ICT Informatička tehnologija u poslovanju
Broj 187
02/2012
CIJENA
32 kn
4,5 E
8,5 KM
Elektronički
lažnjaci iz Shanzhaia
Poslovni IT
certifikati
e-Inspektor
ekspertni
nadzorni sustav
Uprava
za eHrvatsku
Korak do
cenzure
i kraj
slobodnog
Interneta?
000212
Nova Uprava
za eHrvatsku
Darko Parić
Čuvari digitalnih sadržaja
Uvodnik
Snimio:
Dražen Lapić
INFOTREND
Prvi hrvatski časopis za informatiku u
poslovanju
Nakladnik:
TELEDOM d.o.o. za telekomunikacijski i
informatički konzalting
Žajina 61/1, 10 000 Zagreb
OIB: 03544854623
Raiffeisenbank Austria d.d.
Žiroračun 2484008-1103024067
Tel: +385 01/3040588; Faks: +385 01/3040593
e-pošta: infotrend@teledom.hr
InfoTrend online: www.infotrend.hr
Direktor:
Slavko Vidović
Glavni i odgovorni urednik:
Branko Kosec
e-pošta: redakcije@trend.hr
Dopisnik iz BiH:
Haris Hamidović
Dopisnik iz Srbije:
Nikola Marković
Jezična obrada:
Anđelko Kovačević
Marketing i oglašavanje:
Ana Meštrović
e-pošta: ana.mestrovic@infodom.hr
Pretplata:
e-pošta: ana.misic@infotrend.hr
Grafičko oblikovanje:
Jelena Toš
Izrada i održavanje web-portala:
Novena d.o.o. Zagreb
Tisak:
Zina d.o.o. Zagreb
Prilozi u InfoTrendu pripremaju se pomno i stručno,
no nakladnik ne može odgovarati za posljedice
njihove primjene. Članci izražavaju mišljenje autora
i ne poklapaju se nužno sa stajalištem redakcije.
Sve primjedbe na sadržaj lista primaju se sa zahvalnošću i biti će im posvećena puna pozornost.
Za možebitnu suradnju potreban je prethodni
pismeni ili telefonski dogovor.
Tekstovni i likovni prilozi ne vraćaju se ako to nije
unaprijed izričito dogovoreno.
Autorska prava su zaštićena. Nije dopušteno prenošenje tekstova u cijelosti ili djelomično, bez pismenog odobrenja nakladnika. Citiranje je dopušteno
uz obavezno navođenje izvora.
Nakon DMCA, SOPA
Ove je jeseni bilo vruće u Washingtonu kada je krajem listopada skupina
američkih kongresmena predložila novi prijedlog zakona koji bi trebao zamijeniti
i nadopuniti sada već petnaest godina star DMCA.
Stop Online Piracy Act ili SOPA je propis kojim bi američka policija i
nositelji autorskih prava dobili šire ovlasti u progonu počinitelja povrede
intelektualnoga vlasništva bilo u digitalnome bilo u materijalnome kontekstu
(proizvodnja krivotvorene robe).
Među odredbe koje su digle
mnogo prašine ubrajaju se one
koje bi državnim odvjetnicima
omogućile ishođenje sudskih
zabrana
rada
webstranicama koje sadrže
zaštićene sadržaje, ili
čak samo omogućuju
njihovu
distribuciju
(torrenti, linkovi na
stranice sa zaštićenim
sadržajem
itd.).
Nadalje, sudovi bi mogli
zabraniti
tražilicama,
marketinškim
tvrtkama
i tvrtkama za internetska
plaćanja (Google, Paypal itd.)
da sadržavaju linkove na takve
sajtove, ili čak da ih blokiraju.
Osim navedenoga, streaming
zaštićenih sadržaja postao bi kazneno djelo
s maksimalnom kaznom od pet godina zatvora za (kako kaže prijedlog zakona)
10 pokušaja povrede zaštićenih sadržaja streamanjem unutar šest mjeseci.
Iako je rasprava o novome zakonu još daleko od završetka, posljednji su
dani prošle godine vidjeli proturječnu situaciju u kojoj je dobar dio inicijalnih
zagovornika novoga zakona promijenio stranu i svrstao se u protivnike, pa čak
i jedna udruga za kolektivno ostvarivanje autorskoga prava (i to ni manje ni
više nego sama Business Software Alliance, inače u prvome redu borbe protiv
digitalnih pirata). Čini se da se u industriji intelektualnoga vlasništva naziru
prve pukotine između tradicionalnih industrija (filmske, glazbene) i novih
(online marketing, softver).
S obiju su strana moćne organizacije (MPAA i RIAA, te Google, Apple,
Microsoft i BSA s druge strane) s korjenito različitim pogledom na iskorištavanje
vlastitoga intelektualnog vlasništva pa je konačni sadržaj zakonskoga prijedloga
nepredvidiv.
O ovim temama ključnima za budućnost slobode globalne komunikacije ali i razvoja cjelokupne informatičke i komunikacijske tehnologije, pročitajte više na stranama 26 – 31.
online: www.infotrend.hr
187/02/2012 InfoTrend
3
Sadržaj
Elektronički
lažnjaci
22
Korak do
cenzure?
30
Virtualna lisnica
19
Poslovno obrazovanje
Najavljujemo
ICT i pravo
Konkurentske prednosti u okolnostima
brzih promjena uvjeta poslovanja, načina
poslovanja i tehnologija postižu se pomoću
novih poslovnih modela i ICT-a. Liderima,
ali i menadžerima i radnicima potrebna su
nova umijeća koja se mogu brzo primijeniti u svakodnevnoj praksi.
Događaj koji redovito okupi preko 1500
što informatičkih što poslovnih ljudi iz Hrvatske, ali i regije, svakako se može okititi
epitetom „najvećega“. No hoće li opravdati
i epitet „najvažnijega“, koji redovito u najavama ističu organizatori, pokušali smo
saznati od ovogodišnjega direktora konferencije.
Nepobitno je da je suvremena regulacija
zaštite multimedijalnih sadržaja u digitalnome okruženju izravno potpomogla
i tehnološki razvoj. No, zabrana razvoja
i širenja uređaja, tehnologija i usluga za
zaobilaženje copyright zaštite sigurno je
jedna od najkontroverznijih zakonskih
odredaba na području prava intelektualnoga vlasništva.
IT dostignuća
Studija slučaja
6 Praksa vođena teorijom
8 Priča o uspjehu
Hrvatski je tim studenata Apptenders
osvojio Microsoftovu nepovratnu stipendiju u iznosu od 75 000 dolara.
Rješenje hrvatskoga tima Apptenders,
službenoga naziva KiDnect, pomoću specijaliziranoga softvera i uređaja Kinect pomaže djeci oboljeloj od cerebralne paralize.
11 WinDays12
16 e-Inspektor
Uporaba ekspertnih sustava koji se zasnivaju na tehnikama zaključivanja umjetne
inteligencije i bazama znanja
omogućavaju inspektorima prilikom odlučivanja, donošenja inspekcijskih mjera,
kazni i prijedloga za poboljšanje.
Elektroničko poslovanje
19 Virtualna lisnica
Internetsko je bankarstvo predstavljeno
1994., a upravo je taj način plaćanja pripremio teren za sljedeći veliki korak –plaćanje roba i usluga smartphone uređajem.
Siva ICT industrija
22 Elektronički lažnjaci
Daleko su ostala vremena kada su kineski
proizvođači znali samo kopirati zapadnu
tekstilnu industriju i proizvoditi lažne polo-majice i tenisice. Danas je mnogo unosnije krivotvoriti elektroniku.
4
InfoTrend 187/02/2012
26 Tko čuva čuvare?
ICT i sudska praksa
29 Odgovornost za
sadržaj
ICT i sudska praksa nova je rubrika u InfoTrendu. U potrazi za odgovorom na pitanje
kako primijeniti stare norme na nove situacije, a kako razumjeti nove propise donešene radi oživotvorenja informacijskog
društva, pomoći će nam uvid u aktualnu
hrvatsku sudsku i pravnu praksu.
Sadržaj
Poseban prilog:
E-HRVATSKA
Kako ostati
normalan?
44
Priča o uspjehu
8
Internet
Studija slučaja
SOPA, odnosno Stop Online Piracy Act,
prijedlog je zakona u SAD-u, prema kojemu bi se trebao „uvesti red“ na Internetu i
kojim bi se trebalo stati na kraj web-stranicama koje distribuiraju ilegalni sadržaj.
Nije tajna da je danas sve više tvrtki zainteresirano za e-poslovanje, no mali ih se
broj ipak odlučuje na taj potez. Tvrtka Naše
Klasje je sjajan primjer tvrtke koja ima izvrsno razvijen e-sustav, odnosno sustav za
e-poslovanje sa svojim dobavljačima.
30 Korak do cenzure?
42 Tko sije, taj i žanje
Elektroničko poslovanje
32 Stidljivo prihvaćanje
e-računa
U hrvatskoj poslovnoj praksi postoji tek
nekoliko primjera implementacije sustava za razmjenu elektroničkoga računa,
koji uglavnom rješavaju ručno potpisivanje računâ te njihovu ručnu odredišnu
obradbu.
IT sustavi
34 Poslovni IT certifikati
Kada IT servisi unutar vaše tvrtke postanu
sami sebi svrhom, tada možete biti sigurni
da ste negdje pogriješili.
Studija slučaja
39 Do popusta Internetom
Kolektiva je prva hrvatska internetska
stranica za grupnu kupnju.
Osnovna je djelatnost Kolektive internetska ponuda prodaje usluga, proizvoda i
putovanja krajnjim korisnicima s velikim
popustom koji se kreće u rasponu od 50 do
90 posto.
Nova Uprava za
e-Hrvatsku
Ustrojem nove Vlade došlo je do promjena koje su zahvatile i dotadašnji
Središnji ured za e-Hrvatsku. Postojeća struktura Ureda ušla je u sastav
Ministarstva uprave pod nazivom
Uprava za e-Hrvatsku kojoj je na čelu
pomoćnik ministra Darko Parić.
Neposredno prije zaključenja ovog
broja InfoTrenda prisustvovali smo
vrlo posjećenoj prezentaciji na kojoj
je Darko Parić iznio saznanja o stanju
informatizacije javnog sektora i koracima koje Uprava namjerava poduzeti.
U intervjuu za čitatelje InfoTrenda,
Parić je dao i neka dodatna objašnjenja od posebnog interesa za naše čitatelje. Uz intervju donosimo i podatke
iz kojih se mogu isčitati i planovi za
rad Uprave u narednom razdoblju.
E-biz
Psihologija za poslovnjake
44Kako ostati normalan?
Posljednjih mjeseci mediji su preplavljeni mračnim gospodarskim prognozama,
predviđanjima da nas čeka još jedna crna
godina… Opća nesigurnost ubire svoj danak. Postavlja se pitanje kako preživjeti
krizu i ostati normalan. Kako ne potonuti
u pesimizam?
ICT vijesti:
48 ICT BiH
ICT vijesti:
49 ICT Srbija
11. međunarodna konferencija o elektroničkome poslovanju obuhvaća teme
o elementima, uvjetima, iskustvima,
ali i zaštiti u sustavima e-Poslovanja.
MIPRO
U Opatiji će se okupiti domaća i strana
ICT elita na jubilarnome trideset i petome međunarodnom skupu MIPROa. Okosnicu MIPRO-a čini deset plus
jedno znanstveno i stručno savjetovanje posvećeno užim područjima ICT-a
i njegovoj tehnološkoj infrastrukturi
i veći broj savjetovanja i okruglih
stolova.
187/02/2012 InfoTrend
5
Najavljujemo
Proljeće u ILBI
Praksa
vođena
teorijom
29.02.2012.
07.03.2012.
22.03.2012.
05.2012.
12.04.2012.
Cilj je ovog seminara upoznavanje polaznika s metodologijom najbolje prakse upravljanja projektima po preporukama međunarodne organizacije voditelja projekata PMI
(Project Management Institute) te ANSI standardu PMBOK
IV edition, 2008. Izobrazba obuhvaća procesne skupine,
područja znanja kao i njihove potprocese. Sadržaj seminara obuhvaća znanja i primjere kako učinkovitije upravljati
projektima, utjecati na životni ciklus projekta, utjecati na
smanjenje projektnih troškova i usredotočiti se na projektne rezultate i zadovoljnije kupce.
Seminar je namijenjen prvenstveno voditeljima projekata i članovima projektnih timova, njihovim nadređenima i rukovodećim strukturama koji upravljaju projektima
na operativnoj razini. Program je namijenjen i PMO kadrovima koji su angažirani u procesu implementacije i rada
Program Management Officea.
InfoTrend 187/02/2012
Pridružite nam se na seminarima Poslovne
akademije ILBA gdje vam se pruža mogućnost
neprestanoga stručnog usavršavanja koje
je postalo imperativ sveprisutnijega procesa
globalizacije.
Za iduće smo razdoblje pripremili za vas pet
jednodnevnih seminara.
Osnove upravljanja projektima
Vođenje izvrsnih timova za razvoj softvera
Sustavi za podršku poslovnom odlučivanju
Modeliranje poslovnih procesa
Metode za evaluaciju, selekciju i određivanje prioriteta projekata
Osnove upravljanja projektima
6
Konkurentske prednosti u okolnostima brzih
promjena uvjeta poslovanja, načina poslovanja i tehnologija postižu se pomoću novih poslovnih modela i ICT-a. U programima Poslovne
akademije ILBA posebna se pozornost posvećuje učinkovitosti uporabe radne snage i tehnologije jer troškovi radne snage u uslužnim
djelatnostima iznose više od polovine troškova
tvrtke. Liderima, ali i menadžerima i radnicima
potrebna su nova umijeća koja se mogu brzo
primijeniti u svakodnevnoj praksi.
