REPUBLIKA HRVATSKA V UKO V ARS KO S R I J E MS K A Ž UP ANI J A G R AD Ž UP ANJ A UPUTE ZA IZRADU PRORAČUNA GRADA ŽUPANJE ZA RAZDOBLJE 2015. - 2017. godina Županja, listopad 2014. godine REPUBLIKA HRVATSKA VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA GRAD ŽUPANJA Upravni odjel za financije Klasa: 400-08/14-01/1 Urbroj: 2212/01-05/01-14-1 Županja, 24. listopada 2014. godine Korisnicima gradskog proračuna – svima – - n/p gradonačelnika - n/p predsjednika gradskog vijeća - n/p zamjenika gradonačelnika Predmet: Upute za izradu financijskih planova korisnika gradskog proračuna, priprema i izrada gradskog proračuna za razdoblje 2015. – 2017. godina 1. UVOD Sukladno Zakonu o proračunu (Narodne novine, br. 87/08 i 136/12), a na temelju Smjernica ekonomske i fiskalne politike Vlade Republike Hrvatske za razdoblje 2015. - 2017. (dalje u tekstu: Smjernice) Ministarstvo financija sastavlja Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2015. - 2017. koje će Vlada Republike Hrvatske donijeti predstavljaju sponu između strateških prioriteta koji su zacrtani Strategijom Vladinih programa i ovih uputa. Rokovi i metodologija donošenja proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđeni su Zakonom o proračunu, promjene za ovu godinu odnose na dopune Pravilnika o proračunskim klasifikacijama (Narodne novine, br. 26/10 i 120/13) predloženo je 22 programa koji su bili navedeni i u Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2014. – 2016. godina kao preporuka, a postati će obvezna u primjeni za proračune u 2015. godini. Izmjene pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu te najava izmjena pravilnika o financijskom izvještavanju. NOVO: Ministar financija donio je novi Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu, koji je trenutno objavljen na web stranici Ministarstva financija http://www.mfin.hr/hr/proracunsko-racunovodstvo, a bit će objavljen u Narodnim novinama broj 124/2014. Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2015. 2017. (dalje u tekstu: Upute) dostavljaju se svim županijama, gradovima i općinama kako bi, na temelju istih i u skladu s odredbama Zakona o proračunu, mogle izraditi upute za izradu proračuna jedinice i dostaviti ih svojim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima.1 1 Upute Ministarstva financija za prošli proračun, prilagođeno za proračun 2015. Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496, ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793 email: grad-zupanja@vk.ht.hr 1 U skladu s odredbama članka 27. Zakona o proračunu (Narodne novine, broj 87/08 i 136/12) a na temelju Uputa Ministarstva financija za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Upravni odjel za financije izrađuje i dostavlja vam gradske Upute za izradu financijskih planova korisnika gradskog proračuna za razdoblje 2015. – 2017. godine. 2. METODOLOGIJA IZRADE PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE(REGIONALNE) SAMOUPRAVE2 Metodologija izrade proračuna propisana je Zakonom o proračunu i podzakonskim aktima: Pravilnikom o proračunskim klasifikacijama (Narodne novine, br. 26/10) i Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (Narodne novine, br. 114/10 i 31/11). Naglašavamo da je Narodnim novinama, broj 120/13 objavljen Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o proračunskim klasifikacijama kojima se ukidaju glavni programi kao elementi programske klasifikacije za lokalnu i područnu (regionalnu) razinu i detaljnije objašnjava primjena organizacijske klasifikacije. 2.1. Upute za proračunske i izvanproračunske korisnike Upravno tijelo za financije nakon primitka ovih Uputa izrađuje upute za izradu proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i dostavlja ih proračunskim i izvanproračunskim korisnicima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Navedene upute sadrže: - - - - temeljna ekonomska ishodišta i pretpostavke za izradu prijedloga proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, opis planiranih politika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u sljedeće tri godine, prijedlog visine financijskog plana po proračunskim korisnicima koji sadrži visinu financijskog plana za prethodnu proračunsku godinu i tekuću proračunsku godinu, te prijedlog visine financijskog plana za sljedeću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine, način pripreme te terminski plan za izradu proračuna i prijedloga financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, šifre i nazive zajedničkih programa te aktivnosti i projekata u skladu s kojima će korisnici izraditi svoj financijski plan. Prema Zakonu o proračunu, ove upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2015. - 2017. obvezne su za sve proračune. Utvrđivanje visine financijskog plana za svakog proračunskog korisnika odnosno visine sredstava iz proračuna namijenjenih financiranju programa proračunskog korisnika, olakšat će proračunskom korisniku izradu prijedloga financijskog plana, a upravnom tijelu za financije pojednostavniti izradu zajedničkog prijedloga financijskog plana korisnika iz svoje nadležnosti. Naglašavamo da je prvo pitanje iz Upitnika u području planiranja na koje odgovaraju jedinice lokalne i 2 Upute Ministarstva financija za prošli proračun, prilagođeno za proračun 2015. Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496, ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793 email: grad-zupanja@vk.ht.hr 2 područne (regionalne) samouprave koje u svojoj nadležnosti imaju proračunske i izvanproračunske korisnike vezano upravo uz izradu upute za proračunske i izvanproračunske korisnike: „Upravno tijelo nadležno za financije jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave je nakon primitka uputa za izradu proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Ministarstva financija izradilo upute za izradu proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave s limitima i dostavilo ih proračunskim i izvanproračunskim korisnicima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.“ Nadalje, u skladu s Pravilnikom o proračunskim klasifikacijama jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezne su utvrditi programe te zajedničke aktivnosti i projekte za proračunske korisnike iz svoje nadležnosti. Zajedničke aktivnosti i projekte, koje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave definira, proračunski korisnik može dodatno razraditi za svoje potrebe. 2.2. Namjenski i vlastiti prihodi proračunskih korisnika te izvještavanje o njihovoj potrošnji Člankom 48. Zakona o proračunu propisana je obveza uplate namjenskih prihoda i primitaka koje ostvare proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u proračun jedinice. Namjenski prihodi i primici jesu pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, naknade s naslova osiguranja i namjenski primici od zaduživanja i prodaje dionica i udjela. Nadalje, člankom 52. Zakona o proračunu utvrđuje se obveza uplate vlastitih prihoda proračunskih korisnika u proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Odlukom o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dana je mogućnost propisivanja izuzeće od obveze uplate namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda korisnika u proračun ako jedinica nije stvorila informatičke preduvjete za praćenje prihoda svojih korisnika i izvršavanje rashoda iz tih izvora. Međutim, Državni ured za reviziju u svojim preporukama ukazuje kako nije moguće iz godine u godinu propisivati izuzeća bez pomaka u razvoju samog sustava. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su uvele sustav rizničnog poslovanja i u svoj proračun uključile sve prihode proračunskih korisnika te im ugasili račune, u načelu su do 2012. godine sastavljale jedan financijski izvještaj. Financijski izvještaj razine 22 – proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i financijski izvještaj razine 23 – konsolidirani proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imali su jednak obuhvat i sadržavali jednake podatke. Navedeno bi bilo ispravno da je riječ o izvještaju o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ali kako je riječ o financijskim izvještajima obuhvat nekonsolidiranog i konsolidiranog izvještaja treba biti različit, na što je upozorila i Državna revizija. Sukladno Pravilniku o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu postoje razine financijskog izvještavanja i to: 21 – proračunski korisnik proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, 31 – proračunski korisnik proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji obavlja poslove u sklopu funkcija koje se decentraliziraju, 22 – proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, 23 – konsolidirani proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Razinu 21 i 31 označavaju pojedinačni financijski izvještaji proračunskih korisnika u kojima su sadržani svi prihodi te rashodi navedenog korisnika. Financijski izvještaji razine 21 i 31 moraju dati informacije cjelokupnom poslovanju proračunskog korisnika, bez obzira uplaćuju li korisnici svoje prihode, cijelosti ili djelomično, u nadležni proračun ili se njihove obveze u cijelosti ili djelomično podmiruju jedinstvenog računa jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. i o u s Razina 22 označava financijski izvještaj jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji treba obuhvatiti isključivo prihode i rashode same jedinice uz one rashode koje jedinica iz svojih prihoda financira proračunskom korisniku. Ovaj financijski izvještaj ne smije sadržavati vlastite ili namjenske prihode proračunskih korisnika bez obzira što se oni uplaćuju u nadležni proračun, kao niti rashode korisnika koji se financiraju iz tih prihoda. Oni će biti dio izvještaja o izvršenju proračuna (izuzev ako Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496, ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793 email: grad-zupanja@vk.ht.hr 3 nisu izuzeti odlukom o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave od obveze uplate), kao i konsolidiranog financijskog izvještaja jedinice (razina 23). Razina 23 predstavlja konsolidirani financijski izvještaj jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji sadržava sve prihode i sve rashode jedinice, ali i prihode i rashode proračunskih korisnika u njenoj nadležnosti. Razina 23 dobije se konsolidacijom financijskih izvještaja razine 22 s financijskim izvještajima razine 21 i 31. Navedeni naputak o načinu izrade financijskih izvještaja i njihovom sadržaju dan je u Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2013.-2015. i Okružnici o predaji i konsolidaciji financijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 1. siječnja do 31. prosinca 2012. godine. U primjeni gore navedenog naputka bilo je dosta dvojbi, ali i tehničkih poteškoća, Proces izrade financijskih izvještaja sukladno gore navedenoj Uputi i Okružnici često zahtjeva dodatne tehničke pretpostavke i nije uvijek jednostavan. Financijske izvještaje: Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima na Obrascu: PR-RAS i Izvještaj o obvezama na Obrascu OBVEZE moguće je izraditi bez većih prepreka. Međutim, kod ostalih financijskih izvještaja (Bilanca na Obrascu: BIL, Izvještaj o novčanom tijek na Obrascu: NT i Izvještaj o promjenama u vrijednosti obujma imovine i obveza na Obrascu: P-VRIO) mogu se javiti problemi pri prepoznavanju evidencija koje se odnose na proračun od onih koji se odnose na proračunske korisnike. Promjenama u sustavu proračunskog računovodstva i financijskog izvještavanja, koje se očekuju tijekom 2014. godine, isti bi trebali biti otklonjeni. 2.3. Preraspodjele u 2015. godini Mogućnost preraspodjele proračunskih sredstava tijekom proračunske godine je poseban mehanizam koji daje fleksibilnost procesu izvršavanja proračuna, kako na državnoj, tako i na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini. Prije izmjena i dopuna, Zakon o proračunu je davao isključivo smjernice vezane uz mogućnosti preraspodjela tijekom proračunske godine i veliku slobodu jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave da svojim odlukama o izvršavanju proračuna utvrde načine i uvjete preraspodjela tijekom proračunske godine. U Zakonu o proračunu bila je propisana mogućnost preraspodjela sredstava na proračunskim stavkama kod proračunskih korisnika državnog proračuna ili između proračunskih korisnika državnog proračuna najviše do 5% rashoda i izdataka na proračunskoj stavci (donesenoj od strane Hrvatskog sabora) koja se umanjuje, ako to odobri ministar financija. Međutim, ova odredba odnosila se isključivo na državni proračun, iako je veliki broj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u svojim odlukama o izvršavanju slijedio upravo ovu odredbu. Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu, i to odredbe članka 46. stavka 2., propisuje se omogućavanje preraspodjele od 5% i unutar proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Važna novost je ukidanje mogućnosti da se odredbama odluke o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za pojedinu godinu odlučuje o preraspodjelama iznad 5%. Ovu odredbu Zakona o proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prvi puta primjenjuju kod izrade i donošenje proračuna za 2015. godinu, odnosno izrade odluke o izvršavanju proračuna za 2015. godinu. 2.4. Plan razvojnih programa Zakonom o proračunu iz 2009. godine utvrđena je obveza izrade plana razvojnih programa za proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i za same jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Plan razvojnih programa je, uz opći i posebni dio, sastavni dio proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. U planu razvojnih programa proračunski korisnici su iskazivali planirane rashode investicija za trogodišnje razdoblje, a jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, uz ove rashode, i izdvajanja za kapitalne pomoći i Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496, ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793 email: grad-zupanja@vk.ht.hr 4 donacije. Planovi razvojnih programa predstavljali su kod većine jedinica isječak iz posebnog dijela proračuna odnosno, kod korisnika, isječak iz financijskog plana. Odredbe Zakona o proračunu vezane uz sadržaj i izgled plana razvojnim programa različito su primjenjivane. Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu mijenja se sadržaj plana razvojnih programa. Kod izrade proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2015. godinu i projekcija za 2016. i 2017. godinu jedinice će izrađivati plan razvojnih programa prema novoj metodologiji. Plan razvojnih programa izmijenjen je na način da mora sadržavati ciljeve i prioritete razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su povezani s programskom i organizacijskom klasifikacijom proračuna. Sam plan razvojnih programa sada predstavlja strateško-planski dokument stvarajući dobru pretpostavku za povezivanje svih strateških dokumenata jedinice sa proračunskim planiranjem. Planovi razvojnih programa važni su i u kontekstu priprema jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za korištenje sredstava iz fondova Europske unije iz razloga što programi i projekti koji se planiraju financirati iz navedenih fondova moraju imati vezu sa strateškim ciljevima i prioritetima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koji opet moraju biti u suglasju s nacionalnim strateškim ciljevima i prioritetima. Tablica 6: Način povezivanja ciljeva iz plana razvojnih programa i programske klasifikacije Cilj Programu Način ostvarenja proračunu cilja Aktivnost/projekt u Sredstva proračunu Pokazatelj rezultata Polazna vrijednost 2014. Ciljana vrijednost 2015. 2016. 