VIJESTI IZ HRVATSKOG SAVEZA GLUHIH I NAGLUHIH Ukratko... ISSN 1331-3029 Dvobroj 48 - 49 GODINA XXIII. 2012. Kronološki prikaz rada u 2012.godini “Dvojezičnost je ljudsko pravo” INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO ŠKOLSTVO PLATFORMA ZA SOCIJALNO PARTNERSTVO TV pretplata za gluhe manja za 50% STRANICA 2 ‘’Ukratko...’’ glasilo Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih DVOJEZIČNO OBRAZOVAN JE Dvojezično obrazovanje IZLAZI TROMJESEČNO ADRESA: 10 000 Zagreb Palmotićeva 4 TELEFON: +385 (1) 481 41 14 FAX: +385 (1) 483 55 85 EMAIL: hrv.savez-gluhih@zg.t-com.hr WEB STRANICA: www.hsgn.hr ŽIRO RAČUN: 2360000-1101743237 UREDNIŠTVO: Andrija Halec Odgovorni urednik Antun Bakan Tehnički urednik Nadica Hadžović Lektor ČLANOVI UREDNIČKOG ODBORA: Tajana Biškupić Andolšek Zdravka Baštijan Dvojezično obrazovanje jedini je način kojim gluha djeca mogu ostvariti jednake mogućnosti u pristupu obrazovanju i time postati ravnopravni građani ovog društva. Ovo je konačni zaključak sa Konferencije o znakovnom jeziku održane u AL-u u Norveškoj, u organizaciji Svjetske federacije gluhih (WFD-a), Europske unije gluhih (EUD) i Al Experiential koledža . Postati dvojezičan usvajanjem nacionalnog znakovnog jezika i govornog jezika zemlje u kojoj živi fundamentalno je pravo gluhog djeteta. Nacionalni znakovni jezik je materinji jezik gluhih osoba i jedini jezik kojeg usvaja prirodno i bez napora. Ipak, kako bi funkcionirali u društvu, neophodno je da gluho dijete u potpunosti usvoji i službeni govorni jezik. Stoga je izuzetno važno da gluha osoba počne sa usvajanjem oba jezika, što je prije moguće, kroz redovno obrazovanje ali i kroz cjeloživotno učenje. WFD I EUD pozivaju sve dionike u obrazovanju da uzmu u obzir jedinstvene potrebe gluhe djece, podupirući njihovo usvajanje znakovnog jezika kao i učenje nacionalnog govornog jezika. WFD i EUD pozivaju nacionalne i regionalne vlasti da uzmu u obzir Briselsku deklaraciju usvojenu 19. studenog 2010. koja potvrđuje prava gluhih i nagluhih korisnika na učenje znakovnog jezika, te bilingvalnom pristupu obrazovanju. Uzimajući u obzir da je Deklaracija uključena u Izvještaj Europskog parlamenta o Mobilnosti osoba s invaliditetom, koji je 25. listopada 2011. i usvojen od strane Europskog Parlamenta, WFD i EUD zahtijevaju od dionika da poduzmu sve akcije kako bi gluha djeca postala u potpunosti dvojezična, a time i punopravni građani. Prijevod T.B.A. SVIM NAŠIM UDRUGAMA I SURADNICIMA ŽELIMO HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH DVOBROJ 48-49 STRANICA 3 ZAŠTO SLAVIMO MEĐUNARODNI DAN (TJEDAN) GLUHIH? Svjetska federacija gluhih (WFD) je međunarodna nevladina organizacija koja predstavlja i promiče ljudska prava za više od 70 milijuna gluhih osoba diljem svijeta, te okuplja u svoje članstvo 133 nacije; njezina misija je promicati ljudska prava gluhih osoba, te potpun, kvalitetan i jednak pristup svim sferama života, uključujući samoodređivanje, znakovni jezik, zapošljavanje i život u zajednici. WFD posjeduje savjetodavni status u Ujedinjenim narodima te je član Međunarodnog saveza invalida (IDA). Tajništvo WFD-a smješteno je u Helsinkiju, Finska; web stranica je www.wfdeaf.org. Svjetska federacija gluhih utemeljena je u Rimu, Italija, 23.rujna, 1951. godine za vrijeme prvog Svjetskog kongresa nacionalnih saveza gluhih pod pokroviteljstvom Talijanskog saveza gluhih. Ovaj datum čini WFD jednom od najstarijih organizacija osoba s invaliditetom u svijetu. Na prvom svjetskom kongresu bilo je prisutno samo 25 delegata nacionalnih saveza gluhih. Zagreb je nakon Rima preuzeo štafetu u međunarodnoj zajednici gluhih, organizirajući II Svjetski kongres gluhih 1955. godine. Taj Kongres je do tada bio najveće međunarodno okupljanje gluhih i stručnih radnika za gluhe u svijetu, s više od 2000 sudionika. Zahvaljujući, u prvom redu, tajniku organizacijskog odbora dr. Sulejmanu Mašoviću te Dragoljubu Vukotiću kao i brojnim gluhim i čujućim suradnicima, bila je to veličanstvena manifestacija koja je privukla i angažirala ugledne znanstvenike kao i političare do samih vrhova vlasti. Taj je kongres dao pun zamah Svjetskoj federaciji gluhih i sudjelovanju hrvatskih gluhih na međunarodnoj sceni. Do 2008. broj Redovnih članova (nacionalnih saveza gluhih) dosegao je 132, pokrivajući tako svih 5 kontinenata. Dr. Cesare Magarotto je bio jedan od osnivača Svjetske federacije gluhih te ujedno i njezin prvi Glavni tajnik (1951. – 1955.) zajedno s g. Vittoriom Ieralla-om koji je izabran za predsjednika u razdoblju od 1951. do 1955. G. Ieralla i dr. Magarotto uspješno su uvjerili talijansku vladu kako bi ih podržala u njihovom naporu da utemelje WFD Glavno tajništvo u Rimu, 1951.g. Uz stalnu podršku talijanske vlade i kasnije Talijanskog saveza gluhih (tal. Ente Nazionale Sordomuti = ENS), WFD Glavno tajništvo je bilo u mogućnosti utemeljiti informativne i propagandne mreže, zajedno s nacionalnim savezima gluhih diljem svijeta. Desetljećima kasnije, WFD Glavno tajništvo se preselilo u Finsku (1987.) uz podršku finske vlade i Finskog saveza gluhih koji je tada bio pod vodstvom bivše WFD Glavne tajnice dr. Lise Kauppinen (WFD počasna predsjednica). Časopis WFD-a, Glas tišine, počeo je s objavljivanjem 1957.g. na francuskom i engleskom jeziku, dvama pisanim jezicima WFD-a, koji je kasnije (1987.) zamijenjen s WFD Vijestima kojima upravlja WFD. 2003.g., pri kraju svog mandata, dr. Kauppinen je odstupila s mjesta predsjednice WFD-a. Na 16. Glavnoj skupštini u Montrealu, Kanada, u srpnju 2003., izglasan je g. Markku Jokinen iz Finske za sljedećeg predsjednika. Delegati na 17. Glavnoj skupštini u Madridu, Španjolska 2007., odobrili su Finsku kao glavno sjedište WFD-a. Prvi Svjetski kongres započeo je u Rimu, 1951.g. 11.Svjetski kongres u Tokiju, Japan, 1991.g., privukao je 7000 osoba iz cijelog svijeta, što je ujedno bio i najveći kongres ikada. (više o Kongresima i temama prema vremenskom slijedu događaja možete vidjeti u nastavku teksta). WFD Glavna skupština održava se svake četiri godine, prethodeći Svjetski kongres. 17. Glavna skupština je bila najveća ikada, s 94 delegata, održana u Madridu, Španjolska, srpanj 2007., gdje je španjolska Vlada podijelila financijske darovnice delegatima iz zemalja u razvoju kako bi mogli sudjelovati na Glavnoj skupštini i Svjetskom kongresu. WFD surađuje s Ujedinjenim narodima (UN) i njegovim agencijama od kasnih 1950-ih. Također je intenzivno uključen u propagiranje i razvijanjem kontakata, odnosno umrežavanjem s UN-om, Međunarodnim savezom osoba s invaliditetom/Klubom delegata i Redovnim članovima na suradnji i lobiranju vlastitih prava, zajedničkim radom na Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom (CRPD) od sastanka ad hoc skupine u Meksiku 2005. koja je konačno prihvaćena od Glavne skupštine UN-a 2007. te još prolazi ratifikaciju od zemalja članica UN-a. Prijevod Z. B. Pogledajte online izdanje biltena “Ukratko…” na našoj novoj web stranici! www.hsgn.hr STRANICA 4 DVOJEZIČNO OBRAZOVAN JE POVODOM MEĐUNARODNOG TJEDNA GLUHIH, SVJETSKA FEDERACIJA GLUHIH PREPORUČUJE DA OVOGODIŠNJA TEMA PROSLAVE BUDE: „Dvojezičnost je ljudsko pravo“ Opet je doba godine kada se gluhe osobe diljem svijeta okupljaju kako bi slavile Međunarodni tjedan gluhih. Ove godine Međunarodni tjedan gluhih slavi se od 24. do 30.rujna. Savezi gluhih diljem svijeta organiziraju događaje, povorke, kampanje i sastanke kako bi naglasili teme kojima se obraćaju lokalnim ili državnim vlastima. Njihov cilj je privući pažnju odgovornih osoba, šire javnosti i medija na probleme i brige s kojima se gluhe osobe susreću te im pokazati da su i gluhe osobe prisutne tu u društvu i da imaju ljudska prava! Dakle bit Međunarodnog tjedna gluhih i njihovog okupljanja jest jačanje zajedništva i osjećaj snage, te prezentiranje tog zajedništva ostatku svijeta. Ovaj tjedan intenzivira osjećaj solidarnost među gluhim osobama kao i onima koji ih podupiru, te potiče veći trud u promicanju prava gluhih osoba. U zadnjih nekoliko godina Svjetska federacija gluhih počela je tematski obilježavati svoje proslave. Do sada smo pokrili ove teme: U 2009. slavili smo: KULTURNA POSTIGNUĆA GLUHIH OSOBA U 2010. usredotočili smo se na: OBRAZOVANJE GLUHIH, a U 2011. usmjerili smo se na: PRISTUPAČNOST INFORMACIJAMA I KOMUNIKACIJAMA Za 2012. SFG je predložila temu: „DVOJEZIČNOST JE LJUDSKO PRAVO!