Voditelj, mr. sc. Dražen Penzar, PMP, ima višegodišnje iskustvo u vođenju i radu na razvojnim projektima
u multidisciplinarnom i međunarodnom okruženju te u
upravljanju PMO uredom. Radno iskustvo i iskustvo u
vođenju projekata je stjecao u privatnom sektoru, istraživačkim institucijama i javnoj upravi. Aktivan je član
udruge PMI Hrvatska, član je Tehnologijskog vijeća Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a na PMF-u u
Zagrebu je viši predavač na
smjeru Financijska i poslovna
matematika. Stručni interesi su mu vođenje projekata,
upravljanje poslovnim procesima, poslovna edukacija i
primjena računalnih simulacija u odlučivanju i edukaciji.
Autor je desetak znanstvenih
i stručnih radova iz navedenih područja.
Vođenje izvrsnih timova za
razvoj softvera
Vođenje je i upravljanje timovima za razvoj softvera vrlo izazovno.
Softver je sam po sebi složen, a očekivanja su od strane korisnika i
klijenata visoka. Tržište je vrlo konkurentno, a poslovno okruženje
dodatno zakomplicirano zbog ekonomske krize.
Ovaj će vam seminar ponuditi konkretne i pragmatične preporuke kako povećati učinkovitost vašega razvojnog tima. Na ovoj
ćete radionici čuti najbolje prakse, savjete, i trikove iz Microsofta i
uspješnih tvrtki u regiji u svezi s motivacijom ljudi, učinkovito komuniciranje, vođenje ljudi i timova, produktivan ritam timova te
poduzetno upravljanje projektima. Svaki će sudionik dobiti konkretne preporuke kako poboljšati upravljanje i vođenje timova za
razvoj softvera.
Seminar je namijenjen IT menadžerima, voditeljima razvojnih timova i projektnim menadžerima.
Sustavi za podršku poslovnomu
odlučivanju
Ovaj će seminar pružiti polaznicima presjek potrebnoga znanja da bi
mogli započeti implementirati takav sustav u svojem poduzeću. Dio
je seminara predviđen za interaktivan rad – vježbe, studije slučaja i rasprave o problemima s kojima se surećemo u praksi. Polaznici će steći
iscrpno razumijevanje opsega i sadržaja sustava za podršku poslovnomu odlučivanju te će moći realno procijeniti interne mogućnosti
poduzeća za implementaciju takvoga sustava i raditi na takvome projektu u dijelu koji odgovara njihovoj specijalnosti (financije, prodaja,
nabava, kontroling). Polaznici će naučiti kako tehnološki, procesno i
projektno podržati ono što menadžment od takvoga sustava očekuje
i kako maksimalno iskoristiti resurse koje imaju u poduzeću.
Seminar je namijenjen višemu i srednjemu menadžmentu, poslovnim analitičarima, voditeljima odjela i specijalistima iz područja
financija, kontrolinga, marketinga i prodaje. Predznanje nije potrebno iako je poželjno iskustvo u kreiranju i/ili korištenju izvješćâ.
Predavač mr. sc. Dražen Oreščanin radio je na odgovornim
dužnostima u IT sektoru u Zagrebačkoj banci, Grupaciji Kaptol banke i Agrokoru. U Poslovnoj je inteligenciji od 2001. direktor Strategije
i razvoja, a od 2010. predsjednik Uprave te je odgovoran za razvoj
novih tržišta, razvoj odnosa s partnerima te strateški razvoj novih
proizvoda i usluga. Sudjeluje na najsloženijim projektima strateškoga savjetovanja i implementacije
sustava podatkovne integracije te
upravljanja matičnim podatcima
u ulozi voditelja projekta, dizajnera
rješenja i poslovnoga i podatkovnoga kod klijenata kao što su Hrvatski telekom, Crnogorski telekom,
Telenor, Telekom Slovenije, Vipnet,
Makedonski telekom, RTV Slovenija
i Tisak. Predaje na Visokoj školi za
računarstvo u Zagrebu.
Predavač Marin Bezić, osnivač tvrtke Concero d.o.o., od
1997. do 2005. radio je u razvoju prvoga Microsoftova BI proizvoda SQL Server Analysis Services. U Redmond je došao 1997. kao
programer pa development manager za Analysis Services. Godine 2005. seli se u London gdje je zadužen za razvoj Microsoftova
BI tržišta u EMEA regiji, a 2008. preuzima Microsoftov SQL Server business u istočnoj Europi. Od
2009. djeluje u Rijeci kao neovisni
savjetnik za unaprjeđenje razvoja
softvera i pomaže organizacijama
optimizirati svoje razvojne timove,
povećati proizvodnost i kakvoću i
smanjiti troškove razvoja. Klijenti
su vodeće tvrtke iz regije na području telekomunikacija, bankarstva, sistemske integracije te proizvođači softvera.
Modeliranje poslovnih
procesa
Cilj je seminara naučiti osnove modeliranja poslovnih procesa prema normi BPMN 2.0, koristiti model za procjenu
učinaka preustroja i unaprjeđenja te stvoriti polazište za
upravljanje poslovnim procesima. Ovladati tim metodološkim postupcima koristeći se najnovijim softverskim
alatom WebSphere Business Modeler v.7. Taj je seminar
namijenjen članovima uprave, rukovoditeljima organizacijskih jedinica i razvojnim poslovnim stručnjacima u gospodarstvu, državnoj upravi i javnim službama.
Voditelj ovoga seminara, prof. dr. sc. Josip Brumec,
redoviti profesor na FOI, bavi se modeliranjem poslovnih procesa i projektiranjem IS-a, ERP sustavima, unaprjeđenjem poslovne izvrsnosti i mjerenjem učinaka
primjene suvremenih ICT-ova. Objavio je oko 80 radova i
vodio više znanstvenih projekata. Prije dolaska na sveučilište radio je 26 godina u Rade Končaru kao projektant,
informatičar, direktor razvoja organizacije i informatike
te softverske tvrtke Rade Končar-InfoS. Rezultate teoretskih istraživanja prenosi u praksu kao savjetnik za
industriju i neprofitne organizacije. Autor je genetičke
definicije i taksonomije informacijskih sustava te metodike SPIS-a, a oba su ta
koncepta provjerena i prihvaćena od znanstvenika
i stručnjaka u svijetu te
primijenjena u praksi kod
realizacije većega broja
referentnih
projekata.
Član je AIS-a (Association
for Information Systems)
te Akademije tehničkih
znanosti Hrvatske (ATZH).
187/02/2012 InfoTrend
7
Intervju s dobitnicima Microsoftove stipendije
Priča o uspjehu
Tim Apptenders među četirima najboljima u svijetu
H
rvatski je tim studenata Apptenders
27. siječnja 2012., na Svjetskome
ekonomskom forumu u Davosu,
osvojio
Microsoftovu
nepovratnu
stipendiju u iznosu od 75 000 dolara.
Imagine Cup stipendiju osvojili su u
konkurenciji 50 najboljih studentskih
projekata iz cijeloga svijeta, a tom se
prilikom predstavnik tima susreo i s
osnivačem Microsofta Billom Gatesom te
sudjelovao na okruglome stolu na temu
prilika za mlade.
Rješenje hrvatskoga tima Apptenders,
službenoga naziva KiDnect, pomoću specijaliziranoga softvera i uređaja Kinect
pomaže djeci oboljeloj od cerebralne paralize i to tako da fizioterapeuti snimaju
individualne vježbe za svako dijete. Djeca
vježbaju kod kuće, a sustav vrjednuje odrađene vježbe na način da bilježi pokrete tijela, rezultate, statistike i snimke te ih šalje
natrag fizioterapeutu koji prati napredak i
8
InfoTrend 187/02/2012
sukladno tomu prilagođava vježbe.
Razgovarali smo s članovima tima
Apptenders i Markom Severom, voditeljem akademskih programa u Microsoftu
Hrvatska, o Imagine Cup natjecanjima,
njihovome projektu, kako su ga razvijali,
na koji način planiraju iskoristiti stipendiju i koji su im sljedeći planovi.
InfoTrend: Čestitamo na osvojenoj nagradi, to je veliki uspjeh. Molim Vas da ukratko predstavite sve članove tima, koji fakultet, koja godina, ako niste isti fakultet kako
ste se povezali...
Naš tim čine Karmela Brešan, studentica pete godine Medicinskoga fakulteta u
Zagrebu, Ivan Antonić, student treće godine Tehničkoga veleučilišta, te Ivan Borko
i Dominik Tomičević, studenti druge godine Fakulteta elektrotehnike i računalstva.
Dominik i Ivan Borko već su se od prije
poznavali. Nakon povezivanja s mentorom
preko Microsofta Hrvatska, ideja je za pro-
jekt dogovorena u grubim crtama, nakon
čega se timu priključila i studentica medicine Karmela koju je Dominik upoznao na
predavanju o Imagine Cupu, te Ivan Antonić kojega je predložio mentor.
InfoTrend: Tko Vam je bio mentor i na
koji ste način surađivali u pripremi za
natjecanje? Kolika je uloga mentora u
cijelome projektu?
Mentorsku je ulogu preuzeo Jerislav
Bobić. Uloga je mentora vođenje tima i
izobrazba na svim razinama, ali – u skladu s propozicijama Imagine Cupa – mentor nije smio sudjelovati u programiranju.
Završetkom se natjecanja i uloga mentora
mijenja u ulogu voditelja projekta i tima
gdje pomaže svojim iskustvom, poznanstvima i lošim humorom na dnevnoj bazi.
InfoTrend: Kakav je osjećaj rukovati se s
Billom Gatesom?
Tim s direktorom
Microsofta, Ivanom
Vidakovićem i
mentorom Jerislavom
Bobićem.
Slijeva na desno: Ivan Borko,
Ivan Antonić, Karmela Brešan,
Ivan Vidaković, Jerislav Bobić,
Dominik Tomičević
Susret s osnivačem Microsofta velika je
čast. Razgovarali smo nešto više od četvrt
sata i raspravljali o ideji našega projekta,
planovima, o tome kako ju dodatno poboljšati. Pomalo neočekivano, Bill Gates je bio
upoznat s projektima i iscrpno je prokomentirao svaki njihov projekt, od tehničke do poslovne razine, potpuno otvoreno
i britko iznoseći primjedbe. Stvarno smo
ponosni što smo na svako pitanje i primjedbu imali konkretan odgovor ugrađen
u sustav i poslovni plan.
InfoTrend: Tijekom sastanka na Svjetskome ekonomskom forumu sudjelovali ste na
okruglome stolu s osnivačem Microsofta
Billom Gatesom i drugim znanstvenicima
i gostima. Opišite nam taj susret i kakva je
bila rasprava.
Dominik se, zajedno s predstavnicima
drugih timova, susreo s Billom Gatesom
kao i Microsoftovim izvršnim potpredsjednikom Bradom Smithom, direktoricom MIT-a te nizom drugih stručnjaka.
Tom su prilikom Smith i Gates obznanili i
da smo dobili stipendije, što je bio zaista
poseban trenutak. Tema je okrugloga stola
bila stvaranje prilika za mlade. Raspravljali smo o ulozi mladih u stvaranju svijeta
budućnosti, kao i o izazovima s kojima se
susreću mladi bez odgovarajućega obrazovanja, vještina i podrške. Istaknuli smo
vrijednost stvaranja opipljivih veza između
mladih i poslova, karijere i životnih prilika
te što je potrebno za uspjeh.
InfoTrend: Jeste li imali podršku lokalnoga Microsoftovoga ureda u pripremi za
svjetski i stipendijski Imagine Cup i, ako
jeste, na koji ste način surađivali?
Lokalni Microsoftov ured do završetka
Hrvatskoga finala nije imao nikakvu posebnu vezu s projektom. Kao organizatori
ne smiju raditi razlike među timovima. Po
završetku su se nacionalnoga finala ljudi iz našega Microsoftova ureda osobno
angažirali na izobrazbi, pripremi za javne
nastupe i u prenošenju svojega bogatog
iskustva. Projekt ne bi zaživio da nije bilo
neizravne uloge Microsofta te iznimnoga
angažmana više ljudi, u prvome redu voditelja akademskih programa Marka Severa
te voditelja varaždinskoga Microsoftovog
Susret za pamćenje
Dominik Tomičević i Bill Gates
inovacijskog centra Marka Drenovačkoga.
InfoTrend: Što planirate dalje s KiDnectom, koji su vam sljedeći projekti i čime se
općenito planirate baviti?
KiDnect ide naprijed i, zahvaljujući donacijama opreme, KiDnect smo implementirali u bolnicama u Hrvatskoj i Njemačkoj,
a pripremamo niz donacija kojima ćemo
do kraja godine doprijeti do više od dvadeset gradova u Hrvatskoj i stotina djece te
započeti instalirati sustav u ukupno četiri
europske države. Iako smo tim od samo
troje-četvero volonterskih programera,
vjerujemo da ćemo do kraja godine imati
jednu od najvećih terapeutsko-medicinskih distribuiranih mreža u regiji.
187/02/2012 InfoTrend
9
IT dostignuća
O
pojedinostima Imagine Cup stipendije i natjecanja razgovarali smo s
Markom Severom, voditeljem akademskih programa u Microsoftu Hrvatska
InfoTrend: Prošle je godine u srpnju održano deveto finalno Imagine Cup 2011
natjecanje, a tim je osvojio Imagine Cup
stipendiju. Možete li nam približiti ta dva
pojma i podrobnije objasniti vezu između
Imagine Cup natjecanja i stipendije?