2017. AKTIVNOSTA Cilj 1.1. PROGRAMX Način ostvarenja 1.1.1. AKTIVNOSTB Pokazatelj rezultata 1.1.1.1. PROJEKT C AKTIVNOSTD Način ostvarenja 1.1.2. PROJEKT E Pokazatelj rezultata 1.1.2.1. Pokazatelj rezultata 1.1.2.2. AKTIVNOSTF PROGRAMY Način ostvarenja 1.2.1. PROJEKT G Cilj 1.2. Pokazatelj rezultata 1.2.1.1. PROJEKT H AKTVINOSTI PROGRAMZ Način ostvarenja 1.2.2. AKTIVNOSTJ Pokazatelj rezultata 1.2.2.1. PROJEKT K 2.5. Primjena programske i organizacijske klasifikacije u izradi proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Promjene za ovu godinu odnose na dopune Pravilnika o proračunskim klasifikacijama (Narodne novine, br. 26/10 i 120/13) predloženo je 22 programa koji su bili navedeni i u Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2014. – 2016. godina kao preporuka, a postati će obvezna u primjeni za proračune u 2015. godini. Izmjenama i dopunama Pravilnika mijenja se programska klasifikacija za proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Do sada se ova klasifikacija uspostavljala definiranjem glavnih programa, programa te aktivnosti/projekata. Izmjenama se ukidaju glavni programi. Uz navedenu izmjenu, a zbog uočenih manjkavosti u definiranju samih programa ovim se Uputama daje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave prijedlog programa koji je temeljen na najboljoj međunarodnoj praksi u definiranju programa za lokalne i regionalne razine te propisanim nadležnostima (primjena nije obvezna): VAŽNO: Više nije prijedlog već će biti primjena obvezna! - Razvoj civilnog društva Zaštita prava nacionalnih manjina Zaštita i promicanje prava i interesa osoba s invaliditetom Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496, ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793 email: grad-zupanja@vk.ht.hr 5 - Javna uprava i administracija Organiziranje i provođenje zaštite i spašavanja Razvoj i upravljanje sustava vodoopskrbe, odvodnje i zaštite voda Potpora poljoprivredi Razvoj i sigurnost prometa Održavanje komunalne infrastrukture Upravljanje imovinom Jačanje gospodarstva Visoko obrazovanje Poticanje razvoja turizma Zaštita okoliša Prostorno uređenje i unapređenje stanovanja Zaštita, očuvanje i unapređenje zdravlja Predškolski odgoj Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje Razvoj sporta i rekreacije promicanje kulture Socijalna skrb Zdravstvo Uz ukidanje glavnih programa, odredbe Pravilnika o proračunskim klasifikacijama dopunjuju se u dijelu primjene organizacijske klasifikacije. Organizacijska klasifikacija uspostavlja se definiranjem razdjela, glava i proračunskih korisnika. Razdjel se sastoji od jedne ili više glava. Glava je organizacijska razina utvrđena za potrebe planiranja i izvršavanja proračuna, a sastoji se od jednog ili više proračunskih korisnika. Navedena definicija glave izazivala je dvojbe u primjeni, stoga su odredbe Pravilnika dopunjene na način da je iznimno od gore navedene definicije, kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave čije glave nemaju proračunske korisnike, glava istovjetna razdjelu, dok kod onih čije glave imaju proračunske korisnike, jedna od glava može biti istovjetna razdjelu. Primjer isječka organizacijske klasifikacije, uspostavljenje sukladno odredbama Pravilnika o proračunskim klasifikacijama, daje se u nastavku: RAZDJEL 003: ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA PODUZETNIŠTVO GLAVA 00301: ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA PODUZETNIŠTVO RAZDJEL 004: ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ODGOJ I ŠKOLSTVO GLAVA 00401: ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ODGOJ I ŠKOLSTVO GLAVA 00402: DJEČJI VRTIĆ "XY" GLAVA 00403: "DOM MLADIH" GLAVA 00404: OSNOVNE ŠKOLE RAZDJEL 005: ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ZDRAVSTVO I SOCIJALNU SKRB GLAVA 00501: ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ZDRAVSTVO I SOCIJALNU SKRB GLAVA 00502: DJEČJI DOM "XZ" 2.6. Izrada i donošenje proračuna i projekcija Uvođenjem srednjoročnog fiskalnog okvira i programskog planiranja u skladu s najboljom europskom Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496, ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793 email: grad-zupanja@vk.ht.hr 6 praksom naglasak se stavlja na rezultate koji se postižu provedbom programa, aktivnosti i projekata koji su planirani u proračunu, umjesto na vrstu i visinu troškova. Time se zahtijeva preuzimanje odgovornosti za rezultate provedbe programa (i aktivnosti i projekata) od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih korisnika. Proračun usvojen na vrlo detaljnoj razini nije pružao korisnicima dovoljno fleksibilnosti u upravljanju odobrenim sredstvima te nije pridonosio postizanju boljih rezultata provođenja programa, veće učinkovitosti i djelotvornosti u pružanju javnih usluga. Stoga je člankom 39. Zakona o proračunu utvrđeno da predstavničko tijelo donosi proračun na manje detaljnoj razini ekonomske klasifikacije,odnosno razini podskupine (trećoj razini računskog plana). Projekcije za naredne dvije godine usvajaju se na drugoj razini ekonomske klasifikacije. Dakle, predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2015. godinu na razini podskupine (treća razina računskog plana),a projekcije za 2016. i 2017. Godinu na razini skupine (druga razina računskog plana). Usvajanje proračuna jedinica, a time i financijskih planova korisnika, na višoj razini ekonomske klasifikacije jedan je od ključnih mehanizama koji proračunskim korisnicima jedinica daje određenu fleksibilnost u izvršavanju proračuna i financijskog plana, jer su oni ti koji su odgovorni za provođenje svojih programa (aktivnosti i projekata), ali u skladu s usvojenim proračunom i financijskim planom. Jedinice i njihovi proračunski korisnici mogu za svoje potrebe izraditi proračun i financijske planove na detaljnijoj razini ekonomske klasifikacije,ali se predstavničkom tijelu na usvajanje podnosi isključivo proračun na trećoj razini ekonomske klasifikacije. Zbog toga jedinice ne smiju sprječavati svoje proračunske korisnike u probijanju stavki detaljnije razine (četvrte ili pete), uključujući i one proračunske korisnike koji posluju preko sustava riznice. Ograničenje koje moraju poštivati i jedinice i njihovi proračunski korisnici jest treća razina ekonomske klasifikacije. Međutim, u polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna izvještava se na razini odjeljka (četvrtoj razini ekonomske klasifikacije) kako članovi predstavničkih tijela, kao i šira javnost ne bi bila uskraćena za potrebne informacije. I u samom Upitniku o fiskalnoj odgovornosti, a vezano uz poštivanje gore navedene odredbe Zakona o proračunu postavljeno je pitanje: Čelnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uputio je prijedlog proračuna i projekcija predstavničkom tijelu na donošenje u zakonom predviđenom roku. Na ovo pitanje moguće je odgovoriti isključivo potvrdno ili negativno što znači da ako čelnik predloži proračun bez projekcija smatra se kako nije udovoljeno odredbama Zakona o proračunu. 2.7. Primjena načela transparentnosti Člankom 12. Zakona o proračunu propisano je jedno od ključnih proračunskih načela – načelo transparentnosti. Načelo transparentnosti iznimno je važno zbog uvida javnosti i svih zainteresiranih u način trošenja proračunskih sredstava. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezne su objaviti godišnji i polugodišnji izvještaj o izvršenju u službenom glasilu. Međutim, do izmjena i dopuna Zakona o proračunu, nije bilo posve razvidno koji dijelovi izvještaja o izvršenju se objavljuju u službenom glasilu. Od kraja 2012. godine to je pitanje riješeno. Polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna potrebno je objaviti, u cijelosti, sa svim prilozima, na mrežnim stranicama jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. U službenom glasilu se objavljuju opći i posebni dio polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Uz izvještaje o izvršenju, i proračun i projekcije potrebno je objaviti u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Stoga se u članku 39. Zakona o proračunu ističe kako se proračun na razini podskupine ekonomske klasifikacije za iduću proračunsku godinu i projekcije na razini skupine ekonomske klasifikacije za sljedeće dvije proračunske godine objavljuju u službenom glasilu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. U Izjavi o fiskalnoj odgovornosti, odnosno Upitniku o fiskalnoj odgovornosti na temelju kojeg se Izjava daje, također su istaknuta pitanja vezana uz primjenu načela transparentnosti. Tako jedno od pitanja Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496, ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793 email: grad-zupanja@vk.ht.hr 7 iz Upitnika glasi: „Doneseni proračun objavljen je u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.“ Na ovo pitanje moguće je odgovoriti isključivo potvrdno ili negativno. Ako se proračun donese, a ne objavi, na pitanje se daje negativan odgovor jer se smatra kako nije udovoljeno odredbama Zakona o proračunu. Jačanje načela transparentnosti kao elementa djelotvornijeg upravljanja javnim resursima istaknuto je kao jedan od prioritetnih izazova Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2012.-2013. U skladu s Akcijskim planom predlaže se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave da, zbog dostupnosti sadržaja svojih proračuna, javnosti objave, na svojim mrežnim stranicama, ne samo proračun s projekcijama koji je donesen od strane predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, već i sam prijedlog proračuna s projekcijama koji gradonačelnik, načelnik odnosno župan dostavlja predstavničkom tijelu na donošenje (najkasnije, kako je to Zakonom o proračunu propisano, do 15. studenoga tekuće godine). Uz to Akcijskim planom predlaže se i objava prijedloga polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kad ga gradonačelnik, načelnik odnosno župan dostavi predstavničkom tijelu. Zakon o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, br. 25/2013) u članku 10. obvezuje jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave da na vlastitim internetskim stranicama objavi opće akte i odluke, godišnje planove, programe, strategije, upute, izvještaje o radu, financijska izvješća i druge odgovarajuće dokumente koji se odnose na područje rada tijela javne vlasti, podatke o izvoru financiranja, proračunu i izvršenju proračuna. Primjena gore navedenih preporuka, ali i zakonskih odredbi, jača povjerenje građana u političke procese, omogućuje građanima pozivanje vlasti na odgovornost te štiti od prevare i zlouporabe. Osim pozitivnih učinaka na kvalitetu upravljanja, proračunska transparentnost, donosi i značajne financijske koristi. Sukladno međunarodnoj dobroj praksi, ključ postizanja otvorenih proračuna je u tome da se u različitim trenucima proračunskog procesa objavljuju ključni proračunski dokumenti. Jedan od načina poboljšanja komunikacije građana i lokale i područne (regionalne) samouprave može postati i vodič za građane uz proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Vodič se može tiskati i/ili objaviti na mrežnim stranicama. Cilj je vodiča na jednostavan način upoznati građane s osnovnim pojmovima iz područja financija lokalne i područne (regionalne) samouprave, sadržajem proračuna, raspoloživim izvorima financiranja i prijedlogom ključnih programa, projekata i aktivnosti koji se planiraju financirati iz tih izvora u srednjoročnom razdoblju. Kako bi olakšalo jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave izradu vodiča, na mrežnim stranicama Ministarstva financija http://www.mfin.hr/hr/lokalni-proracuni objavljen je jedinstveni format, odnosno prijedlog sadržaja vodiča za građane koji bi se izrađivao uz prijedlog proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Upute za proračunske korisnike 3. METODOLOGIJA IZRADE PRIJEDLOGA FINANCIJSKOG PLANA PRORAČUNSKOG KORISNIKA JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE3 Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (upravni odjeli i korisnici za koje su oni nadležni) obvezni su izrađivati financijske planove u skladu s odredbama Zakona o proračunu i pridržavati se ovih Uputa. 3 Upute Ministarstva financija za prošli proračun, prilagođeno za proračun 2015. Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496, ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793 email: grad-zupanja@vk.ht.hr 8 Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave svoje financijske planove dostavljaju jedinici čiji su korisnici, odnosno nadležnom upravnom tijelu. Pitanje nadležnosti, kao i popis proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (korisnici proračuna) regulirano je Registrom proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Popis proračunskih i izvanproračunskih korisnika objavljen je 16. lipnja 2014. u Podacima iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (Narodne novine, br. 73/14). Svaka jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je, temeljem ovih Uputa, izraditi i dostaviti korisnicima iz svoje nadležnosti upute o načinu i rokovima izrade i dostave financijskih planova. Proračunski korisnik u financijskom planu treba iskazati sve svoje prihode i rashode bez obzira na moguće uplate dijela prihoda korisnika u proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili podmirivanje dijela rashoda korisnika direktno s računa proračuna. Prijedlog financijskog plana proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2015. - 2017. u skladu s člankom 29. Zakona o proračunu sadrži: procjene prihoda i primitaka iskazane po vrstama za razdoblje 2015. - 2017., plan rashoda i izdataka za razdoblje 2015. - 2017., razvrstane prema proračunskim klasifikacijama, obrazloženje prijedloga financijskog plana. Podsjećamo korisnike da je izmjenama i dopunama Zakona o proračunu ukinuta obveza izrade plana razvojnih programa. Kod izrade prijedloga financijskog plana za razdoblje 2015. - 2017. primjenjuje se Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu. Financijski plan korisnika treba biti uravnotežen. Izuzev prihoda i rashoda (korisnici najčešće nemaju primitaka i izdataka) potrebno je u plan uključiti i predviđeni manjak, odnosno višak prihoda te i s navedenim bilančnim kategorijama postići uravnoteženje. Uputama se po prvi puta daje model izrade financijskog plana s uključenim manjkom, odnosno viškom prihoda. Tablica 7: Isječak iz prijedloga financijskog plana proračunskog korisnika proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave PRIJEDLOG FINANCIJSKOG PLANA (proračunski korisnik ) ZA 2015. I PROJEKCIJA PLANA ZA 2016. I 2017. GODINU OPĆI DIO Prijedlog plana Projekcija plana za 2015. za 2016. Projekcija plana za 2017. PRIHODI UKUPNO PRIHODI POSLOVANJA PRIHODI OD NEFINANCIJSKE IMOVINE RASHODI UKUPNO RASHODI POSLOVANJA RASHODI ZA NEFINANCIJSKU IMOVINU RAZLIKA - VIŠAK / MANJAK 0 0 0 Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496, ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793 email: grad-zupanja@vk.ht.hr 9 Prijedlog plana Projekcija plana za 2015. za 2016. VIŠAK/MANJAK IZ PRETHODNE GODINE 0 Projekcija plana za 2017. 0 Prijedlog plana Projekcija plana za 2015. za 2016. 0 Projekcija plana za 2017. PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA NETO FINANCIRANJE VIŠAK / MANJAK + NETO FINANCIRANJE 0 0 0 Model financijskog plana proračunskog korisnika proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dan je u Prilogu 1. ovih Uputa. Kako je pri izradi financijskih planova potrebno napraviti vezu s proračunskim klasifikacijama nužno je držati se odredbi Pravilnika o proračunskim klasifikacijama. Nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezne su proračunskim korisnicima utvrditi programe te aktivnosti i projekte iz svoje nadležnosti. 3.1. Procjena prihoda i primitaka Proračunski korisnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prihode i primitke za 2015. godinu planira na razini podskupine (treća razina računskog plana), a za 2016. i 2017. na razini skupine (druga razina računskog plana). Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovi proračunski korisnici koriste izvore financiranja definirane Pravilnikom o proračunskim klasifikacijama. Proračunski korisnici obvezni su izraditi procjenu prihoda i primitaka za razdoblje 2015. – 2017. po izvorima financiranja. Izvori financiranja predstavljaju skupine prihoda i primitaka iz kojih se podmiruju rashodi i izdaci određene vrste i utvrđene namjene. Osnovni izvori financiranja jesu: 1. Opći prihodi i primici 2. Vlastiti prihodi 3. Prihodi za posebne namjene 4. Pomoći 5. Donacije 6. Prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja i 7. Namjenski primici. 1. U Izvor financiranja opći prihodi i primici proračun uključuje prihode od poreza, prihode od financijske imovine, prihode od nefinancijske imovine, prihode od administrativnih (upravnih) pristojbi i prihode od kazni. U izvor financiranja – opći prihodi i primici proračunski korisnik uključuje prihode koje ostvari iz nadležnog proračuna, a koje planira u okviru podskupine 671 Prihodi iz proračuna za financiranje redovne djelatnosti proračunskih korisnika. 