“ Apeliramo na naše udruge-članice da izaberu jedan, dva ili više problema koji su vezani uz ovu temu te oforme kampanju. Npr., kampanja može obrađivati pitanja vezana uz zakonsko priznanje znakovnog jezika, sustav obrazovanja za gluhe, stavove prema dvojezičnom društvu ili podizanje svijesti o pravima gluhih osoba kao dvojezičnih članova unutar zajednice gluhih. Ova kampanja ne bi trebala biti ograničena samo na Međunarodni tjedan gluhih nego se može protegnuti na cijelu godinu do sljedećeg tjedna gluhih… HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH ŽELI VAM SVIMA SRETAN MEĐUNAROD NI T JEDAN GLUHIH! Pregled tema sa Svjetskih kongresa gluhih: 1951 Rim, Italija Bez teme 1955 Zagreb, ex Jugoslavija Bez teme 1959 Wiesbaden, Njemačka Bez teme 1963 Stockholm, Švedska Bez teme 1967 Varšava, Poljska Gluhi u čujućoj sredini 1971 Pariz, Francuska Gluhe osobe u svijetu koji se razvija 1975 Washington DC, SAD Gluhe osobe - punopravni građani 1979 Varna, Bulgarska Gluhe osobe u modernom društvu 1983 Palermo, Italija Gluhoća danas i sutra: Realnost ili utopija 1987 Espoo, Finska Jedan svijet – jedna odgovornost 1991 Tokyo, Japan Jednakost i samoaktualizacija 1995 Beč, Austria Prema ostvarivanju ljudskih prava 1999 Brisbane, Australija Različitost i jednakost 2003 Montréal, Kanada Mogućnosti i izazovi u 21. stoljeću 2007 Madrid, Šanjolska Ljudska prava kroz znakovni jezik 2011 Durban, Južna Afrika Globalna renesansa gluhih 2015 Istanbul, Turska DVOBROJ 48-49 STRANICA 5 Kolaž slika s obilježavanja Međunarodnog tjedna gluhih u našim udrugama B j e l ova r Dan gluhih u Bjelovaru Polaznici edukacije ECDL Specijalista za gluhe Dan gluhih u Bjelovaru Osijek Proslava Dana gluhih i obilježavanje 65 godina rada Udruge gluhih OBŽ Dodjela priznanja Dodjela priznanja Predsjednik Udruge gluhih OBŽ Milan Lijić s predsjednikom HSGN-a Andrijom Halecom S i sa k Proslava Dana gluhih i obilježavanje 55 godina rada Udruge gluhih Sisak Predsjednice udruga gluhih Samobor i Sisak Likovna sekcija gluhih STRANICA 6 DVOJEZIČNO OBRAZOVAN JE PLATFORMA ZA SOCIJALNO PARTNERTSVO OSOBA S INVALIDITETOM, VLADE I INSTITUCIJA DRŽAVE - prikaz ostvarenog Pokret osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj zadnjih je desetak godina doživio snažnu transformaciju i svoje aktivnosti utemeljio na socijalnom modelu invaliditeta usmjerenog na neovisno življenje s krajnjim ciljem izjednačavanja mogućnosti za sve osobe s invaliditetom i punu primjenu UN konvencije o pravima osoba s invaliditetom i na njoj utemeljenih međunarodnih i nacionalnih propisa i dokumenata, što je veliko postignuće upravo pokreta s invaliditetom. Djelovanjem u području socijalnog partnerstva, pokret je uspio pitanja invaliditeta afirmirati visoko u politike Republike Hrvatske. Ovaj je dokument namijenjen Vladi RH i drugim državnim institucijama kako bismo dalje razvijali započeto partnerstvo i na temelju zajednički utvrđenih vrijednosti ostvarili ga na obostrano zadovoljstvo, a u korist osoba s invaliditetom za neovisan i kvalitetan život u njihovim lokalnim zajednicama uz pružene usluge koje su im za to neophodne. Ova Platforma čini polazište i minimalne zahtjeve koje postavljamo kao partneri svjesni da zajednički djelujemo u vrijeme recesije za koju ne želimo da teret snose osobe s invaliditetom, jer su upravo zbog svog položaja u brojnim segmentima kao rizične skupine najmanje pridonijele njezinom nastanku. Savezi i udruge koji okupljaju osobe s invaliditetom ili roditelje djece koja se ne mogu samozastupati jedini su autentični i legitimni zastupnici osoba s invaliditetom. Za značajan broj osoba s invaliditetom, udruge i njihove aktivnosti predstavljaju gotovo jedini način socijalnog uključivanja. Kako bi opravdale tu ulogu, a i onu koju im je namijenila KPOSI u članku 33 stavak 3 ''civilno društvo, a posebice osobe s invaliditetom i organizacije koje ih predstavljaju, bit će uključene i u punoj će mjeri sudjelovati u procesu praćenja provedbe'' udruge su, ne samo partneri na svim razinama, nego monitoring mehanizmi ponašanja i odnosa svih čimbenika, od najviših državnih do lokalnih razina, u poštivanju ljudskih prava osoba s invaliditetom. Također su udruge čimbenik koji je posebno istaknut da ga se ne smije zaobići pri donošenju bilo kakvih zakona, akata, strategija i slično koje se odnose na osobe s invaliditetom što nužno zahtijeva: 1. Sustavno financiranje osnovne djelatnosti udruga osoba s invaliditetom jer udruge pružaju socijalne usluge koje nisu pokrivene djelovanjem sustava, što bi omogućilo i nastavak funkcioniranja saveza i udruga s nužnim brojem zaposlenika, prostora i opreme na korist osoba s invaliditetom. To zahtijeva donošenje posebnog zakona o udrugama prema modelu financiranja European Disability Foruma koji Europska komisija financira u iznosu od 70%, a sukladno Nacionalnoj strategiji izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom od 2007. do 2015. godine (Poglavlje 2.14 mjera 4) i odrednicama čl. 11 stavak 4 Zagrebačke deklaracije ''uključivanje nevladinih organizacija, poglavito organizacija koje zastupaju prava osoba s invaliditetom u sve faze provedbe, praćenja i ocjenjivanja na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, te osiguravanje njihove održivosti kao organizacija od posebnog interesa za promicanje različitosti putem financiranja njihove osnovne djelatnosti, uzimajući u obzir da dodatni troškovi za sudjelovanje predstavljaju prvu prepreku s kojom se suočavaju osobe s invaliditetom'' koja je usvojena na Europskoj konferenciji visoke razine o Akcijskom planu Vijeća Europe za osobe s invaliditetom 2006.-2015.: Nacionalna provedba – od politike prema praksi-održanoj 20.-21. rujna 2007. godine. Do donošenja ovog Zakona i njegove primjene nužno je i urgentno ustanovljavanje modela financiranja redovne djelatnosti saveza i udruga osoba s invaliditetom od 01. travnja, 2012. godine, odgovarajućom odlukom Vlade ili nadležnog ministarstva korištenjem prihoda od igara na sreću. - nije uspostavljen traženi model - prihvaćeno privremeno financiranje samo Saveza - nije prihvaćen prijedlog iz zadnjeg pisma da NZRCD pruži mogućnosti udrugama za natjecanje za institucionalnu potporu 2. završavanje izmjena i dopuna Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom 2007.-2015. godine proizašle iz novog pristupa invaliditetu temeljenog na KPOSI. - nije provedeno, nije s predstavnicima saveza održan niti jedan sastanak 3. Uspostavljanje jedinstvenog tijela vještačenja čije će djelovanje biti temeljeno na kvalitetnoj procjeni funkcionalnih sposobnosti kako bi se poticala aktivnost osoba s invaliditetom i moguće zapošljavanje, ali i utvrdile obveze društva da omogući dostojanstven život osoba s invaliditetom ponajprije u obitelji kao osnovnoj DVOBROJ 48-49 STRANICA 7 jedinici i lokalnoj zajednici, sprječavajući sve oblike institucionalizacije. - Provedene brojne aktivnosti, održan velik broj sastanaka i utvrđuje se model 4. Donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku iz članka 92 Zakona o socijalnoj skrbi u predviđenom roku, kojim će se stvoriti preduvjeti izjednačavanja mogućnosti osobama s najtežim stupnjem invaliditeta. - Tek održana inicijalna sjednica za izmjenu Zakona o socijalnoj skrbi 5. Uspostavljanje funkcionalnog sustava osobnih pomagača: osobni asistent, tumač za znakovni jezik, asistent slijepoj osobi, intervenor gluhoslijepoj osobi, asistent u nastavi i radni asistent - Prevedeno kao projekt uz brojne teškoće zbog zakašnjelog financiranja, puno neriješenih pitanja iz radnog odnosa i s poteškoćom vezanom za nastavu 6. Poticanje inkluzivnog obrazovanja, posebno za zvanja tražena na tržištu rada. - Još uvijek nisu doneseni potrebni podzakonski akti 7. 8. Definiranje razumne prilagodbe kao modela svrsishodne prilagodbe koja poštuje specifičnosti pojedine vrste invaliditeta utemeljene na principima univerzalnog dizajna. - Proces pokrenut na Radnoj skupini za izmjenu Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI saborske odbore i radna tijela, te u tijela skupština županija i gradova. - Nije pokrenuto 9. Jačanje uloge Povjerenstva za osobe s invaliditetom Vlade RH u smislu poštivanja odrednice da donošenja izmjena i dopuna propisa moraju doći na raspravu na Povjerenstvo kao savjetodavno tijelo Vlade u koje moraju biti uključeni predstavnici autentičnih saveza osoba s invaliditetom potpisnica Platforme, a članice su odgovarajućih europskih asocijacija. - Nije formirano novo, a staro nije sazivano 10. Osiguravanje slijepima i osobama s intelektualnim teškoćama u pristupačnom formatu svih materijala za sve sjednice, radna tijela, te osiguravanje tumača znakovnog jezika za gluhe i gluhoslijepe osobe. - Ne provodi se 11. Utvrđivanje mehanizama za primjenu i kontrolu relevantnih zakona u praksi. - Nisu utvrđeni 12. Dostavljanje svih propisa koji reguliraju pitanja osoba s invaliditetom savezima na razmatranje prilikom donošenja - Ne dostavljaju se Dodatno: - Nije formirano tijelo za monitoring KPOSI čl.33, stav.1 Uključivanje predstavnika udruga osoba s invaliditetom u Gospodarsko–socijalno vijeće Do listopada 2012. godine Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom 124 zemlje (Hrvatska 2007.) Potpisale 154 zemlje (Hrvatska 2007.) Ratificirale Fakultativni protokol uz Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom 74 zemlje (Hrvatska 2007.) Potpisalo 90 zemalja (Hrvatska 2007.) Ratificirale STRANICA 8 DVOJEZIČNO OBRAZOVAN JE KRONOLOŠKI PRIKAZ RADA U 2012. GODINI Predsjedništva SOIH-a, proširenog Predsjedništva (HSS, HUPT) i radne skupine za izradu Nacrta Zakona o udrugama od posebnog značaja za RH Sastanci Predsjedništva za izradu Platforme 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. dana 17.01.2012. Sjednica Predsjedništva SOIH dana 24.01.2012. prošireno s HSS i HUPT dana 27.01.2012. svima dostavljen Draft Platforme dana 31.01.2012. prošireno s HSS i HUPT dana 31.01.2012. prošireno s HSS i HUPT dana 02.02.2012. prošireno s HSS i HUPT dana 03.02.2012. svi savezi potpisali Platformu dana 06.02.2012. Platforma dostavljena premijeru Rad na Zakonu o udrugama od posebnog značaja za RH izabrana uža Radna skupina Leke Sokolaj, Mirjana Juriša i Ivica Robić uključivani povremeno Zorislav Bobuš, Vojin Perić nakon svake etape uključivani svi članovi Predsjedništva SOIH, predsjednica HUPT-a i predsjednik HSS 1. dana 07.02.2012. prošireno s HSS i HUPT 2. dana 14.02.2012. 