Marko Sever: Imagine Cup je studentsko
tehnološko natjecanje koje potiče studente
na stvaranje inovacija tijekom proteklih 10
godina. Microsoftova je želja tim natjecanjima potaknuti studente da stvore iznimne projekte primjenom svojih vještina i
znanja te da svoje ideje i kreativnost pretvore u stvarnost. Imagine Cup pokazuje utjecaj koji tehnologija može imati na
rješavanje najtežih globalnih problema,
na način da mladi ljudi stvaraju bolju budućnost.
Microsoftove su Imagine Cup nepovratne stipendije produžena ruka Imagine Cup natjecanja. Svake godine, tijekom
idućih triju godina, nepovratne ćemo stipendije dodjeljivati iznimnim timovima i
projektima. Pri tome ne mislim samo na
novčana sredstva nego i na dostupnost
najnovijim tehnologijama, podršci i uslugama, rješenjima Računalstva u oblaku,
10
InfoTrend 187/02/2012
punu podršku partnera te pristup Microsoftovim inovacijskim centrima.
InfoTrend: Opišite nam ukratko samo natjecanje, koliko dana traje, načine predstavljanja projekata, određene specifičnosti i način ocjenjivanja.
Imagine Cup natjecanje traje tijekom
cijele akademske godine. Natjecanje je
otvoreno za sve studente. Tijekom godine
studenti razvijaju svoje ideje, osmišljavaju projekte i pokušavaju napraviti što više
mogu kako bi najbolje predstavili vlastito
rješenje. Natjecanje se od ove godine sastoji od triju kategorija: razvoja softverskih
rješenja, razvoja igara za Xbox/Windowse
i razvoja igara za Windows Phone. Osim tih
triju kategorija postoje i zadatci u kojima
se studenti mogu posvetiti razvoju specifičnih područja - Kinect Fun Labs, Windows
8, Windows Phone aplikacije, Azure i IT.
U Hrvatskoj održavamo finalno natjecanje
u kategoriji razvoja softvera, a najbolji tim
odlazi izravno na svjetsko finale. U ostalim
se dijelovima natjecanja studenti izravno
natječu s cijelim svijetom. Koliko se god
činilo teže natjecati se sa svima, rekao bih
da je to u jednu ruku i bolje, jer na taj način
studenti odmah vide konkurenciju, a čije
su ideje vrlo raznolike.
Na samome se natjecanju ocjenjuje što i kako konkretno rješenje
Imagine Cup Marko Sever,
voditelj akademskih programa u
Microsoftu Hrvatska, zadužen za
Imagine Cup natjecanja
radi, koliko doprinosi ciljevima natjecanja,
kako se može pretvoriti u stvarnost, ali i
poslovna studija i prezentacija toga rješenja.
InfoTrend: Čime se KiDnect istaknuo u odnosu na konkurenciju?
KiDnect se osobito istaknuo među 50
prijavljenih projekata. Mjerila za odabir u
vodeća četiri tima, koja su dobila stipendiju, bili su utjecaj projekta i isplativost,
kvaliteta i motivacija tima, inovativnost i
izvedba rješenja te vrlo bitno mjerilo definiranja problema. KiDnect je dobio izvrsne
ocjene po svim mjerilima, a snažna volja,
motivacija i dobronamjernost cijeloga tima
osvojili su žiri. Osobito me raduje njihova
humanost i želja da će softverski dio rješenja nuditi svima potpuno besplatno. Pri
tome tim, naravno, ostaje vlasnikom cijeloga projekta, a Microsoft će ih potpuno
podržavati tijekom daljnjega razvoja i usavršavanja.
Najavljujemo
Poruka 12. Microsoftove WinDays konferencije bit će:
Izaberite
svoj put
sastoji od dvaju međusobno (ne)povezanih
događaja – WinDays12 Technology konferencije
te WinDays12 Business konferencije. Događaj
koji redovito okupi preko 1500 što informatičkih
I ove će se godine korisnici Microsoftovih što poslovnih ljudi iz Hrvatske, ali i regije, svakako
tehnologija, ali i poslovni ljudi, krajem travnja (23. se može okititi epitetom „najvećega“. No hoće li
– 27. 4.2012.) okupiti na petodnevnome druženju opravdati i epitet „najvažnijega“, koji redovito
u Rovinju u okruženju stare tvornice duhana. organizatori ističu u najavama konferencije,
Bit će to u sklopu dvanaeste po redu WinDays pokušali smo saznati od Draška Ivaniševića,
konferencije koja se unazad nekoliko godina ovogodišnjega direktora konferencije.
Razgovarao: Tomislav Žganec, Snimio: DRAŽEN LAPIĆ
InfoTrend: Za početak, možete
li se predstaviti čitateljima InfoTrenda?
Draško Ivanišević: S profesionalnim radom započeo sam
u jednoj hosting tvrtki. Putem
rada u nekoliko Microsoftovih
partnerskih tvrtki, kao sistem
inženjer, kao voditelj tima i
kao konzultant, prije tri i pol
godine došao sam u Microsoft
na mjesto voditelja poslovne
grupe poslužiteljskih proizvoda (Server and Tools Business
group). Nakon dvije godine
preuzeo sam tim koji se bavi
promocijom Microsoftove razvojne platforme kroz više segmenata – od startup i malih
partnerskih tvrtki, do velikih
partnera koji razvijaju složena
rješenja na Microsoftovoj platformi. Tu su i naši korisnici –
mali i veliki koji kroz korištenje
rješenja na našoj platformi povećavaju svoju produktivnost.
Moj tim je također intenzivno
uključen u rad sa akademskom
187/02/2012 InfoTrend
11
Najavljujemo
zajednicom i vođenjem najvećeg IT communityja u Hrvatskoj, onog Microsoftovog.
InfoTrend: Što vas je od svega
toga kvalificiralo za direktora
Microsoftove konferencije? Zamjećujemo da se direktori konferencije mijenjaju ustaljenim
ritmom od svake dvije godine.
Zašto je to tako?
Microsoft WinDays jedan je
jako velik projekt. U njega je iz
WinDays je priča za sebe. Kroz
proteklih su se 11 WinDaysa
direktori mijenjali, neki su odlazili, ali se i vraćali, a profesionalno su birani iz različitih
odjela tvrtke. U posljednjih četiri-pet godina konferencija
doživljava svoju najveću transformaciju, jednim dijelom
zbog podjele na tehnološki i
poslovni sadržaj, drugim dijelom zbog preseljenja iz Opatije
u Rovinj. Imali smo čak i virtu-
Dobar dio konferencije posvećen
novim tehnologijama - uvijek je
to bilo tako i uvijek će i biti tako
jer su WinDaysi upravo poligon
predstavljanja nove tehnologije
samoga ureda tvrtke uključeno
desetak kolega, dok u raznim
fazama gotovo da cijeli ured
radi na konferenciji. U fazi pripreme tim je možda malo veći,
dok je u fazi osmišljavanja
temâ i organizacije sadržaja
radi predstavljanja pojedinih
proizvoda izravno uključen
marketing tvrtke. Vodstvo je
tvrtke uključeno u definiranje
poslovnoga sadržaja, a tu su i
svi naši servisi koji svojom ekspertizom sudjeluju i izvedbi
sadržaja. Sukladno tomu voditi
jedan takav projekt nije nimalo
jednostavno, a dodatni je izazov što nitko u timu pa ni direktor konferencije nije posvećen samo tomu projektu nego
mora obavljati i ostale profesionalne zadatke. Direktori se
konferencija mijenjaju i zbog
toga što svaki ima različit pristup samomu događaju. Pod
različitim vodstvom ta konferencija ima drugačije nijanse.
U konačnici zbog samoga stila
rada s timom, zbog organizacije i kreativnoga koncepta svaki
12
InfoTrend 187/02/2012
alnu konferenciju. Sve je to rezultat različitoga vodstva, ali i
prilagodbe tržištu koje se u
proteklome desetljeću jako
promijenilo.
InfoTrend: Što nam to onda
novo i osobno donosite ove godine?
Moj je prethodnik Marko
Makovac rekao da nikada nije
bilo većega direktora s mojih
metar devedeset i nešto. Ove
su godine WinDaysi sami po
sebi jako izazovni i neće donijeti nekakvu revoluciju u smislu samoga koncepta konferencije. Za sebe mogu reći da
sam možda jedini direktor
konferencije koji je u prethodnome razdoblju bio i polaznik,
predavač te urednik sadržaja.
Kroz različite se oblike djelovanja družim s konferencijom
tijekom posljednjih sedam
-osam godina. Mogućnost sagledavanja WinDaysa iz svih
kutova dodatno me razlikuje
od mojih prethodnika jer sam
imao priliku osjetiti konferen-
ciju i izvan Microsoftovoga
tima. WinDaysi nisu samo moj
projekt nego projekt cijele tvrtke, ali i njezinih partnera te
svih sudionika prijašnjih konferencija koji su kroz upitnike
dali komentare i prijedloge.
InfoTrend: U osvrtu na prošlogodišnju konferenciju InfoTrend je zaključio kako je vidljivo da su urednici sadržaja
nekoliko prethodnih tehnoloških konferencija prvenstveno
programeri jer je sistemski sadržaj po „težini“ zaostajao za
programerskim. Kako će biti
ove godine?
Tomislav Tipurić je i ove godine urednik sadržaja. On je
„vlasnik“ sadržaja, ali ne i jedini koji odlučuje što će ući u sadržaj predavanja. Postoje kolege iz marketinga koji se bave
Microsoftovom infrastrukturnom tehnologijom i oni su zaduženi za sadržaj vezan uz to
područje. Urednici sadržaja su
i Microsoft MVP (Most Valuable Professional) te ostali
istaknuti članovi Microsoftove
zajednice koji najbolje poznaju
proizvode i tehnologiju, ali i
potencijalne predavače te
mogu objektivno procijeniti
tko svojim znanjem i iskustvom
može najbolje obraditi pojedinu temu.
Prošle je godine možda zamijećen pad u sistemskome dijelu predavanja jer nismo imali
ni jedan novi proizvod koji bi
se jako vezao za infrastrukturu. Više se govorilo o razvojnim
alatima i razvoju rješenja za
paradigmu Računalstva u oblacima. Ove godine imamo i te
kako što reći i s infrastrukturne
strane jer se zatvara ciklus od
tri godine unutar kojega Microsoft izlazi s novim proizvodima
i to se poklapa s održavanjem
konferencije. Tako ćemo sasvim sigurno mnogo govoriti
o Windows Server 8 platformi
i o cijelome skupu rješenja za
privatni Oblak (Private Cloud)
koje se zasniva na Windows
Server i System Center 2012
tehnologiji, pa se IT profesionalci neće osjećati zakinutima.
InfoTrend: Jedna od zamjerki
za sadržajni dio konferencije
jest i ta da su predavanja vezana za neki proizvod uglavnom
marketinška i svode se na nabrajanje novih mogućnosti. Je
li to cilj tehnološke konferencije i trebaju li za to sudionici
uopće plaćati kotizaciju, ili bi
veći dio predavanja trebao biti
na tehnološki višoj razini? Ne
bi li, osim novodolazećim tehnologijama, pozornost trebalo
posvetiti i aktualnim i možda
već „zastarjelim“ rješenjima?
Sam je sadržaj dosta izmiješan. Kako iz perspektive proizvoda tako i iz perspektive sadržajnih cjelina. Istina je da je
dobar dio konferencije posvećen novim tehnologijama. Uvijek je to bilo tako i uvijek će i
Konceptualno gledano, ima dosta stvari
u tehnološkome dijelu
konferencije koje
bi mogle zanimati
poslovnu publiku, kao
i prezentacije novih
modela poslovanja
uz korištenje suvremenih IT tehnologija
u poslovnome dijelu
konferencije. Govorimo o pokretanju tvrtke
bez investicije u infrastrukturu, o smanjenju
fiksnoga troška poslovanja, o plaćanju IT
usluga onoliko koliko
ih zaista trošimo, što
u konačnici smanjuje i
poslovni rizik.
Najavljujemo
biti tako jer su WinDaysi upravo poligon predstavljanja nove
tehnologije. Microsoft je tvrtka
koja potiče partnere i korisnike
na inovaciju kako bi napravili
nešto novo. Čak i oni koji misle
da ne mogu na konferenciji ništa naučiti, svakako mogu dobiti sve relevantne podatke i
informacije što je to novo što
dolazi i kakav je plan razvoja
(roadmap) novih proizvoda i
usluga. Ako netko, primjerice,
radi s trenutačnom inačicom
System Center proizvoda, vjerojatno ima određene potrebe
koje on ne zadovoljava i zanimat će ga što donosi nova inačica. Na samoj konferenciji
može susresti i upoznati stručnjake koji su najrelevantniji za
tu temu. To je vrlo bitno za partnerske tvrtke i korisnike kao i
činjenica da imaju predvidiv
plan razvoja i predvidiv pregled novih funkcionalnosti
proizvoda. To je jedini način da
se stvori pravo partnerstvo između nekoga tko koristi pro-
izvod i nekoga tko njime upravlja. S druge strane na
konferenciji su obrađeni i „stari“ proizvodi i to ponajviše kroz
studije slučajeva gdje partneri
InfoTrend:
Uspješnost se
tehnološke konferencije kod
njezinih sudionika mjeri i brojem konkretnih znanja koje
pojedinac odmah po povratku
U konačnici zbog samoga stila
rada s timom, zbog organizacije
i kreativnoga koncepta svaki
WinDays je priča za sebe
izmjenjuju iskustva i govore
kako su kod krajnjega korisnika istom tehnologijom riješili
potpuno različite probleme. I
ove ćemo godine u sadržaju
imati referentne studije slučajeva i horizontalne sadržajne
cjeline gdje ćemo više govoriti
o tehnologiji (norme, upravljanje projektima), a manje o tehnici, ali i vertikalne sadržajne
cjeline koje su vezane uz arhitekturu, sistemsku infrastrukturu, razvoj i tomu slično.
može primijeniti u vlastitome
radnom okruženju. Čini se da
je broj tih prenesenih znanja
nekada bio veći?
