedno/% Gledanje video clipova Slušanje radija Slušanje glazbe online Gledanje filmova Gledanje TV-a online Gledanje događaja uživo Preuzimanje glazbe Korištenja Pay TV-a Preuzimanje video clipova Preuzimanje filmova Preuzimanje TV programa Podcasting HR 92% 68% 68% 69% 51% 59% 58% 36% 67% 61% 47% 55% EU 81% 67% 66% 66% 60% 59% 57% 54% 52% 51% 46% 43% Zabava/informacije Internet-trgovina sati tjedno/% Surfanje pomoću pretraživača Preuzimanje ili slušanje glazbe Mobitel kao tražilica Preuzimanje ili korištenje aplikacija Preuzimanje ili igranje igara Gledanje filmova, TV-a ili video clipova Preuzimanje filmova, TV ili video clipova HR 28% 19% 17% 17% 13% 7% 4% EU 33% 28% 27% 23% 19% 16% 16% sati tjedno/% Gledanje oglašavanja na Internetu Onlinekupnja putem pretraživača Onlinekupnja putem aplikacije HR 10% 6% 5% EU 17% 11% 9% 190/10/2012 infoTrend 51 >ICT vijesti >TELEKOMUNIKACIJE Srbija Prefiks Prosvjedna nota glavnomu tajniku ITU-a. Potpred- sjednik Vlade Republike Srbije i ministar spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija Rasim Ljajić uputio je prosvjednu notu glavnomu tajniku Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU) Hamadunu Tureu povodom rezolucije kosovske skupštine kojom se zahtijeva da se međunarodni prefiks Srbije (381) koji koriste fiksna i mobilna telefonija na Kosovu i Metohiji zamijeni međunarodnim prefiksom Albanije (355). Ljajić je u prosvjednoj noti istaknuo da je spomenuta rezolucija gruba zloupotreba međunarodnih sporazuma i standardâ, a posebno relevantnih rezolucija i preporuka Međunarodne unije za telekomunikacije. Napredak e-Uprave Srbija na 51. mjestu u razvoju e-Uprave. Ujedinjeni PRIPREMIO NIKOLA MARKOVIĆ su narodi objavili rezultate najnovijega istraživanja o razvoju e-Uprave u svijetu. Prema izvješću koje je objavljeno 1. ožujka 2012. Srbija je napredovala čak za 30 pozicija i dostigla 51. mjesto na svjetskoj rang-listi od 190 zemalja. Time je Srbija svrstana među tri zemlje u svijetu koje su ostvarile najveći napredak u e-Upravi u proteklim dvjema godinama. Za ostvareni su napredak posebno zaslužni uspjesi u razvoju i primjeni portala www.euprava.gov.rs. koji ima oko 300 elektroničkih servisa za građane i pravne osobe. Tesla Obilježen Dan nauke i dan rođenja Nikole Tesle. U Beogradu je 11. srpnja 2012. obilježena 156. godišnjica od rođenja Nikole Tesle. U galeriji “O3one” od 9. do 13. srpnja 2012. bila je otvorena izložba “Teslina vizija Interneta”. U Muzeju nauke i tehnike održana je tribina “Nikola Tesla i 21. vek”. Prof. dr. Božidar Radenković s FON-a Sigurnost Balkana Borba protiv računalnoga kriminala. Predsjednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić založio se 13. rujna 2012. u Sarajevu za unaprjeđenje međunarodne i regionalne suradnje u suprotstavljanju svim oblicima visokotehnološkoga kriminala. Dačić je, obraćajući se sudionicima međunarodne konferencije “Sigurnost Balkana, tehnologija i obrazovanje – izazovi u svijetu kibernetičke infrastrukture”, naveo da se najnovije informacijske i telekomunikacijske tehnologije sve više koriste i u počinjenju kaznenih djela i u međusobnoj komunikaciji između članova kriminalnih skupina. Prema njegovim je riječima u posljednjih pet godina u Srbiji otkriveno 4570 kaznenih djela visokotehnološkoga kriminala, među kojima je 59 kaznenih djela protiv sigurnosti računalnih podataka. Elektronička se komunikacija upotrebljava kako bi se ugovorila kupoprodaja narkotika i oružja, trgovina ljudima i sl. On je naveo da je u Srbiji u okviru Službe za borbu protiv organizovanog kriminala osnovano Odeljenje za borbu protiv visokotehnološkog kriminala 52 infoTrend 190/10/2012 održao je predavanje “Nikola Tesla i savremene telekomunikacije”, a dr. Petar Kočović prikazao je prezentaciju “Šta bi bilo da nije bilo Nikole Tesle?”. PayPal PayPal stiže u Srbiju 2013. Srbija je uklonila sve formalne prepreke da PayPal, sustav online plaćanja, dođe u Srbiju i očekuje se da će se od sljedeće godine jednostavno i lako kupovati internetskim putem. Priopćeno je da su Narodna banka Srbije i Ministarstvo finansija otklonili sve pravne prepreke za primjenu PayPala u Srbiji. INFOFEST 2012. INFOFEST 2012. održava se u Miločeru od 30. rujna do 6. listopada 2012. Za nastup na Infofestu 2012. među prvima su se već prijavili: Oracle, Ericsson Nikola Tesla, Čikom, Embassy Techzones, Univerzitet Meditiran…. U okviru Infofesta 2012. održat će se, kao prethodne godine, e-Savjetovanje poštanskih uprava regije. Organizatori Infofesta su: Ministarstvo za informaciono društvo Crne Gore i Agencija Biznis Link iz Beograda. Više informacija na stranici www.infofest.com. Ćirilična domena Počela je slobodna registracija naziva .