3. dana 15. 02. 2012. dobili odgovor da je proslijeđena u nadležnost potpredsjednici Vlade 4. dana 16.02. 2012. Sjednica Predsjedništva SOIH 5. dana 16.02.2012. dostavljeni svima Zakoni koji reguliraju posebna pitanja (sport, Crveni Križ, tehnička kultura, Slovenski zakon) 6. dana 17.02. 2012. 7. dana 21.02.2012. 8. dana 01.03.2012. 9. dana 08.03.2012. prošireni sastanak 10. dana 12.03.2012. prošireni sastanak 11. dana 13.03.2012. započeo proces prikupljanjapodataka za OD od udruga i saveza 12. dana 16.03.2012. 13. dana 20.03. 2012. upozoreno na nekonzistentnost podataka koji se dobivaju 14. dana 21.03. 2012. 15. dana 22.03. 2012. prošireni sastanak 16. dana 27.03.2012. Skupština SOIH svim zastupnicima predstavila Platforma i Zakon 17. dana 2 9.03.2012. prošireni sastanak 18. dana 05.04. 2012. 19. dana 12.04. 2012. dostavljen tekst Zakona 20. dana 13.04. 2012. 21. dana 20.04. 2012. 22. dana 03.05.2012. 23. dana 04.05.2012. zajednički sastanak 24. dana 07.05.2012 Zakon upućen udrugama 25. dana 14.05.2012. Radni sastanak Predsjedništva SOIH 26. dana 21.05.2012. 27. dana 05.06.2012. 28. dana 14.06.2012. 29. dana 21.06.2012. Sjednica Predsjedništva SOIH 30. dana 05.07.2012. Sastanci s Ministarstvom socijalne politike i mladih 1. 2. Dana 27.02.2012. s pomoćnicom potpredsjednice Vlade Ivom Prpić i načelnicom Zvjezdanom Bogdanović sastali su se svi predsjednici/ce saveza i potvrdili navode iz Platforme s posebnim zahtjevom da se savezima i njihovim udrugama članicama osiguraju sredstva za osnovnu djelatnost. Savezi su preuzeli obvezu dostaviti u što kraćem roku MSPM podatke o troškovima osnovne djelatnosti bez plaća zaposlenih Saveza i njihovih članica, Dana 04.05.2012. s pomoćnicom potpredsjednice Vlade Ivom Prpić, načelnicom Zvjezdanom Bogdanović, upraviteljicom Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva Cvjetanom Plavša Matić i voditeljicom razvoja Marijom Boltek sastali se svi predsjednici/ce saveza na kojem je predstavljen mogući model financiranja osnovne djelatnosti saveza za koji su MSPM uz pomoć Zaklade našli rješenje. U dugoj raspravi u kojoj su savezi inzistirali i na rješavanju pitanja udruga članica dogovoreno je da će Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva i Ministarstvo socijalne politike i mladih to pitanje razmotriti. DVOBROJ 48-49 STRANICA 9 BILJEŠKA SA SASTANKA PREDSTAVNIKA NACIONALNIH SAVEZA Na sastanku održanog dana 12. ožujka 2012. usuglašeni su sljedeći stavovi: 1. Specifičnosti (kao osnova za donošenje Zakona) Savezi udruga i udruge koji okupljaju osobe s invaliditetom ili roditelje djece koja se ne mogu samozastupati jedini su autentični i legitimni zastupnici osoba s invaliditetom. Ova autentičnost i legitimnost utemeljena je na sastavu njihovog članstva i činjenici da upravljanje udrugom i provođenje mnogih drugih aktivnosti iz osnovnog djelovanja provode upravo osobe s invaliditetom. Ove neprofitne i nevladine organizacije u svom djelovanju osobama s invaliditetom pružaju mnoge socijalne i druge usluge potpore njihovom kvalitetnijem životu koje nisu pokrivene sadržajem rada državnih institucija, institucija lokalne s am ouprave i gos podarsk og s ekt ora. Za veći broj osoba s invaliditetom udruge su jedino i glavno mjesto socijalnog uključivanja i razvijanja njihovih sposobnosti, samosvijesti čime doprinose aktivnijoj ulozi osoba s invaliditetom u lokalnoj zajednici i lakšem zapošljavanju i samozapošljavanju što smanjuje prag njihova siromaštva i značajno doprinosi boljitku njihovih obitelji, a i poboljšava socijalnu sliku zajednice u kojoj žive. Savez i udruge osoba s invaliditetom svojim djelovanjem kako kroz osnovnu djelatnost tako i kroz projekte i programe, dobivena sredstva višestruko oplemenjuju i financijski ulažu u vlastitu zajednicu (prijevoz članova, specijalno adaptiranim kombijima, projekt osobnog asistenta, razvoj i lokalizacija E-tehnologija pristupačnih slijepim osobama, općenito unaprjeđivanja i primjene svih oblika pristupačnosti za osobe s invaliditetom, tumača i prevoditelje za gluhe i gluhoslijepe osobe, obrazovanjem do zapošljavanja osoba s invaliditetom itd.) Od posebnog je značaja činjenica da veliki broj osoba s invaliditetom, udruge i njihove aktivnosti predstavljaju gotovo jedini način socijalnog uključivanja. Pri tome kako bi opravdale tu ulogu, a i onu koju im je namijenila KPOSI u članku 33 stavak 3. "Civilno društvo, a posebice osobe s invaliditetom i organizacije koje ih predstavljaju, bit će uključene i u punoj će mjeri sudjelovati u procesu praćenja provedbe" udruge su, ne samo partneri na svim razinama, nego i monitoring mehanizmi ponašanja i odnosa svih čimbenika, od najviših državnih do lokalnih razina, u poštivanju ljudskih prava osoba s invaliditetom. Također su udruge čimbenik koji je posebno istaknut (navesti gdje) u smislu da ga se ne smije zaobići pri donošenju bilo kakvih zakona, akata, strategija i slično koje se odnose na osobe s invaliditetom. Stoga udruge i savezi osoba s invaliditetom uživaju posebnu zaštitu i skrb Republike Hrvatske sukladno Ustavu Republike Hrvatske, Članak 57. Stavak 2: "Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih osoba i njihovu uključivanju u društveni život." 2. Definicije 2.1. Definiranje saveza Nacionalni savez je udruga koja ispunjava sljedeće kriterije: - djeluje na području cijele Republike Hrvatske, - djeluje najmanje pet godina, - čini ga mreža udruga koje okupljaju osobe iste vrste invaliditeta ili osobe po uzroku njegovog nastanka, - neposredno ili preko krovne asocijacije nacionalnih Saveza članica je europskih saveza iste grupacije osoba s invaliditetom, 2.2. Definiranje udruge Udruga je organizirani oblik okupljanja osoba s invaliditetom koja ispunjava sljedeće uvjete: - članovi su osobe iste vrste invaliditeta ili osobe po uzroku njegovog nastanka, ili roditelji djece s teškoćama u razvoju koja se ne mogu samozastupati, - učlanjene su u nacionalne saveze, djeluju lokalno ili regionalno, djeluju najmanje pet godina 3. Djelatnost - provodi monitoring Konvencije UN sukladno članku 33. stavak 3. - kao autentičan tumač potreba osoba s invaliditetom, partnerski surađuje s državnim tijelima u oblikovanju i kreiranju socijalne politike, te institucionalnih rješenja kojima se utječe na život ove populacije - pruža usluge koje zbog specifičnosti ne pruža organizirani sustav, a od egzistencijalne su važnosti za osobe s invaliditetom, - pruža usluge savjetovanja na istoj razini (Peer Counselling) kroz koje na autentičan i dignitetan način kroz legitimitet ekspertize osnažuje članstvo za veću ulogu u zajednici i izjednačavanje mogućnosti - neovisno življenje, - aktivno sudjelovanje u kreiranju ciljeva, mjera i aktivnosti Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom, - aktivno sudjeluje u provođenju istih, a istovremeno kroz Vladino Povjerenstvo za osobe s invaliditetom prati i analizira provođenje Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom na temelju godišnjih izvješća. STRANICA 10 “Što smo radili ovog ljeta?” DVOJEZIČNO OBRAZOVAN JE DVOBROJ 48-49 STRANICA 11 STRANICA 12 DVOJEZIČNO OBRAZOVAN JE Nastavak suradnje između HSGN-a i VIP-a Potpisivanjem novog ugovora o zajedničkoj suradnji između HSGN-a i Vip-a od lipnja 2012. god. gluhe i nagluhe osobe dobile su nove pogodnosti u korištenju usluga tog operatera. To su: 50% popusta na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita 111 tijekom 24 mjeseca uz ugovoru obvezu na 24 mjeseca i 50% popusta na cijenu video poziva unutar Vip mreže u Hrvatskoj . Navedena tarifa pruža neograničen broj besplatnih sms poruka prema svim mrežama u HR, besplatne minute prema VIP mreži i fiksnim mrežama unutar HR (plaća se samo uspostava poziva 0,29 kn), te podatkovni promet bez ograničenja brzine 512 MB. Član udruge može iskoristiti ponudu na jednu pretplatničku govornu liniju s tim da ponudu nije moguće kombinirati sa ostalim ponudama za Vip . Nakon isteka 24 mjeseca korisnik može nastaviti koristiti Bez limita 111 tarifu prema redovnim uvjetima. Ponuda vrijedi (dostupna za aktivaciju) od do 31. prosinca 2012. godine. Ukoliko ne žele iskoristiti tu dodatnu mogućnost, gluhe osobe mogu zadržati staru tarifu: bez pretplate i sa sniženom cijenom poruka (0,24 kn sa PDV-om). Član udruge navedene ponude može iskoristiti na bilo kojem Vip prodajnom mjestu u Hrvatskoj uz predočenje potvrde udruge gluhih i nagluhih, članice HSGN-a, da je ispunio uvjete i obveze sukladno Statutu udruge. U slučaju da osoba koja je koristila navedenu povlasticu, u sljedećoj godini korištenja prekine izvršavati svoje članske obveze (o čemu će HSGN obavještavati VIPnet) gubi pravo na navedenu povlasticu. TV pretplata za gluhe manja za 50 % Na temelju članka 56. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (»Narodne novine«, broj 137/2010), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31. svibnja 2012. godine donijela Odluku o dopuni Odluke o utvrđivanju visine mjesečne pristojbe koja se plaća Hrvatskoj radioteleviziji (»Narodne novine«, broj 34/2012). Prema toj odluci od plaćanja mjesečne pristojbe koja se plaća Hrvatskoj radioteleviziji u 2012. godini, u visini od 50% oslobađaju se: – osobe oboljele od mišićne distrofije i srodnih neuromišićnih oboljenja, - osobe koje su preboljele cerebralnu ili dječju paralizu s oštećenjem organa za kretanje preko 80%, korisnici doplatka za pomoć, – osobe s invaliditetom s dijagnozom oboljenja: paraplegija, tetraplegija, sc. multiplex, amputacija donjih ekstremiteta s oštećenjem organa za kretanje preko 80%, – gluhe osobe (100% oštećenje sluha). Od plaćanja mjesečne pristojbe koja se plaća Hrvatskoj radioteleviziji u 2012. godini, oslobađaju se u cijelosti: – 100% slijepe osobe, – osobe s invaliditetom I. i II. grupe (100% invaliditeta) koje primaju invalidske naknade kao ratni ili mirnodopski vojni invalidi ili invalidi policije, – bolesnici koji se liječe dijalizom bubrega. Odlukom kojom su gluhe osobe oslobođene od plaćanja TV pretplate u iznosu od 50 %, djelomično je ispravljena nepravda koju su trpjele svih ovih godina. Obvezom da od svih kategorija osoba s invaliditetom samo gluhe osobe plaćaju TV pretplatu stvarala je osjećaj neravnopravnosti i nerazumijevanja njihovog invaliditeta. Obrazloženje HRT-a da su gluhe osobe plaćale pretplatu jer je za dio programa osigurana pristupačnost titlovima i prijevodom na znakovni jezik nikako nije bilo zadovoljavajuće. Naime za samo 5 % od cjelokupnog programa je osigurana pristupačnost sve ostalo je ‘’nijemi film’’. Prema reakcijama gluhih osoba nakon ove Odluke jasno je da još uvijek nisu zadovoljne jer kriteriji za gluhe i ostale kategorije osoba s invaliditetom (npr. slijepe), još uvijek nisu isti. Međutim i ovo barem jedan korak naprijed u ostvarivanju jednakih prava za gluhe. T.B.A. DVOBROJ 48-49 STRANICA 13 EFHOH-ove smjernice o titlovanju Jedan od najvećih prioriteta EFHOH-a je titlovanje TV programa, ali i filmova na ostalim medijima. Kroz svoje aktivnosti maksimalno se trude kako bi Europa emitirala titlovani televizijski program te tako omogućili gluhim i nagluhim osobama primanje jednakih informacija kao i čujućima te kako bi imale jednaku mogućnost gledanja zabavnog , filmskog i inog sadržaja. Za vrijeme EFHOH-ove Godišnje opće skupštine u Beču, 8.travnja, 2011. godine objavljeno je izvješće Stanje titlovane pristupačnosti u EU 2011 koje otkriva veliku nepravdu za 51 milijun gluhih i nagluhih osoba u EU. Izvješće poziva EU članice na poštivanje prava gluhih i nagluhih građana na potpuni pristup medijima kroz titlovanje do 2020.godine. Članci 11 i 14 EU Povelje o osnovnim pravima potvrđuju pristup informacijama i obrazovanju kao osnovnim ljudskim pravima. EU se do sada pridržavala UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Ipak, više od 50 milijuna gluhih i nagluhih Europljana je lišeno osnovnog ljudskog prava jednostavno jer ne mogu čuti emitiranje TV programa, ne razumiju filmove u kinima ili predstave u kazalištima. Ovi razlozi su pogurali EFHOH u pokretanje paneuropske kampanje o promicanju titlovanja u audiovizualnim medijima u svim zemljama članicama kao najlakšeg rješenja omogućavanja gluhim i nagluhim osobama potpun pristup informacijskom društvu. Vizija EFHOH-a je potpuna inkluzija osoba oštećena sluha u društvo koje će se jedino postići omogućavajući im pristup medijima i informacijama. Prema mišljenju EFHOH-a, 100% programa javnih televizija trebao bi biti titlovan do 2020. godine. Prema slijedećem EFHOH-ovom grafikonu točno se vidi gdje se nalazi Hrvatska kada je riječ o titlovanju TV programa. Z.B. 120% PRIKAZ POSTOTKA TITLOVANIH TV PROGRAMA U EUROPSKIM ZEMLJAMA 100% 80% 60% 40% 20% 2006 2008 2010 Švicarska Velika Britanija Švedska Slovačka Španjolska Slovenija Rumunjska Poljska Portugal Norveška Nizozemska Luksemburg Litva Italija Latvija Irska Izrael Island Njemačka Mađarska Finska Francuska Estonija Cipar Danska Češka Hrvatska Bugarska Belgija Austrija 0% STRANICA 14 DVOJEZIČNO OBRAZOVAN JE Reakcije naših članova o plaćanju pristojbe HTV Pismo iz Makarske... From: svemir.sumic@gmail.com [mailto:svemir.sumic@gmail.com] Sent: Friday, September 21, 2012 6:37 PM To: hrv.savez-gluhih@zg.t-com.hr Subject: Pitanje plaćanja rtv pretplate Poštovani ! Od zamjenika Ministrice kulture prof Berislava Šipuša sam dobio obavijest o tome tko je zatražio povlasticu od 50% plaćanja HTV pretplate. Isti mi navodi datum od 22.5.12. po kojem je u isto vrijeme i Savez gluhih i nagluhih Hrvatske, kao i UDRUGA GLUHIH I NAGLUHIH GRADA ZAGREBA zatražili od HTV da se odobri taj isti popust. Na to je Vlada pristala. Isti me također obavještava da ukoliko imam kakovih primjedbi da se mogu obratiti HTV odboru. Kod uplate članarine u Splitu dobivam uputstvo o tome što sve trebam napraviti da bi kao 97% gluh i 75 god star, te invalid od 80% dobio pravo od 50% popusta. Možda sam stari magarac pa ne razumijem, ali me ipak zanima zašto je to ovako. Najprije mislim da nisam kao gluhi nimalo ni lošiji, a ni bolji od onih slijepih. Nama fali ton a njima fali slika pa zato mislim da smo isti jer tv bez jednog ili drugog je isto. Ne bi govorio o drugim populacijama jer svi smo u istoj kaši. Što je HTV napravila da nam olakša i što o tome kaže međunarodna konvencija o pravima invalida a čiji smo i mi potpisnici. Zar je rješenje titlovanog dnevnika kad vam kaže da će nas ispred Vlade izvjestiti reporter koji se tamo stvarno nalazi i vidite da miče ustima, ali ne znate što govori. Zar je dnevnik jedino što mi imamo za gledati i što bi trebali gledati. I da ne nabrajam... Gledam satelitsku i primijetio sam da smo otkupili neke emisije koje sam ja inače gledao sa tonom na nuli. Ali ne lezi vraže. Emisije ne samo što nisu titlovane već su simultano prevođene. itd. Nadam se da me razumijete i želim vam samo reći da je vaš pristanak na 50% po meni veliki promašaj. Volio bih da mi dokažete da nisam u pravu. Unaprijed hvala uz pozdrav Sumić Svemir DVOBROJ 48-49 STRANICA 15 ...HTV ‘gluha’ za gluhe! Od davnine traje jalova borba s čelnicima HRT-a koji su više “gluhi” od nas, u svrhu oslobađanja plaćanja HRT pristojbe, da bi na kraju ovih dana “VELIKODUŠNO” pristali na smanjenje TV pristojbe za 50% za praćenje TV programa. Upravo nam je naša gluhoća naštetila što se nismo mogli izboriti za 100% - tno oslobađanje TV pristojbe kao što je uspjelo (za usporedbu) slijepim osobama. Iznenađeni smo ovom objavom u tisku. Nismo bili upozoreni, a ako jesmo vjerojatno nismo “DOBRO ČULI”. Sigurno je jedno, da bi se svi gluhi sa 100% oštećenja sluha, odnosno 70% tjelesnog oštećenja (što je opet teška pogreška jer 100% gluhoća zaslužuje 100% tjelesno oštećenje) borili i izborili svoje pravo da se izjednačimo sa slijepim osobama. Upravo tom pokušaju borbe za priznanje 100% tjelesnog oštećenja je opstruirano u Hrvatskom saboru jer se ni do danas nije donijela odluka o našoj oštećenosti. Za slijepe je to potpuno u redu jer oni ne vide, ali čuju. Po kojoj logici mi koji ne čujemo, ali vidimo, nismo u istoj kategoriji. Nama čak i kad nema titlova netko mora prevoditi što je rečeno. A, to je, vjerujte, jako teško jer ne želimo biti na teret “čujućima” kako ih mi gluhi zovemo. Paradoks je u tome da slijepi mogu slušati radio program, a mi gluhi ne. Nama je TV jedina alternativa za informiranje. Naša borba za informacije iz naše zemlje i svijeta bila je zaista mukotrpna. Godine i godine su trebale da dobijemo specijalni program za gluhe, zatim 10–ak minuta za skraćene vijesti na znakovnom jeziku (iako je poznato da je takvim vijestima malo tko od gluhih zadovoljan). Konačno smo dočekali titlovane vijesti putem teleteksta kad smo prvi put “gledali i čitali” DNEVNIK s Goranom Milićem. Kad smo već kod Dnevnika, ne vidim razloga da se ne titluju izjave koje su dane u pola bijela dana. Na primjer, izjave izbornika nogometne reprezentacije Slavena Bilića na EURO-u. sve je to pripremljeno puno prije Dnevnika. Ne shvaćamo zašto se ne titluju domaće serije i filmovi (a strane možemo), mnoge dokumentarne emisije (npr. National Geographic, putopisi i sl.). Prije smo se stalno bunili zbog nedostatka titlova u reprizama LATINICE, Otvorenog i sl. i nas