2. Izvor financiranja vlastiti prihodi čine prihodi koje korisnik ostvari obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima, a koje mogu obavljati i drugi pravni subjekti izvan općeg proračuna (iznajmljivanje prostora, obavljanje ugostiteljskih usluga i sl.). Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496, ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793 email: grad-zupanja@vk.ht.hr 10 Vlastiti prihodi iskazuju se u okviru podskupine 661 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga. 3. Izvor financiranja prihodi za posebne namjene čine prihodi čije su korištenje i namjena utvrđeni posebnim zakonima i propisima. Primjeri takvih prihoda jesu: komunalna naknada, spomenička renta, vodni doprinos, doprinos za šume i ostali. 4. Izvor financiranja pomoći čine prihodi ostvareni od inozemnih vlada, od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU, prihodi iz drugih proračuna te ostalih subjekata unutar općeg proračuna. Prihodi koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvare iz pomoći izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija planiraju se na podskupini 635 Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovi proračunski korisnici mogu ostvariti sredstva tekućih i kapitalnih pomoći od proračunskih korisnika državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava EU. Kod programa EU proračunski korisnik državnog proračuna pojavljuje se kao tijelo koje prosljeđuje sredstva proračunskom korisniku jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Jedinica lokalne i područne (regionalne samouprave) planira sredstva EU na podskupini računa 633 Pomoći iz proračuna (evidencije na osnovnom računu 63311 Tekuće pomoći iz državnog proračuna i 63321 Kapitalne pomoći iz državnog proračuna). Proračunski korisnik lokalne razine navedena sredstva planira u okviru podskupine 633 Pomoći iz proračuna i evidentira ih na osnovnim računima 63331 Tekuće pomoći od proračunskih korisnika temeljem prijenosa sredstava EU i 63341 Kapitalne pomoći od proračunskih korisnika temeljem prijenosa sredstava EU. Iznimno, ako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili njihovi proračunski korisnici sudjeluju u EU programima kojima upravljaju institucije izvan Republike Hrvatske ostvarena sredstva planiraju na podskupini računa 632 Pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU. Obveza je korisnika sredstava EU pomoći (jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave) osigurati u svom računovodstvenom sustavu informacije o svim poslovnim događajima i transakcijama vezanim uz provedbu projekta, a isto tako i podatak o obračunatim kamatama na sredstva dobivena kao predujam. Iako kao korisnik sredstava pomoći jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može u svom računovodstvu osigurati analitičko praćenje po projektu, slijedom dosadašnje prakse koja je pokazala da je tehnički jednostavnije vođenje projekta na posebnom računu (obračunavanje kamata, izdvajanje sredstava pomoći iz salda računa za operativno raspolaganje), preporuča se za svaki EU projekt otvoriti poseban račun (deviznu i kunsku komponentu). 5.Izvor financiranja donacije čine prihodi ostvareni od fizičkih osoba, neprofitnih organizacija, trgovačkih društava i od ostalih subjekata izvan općeg proračuna. Proračunski korisnici ne mogu planirati donacije (skupina 663) od drugih proračuna i proračunskih korisnika. 6. Izvor financiranja prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja čine prihodi ostvareni prodajom ili zamjenom nefinancijske imovine i od naknade štete s osnove osiguranja, a mogu se koristiti za kapitalne rashode, za ulaganja u dionice i udjele trgovačkih društava te za otplate glavnice temeljem dugoročnog zaduživanja. Kapitalni rashodi jesu: rashodi za nabavu nefinancijske imovine, rashodi za održavanje nefinancijske imovine, kapitalne pomoći koje se daju trgovačkim društvima u kojima država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje za nabavu nefinancijske imovine i dodatna ulaganja u nefinancijsku imovinu te ulaganja u dionice i udjele trgovačkih društava. 7. Izvor financiranja namjenski primici čine primici od financijske imovine i zaduživanja, čija je Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496, ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793 email: grad-zupanja@vk.ht.hr 11 namjena utvrđena posebnim ugovorima i/ili propisima. Budući da osnovne i srednje škole, učenički domovi i centri za socijalnu skrb evidentiraju prihode koje dobivaju iz državnog proračuna i iz nadležnog proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na istim računima podskupine 671 Prihodi iz proračuna za financiranje redovne djelatnosti proračunskih korisnika, dužni su ih u financijskom planu odvojeno iskazati kao: opći prihodi i primici - državni proračun i opći prihodi i primici - županijski/gradski proračun. Ustanove u zdravstvu odvojeno planiraju sredstva koja dobivaju iz državnog proračuna, iz HZZO-a i iz lokalnog proračuna kao: opći prihodi i primici - državni proračun, opći prihodi i primici - HZZO i opći prihodi i primici - županijski proračun. 3.2. Prijedlog plana rashoda i izdataka Proračunski korisnici u sklopu funkcija koje se decentraliziraju kod planiranja rashoda koji se financiraju prema minimalnim standardima dužni su primjenjivati financijske pokazatelje dane u Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2015. – 2017. Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezni su izraditi prijedlog plana rashoda i izdataka za razdoblje 2015. - 2017. razvrstane prema proračunskim klasifikacijama u skladu s Pravilnikom o proračunskim klasifikacijama i Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu. Proračunski korisnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave rashode i izdatke za 2015. godinu planira na razini podskupine (treća razina računskog plana), a za 2016. i 2017. na razini skupine (druga razina računskog plana). Upravna vijeća, školski odbori i ostala upravljačka tijela proračunskih korisnika jedinica (škole, vrtići, knjižnice…) obvezni su usvojiti financijski plan do kraja godine, kako bi se od 1. siječnja 2015. mogle preuzimati i izvršavati nove obveze. Temeljem zahtjeva nadležne lokalne jedinice proračunski korisnik može izrađivati i prijedlog financijskog plana na razini odjeljka (četvrta razina računskog plana), međutim upravno vijeće ili drugo upravljačko tijelo obvezno je usvojiti financijski plan korisnika, a predstavničko tijelo proračun za 2015. godinu na razini podskupine (treća razina računskog plana), a projekcije za 2016. i 2017. godinu na razini skupine (druga razina računskog plana). Upravna tijela nadležna za proračunske korisnike obvezna su planirati rashode za zaposlene i materijalne rashode svojih korisnika proračuna u okviru skupine računa 31 i 32, a ne na računima podskupine 363 (pomoći unutar opće države), niti u okviru podskupine 381 (tekuće donacije) i podskupine 382 (kapitalne donacije). Na ovim podskupinama planiraju se rashodi za financiranje drugih subjekta (neprofitne organizacije, trgovačka društva, fizičke osobe) koje proračun financira na dobrovoljnoj bazi, sukladno svojim financijskim mogućnostima. Napominjemo da se za potrebe planiranja proračuna ne koriste računi računskog plana u podskupini računa 384 i skupinama računa 39, 49 i 59. Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu prethodne godine je ukinuta podskupina računa 385 Izvanredni rashodi. Do 2011. godine proračuni su na ovoj podskupini planirali nepredviđene rashode do visine proračunske pričuve, dok je proračunski korisnici nisu koristili prilikom sastavljanja financijskih planova. S obzirom da je proračunska pričuva oblik izvora financiranja, a ne vrsta rashoda brisana je kao Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496, ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793 email: grad-zupanja@vk.ht.hr 12 podskupina računa iz Računskog plana. Kako tijekom godine izvanredne okolnosti mogu dovesti do nastanka dodatnih obveza, u proračunu je potrebno planirati, u skladu sa člankom 56. Zakona o proračunu, iznos sredstava za nepredviđene rashode u visini proračunske pričuve. Proračuni i dalje u planiranju mogu koristiti brojčanu oznaku 385 i naziv Proračunska pričuva, dok se izvršenje prati prema prirodnoj vrsti rashoda. 3.3. Obrazloženje financijskog plana Obrazloženje financijskog plana proračunskog korisnika je podloga za analiziranje rezultata (učinaka) i oblikovanje budućih ciljeva, usmjeravanje djelovanja proračunskog korisnika te osnova za utvrđivanje odgovornosti. U skladu s člankom 30. Zakona o proračunu proračunski korisnici su dužni uz prijedlog financijskog plana izraditi i dostaviti obrazloženje prijedloga financijskog plana. Uvođenjem srednjoročnog fiskalnog okvira i programskog planiranja u skladu s najboljom europskom praksom naglasak se stavlja na rezultate koji se postižu provedbom programa, aktivnosti i projekata, umjesto na vrstu i visinu troškova. Time se zahtijeva preuzimanje odgovornosti za rezultate provedbe programa (i aktivnosti i projekata) od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih korisnika. Upravo stoga obrazloženje postaje sve značajniji dio samog financijskog plana na što ukazuje i pitanje iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti: „Obrazloženje financijskog plana proračunskog korisnika državnog proračuna i proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži sažetak djelokruga rada proračunskog korisnika, obrazložene programe, zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju programi, usklađene ciljeve, strategiju i programe s dokumentima dugoročnog razvoja, ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa, izvještaj o postignutim ciljevima i rezultatima programa temeljenim na pokazateljima uspješnosti iz nadležnosti proračunskog korisnika u prethodnoj godini te ostala obrazloženja i dokumentaciju.“ Obrazloženje prijedloga financijskog plana sadrži: - - sažetak djelokruga rada proračunskog korisnika, obrazložene programe, zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju programi, usklađene ciljeve, strategiju i programe s dokumentima dugoročnog razvoja, ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa, izvještaj o postignutim ciljevima i rezultatima programa temeljenim na pokazateljima uspješnosti iz nadležnosti proračunskog korisnika u prethodnoj godini, ostala obrazloženja i dokumentaciju. Budući da se financijski plan, odnosno proračun čiji se posebni dio sastoji od financijskih planova proračunskih korisnika, usvaja za trogodišnje razdoblje važno je kroz obrazloženje postići da proračunski dokumenti pažljivo objašnjavaju, od godine do godine, kako su procjene proračunskih stavki i višegodišnje procjene povezane s višegodišnjim procjenama iz prethodne godine. Dakle, odstupanja od onog što je prethodne godine projicirano za 2015. i 2016., odnosno što je već usvojeno prethodne godine ali na manje razrađenoj razini, potrebno je u ovome dijelu obrazložiti navodeći zbog čega dolazi do razlika u odnosu na projekcije dane prethodne godine. Program je skup neovisnih, usko povezanih aktivnosti i projekata usmjerenih ispunjenju zajedničkoga cilja. Proračun po programima usredotočen je na rezultate svakog programa jer omogućava praćenje rashoda i izdataka vezanih uz provedbu programa. Proračun po programima prezentira javnosti, predstavničkim i izvršnim tijelima ciljeve i proračunska sredstva Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496, ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793 email: grad-zupanja@vk.ht.hr 13 osigurana za provedbu zadanih ciljeva te rezultate provedbe planiranih programa. Mjerenje rezultata programa osigurava jasniju i učinkovitiju dodjelu sredstava. Prilikom izrade obrazloženja naglasak je potrebno staviti na ciljeve koji se programima namjeravaju postići i pokazatelje uspješnosti realizacije tih ciljeva. Obrazloženje cilja nekog programa mora odgovoriti na sljedeća pitanja: - što se ovim programom želi postići, kako se nastoji realizirati program i tko je korisnik ili primatelj usluge. U opisu programa i njihovih ciljeva važno je istaknuti uštede do kojih će dovesti realizacija utvrđenih ciljeva, a moguće je dodati i objašnjenje posljedica koje bi nastale u slučaju neprovedbe ovoga programa ili neprovedbe u predloženom obuhvatu ili predviđenom razdoblju. U okviru procjene potrebnih sredstava potrebno je navesti ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa, odnosno aktivnosti/projekata. Dakle, kako bi se pratilo ostvarenje ciljeva programa za trogodišnje razdoblje potrebno je definirati pokazatelje uspješnosti. Pokazatelji uspješnosti predstavljaju podlogu za mjerenje učinkovitosti provedbe programa. Dobri pokazatelji trebaju biti: specifični – da zaista mjere ono što treba mjeriti, mjerljivi – u pogledu kvalitete i/ili količine, dostupni – u okviru prihvatljivih troškova, relevantni – u odnosu na definirani cilj i vremenski određeni – da se definirani ciljevi izvrše u zadanom vremenskom roku. Glavna karakteristika pokazatelja uspješnosti je mjerljivost stoga ih je potrebno brojčano iskazati ili jasno i nedvosmisleno izraziti. Isti će omogućiti praćenje i izvještavanje o napretku i ostvarenju zadanih programa. U obrazloženju financijskog plana koriste se dvije vrste pokazatelja: pokazatelj učinka (outcome) i pokazatelj rezultata (output). Pokazatelj učinka treba dati informaciju o učinkovitosti, dugoročnim rezultatima te društvenim promjenama koje se postižu ostvarenjem cilja. Jedan od takvih pokazatelja je primjerice postizanje višeg stupnja pismenosti. Ovakve pokazatelje je teže utvrditi zato se za početak preporuča utvrđivanje pokazatelja rezultata. Ovi pokazatelji odnose se na proizvedena dobra i usluge unutar aktivnosti/projekta i orijentirani su prema konkretnom rezultatu. U nastavku daju se primjeri pokazatelja rezultata za škole: Pokazatelj rezultata Povećanje broja školskih projekata/prire dbi/manifesta cija Definicija Učenike se potiče na izražavanje kreativnosti, talenata i Jedinica broj Polazna vrijednost 15 Izvor podataka škola Ciljana vrijednost (2015.) 16 Ciljana vrijednost (2016.) 17 Ciljana vrijednost (2017.) 18 sposobnosti kroz ovakve aktivnosti Pokazatelj rezultata Definicija Jedinica Polazna vrijednost Izvor podataka Ciljana vrijednost (2015.) Ciljana vrijednost (2016.) Ciljana vrijednost (2017.) Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496, ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793 email: grad-zupanja@vk.ht.hr 14 Povećanje broja Učenike se učenika koji su potiče na uključeni u različite izražavanje školske kreativnosti, projekte/priredb talenata i e/manifestacije sposobnosti kroz ovakve aktivnosti broj Pokazatelj rezultata Jedinica Definicija Povećanje broja osvojenih mjesta (prva tri) na županijskim/ državnim natjecanjima 180 Polazna vrijednost Uz to što se učenike potiče na izražavanje sposobnosti kroz ovakve aktivnosti testira broj se i kvaliteta rada nastavnika s nadarenim učenicima 1 škola Izvor podataka škola 190 Ciljana vrijednost (2015.) 3 200 Ciljana vrijednost (2016.) 210 Ciljana vrijednost (2017.) 