Prije dvanaest godina informacija je mnogo sporije putovala nego danas, a i mi smo bili
mlađi. Tehnologiju smo gledali
iz sasvim jedne druge perspektive. Sukladno tomu, struktura
i broj sudionika WinDays konferencije se promijenila. Pojedinci koji su nekada bili i po
nekoliko godina predavači,
sada na konferenciju dolaze
samo kao sudionici. Dosta to
ovisi i o transformaciji partnerskoga eko-sustava: što je
partnerima stvarno u fokusu,
što je Microsoftu u fokusu i tko
su ljudi koji dolaze. Nekada su
se sudionici međusobno poznavali po imenu i prezimenu,
a i grupa ljudi koja se s Microsoftovim tehnologijama tako
duboko bavila bila je mnogo
manja.
InfoTrend: S obzirom na to
da se tehnološka i poslovna
konferencija međusobno vremenski nadovezuju, imaju li te
dvije konferencije, osim organizatora, išta zajedničko? Imaju li sudionici tehnološke konferencije ikakav razlog ostati
na poslovnoj i, obratno, mogu
li „poslovnjaci“nešto korisno
saznati s tehnološke konferencije? Ima li na WinDays
Business konferenciji ikakve
predaje znanja koja se mogu
odmah primijeniti u poslovnim
procesima?
Ako je pitanje je li ista publika koja prati i jedno i drugo rekao bih – da, ali ne u potpunosti. Ako govorimo o IT
profesionalcu, sistem inženjeru
koji sluša predavanja o sigurnosti informacijskih tehnologija, sluša predavanja o System
Center proizvodima ili predavanje kako napraviti ekstenziju
AD FS-a (Active Directory Federation Services) prema Office 365, njemu bi na poslovnome dijelu moglo biti zanimljivo,
ali sigurno neće promijeniti
svoj odnos prema tomu što
radi. S druge strane, ljudima iz
poslovnoga okruženja koji su
više u analizi tržišta i praćenja
nekakvih mikroekonomskih i
makroekonomskih pokazatelja
nije jako zanimljivo poslušati
što je to BLOB (Binary Large
OBject) storage. Voditelji IT
odjela, kojima su na tehnološkome dijelu konferencije ponuđeni sadržaji težine 100 i 200
(maksimalno 400, opaska InfoTrend), imat će koristi i od
poslovnoga dijela WinDays
konferencije. Poslovna konferencija privlači i IT profesionalce koji su ujedno voditelji
projekata i/ili imaju težnju
okušati se u poslovnome svijetu. Sukladno tomu postoje potpuno različite grupe ljudi koje
dolaze na WinDays konferencije: od ponedjeljka do četvrtka
vidjet ćete ljude u trapericama i
košuljama, da bi od četvrtka
popodne prevladali formalno
odjeveni sudionici u odjelima i
kravatama. To je potpuno drugačiji sadržaj i potpuno drugačiji ljudi koji dolaze. Ono što je
Microsoft napravio u tome pogledu jest da je iskoristio trenutak WinDaysa i napravio jednu
potpuno odvojenu konferenciju koja se, opet, naslanja na
187/02/2012 InfoTrend
13
Najavljujemo
samu tehnologiju. Zbog toga,
na kraju dana, i postoje dvije
različite kotizacije za dvije odvojene konferencije.
InfoTrend: Zbog čega Microsoft inzistira na održavanju poslovne konferencije jer to ipak
nije core business tvrtke?
Nije core business, ali smo
izuzetno prisutni u poslovanju
velikoga broja tvrtki. Ako ste
primijetili prethodnih godina,
na poslovnoj konferenciji nema
govora o tehnici ni tehnologiji.
Događanja su koncentrirana
oko okruglih stolova, plenarnih
rasprava, na teme koje su bitne
za poslovanje i u potpunosti su
neovisne o proizvođaču usluge
ili rješenja (vendor independent). Microsoft je napravio
poslovnu konferenciju zbog potrebe tržišta, odnosno partnera. Partneri su primijetili da im
na samoj konferenciji nedostaje agresivnijega pristupa poslovnoj problematici te da žele
sudjelovati u raspravama gdje
o poslovanju govore za taj segment mjerodavni ljudi.
InfoTrend: Koji su to sadržaji
kojima ćete ove godine nastojati privući sudionike poslovne
konferencije?
Slogan je konferencije „Izaberite svoj put“. Ono što se
time želi reći najbolje opisuje
trenutak u kojem se Hrvatska
trenutačno nalazi i on je sam
po sebi jako specifičan. Imali
smo referendum – Hrvatska je
izabrala svoj put. Ono što je zanimljivo jest da je Hrvatska, po
World Economic Forumu, na
76. mjestu ljestvice konkurentnosti zemalja, ne zvuči dobro,
još je lošija činjenica da smo
tamo dvije godine za redom.
Kada se usporedi sa sebi sličnim zemljama, vidi se da je u
poslovnoj sofisticiranosti, operativnoj izvrsnosti i inovaciji
daleko ispod, a po infrastruktu-
14
InfoTrend 187/02/2012
ri jako iznad sebi sličnih zemalja. Uz prirodna bogatstva imamo i tehničku infrastrukturu
– suvremene autoceste, 40%
pokrivenosti širokopojasnom
internetskom mrežom i dva
milijuna mobilnih priključaka,
a ne znamo to iskoristiti. Ze-
Vama i ne. O konkurentnosti se
govori sve više i pravi je pokazatelj da smo možda sve svjesniji sitacije u kojoj se nalazimo. S novom izvršnom vlasti i
ulaskom u EU je možda pravo
vrijeme da konkretiziramo
neke ideje i krenemo prema na-
I ove ćemo godine u sadržaju
imati referentne studije slučajeva
i horizontalne sadržajne cjeline
gdje ćemo više govoriti o
tehnologiji, a manje o tehnici,
ali i vertikalne sadržajne cjeline
koje su vezane uz arhitekturu,
sistemsku infrastrukturu, razvoj
i tomu slično
mlje koje su u tehnološkoj infrastrukturi lošije od nas ujedno su konkurentnije od nas. Na
prvom je mjestu popisa Švicarska, a među prvih deset je Danska i još nekoliko zemalja koje
imaju ispod deset milijuna stanovnika. S nama u društvu nalaze se Bocvana i Albanija. Od
ostalih glavnih tema konferencije pogledat ćemo malo preko
granice i vidjeti tvrtke i zemlje
koje su napravile nešto što je
relevantno i za Hrvatsku: koje
su to ideje i koji su to projekti
koji su je učinili konkurentnijom. Sve to skupa podvući
ćemo pod naziv Operativne izvrsnosti, jer upravo je operativna izvrsnost kao tema najbliže
onomu u čemu smatram da hrvatske tvrtke mogu bolje.
InfoTrend: O konkurentnosti
se na konferenciji govori svake
godine, ali ništa se ne događa.
Mogu li sudionici zaista nešto
promijeniti nabolje?
Mogu se dijelom složiti s
Sam je trenutak
održavanja konferencije
vrlo zanimljiv jer je Microsoft u fazi transformacije svoga portfelja
proizvoda u dva smjera.
Jedan ide k Računalstvu
u oblacima (Cloud
computing) i proširenju
postojećih posluživačkih
proizvoda kroz svojevrsni pretplatnički mod koji
se jednostavno može
primijeniti u svakoj tvrtki bez izgradnje posebne
infrastrukture. Drugi
se odnosi na proširenje
desktop okruženja, gdje
je Microsoft možda i
najprepoznatljiviji, na
mobilne uređaje, tablet
računala.
prijed. Neće WinDaysi promijeniti svijet, ali bih rekao da to
što se ništa konkretno ne događa isto tako nešto govori. Stvari
se mogu i moraju zbivati mnogo brže, mnogo se više može
govoriti o izobrazbi, reforme
mogu biti mnogo radikalnije.
Čekajmo novu listu WEF-a pa
ćemo vidjeti što smo napravili i
jesmo li na dobrom putu.
InfoTrend: Koje su tehnologije
o kojima će biti riječ na WinDays Technology konferenciji,
a koje bi mogle zanimati i poslovne korisnike?
Sam je trenutak održavanja
konferencije vrlo zanimljiv jer
je Microsoft u fazi transformacije svoga portfelja proizvoda u
dva smjera. Jedan ide k Računalstvu u oblacima (Cloud
computing) i proširenju postojećih posluživačkih proizvoda
kroz svojevrsni pretplatnički
mod koji se jednostavno može
primijeniti u svakoj tvrtki bez
izgradnje posebne infrastruk-
ture. Drugi se odnosi na proširenje desktop okruženja, gdje
je Microsoft možda i najprepoznatljiviji, na mobilne uređaje,
tablet računala. Zanimljivo će
biti vidjeti kako se te tehnološke novotarije (mobilnost i nepostojanje vlastite tehnološke
infrastrukture) mogu primijeniti u poslovnome okruženju.
Govorimo o pokretanju tvrtke
bez investicije u infrastrukturu, o smanjenju fiksnoga troška
poslovanja, o plaćanju IT usluga onoliko koliko ih zaista trošimo. Konceptualno gledano,
ima dosta stvari u tehnološko-
Najavljujemo
finirana?
Prijave su predavanja za
tehnološki dio konferencije završene do početka siječnja. Od
preko tri stotine prijava treba
odabrati njih 140-150 koji će
uči u sadržaj konferencije. To je
posao koji je pred timom u sljedećih mjesec dana, a usporedno s time neke se od tema
izravno dogovaraju s predavačima - „zvijezdama“ kako ste ih
sami nazvali. Što se poslovnoga
dijela konferencije tiče, sadržaj
još od kraja protekle godine
kreiramo s našim partnerom
veleučilištem VERN. Sada smo
u fazi definiranja konačnih
tema te dogovaranja sudionika
okruglih stolova čija ćemo imena objavljivati na stranici www.
windays.hr
jednome mjestu, bio pomak
nabolje. Prostor sam po sebi
nije „sterilan“ i nosi sa sobom
nešto što druge konferencije
nemaju. WinDaysi su jedinstvena konferencija možda baš
i zbog toga.
InfoTrend: Trebaju li sudionici
ovogodišnjih konferencija očekivati neke promjene u samoj
organizaciji?
Prošle smo godine uveli radionice koje su bile izrazito posjećene. Radionice koje smo
imali na tehnološkoj konferenciji bile su svojevrsni test jer su
prvi put bile izravno vođene, a
tražile su i osobno sudjelovanje
predavača u trajanju i do tri
sata. Dotadašnjim je hands-on
labovima posjećenost opadala
Čak i oni koji misle da ne mogu
na konferenciji ništa naučiti,
svakako mogu dobiti sve
relevantne podatke i informacije
što je to novo što dolazi i kakav
je plan razvoja (roadmap) novih
proizvoda i usluga
InfoTrend: Ovaj razgovor vome dijelu konferencije koje bi
mogle zanimati poslovnu publiku, kao i prezentacije novih
modela poslovanja uz korištenje suvremenih IT tehnologija
u poslovnome dijelu konferencije.
InfoTrend: Tko su „zvijezde“
predavači ovogodišnjih konferencija?
Na desetoj WinDays konferenciji imali smo najavljen veći
broj inozemnih predavača koji
su izostali zbog oblaka, ali ne
onoga računalnog nego vulkanskoga. Do sada nemamo konkretna imena iako komuniciramo s više predavača. Zanimljivo
je čuti od sudionika konferencije koga bi oni željeli vidjeti.
Neke smo od njih kontaktirali,
neki su se zahvalili i rekli da im
je predaleko putovati, dio njih
ima rezervirane neke druge obveze. Čim budemo imali konkretna imena, objavit ćemo ih.
InfoTrend: Znači li to da konferencija još nije sadržajno de-
dimo u Microsoftovome uredu
u Zagrebu, tehnološki možda
najsuvremenije uređenom i
opremljenom poslovnom prostoru u Hrvatskoj. S druge
strane – sama se konferencija zbiva u prostorijama stare
tvornice duhana, u okruženju s
početka prošloga stoljeća. Kada
će konačno i hardver konferencije biti na razini tehnološkoga
sadržaja?
Zanimljivo opažanje. S druge strane većina dugogodišnjih
sudionika smatra da je premještanje konferencije iz Opatije u
Rovinj, gdje se sve nalazi na
pa smo to odlučili promijeniti.
Ove ćemo godine radionice
imati i u poslovnome dijelu, ali
neka to ostane jedno malo
iznenađenje. Iznenađenja čuvamo i za tehnološki dio konferencije.
InfoTrend: I, na kraju, hoćete
li i Vi poput svojega prethodnika tehnološku konferenciju
otvoriti u „jeansu“, a poslovnu
konferenciju u odijelu?
O tome će odlučiti moj stilist. Šalim se, razmislit ću o
tome do početka konferencije.
Vidimo se u Rovinju!
187/02/2012 InfoTrend
15
Studija slučaja
sustava i baza znanja odabran je Microsoft
SQL Server® 2008 platforma s pripadajućim Analysis service alatima za umjetnu
inteligenciju (decision tree, naive bayes,
neural network and fuzzy algorithms).