СРБ domena. Od 1. kolovoza 2012. u 12.00 sati započela je slobodna registracija .СРБ ćirilične internetske domene, najavio je Registar nacionalnog internet domena Srbije (RNIDS). Pravo registracije sada imaju svi, bez obzira na to imaju li već registriran .rs domenu ili ne. Trenutačno ima registriranih oko 7.500 .СРБ domena. Ćirilična nacionalna domena Srbije .СРБ је jedina internetska domena na svijetu u kojoj se sve adrese sajtova pišu onako kako se i izgovaraju. Novinarsko znanje Novinari dobro poznaju mogućnosti društvenih mreža. Prof. dr. Miroljub Ra- dojković s Fakulteta političkih nauka u Beogradu predstavio je rezultate ankete među 260 novinara. Anketa je pokazala da najveći broj novinara dobro poznaje mogućnosti Interneta i društvenih mreža. Ali, novinari u 50 posto slučajeva prije svega kao izvor informiranja koriste osobe koje su kompetentne govoriti o određenoj temi. Uporaba je Interneta tek na petome mjestu. Istaknuto je da Internet i društvene mreže onemogućuju da se javnosti uskrate informacije i da korisnici twitera mogu objaviti vijest prije svih drugih, ali se postavlja i pitanje o njihovoj pouzdanosti. Imenovanja Imenovan Stefan Lazarević. Vlada je Republike Srbije 30. kolovoza 2012. imenovala Stefana Lazarevića za državnoga tajnika za elektronske komunikacije, informaciono društvo i poštanski saobraćaj u Ministarstvu za unutrašnju i spoljnu trgovinu i telekomunikacije. Stefan Lazarević je diplomirao na Elektrotehničkome fakultetu u Beogradu i prije je bio savjetnik u Ministarstvu za telekomunikacije i informaciono društvo i u Ministarstvu za finansije. Pravo na informacije “Ako si srednjoškolac/srednjoškolka?” Na sajtu www. poverenik.rs otvorena je stranica “Ako si srednjoškolac/ srednjoškolka, tebi je namenjen ovaj sajt!” Na sajtu se kaže: Ovde možeš da saznaš o jednom pravu koje imaš, a možda i ne znaš da ga imaš! To je tvoje pravo da pitaš za informacije koje su od javnog Zaštita intelektualnoga vlasništva Nužna učinkovita borba protiv piratstva i krivotvorenja. Ministar prosvete i nauke u Vladi Republike Srbije prof. dr. Žarko Obradović ocijenio je da je zaštita intelektualnoga vlasništva imperativ, imajući u vidu činjenicu da o znanju ovisi i privredna konkurentnost zemlje. Ministar je upozorio na to da dobar sustav zaštite potiče stvaralaštvo i privlači ulaganja, zbog čega je nužna učinkovita borba protiv piratstva i krivotvorenja. Šef Delegacije Europske unije u Srbiji Vensan Deger rekao je da se Unija snažno zalaže za zaštitu intelektualnoga vlasništva, koje je osnova za kreativnost i inovacije, kao i ključ za otvaranje radnih mjesta. EU je pomogla Srbiji znatno unaprijediti sustav zaštite intelektualnoga vlasništva, što nije bitno samo za proces integracije Srbije u EU, nego će donijeti i osjetnu korist privredi i građanima, upozorio je Deger. značaja, da saznaš podatke koje poseduje ili kontroliše neka državna institucija, a koji su značajni za tebe, za tvoje vršnjake i vršnjakinje ili za sve druge ljude. Objavljivanjem te stranice na sajtu Poverenika afirmira se pravo na informacije i pridonosi razvoju svijesti kod mladih ljudi o pravu da budu informirani. Provjera nekretnina Provjerite na sajtu tko je pravi vlasnik stana. Novi in- ternetski servis Republičkog geodetskog zavoda Srbije (RGZ), nudi građanima mogućnost da saznaju tko je pravi vlasnik stana. Servis ”KnWeb” nudi pretraživanje iz centralne baze podataka katastra nepokretnosti Srbije i javno je dostupan na adresi http://katastar.rgz.gov.rs/ KnWeb. Za pretraživanje je potrebno da građanin zna sljedeće podatke: ime općine, ime katastarske općine i broj katastarske parcele ili mora znati adresu i kućni broj nekretnine za koju je zainteresiran. Na osnovi tih podataka može se saznati ime, prezime i adresa vlasnika nekretnine. Balkanska informatička olimpijada Šest učenika iz Srbije osvojilo brončane medalje. Na dvadesetoj Balkanskoj informatičkoj olimpijadi (BIO), koja je od 16. do 19. kolovoza 2012. održana u Beogradu, šestero je učenika iz Srbije osvojilo brončane medalje, priopćilo je Društvo matematičara Srbije. U službenoj su konkurenciji sudjelovale ekipe Bosne i Hercegovine, Bugarske, Grčke, Cipra, Makedonije, Rumunjske, Srbije, Turske i Crne Gore. Brončane medalje iz “A ekipe” Srbije osvojili su Boris Grubić i Demjan Grubić, obojica učenici Gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj” iz Novoga Sada, i Marko Stošić, učenik Gimnazije „Stevan Sremac” iz Niša. Iz “B