4 5 Upravni odjel za financije nakon primitka Uputa Ministarstva financija – državna riznica izrađuje svoje upute za izradu proračuna grada i dostavlja ih proračunskim korisnicima grada. Upute Ministarstva financija nisu još donijete očekuju se svaki čas. Navedene upute sadrže: 1. temeljna ekonomska ishodišta i pretpostavke za izradu prijedloga proračuna grada, 2. opis planiranih politika grada, 3. procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka proračuna grada u sljedeće tri godine, 4. prijedlog visine financijskog plana po proračunskim korisnicima koji sadrži visinu financijskog plana za prethodnu proračunsku godinu i tekuću proračunsku godinu, te prijedlog visine financijskog plana za sljedeću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine, 5. način pripreme te terminski plan za izradu proračuna i prijedloga financijskih planova proračunskih korisnika grada, 6. šifre i nazive zajedničkih programa te aktivnosti i projekata u skladu s kojima će korisnici izraditi svoj financijski plan. Namjenski i vlastiti prihodi proračunskih korisnika Člankom 48. Zakona o proračunu propisana je obveza uplate namjenskih prihoda i primitaka koje ostvare proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u lokalni proračun. Namjenski prihodi i primici jesu pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, naknade s naslova osiguranja i namjenski primici od zaduživanja i prodaje dionica i udjela. Nadalje, Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496, ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793 email: grad-zupanja@vk.ht.hr 15 članak 52. Zakona utvrđuje obvezu uplate vlastitih prihoda proračunskih korisnika u proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Odlukom o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moguće je propisati izuzeće od obveze uplate namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda u proračun, ako lokalna jedinica nije izgradila informacijske preduvjete za praćenje prihoda svojih korisnika i izvršavanje rashoda iz tih izvora. Kao i prethodne godine Odlukom o izvršavanju proračuna grada bit će propisano izuzeće od obveze uplate namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda u proračun grada. Izrada i donošenje proračuna i projekcije Uvođenjem srednjoročnog fiskalnog okvira i programskog planiranja u skladu s najboljom europskom praksom naglasak se stavlja na rezultate koji se postižu provedbom programa, aktivnosti i projekata koji su planirani u proračunu, umjesto na vrstu i visinu troškova. Time se zahtijeva preuzimanje odgovornosti za rezultate provedbe programa (i aktivnosti i projekata) od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih korisnika. Proračun usvojen na vrlo detaljnoj razini nije pružao korisnicima dovoljno fleksibilnosti u upravljanju odobrenim sredstvima te stoga nije pridonosio postizanju boljih rezultata provođenja programa, veće učinkovitosti i djelotvornosti u pružanju javnih usluga. Stoga je člankom 39. Zakona o proračunu utvrđeno da predstavničko tijelo donosi proračun na manje detaljnoj razini ekonomske klasifikacije, odnosno razini podskupine (trećoj razini računskog plana). Projekcije za naredne dvije godine usvajaju se na drugoj razini ekonomske klasifikacije. GRAD kao i 2014. godine donosi proračun za 2015. godinu na razini podskupine (treća razina računskog plana), a projekcije za 2016. i 2017. na razini skupine (druga razina računskog plana). Usvajanje proračuna grada, a time i financijskih planova korisnika, na višoj razini ekonomske klasifikacije jedan je od ključnih mehanizama koji proračunskim korisnicima daje određenu fleksibilnost u izvršavanju proračuna i financijskog plana, jer su oni ti koji su odgovorni za provođenje svojih programa (aktivnosti i projekata), ali u skladu s usvojenim proračunom i financijskim planom. Grad i proračunski korisnici mogu za svoje potrebe izraditi proračun i financijske planove na detaljnijoj razini ekonomske klasifikacije, ali se gradskom vijeću na usvajanje podnosi isključivo proračun na trećoj razini ekonomske klasifikacije. Zbog toga grad ne smije sprječavati svoje proračunske korisnike u probijanju stavki detaljnije razine (četvrte ili pete). Ograničenje koje mora poštivati i grad i proračunski korisnici jest treća razina ekonomske klasifikacije. Međutim, u polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna izvještava se na razini odjeljka (četvrtoj razini ekonomske klasifikacije) kako članovi predstavničkih tijela, kao i šira javnost ne bi bila uskraćena za potrebne informacije. Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496, ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793 email: grad-zupanja@vk.ht.hr 16 4. METODOLOGIJA IZRADE PRIJEDLOGA FINANCIJSKOG PLANA PRORAČUNSKIH KORISNIKA Upućujemo korisnike gradskog proračuna na UPUTE Ministarstva financija za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2015. – 2017. VAŽNO: Proračunski korisnici grada rashode i izdatke za 2015. godinu planiraju na razini podskupine (treća razina računskog plana), a za 2016. i 2017. na razini skupine (druga razina računskog plana). Upravna vijeća i ostala upravljačka tijela proračunskih korisnika grada (vrtić, knjižnica i muzej) obvezni su usvojiti financijski plan do kraja godine,kako bi se od 1. siječnja 2015. mogle preuzimati i izvršavati nove obveze. Tablica 1. Obveznici, obveza i rokovi predaje financijskih planova i izvještaja Obveznik Proračunski korisnici: Upravni odjeli grada, Dječji vrtić Maslačak Županja, Gradska knjižnica Županja, Zavičajni muzej S. Gruber Županja, Upravni odjeli grada Upravni odjel za financije Gradonačelnik Gradsko vijeće Financijski planovi i izvještaji Financijski planovi s obrazloženjima na propisanim obrascima Objedinjene financijske planove s obrazloženjima na propisanim obrascima Prijedlog proračuna grada za razdoblje 2015. do 2017. godina Prijedlog proračuna grada za razdoblje 2015. do 2017. godina Proračun grada za razdoblje 2015. do 2017. godina Rok predaje Predaja do 31. listopada 2014. godine Nadležnom Upravnom odjelu grada, Upravnom odjelu za financije grada. Upravnom odjelu za financije grada do 15. studeni 2014. godine Gradonačelniku do 25. studeni 2014. godine Gradskom vijeću do 10. studeni 2014. godine donosi do kraja 2014. godine. Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496, ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793 email: grad-zupanja@vk.ht.hr 17 Glavni makroekonomski i fiskalni ciljevi za naredno srednjoročno razdoblje jesu: uravnoteženje proračuna, razvoj i poticaj gospodarstva, razvoj i poticaj poljoprivrede, porast zapošljavanja, porast životnog standarda, visoka razina socijalnog osiguranja, socijalno ugroženim skupinama građana, povećanje i poboljšanje komunalne opremljenosti i infrastrukture, zaštita okoliša i prostorni razvoj, efikasnija javna uprava. 5. Odrednice prihoda i rashoda gradskog proračuna u razdoblju 2015.-2017. 5.1. Odrednice prihoda grada razdoblju 2015.-2017. godine Ukupni prihodi koji se sastoje od prihoda poslovanja te prihoda od prodaje nefinancijske imovine za 2015. godinu planiraju se u manjem iznosu u odnosu na planirane prihode za 2014. godinu, osnovni razlog su najavljene promjene u Porezu na dohodak. Rast ostalih prihoda očekujemo u skladu sa predviđenim projekcijama iz Uputa Ministarstva financija. 5.2. Odrednice rashoda grada razdoblju 2015.-2017. godine Isto kao i prihodi rast rashoda očekujemo u skladu sa predviđenim projekcijama iz Uputa Ministarstva financija. 5.2.1. Rashodi za zaposlene 5.2.1.1. Rashodi za plaće Plaće za naredno trogodišnje razdoblje 2015. – 2017. godine planirati na nivou 2014. godine uvećanu za 0,5 % za svaku godinu po osnovu minulog rada. U rashodima za zaposlene potrebno je planirati plaće dužnosnika, službenika, namještenika i vježbenika. 5.2.1.2. Ostali rashodi za zaposlene Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496, ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793 email: grad-zupanja@vk.ht.hr 18 (Nagrade, darovi, otpremnine, naknade za bolest i prijevoz). Korisnici proračuna ostale rashode za zaposlene planiraju, u svom prijedlogu financijskog plana prema odredbama Kolektivnih ugovora. Do daljnjega upitna mogućnost isplate uskrsnice, božićnice i regresa za godišnji odmor. Planirati ih po Kolektivnom ugovoru, sama isplata zavisit će od ostvarenja prihoda proračuna i mogućnosti isplate istih. 5.2.1.3. Doprinosi na plaće Doprinosi se planiraju prema važećim zakonskim odredbama (Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja, Pravilnik o doprinosima za obvezna osiguranja i Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa. Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496, ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793 email: grad-zupanja@vk.ht.hr 19 GRAD ŽUPANJA Strossmayerova 1 32270 ŽUPANJA Primjer kako trebaju izgledati opisi programa, projekata i aktivnosti financijskih planova (Zakonska osnova, Opis, Opći cilj, Posebni cilj, Pokazatelj uspješnosti PLAN PRORAČUNA ZA 2015. godinu POSEBNI DIO RAZDJEL 010 GRADSKO VIJEĆE ŽUPANJA GLAVA 10 GRADSKO VIJEĆE Glavni program A01 Gradsko vijeće Program A01 1000 Donošenje akata i mjera iz djelokruga Gradskog vijeća Aktivnost A01 1000A100001 Predstavničko tijelo - Gradsko vijeće 946.500,00 626.500,00 626.500,00 626.500,00 476.500,00 Zakonska osnova: Opis: Opći cilj: Posebni cilj: Pokazatelj uspješnosti.: Aktivnost A01 1000A100002 Političke stranke zastupljene u GV, financiranje Zakonska osnova: Opis: Opći cilj: Posebni cilj: Pokazatelj uspješnosti.: 150.000,00 VAŽNO ! Nema više Glavnih programa! GLAVA 20 MJESNA SAMOUPRAVA Glavni program A02 Mjesna samouprava Program A02 1000 Rad mjesne samouprave - Mjesni odbori Aktivnost A02 1000A100001 Djelokrug rada mjesne samouprave - Zakonska osnova: Opis: Opći cilj: Posebni cilj: Pokazatelj uspješnosti.: Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496, ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793 email: grad-zupanja@vk.ht.hr 20 GLAVA 30 OBRAZOVANJE - STIPENDIJE Glavni program A03 Visokoškolsko obrazovanje Program A03 1000 Obrazovanje - STIPENDIJE Tekući projekt A03 1000T100001 Stipendije grada 320.000,00 320.000,00 320.000,00 320.000,00 Zakonska osnova: Opis: Opći cilj: Posebni cilj: Pokazatelj uspješnosti.: Procjene rashoda po korisnicima grada za razdoblje 2015. do 2017. godine DV Maslačak Županja, Gradska knjižnica, ZM S.Gruber Županja BROJ KONTA VRSTA RASHODA / IZDATAKA 1 2 2/1 3 3/2 4 4/3 5 5/4 6 6/5 ostvareno 2013 plan 2014 Index procjena 2014 Index plan 2015 Index procjena 2016 Index procjena 2017 Index UKUPNO RASHODI / IZDACI 5.318.398,00 5.845.900,00 109,92 5.575.900,00 95,38 5.575.900,00 100,00 5.698.569,80 102,20 5.841.034,05 102,50 DV MASLAČAK ŽUPANJA 3.461.092,00 3.552.900,00 102,65 3.562.900,00 100,28 3.562.900,00 100,00 3.641.283,80 102,20 3.732.315,90 102,50 GRADSKA KNJIŽNICA ŽUPANJA 1.111.764,00 1.451.900,00 130,59 1.171.900,00 80,71 1.171.900,00 100,00 1.197.681,80 102,20 1.227.623,85 102,50 ZM STJEPAN GRUBER ŽUPANJA 745.542,00 841.100,00 112,82 841.100,00 100,00 841.100,00 100,00 859.604,20 102,20 881.094,31 102,50 Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496, ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793 email: grad-zupanja@vk.ht.hr 21 Šifre i nazivi zajedničkih programa, aktivnosti i projekata za korisnike proračuna Šifre i nazivi su orijentacijski – detaljnije usklađivanje sa gradom će se izvršiti naknadno u tijeku procedure za donošenje financijskih planova korisnika i proračuna. Dječji vrtić Maslačak Županja BROJ KONTA POZICIJA Razdjel Glava Proračunski korisnik Program Aktivnost Izvor FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA R01020 R01030 R01040 R01050 Aktivnost Izvor FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA R01060 020 30 00010 E01 1001 E01 1001 A100001 09 091 3111 3121 3132 3133 E01 1001 A100002 09 091 3299 VRSTA RASHODA / IZDATAKA UKUPNO RASHODI / IZDACI GRADSKA SLUŽBA Predškolski odgoj Dječji vrtić MASLAČAK Županja Predškolsko obrazovanje Odgojno i administrativno tehničko osoblje OPĆI PRIHODI I PRIMICI OBRAZOVANJE PREDŠKOLSKO I OSNOVNO OBRAZOVANJE Plaće za redovan rad Ostali rashodi za zaposlene Doprinosi za zdravstveno osiguranje Doprinosi za zapošljavanje Program predškole TEKUĆE POMOĆI IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA OBRAZOVANJE PREDŠKOLSKO I OSNOVNO OBRAZOVANJE Program predškole PLANIRANO 2014 Gradska knjižnica Županja BROJ KONTA POZICIJA Razdjel Glava Proračunski korisnik Program Aktivnost Izvor FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA R01070 R01080 R01090 R01100 R01110 R01120 R01130 R01140 R01150 R01160 020 40 00010 F01 1000 F01 1000 A100001 08 082 3111 3121 3132 3133 3211 3212 3213 3221 3223 3225 VRSTA RASHODA / IZDATAKA UKUPNO RASHODI / IZDACI GRADSKA SLUŽBA Kultura Gradska knjižnica Djelatnost knjižnice Administrativno tehničko osoblje OPĆI PRIHODI I PRIMICI REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA SLUŽBE KULTURE Plaće za redovan rad Ostali rashodi za zaposlene Doprinosi za zdravstveno osiguranje Doprinosi za zapošljavanje Službena putovanja Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život Stručno usavršavanje zaposlenika Uredski materijal i ostali materijalni rashodi Energija Sitni inventar i auto gume PLANIRANO 2014 Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496, ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793 email: grad-zupanja@vk.ht.hr 22 BROJ KONTA POZICIJA R01170 R01180 R01190 R01200 R01210 R01220 R01230 R01240 R01250 R01260 Tekući projekt Izvor FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA R01270 Tekući projekt Izvor FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA R01280 Tekući projekt Izvor FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA R01290 Tekući projekt Izvor FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA R01300 Tekući projekt Izvor FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA R01310 3231 3232 3234 3237 3238 3239 3292 3293 3294 3431 F01 1000 T100001 08 082 4221 F01 1000 T100002 08 082 4241 F01 1000 T100003 08 082 3811 F01 1000 T100004 08 082 3811 F01 1000 T100005 08 082 3811 VRSTA RASHODA / IZDATAKA Usluge telefona, pošte i prijevoza Usluge tekućeg i investicijskog održavanja Komunalne usluge Intelektualne i osobne usluge Računalne usluge Ostale usluge Premije osiguranja Reprezentacija Članarine Bankarske usluge i usluge platnog prometa Nabava dugotrajne imovine OPĆI PRIHODI I PRIMICI REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA SLUŽBE KULTURE Uredska oprema i namještaj Nabava knjiga OPĆI PRIHODI I PRIMICI REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA SLUŽBE KULTURE Knjige Mjesec hrvatske knjige OPĆI PRIHODI I PRIMICI REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA SLUŽBE KULTURE Mjesec hrvatske knjige Malo Šokačko sijelo OPĆI PRIHODI I PRIMICI REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA SLUŽBE KULTURE Malo Šokačko sijelo Obilježavanje Dana grada OPĆI PRIHODI I PRIMICI REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA SLUŽBE KULTURE Obiljež. Dana grada PLANIRANO 2014 VRSTA RASHODA / IZDATAKA UKUPNO RASHODI / IZDACI GRADSKA SLUŽBA Kultura Zavičajni muzej S.GRUBER Županja Djelatnost muzeja Administrativno tehničko osoblje OPĆI PRIHODI I PRIMICI REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA SLUŽBE KULTURE Plaće za redovan rad Ostali rashodi za zaposlene Doprinosi za zdravstveno osiguranje Doprinosi za zapošljavanje Službena putovanja Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život Stručno usavršavanje zaposlenika PLANIRANO 2014 ZM S.Gruber Županja BROJ KONTA POZICIJA Razdjel Glava Proračunski korisnik Program Aktivnost Izvor FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA R01320 R01330 R01340 R01350 R01360 R01370 R01380 020 40 00020 F01 1001 F01 1001 A100001 08 082 3111 3121 3132 3133 3211 3212 3213 Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496, ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793 email: grad-zupanja@vk.ht.hr 23 BROJ KONTA POZICIJA R01390 R01400 R01410 R01420 R01430 R01440 R01450 R01460 R01470 R01480 R01490 R01500 R01510 R01520 Tekući projekt Izvor FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA R01530 Tekući projekt Izvor FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA R01540 R01541 R01542 Tekući projekt Izvor FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA R01550 Tekući projekt Izvor FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA R01560 3221 3223 3224 3225 3231 3232 3233 3234 3237 3239 3292 3293 3299 3431 F01 1001 T100001 08 082 4221 F01 1001 T100003 08 082 3811 3811 3811 F01 1001 T100005 08 082 3811 F01 1001 T100007 08 082 3811 VRSTA RASHODA / IZDATAKA Uredski materijal i ostali materijalni rashodi Energija Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje Sitni inventar i auto gume Usluge telefona, pošte i prijevoza Usluge tekućeg i investicijskog održavanja Usluge promidžbe i informiranja Komunalne usluge Intelektualne i osobne usluge Ostale usluge Premije osiguranja Reprezentacija Ostali nespomenuti rashodi poslovanja Bankarske usluge i usluge platnog prometa Nabava dugotrajne imovine OPĆI PRIHODI I PRIMICI REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA SLUŽBE KULTURE Uredska oprema i namještaj Izložbena djelatnost OPĆI PRIHODI I PRIMICI REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA SLUŽBE KULTURE Korizma preobražajna snaga Božje krhkosti Izložba "Tradicijsko ruho županjskog kraja" Izložba 60. godina ZM S.Gruber Županja Izdavačka djelatnost OPĆI PRIHODI I PRIMICI REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA SLUŽBE KULTURE Vodič kroz stalni postav Kulturne manifestacije OPĆI PRIHODI I PRIMICI REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA SLUŽBE KULTURE Šaranje tikvica na Šokačkom stanu PLANIRANO 2014 PREUZIMANJE MATERIJALA Na internet stranici Ministarstva financija http://www.mfin.hr/hr/lokalni-proracun i internet stranici grada http://www.zupanja.hr (Glavni izbornik – Gradski proračun) možete pronaći Upute i sve potrebite obrasce za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2015.