Uz pomoć tvrtke InfoDom iz Zagreba,
Microsoft Gold Certified Partnera, Ministarstvo je izgradilo i implementiralo ekspertni sustav e-Inspektor za sljedeće inspekcijske službe:
veterinarsku inspekciju,
poljoprivrednu inspekciju,
ribarsku inspekciju,
inspekciju kakvoće hrane,
stočarsku i
vinarsku inspekciju.
Obuhvaćeno je ukupno 150 zakonskih i
podzakonskih akata te je izgrađena baza
znanja koja obuhvaća 25.000 pravila.
Problematika
Ekspertni sustav za kvalitetan nadzor
e-Inspektor
Nakon uvođenja ekspertnoga sustava zasnovanoga
na Microsoft SQL Server platformi, hrvatsko
je Ministarstvo poljoprivrede znatno povećalo
djelotvornost rada svojih inspekcijskih službi
Pripremio: STJEPAN BOBINAC
Z
nate li da se više od 30% svih propisa i
u EU i u Hrvatskoj odnosi na područja
u kojima se regulira sigurnost hrane?
Znate li da svi propisi koji reguliraju sigurnost hrane, a odnose se na poljoprivredno,
veterinarsko, vinarsko i stočarsko područje, sveukupno sadržavaju više od 10.000
stranica? Uzimajući u obzir da je strateški
cilj Republike Hrvatske povećati sigurnost
tržišta i samu zaštitu potrošača, pred inspekciju je stavljen težak zadatak da osigura kvalitetan nadzor unutar vrlo širokoga i
složenoga područja.
16
InfoTrend 187/02/2012
Da bi se riješio navedeni problem, Ministarstvo poljoprivrede 2008. je među
svoje prioritete svrstalo izgradnju i implementaciju KM sustava (Knowledge Management) koji se zasniva na tehnikama zaključivanja umjetne inteligencije i bazama
znanja. Upravo uporaba takvih ekspertnih
sustava omogućava da se složeno znanje iz
propisa strukturira pohrani u bazu znanja
i pomogne inspektoru (ekspertu) prilikom
odlučivanja, donošenja inspekcijskih mjera, kazni i prijedloga za poboljšanje.
Kao osnova za izgradnju ekspertnoga
Jedan od strateških ciljeva Republike Hrvatske jest jačanje položaja i funkcija inspekcijskih službi za kontrolu primjene
propisa. Sukladno tomu Ministarstvo poljoprivrede, koje je odgovorno za provedbu
poljoprivredne politike i politike očuvanja
sigurnosti hrane, ujedno je i odgovorno za
osiguranje učinkovitoga nadzora i kontrole
u područjima poljoprivrede, veterinarstva
i ribarstva.
S obzirom na to da je pravna regulativa u navedenim područjima vrlo složena,
osnovni je problem bio odabrati način na
koji se može povećati djelotvornost i učinkovitost inspekcijskih službi. Svakomu je
pojedinomu inspektoru postavljen težak
zadatak u podrobnome poznavanju propisa i stanja na tržištu. Bitno je razjasniti
da osnovni cilj inspekcije nije kažnjavanje
zbog kršenja propisa i zakona, nego pružanje potpore kao formalno savjetničko tijelo
koje snažno utječe na uređenje tržišta (inspektor kao konzultant).
Prije uvođenja sustava za upravljanjem
znanjem inspekcijske službe Ministarstva
susretale su se sa sljedećim problemima:
Neinformatiziranost i nedovoljna
opremljenost inspektora na terenu
Nedovoljna informatička pismenost
inspektora
Neiskustvo inspektora i nedovoljno
poznavanje pravnih propisa
Nepostojanje uvida u rad dislociranih
inspekcijskih službi u stvarnome
vremenu
Studija slučaja
Nepostojanje organizacijskoga učenja,
dijeljenja znanja, odnosno učenja iz
iskustva ostalih inspektora
Nepostojanje mjerenja djelotvornosti
primjene propisa
Nestandardiziranost rada inspekcijskih
službi
Nedostatak uvida u prijašnje
inspekcijske nalaze za subjekte
nadzora
Nestandardizirane kontrolne liste
Uzimajući u obzir da je sveukupni broj inspektora iz svih inspekcijskih službi dosezao broj od približno 500 osoba, ukazala se
potreba za brzim djelovanjem na području
povećanja razine znanja inspektora te na
razvoju mehanizama širenja najboljih inspekcijskih znanja. Nadalje, bilo je potrebno standardizirati sve poslovne procese
rada inspektora te strukturirati znanje iz
propisa pogodnih za uvođenje informatičkih rješenja iz područja umjetne inteligencije, odnosno uvođenja ekspertnoga
sustava.
Rješenje
Ministarstvo je 2008., zajedno s Microsoft
Gold Partnerom, tvrtkom Infodom d.o.o.,
započelo s implementacijom ekspertnoga
sustava za upravljanje inspekcijskim nadzorima (sustav e-Inspektor) s ciljem povećanja opće učinkovitosti inspekcijskih
službi Ministarstva te smanjenja broja kršenja propisa. Jedan je od osnovnih razloga implementacije taj što bi se time izravno
utjecalo na održivost i poboljšanu provedivost nacionalne politike o sigurnosti hrane.
Sam sustav se zasniva na Microsoft SQL
server 2008 platformi te pripadajućim
Analysis service alatima za umjetnu inteligenciju (decision tree, naive bayes, neural
network and fuzzy algorithms).
Sam sustav e-Inspektor potpuno podržava sve poslovne procese rada inspekcije:
planiranje nadzora,
upravljanje rizicima,
vođenje registra objekata i subjekata
nadzora,
priprema inspektora za nadzor,
rad na terenu (sastavljanje zapisnika,
donošenje rješenja, prekršajnih
naloga),
upravljanje dokumentima (zasnovan
na MS Sharepoint 2008 platformi),
popunjavanje i dijagnostika pomoću
checklista, automatska veza na
pisarnicu,
Profil korisnika
Inspekcijske službe Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
obavljaju neposredni nadzor nad primjenom zakona iz područja veterine, ribarstva, poljoprivrede, stočarstva, kakvoće hrane i vinarstva.
Poslovna situacija
U sklopu dugoročnoga plana na području povećanja sigurnosti tržišta i zaštite potrošača, strateški je cilj Ministarstva pojačati inspekcije u područjima sigurnosti
hrane, stočarstva, poljoprivrede, ribarstva i veterine. Kako bi se ostvarili zadani
ciljevi, Ministarstvo se odlučilo na izgradnju i uvođenje sustava za upravljanje
znanjima.
Rješenje
Microsoft® Gold Certified partner InfoDom d.o.o. je za potrebe inspekcijske službe Ministarstva implementirao ekspertni sustav za upravljanje inspekcijama,
e-Inspektor, koji je izgrađen na alatima za umjetnu inteligenciju Microsoft SQL
Server® 2008 platforme
Koristi
Povećana sigurnost tržišta i zaštita potrošača
Smanjenje troška rada inspekcije
Povećana djelotvornost inspektora
Uvid u rad cjelokupne inspekcijske službe u stvarnome vremenu
„Prije uvođenja sustava e-Inspektor, nismo bili u mogućnosti sustavno pratiti inspekcijske nadzore, broj obavljenih nadzora
nije prikazivao učinkovitost inspekcijskih nadzora, a obuhvat i kvaliteta nadzora nije bila jednaka na svim lokalitetima. Danas možemo obaviti veći broj ciljanih inspekcijskih nadzora s jednakom učinkovitošću, neovisno o mjestu
nadzora.”
Bojan Smrkulj, dr. vet. med,
viši državni veterinarski inspektor, Ministarstvo poljoprivrede
digitalna arhiva,
evidencija dojave i praćenje provedbe
mjera,
upravljačka konzola (BAM),
analiza podataka i izvješćivanje.
Prva faza informatizacije odnosila se na
inspekcije u poljoprivredi (poljoprivredna inspekcija, inspekcija kakvoće hrane,
stočarska inspekcija, vinarska inspekcija)
u nadležnosti Uprave za poljoprivrednu i
fitosanitarnu inspekciju te se sastojala od
sljedećih aktivnosti:
standardizacije poslovnih procesa rada
inspektora,
izgradnje baze znanja koja se
sastoji od propisa (od zakonskih
preko svih razina podzakonskih
akata), nedostataka (u smislu
tipičnih slučajeva koji se uočavaju
u inspekcijskim nadzorima) te
prijedloga donošenja inspekcijskih
mjera (sukladno propisima iz područja
poljoprivrede i Zakonu o općem
upravnom postupku),
nabave tehničke opreme (prijenosnih
računala, osobnih računala, periferne
opreme – skeneri i barcode čitača),
uspostave IT infrastrukture
zasnovanoga na Microsoft platformi
(koja uključuje MS Windows server
2005, MS SQL server 2008, MS
Sharepoint server 2008),
uspostave ICT infrastrukture i
187/02/2012 InfoTrend
17
Studija slučaja
povezivanja 65 područnih jedinica
u jedinstvenu VPN/LAN mrežu
Ministarstva.
Za potrebe inspekcija u poljoprivredi izgrađena je baza znanja i pripadajućih standardiziranih kontrolnih lista koje su obuhvaćale 17 zakona i 50 podzakonskih akata
iz sljedećih područja:
Državne potpore u poljoprivredi i
ruralnome razvoju,
Poljoprivredno zemljište,
Gnojiva i poboljšivači tla,
Duhan,
Ekološka proizvodnja poljoprivrednih i
prehrambenih proizvoda,
Sjeme, sadni materijal i priznavanje
sorti prehrambenih proizvoda,
Sredstva za zaštitu bilja,
Hrana,
Oznake izvornosti, zemljopisnoga
podrijetla i oznake tradicionalnoga
ugleda poljoprivrednih i prehrambenih
proizvoda,
Genetski modificirani organizmi,
Suzbijanje zlouporabe opojnih droga,
Stočarstvo,
Vino,
Zaštita životinja,
Uređenje tržišta.
Druga faza informatizacije inspekcijskih
službi Ministarstva obuhvatila je veterinarsku inspekciju u nadležnosti Uprave za
veterinarske inspekcije te u sklopu implementacije podržala izgradnju baze znanja
za sljedeća područja iz veterinarstva:
Reprodukcija životinja,
Promet životinjama,
Zarazne i nametničke bolesti,
Promet VMP, Hrana za životinje,
Hrana životinjskoga podrijetla,
Nusproizvodi životinjskoga podrijetla
i kože,
Certificirani veterinarski pregledi,
Sustav provedbe veterinarske djelatnosti,
Držanje i uzgoj životinja.
Također je implementirana i ribarska inspekcija u nadležnosti Uprave ribarstva,
čime je baza znanja obuhvatila slijedeća
upravna područja:
Gospodarski ribolov na moru
Gospodarski ribolov tuna
Mali obalni ribolov
Mali ribolov
Rekreacijski i športski ribolov
Iskrcaj ribe
Transport
Tržište ribe
Marikultura
18
InfoTrend 187/02/2012
Ribolov u znanstvene i znanstveno
nastavne svrhe i ribolov za potrebe
akvarija.
Ukupno je izgrađeno:
75 kontrolnih lista (checklista) za veterinarsku inspekciju,
40 kontrolnih lista (checklista) za poljoprivrednu inspekciju,
10 kontrolnih lista (checklista) za ribarsku inspekciju,
Definirano 8.500 pitanja u svim kontrolnim listama pomoću kojih se statistički prati i nadzire kontrola primjene
propisa,
Definirano 7.000 nedostataka (tipični
slučajevi koji se uočavaju u inspekcijskim nadzorima),
Definirano 250 inspekcijskih mjera
(sukladno propisima iz područja poljoprivrede, veterine, ribarstva i Zakona o
općem upravnom postupku),
Definirano 25.000 pravila u bazi
znanja (inspekcijske mjere za vrstu
nedostatka),
Izgrađeno 120 standardiziranih inspekcijskih predložaka (koji obuhvaćaju inspekcijske zapisnike, rješenja, optužne
prijedloge, dopise i slično).
stvarnome vremenu te uspostavom platforme za organizacijsko pamćenje i učenje.
Time je povećana preventivna i korektivna
funkcija države u odnosu na podizanje i
osiguranje kvalitete rada. Također, moduli za procjenu rizika sustava e-Inspektor
osiguravaju učinkovito planiranje i usmjeravanje rada inspekcije na najrizičnija područja i subjekte inspekcije.
Na osobnoj je razini rješenje pružilo samim inspektorima potporu za organizaciju
vremena i plana rada, povećalo kvalitetu i
sustavnost te omogućilo praćenje vlastite
djelotvornosti. Također, baze su znanja sustava e-Inspektor dodatno osigurale provedbu osnovnoga cilja Ministarstva, a to
je provedba nepristrane, pravedne, brze i
učinkovite kontrole primjene zakona.
Rješenje e-Inspektor, koje je zasnovano
na Microsoft platformi, najznačajniji je doprinos osuvremenjivanju javnoga sektora
i inspekcijskih službi ministarstva te time
dugoročno osigurava cilj jačanja položaja
i funkcija inspekcijskih službi za kontrolu
primjene propisa i podrške .
Koristi
Na osnovi usporedne analize prikupljenih
podataka, između godina kada nije korišten e-Inspektor i godine u kojoj je implementiran, jasno je vidljiva učinkovitost i
mnogobrojne koristi od informatiziranosti
inspekcijskoga nadzora.
Broj se inspekcijskih nadzora povećao
za 10% u odnosu na razdoblje kada se nije
koristio IT sustav. Broj se donesenih inspekcijskih mjera povećao za čak 56%.