ekipe”, brončanu su medalju osvojili Marko Baković, učenik Prve Kragujevačke Gimnazije, Dimitrije Erdeljan, učenik Gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj” iz Novoga Sada, i Predrag Milosavljević, učenik Gimnazije „Stevan Sremac” iz Niša. Najveći Počinje najveći regionalni internetski festival. “Web Fest .ME 2012.” je festival posvećen promociji internetskoga sadržaja i kvalitete radova na globalnoj digitalnoj mreži, a nastalih u regiji. Festival ima tri ključna dijela: natjecanja za najbolji Web sajt/ Web projekt, Web Fest .ME konferencije koja se održava 20. i 21. rujna 2012. u Budvi i WebUp .ME natjecanja za najbolji regionalni start-up čiji pobjednik dobiva priliku predstaviti se na “TechCrunch Disrupt-u 2013”. Svečana ceremonija zatvaranja, tijekom koje će biti dodijeljene Web Fest statuete i proglašeni pobjednici, bit će održana 15. studenoga 2012. u Beogradu. Najbolji na svijetu zije u Beogradu Teodor von Burg osvojio je četvrtu zlatnu medalju na Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi koja je od 4. do 16. srpnja 2012. održana u Argentini. On je time postao najbolji natjecatelj svih vremena, objavljeno je na internetskome sajtu Matematičke gimnazije. Osvajanjem četvrte zlatne medalje, uz jednu broncu i jedno srebro, s ukupno šest odličja, von Burg je postao najbolji natjecatelj svih vremena. Poslije završene osnovne, nastavio je školovanje u Matematičkoj gimnaziji u Beogradu, gdje je ove godine i maturirao. Teodor von Burg odlazi ove jeseni na studij u Oxford. Mobilno poslovanje Sve je više novih servisa i mogućnosti za mobilno poslovanje. U Srbiji se koristi oko 9 milijuna mobilnih telefona od kojih je čak oko 500.000 pametnih telefona s raznovrsnim mogućnostima za mobilno poslovanje. “Telekom Srbija” je nedavno uveo mobilno plaćanje za objedinjenu naplatu komunalnih usluga u Nišu i Elektrodistribuciji Beograd i s Bancom Intesa počeo prve NFC (Near Field Communication) transakcije plaćanja. Asseco SEE razvio je aplikacije za mBankarstvo, mPlaćanje i mUpravu. Klijenti mogu od Porezne uprave, preko mobilnoga telefona dobiti stanje svojih poreznih obveza, ugovoriti podizanje osobne iskaznice u MUP-u i sl. Adobe na jugoistoku Teodor von Burg Teodor von Burg najbolji matematičar na matematičkim olimpijadama. Maturant Matematičke gimna- Extreme postao “Adobe Gold Resseler”. Beogradska tvrtka Extreme je prva tvrtka u regiji jugoistočne Europe koja je stekla status “Adobe Gold Reseller”. Taj status, koji se 190/10/2012 infoTrend 53 >ICT vijesti BiH PRIPREMIO: HARIS HAMIDOVIĆ odobrava izravno iz kompanije Adobe, predstavlja kompetenciju određene tvrtke da se bavi prezentacijom i prodajom Adobe softvera. Da bi tvrtka dobila “Adobe Gold Reseller” status potrebno je da udovolji nizu mjerila koja se odnose prvenstveno na stručnost zaposlenih, a potom i na povijest dobroga poslovanja, odnosa s klijentima i njihovoga zadovoljstva. A7 Kompanija „ED“ je razvila i proizvodi uređaj „A7“. Do- maći elektronički uređaj „A7“ je potpun „embedded“ i istodobno industrijski PC sa snažnim Intel ATOM procesorom od 1,1 i 1,6 GHz. “A7” je projektiran u PLC maniri, ali za razliku od njega, on je PC kompatibilan sustav sa znatno većom procesorskom snagom koji ima VGA, USB, izolirane RS-232 i RS-485 portove, gigabitni Eternet, fleš diskove, i operativni sustav po izboru korisnika. Taj proizvod nudi korisniku veliku procesorsku snagu, modularnost i napredne performanse za projekte koje je teško ili nemoguće riješiti s PLC sustavima. „A7“ se prodaje u Srbiji, ali najviše u svijetu. Bankarski procesi Asseco SEE Beograd u Albaniji. Asseco SEE Beograd i banka Societe Generale bank u Albaniji su u procesu uspješne implementacije projekta sustava za upravljanje dokumentacijom. Projekt se zasniva na prilagodbi i implementaciji rješenja ASEBA Business Process Suite (ASEBA BPS), koje je razvijeno na platformi EMC Documentum, a koje omogućava poboljšanu učinkovitost u bankarskim procesima. Rješenje ASEBA BPS je proizvedeno u Srbiji, implementirano u pet banaka u regiji i u procesu je dobivanja međunarodnoga certifikata tvrtke EMC. 54 infoTrend 190/10/2012 Ministar sigurnosti BiH, Sadik Ahmetović Sigurnost Balkana Međunarodna konferencija ”Sigurnost Balkana, tehnologija i obrazovanje – izazovi u svijetu kibernetičke infrastrukture“. Ministri unutarnjih poslova država zapadnoga Balkana sastali su se u Sarajevu kako bi razmotrili aspekte borbe protiv računalnoga kriminala, posebno mogućnosti međusobne suradnje u tome području. Stručni savjetnik Ministarstva sigurnosti BiH pri Odjelu