-2017. Sva dokumentacija svi obrasci moraju biti ovjereni i potpisani od ovlaštenih osoba. Dokumentaciju dostavljate u papirnatom obliku i na jednom od elektroničkih medija CD, DVD i dr. Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496, ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793 email: grad-zupanja@vk.ht.hr 24 Sve korisnike molimo za pridržavanje gore navedenih rokova, kako bismo na vrijeme mogli izraditi prijedlog Gradskog proračuna i uputiti ga Gradskom vijeću na donošenje. Korisnike podsjećamo i na obvezu dostavljanja SAŽETKA DJELOKRUGA RADA I ORGANIZACIJSKE STRUKTURE KORISNIKA PRORAČUNA. U osnovi korisnici proračuna mogu koristiti model sažetka djelokruga rada i organizacijske strukture iz prethodnih godina. Za sve druge nejasnoće i upite obratite se Upravnom odjelu za financije. UPUTE SE ODNOSE NA KORISNIKE PRORAČUNA 1 DO 5. Poduzećima u vlasništvu grada i ostalima daje se na znanje kako bi mogli izraditi vlastite planove i programe za razdoblje 2015. do 2017. godina i usuglasiti sa proračunom grada. NA KRAJU: Zbog najavljenih zakonskih i drugih promjena kasni se sa predviđenim procedurama, zato vas upućujemo da pratite stranice Ministarstva financija i grada na kojima će biti objavljivane daljnje informacije i materijali. Sa štovanjem, Pročelnik Joso Mikić, dipl.oec. v.r. Dostaviti - korisnici: 1. 2. 3. 4. 5. Gradska služba, Upravni odjel za komun. gosp… Dječji vrtić MASLAČAK Županja, Gradska knjižnica Županja, Zavičajni muzej S.Gruber Županja, Dostaviti – poduzeća u vl. grada i ostali: - na znanje 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. Stanobiro d.o.o. Županja, Komunalac d.o.o Županja, Čistoća d.o.o. Županja, Turistička zajednica grada, Hrvatski radio Županja, GDCK Županja, Političke stranke zastupljene u Gradskom vijeću, Nezavisni vijećnici izabrani sa liste grupe birača, Evidencija - ovdje, Arhiva. Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496, ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793 email: grad-zupanja@vk.ht.hr 25 RAČUNOVODSTVO Proračunsko računovodstvo Mr. sc. ANDREJA MILIĆ Stručni članak UDK 657.2 HZRIF, Zagreb Primjena proračunskih klasifikacija u sustavu proračuna Proračunski procesi planiranja, izvršavanja, računovodstvenog evidentiranja i izvještavanja nezamislivi su bez potpune primjene proračunskih klasifikacija. One su temelj za dosljedno evidentiranje financijskih transakcija koje su uspostavljene radi kontrole rashoda i služe kao podloga za ekonomske i statističke analize. Standardne klasifikacije moraju biti razvijene jer osiguravaju osnovu za objedinjeno planiranje, izvršavanje i evidentiranje te za proces konsolidacije financijskih izvještaja. Pravilnik o proračunskim klasifikacijama donesen na temelju čl. 21. Zakona o proračunu definira okvir kojim se iskazuju i sustavno prate prihodi i primici te rashodi i izdaci po nositelju, cilju, namjeni, vrsti, lokaciji i izvoru financiranja. U nastavku autorica detaljno pojašnjava primjenu svake od obveznih proračunskih klasifikacija. 1. UVOD Uvođenje sustava s razvijenim klasifikacijama omogućava postizanje osnovnog cilja: unošenje podatka na jednom mjestu i njegovo korištenje u različite svrhe. Kako bi se podaci, a posebice oni za potrebe statistike, mogli uspoređivati na razini različitih zemalja Međunarodni monetarni fond razvio je Statistiku državnih financija kao međunarodni statistički sustav. Prema njemu osnovne klasifikacije jesu: • ekonomska - odgovara na pitanje na što je potrošen novac • funkcijska - odgovara na pitanje kako je potrošen novac • organizacijska - odgovara na pitanje tko je potrošio novac. Neki napredniji sustavi uvode i programsku klasifikaciju koja odgovara na pitanje zašto je potrošen novac i koji su učinci njegove potrošnje.1 Proračunski sustav u Republici Hrvatskoj kao obvezne proračunske klasifikacije poznaje:2 • organizacijsku • ekonomsku • funkcijsku • lokacijsku • programsku i • izvore financiranja. 2. ZAKONODAVNI OKVIR Proračunske klasifikacije institucionalni su okvir kojim se iskazuju i sustavno prate prihodi i primici te rashodi i izdaci po nositelju, cilju, namjeni, vrsti, lokaciji i izvoru financiranja. Pravilnik o proračunskim klasifikacijama3 donesen je na temelju čl. 21. Zakona o proračunu4. Njime se definira okvir kojim se iskazuju i sustavno prate prihodi i primici te rashodi i izdaci po nositelju, cilju, namjeni, vrsti, lokaciji i izvoru financiranja. Nadalje, propisuje se struktura brojčanih oznaka i naziva svake klasifikacije kao i način njihovog međusobnog povezivanja. Obveznici primjene proračunskih klasifikacija su: državni proračun i proračunski korisnici državnog proračuna, proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovi proračunski korisnici navedeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika5. Obveznici primjene proračunskih klasifikacija u procesu planiranja i izvještavanja jesu i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. 3. OSNOVNE DEFINICIJE Proračunske klasifikacije definiraju se kao: 6 • Organizacijska klasifikacija - sadrži povezane i međusobno usklađene (hijerarhijski i s obzirom na odnose prava i odgovornosti) cjeline proračuna i proračunskih korisnika koje odgovarajućim materijalnim sredstvima ostvaruju postavljene ciljeve. • Programska klasifikacija - sadrži rashode i izdatke iskazane kroz aktivnosti i projekte, koji su povezani u programe temeljem zajedničkih ciljeva. • Funkcijska klasifikacija - sadrži rashode razvrstane prema njihovoj namjeni. Nar. nov., br. 26/10. i 120/13. Nar. nov., br. 87/08. i 136/12. 5 Registar se objavljuje svake godine do kraja svibnja tekuće godine i primjenjuje se za sljedeću proračunsku godinu. 6 Zakon o proračunu, Nar. nov., br. 87/08., čl. 21. st. 2.; Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, Nar. nov., br. 26/10. i 120/13., čl. 4. 3 Vašiček, D. et. al. (2007.): Računovodstvo proračuna - osnove sustava, primjeri knjiženja, propisi, računski plan. Zagreb: Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, str. 26. 2 Zakon o proračunu, Nar. nov., br. 87/08. i 136/12., čl. 21. st. 2.; Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, Nar. nov., br. 26/10. i 120/13., čl. 3. 1 4 Riznica 10/2014 milic.indd 9 9 9/30/14 11:49:29 AM RAČUNOVODSTVO Proračunsko računovodstvo • Ekonomska klasifikacija - sadrži prihode i primitke po prirodnim vrstama te rashode i izdatke prema njihovoj ekonomskoj namjeni. • Lokacijska klasifikacija - sadrži rashode i izdatke razvrstane za Republiku Hrvatsku i za inozemstvo. • Izvori financiranja - sadrže prihode i primitke iz kojih se podmiruju rashodi i izdaci određene vrste i namjene. Tablica 1. Shematski prikaz načina definiranja, označavanja i sadržaja proračunskih klasifikacija Definiranje oznaka klasifikacije Državni proračun JLP(R)S Organizacijska Ministarstvo Upravni odjel za financija financije Klasifikacija Ministarstvo financija Programska Ministarstvo financija Razdjel Funkcijska Ekonomska Lokacijska Izvori financiranja Razine Razdjel Glava troznamenkasta oznaka oznaka razdjela i dvoznamenkasta oznaka Proračunski dvoznamenkasta korisnik - peteroznamenkasta oznaka Glavni program (A-Z)(01-99) Upravni odjel za financije Program Aktivnost/ projekt Međunarodna klasifikacija COFOG razred - Ujedinjeni narodi skupina podskupina Ministarstvo financija razred skupina podskupina odjeljak osnovni račun Državna geodetska uprava / Zakon o županija područjima županija, gradova i općina u grad Republici Hrvatskoj općina Republika Ministarstvo Hrvatska i financija za inozemstvo potrebe državnog proračuna županija Ministarstvo financija razredi Ministarstvo financija / Upravni odjel za skupine financije 4. ORGANIZACIJSKA KLASIFIKACIJA Organizacijska klasifikacija sadrži povezane i međusobno usklađene (hijerarhijski i s obzirom na odnose prava i odgovornosti) cjeline proračuna i proračunskih korisnika koje odgovarajućim materijalnim sredstvima ostvaruju postavljene ciljeve. Sukladno čl. 6. Pravilnika, organizacijska klasifikacija uspostavlja se definiranjem razdjela, glava i proračunskih korisnika. Razdjel se sastoji od jedne ili više glava, a glava pripada samo jednom razdjelu. Glava se sastoji od jednog ili više proračunskih korisnika, a proračunski korisnik pripada samo jednoj glavi. Iznimno kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave glava je istovjetna razdjelu u slučaju kada glave nemaju proračunske korisnike. Kod onih čije glave imaju proračunske korisnike jedna od glava može biti istovjetna razdjelu. Razdjel je organizacijska razina koja se utvrđuje za potrebe planiranja i financijskog izvještavanja. U svojoj nadležnost može imati minimalno jednog ili više proračunskih korisnika. O dobro utvrđenoj organizacijskoj klasifikaciji uvelike ovisi odvijanje svih proračunskih procesa. Tako prikupljanje financijskih 10 milic.indd 10 Oznaka klasifikacije 1000-9999 (A/K/T)(100001-999999) 01-10 oznaka razreda (1-9) oznaka skupine (0-9) 3-8 31-88 311-889 3111-8899 31111-88899 1-99 001-999 001-999 999/998 901-999 1-9 oznaka razreda (1-9) Sadržaj brojčana hijerarhijski povezane i usklađene cjeline proračuna i proračunskih korisnika slovna + brojčana brojčana slovna + brojčana brojčana programi i njegovi sastavni dijelovi u skladu s nacionalnim i regionalnim strategijama, ciljevima i zadaćama korisnika aktivnosti/projekti prema njihovoj namjeni brojčana prihodi i primici prema vrstama i rashodi i izdaci prema ekonomskoj namjeni brojčana teritorijalno definirane cjeline brojčana brojčana brojčana brojčana brojčana skupine prihoda i primitaka iz kojih se podmiruju rashodi i izdaci određene vrste i utvrđene namjene planova u procesu planiranja proračuna postaje puno jednostavnije i brže jer proračunski korisnici znaju kome i u kojem trenutku predaju financijske planove u skladu s odredbama Zakona o proračunu. Financijske izvještaje na način, prema razinama i u rokovima propisanim Pravilnikom o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu mogu predati samo proračuni i proračunski i izvanproračunski korisnici, što omogućava njihovo lakše i točnije prikupljanje i analiziranje. Uspostava organizacijske klasifikacije Organizacijska klasifikacija utvrđuje se svake godine prije izrade proračuna i projekcija za sljedeće trogodišnje razdoblje.7 Kod utvrđivanja organizacijske klasifikacije treba imati u vidu da je njen temelj najniža razina odnosno proračunski korisnik. Status proračunskog korisnika imaju samo oni subjekti koji se nalaze u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika na temelju kojeg se 7 Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, Nar. nov., br. 26/10. i 120/13., čl. 7. Riznica 10/2014 9/30/14 11:49:35 AM RAČUNOVODSTVO Proračunsko računovodstvo svake godine prije izrade proračuna za sljedeću godinu u Narodnim novinama objavljuju Podaci iz Registra. Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika ustrojava i vodi Ministarstvo financija za potrebe utvrđivanja obuhvata proračunskih i izvanproračunskih korisnika općeg proračuna. Podaci iz Registra sadrže popis svih proračunskih odnosno izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Međutim, popisom je utvrđena samo pripadnost proračunskog korisnika proračunu, ali ne i njegova pripadnost razdjelu odnosno glavi. Upravo se uspostavljanjem organizacijske klasifikacije nekog proračuna svakom njegovom proračunskom korisniku navedenom u Registru određuje prvo pripadnost glavi, a zatim i pripadnost glave razdjelu. Iznimno je bitno naglasiti da samo proračunski korisnik ima pravnu samostalnost8 dok je razdjel i glava nemaju. Razdjeli i glave su organizacijske razine koje se koriste samo zbog potreba planiranja i izvršavanja proračuna. Za državni proračun organizacijsku klasifikaciju utvrđuje ministar financija, dok je za proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave određuje upravno tijelo za financije. Za naziv razdjela, glave i proračunskog korisnika preuzima se točan naziv iz propisa, rješenja ili odgovarajućeg akta. Pravilnikom o proračunskim klasifikacijama9 propisani su rasponi brojčanih oznaka u kojima se moraju kretati oznake za razdjele i glave. Ministarstvo financija dodjeljuje brojčane oznake razdjelima i glavama državnog proračuna dok upravna tijela za financije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dodjeljuju brojčane oznake razdjelima i glavama unutar svog proračuna. Šifarske oznake proračunskih i izvanproračunskih korisnika (RKP broj) određuje Ministarstvo financija u suradnji s FINA-om kroz Registar. Grupiranje proračunskih korisnika u glave Kada se u nadležnosti jednog razdjela nalazi više proračunskih korisnika tada se oni grupiraju u razinu glave. Glava je organizacijska razina utvrđena za potrebe planiranja i izvršavanja proračuna. Za dobru organizacijsku klasifikaciju bitno je smisleno grupiranje proračunskih korisnika. Način grupiranja proračunskih korisnika nije propisan, ali pravilo je da jedan proračunski korisnik može pripadati samo jednoj glavi. Preporuka je da se u razinu glave grupiraju proračunski korisnici koji obavljaju istu ili vrlo sličnu funkciju unutar jednog razdjela. Proračuni samostalno određuju organizacijsku strukturu u smislu koliko će razdjela i glava uspostaviti kao i odrediti načelo po kojemu će neki korisnik biti dodijeljen nekoj glavi, a time i razdjelu. Kako je već gore navedeno, razina glave uspostavlja se za potrebe planiranja i izvršavanja proračuna. Iz toga proizlazi da sve aktivnosti i projekti koji pripadaju jednom proračunskom korisniku moraju biti planirani i izvršavani samo unutar te glave. Grupiranje aktivnosti i projekata u više razine organizacijske klasifikacije (glave i razdjele) bez da se može odrediti pripadnost proračunskom korisniku dio je programske, a ne organizacijske klasifikacije. 8 Tijela državne uprave ostvaruju pravnu samostalnost u skladu s odredbama Zakona o sustavu državne uprave (Nar. nov., br. 75/93., 92/96., 48/99., 15/00., 127/00., 59/01., 199/03. i 79/07.). 9 Nar. nov., br. 26/10. i 120/12. Tablica 2. Primjer dobrog grupiranja proračunskih korisnika u glave na razini proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Razdjel 001 Glava 00105 Razdjel 002 Glava 00205 Glava 00210 Proračunski korisnik RKP Proračunski korisnik RKP Glava 00215 Proračunski korisnik RKP Proračunski korisnik RKP Razdjel 003 Glava 00305 Glava 00310 Proračunski korisnik RKP Glava 00315 Proračunski korisnik RKP Proračunski korisnik RKP Predstavnička i izvršna tijela Predstavnička i izvršna tijela Upravni odjel za školstvo Upravni odjel za školstvo Vrtići Vrtić I. Vrtić II. Osnovne škole Osnovna škola I. Osnovna škola II. Upravni odjel za kulturu Upravni odjel za kulturu Knjižnice Knjižnica I. Muzeji Muzej I. Muzej II. Tablica 3. Primjer lošeg grupiranja proračunskih korisnika u glave na razini proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Razdjel: Glava: Glava: Proračunski korisnici Glava: Proračunski korisnici Glava: Proračunski korisnici Glava Proračunski korisnici Razdjel: Glava: Proračunski korisnik Proračunski korisnik Glava: Proračunski korisnik Proračunski korisnik Ured grada Proračunski korisnici Školstvo ??? Programi korisnika proračuna ??? Zaštita i spašavanje ??? Socijalna skrb ??? Gospodarstvo i poljoprivreda Gospodarstvo ??? ??? Poljoprivreda ??? ??? Dobivanje statusa razdjela Status razdjela državnog proračuna može se dodijeliti ministarstvima i onim proračunskim korisnicima državnog proračuna koji su izravno odgovorni Hrvatskom saboru ili predsjedniku Republike Hrvatske.10 Status razdjela proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može se dodijeliti izvršnom tijelu, predstavničkom tijelu i upravnim tijelima.11 Položaj u organizacijskoj strukturi proračunskom korisniku ne znači da on ima i samostalnost u upravljanju svojim dijelom proračuna. To mu određuje sustav nadležnosti utvrđene u aktu njegovog osnivanja. 10 Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, Nar. nov., br. 26/10. i 120/13., čl. 6. st. 3. i 4. 