je zanimalo mišljenje sudionika tih rasprava. Ovih dana gledamo petkom po izboru Đ. Hadžiselimovića dokumentarne emisije koje su tu i tamo titlovane. A posebno nam je žao što u jutarnjem programu dokumentarne emisije uglavnom nisu titlovane. Ispada da nas ovi “gluhi” na televiziji smatraju nepismenim gluhim budalama, ali ljuto se varaju. Imamo i mi dosta obrazovanih gluhih s fakultetskim diplomama koji su, kao i mi svi gluhi, pogođeni ovim nemarom. Pa zašto onda plaćamo TV pristojbu!?? Radi se jednostavno o principu, a ne o novcu! Zašto slijepi mogu biti oslobođeni plaćanja TV pristojbe, a mi gluhi ne? Ovim putem ispričavamo se slijepim osobama što smo ih uzeli za primjer. O. i N. Hadžović Članak objavljen u Večernjem listu STRANICA 16 DVOJEZIČNO OBRAZOVAN JE Nastavak trogodišnjeg programa „Jednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe - do posla kroz nova znanja i nove tehnologije“ U lipnju 2011. godine Hrvatskom savezu gluhih i nagluhih odobren je trogodišnji program „Jednake mogućnosti za gluhe i nagluhe osobe do posla kroz nova znanja i nove tehnologije“ koji se provodi uz potporu Ministarstva socijalne politike i mladih uz partnerstvo sa Središnjom službom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. U sklopu programa provode se aktivnosti obrazovanja gluhih i nagluhih osoba u programu ECDL Specijalist kojim polaznici programa stječu Međunarodni certifikat s upisom u radnu knjižicu te edukacija zaposlenika HSGN-a u pisanju i provođenju EU projekata. U svibnju ove godine završena je provedba prve g o d i n e programa s odobrenim iznosom od s t r a n e Ministarstva od 550.000,00 kn. Edukacija nezaposlenih gluhih i nagluhih osoba za Dodjela Uvjerenja u Splitu E C D L Specijalista provodila se u 4 hrvatska grada (Rijeka, Osijek, Samobor i Split) gdje je nastavu pohađalo 29 polaznika od kojih je 28 polaganjem ispita primilo Uvjerenje o završenom obrazovanju i Međunarodni certifikat. Nastava se provodila od siječnja do travnja 2012.godine, svakim radnim danom po 4 sata. Razlika u provođenju ove edukacije i onih koje provodi HZZ je u tome što je na svakom satu nastave, bilo to obrađivanje nastavne cjeline, vježba ili ispit, bio prisutan tumač/prevoditelj znakovnog jezika. Također, nastava u svom redovnom trajanju, za čujuće osobe, iznosi 145 sati, a nastava provođena u sklopu HSGN-ovog programa iznosila je 200 sati. Povećanom satnicom i prisutnošću tumača/prevoditelja edukacija je u potpunosti bila prilagođena gluhim i nagluhim osobama. Upravo zbog ove dvije spomenute,ali neopisivo važne činjenice, uspješnost edukacije bila je 96%. Problema je, nažalost, bilo. Jedan od većih i važnih problema kojeg je potrebno spomenuti je neplaćanje n a k n a d e Dodjela Uvjerenja u Samoboru p u t n i h troškova HZZ-a polaznicima edukacije. Naime, prvotno je bilo obećano od strane Središnje službe HZZ-a plaćanje putnih troškova da bi na kraju plaćanje istoga izostalo. Naši polaznici edukacije utrošili su značajne iznose za pokrivanje putnih troškova edukacije, a budući su nezaposleni, jasno nam je da im nije bilo lako odvojiti novac za taj trošak. Međutim treba ipak imati na umu da takva edukacija iznosi 4.600,00 kn, a za gluhe i nagluhe polaznike je bila besplatna. Iako nisu dobili pokriće putnih troškova, polaznici su dobili besplatnu edukaciju koja će im pružiti veće šanse u pronalasku posla. Od završetka edukacije do danas zahvaljujući novoj kvalifikaciji uspjele su se zaposliti dvije osobe. Nakon završetka edukacije, u 4 grada održane su svečane dodjele diploma završenim polaznicima tečaja koje im je dodijelio predsjednik Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih, Andrija Halec u prisutnosti predsjednika područnih u d r u g a . Također, uz podijeljene d i p l o m e polaznicim a tečaja, svaka udruga u kojoj se održavala e d u k a c i j a Dodjela Uvjerenja u Rijeci dobila je po DVOBROJ 48-49 STRANICA 17 jedno prijenosno računalo kupljeno sredstvima iz programa. U sklopu ovog Programa odobrena su i sredstva za d o d a t n u edukaciju zaposlenika Saveza u pisanju i provedbi EU projekata. Edukacija je trajala od Dodjela Uvjerenja u Osijeku siječnja do o ž u j k a 2012.godine, a zaposlenice koje su uspješno završile edukaciju stekle i stekle nova znanja, dokazale su korist edukacije činjenicom da im je prošao Concept note za europski projekt (IPA grant natječaj) koje su prijavile u lipnju 2012. u ožujku 2012.godine. Treća važna aktivnost financirana u prvoj godini Programa bilo je prilagođavanje e-learning ECDL obrazovnih sadržaja za gluhe i nagluhe koji su sada pristupni preko naše web stranice. Članovi naših udruga koji nisu bili u mogućnosti polaziti edukacije, kao i ostali zainteresirani, moći će pristupiti online sadržajima za samostalno učenje. Za pristup sadržajima potrebno je zatražiti pristupne šifre putem e-mail adrese info@hsgn.hr. Sa pristupnim šiframa sadržajima pristupate putem linka http://lms.algebra.hr/ hsgn/. U lipnju ove godine započela je provedba druge godine programa. Kako je cijeli sustav u krizi, tako su od strane Ministarstva srezana sredstva za drugu godinu provedbe programa. Ove godine bila je planirana edukacija u 6 hrvatskih gradova, ali zbog rezova ista će se provesti u 4 grada (Bjelovar, Karlovac, Sisak i Zagreb). Kako bi sa smanjenim proračunom ipak uključili što veći broj gradova, gluhe i nagluhe osobe iz Karlovca na edukaciju će putovati u Zagreb. Područne službe HZZ-a obavile su selekcijski postupak te u suradnji s područnim udrugama gluhih i nagluhih odabrale kandidate za edukaciju. Edukacija u sva tri grada za ukupno 31 polaznika započela je 01. listopada 2012. i trajat će 2,5 mjeseca. Svim polaznicima želimo uspješnu i kvalitetnu nastavu s još uspješnijim završetkom, i naravno, zaposlenjem kao rezultatom završene edukacije! Edukacija ECDL Specijalista u Sisku (2.godina provedbe programa) Z.B. STRANICA 18 DVOJEZIČNO OBRAZOVAN JE PET GODINA PROVEDBE PILOT-PROJEKTA “ZAPOŠLJAVANJE TUMAČA ZNAKOVNOG JEZIKA GLUHIH U UDRUGAMA ČLANICAMA HSGN-a” Kampanja za zakonsko priznanje Hrvatskog znakovnog jezika, smo započeli 2008. godine, odmah nakon što je Hrvatska iste godine potpisala i ratificirala Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom, koja između ostalog regulira i pitanje prava korištenja znakovnog jezika kao materinjeg jezika gluhe populacije u njihovom obrazovanju, rehabilitaciji i međusobnoj komunikaciji. Kroz petogodišnji period provedbe projekta, a uz financijsku potporu Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, te u suradnji sa Zajednicom saveza osoba s invaliditetom Hrvatske, zaposlili smo dosada 30-tak tumačaprevoditelja u 18 naših udruga-članica, i osigurali kontinuitet usluge tumačenja i prevođenja gluhim osobama, omogućivši im na taj način ravnopravno uključivanje u sve aspekte društvenih aktivnosti, čime je znatno unaprijeđena kvaliteta njihova života. Aktivnosti vezane uz Kampanju za zakonsko priznanje HZJ i Pilot projekt zapošljavanja tumača i prevoditelja u udrugama članicama, provodili smo kroz ove projekte: 2008.g.: Kampanja Znakovni jezik – uvjet ravnopravnosti gluhih 2009.g.: nazivom Nastavak Kampanje pod istim 2010.g.: Osnaživanjem do afirmacije u zajednici 2011.g.: Osnaživanje gluhih osoba za prevladavanje različitosti. 1. U sklopu tih projekata Savez je kontinuirano pratio rad zaposlenih tumača u svih 18 naših udruga-članica, te pružao savjetodavnu pomoć u provođenju ostalih aktivnosti vezanih uz zapošljavanje tumača i prevoditelja. 2. Održano je veći broj sastanaka s predstavnicima gradske vlasti u svim gradovima u kojima su tumači zaposleni. Na tim sastancima predstavnici gradske vlasti informirani su o Kampanji te o mogućim obvezama koje će lokalna zajednica u budućnosti nakon prihvaćanja Zakona o pravu na uporabu znakovnog jezika imati spram gluhih osoba. 3. Održali smo 8 dvodnevnih Seminara za tumače i prevoditelje hrvatskog znakovnog jezika gdje su se tumači educirali o gramatici znakovnog jezika, te unificiranom međunarodnom znakovnom jeziku. 4. Organizirani su Okrugli stolovi: “Izjednačavanje prava gluhih u svjetlu UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom” ''Što smo postigli nakon 3 godine provođenja Kampanje pod nazivom: Znakovni jezik-uvjet ravnopravnosti gluhih'', “Znakovni jezik u funkciji integracije gluhe djece” na kojima su kao izlagači sudjelovali stručnjaci s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Centra za odgoj i obrazovanje “Slava Raškaj” i stručni suradnici Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih. Na svakom okruglom stolu sudjelovalo je po 70-tak sudionika, predstavnika naših udruga, tumača i prevoditelja i stručnih suradnika Saveza. Analiza provedenih aktivnosti, definiranje problema, prijedlozi za rješavanje istih, te zaključci sa Okruglog stola tiskani su u Zborniku radova. 5. Također, održan je jednodnevni Seminar za tumače i prevoditelje koji rade kao asistenti u nastavi s gluhom djecom. Snimljeni su znakovi po pojmovima za priručnik za asistente u nastavi. 