za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije Tomislav Ćurić kazao je za Deutsche Welle da je računalni kriminal u BiH prepoznat kao ozbiljna prijetnja. „Organizirane kriminalne grupe sve više koriste mogućnosti novih tehnologija za međusobno komuniciranje. Analize i podaci Ministarstva sigurnosti BiH govore da su najčešći pojavni oblici računalnoga kriminala ucjene i iznude, a česte mete su internetski portali privatnih firmi“, kaže Ćurić. U porastu su i spomenute prijevare posredstvom Interneta, zloupotrebe kreditnih kartica, bežičnih (wireless) internetskih mreža, različitih društvenih mreža poput Facebooka ili Twittera i dječja pornografija. Računalni kriminal ugrožava i pojedince i pravne osobe te javne i privatne kompanije, medijske kuće itd. Žrtve su i vladine ustanove, a napadi su tako istančani da mogu ugroziti i najsigurnije sustave. Primarni bi zadatak zajednice, odnosno ovlaštenih ustanova, trebao biti preventivno djelovanje kako bi se stopa računalnoga kriminala svela na što manju mjeru, no Ćurić tvrdi da se u BiH do sada uglavnom djelovalo represivno. Žene i djevojke u ICT-u U Vanjskotrgovinskoj komori BiH upriličena je kon- ferencija za medije povodom obilježavanja 17. svibnja - Svjetskoga dana telekomunikacija i informacionog društva koji se ove godine obilježava pod temom ”Žene i djevojke u ICT-u”. Predsjednik je Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine dr. sc. Bruno Bojić podsjetio da se Svjetski dan telekomunikacija i informacionog društva obilježava 17. svibnja, na dan dr. Nadžida Sarić, rukovoditeljica sektora za regulaciju tržišta RAK-a kada je 1865. potpisana prva Međunarodna telegrafska konvencija i osnovana Međunarod- na telekomunikacijska unija (ITU). On je rekao da su usluge telekomunikacijskih sustava u samome vrhu potreba suvremenoga čovjeka. Bosna i Hercegovina je još uvijek na niskoj razini informacijske pismenosti, što je uvjetovano nizom čimbenika koji ograničavaju bosansko-hercegovačko društvo. Statistika pokazuje da se u našoj zemlji za informacijske tehnologije po glavi stanovnika izdvaja oko 24 dolara, što je daleko ispod zemalja regije, koje izdvajaju između 50 i 60 dolara u prosjeku. Temom ”Žene i djevojke u informacionoj i komunikacionoj tehnologiji ICT -u”, kako je istaknuto na konferenciji, nastoji se razbiti društvene stereotipe o IT zaposlenjima kao tradicionalno muškim zanimanjima te donijeti preporuke za djelovanje kako bi se povećao broj djevojaka i žena koje se odlučuju za karijeru u IT-u. Istaknuto je da žene moraju prepoznati važnost cjeloživotnoga obrazovanja i usavršavanja u pogledu ICT vještina, ali i činjenicu da se ICT osoblje u kriznim vremenima pokazalo kao iznimno traženo i kvalitetno plaćeno. Više od 70 zemalja u svijetu, članica Međunarodne unije za telekomunikacije (ITU), obilježava ovu godišnjicu kako bi upozorili na značaj animiranja i uključivanja djevojaka i žena u sektor informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Tim je povodom dr. Nadžida Sarić, rukovoditeljica sektora za regulaciju tržišta RAK-a, istaknula da iako ICT sektor nije pod izravnom ingerencijom te ustanove, Agencija podržava suradnju sa svim relevantnim ustanovama, univerzitetima i kompanijama u Bosni i Hercegovini u započinjanju inicijative uključivanja djevojaka i žena u rastući ICT sektor. Ideja o poticanju djevojaka i žena za ICT zanimanja znači dati ženama mogućnost bolje plaćenoga posla, ali i ekonomsku snagu i samostalnost. Neograničeni potencijal U sklopu globalne inicijative „Unlimited potential“, čiji je cilj da do 2015. dopre do sljedeće milijarde ljudi, koja kombinira suvremenu tehnologiju i stvaranje jakih partnerstava s vladama, međunarodnim organizacijama, nevladinim organizacijama, obrazovnim ustanovama i partnerima, Microsoft BiH dokazuje svoju veliku posvećenost stvaranju društvenih i ekonomskih uvjeta za uključivanje osoba iz srednjega i najnižega dijela svjetske ekonomske piramide u društvo putem širenja računalne pismenosti, priopćili su iz ove kompanije. Tako je za nepunih 5 godina, Microsoft BiH donirao ukupno iznos od skoro 1 milijun američkih dolara u softveru i novčanim sredstvima. Udruženju za organizacioni razvoj i istraživanje „RODA“ u navedenome je razdoblju uručena ukupna novčana donacija u iznosu od 125,796.00 američkih dolara za projekte koji su unaprijedili vještine potrebne za zapošljavanje ljudi sa Zavoda za zapošljavanje. Socijalno ugrožene skupine u Kantonu Sarajevo, točnije nezaposleni iz tih kategorija društva mogli su unaprijediti vještine poput učenja stranoga jezika, rad na računalu i