11 Ibid, čl. st. 4. Riznica 10/2014 milic.indd 11 11 9/30/14 11:49:35 AM RAČUNOVODSTVO 5. PROGRAMSKA KLASIFIKACIJA12 Proračunsko računovodstvo rashoda administracije unutar jednog proračunskog korisnika na više aktivnosti i više programa treba izbjegavati ili koristiti kada to stvarno ima smisla i kada se na takav način mogu izvršavati rashodi. Programska klasifikacija ne znači imati što više programa sa što više aktivnosti i projekata kod čijeg se praćenja korisnik izgubi i ne dobiva niti nijednu suvislu informaciju, nego je smisao imati makar jedan program s minimalnim brojem aktivnosti koji se može kvalitetno pratiti. Tada možemo govoriti o kvalitetnom proračunu po programima. Programska klasifikacija uspostavlja se definiranjem programa, aktivnosti i projekata, a kod državnog proračuna i definiranjem glavnih programa. Planiranje proračuna u skladu s programskom klasifikacijom znači prikazati rashode unutar aktivnosti i projekata, a aktivnosti i projekte zatim prikazati kroz programe, postaviti ciljeve koje program mora zadovoljiti, te definirati indikatore uspješnosti izvršenja odnosno postizanja ciljeva. Glavni program sastoji se od KORISNIK PRORAUNA IZVORNI PLAN TEKUI PLAN IZVRENJE INDEKS programa usmjerenih ispunjenju BROJANA OZNAKA 001 395,654 395,654 370,021 93.52 PREDSTAVNIKA I IZVRNA TIJELA ciljeva iz Strategije Vladinih progra00105 283,863 283,863 262,171 92.36 PREDSTAVNIKA I IZVRNA TIJELA ma za trogodišnje razdoblje. 1001 283,863 283,863 262,171 92.36 JAVNA UPRAVA I ADMINISTRACIJA A1000 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE 279,040 279,040 257,922 92.43 Program je skup neovisnih, 311 173,184 173,184 166,901 96.37 Plae 311 0 0 163,939 Plae za redovan rad usko povezanih aktivnosti i proje311 Plae za prekovremeni rad 0 0 2,962 kata usmjerenih ispunjenju zajedPROGRAM 312 1,405 1,405 1,387 98.76 Ostali rashodi za zaposlene AKTIVNOST 0 0 1,387 312 Ostali rashodi za zaposlene ničkog cilja i sastoji se od jedne 313 27,692 27,692 26,941 97.29 Doprinosi na plae ili više aktivnosti i/ili projekata, a 313 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 0 0 23,941 0 0 3,000 313 Doprinosi za zapoljavanje aktivnost i projekt pripadaju samo jednom programu. Slika 1. Prikaz programske klasifikacije u izvještaju o izvršenju proračuna jedinice Aktivnost je dio programa za koji nije unaprijed utvrđeno vrijelokalne i područne (regionalne) samouprave me trajanja, a u kojemu su planirani rashodi i izdaci za ostvarivanje ciljeva utvrđenih programom. Projekt je dio programa za koji je unaprijed utvrđeno vrijeme 13 trajanja, a u kojemu su planirani rashodi i izdaci za ostvarivanje ci- 6. FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA ljeva utvrđenih programom. Projekt se planira jednokratno, a može Funkcijska klasifikacija označava klasifikaciju funkcija države biti tekući ili kapitalni. Osnovna razlika između tekućeg i kapitalnog preuzetu od međunarodne klasifikacije Ujedinjenih naroda (COprojekta očituje se u tome da provođenje tekućeg projekta ne FOG). Sadržava 10 osnovnih funkcija države prema kojoj se rasporezultira povećanjem vrijednosti imovine u bilanci dok provođenje ređuju rashodi i transakcije na nefinancijskoj imovini: kapitalnog projekta za posljedicu ima povećanje vrijednosti imovi- • Funkcija 01 - Opće i javne službe, rashodi općih i javnih službi ne u bilanci. • Funkcija 02 - Obrana Glavne programe utvrđuje Ministarstvo financija. Oznaka glav- • Funkcija 03 - Javni red i sigurnost nog programa sastoji se od tri znamenke od kojih je prva znamenka • Funkcija 04 - Ekonomski poslovi slovo od A do Z, a druge dvije znamenke su brojke u rasponu od 01 • Funkcija 05 - Zaštita okoliša do 99. Dodjeljivanje oznaka glavnih programa za razinu državnog • Funkcija 06 - Usluge unapređenja stanovanja i zajednice proračuna u nadležnosti je Ministarstva financija. • Funkcija 07 - Zdravstvo Osnovna razlika između aktivnosti i projekata je u vremenskom • Funkcija 08 - Rekreacija, kultura i religija trajanju, odnosno aktivnosti imaju trajni karakter dok su projekti • Funkcija 09 - Obrazovanje jednokratni. Oznaka aktivnosti, tekućeg ili kapitalnog projekta je • Funkcija 10 - Socijalna zaštita. sedmeroznamenkasta oznaka koja se sastoji od slova A, T ili K i Funkcijska klasifikacija sadrži aktivnosti odnosno projekte košesteroznamenkastog broja u rasponu od 100001 do 999999 i risnika proračuna razvrstane prema njihovoj namjeni. Brojčane dodjeljuje ih Ministarstvo financija za državni proračun, a upravno oznake funkcijske klasifikacije razvrstane su u: razrede, skupine i tijelo za financije za proračune jedinice lokalne i područne (regio- podskupine. Funkcijska klasifikacija uspostavlja se već kod planiranalne) samouprave. nja proračuna. Plan po funkcijama znači pridjeljivanje funkcije na Razdjel sve aktivnosti i projekte grupira u programe, a zatim razini podskupine svakoj aktivnosti i projektu (programska klasifikaih prijavljuje Ministarstvu financija odnosno upravnom tijelu za cija) prilikom planiranja proračuna. Kako se aktivnosti i projekti safinancije jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pri- stoje od ekonomske klasifikacije rashoda unutar razreda 3 Rashodi padnost programa glavnom programu na razini državnog proračuna poslovanja i 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine, to znači da određuju razdjeli uz odobrenje Ministarstva financija. je i svakom rashodu određena funkcija. Oznaka programa sastoji se od četveroznamenkaste brojke u U procesu izvršavanja pojedinih aktivnosti i projekata, tj. rasponu od 1000 do 9999 i dodjeljuje ih Ministarstvo financija za evidentiranja potrošnje rashoda unutar aktivnosti i projekata, u državni proračun, a upravno tijelo za financije za proračune jedinice računovodstvu se omogućava podatak o tome u koju funkciju su lokalne i područne (regionalne) samouprave. utrošeni planirani rashodi. Ti podaci bitni su u procesu financijskog Programsku klasifikaciju treba definirati na što jednostavniji izvještavanja, i to kod izrade i predaje Izvještaja o rashodima prema način i obvezno ispitati mogućnost računovodstvenog praćenja funkcijskoj klasifikaciji. izvršavanja programa, npr. iskazivanje rashoda za plaće i ostalih 12 Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, Nar. nov., br. 26/10. i 120/13., čl. 8. - 13. 12 milic.indd 12 13 čl. 14. Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, Nar. nov., br. 26/10. i 120/13., Riznica 10/2014 9/30/14 11:49:35 AM RAČUNOVODSTVO Proračunsko računovodstvo U Priručniku statistike državnih financija (GFS-u)14 funkcijska klasifikacija veže se uz klasificiranje rashoda, ali se posebno naglašava kako primjena funkcijske klasifikacije nije ograničena samo na rashodne transakcije. Na slici u nastavku prikazan je način na koji usporedbu ekonomske i funkcijske klasifikacije prate rashodi države. 7. EKONOMSKA KLASIFIKACIJA15 Ekonomska klasifikacija sadrži prihode i primitke po prirodnim vrstama te rashode i izdatke prema njihovoj ekonomskoj namjeni i dio je računskog plana koji predstavlja širi okvir i podlogu za računovodstvene evidencije poslovnih događaja proračuna i proračunskih korisnika.16 Računski plan proračuna u Republici Hrvatskoj u skladu je sa svim međunarodnim klasifikacijama koje se koriste u javnom sektoru, a u prvom redu s ekonomskom klasifikacijom međunarodnog sustava državne financijske statistike17 na čijim je temeljima i izrađen. U različitim proračunskim procesima koriste se i različite razine Računskog plana odnosno ekonomske klasifikacije. Planiranje prihoda i rashoda, primitaka i izdataka proračuna temelji se na razini podskupine ekonomske klasifikacije jer se i proračun za tekuću godinu usvaja na istoj razini, dok se projekcije za sljedeće dvije godine donose na razini skupine. Proračunski korisnici prihode u svojim financijskim planovima za tekuću godinu iskazuju na razini osnovnih računa (u državnom proračunu čak i niže), a rashode na razini podskupine. Razredi 0, 1, 2 i 9 jesu bilančni razredi na kojima se prate promjene i stanja imovine, obveza i vlastitih izvora. Računi razreda od 3 - 8 Računskog plana (izuzev skupina računa 39, 49, 59, 69, 79 i 89 i njihovih nižih razina) propisanog Pravilnikom o računovodstvu i Računskom planu18 istovjetni su računima ekonomske klasifikacije koju su proračuni i proračunski korisnici dužni primjenjivati u procesima planiranja, izvršavanja, evidentiranja i izvještavanja. Računi računskog plana dijele se na razrede, skupine, podskupine, odjeljke i osnovne račune, a za dodatne potrebe mogu se otvarati analitički računi. Osnovni račun smatra se najnižim zadanim analitičkim računom. To znači da proračuni i proračunski korisnici osnovne račune dane u Računskom planu ne smiju samostalno mijenjati. Osnovni računi dodaju se i brišu isključivo izmjenama i dopunama pravilnika od strane Ministarstva financija. Analitičke račune niže od osnovnih računa proračuni i proračunski korisnici mogu prema vlastitim potrebama odrediti samostalno. Oznaka Naziv Razina 3 31 311 3111 31111 311111 311112 Rashodi poslovanja Rashodi za zaposlene Plaće Plaće za redovan rad Plaće za zaposlene Plaće za zaposlene - službenici Plaće za zaposlene - namještenici razred skupina podskupina odjeljak osnovni račun analitički račun analitički račun 14 15 čl. 15. Zadano/ slobodno zadano Lokacijska klasifikacija sadrži teritorijalno definirane cjeline u skladu s ustrojem Republike Hrvatske, država Europske unije te ostalih država. Rashodi i izdaci razvrstavaju se sukladno teritorijalnim cjelinama Republike Hrvatske, a to su: županije, gradovi i općine. Brojčane oznake lokacijske klasifikacije za županije, gradove i općine određuje Državna geodetska uprava, a nazivi se preuzimaju iz Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Lokacijska klasifikacija treba pokazati koliko je sredstava iz državnog ili proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ukupno izdvojeno za pojedinu općinu/grad/županiju ili državu. Primjer oznaka lokacijske klasifikacije koje koriste jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave: Županije Lokacijska klasifikacija Zagrebačke županije je 01; Krapinskozagorska županija 02; Sisačko-moslavačka 03 itd… Gradovi i općine Lokacijska klasifikacija grada Ivanić Grada je 158 Lokacijska klasifikacija Općine Brckovljani je 33. Brojčane oznake lokacijske klasifikacije za županije, gradove i općine preuzimaju se iz statističkog popisa, a nazivi iz Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Županije Lokacijska klasifikacija Zagrebačke županije je 901; Krapinskozagorska županija 902; Sisačko-moslavačka 903 itd… Gradovi i općine Lokacijska klasifikacija grada Ivanić Grada je 158 Lokacijska klasifikacija Općine Brckovljani je 033. Za dodjelu oznaka za posebne kategorije, kao što su područja posebne državne skrbi, otoci, brdsko- planinska područja, zemlje Europske unije te ostale države, koriste se oznake i nazivi dani u uputama za izradu prijedloga proračuna koje izrađuje Ministarstvo financija i koje se uz upute za izradu proračuna dostavljaju i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Na razini državnog proračuna primjenom lokacijske klasifikacije opći troškovi ministarstava i ostalih tijela državne uprave, a koji su vezani uz samo njihovo funkcioniranje, lokacijski se klasificiraju pod oznaku 999 Republika Hrvatska. Rashodi kojima se financiraju aktivnosti/projekti i ostalo na području pojedinih općina/gradova/ županija klasificiraju se po svakoj od tih lokalnih jedinica. Brojčane oznake lokacijske klasifikacije vežu se u procesu planiranja uz brojčanu oznaku aktivnosti ili projekta, ako je moguće uspostaviti jednoznačnu vezu. U suprotnome, vežu se uz svaku transakciju odnosno poslovni događaj u procesu izvršavanja. 20 9. IZVORI FINANCIRANJA slobodno slobodno www.imf.org. Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, Nar. nov., br. 26/10. i 120/13., Sukladno najavljenim izmjenama i dopunama Računskog plana izmijenit će se i ekonomska klasifikacija. 17 General Financial Statistics 2001. 18 Nar. nov., br. 114/10. i ispr. 31/11. 16 8. LOKACIJSKA KLASIFIKACIJA19 Izvori financiranja čine skupine prihoda i primitaka iz kojih se podmiruju rashodi i izdaci određene vrste i utvrđene namjene. Prihodi i primici proračuna se planiraju te raspoređuju i iskazuju pre19 čl. 16. Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, Nar. nov., br. 26/10. i 120/13., 20 Tablica sa svim šiframa lokacijske klasifikacije za potrebe državnog proračuna nalazi se na internetskoj stranici Ministarstva financija, http://www.mfin. hr/hr/priprema-proracuna. Riznica 10/2014 milic.indd 13 13 9/30/14 11:49:36 AM RAČUNOVODSTVO ma izvorima iz kojih potječu. Rashodi i izdaci se planiraju, izvršavaju i računovodstveno evidentiraju prema izvorima financiranja.21 Brojčane oznake izvora financiranja razvrstane su u: razrede i skupine. • Prva razina sastoji se od jednoznamenkaste brojke u rasponu 1 - 9 za razred • Druga razina sastoji se od dvoznamenkaste brojke; prva znamenka označava pripadnost razredu, druga je znamenka u rasponu 1 - 9 za skupinu. Brojčane oznake i nazive za prvu razinu izvora financiranja određuje ministar financija u uputama za izradu prijedloga proračuna i one su obvezujuće i za proračune i proračunske korisnike jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.22 Prva razina izvora financiranja sadrži sljedeće izvore financiranja: 1. Opći prihodi i primici državnog proračuna 2. Doprinosi za obvezna osiguranja23 3. Vlastiti prihodi 4. Prihodi za posebne namjene 5. Pomoći 6. Donacije 7. Prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja 8. Namjenski primici od zaduživanja. Pregled sadržaja svakog pojedinog izvora financiranja dan je u nastavku:24 U izvor financiranja - opći prihodi i primici proračun uključuje prihode koji se ostvaruju temeljem posebnih propisa u kojima za prikupljene prihode nije definirana namjena korištenja, a to su: prihodi od poreza, prihodi od financijske imovine, prihodi od nefinancijske imovine, prihodi od administrativnih (upravnih) pristojbi, prihodi državne uprave, prihodi od kazni te primici od financijske imovine i zaduživanja za koje nije definirana namjena korištenja. Općim prihodima i primicima financira se redovna djelatnost proračunskog korisnika. U izvor financiranja - opći prihodi i primici proračunski korisnik uključuje prihode koje ostvari iz nadležnog proračuna. Treba naglasiti da prihodi koji ulaze u Izvor opći prihodi i primici nisu jednaki za proračun i proračunske korisnike. Proračuni u ovaj izvor uključuju izvorne prihode iz čije mase zatim, između ostaloga, financiraju redovnu djelatnost proračunskih korisnika (skupina računa 61, 64, 65, razred 7 i sl. Računskog plana), dok proračunski korisnici u ovaj izvor uključuju prihode koje dobivaju iz proračuna za financiranje redovne djelatnosti (podskupina 671 iz Računskog plana). U izvor financiranja - doprinosi uključuju se prihodi od uplaćenih doprinosa za zdravstveno osiguranje, mirovinsko osiguranje i doprinosa za zapošljavanje. U izvor financiranja - vlastiti prihodi uključuju se prihodi koje proračunski korisnik ostvari obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima, a koje poslove mogu obavljati i drugi pravni subjekti izvan općeg proračuna. 21 čl. 17. Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, Nar. nov., br. 26/10. i 120/13., Ibid, čl. 19. Izvor financiranja 2. doprinosi za obvezna osiguranja, ima samo državni proračun. 24 Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, Nar. nov., br. 26/10. i 10/13., čl. 18. 