6. U suradnji s udrugama-članicama i školama, prikupljeni su grubi podaci o upisanom broju gluhe djece u redovne škole. Utvrđeno je da je u redovne sustav nastave upisano oko 150 djece s oštećenim sluhom, što je relativno velik broj za populaciju gluhih. Postignut je uspjeh u senzibilizaciji i edukaciji nastavnika koji su sada bolje pripremljeni za rad sa gluhom i nagluhom djecom. Održavane su konzultacije s nastavnicima i školama koje su polazila gluha djeca. Savez će i nadalje koordinirati rad tumača i prevoditelja te kroz nove programe i projekte pokušati nastaviti aktivnosti iz Kampanje do zakonskog priznanja znakovnog jezika koje bi trebalo regulirati financiranje i rad tumača/ prevoditelja. U ovim našim aktivnostima, očekujemo i punu podršku Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske DVOBROJ 48-49 STRANICA 19 POPIS zaposlenih tumača i prevoditelja hrvatskog znakovnog jezika u udrugama članicama HSGN-a 1. BJELOVAR—tumač i prevoditelj: Marina Balenović 2. BJELOVAR—tumač i prevoditelj/asistent u nastavi: Josip Dandić 3. BJELOVAR—tumač i prevoditelj/asistent u nastavi: Daniela Abramović 4. BJELOVAR—tumač i prevoditelj/asistent u nastavi: Renata Samarđija 5. DUBROVNIK—tumač i prevoditelj: Stanka Grbić 6. KARLOVAC—tumač i prevoditelj: Dijana Leka 7. KRAPINA—tumač i prevoditelj: Martin Herceg 8. KRAPINA—tumač prevoditelj/asistent u nastavi: Janja Blazinić 9. NAŠICE—tumač i prevoditelj: Blaženka Pavić 10. OSIJEK—tumač i prevoditelj: Gordana Pešo 11. OSIJEK—tumač i prevoditelj/asistent u nastavi: Martina Svrtan 12. OSIJEK—tumač i prevoditelj/asistent u nastavi: Belinda Ivoševac 13. POŽEGA—tumač i prevoditelj: Ivana Kuraja 14. PULA—tumač i prevoditelj: Vedrana Radić 15. RIJEKA—tumač i prevoditelj: Sandra Fabijanić 16. RIJEKA—tumač i prevoditelj: Ivona Vukojević 17. SAMOBOR—tumač i prevoditelj: Justina Krstić 18. SISAK—tumač i prevoditelj: Ana Sarapa 19. SLAVONSKI BROD—tumač i prevoditelj: Verica Štivić 20. SPLIT—tumač i prevoditelj: Suzana Denić 21. SPLIT—tumač i prevoditelj: Karolina Divić 22. ŠIBENIK—tumač i prevoditelj: Ivana Kolić 23. VARAŽDIN—tumač i prevoditelj: Zlata Bahun 24. VINKOVCI—tumač i prevoditelj: Martina Šitum 25. VINKOVCI—tumač i prevoditelj: Rajna Šimunić 26. ZADAR—tumač i prevoditelj: Paola Čovo 27. ZAGREB—tumač i prevoditelj: Marija Šoić 28. ZAGREB—tumač i prevoditelj: Marija Novina 29. ZAGREB—tumač i prevoditelj: Dorijana Kavčić 30. ZAGREB—tumač i prevoditelj: Petra Herak Usluge tumača i prevoditelja naručuju se preko udruge u kojoj je gluha osoba član. STRANICA 20 DVOJEZIČNO OBRAZOVAN JE NAŠA ISKUSTVA ... INTEGRACIJA GLUHE DJECE U REDOVNO ŠKOLSTVO Preuzeto iz knjige Gluho/nagluho dijete u redovnom obrazovnom sustavu - problem ili izazov, autorica Mr. sc. Vesne Ivasović i Lidije Andrijević Gajić, prof. logoped Aktualne promjene u obrazovnoj politici za učenike s posebnim potrebama u Hrvatskoj Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece (2006.-2012.), prihvaćen od Vlade RH 22. ožujka 2006., predviđa niz mjera u području obrazovanja usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s posebnim obrazovnim potrebama: stručno usavršavanje učitelja, suradnju s civilnim sektorom, osuvremenjivanje nastavnih planova i programa, mobilne službe podrške, uvođenje asistenta u nastavi i obrazovnog prevoditelja (tumača) na znakovni jezik kako bi gluhi učenici mogli pratiti nastavu i uključivati se u rasprave i grupni rad. Vlada RH prihvatila je u ožujku 2008. godine prijedlog Državnih pedagoških standarda Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Cilj donošenja standarda je kvalitetno obrazovanje, svima dostupno pod jednakim uvjetima. Realizacija pedagoškog standarda omogućiti će dostizanje kvalitete obrazovnih sustava razvijenih europskih zemalja, a time ujedno olakšati rad učiteljima. U slučaju kada su u razredu uključeni učenici s posebnim potrebama , maksimalan broj učenika iznosit će 20. jedan od ciljeva standarda je školovanje učenika s posebnim potrebama, pa i onih s većim teškoćama, u redovnim školama, u bliskoj sredini, čime bi se izbjeglo odvajanje od obitelji radi smještaja u posebne odgojno-obrazovne ustanove. Učenici s većim razvojnim teškoćama bit će smješteni u posebna odjeljenja u redovnim školama. Posebne ustanove postat će centri potpore redovnom obrazovnom sustavu. Za gluhe te nagluhe učenike koji ne mogu pratiti nastavu putem slušanja, uvest će se tumači na znakovni jezik i asistenti u nastavi. Danas je sve veći broj gluhe i nagluhe djece te djece s kohlearnim implantatom integriran u redovne osnovne i srednje škole. Tek nekolicina gluhe djece u Hrvatskoj ima obrazovane prevoditelje, ali njihov se broj stalno povećava. Novi pedagoški standard zasigurno će podići razinu kvalitete obrazovanja gluhe i nagluhe djece u redovnim školama i olakšati rad učiteljima. Škole su, dakle, otvorile vrata gluhim učenicima (nagluhi su i prije često bili integrirani). Ali, koliko je nastavnika sposobno za komuniciranje s njima i upućeno u metodologiju? Ako nema komunikacije tada nema ni učenja. Gluhi učenici uključuju se u redovne škole s ciljem da im tako budu priznata ista prava kao i čujućim učenicima. To je pozitivno, ali samo ako učenik od toga zaista ima koristi, ako razumije predavanja, aktivno sudjeluje i druži se s vršnjacima. Primjenjivati istu metodologiju s gluhim učenikom kao i s čujućim predstavlja kršenje njegovih obrazovnih prava. Različiti međunarodni dokumenti (UN, Vijeće Europe i drugi) ističu pravo gluhe djece na obrazovanje na znakovno jeziku, odnosno na obrazovnog prevoditelja u slučaju da pohađaju redovne škole. Hrvatska je 2007. godine potpisala Konvenciju UN o pravima osoba s invaliditetom. Države potpisnice obvezuju se na praktičnu provedbu Konvencije. Integracija ili segregacija Ideja integracije je pozitivna—školovanje djece s posebnim potrebama zajedno s vršnjacima u sredini u kojoj žive. Međutim, gluhoća predstavlja zamku da se ta humana ideja pretvori u svoju suprotnost. Naime, gluha djeca jedina su skupina djece s posebnim potrebama koja se ne mogu potpuno uključiti u sredinu redovne škole i pratiti nastavu. Iako se često čuje da je školovanje u tzv. Specijalnim školama segregacija i kršenje prava djece— diskriminacija i isključivanje, u slučaju gluhe djece ponekad je baš integracija segregacija, jer dijete ne može komunicirati s okolinom, ne razumije predavanja i osjeća se izolirano. Svako dijete ima pravo na kvalitetno obrazovanje, dostupnost informacija i komunikaciju, pa tako i gluho dijete. Moramo učiti na pogreškama drugih zemalja, a ne slijepo kopirati tuđe modele koje su te zemlje već počele napuštati. U razvijenim zemljama već je odavno napuštena ideja zatvaranja škola za gluhe jer integracija jednostavno nije model koji može funkcionirati za svu gluhu djecu. Iako integracija nije novost u Hrvatskoj, i provodi se već niz desetljeća, sada je prilika da je učinimo kvalitetnijom, a pri tome nam tuđa iskustva mogu biti od velike pomoći. Mobilni timovi, asistenti u nastavi, obrazovni prevoditelji i produženi stručni postupak mogu dovesti kvalitetu integracije na visoku razinu i značajno olakšati rad učiteljima. DVOBROJ 48-49 STRANICA 21 POGLED IZ DRUGOG KUTA ... UKLJUČIVANJE ILI SAMOOBMANJIVANJE? (INKLUZIJA ILI ILUZIJA?) Prof. Roger Carver, Pedagoški fakultet, Sveučilište Alberta, Edmonton, Alberta, Kanada Prijevod s engleskog: Andrija Žic Kako je to konferencija na Sveučilištu Gallaudet iz 1994. godine pokazala, trend uključivanja učenika sa posebnim potrebama u redovite škole naglo jača (u Kanadi još davne 1994. godine, a u Hrvatskoj tek zadnjih godina, op.) , a gluhi i nagluhi učenici u tome nisu iznimka. Primanje djece u škole za gluhe diljem Kanade smanjilo se toliko da to dovodi do zatvaranja takvih škola, metamorfoziranja u “kvazi –inkluzivne” programe u zajednici i prebacivanja do tada upisane gluhe djece u redovite škole. Sve ovo se događa u ime “uključivanja u redovite škole”. Predlagači uključivanja žele nas uvjeriti da su specijalne škole nešto “nemoralno”, da je to vraćanje u ružna stara vremena kad su djeca s teškoćama u razvoju bila odbačena i izolirana od društva, da bi ih nemarno osoblje specijalnih ustanova iskorištavalo i zapuštalo. Oni trube o “pravu” svakog djeteta na pohađanje redovne škole u blizini svog doma, galame na nemoralnost “segregiranog školovanja”. Njihove namjere mogu biti dobre, ali oni su u strahovitoj bludnji. Vodeće je načelo na kome počiva uključivanje (integracija) ideja o “sredini koja najmanje ograničava”, tj. takvoj za koju se pretpostavlja da je uklonila barijere koje djetetu priječe pristup obrazovanju. Uistinu, ideja uključenja je u tome da se svako dijete osjeti dijelom čitavog procesa. Ne uzima se pritom u obzir specifična, jedinstvena narav gluhoće; gluha i nagluha djeca jedina su grupa učenika sa posebnim potrebama koja nisu u stanju potpuno se uključiti u razrednu i širu socijalnu komunikaciju redovite škole. Rezultat je