socijalne vještine. Direktorica je Microsofta BiH, gospođa Lejla Zukić – Krivdić, o posvećenosti Microsofta BiH društveno odgovornomu djelovanju izjavila: „Veliko nam je zadovoljstvo što smo od 2008. godine u mogućnosti da uključimo Bosnu i Hercegovinu u globalnu inicijativu Microsofta – Neograničeni potencijal - i zajedno s organizacijama iz nevladinog sektora podržavamo njihov rad i potrebu za korištenjem najnovijih softverskih rješenja u obavljanju njihovih zadataka. Ono što je jako bitno da iz godine u godinu značajno povećavamo broj naših donacija u BiH, širimo našu saradnju sa nevladinim sektorom i time doprinosimo njihovom efikasnijem radu putem korištenja savremenih softverskih rješenja. ” Stoga nisu ništa manje bitne ni donacije uručene u softveru čija je ukupna vrijednost u razdoblju od četiri godine iznosila 828,206.00 amerčkih dolara, a samo u prethodnih dvanaest mjeseci sljedeće su organizacije dobile donacije Microsoftovih softvera u vrijednosti od 283,8976.00 američkih dolara: Centar za edukaciju mladih, Centar za IT razvoj - Infoars, Nada i dom za djecu u BiH, NVO Posavina bez mina, U.G. Hasta-HanaMesudija, Međunarodna komisija za nestale osobe i humanitarna organizacija VESTA. FIT Coding Windows Phone natjecanje Microsoft je ove godine podržao četvrto Coding Challenge natjecanje u or- ganizaciji Fakulteta za informacijske tehnologije (FIT) u Mostaru, kroz podršku za natjecanje u kategoriji razvoja Windows Phone aplikacija. Po prvi su se put ove godine na natjecanje mogli prijaviti i studenti s bilo kojega drugog univerziteta pa je samim tim privuklo veliki broj sudionika Dr. sc. Suad Kasapović, voditelj Centra Direktorica Microsofta BiH, Lejla Zukić – Krivdić u svim kategorijama, a osobito u Windows Phone kategoriji. Sigurnost Balkana, tehnologija i obrazovanje – izazovi u svijetu kibernetičke infrastrukture“. „Kroz FIT Coding Challenge takmičenje studenti su pokazali veliko zanimanje za razvoj aplikacija na Windows Phone platformi te nas raduje činjenica da smo kao rezultat takmičenja dobili 15 zanimljivih aplikacija koje će svoje mjesto naći ne samo na telefonima korisnika u Bosni i Hercegovini, nego i u svijetu. Microsoft BiH i u budućnosti planira da podrži ovakva takmičenja te dodatno uloži u promociju Windows Phone platforme“, izjavila je Lejla Zukić-Krivdić, direktorica Microsofta BiH. Prezentacija novih softverskih modula Zaposlenici Centra za osiguranje kvaliteta i internu evaluaciju Univerziteta u Tuzli održali su prezentaciju softver- skih modula: Elektronička prijava ispita, E-nastava i Dodatne mogućnosti modula Studentska služba. Novi su moduli namijenjeni za podršku studentima, nastavnomu procesu i studentskim službama Univerziteta u Tuzli. Dr. sc. Suad Kasapović, voditelj Centra, istaknuo je da je taj jedinstveni centralizirani autentifikacijski sustav nastao kao rezultat jednoipolgodišnjega rada tima Centra, te dodao da je taj projekt potpuno izveden s vlastitim snagama Univerziteta. U sustav su uneseni podatci za oko 12 000 studenata Bolonjaca, koji su akademske 2008./09. prvi put upisani na Univerzitet. Za prve tri nagrade pobrinula se kompanija Nokia, a podršku su natjecanju pružili Microsoftovi partneri Telerik i Pluralsight. Prvo je mjesto osvojio student FIT-a Mostar, Semin Alkić, s aplikacijom Have2See. Aplikacija omogućava pregled popularnih turističkih odredišta širom svijeta korištenjem „Augmented Reality“, odnosno kroz pronalazak obližnjih odredišta, mogućnost pregleda slika, komentara, davanja recenzija, izdvajanja omiljenih lokacija itd. MSCommunity Damir Dizdarević, MSCommunity country leader U sarajevskome hotelu Bristol održana je prva MSCom- munity konferencija u BiH, kojom se ujedno proslavlja pet godina postojanja MSCommunitya u Bosni i Hercegovini. Prvotno namijenjena razmjeni znanja i iskustava između svih onih koji primarno koriste Microsoftu orijentirane tehnologije, ali i IT tehnologije generalno, na području Bosne i Hercegovine, MS Community (zajednica) osnovana je u rujnu 2007. u Sarajevu od strane nekoliko IT stručnjaka i entuzijasta, a uz podršku Microsofta BiH. Od tada do danas, osnovano je više ogranaka MSCommunity-a u Banjoj Luci, Bihaću, Bijeljini, Mostaru i Tuzli. Zajednice se bave IT temama općega značaja s usredotočenošću na Microsoftove tehnologije. U prethodnih pet godina za članove MSCommunity zajednice održano je više desetaka predavanja od strane IT stručnjaka iz zemlje i inozemstva, te su omogućeni besplatni seminari, posjeti konferencijama i lakši pristup stručnoj literaturi. 