Osim mnogobrojnih statističkih podataka, postoji još pregršt pozitivnih učinaka
prilikom korištenja e-Inspektora. Nadležna su tijela (Vlada RH, Ministarstvo, EU),
kao i uporaba e-Inspektora, doprinijela
unaprjeđenju inspekcijskih službi, osiguravanju rada inspektora u skladu s pravnom regulativom te osiguravanju urednosti rada inspektora.
Na nacionalnoj razini rješenje e-Inspektor služi i kao jak alat za uspješnu provedbu i procjenu učinaka propisa.
Nadalje, rješenje e-Inspektor doprinosi jačanju institucionalnih kapaciteta,
povećanju učinkovitosti službe i pojačava
sastavnicu organizacijskoga učenja.
Upravo je takva djelotvornost postignuta standardizacijom upravljanja u
Više informacija o tvrtki
Infodom d.o.o:
InfoDom d.o.o.
Andrije Žaje 61/I
10000 Zagreb, Hrvatska
T: +385 1 3040 588
F: +385 1 3040 593
W: www.infodom.hr
E: info@infodom.hr
Više informacija o Ministarstvu
poljoprivrede:
Ministarstvo poljoprivrede
Ulica grada Vukovara 78, 10000
Zagreb
T: +385 1 6106 111
F: +385 1 6109 201
W: www.mps.hr
E: office@mps.hr
Elektroničko poslovanje
Usluge plaćanja smartphone uređajem
Virtualna lisnica
tphone uređajem. Kako Google tvrdi, zahvaljujući Google Wallet aplikaciji, jedina
plastika koju ćemo trebati nositi sa sobom
je naš smartphone. Nešto što je ionako uvijek uz nas.
Sukob divova
Usluga Wallet
App za sada je
ograničena samo
na neke lokacije
u Sjedinjenim
Američkim
Državama
Pripremio: Mate Strgačić
J
oš od vremena robne razmjene, tj.
trampe, ljudi traže jednostavnije i sigurnije načine plaćanja roba i usluga.
Prvi je veći napredak na tome planu postignut uvođenjem novca kao jedinstvenoga
sredstva plaćanja prije više od 2500 godina, dok drugim velikim pomakom možemo
smatrati uvođenje kartica prije nešto više
od 60 godina. Internetsko je bankarstvo
predstavljeno 1994., a upravo je taj način
plaćanja pripremio teren za sljedeći veliki
korak - plaćanje roba i usluga smartphone
uređajem. Hoćemo li biti svjedocima još
jednoga tektonskog pomaka i epohalnoga
koraka u području plaćanja ili će ta tehnologija proći sasvim neopaženo te će biti
zabilježena tek kao retrospektivna crtica u
tekstu nekoga još nerođenoga kroničara
koji će za 100 godina pisati o nekim budućim načinima plaćanja?
Tijekom lipnja 2011. Google je predstavio svoju uslugu plaćanja pomoću smartphone uređaja – Google Wallet App. Ljubitelji se Seinfelda vjerojatno sjećaju scene
u kojoj George Costanza trpa još jedan papirić u svoj pretrpani novčanik te mu tek
trenutak nakon toga novčanik puca, a svi
se papirići s telefonskim brojevima i podsjetnicima rasprše po ulici. Google Wallet
App bi trebao spriječiti upravo takve nezgode te bi lisnice iz džepova naših kaputa i
hlača u potpunosti trebao zamijeniti smar-
U prilog tezi da to nije tek prolazni trend,
govori činjenica da su u sukob oko te tehnologije ušla i dva korporacijska diva,
Google i Verizon. Naime, iako je najdalje
odmaknuo, Google ni u kojem slučaju nije
jedini igrač na tome području. Verizon je,
odlučan u namjeri uzeti svoj dio kolača iz
te priče, okupio grupu korporacija oko projekta Isis. Iza toga je naziva usluga ekvivalentna Google Wallet aplikaciji - usluga
smartphone naplate.
S druge mu strane stoji tabor okupljen
oko Googlea, a sačinjavaju ga Sprint (iz telekomunikacijskoga sektora), MasterCard
(iz kartičarskoga sektora) te Citigroup (iz
bankovnoga sektora). Do sukoba je došlo kada je Google optužio Verizon da namjerno blokira instalaciju Google Wallet
aplikacije na uređajima iz svoje mreže.
Verizon je preko svojega glasnogovornika opovrgnuo tu tvrdnju te je istaknuo da
Verizon ni u kojem slučaju nema namjeru
blokirati Google Wallet aplikaciju, nego da
je spreman raditi na toj i sličnim tehnologijama u svrhu pružanja najveće vrijednosti
krajnjim korisnicima.
Ako se čita između redaka te izjave,
jasno je vidljivo da Verizon polaže nade u
187/02/2012 InfoTrend
19
Elektroničko poslovanje
projekt Isis te iako ne može potpuno zaustaviti Google u razvoju Google Wallet
App servisa, svakako će mu pokušati podmetnuti nogu gdje god to bude mogao. Teoretski, Google Wallet App i Isis su „otvoreni“ projekti i njima se može priključiti
svaka kartičarska kuća (MasterCard surađuje s oba tabora), svaki teleoperator i svaki proizvođač smartphone uređaja. Krajnji
bi korisnik u teoriji mogao preuzeti, instalirati i koristiti obje aplikacije na svojem
uređaju. Činjenica da su ipak nastala takva
dva tabora dovoljno govori u prilog tezi da
nitko bez borbe ne želi prepustiti svoj dio
kolača konkurenciji.
Ironično je, u cijeloj toj priči, da su
Google i Verizon nedavno zajedno nastupili pred FCC-om, američkom saveznom
komunikacijskom komisijom (tijelo zaduženo za regulaciju tržišta telekomunikacija
u SAD-u), braneći takozvani Net neutrality
zakon. Google i Verizon su bili zagovornici
prijedloga zakona po kojem nitko ne smije
činiti diskriminaciju i filtriranje internetskoga sadržaja prema krajnjim korisnicima, osim na mobilnim mrežama. Upravo
je ta iznimka zanimljiva u cijeloj priči jer bi
ju (da je zakon prihvaćen) Verizon mogao
koristiti kao izgovor za blokiranje Google
Wallet aplikacije. Zakon je (srećom) odbačen, ali je zanimljiva činjenica da se Googleu moglo obiti o glavu nešto za što se svojedobno ta korporacija svesrdno zalagala.
Sukob između
Googlea i Verizona
zorno pokazuje kako
su korporacijska
prijateljstva
kratkoga vijeka i
uvijek iz interesa.
Ispod haube
GoogleWalletApp PIN
Sigurnost na prvome mjestu.
Google Wallet aplikacija je
zaštićena PIN-om
20
InfoTrend 187/02/2012
Tehnologija koja omogućava rad Google
Wallet aplikacije krije se iza troslovne
kratice – NFC (Near Field Communication). Okosnicu te tehnologije čini NFC
čip koji mora biti ugrađen u smartphone
uređaj i u koji se pohranjuju (šifrirani) podatci o kredinoj kartici (ili više njih).
Zahvaljujući navedenoj tehnologiji uređaj je dovoljno približiti čitaču na
udaljenost od nekoliko centimetara da bi
se ostvarila radijska komunikacija i prijenos podataka. Smartphone uređaji s NFC
čipom su za sada dosta rijetki, a neki od
modela poznatijih proizvođača koji već postoje na tržištu su Samsung Nexus S 4G i
HTC-ov Amaze 4G.
Plaćanje je trenutačno omogućeno u
nekoliko većih gradova u SAD-u, a mjesta
koja omogućavaju taj način plaćanja označena su MasterCard PayPass simbolom.
Da bi se navedena usluga mogla koristiti, moraju biti zadovoljeni određeni
uvjeti i sa strane potrošača. Imperativ je
smartphone uređaj s Android 2.3.7 operativnim sustavom ili novijim, te opremljen
NFC čipom. Sprint je trenutačno jedini te-
lekomunikacijski operator koji omogućava tu uslugu tako da je usluga ograničena
samo na područje Sjedinjenih Američkih
Država.
Što se kreditnih kartica tiče, tu korisnici imaju dvije opcije. Prva je da koriste Citi
MasterCard kreditnu karticu, a druga je da
koriste Google prepaid karticu. To je virtualna kreditna kartica čiji se račun može
nadoplaćivati uz pomoć bilo koje kreditne
kartice (koja ne smije biti zaštićena PINom). Google nam poklanja 10 $ prilikom
aktivacije navedene kartice.
Zanimljivo je napomenuti da ni Google
ni telekom (Sprint) neće uzimati izravnu
proviziju kod korištenja te usluge prilikom svakoga plaćanja, što kartičarske kuće
(točnije banke) sada rade, nego oni svoju
zaradu vide unutar raznih „loyalty“ i „special offers“ progama kojima će trgovcima
dovoditi klijente.
Elektroničko poslovanje
Google Wallet
plaćanje
PayPass simbol indicira
da je na tome mjestu
GoogleWalletApp
prihvatljiv način
plaćanja. Ako
imamo smartphone
s odgovarajućim
operativnim sustavom
i NFC čipom te smo
pretplatnici Sprint
telekoma, aplikaciju
možemo isprobati i u
praksi (za sada samo u
SAD-u).
Google Wallet App
usluga je trenutačno
ograničena na
područje SAD-a, na
jedan smartphone
model, jednu
telekomunikacijsku
kompaniju i na jednu
kartičarsku kuću. Za
očekivati je da će
se to dosta brzo
mijenjati.
cima na njemu, preporučuje se da se, kao
i kod gubitka klasične kreditne kartice,
o gubitku obavijesti banku koja je izdala
karticu koju smo povezali s Google Wallet
aplikacijom i koja tu kreditnu karticu može
deaktivirati.
Kao što smo naveli, Google je trenutačno jedini igrač koji je tu uslugu plasirao
na tržište (barem kroz pilot-projekt), ali je
sasvim sigurno da neće predugo ostati osamljen. Visa već razvija svoj servis smartphone naplate, a vjerojatno nećemo dugo
čekati ni na Apple koji već ima podatke o
desetcima milijuna kreditnih kartica kroz
iTunes servis. U praktičnoj je primjeni te
usluge, uz Google, vjerojatno najdalje dogurao Verizon, odnosno skupina korporacija okupljena oko projekta Isis.
Poznata je činjenica da
je online plaćanje preko
Interneta sigurnije od
plaćanja kreditnom
karticom u klasičnoj
trgovini. Za očekivati
je da će sigurnosni
mehanizmi Google
Wallet aplikacije biti
Sigurnost prije svega više nego dovoljni
Kao i kod svih drugih načina plaćanja i da zaštite krajnjega
kod toga je načina praktičnost na prvome
potrošača.
mjestu, ali ni u kojem slučaju ne na štetu
sigurnosti. Google Wallet App tako ima
višeslojne zaštitne mehanizme. Na prvome
je mjestu PIN smartphone uređaj čija se
aktivacija toplo preporučuje ako se koristi
ta usluga. Osim PIN-a na uređaju, posebnim je PIN-om zaštićena i sama Google
Wallet aplikacija (navedeni se PIN mora
utipkati prilikom pokretanja aplikacije,
tj. plaćanja). Svi se podatci o kreditinim
karticama najprije šifriraju pa se tek onda
tako šifrirani smještaju na NFC čip unutar
samoga smartphone uređaja. Navedene je
podatke, zahvaljujući jakim enkripcijskim
algoritmima, nemoguće preuzeti čak i ako
napadač ima fizički pristup smartphone
uređaju. Ako dođe do krađe ili gubitka
smartphone uređaja sa svim tim podat-
Kako god bilo jedno je sigurno. Niti jedna od tih superkompanija neće prepustiti
dio toga tržišnoga segmenta konkurenciji
bez oštre borbe. Mi kao budući korisnici navedene usluge možemo samo pratiti
kako će se stvari razvijati te se nadati da
će tržišni zakoni iznjedriti nekoliko različitih rješenja i da ćemo moći izabrati ono što
nam je najpovoljnije. I naravno da ćemo,
uz sve recesije i krize s dvostrukim dnom,
imati što i trošiti kada ta usluga dođe i do
naše zemlje.
187/02/2012 InfoTrend
21
ICT u sivom
Riječ koju svakako treba zapamtiti je: Shanzhai.
Fake iPhones
Iphone mini i ostali modeli za koje ni Apple ne zna
Elektronički
lažnjaci
Nije nikakva tajna da je tržište najmnogoljudnije
zemlje svijeta preplavljeno krivotvorinama
domaće proizvodnje, koje kasnije dospiju i do
Rusije, Indije, Sjedinjenih Država i Europe.
Daleko su ostala vremena kada su kineski
proizvođači znali samo kopirati zapadnu
tekstilnu industriju i proizvoditi lažne polomajice i tenisice. Danas je mnogo unosnije
krivotvoriti elektroniku.
22
InfoTrend 187/02/2012
P
rije skoro osam godina, negdje sredinom 2004. u Zagrebu je održana radionica Državnoga zavoda za intelektualno vlasništvo u suradnji sa Svjetskom
organizacijom za intelektualno vlasništvo.
WIPO, Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo, već desetljećima organizira skupove širom svijeta kako bi skrenula
pozornost na rastući problem trgovine lažnjacima, odnosno krivotvorenom robom.
Cilj te davno održane radionice bio je
upoznati stručnjake s područja prava i ekonomije, zaposlene u tijelima državne uprave koja nadziru međunarodni promet roba
i usluga, s trendovima na području borbe
protiv krivotvorina, odnosno s objektima i
kvalitetom krivotvorina te distribucijskim
kanalima koji se koriste kako bi se krivotvorena roba dopremila u Europu. Predstavnici stranih kompanija koje proizvode obuću, odjeću, kozmetiku i dizajnerski
namještaj izvješćivali su o gubitcima koje
imaju zbog krivotvorina proizvedenih u
Kini.