22 23 14 milic.indd 14 Proračunsko računovodstvo U izvor financiranja - prihodi za posebne namjene uključuju se prihodi čije su korištenje i namjena utvrđeni posebnim zakonima i propisima koje donosi Vlada Republike Hrvatske. U ovaj izvor pripadaju prihodi koje korisnik ostvaruje obavljanjem poslova iz svoje osnovne djelatnosti, na temelju posebnog zakona ili drugih propisa koje je donijela Vlada Republike Hrvatske, a tim propisom utvrđena namjena za koju se prikupljeni prihodi imaju utrošiti. Dakle, namjenski prihodi ne mogu se definirati internim propisima proračunskih korisnika, kao što su npr. pravilnici, odluke mišljenja i sl. U izvor financiranja - pomoći uključuju se prihodi koji se ostvaruju od inozemnih vlada, međunarodnih organizacija, drugih proračuna i od ostalih subjekata unutar općeg proračuna. U izvor financiranja - donacije uključuju se prihodi koji se ostvaruju od fizičkih osoba, neprofitnih organizacija, trgovačkih društava i od ostalih subjekata izvan općeg proračuna. U izvor financiranja - prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja uključuju se prihodi koji se ostvaruju prodajom ili zamjenom nefinancijske imovine i od naknade štete s osnove osiguranja, njima se mogu financirati samo kapitalni rashodi. Pod kapitalnim rashodima podrazumijevaju se rashodi za nabavu i održavanje nefinancijske imovine, kapitalne pomoći za nabavu nefinancijske imovine koje se daju trgovačkim društvima u kojima država ima odlučujući utjecaj na upravljanje, dodatna ulaganja u nefinancijsku imovinu te ulaganja u dionice i udjele u trgovačkim društvima. Kapitalni rashodi planirani iz izvora prihodi od prodaje nefinancijske imovine i nadoknade štete s osnova osiguranja mogu se ostvarivati samo do visine naplaćenih prihoda. Proračunski korisnici državnog proračuna nemaju owvwaj izvor financiranja već sve svoje rashode za nabavu nefinancijske imovine planiraju iz općih prihoda i primitaka dok se ostvareni prihod od prodane nefinancijske imovine smatra izvorom za nabavu nefinancijske imovine za sve proračunske korisnike. Proračunski korisnici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su ostvarili prihode od nadoknade štete s osnova osiguranja, a koje je njihov proračun svrstao u izvor financiranja 7. Prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja, iste mogu utrošiti isključivo za nabavu istovrsne imovine ili tekuće održavanje novonabavljene imovine i to do visine naplaćenih prihoda. U izvor financiranja - namjenski primici uključuju se primici od financijske imovine i zaduživanja, čija je namjena utvrđena posebnim ugovorima i/ili propisima. Namjenskim izvorima financiranja smatraju se: pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu države, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, naknade s naslova osiguranja i namjenski primici od zaduživanja i prodaje dionica i udjela. Pravila korištenja namjenskih izvora definirana Zakonom o proračunu:25 • Namjenski prihodi i primici koji nisu iskorišteni u prethodnoj godini prenose se u proračun za tekuću proračunsku godinu. • Ako su namjenski prihodi i primici uplaćeni u nižem opsegu nego što je iskazano u državnom proračunu, korisnik može preuzeti i plaćati obveze samo u visini stvarno uplaćenih, odnosno raspoloživih sredstava. 25 Zakon o proračunu, Nar. nov. br., 87/08., čl. 49. i 50. Riznica 10/2014 9/30/14 11:49:36 AM Proračunsko računovodstvo • Uplaćene i prenesene, a manje planirane pomoći, donacije i prihodi za posebne namjene mogu se izvršavati iznad iznosa utvrđenih u državnom proračunu, a do visine uplaćenih, odnosno prenesenih sredstava. • Uplaćene i prenesene, a neplanirane pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene i namjenski primici od zaduživanja mogu se koristiti prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili projektima u državnom proračunu uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija. Kako su ove odredbe propisane Zakonom o proračunu na odgovarajući se način primjenjuju i na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Brojčane oznake i nazive izvora financiranja za drugu razinu izvora financiranja (analitiku) određuje Ministarstvo financija za državni proračun dok je upravno tijelo za financije jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalno određuje sukladno svojim potrebama. Tako je utvrđena razina izvora financiranja u Državnom proračunu obvezujuća samo za proračunske korisnike državnog proračuna i šifrirana na sljedeći način:26 1 Opći prihodi i primici 11 Opći prihodi i primici 12 Sredstva učešća za pomoći 13 Sredstva učešća za zajmove 14 Neutrošena sredstva za financiranje prenesenih EU aktivnosti i projekata te kapitalnih projekata 2 Doprinosi 21 Doprinosi za mirovinsko osiguranje 22 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 23 Doprinosi za zapošljavanje 3 Vlastiti prihodi 31 Vlastiti prihodi 4 Prihodi za posebne namjene 41 Prihodi od igara na sreću 42 Prihodi od spomeničke rente 43 Ostali prihodi za posebne namjene 5 Pomoći 51 Pomoći EU 52 Ostale pomoći 53 Inozemne darovnice 54 Pomoći proračunskim korisnicima temeljem prijenosa sredstava EU 55 Refundacije iz pomoći EU 551 Europski poljoprivredni jamstveni fond (EAGF) 559 Ostale refundacije iz pomoći EU 56 Fondovi EU 561 Europski socijalni fond (ESF) 562 Kohezijski fond (CF) 563 Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) 564 Ribarski fondovi (EMFF i EFF) 26 http://www.mfin.hr/hr/priprema-proracuna. RAČUNOVODSTVO 565 Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) 57 Ostali programi EU 571 Program Schengen 6 Donacije 61 Donacije 63 Inozemne donacije 8 Namjenski primici 81 Namjenski primici od zaduživanja 82 Namjenski primici od zaduživanja kroz refundacije 83 Namjenski primici od inozemnog zaduživanja. Proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sadržajno određuju drugu razinu izvora financiranja uz obveznu primjenu propisanih brojčanih oznaka za prvu razinu. To znači da lokalne jedinice u svojim aktima mogu propisati primjenu svih navedenih izvora financiranja osim, naravno, izvora financiranja doprinosi, što je isključivo u nadležnosti državnog proračuna. U navedenim aktima određuju i pripadnost pojedinog prihoda u pojedini izvor financiranja. Pri tome treba voditi računa da je pripadnost nekih prihoda određena već postojećim zakonskim propisima (Zakon o proračunu - vlastiti prihodi, donacije, pomoći), kojima su propisana pravila ponašanja za neke od izvora. U državnom proračunu povezivanje računa prihoda (ekonomske klasifikacije) i izvora financiranja dano je putem “veznih tablica”27. U njima je svaki osnovni račun28 prihoda iz računskog plana dodijeljen u jedan izvor financiranja. Jedan osnovni račun (ili njegov analitički račun) može pripadati samo jednom izvoru financiranja. Aktivnosti i projekti (sa svojom ekonomskom klasifikacijom rashoda) planirani u nekom od izvora financiranja izvršavaju se prema pravilima postavljenim za izvor financiranja. Tako će se npr., aktivnosti i projekti planirani u izvoru financiranja 43 Ostali prihodi za posebne namjene, izvršavati u skladu s pravilima koja su postavljena u Zakonu o proračunu. Veza izvora financiranja i računovodstvenih evidencija vidljiva je u knjiženjima koja se primjenjuju za određene grupe prihoda. Osnovna razlika u knjiženjima očituje se u tome da za prihode koji su svrstani u npr., izvore financiranja: vlastiti prihodi, prihodi za posebne namjene, pomoći i donacije proračunski korisnici koji ih uplaćuju u proračun imaju pravo stvaranja potraživanja do visine uplaćenih prihoda, dok za opće prihode i primitke ne. Način izvještavanja prema izvorima financiranja nije propisan što znači da ga proračuni i proračunski korisnici sami određuju. 27 http://www.mfin.hr/hr/priprema-proracuna, Prilog 1. Vezna tablica prihoda i primitaka i izvora financiranja. 28 Povezivanje prihoda i izvora financiranja mora biti minimalno na razini osnovnog računa prihoda ekonomske klasifikacije. Tamo gdje se javlja potreba da jedan osnovni račun prihoda može pripadati u više izvora otvaraju se analitički računi u veznim tablicama. Riznica 10/2014 milic.indd 15 15 9/30/14 11:49:37 AM AKTUALNOSTI IVANA KUNIĆ, ANA MICHIELI PAVUNA, STJEPAN JUSUP Preporuke za izradu plana razvojnih programa Izmijenjenim Zakonom o proračunu predviđeno je donošenje pravilnika kojim će se propisati sadržaj i metodologija izrade plana razvojnih programa te sustav praćenja njihove provedbe. Obzirom do danas ovaj pravilnik nije donesen autori u tekstu kroz primjer plana razvojnih programa daju preporuke za njegovu izradu s ciljem osiguranja što ujednačenije izrade plana razvojnih programa kod svih jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. 1. UVOD 2. IZRADA PLANA RAZVOJNIH PROGRAMA Izmijenjenim Zakonom o proračunu promijenjen je sadržaj plana razvojnih programa kojeg su jedinice lokalne i područne (regionalne), samouprave (dalje u tekstu: jedinice) dužne pripremiti u sklopu izrade proračuna. Naime, već je Zakonom o proračunu iz 2003. bila propisana obveza izrade plana razvojnih programa za jedinice. Ovim Zakonom ta obveza bila je propisana i za proračunske korisnike državnog proračuna. Međutim, novim Zakonom o proračunu koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. ova obveza zadržana je samo za jedinice, dok je za proračunske korisnike državnog proračuna uvedena obveza izrade strateških planova koji predstavljaju pandan planovima razvojnih programa. Dakle, sukladno Zakonu o proračunu iz 2003. i novom iz 2009. jedinice i njihovi proračunski korisnici bili su obvezni pri izradi proračuna, osim općeg i posebnog dijela, izraditi i plan razvojnih programa. Plan razvojnih programa uključivao je rashode investicija za trogodišnje razdoblje te izdvajanja za kapitalne pomoći i donacije. Planovi razvojnih programa predstavljali su, kod većine jedinica, isječak iz posebnog dijela proračuna odnosno, kod korisnika, isječak iz financijskog plana. Zakonom o proračunu iz 2009. odredbe vezane uz izradu plana razvojnih programa jedinica nisu se značajno promijenile u odnosu na Zakon o proračunu iz 2003., međutim, budući da su različito primjenjivane, Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu iz 2012. (Nar. nov., br. 136/12.) promijenio se sadržaj plana razvojnih programa. Kod izrade proračuna za 2015. i projekcija za 2016. i 2017. jedinice će izrađivati plan razvojnih programa prema novoj metodologiji. Plan razvojnih programa izmijenjen je na način da mora sadržavati ciljeve i prioritete razvoja jedinice koji su povezani s programskom i organizacijskom klasifikacijom proračuna. Sam plan razvojnih programa predstavlja strateško-planski dokument stvarajući dobru pretpostavku za povezivanje svih strateških dokumenata jedinice s proračunskim planiranjem. Planovi razvojnih programa važni su i u kontekstu priprema jedinica za korištenje sredstava iz fondova Europske unije iz razloga što programi i projekti koji se planiraju financirati iz navedenih fondova moraju imati vezu sa strateškim ciljevima i prioritetima jedinica, a koji opet moraju biti u suglasju s nacionalnim strateškim ciljevima i prioritetima. Izmijenjenim Zakonom o proračunu predviđeno je i donošenje pravilnika kojim će se propisati sadržaj i metodologija izrade plana razvojnih programa te sustav praćenja njihove provedbe. Budući da do danas ovaj pravilnik nije donesen, a kako bi se osigurala što ujednačenija izrada plana razvojnih programa kod svih jedinica, u nastavku se daje primjer plana razvojnih programa za jedinicu xy i preporuke za njegovu izradu. 2.1. Primjer i sadržaj plana razvojnih programa VIDJETI PRIMJER U PRIVITKU! Iz primjera je vidljivo da bi se plan razvojnih programa trebao sastojati od: 1. Ciljeva razvoja - predstavljaju jasan smjer kretanja i djelovanja jedinice u dužem vremenskom razdoblju 2. Mjera - obuhvaćaju niz specifičnih aktivnosti čija provedba je usmjerena postizanju određenog cilja razvoja, a njihov redoslijed ukazuje na prioritete razvoja jedinice i prioritete pri alokaciji resursa u sljedećem trogodišnjem razdoblju 3. Veze s programskom klasifikacijom - povezivanje aktivnosti, odnosno projekata iz financijskog plana jedinice sa jednom od utvrđenih mjera 4. Veze s financijskim planom - iskazivanje sredstava planiranih za trogodišnje razdoblje na koje se plan razvojnih programa odnosi po aktivnostima, odnosno projektima iz financijskog plana jedinice 5. Pokazatelja rezultata - objektivno mjerljivi ili konkretni znakovi da je nešto učinjeno, a trebaju se definirati na način da omogućuju praćenje ostvarenja provedenih aktivnosti 6. Veze s organizacijskom klasifikacijom - svaka aktivnost/projekt iz financijskog plana jedinice povezuje se s organizacijskom jedinicom (upravnim odjelom) u čijoj je nadležnosti. Kao prvi korak u izradi plana razvojnih programa, jedinica utvrđuje ciljeve razvoja te mjere pomoću kojih će se ti ciljevi i ostvariti. Sukladno Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 153/09.), jedinice područne (regionalne) samouprave imaju obvezu izrade županijskih razvojnih strategija kao dokumenta u kojem se određuju ciljevi i prioriteti Riznica 9/2014 4 k aktualnosti.indd 5 5 9/1/14 12:32:42 PM AKTUALNOSTI njihovog razvoja. Upravo stoga jedinice područne (regionalne) samouprave u planu razvojnih programa ne utvrđuju nove ciljeve razvoja te mjere pomoću kojih će se ti ciljevi ostvariti, već ih preuzimaju iz svog postojećeg strateškog dokumenta, odnosno županijske razvojne strategije. Isto tako, kada jedinice lokalne samouprave, za koje ne postoji zakonska obveza izrade strateških dokumenata, ipak imaju izrađen strateški dokument, ciljeve razvoja i mjere za njihovo ostvarenje mogu preuzeti iz tog dokumenta. U protivnom potrebno je imati na umu da ciljevi i mjere koji se utvrđuju planom razvojnih programa trebaju biti kontinuirani, sveobuhvatni i takvi da doprinose razvoju jedinice. Naime, iako se plan razvojnih programa donosi za trogodišnje razdoblje, njime utvrđeni ciljevi kao i mjere, ukazuju na prioritete jedinice u dužem vremenskom razdoblju. Najčešće jednom utvrđeni ciljevi razvoja i mjere ostaju nepromijenjeni iz godine u godinu, iako su uvijek moguće određene korekcije obzirom na razvojnu politiku jedinice. Upravo zbog navedenih razloga ciljevi i mjere trebali bi se utvrđivati na rukovodećim pozicijama (župani, gradonačelnici, načelnici i njihovi zamjenici te pročelnici) budući da oni imaju uvid u potrebe i smjer kretanja jedinice. Iz gore prikazanog plana razvojnih programa vidljivo je da je cilj „Razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva“ trajan cilj razvoja jedinice koji se ostvaruje u dugom vremenskom razdoblju. Isto tako mjere koje doprinose njegovom ostvarenju „Jačanju komunalne infrastrukture“, „Razvoj malog i srednjeg poduzetništva te poljoprivrede“ i „Razvoj institucionalnih kapaciteta u JLS“ su kontinuirane i provode se u razdoblju dužem od onog za koje se plan razvojnih programa izrađuje. Međutim, iako se ove mjere odnose na razdoblje duže od tri godine, njihov redoslijed u tekućem planu razvojnih programa ukazuje da će s najveći doprinos u sljedećem trogodišnjem razdoblju „Razvoju konkurentnog i održivog gospodarstva“ dati prvenstveno „Jačanje komunalne infrastrukture“, zatim „Razvoju malog i srednjeg poduzetništva te poljoprivrede“, a najmanji utjecaj imat će „Razvoj institucionalnih kapaciteta u JLS“. Nakon utvrđivanja ciljeva razvoja i pripadajućih mjera, aktivnosti, odnosno projekti iz financijskog plana jedinice povezuju se sa mjerom čijoj provedbi doprinose. Veza između aktivnosti/projekata iz financijskog plana i ciljeva, odnosno mjera za njihovo ostvarenje, mora biti jasna i nedvosmislena. Primjerice, veza između mjere „Očuvanje, obnova i zaštita prirodne i kulturne baštine“ i aktivnosti „Odvoz velikog otpada i sanacija nelegalnih odlagališta smeća“ je posve jasna. Naime, kontinuiranim odvozom velikog otpada i smanjenjem broja nelegalnih odlagališta izravno će se utjecati na očuvanje i zaštitu prirode i okoliša jedinice. Važno je napomenuti, kako pravilnik kojim se propisuje sadržaj i metodologija izrade plana razvojnih programa te sustav praćenja njihove provedbe nije donesen, jedinice kod izrade plana razvojnih programa imaju dvije mogućnosti, a to je planom razvojnih programa obuhvatiti ili: • sve aktivnosti/projekte i sredstva iz financijskog plana jedinice ili • samo one za koje jedinica smatra da doprinose njenom razvoju (primjerice, moguće je isključiti aktivnosti koje se odnose na administraciju i upravljanje budući da se one odnose na takozvani „hladni pogon“ jedinice i kao takve ne pridonose njenom razvoju direktno već indirektno). 6 4 k aktualnosti.indd 6 Kroz vezu između utvrđenih mjera s aktivnostima/projektima iz financijskog plana jedinice moguće je pratiti koliko sredstava se izdvaja za provedbu pojedinog cilja. Na ovaj način ciljevi razvoja jedinice održavaju se u njenom financijskom planu. Tako možemo vidjeti kako se primjerice, za mjeru „Poticanje zdravijeg načina života i unapređenje zdravstvene zaštite“ u 2015. ukupno planira izdvojiti 4,6 milijuna kuna, u 2016. 4,7 milijuna kuna i u 2017. 