paradoks u kome se uključivanje gluhe i nagluhe djece u redovite razrede vrlo lako pretvara u njihovo isključivanje. Predlagatelji uključivanja trebaju dati jasnu definiciju uključivanja. Ako misle da je obično fizičko uključivanje dovoljno, onda to znači da ih nije briga dobivaju li djeca obrazovanje. Ne vjerujem da tako misle. Mnogi iskreno vjeruju da djeca dobivaju kvalitetnije obrazovanje u obližnjim školama. Postavlja se tada pitanje: dobivaju li gluha i nagluha djeca puno i kvalitetno obrazovanje u takvim uvjetima? Istraživanja ukazuju da ne dobivaju. Istraživanja na raznim mjestima, npr. u Alberti i Arizoni, dala su slične nalaze: tumači ne pružaju potpune i točne obrazovne sadržaje gluhim i nagluhim učenicima. Istraživanja također sugeriraju da gluhi učenici bolje uče uz nastavnike i vršnjake koji izravno i fluentno komuniciraju s njima. Netko bi moga reći da gluhi učenici, ako se oralno školuju, neće imati problema ove vrste. Istina je pak, i to treba reći, da i mnoga oralno obrazovana gluha i nagluha djeca dobivaju usluge tumača u razredu te o njima ovise, bilo uz znakovno ili oralno prevođenje, ali konačni su rezultati približno jednaki. Istraživanja nude sve više i više neugodnih otkrića o socijalnom, obrazovnom i emocionalnom stanju gluhih i nagluhih učenika uključenih u redovite škole. Mnogi od njih su “oštećeni” na jednak ili više načina. Kao jedan od “preživjelih”, koji je devet godina bio uključen u u lokalne redovite škole, ja kao najživlju uspomenu iz tog procesa imam kako sam se osjećao isključenim. Moje školovanje bilo je praktički samoobrazovanje koje sam dobivao iz knjiga. Bio sam jedva sposoban, bolje rečeno nesposoban, pratiti razgovor u razredu, usprkos svojim izvrsnim oralnim sposobnostima. Nisam mogao sudjelovati u razgovorima svojih vršnjaka, oni su me ismijavali, bio sam stalno i mučno podsjećan na svoj nedostatak svakog dana, itd. mnogi od mojih Gluhih kolega zajedno sa mnom, nose još uvijek emocionalne ožiljke pa i dalje na mnogo načina osjećamo svoju društvenu nefunkcionalnost kao posljedicu ovakvih doživljaja. Po svojim vlastitim zapažanjima i kontaktima u zajednici Gluhih u proteklih 25 godina, ja sam shvatio da sam ipak bio jedan od malobrojnih sretnih. Mnogi gluhi i nagluhi su mnogo gore prošli. S vremena na vrijeme pojedini gluhi ili nagluhi učenik biti će ponosno pokazivan kao “uspješan slučaj uključivanja”, ali time se maskira realnost većine gluhih i nagluhih učenika. To je kao kad kažemo da je sigurno letjeti zrakoplovom određenog tipa zato što se jedan od deset takvih zrakoplova nije srušio; ne spominjući što je bilo s preostalih 90%. Najveći problem u ovom procesu uključivanja je licemjerje društvenog sustava. Naše društvo propovijeda uključivanje u školi, ali prakticira isključivanje izvan škole. To je mnogo nemoralnije nego imati specijalne škole. Gluha djeca i odrasli i dalje ne mogu ulaziti u opće programe jer im ti programi ne daju tumače. Mnoga gluha i nagluha djeca naviknu se na postojanje tumača u školi za svoje potrebe obrazovanja i druženja, ali po završetku škole iznenada otkriju da su prepušteni sami sebi i da većina srednjoškolskih programa ne može ili ne želi osigurati tumače. Moramo misliti na to što gluhi i nagluhi uče, a ne gdje uče. STRANICA 22 DVOJEZIČNO OBRAZOVAN JE Neke povlastice i pogodnosti koje ostvaruju gluhe i nagluhe osobe u Hrvatskoj novčana naknada na pomoć i njegu bez obzira na imovinski cenzus u iznosu od 350 kn mj. (+100 kn za gluhe iz Zagreba) (Zakon o socijalnoj skrbi, NN 33/12), inkluzivni dodatak gluhoj i nagluhoj osobi s težim oštećenjem sluha kada je spontani razvoj glasovnog govora značajno otežan (inkluzivni dodatak razine 3) (Zakon o socijalnoj skrbi, NN 33/12) - još je u fazi pripreme provođenja, pravo na besplatna slušna pomagala za nagluhe osobe (Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala, NN 150/08): Analogno i digitalno slušno pomagalo, vanjski dijelovi ugradbenog slušnog pomagala—”umjetna pužnica”, baterije pravo na besplatna surdotehnička pomagala za gluhe (Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala, NN 150/08): svjetlosno-vibracione budilice, svjetlosnovibracioni indikator plača djeteta, svjetlosni indikator kućnog zvona, telefaks uređaj… povlastice u prometu—putovanje željeznicom i brodom (Pravilnik o postupku za ostvarivanje prava na korištenje povlastica u unutarnjem putničkom prometu NN 14/01) Povlastice se odnose na putovanje željeznicom i brodom 4 puta godišnje. Gluha osoba plaća 25% vrijednosti putne karte, a pratilac ima pravo na besplatnu vožnju. Za ovu povlasticu treba se obratiti županijskom uredu za zdravstvo i socijalnu skrb, Odjel za upravnopravne poslove. Potrebna dokumentacija: osobna iskaznica gluhe osobe i pratitelja te fotokopije ili originali dokumenata o invaliditetu. Hrvatski Telekom: 50% popusta na pretplatu i 100 besplatnih impulsa mjesečno Odlukom HT - član udruge može ostvariti tu povlasticu ako telefonski priključak glasi na njegovo ime ili na ime člana njegove uže obitelji ako žive u zajedničkom kućanstvu. Povlastica se ostvaruje na temelju zamolbe koju udruga dostavlja u HT, Odjelu za obračun i kontrolu prihoda, navodeći podatke o vlasnicima priključaka i potvrđujući njihovo članstvo u udruzi. HRT povlastica: 50% na plaćanje mjesečne radiotelevizijske pretplate — ovu povlasticu ostvaruje gluha osoba na koju glasi TV pretplata (potrebno je popuniti obrazac koji se dobije u udruzi, a koji potom ovjerava izabrani liječnik specijalist. Obrazac se šalje u HRT, Odjel pretplate, Prisavlje 3, Zagreb) (Zakon o izmjenama i dopunama zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, NN 76/12) 50% popusta na godišnju članarinu HAK-a (Hrvatski autoklub) Posebne pogodnosti kod VIP-a (50% popusta na iznos mjesečne naknade tarife Bez limita 111 ili Tarifa 0kn pretplata—SMS poruke 0,21 kn mogućnost pozivanja Hitne pomoći putem faks poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj organizaciji) mogućnost pozivanja policije putem faks poziva (obrazac i broj faksa zatražiti u svojoj osnovnoj organizaciji) Besplatna usluga tumača i prevoditelja za članove udruga Besplatna usluga tumača i prevoditelja— asistenta u nastavi za gluhe učenike i studente Ostalo: Dostupne razne informacije i vijesti za gluhe na teletekst stranici 873 na 2. programu HRT Titlovani Dnevnik (HTV 1) svaki dan u 12 i u 19,30 sati s tzv. 'skrivenim' teletekstom - str. 888 txt Vijesti za gluhe u 15 sati s prijevodom na znakovni jezik i 'skrivenim' titlom TV-emisija: 'Normalan život' za osobe s invaliditetom s prijevodom na znakovni jezik (subotom u prijepodnevnim satima) Sveta misa svake nedjelje prije podne – s prijevodom na znakovni jezik A.H. DVOBROJ 48-49 STRANICA 23 Maloprodajna mjesta za servisiranje Panasonic telefaks uređaja SEMARK d.o.o. Shop Sesvete i servis Adresa: Bjelovarska 36a, Sesvete Tel/Fax 01/2009-060 Radno vrijeme: pon—pet 08.00-20.00h, subota 08.00-15.00h E-mail: shop-sesvete@se-mark.hr Kontakt: Miroslav Hanich Shop Marin Adresa: Maksimirska 45, Zagreb Tel/Fax: 01/2444-000 Radno vrijeme: pon—pet 09.00-20.00h, subota 09.00-14.00h E-mail: shop-marin@se-mark.hr Kontakt: Josip Jurković, 091/2444-000 Shop Centar (Importane centar) Adresa: Starčevićev trg 1, Zagreb Tel/Fax 01/4577-035 Radno vrijeme: pon—pet 09.00 - 21.00h, subota 09.00 - 21.00h E-mail: shop-centar@se-mark.hr Kontakt: Igor Ivorek, 091/2099-994 Shop Galerija (Avenue Mall) Adresa: Avenija Dubrovnik 16, Zagreb Tel/Fax 01/6556-456 Radno vrijeme: pon—sub 09.00 - 22.00h Nedjeljom: 10.00 – 21.00h E-mail: shop-galerija@se-mark.hr Kontakt: Vladimir Plukavec, 091/2099-995 Shop City (City Center One East) Adresa: Slavonska avenija 11d, Zagreb Tel/Fax 01/2404-600 Radno vrijeme: pon—sub 09.00 - 21.00h Nedjeljom: 09.00 – 21.00h E-mail: shop-city@se-mark.hr Kontakt: Darijo Brčina, 091/2099-906 Shop Trend (Mercator centar Zagreb) Adresa: Ulica grada Vukovara 269b , Zagreb Tel/Fax 01/6040-404 Radno vrijeme: pon—sub 09.00 - 21.00h Nedjeljom: 09.00 – 15.00h Kontakt: Ivan Lauš, 091/2099-997 E-mail: shop-trend@se-mark.hr Shop Dugo Selo Adresa: Josipa Zorića 19, Dugo Selo Tel/Fax 01/2752-216 Radno vrijeme: pon—pet 08.00–20.00h, subota 09.00-14.00h Kontakt: Marko Hanich, 091/2099-009 E-mail: shop-dugoselo@se-mark.hr Shop Velika Gorica Adresa: Slavka Kolara 2, Velika Gorica Tel/Fax 01/6215-207 Radno vrijeme: pon—pet 10.00 – 19.00h, subota 10.00 - 13.00 sati E-mail: shop-velikagorica@se-mark.hr Kontakt: Josip Pejanović, 091/2099-993 Shop Daruvar Adresa: Trg kralja Tomislava 16 Telefon 043/334-101 Radno vrijeme: PON-PET od 08.00-20.00h SUB 08.00-13.00h E-mail: shop-daruvar@se-mark.hr Kontakt: Dražen Heštera, 091/2099-011 Shop Varaždin Adresa: Mercator centar Varaždin, Gustava Krkleca 1a Telefon 042/303-089 Radno vrijeme: pon—sub 09.00 – 20.00h Nedjeljom: 09.00 – 13.00h E-mail: shop-varazdin@se-mark.hr Kontakt: Zoran Končevski, 091/2099-010 Shop Osijek (Avenue Mall) Adresa: Sv. Leopolda B. Mandića 50a Telefon 031/298-009 Radno vrijeme: pon—sub 09.00 – 21.00h, nedjeljom 09.00 - 21.00h E-mail: shop-osijek@se-mark.hr Kontakt: Marin Marinović, 091/2099-012 Kupci i korisnici SEMARK d.o.o. usluga, svoje upite možete uputiti putem elektroničke pošte na adresu maloprodaja@se-mark.hr. STRANICA 24 DVOJEZIČNO OBRAZOVAN JE O NASILJU NAD GLUHIM ŽENAMA Kako zaštititi gluhe žene od nasilja? 