Iako kineski krivotvoritelji već desetljećima slove kao prava ilegalna industrija
koja sebi, ali i kineskoj državi (i partiji) pri-
ICT u sivom
vređuje desetke milijardi eura, među nazočnima su zavladali muk i nevjerica kada
je predstavnik jedne ugledne automobilske
kompanije potvrdio kako se u Kini ilegalno
sklapa njihov prestižni (tada svega godinu
ili dvije star) model kupea. Lažni Audiji?
Tada je to bilo pomalo teško povjerovati.
Osam godina poslije, svima je jasno da
je preseljenje proizvodnje u Kinu radi jeftine kvalitetne radne snage i uvjeta rada
imalo osim pozitivnih (niža cijena proizvodnje, niži porezi, niža razina ekološke
osviještenosti) i nekih negativnih posljedica, osobito za tvrtke iz industrije visoke
tehnologije.
Kina je danas svjetski centar proizvodnje, tamo se proizvode automobili, televizori, monitori, memorijski čipovi, matične
ploče i ostale računalne komponente. Uz
državnu vlast ne osobito zainteresiranu za
zaštitu (stranoga) intelektualnoga vlasniš-
Myphone,
Iphon,
Yphone...
Fake iPhone
Krivotvoreni iPhone
tva, i veliku radišnost i kreativnost te obilje domaće kvalificirane radne snage, nije
nikakvo čudo što je Kina svjetski centar
krivotvorenja.
Čime se ovih dana bave kineski krivotvoritelji? Dizajnerske torbice i drugi
sofisticirani elektronički proizvodi.
Zapadni novinari koji su prvi identificirali taj fenomen, otkrili su i lokalno ime
za krivotvorenu elektroniku, koja se razvija
jednako brzo kao i izvorna, a novi modeli
svakodnevno, umjesto na svjetlima pozor-
Uz vlast nezainteresiranu za zaštitu (stranoga)
intelektualnoga vlasništva, veliku radišnost i
kreativnost te obilje kvalificirane radne snage,
nije nikakvo čudo što je Kina svjetski centar
krivotvorenja
odjevni predmeti uvijek će biti zanimljivi
krivotvoriteljima, ali u Kini su trenutačno
najpopularniji predmeti krivotvorenja mobilni telefoni, brand name računala i drugi
Kineski krivotvoritelji ne spavaju i budno prate trendove te kopiraju najpopularnije uređaje. Nekoliko godina poslije
Nokije, u sličnoj su se situaciji poput
Finaca našli i američki proizvođači poput Applea, ali i RiM-a i Motorole. Ipak,
uspjeh je Appleovih recentnih proizvoda svrstao iPhone i iPad na vrh ljestice
kopiranih uređaja, no Kinezi prilično
uspješno kopiraju i Appleova osobna
računala, posebno prijenosnike.
Koliko trenutačno ima klonova iPhonea, vjerojatno ne znaju ni u Cupertinu, a javnost se već mjesecima zabavlja
nazivima tih uređaja koji, kao i sami
uređaji, u velikoj mjeri podsjećaju na
pravu stvar, ali se od iste razlikuju u
pokojoj komponenti i slovu. MyPhone,
Iphon, Yphone, Tphone, Meizu MiniOne, LiPhone, Iphone Nano samo su
neki od preko dvadeset klonova trenutačno najpopularnijega mobilnog telefona.
Naravno, i novi iPad je vrlo brzo doživio
nekoliko svojih kineskih inačica, koje se
prodaju za dvije trećine cijene izvornika, a uskoro i mnogo jeftinije (ako se
može vjerovati iskustvima s klonovima
mobitela).
nica sajmova kao što je CES ili CeBit, premijere doživljavaju u shopping mallovima
i tržnicama širom Kine. Riječ koju svakako
treba zapamtiti je: Shanzhai.
Macbook-nano
Ovo nema ni Apple - nepostojeći
Macbook Nano
iPad clone
Kopiranje iPada je vjerojatno
zavedeno kao posebna grana
industrije u kineskoj gospodarskoj
komori
187/02/2012 InfoTrend
23
ICT u sivom
Nokia e97
Jedan od nekad popularnih Nokijinih klonova
Za ljubitelje stranih pojmova i njihovih skrivenih i prenesenih značenja, prvo
kratko objašnjenje. Riječ shanzhai na
mandarinskome znači „planinska tvrđava“
ili „šumski ograđeni posjed“, a shanzhai
tvornice su male, loše opremljene obiteljske radionice koje proizvode jeftine proizvode. U kolokvijalnu je upotrebu ta riječ
ušla usporedno s jeftinim elektroničkim
proizvodima iz Shenzhena, a kako shanzhai i Shenzhen zvuče slično pri izgovoru,
shenzenska je jeftina elektronika pod nazivom shanzhai postala globalni ekonomski
fenomen.
Zemlja
piratskog sivila
Kada je 2007. Nokia predstavila svoj
komercijalno vrlo uspješni N95 model, tijekom nekoliko mjeseci postalo je jasno u
kojoj su mjeri kineski pirati odlučili dvd-e i
torbice zamijeniti mobitelima.
Istraživanje američke analitičke kuće
Gartner pokazalo je kako je samo tijekom
prvih šest mjeseci 2007. top modelu finskoga proizvođača nelojalnu konkurenciju
počelo stvarati najmanje 7 različitih klonova toga modela proizvedenih u Kini. Naravno, riječ je redovito o uređajima slabijih
tehničkih karakteristika, lošijega softvera
(java ili flash sučelje umjesto Androida,
Symbiana, Apple OS-a itd), neprovjerene
24
InfoTrend 187/02/2012
Fake n73
Kopije često imaju sasvim različit softver
razine zračenja, bez ikakvih atesta i strogih ispitivanja koje zapadni uređaji trebaju
proći prije nego nađu svoj put do tržišta i
korisnika, iako valja napomenuti da Kinezi često u svoje uređaje dodaju dual sim i
tuner funkcije koje ne nalazimo tako često
kod vodećih brendova na zapadu.
Budući da Apple (ali i drugi proizvođači
mobitela, prijenosnih računala i potrošačke elektronike) svoje uređaje sastavlja u
organizirani kriminal preuzme višak robe i
dalje ga distribuira svojim kanalima. Neka
kriminološka istraživanja govore kako organizirani kriminal širom svijeta sve više
dodaje promet krivotvorenom robom popisu svojih uobičajenih aktivnosti. Zarada
je jednako privlačna kao i kod traffickinga
ili trgovine drogom, a zapriječene su kazne
mnogo niže te je veća mogućnost korupcije
carinika i dužnosnika.
Osim klasičnoga krivotvorenja, u Kini je
osobito raširen i fenomen sivoga krivotvorenja,
odnosno proizvodnje legalne robe u
ovlaštenim tvornicama, ali u količini višoj od
one ugovorene, koju preuzima organizirani
kriminal i dalje distribuira svojim kanalima
Kini, gdje se proizvodi i većina komponenti
(osim, primjerice, procesora i nekih vrsta
ekrana), kineskim „poduzetnicima“ nije
trebalo mnogo da se međusobno povežu i
organiziraju proizvodnju vlastitih „inačica“. Osim klasičnoga krivotvorenja, u Kini
je osobito raširen i fenomen sivoga krivotvorenja, odnosno proizvodnje legalne
robe u legalnim, ovlaštenim tvornicama,
ali u količini višoj od one ugovorene, gdje
Koliko je ta aktivnost otišla daleko,
govori i nedavni slučaj kada su u jednome
od milijunskih gradova u središnjoj Kini
pronašli lanac lažnih Appleovih trgovina
u kojima su mješovito prodavani izvorni i
lažni uređaji. Ono što posebno zapanjuje u
tome konkretnom slučaju jest kako su čak i
zaposlenici tih trgovina vjerovali da rade za
uglednu zapadnu kompaniju. Naravno, to
nije prvi slučaj lažiranja cjelokupnoga kor-
porativnog identiteta jer su prije desetak
godina u Kini otkrivene lažne benzinske
crpke British Petroleuma (BP), a da stvar
bude još poraznija, čini se da su dijelovi za
izgradnju takvih lažnih benzinskih crpki
svojedobno izvezeni i u Bugarsku, gdje je
primijećeno nekoliko BP-ovih crpki iako ta
britanska kompanija uopće ne djeluje na
tome tržištu.
Javno mnijenje u Kini nije previše zabrinuto oko povreda stranoga intelektualnog vlasništva, proizvođači se krivotvorene
robe oglašavaju u popularnim medijima,
a unatoč pritiscima iz SAD-a i Europe na
kineske vlasti putem Svjetske trgovinske
organizacije i Ujedinjenih naroda, osim
povremenih racija, domaće vlasti žmire na
jedno oko računajući na dobit od proizvodnje i izvoza krivotvorene robe.
Što se prosječnih kineskih građana tiče,
njima su zapadni uređaji još uvijek preskupi pa su sretni i kad mogu nabaviti domaću
kopiju. Naravno, kako im standard raste
(smatra se da u Kini trenutačno živi barem pedesetak milijuna ljudi koji se svojim
standardom mogu uklopiti u zapadnjačka
mjerila), tako će se i mijenjati i njihove
potrošačke navike, ali do toga trenutka, a i
dok ima kupaca širom svijeta (kineska pošta pomaže izvoznicima često podmirujući
dostavu njihovih paketa do kupaca na zapadu), crna elektronička industrija nastavit će kao i do sada. (KT)
Nije sve
(tako) crno
Kad smo već spomenuli
Shenzhen, taj je grad središte
nama dobro poznatih Huawei
Technologies. Huawei je jedna od vodećih svjetskih tvrtki
na području razvoja i proizvodnje telekomunikacijske
te aktivne i pasivne mrežne
opreme.
Osnovan 1988., Huawei Technologies je danas vjerojatno
jedina tvrtka na svijetu koja
se može na području mrežnih
tehnologija istodobno natjecati s Ciscom s jedne strane,
i Ericssonom i Siemens Nokia
Networks s druge. Cisco je još
2003. pripremao tužbu protiv Huawei Technologies zbog krađe tehnologije
(prvenstveno softvera) koja pogoni Ciscove routere i druge uređaje, a kineska
je tvrtka sigurno pozorno proučila i proizvode ostalih konkurenata.
U međuvremenu, velikim dijelom i zbog
Najtanji Android telefon na
nevjerojatno visokoga (za zapadne stansvijetu mogao bi označiti
darde) postotka zarade koji se ulaže u
prekretnicu u kineskoj
istraživanje i razvoj, Huawei danas tehmobilnoj industriji
nologijom opskrbljuje 45 od 50 najvećih
pružatelja telekomunikacijskih usluga
na svijetu. Kraj Shenzhena imaju razvojni institut s više od petnaest tisuća
znanstvenika te još desetak razvojnih
centara diljem svijeta, a kompanija danas broji skoro sto tisuća zaposlenih.
Shenzhen
huawei ascend
Na nedavno održanome CES-u, Huawei
je predstavio najtanji Android smartphone na svijetu, a od nedavno njihove
pametne telefone možemo za malen novac kupiti i kod domaćih pružatelja mobilnih komunikacija (i čujemo da mogućnostima i kvalitetom izradbe uopće
nisu loši). Poput Japana šezdesetih godina prošloga stoljeća, na kopiranju i
krivotvorenju Zapada Kina se brzo pretvara u svjetskoga tehnološkog lidera.
187/02/2012 InfoTrend
25
ICT i pravo
Petnaest godina zakona o
digitalnome tisućljeću
Čuvar
digitalnih
sadržaja
Kada je prije skoro petnaest godina
tadašnji američki predsjednik Clinton
potpisivao zakonski prijedlog zvučnoga
imena Digital Millenium Copyright Act,
rijetki su naslućivali koju će vrijednost
regulacija autorskoga prava poprimiti
u digitalnome okruženju. U trenutku
kada američki zakonodavac razmatra
novi zakonski prijedlog koji bi trebao
zamijeniti DMCA, osvrnimo se na
posljedice primjene DMCA u svjetskim,
ali i u domaćim okvirima.
Pripremio: Tihomir Katulić
Š
to god netko mislio o
američkome zakonodavnom i širem pravnom
sustavu, ono oko čega se svi
slažu jest njegova praktičnost
i tendencija davanja odgovora
na praktična životna pitanja,
ali i (očito ne slučajno) neobičan i dugotrajan utjecaj koji
američki propisi imaju na širu
svjetsku praksu.
Kada je prije gotovo petnaest godina, sredinom svojega drugog mandata, tadašnji
američki predsjednik Clinton
26
InfoTrend 187/02/2012
proglasio Digital Millenium
Copyright Act, u jeku širenja
Interneta koji je izlazio iz svoje akademske i vojne ljušture i
počeo poprimati središnju komunikacijsku ulogu bez koje
je današnji svijet nezamisliv,
rijetki su naslućivali u kojoj će
mjeri upravo taj zakon utjecati
na način kako koristimo mrežu
svih mreža.
Već samo donošenje zakona, prije početka njegove primjene, bilo je kontroverzno.
Zakon koji je bio plod kompro-
misa i dugotrajnih pregovora
napadali su veliki hollywoodski
studiji, tiskani i elektronički
mediji, glazbeni i filmski izdavači, zatim različite nevladine
organizacije, udruge za zaštitu prava potrošača, aktivisti
pokreta za slobodni softver,
dakle podjednako i oni koji su
na strani industrije intelektualnoga vlasništva kao i oni koji
softveru i drugim digitalnim
sadržajima ili informacijama
općenito odriču bilo kakvu
pravnu zaštitu.