4,9 milijuna kuna. Kako bi se uopće mogla pratiti provedba pojedinih aktivnosti/projekata, odnosno kako bi se moglo utvrditi odvija li se provedba sukladno očekivanjima i troše li se proračunska sredstva efikasno, uz svaku aktivnost/projekt utvrđuje se pokazatelj rezultata s pripadajućim polaznim i ciljanim vrijednostima. Polazna vrijednost odnosi se na godinu u kojoj se izrađuje financijski plan i plan razvojnih programa jedinice za sljedeće trogodišnje razdoblje, dok se ciljane vrijednosti utvrđuju za to trogodišnje razdoblje. Primjerice, za aktivnost „Nabava i opremanje vatrogasnih vozila“ kao pokazatelj utvrđeno je „Vrijeme dolaska na intervenciju, broj riješenih požara u početnoj fazi“ kojim se prati opravdanost trošenja pripadajućih sredstava te samim time poboljšava sustav civilne zaštite i sigurnost u jedinici. Naime, iz polaznih i ciljanih vrijednosti razvidno je da se očekuje da će se nabavom i opremanjem vatrogasnih vozila skratiti vrijeme dolaska vatrogasaca na intervenciju te povećati broj suzbijenih požara u početnoj fazi. Ili za aktivnost „Održavanje objekata i uređaja odvodnje“ kao pokazatelj rezultata utvrđen je „Broj hitnih intervencija (kvarova)“. Iz polazne i ciljanih vrijednosti ovog pokazatelja jasno je kako bi primjereno održavanje objekata i uređaja odvodnje trebalo smanjiti broj kvarova, a time i intervencija, na sustavima odvodnje. Iz prethodna dva primjera vidljivo je kako se prvim pokazateljem mjere dvije kategorije, a drugim samo jedna. U oba slučaja pokazatelji su ispravno utvrđeni budući da su polazna i ciljane vrijednosti jasno definirane za sve kategorije. Ako bi se praćenjem provedbe aktivnosti utvrdilo da se pojedine ciljane vrijednosti ne ostvaruju u skladu s očekivanjima potrebno je: - preispitati način provođenja aktivnosti (primjerice, ako se u sklopu aktivnosti inovacija u prometu radi na sinkronizaciji semafora, a ista ne dovodi do zadovoljavajućeg smanjenja vremena prolaza prometa kroz križanja, potrebno je razmotriti provođenje dodatnih radnji koje bi to omogućile) ili - korigirati ciljane vrijednosti (ako su iste nerealno postavljene, odnosno podcijenjene ili precijenjene) ili - promijeniti pokazatelj (primjerice, za aktivnost „Pomoć za funkcioniranje samostana“ kao pokazatelj je utvrđeno „povećanje postotka gradske populacije koja pripada toj vjeri“. Međutim, moguće je da bez obzira na razinu pomoći ne dođe do povećanja postotka pripadnosti toj vjeri budući da na vjersko opredjeljenje utječe veliki broj faktora na koje jedinica nema utjecaja.) Sa svrhom povećanja odgovornosti čelnika pojedinih organizacijskih jedinica za zakonito, namjensko i svrhovito trošenje sredstava, odnosno kako bi se znalo tko je zadužen za provedbu pojedinih aktivnosti/projekata, odnosno praćenje uspješnosti njihove provedbe kroz pokazatelje rezultata, u gore prikazanom planu razvojnih programa svaka aktivnost/projekt povezana je s konkretnom organizacijskom jedinicom u čijoj je nadležnosti (primjerice, provedba aktivnosti „Hitna medicinska pomoć“ povezana je s Upravnim odjelom za zdravstvo). Riznica 9/2014 9/1/14 12:32:46 PM Riznica 9/2014 CILJ 1. RAZVOJ KONKURENTNOG I ODRŽIVOG GOSPODARSTVA CILJ 2. RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA Naziv mjere Mjera 1.1.: Jačanje komunalne infrastrukture Mjera 1.2.: Razvoj malog i srednjeg poduzetništva te poljoprivrede Mjera 1.3.: Razvoj institucionalnih kapaciteta u JLS Mjera 2.1.: Unapređenje postojećeg obrazovnog sustava i usklađivanje s tržišnim potrebama Grada 4 k aktualnosti.indd 7 Mjera 2.2.: Poticanje rasta broja stanovnika Naziv cilja Izgradnja i dodatna ulaganja na zgradama (društveni domovi i dr.) Predškolski odgoj Odgojno i administrativno tehničko osoblje dječjeg vrtića NM K100302 P1009 A100901 445,978 445,978 Poticajne mjere demografske obnove Potpore za novorođeno dijete P1012 A101201 434,627 391,165 Sufinanciranje troškova školske kuhinje Sufinanciranje javnog prijevoza srednjoškolaca i studenata A101002 A101001 491,162 825,792 Opremanje javne ustanove- Dječiji vrtić Sunce Javne potrebe iznad standarda u školstvu 13,796,067 1,947,793 1,126,665 17,361,688 1,498,467 755,342 21,959,535 1,295,286 25,508,630 1,239,670 86,526 K100901 P1010 A100903 Odgojno i administrativno tehničko osoblje dječjeg vrtića N Odgojno i administrativno tehničko osoblje Nabava dugotrajne imovine K100301 A100902 Priprema i donošenje akata iz djelokruga tijela A100102 Administrativno, tehničko i stručno osoblje Održavanje zgrada za redovno korištenje Predstavničko i izvršna tijela Djelokrug mjesne samouprave A100101 P1003 1,115,075 Donošenje akata i mjera iz djelokruga predstavničkog, izvršnog tijela i mjesne samouprave P1001 A100301 A100302 2,354,745 Prostorno planiranje K100501 353,732 1,223,475 3,356,207 367,043 Poticanje razvoja gospodarstva P1005 3,180,127 Poticanje poljoprivrede - Subvencioniranje proizvodnje i prodaje mlijeka Inovacija u prometnoj infrastrukturi T100701 1,827,339 T100503 Izgradnja groblja K100705 25,009 1,325,431 Izgradnja javne rasvjete K100704 548,860 Poticanje poljoprivrede - Subvencioniranje uzgoja stoke Izgradnja objekta i uređaji odvodnje K100703 397,463 T100502 Izgradnja objekta i uređaja vodoopskrbe i projekta K100702 4,503,553 Subvencioniranje kamata za odobrene kredite Izgradnja i asfal.cesta, nogostupa, trgova, parkirališta i raskrižja sa opremom (semafori i dr.) K100701 185,592 10,482,350 Djelovanje poduzetničkog centra Izgradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture P1007 3,415,156 468,182 646,179 A100501 Održavanje objekata i uređaja odvodnje A100604 52,966 394,962 T100501 Rashodi za uređaje i javnu rasvjetu A100603 2,927,233 Održavanje cesta i drugih javnih površina Održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture P1006 Održavanje i uređivanje javnih zelenih površina Unapređenje rada policijske postaje YX T100402 A100602 Nabava i opremanje vatrogasnih vozila T100401 A100601 6,996,163 Civilna zaštita A100402 908,716 2,002,823 Zaštita od požara i civilne zaštite Osnovna djelatnost JVP Plan 2015. A100401 Naziv programa/aktivnosti P1004 Program/ aktivnost III. PLAN RAZVOJNIH PROGRAMA 470,967 470,967 458,981 413,083 510,368 872,063 13,923,417 1,984,343 1,147,807 17,565,935 1,549,473 784,440 22,313,780 1,322,369 25,970,062 1,265,590 1,138,389 2,403,979 92,442 376,416 1,359,281 360,944 1,254,721 3,443,804 3,255,823 1,867,225 25,514 565,492 416,602 4,596,343 10,726,998 189,472 3,486,561 477,971 3,007,312 7,161,317 679,150 418,410 55,668 931,167 2,084,396 Projekcija 2016. 492,416 2.2.1 492,416 479,883 2.1.6 431,895 2.1.5 539,745 2.1.4 911,779 14,077,750 2.1.3 2,099,604 2.1.2 1,214,477 2.1.1 17,931,576 1,624,586 1.3.6 829,986 1.3.5 22,784,553 1.3.3 1,359,242 1.3.4 26,598,366 1,300,880 1.3.2 1,170,132 1.3.1 2,471,012 98,451 1.2.5 389,313 1.2.4 1,405,852 1.2.3 373,652 1.2.2 1,297,709 1.2.1 3,564,977 3,379,044 1.1.14 1,921,863 1.1.13 26,312 1.1.12 587,349 1.1.11 437,953 1.1.10 4,741,686 1.1.9 11,094,207 194,755 1.1.8 3,583,781 1.1.7 491,299 1.1.6 3,107,805 1.1.5 7,377,641 715,240 1.1.4 454,518 1.1.3 58,626 1.1.2 983,335 1.1.1 2,211,720 Projekcija 2017. povećanje broja novorođenih broj korisnika broj korisnika opremljenog radnog prostora u metrima po polazniku broj polaznika po odgajatelju broj polaznika po odgajatelju broj polaznika po odgajatelju broj manifestacija, priredbi održanih u prostorima broj kopija godišnje, vijek trajanja broj predmeta u rješavanju, vrijeme rješavanja kategorija energetske učinkovitosti objekta postotak izlazaka birača na birališta učestalost promjene lokalnih propisa vezanih uz gospodarsku djelatnost 78% 825 - 1,300 3,000 13 m2 - 8/1 8/1 8/1 - 5/16 500.000/5 g. 568/ 40 dana F - 45% 1 u 2 g. - 2.580/530 postotak područja grada pokrivenog prostornoplanskom dokumentacijom 10,200 8/ 24 8 od 24 - >13 min 17 26 /86% 280 18%/90%/5.260 4.500m2/25 - 10 2.547/ 5g/12g 1 ha 356/198 248 45 min od dojave/50% 15% 960.000 kn/ 16 interv Polazne vrijednost 2014. broj muznih krava u odnosu na broj proizvođača mlijeka(farmi) broj odobrenih subvencija broj novih poduzetničkih projekata, broj novozaposlenih broj grla stoke na području Grada smanjenje vremena prolaza prometa kroz najfrekventnija križanja broj grobnih mjesta (novoizgrađenih) broj rasvjetnih mjesta novih , pokrivenost naseljenih dijelova grada javnom rasvjetom % broj dužnih metara kanalske mreže gubitci u sustavu vodoopskrbe, pokrivenost grada vodoopskrbom, broj priključaka metri novog asfalta, broj parkirališnih mjesta kvadratura uređenih zelenih površina u gradskom području broj rasvjetnih mjesta , vijek trajanja , prosječna starost broj hitnih intervencija (kvarova) odnos zaprimljenih prijava (oštećenja)/ broj intervencija sanacija broj prometnih nezgoda na području Grada vrijeme dolaska na intervenciju, broj riješenih požara u početnoj fazi površina grada ugrožena poplavom visina štete uzrokovane požarom / broj intervencija Pokazatelj rezultata 850 - 1,400 2,500 20 m2 - 6/1 6/1 6/1 - 12/16 750.000/5 g. 568/30 dana F - 50% 1 u 5 g. - 78% 3.000/300 12,000 16/60 15 od 30 - =13 min 80 24/ 87% 270 10%/94%/5.500 4.500m2/60 - 10 3.000/ 5g/10g 1,5 ha 200/150 150 25 min od dojave/75% 13% 750.000 kn/ 16 interv Ciljana vrijednost 2015. 900 - 1,300 2,500 30 m2 - 5/1 5/1 5/1 - 30/20 750.000/5 g. 700/ 25 dana E - 55% 1 u 5 g. - 85% 3.000/200 15,000 32/200 20 od 30 - <10 min 80 25/87% 280 5%/96%/5.700 5.000m2/60 - 8 3.000/ 7g/7g 2 ha 100/100 100 25 min od dojave/75% 10% 550.000 kn/ 16 interv Ciljana vrijednost 2016. 930 - 1,200 2,000 35 m2 - 4/1 4/1 4/1 - 48/20 750.000/5 g. 700/ 21 dan D - 58% 1 u 5 g. - 90% 3.500/200 18,000 64/500 30 od 30 - <10 min 85 26/88% 290 2%/99%/6.300 7.000m2/40 - 5 3.500/ 7g/5g 2 ha 50/50 100 25 min od dojave/75% 0% 350.000 kn/ 15 interv Ciljana vrijednost 2017. 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 001 001 001 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 00205 00205 00205 00205 00205 00205 00205 00205 00205 00205 00201 00201 00201 00201 00201 00101 00101 00101 00203 00203 00203 00203 00203 00203 00204 00204 00204 00204 00204 00204 00204 00204 00204 00204 00204 00204 00202 00202 00202 00202 00202 Odgovornost za provedbu mjere (organizacijska klasifikacija) AKTUALNOSTI 7 9/1/14 12:32:47 PM CILJ 3: UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVOTA 4 k aktualnosti.indd 8 Naziv mjere Mjera 3.1.: Poticanje zdravijeg načina života i unapređenje zdravstvene zaštite SVEUKUPNO CILJ 4: STVARANJE PARTNERSKIH ODNOSA NA LOKALNOJ I GLOBALNOJ RAZINI 8 Mjera 3.4.: Unapređenje Mjera 4.1.: Povećanje zaštite ljudskih prava i prava Mjera 3.3.: Poboljšanje kvalitete života ciljnih/ugroženih Mjera 3.2.: Očuvanje, obnova i zaštita stupnja uključenosti, pojedinaca te promicanje skupina - mladih, žena, djece, branitelja, stradalnika rata, prirodne i kulturne baštine motiviranosti i svijesti osoba s invaliditetom, starih i nemoćnih rasne, spolne i druge lokalne zajednice jednakosti Naziv cilja Zaštita okoliša Odvoz velikog otpada i sanacija nelegalnih odlagališta smeća K101602 P1008 A100801 Poticaj djelovanju podružnice umirovljenika i udruge civil.invalida Razvoj civilnog društva - vjerske slobode Pomoć za funkcioniranje samostana Izgradnja sakralnih objekata A101803 P1015 A101501 K101501 Osnovne funkcije stranaka 162,316 Proširenje smještajnih kapaciteta Crvenog križa T101801 A100201 119,576 Humanitarna djelatnost Crvenog križa A101802 Razvoj civilnog društva - političke stranake 106,938 Hvidra,dragovoljci Dom.rata,veterani Dom. rata, i dr. A101801 P1002 446,118 Humanitarna skrb kroz udruge građana P1018 81,445,129 143,220 143,220 442,288 38,192 480,480 57,288 362,189 Pomoć u naravi (ogrjev, režije i prehrana) A101704 173,851 1,114,945 706,132 2,357,117 24,629 24,629 206,390 773,389 35,208 1,497,942 2,512,928 1,060,345 506,791 1,567,136 1,503,218 80,442 1,737,620 Pomoć u naravi-javni prijevoz invalida Javne potrebe djece s poteškoćama u razvoju Sufinanciranje troškova djece s teškoćama u razvoju Socijalna skrb Stipendije i školarine prema socijalnom programu Pomoć u novcu pojedincima i obiteljima 158,483 3,321,280 A101703 A101702 A101701 P1017 A101101 P1011 K101401 A101403 Djelatnost knjižnice Djelatnost kulturno umjetničkih društava i mažoretkinja Izgradnja i opremanje pozornice Izgradnja športskih objekata K101601 A101402 Nabava športske opreme A101601 Manifestacije u kulturi Osnovna djelatnost Športskog saveza P1016 A101401 Organizacija rekreacije i športskih aktivnosti K101301 Javnih potreba u kulturi Dom zdravlja A101304 Higijeničarska služba 289,752 Sufinanciranje dovoza pitke vode domaćinstvima bez mogućnosti priključka na vodov.mrežu P1014 152,478 Preventivni pregledi i savjetovanja (mamografija, kontrola šećera u krvi, ovisnost) A101303 A100801 247,172 Hitna medicinska pomoć A101302 409,960 1,257,845 Dodatne usluge u zdravstvu i preventiva Poslovi deratizacije i dezinsekcije Plan 2015. A101301 Naziv programa/aktivnosti P1013 Program/ aktivnost 83,206,756 145,908 145,908 468,312 38,909 507,221 165,362 126,674 58,363 108,944 459,344 382,484 183,592 1,177,418 745,698 2,489,192 26,009 26,009 216,391 787,901 35,944 1,529,261 2,569,497 1,087,425 517,264 1,604,690 1,544,312 83,677 1,770,595 3,398,584 161,680 305,987 160,810 259,784 418,532 1,306,792 Projekcija 2016. 85,723,950 154,383 154,383 507,820 41,169 548,988 174,967 137,606 61,753 115,272 489,599 399,903 191,953 1,231,040 779,658 2,602,554 27,193 27,193 224,548 833,666 36,946 1,571,903 2,667,063 1,124,681 533,450 1,658,132 1,606,862 88,413 1,868,144 3,563,419 166,741 319,922 168,471 273,589 430,202 1,358,926 Projekcija 2017. 4.1.1. 3.4.2 3.4.1 3.3.9 3.3.8 3.3.7 3.3.6 3.3.5 3.3.4 3.3.3 3.3.2 3.3.1 3.2.6 3.2.5 3.2.4 3.2.3 3.2.2 3.2.1 3.1.8 3.1.7 3.1.6 3.1.5 3.1.4 3.1.3 3.1.2 3.1.1 broj aktivnih sudionika u procesu donošenja gradskih akata 18/ 15.600 broj kulturnih i turistički vaznih objekata na području grada, broj turista 20 - 80% - 4 18/ 30 354/ 2 4.800/10 - 30/ 95% 85/ 50% 300/ 10% 22/15 - 30% - 40 8 25,000 21 - 10/15.000 250m3/ 8 - 531 po dog. 5,300 1/2/8 - 3 48 slučajeva 17/320 /3 14 slučajeva 18 dnev/ 22 min - Polazne vrijednost 2014. postotak gradske populacije koja pripada toj vjeri broj izleta i organiziranih skupova kroz godinu broj korisnika , broj pruženih usluga korisnicima broj smještajnih jedinica u odnosu na očekivane potrebe broj članova, broj održanih javnih tribina i radionica za članove broj korisnika, pokriće troškova u postotku broj korisnika, pokriće troškova u postotku broj korisnika, pokriće troškova u postotku broj korisnika, uspješnost školovanja visina pokrića troškova po korisniku u % broj dana korištenja godišnje broj nastupa u toku godine rast broja grupnih jednodnevnih turističkih dolazaka broj naslova u knjižnici broj kazni za odlaganje na divlje deponije, broj cijepljenih kućnih ljubimaca i domaćih životinja broj prostornih metara odveženog otpada, broj divljih deponija broj amatera uključenih u aktivnosti sportskih klubova broj posjetitelja sportskih događanja postignuti rezultati na državnim natjecanjima (broj prvih, drugih i trećih mjesta) broj korisnika po metru kvadratnom postojećeg kapaciteta smanjenje broja crijevnih infekcija i bolesti uzrokovanih zagađenom vodom broj intervencija, brzina dolaska broj ranootkrivenih malignih promjena u odnosu na broj pregleda, broj održanih edukacija i radionica broj oboljelih domaćih životinja i kućnih ljubimaca Pokazatelj rezultata 25 - 18/ 18.000 80% - 10 20/ 30 354/ 3 4.800/15 - 30/ 95% 85/ 50% 300/ 12% 23/18 - 35% - 80 22 25,100 50 - 30/15.000 450m3/ 5 - 600 po dog. 6,500 2/2/12 - 2 24 slučaja 28 - 18/ 20.000 82% - 12 25/ 30 354/ 4 4.750/20 - 30/ 95% 85/ 50% 300/ 12% 23/19 - 40% - 100 25 25,200 60 - 80/15.000 500m3/ 3 - 801 po dog. 8,000 2/4/13 - 1 12 slučajeva 12/ 500/ 5 18 dnev/ 15 min 18 dnev / 18 min 17/ 450 /5 0 slučajeva - Ciljana vrijednost 2016. 5 slučajeva - Ciljana vrijednost 2015. 31 - 19/ 21.000 85% - 20 27/ 27 330/ 5 4.750/25 - 30/ 95% 85/ 50% 250/ 20% 23/21 - 40% - 100 30 25,250 90 - 100 / 16000 650m3/ 0 - 1000 po dog. 10,000 2/5/13 - 1 5 slučajeva 17/ 600 / 10 19 dnev/ 10 min 0 slučajeva - Ciljana vrijednost 2017. 001 001 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 002 00101 00101 00207 00207 00207 00209 00209 00209 00209 00209 00209 00209 00209 00209 00209 00205 00205 00207 00207 00207 00207 00207 00204 00204 00204 00208 00208 00208 00208 00206 00206 00206 00206 00206 00206 Odgovornost za provedbu mjere (organizacijska klasifikacija) AKTUALNOSTI Ivana Kunić, Ana Michieli Pavuna, Stjepan Jusup, Ministarstvo financija RH, Zagreb Riznica 9/2014 9/1/14 12:32:48 PM - l l l l - - l l l
© Copyright 2024 Paperzz