190/10/2012 infoTrend 55 >PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE UREDSKA DIPLOMACIJA Kako šefa učiniti svojim saveznikom PRIPREMILA ANA RIBARIĆ GRUBER KAD RAZMIŠLJAMO ILI GOVORIMO o svo- jim pretpostavljenima, često je to obojeno negativnim tonovima. Istina, šefovi su samo ljudi i imaju mane kao i svi, no njihove mane uočavamo lakše, a vrline smo skloni previdjeti. Uglavnom ih doživljavamo kao gnjavatore kojima je misija čekati da pogriješimo, kao naše prirodne neprijatelje, a zaboravljamo da je nadzor zaposlenika dio njihova posla, kao i kritike koje im katkad moraju uputiti. Moraju li zaposlenici i šefovi doista imati odnos poput Toma i Jerryja u crtanome filmu ili može biti i drukčije? Svi bi sudionici radnoga procesa trebali imati zajednički cilj – dobro obaviti posao, ali i izgraditi dobre međuljudske odnose koji se zasnivaju na suradnji jer su oni jedan od preduvjeta uspjeha u radu. Loš odnos s pretpostavljenim dovodi do brojnih komplikacija poput napetosti, čestih nesporazuma i nepotrebnih sukoba, manje radne učinkovitosti i koječega drugoga, zbog čega je mudrije imati šefa na svojoj strani. Dodvoravanje je kratkoročno rješenje... Cilj ovoga priloga nije promicati brza rješenja, poput dodvoravanja pretpostavljenima jer ono sigurno neće donijeti uspjeh ili će on biti kratkoga vijeka, a ni preporučiti da se pod svaku cijenu sprijateljite sa šefom. Namjera je potaknuti vas da razmislite kako ostvariti kvalitetniji odnos s pretpostavljenim. Malo uloženoga truda može donijeti višestruku korist, od uvažavanja, podrške šefa u neugodnim ili teškim situacijama pa sve do povoljnije 56 infoTrend 190/10/2012 Koja je vaša prva asocijacija na spomen šefa? Tiranin, karijerist, nesposobnjaković, gnjavator…? Jeste li ikad razmišljali o šefu kao o razredniku u školi, kapetanu broda ili treneru sportske momčadi, pokušali ga vidjeti kao osobu s kojom dijelite svoje radne ciljeve, koja nije nužno vaš neprijatelj? situacije u slučajevima kad se odlučuje o plaći ili otpuštanju viška zaposlenih. Svi međuljudski odnosi uključuju najmanje dvije strane pa bi bilo iluzorno govoriti o tome da je moguće potpuno promijeniti odnos bez sudjelovanja druge strane. Međutim, ako uložimo određeni trud, odnos se može barem donekle popraviti. Dakako da za kvalitetne odnose treba više vremena, ali se isplati uložiti ga. Umjetnost prilagodbe Za početak, svi bismo trebali biti svjesni činjenice da ne možemo mijenjati druge ljude, nego samo vlastito ponašanje i vlastiti pogled na druge. Trebalo bi prihvatiti činjenicu da je i šef samo čovjek, da ima dobre i loše strane, kao i svi ostali. Pri tome ne bismo trebali biti prekritični i stalno razmišljati o manama, nego se prisjetiti i situacija u kojima je pretpostavljeni po- Za dobar odnos važno je saznati što je toj osobi važno, kakva su joj očekivanja i interesi kazao svoju dobru stranu. Katkada bismo trebali sagledati prilike iz perspektive šefa, uzimajući u obzir njegovu odgovornost i pritiske kojima je izložen. Također bismo trebali biti svjesni da je šef tu da nas podupire, ali i da primi kritike za pogreške koje sami činimo, te da je odgovoran za organizaciju i uvjete rada. Svaki posao izgleda lakši kad ga gledamo sa strane, ali priča postaje sasvim drukčija ako ga se sami primimo. Za razvijanje dobrih odnosa važno je upoznati drugu osobu – saznati što je toj osobi važno, što voli, a što ne, kakva su joj očekivanja i interesi. U razgovoru s pretpostavljenim i njegovim suradnicima može se saznati kako pretpostavljeni želi da se posao obavi (primjerice, je li mu važnija brzina u poslu ili temeljitost, voli li više sažeta ili opširnija izvješća…), kako najlakše doći do njega ako imamo problem (na početku ili na kraju radnoga dana, u uredu ili tijekom stanke…) i prilagoditi se tomu. Ako smo u prilici često komunicirati s pretpostavljenim i ako je to prihvatljivo u našoj radnoj sredini, dobro je pronaći i zajedničke teme nevezane uz posao (npr. glazbu, sport, hobije), jer je dokazano da su nam simpatičniji ljudi koji su nam po nečem slični i da s njima lakše komuniciramo. ZAPITAJTE SE: Imate li dobar odnos sa svojim pretpostavljenim? Jeste li spremni učiniti ono što možete kako biste ga poboljšali? Pročitajte pozorno sljedeće tvrdnje i procijenite koje od njih vrijede za vas: 1. Uživam u ogovaranju svojega šefa. TOČNO NETOČNO 2. Jedva čekam da moj šef pogriješi. TOČNO NETOČNO 3. Čekam da mi šef dodijeli posao. TOČNO NETOČNO 4. Nemam potrebu obavijestiti šefa o rezultatima svojega rada. TOČNO NETOČNO 5. Ne vidim razlog zašto bih se trudio poboljšati odnos s pretpostavljenim. TOČNO NETOČNO 6. Kad