22.09. svake godine Mreža žena s invaliditetom organizira obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama u brojnim gradovima diljem Republike Hrvatske. Bilo da su gluhe ili čujuće, 50% svih žena na svijetu barem jednom u svom životu doživi nasilje. Žene s invaliditetom su dvaput češće žrtve nasilja od žena bez invaliditeta, a unutar te skupine posebno je izložena skupina gluhih žena. Budući da je manji broj pristupačnih poslova dostupan gluhim ženama, među njima je veći postotak nezaposlenosti i one najčešće imaju niže prihode od muškaraca. Manjak prihoda uvjetuju ovisnost o partnerima zbog čega one duže ostaju u nasilnim vezama. U početku nije lako uočiti nasilje nad gluhom ženom. Zlostavljanje i nasilje u kući, posebno gluhih žena sa čujućim partnerom često se previđa, tolerira ili prihvaća, jer zlostavljanje nije lako uočljivo od strane okoline, a gluha žena se često i ne želi prikazati kao “žrtva”. Druga je otežavajuća okolnost da gluhe žene imaju dodatno opterećenje u komunikaciji s policijom, sudovima, centrima za socijalnu skrb, tumačima i skloništima za žene. Mali broj žena prijavljuje nasilje i iskorištava mogućnosti dostupnih usluga u zaštiti žena protiv nasilja, iz sljedećih razloga: Gluhe žene nemaju jednaku pristupačnost tim uslugama kao ostatak populacije - zbog nedostatka tumača u ustanovama koje pružaju zaštitu protiv nasilja, nedostatka pomoćne tehnologije i nerazumijevanja kulture gluhih. Informacije i usluge koje pružaju sigurne kuće, policija, SOS telefon i sudovi nisu lako dostupni gluhim ženama, posebno u hitnim slučajevima što može spriječiti gluhu ženu da zatraži uslugu koja bi joj pomogla da se izvuče iz nasilnih situacija. Većina gluhih žena odbit će boravak u sigurnim kućama jer tamo nitko ne komunicira znakovnim jezikom, nije dostupna pomoćna/potporna tehnologija i najčešće nema osobe koja poznaje kulturu gluhih te zna pristupiti gluhoj osobi. Gluha žena često će se radije vratiti zlostavljaču jer barem zna što može očekivati, a komunikacija sa zlostavljačem je lakša nego s osobama u skloništu. Gluhe žene kao i čujuće strahuju da će se, otkriju li nasilje koje se provodi nad njima, ono još više intenzivirati. One mogu doživljavati zlostavljanje i radi vlastitog invaliditeta. Nasilje često dolazi u obliku ograničavanja komunikacije (zabrana uporabe znakovnog jezika), izolacije od izvora informacija, izolacije od drugih gluhih osoba i društva gluhih, kritiziranja i izrugivanja zbog loših govornih vještina, izostanka raznih postignuća (školovanje, posao…), itd. U zajednici gluhih, gluhe osobe se međusobno dobro poznaju, pa je zato uobičajeno da se vijesti brzo šire što otežava čuvanje tajni, a time i skrivanje od zlostavljača i premještanje na sigurno mjesto. Međutim zajednica gluhih može i zaštiti gluhu ženu tako da javno obznani koja osoba je zlostavljač i kakve probleme stvara članici zajednice. Najčešće takve osobe izgube podršku i prijateljstvo ostalih gluhih članova što dovodi do isključenja iz “društva”, a to ponekad može biti veća kazna zlostavljaču od samog kaznenog progona. S druge strane, strah od stigmatizacije, gubitka anonimnosti (svi znaju za njene probleme), osjećaj krivnje, osjećaj srama i nisko samopoštovanje često dovode do toga da gluha žena radije krije svoje probleme i čuva ih kao tajnu. Čini se ipak da gluhe osobe ne znaju dovoljno o problemu nasilja u kući, pravima žena i ulogama (iz prošlosti) koje su se promijenile. Organizacije gluhih već se dugo vremena bore za prava gluhih pa je možda vrijeme da se počnu boriti i za ženska prava. A.H. i T.B.A. DVOBROJ 48-49 STRANICA 25 Živjeti kao žena ... Kada ti se čini da je bolje roditi se kao muškarac, sjeti se da smo mi bolje i ljepše polovice čovječanstva. Dublje volimo i lakše izgovaramo ono “Volim te”. Brže praštamo, jer u spomenar svoje duše radije zapisujemo lijepe sekunde, negoli loše dane. Bezuvjetno vjerujemo u Ljubav i bolje sutra bez obzira koliko jučer i danas bili loši i tom vjerom činimo ovaj svijet boljim mjestom za život. Sjeti se koliko si snažna i važna svaki dan, a ne samo danas. STRANICA 26 DVOJEZIČNO OBRAZOVAN JE Vijesti iz EFHOH-a GENERALNA SKUPŠTINA EUROPSKE FEDERACIJE NAGLUHIH OSOBA „Srce Europe“ ČEŠKA, 05. – 07. 2013 Travnja 2013. Pozivamo sve članice Europske federacije gluhih i nagluhih na sudjelovanje na Generalnoj skupštini EFHOH-a koja će se održati u Pragu, 05.-07. travnja, 2013. godine. Od studenog 2012. god. možete se registrirati na web stranici EFHOH-a: www.snncr.cz i dobiti program događanja. DISTRIBUTERI SURDOTEHNIČKIH POMAGALA: BONTECH ELTON Ilica 169, Zagreb Tel: 01 461 35 38, 01370 49 53 Kneza Ljudevita Posavskog 33 (SUVAG), Zagreb Tel: 01 464 72 13, 01 464 72 14 NEUROTH Kišpatićeva 12—Bolnica Rebro, Zagreb Tel: 01 242 01 46 MICROTON Ul. Grada Vukovara 237a, Zagreb Tel: 01 611 15 65, 01 611 15 61 DVOBROJ 48-49 STRANICA 27 Vijesti iz SFG-a Održana 5. Sjednica UN-ovog Vijeća zemalja članica potpisnica Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, New York, 12. – 14.rujna, 2012. godine Na sjednici je bilo prisutno 117 delegata zemalja potpisnica, među njima i jedan ili dva gluha delegata. Predsjednik SFG-a, Colin Allen izjavio je kako je šteta što ima tako malo gluhih delegata jer je opće poznata činjenica da diljem svijeta djeluju gluhi čelnici. Također je naglasio važnost svijesti o mogućnosti gluhih osoba u sudjelovanju na sastancima UN-a kao vladinih delegata. Gluhe osobe trebaju biti aktivno uključene u rad nacionalnih saveza osoba s invaliditetom u svojim domovinama kako bi mogli biti predstavnici svojih zemalja na sastancima UN-a. Zašto je važna uključenost gluhih? Gluhe osobe kao državni delegati mogu na sjednicama UN-a podijeliti dobru praksu i izazove u implementaciji Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, smatra Allen. Također, pomogle bi SFG-u da postane svjesna svog dobro djelovanja kroz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom u različitim zemljama. Ovogodišnja sjednica pokrila je mnogo različitih rasprava pokrivajući razne teme kao što su Žene s invaliditetom ili Djeca s poteškoćama u razvoju. Prema mnogim ženama s invaliditetom ponaša se nepravedno, diskriminira ih se kod zapošljavanja te su češće žrtve seksualnog zlostavljanja. Također i prema djeci s teškoćama u razvoju se ponaša nepravedno te se rjeđe sama mogu zastupati kad je riječ o borbi protiv diskriminacije ili o pristupačnosti. Na samoj sjednici predstavljene su tužne priče o djeci s teškoćama u razvoju fizički zlostavljanima u institucijama (lancima vezana i podvrgavana šokterapijama). Također, bila je pokrivena i tema o tehnologiji i pristupačnosti. Kako se tehnologija razvija velikom brzinom, raspravljalo se o načinu kako poboljšana pristupačnost može pridonijeti cijelom društvu, a ne samo osobama s invaliditetom. Kao primjer spomenuta su računala i Internet koji su važan alat gluhih osoba, s dostupnim tekstom i znakovima znakovnog jezika. Prvog dana Sjednice doneseni su važni zaključci za gluhe osobe i znakovni jezik: 1. Znakovni jezici su organski ljudski jezici koji su jednaki govornim jezicima i koji se javljaju u različitim društvima kroz čitavu ljudsku povijest. 2. Znakovni jezici su sredstvo/alat. Uporaba znakovnog jezika je pokazala poboljšanje kognitivnog razvoja te obrazovne prednosti i za gluhu i čujuću djecu. 3. Učinkovita provedba Članka 24 bi značila raspoređivanje gluhe i nagluhe djece u znakovnu okolinu, što je ujedno i stajalište organizacija osoba s invaliditetom, kao i onih koji podupiru upotrebu govornog jezika. Colin Allen, predsjednik SFG-a, na Sjednici Drugog dana Sjednice održan je izbor kandidata za članove Odbora Konvencije o pravima osoba s invaliditetom na kojoj je odabran nagluhi dr. László Gábor Lovázy iz Madžarske kao prvi nagluhi član na tako visokom položaju. Za sljedeću vrlo važnu UN-ovu Opću skupštinu na temu Invalidnost i razvoj koja će se održati 23. rujna, 2013. u New Yorku dogovoreno je sudjelovanje i djece i mladih osoba s invaliditetom. Prijevod Z.B. KAŽU DA SAM GLUH Kažu da sam gluh, Ti ljudi koji me zovu prijateljem. Oni ništa ne shvaćaju. Kažu da sam gluh Gledaju me kao čudaka, Zato jer ja ne čujem. Kažu da sam gluh Ja, koji slušam cijeloga dana Kako moje srce poigrava, Kako sunce na zalazu pjeva, Kako odzvanja radost svih ljepota. Čujem osmijehe što me pozdravljaju, zaljubljene koji šetaju. Čujem potok, stablo i pticu; Tko kaže da sve to ne čujem? Da, makar to čudno zvuči, U noći često ja i Boga čujem. Koliku sreću mi nude Radosne pjesme, a opet Kažu mi da sam gluh! Saul Kessler UKRATKO... DVOBROJ 48-49
© Copyright 2024 Paperzz