ne dobijem ono što želim, podmećem šefu. TOČNO NETOČNO ILUSTRACIJE JENIO VUKELIĆ 7. Kad pogriješim i šef me upozori, nastojim krivnju prebaciti na njega ili kolege. TOČNO NETOČNO 8. Nisam spreman javno podržati svojega šefa. TOČNO NETOČNO 9. Ponosim se kad „spustim“ ili odbrusim svojemu šefu. TOČNO NETOČNO 10. Odnos sa šefom mi uopće nije važan. TOČNO NETOČNO 11. Sretan sam kad šefu mogu pokazati da sam bolji ili sposobniji od njega. Svoj ugled valja graditi radom i stručnošću. Šefu je dobro dati to znanja da smo mu na raspolaganju kad nas zatreba i to pokazati na djelu. Kad nas zaduži nekim poslom, treba ga obaviti na vrijeme i u cijelosti, tako da ne mora ispravljati naše pogreške ili dovršavati posao. Na radnome nam mjestu nisu svi uvijek simpatični, a tako ni svi zaposlenici nisu simpatični svojim pretpostavljenima. Osobnu naklonost ne možemo zadobiti silom, ali je već vrlo mnogo ako nas šef cijeni kao vrijednoga i pouzdanoga radnika. Samozatajnost nije produktivna Šefa bismo trebali upoznati sa svojim zamislima. Dobro je ugraditi ih u šefove prijedloge i obratno, šefove ideje u naše poslove. Možda će se dogoditi da šef pokupi naše zasluge, što nije toliko loše ako za uzvrat dobijemo njegovu naklonost i, naravno, ako se to ne događa često. Loše vijesti se brzo šire, pa šef vjerojatno saznaje brže i više o problemima nego o tome da se posao odvija dobro (to se često TOČNO NETOČNO 12. Dobro se snalazim na poslu i bez šefove potpore. TOČNO NETOČNO 13. Nije mi važno što moj pretpostavljeni misli o tome kako obavljam posao. TOČNO NETOČNO 14. Ako iskrsne problem, ne obavješćujem šefa, nego ga nastojim prikriti. Po čemu nas cijene? Rezultati: Što ste više zaokruživali „TOČNO“, to Vam je manje stalo do dobroga odnosa s pretpostavljenim i manje ste spremni uložiti napor da biste ga popravili. Od 0 do 4 odgovora „točno“: Vjerojatno nemate većih problema u komunikaciji sa svojim šefom, ali ima dosta toga što možete učiniti kako bi se ona poboljšala, u čemu vam mogu pomoći savjeti koje donosimo u tekstu. Od 5 do 9 odgovora „točno“: Sudeći prema vašim odgovorima, ubrajate se u prgave zaposlenike koji će iskoristiti svaku priliku da iskru rasplamsaju u požar. Možda tada osjećate neku neobičnu vrstu zadovoljstva, ali dugoročno narušavate dobre odnose na radnome mjestu. Nikad nije kasno da nešto pokušate promijeniti. Od 10 do 14 odgovora „točno“: Vi doista niste podrazumijeva samo po sebi). Zaposlenik bi trebao pronaći način upoznati pretpostavljenoga sa svojim radom i rezultatima, iznijeti svoje ideje i iskustva na sastancima i pokazati inicijativu. Ne bismo smjeli če- Ugled valja graditi radom i stručnošću, biti na raspolaganju kad zatreba i to pokazati na djelu TOČNO NETOČNO zaposlenik koji poštuje svojega pretpostavljenoga, a niste odabrali ni dobar način komuniciranja s njim. Možda ste za sve probleme skloni okriviti svojega šefa, ali komunikacija uključuje dvije strane od kojih možete utjecati samo na jednu – na sebe. Stoga se potrudite učiniti sve što možete kako biste popravili odnose na radnome mjestu i osjećali se bolje. kati da nas šef podsjeća na nešto što je dio našega redovnog posla. Lojalnost nije servilnost Pokažimo poštovanje prema šefu i budimo uljudni, otvoreni i pošteni u komunikaciji s njim. Umjesto da ga kritiziramo iza leđa, iskreno bismo mu trebali reći što 190/10/2012 infoTrend 57 >PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE mislimo o određenoj temi, čak i kad se ne slažemo s njim, ali tako da budemo dobronamjerni i pristojni. Pretpostavljenomu možemo (i trebamo) pokazati lojalnost, a da pri tome ne moramo biti servilni. Ako smo zadovoljni nekim potezom svojega šefa ili nas je zadivio (primjerice, načinom rješavanja nekoga problema), ne trebamo se ustručavati to i pokazati, ali pri tome trebamo biti iskreni i imati mjeru. Ponašamo li se tako i prema ostalim kolegama, neće nas smatrati ulizicom. Uostalom, lijepa riječ može svakoga barem malo oraspoložiti. bro je dati do znanja što spada u djelokrug našega rada, da imamo posao za čije smo obavljanje odgovorni i da ne možemo preuzeti dodatne obveze za koje nismo ovlašteni, a niti dodatnu odgovornost. Ne bismo smjeli pasti u napast da ogovaramo šefa pred drugima i zbijamo šale na njegov račun. Tu nije riječ samo o pitanju pristojnosti, nego postoji velika vjerojatnost da se to sazna. Jednako tako ne smijemo ogovarati druge pred šefom jer ističući tuđe slabosti kod pametnoga šefa nećemo zaraditi dodatne bodove, ali ćemo otkriti štošta o sebi. Trebamo biti upoznati sa svojim pravima i otvoreno i pristojno mu dati do znanja kad ih on krši. A kada se pojave problemi... U kriznim je situacijama pretpostavljeni prva osoba koju treba obavijestiti što se događa i što poduzimamo da bi problem bio riješen. Ni u kojem slučaju ne smijemo dopustiti da šef čuje ono što smo mu mi trebali reći od drugih zaposlenika. Ako problem treba riješiti na višoj razini, svakako trebamo poštovati hijerarhiju i prepustiti to pretpostavljenom. S druge strane, šefa ne treba opterećivati manjim poteškoćama koje su dio naše radne rutine i koje možemo rješavati samostalno. Ako dođe do sukoba... Konfliktnim situacijama treba pristupati pozorno. Događa se da se zaposlenici sukobe s pretpostavljenim. Kad dođe do sukoba, u redu je braniti svoj stav ako imamo dokaze, ali svakako treba pokazati poštovanje prema šefu i ne dovoditi u pitanje njegov autoritet. Važno ga je upoznati s argumentima i pustiti da donese konačnu odluku. Sukobe pred drugim osobama treba izbjegavati jer ćemo izazvati ili pojačati šefovu ljutnju. U nazočnosti drugih mudrije je povući se, a raspravu nastaviti drugom prilikom i hladne glave. U konfliktnim situacijama treba tražiti konstruktivna rješenja i ne rješavati ih pritiscima, manipulacijom ili emocionalnim ucjenama. Ti načini mogu dovesti do željenoga cilja, ali trajno naru- Ako šef pokupi naše zasluge, to i nije toliko loše ako se ne događa često 58 infoTrend 190/10/2012 Osobnu naklonost ne možemo zadobiti silom, ali je već vrlo mnogo ako nas šef cijeni kao vrijednoga i pouzdanoga radnika Na braniku svojih prava... Dobro je razmotriti i zakonske mogućnosti zaštite svojih prava. U svakome slučaju trebali bismo zadržati samokontrolu šavaju međuljudske odnose. Ako nismo i probleme u komunikaciji sa šefom ne izravno uključeni u sukob, dobro je ostati bismo trebali odmah razglasiti po cijeloneutralan ili pokušati ponuditi konstruk- me poduzeću jer će se situacija dodatno tivno ili kompromisno rješenje. pogoršati (osim u slučajevima kad šef krši Kada pogriješimo, trebamo odmah pri- prava svih zaposlenika – tada nije loše znati pogrešku i ispričati se. Šefu bismo razviti zajedničku strategiju). Dobro je trebali dati do znanja da smo izvukli po- učlaniti se u sindikat ili potražiti pravnu uku i da činimo sve što možemo da ispra- pomoć. U svakome slučaju trebali bismo vimo pogrešku i izbjegnemo ili smanjimo voditi podrobne bilješke o svojim radnim štetu. Ne bismo smjeli tražiti zaduženjima i obavljenim izgovore, krivca među koleposlovima, kao i o razgogama ili pak kriviti pretpo- Ne možemo mijenjati vorima s pretpostavljenim stavljenoga za svoju pogreš- druge, ali možemo jer će nam u slučaju potrebe ku. vlastito ponašanje pomoći da rekonstruiramo Kad se pojavi problem, i pogled na druge pojedine situacije. važno je biti usmjeren na Na kraju, treba napomenjegovo rješavanje, a ne na traženje kriv- nuti da je svaki međuljudski odnos jedinca, kritiziranje ili prazna obećanja. Treba stven i da nema univerzalnoga naputka djelovati, a analize ostaviti za kasnije. Kad kako ga poboljšati. Većina naših odnosa pogriješi šef, trebamo postupati s mnogo može se usporediti s plesnim koracima – takta. Najlošije je osramotiti ga pred dru- malo idemo naprijed, malo natrag, a dio gim zaposlenicima, a šef će sigurno cijeni- vremena provodimo tapkajući u mjestu. ti ako mu diskretno ukažemo na pogreš- Najvažnije je biti spreman na promjenu, ku, pomognemo da se ona otkloni i to ne razmišljati o tome što možemo učiniti komentiramo s ostalim zaposlenicima. kako bismo išli naprijed. Nadamo se da će vam naši prijedlozi biti poticaj da nakon godišnjega odmora, s možda malo manje stresa i nervoze, Dobro je postaviti granice odmah u po- razmislite o tome kako si boravak na radčetku. Neki šefovi u početku nađu save- nome mjestu učiniti ugodnijim i kako da znike među zaposlenicima pa pokušavaju šef ne bude samo mrska figura u vašem na njih prebaciti dio svojega posla ili svoje životu, nego osoba na vašoj strani (i vi na odgovornosti. Kako bismo to izbjegli, do- njegovoj). Miljenici i protivnici Međunarodne poslovne konferencije u Zagrebu 2nd aviation Business arena 2012 21. i 22. studeni 2012., Zagreb icT investment arena 2012 studeni 2012, Beograd | prosinac 2012, Zagreb Organizator YOur business intelligence and netwOrk partner www.infoarena.hr | tel: +385 1 555 3721 | fax: +385 1 557 1851 | e-mail: konferencije@infoarena.hr EUROPSKA KONFERENCIJA O POSLOVNIM PROCESIMA European Business Process Conference 17. i 18. listopada 2012. / 17th & 18th October 2012 The Regent Esplanade Hotel Zagreb POKROVITELJI: ORGANIZATORI:
© Copyright 2024 Paperzz