Jedna od najvatrenije osporavanih odredbi DMCA bila je
ona koja zabranjuje razvoj softvera ili tehnologije koja bi za-
obilazila DRM (Digital Rights
Management) zaštitu, u prvome redu DVD medija za što je
navijala američka diskografska
i filmska industrija. DRM tehnologije su oblik tehničkih mjera kojima autori u digitalnome
okruženju mogu odgovoriti na
izazove digitalnoga piratstva i
nadzirati upotrebu svojih djela.
Naravno, upotreba DRM tehnologija može imati i negativne posljedice, pa je ta odredba
prvenstveno zaslužna zašto je
DMCA tijekom godina došao
na zao glas.
Iako se o tome obično ne
govori u online medijima, tradicionalno nesklonim zako-
DRM tehnologije i njihova zakonska
zaštita, koja je danas pravni
standard u većini zemalja, nisu
iskorijenile piratstvo, i upitno je
kakav je njihov učinak u konačnici
ICT i pravo
nodavnim inicijativama, pogotovo onima koje idu za tim
da reguliraju Internet, čak i ta
prilično prohibitivna odredba
ima određen broj iznimaka,
slučajeva kada se neće primjenjivati, a u koje se ubrajaju metode zaštite softvera ili sadržaja
koji su izvan redovitoga tržišta,
odnosno više nisu dostupni ili
su zastarjeli. Jednako tako, jednom od iznimaka omogućuje
se i „dekodiranje“ mobilnih telefona, odnosno njihovoga firmwarea kako bi se mogli spojiti i na mreže drugih pružatelja
mobilnih usluga.
Naravno, DRM tehnologije
i njihova zakonska zaštita, koja
je danas pravni standard u većini zemalja, nisu iskorijenile
piratstvo, i upitno je kakav je
njihov učinak u konačnici. Tehnologije i programi za zaobilaženje zabrane umnožavanja
zaštićenih digitalnih sadržaja
danas su svakodnevna pojava
na Internetu, a više od rastućega piratstva medije su u proteklih godina zanimali slučajevi
hakera koji su zbog zaobilaženja DRM tehnologija završavali
u zatvoru.
Pod odredbama DMCA
američko je pravosuđe progonilo autore programa za dekriptiranje video DVD-a, zatim
DRM programa za distribuciju
glazbe, pa čak i jednoga autora programa za dekodiranje
DRM-om zaštićenoga e-book
formata, što je na sebi osjetio
Dmitrij Sklijarov, zaposlenik
ruske (inače sigurnosne) tvrt-
MPAA i RIAA
Prilikom donošenja DMCA, američka filmska udruga Motion Picture Association of America, kao udruga za kolektivno
ostvarivanje prava američkih proizvođača filmova, odnosno
u prvome redu Hollywooda, inzistirala je na uvođenju zabrane zaobilaženja zaštite od neovlaštenoga presnimavanja kao
pretpostavke prihvaćanja suvremenih distribucijskih tehnologija, poput DVD-a.
Naravno, MPAA nije bila osamljena u svojim nastojanjima.
I američka diskografska udruga, Recording Industry Association of America, pridružila se sestrinskoj udruzi nadajući se
kako će primjena tehničkih metoda zaštite od neovlaštenoga
presnimavanja glazbe spriječiti pad prihoda koji obje te udruge bilježe otkad su prvi DVD mediji postali komercijalno dostupni.
Svjesne da naprednija digitalna tehnologija distribucije
osim prednosti poput kvalitete i jeftinije izradbe sa sobom nosi
i povećanu opasnost od piratizacije, te su organizacije inzistirale da u DMCA uđu odredbe o zabrani zaobilaženja DRM
tehnologija. Unatoč velikim dijelom opravdanim kritikama na
račun DRM tehnologija od strane udruga korisnika, stručnjaka za informacijsku sigurnost i različitih aktivista, ostaje činjenica kako je prihvaćanje navedenih odredaba potaknulo velike
filmske studije i diskografske kuće da prihvate digitalne standarde i započnu s digitalnom distribucijom sadržaja koja je u
konačnici dovela i do digitalne distribucije putem Interneta.
ke ElcomSoft kojega su nakon
predavanja o razbijanju navedene zaštite održanoga tijekom
DefCona 2001 u Las Vegasu
priveli američki savezni agenti
i zadržali tri tjedna u zatvoru,
samo da bi ga kasnije pustili i
iskoristili kao svjedoka u postupku protiv te ruske programerske kuće.
U svakome slučaju, zabrana razvoja i širenja uređaja,
tehnologija i usluga za zaobilaženje copyright zaštite sigurno
je jedna od najkontroverznijih
zakonskih odredaba na području prava intelektualnoga
vlasništva.
Istodobno, gotovo neprimjetno, budući da su mediji
bili zabavljeni harangom oko
DRM tehnologija, prilikom donošenja DMCA u zakonski se
tekst uvukla i jedna odredba
koja će u godinama koje dolaze pomoći oblikovati Internet u
njegov današnji oblik.
Sigurno
utočište
Diskografska
industrija i
hollywoodski studiji
ne bili prihvatili DVD
bez DRM zaštite.
DRM tehnologije
su znatno ubrzale
pokretanje digitalne
distribucije
zaštićenih sadržaja.
Riječ je, naravno, o odredbi
kojom se daje zaštita od progona pružateljima internetskih
usluga čiji korisnici na ovaj ili
onaj način, upotrebom iznajmljenih resursa vrijeđaju nečija
zakonom zaštićena prava, u
prvome redu prava intelektualnoga vlasništva. Drugim
riječima, za povrede autorskoga
i srodnih prava počinjene nad
digitalnim sadržajima, a pod
uvjetom da nakon otkrivene
povrede odmah uklone sporni
sadržaj, pružatelji informacijskih usluga nisu mogli biti
odgovorni. Primjerice, Sony
ili neki drugi veliki proizvođač
onoga što je danas moderno
zvati digital content ne može
tužiti neki veliki web hosting servis, ako je dotični na
prvu vijest o mogućoj povredi
187/02/2012 InfoTrend
27
ICT i pravo
bitnijih pokretačkih čimbenika
razvoja.
Bez obzira na negativne
strane primjene toga zakona,
jednoga od prvih i stoga zasigurno jednoga od najnapadanijih i najviše osporavanih
zakona „digitalne ere“, ostaje
autorskoga prava, odnosno
copy-right infringementu, reagirao tako što je sporni sadržaj
smjesta uklonio.
Upravo ta vijest o mogućoj povredi, odnosno zahtjev
koji nositelji prava na content
upućuju ISPovima, pokazala se
izrazito bitnom za budući razvoj Interneta. Bez toga mehanizma danas ne bi bilo YouTubea ni tisuće drugih siteova koji
pružaju usluge hostanja videosadržaja, Picassa i Flicker ne bi
okupljali stotine milijuna korisnika koji izmjenjuju videosadržaje, fotografije i druge
digitalne sadržaje, a od demand videoteke poput Netflixa
još bi uvijek bile samo dobra
ideja. Razvoj primijenjenih
šteta i privremenim mjerama
kojima bi se avangardnim
servisima zabranjivao rad.
Vrlo je vjerojatno i da bi
mnogi servisi koje danas smatramo dijelom svakodnevice,
a koji duguju svoju popularnost velikim dijelom i slobodi
linkanja video i audiosadržaja
iz milijuna izvora dostupnih
preko weba također ne bi bili
ono što danas jesu. Servisi poput Facebooka, MySpacea, ili
specijalizirani servisi kao što
je Last.FM ili ne bi postojali ili
bi bili znatno osakaćeni, u prvome redu u marketinškome
pogledu, a Web 2.0 tehnologije
koje ih pogone zasigurno ne bi
bile raširene ni popularne kao
danas.
Nepobitno je da je suvremena
regulacija zaštite multimedijalnih
sadržaja u digitalnome okruženju
izravno potpomogla i tehnološki
razvoj
web-tehnologija koje su učinile
objavljivanje multimedijalnih
sadržaja na webu tako jednostavnim i dostupnim svakomu
korisniku vjerojatno bi bio jako
usporen brojnim parnicama,
milijunskim iznosima naknada
28
InfoTrend 187/02/2012
Bez pravnoga okvira koji su
pripremili zakoni poput DMCA
teško je zamisliti razvoj iTunesa i drugih online trgovina
glazbe i videozapisa. Bez DRM
(digital rights management)
softvera velike izdavačke kuće i
drugi nositelji autorskoga prava
ne bi se lako odlučili promijeniti stogodišnji distribucijski model i izaći sa svojim sadržajima
na Internet.
Bitka s audiovizualnim piratstvom u digitalnome okruženju za te je tvrtke ionako
tegotna i skupa, a tehnologija
ionako sama sebi nije svrha,
stoga je nesporna činjenica da
je suvremena regulacija zaštite multimedijalnih sadržaja u
digitalnome okruženju izravno
potpomogla i tehnološki razvoj.
Tehnologije za pohranu golemih količina podataka, video
i audio mogućnosti koje kvalitativno višestruko nadmašuju
prethodne standarde vjerojatno
bi bile razvijene prije ili kasnije,
ali potreba za njima stvorena
kroz siguran pravni okvir zaštite distribucije digitalnih sadržaja sigurno je bila jedan od
pitanje kako bi Internet izgledao da takav propis nije pravodobno donesen. Clinton je kod
njegovoga donošenja kazao
kako je zakonodavac u izradbi prijedloga zakona „pozorno
odmjerio i interese nositelja
autorskoga prava, i interese korisnika“.
Što se budućnosti tiče, na
obzoru su novi pokušaji da se
zakonskim odredbama riješi
tehnološki i socijalni fenomen
koji poznajemo pod nazivom
digitalno piratstvo. Hoće li
odredbe SOPA-e ili nekoga sličnog propisa uspjeti u namjeri,
ostaje za vidjeti, ali dosadašnje
nam iskustvo daje za pravo da
budemo sumnjičavi. Realnije je
da će industrija zasnovana na
intelektualnome vlasništvu trebati pronaći nove poslovne modele prilagođenije digitalnomu
okruženju.
ICT i SUDSKA
PRAKSA
N
astanak i razvoj Interneta jest revolucija u tehničkome i
gospodarskome, ali
i pravnome smislu. Brzina
kojom su digitalne komunikacijske tehnologije zauzele prevladavajuće mjesto u ljudskoj
komunikaciji iznenadila je
pravnike i više nego korisnike. Postojeći se propisi mogu
u prvi mah činiti nedoraslima tehnološkoj promjeni, a ni
ustanove često ne znaju kako
ih valjano primijeniti u novim
okolnostima, pa se stoga često
čini kao da je virtualni prostor
neovisan o regulaciji, odnosno pravilima koja vladaju u
stvarnome svijetu. Ipak, i na
Internetu vrijede mnoga pravila ponašanja koja vrijede i
u ostalim aspektima ljudskoga
djelovanja.
Slučaj:
U ovome ćemo se prikazu osvrnuti na problem odgovornosti
za sadržaj objavljen na webstranicama. Kao primjer iz
stvarne prakse poslužit će slučaj sada već ugašenoga portala
čiji je urednik svojedobno osuđen na uvjetnu kaznu zatvora
zbog klevete, na osnovi čega
je žrtva klevete protiv njega
uspjela i u građanskoj parnici
pa počinitelj i danas plaća odštetu.
Sudska praksa:
Činjenice su slučaja zapravo
jednostavne. Web-portal lokalnoga političkog karaktera
objavljuje autorske, potpisane
članke u skladu s uredničkom
politikom glavnoga i odgovornoga urednika. Radi veće posjećenosti web-stranice, kao i
mnogi slični sajtovi i taj posjeduje mogućnost komentiranja
članaka od strane korisnika, sa
sitnom razlikom – omogućava
i anonimno komentiranje.
Web izdavaštvo
Odgovornost za sadržaj
Pripremio: Tihomir Katulić
ICT i sudska praksa nova je i stalna rubrika u InfoTrendu. Zašto je
smatramo potrebnom i korisnom? Sveprisutna informacijska tehnologija i digitalna ekonomija predstavljaju najveći suvremeni pravni izazov. U potrazi za odgovorom na pitanje
kako primijeniti stare norme na nove situacije, a kako razumjeti nove propise donešene
radi oživotvorenja informacijskog društva pomoći će nam uvid u aktualnu hrvatsku sudsku
i pravnu praksu.
Nakon objave jednoga članka lokalnoga karaktera, jedan
od anonimnih posjetitelja čiji
identitet do danas nije poznat
ostavlja uvredljive i neistinite
komentare na račun lokalnoga političara, koji putem odvjetnika traži da se uvredljivi i
klevetnički sadržaji uklone, što
urednik portala odbija.
Taj je slučaj svojedobno
izazvao brojne i oprečne reakcije u javnosti. Usprkos općoj
konsternaciji koja je pratila taj
slučaj koji je bio jedan od prvih te vrste u hrvatskoj sudskoj
praksi, sud je – utvrdivši činjenično stanje i primijenivši materijalno pravo – našao kako je
počinitelj vlastitom neaktivnošću, odnosno odbijanjem da sa
svojega portala ukloni neistinite i uvredljive sadržaje zapravo
omogućio počinjene kaznenoga djela klevete čiji je pravi počinitelj ostao nepoznat.
Drugim riječima, urednik
je portala kazneno odgovoran
za sadržaje koji su izneseni u
dijelu njegovoga foruma koji
sadržava komentare posjetite-
lja. Kako urednik nije na opetovane zahtjeve oštećenika i
njegovoga odvjetnika uklonio
te sadržaje, niti mu je dao podatke iz kojih bi se moglo kontaktom s pružateljima internetskih usluga pouzdano utvrditi
tko je pravi počinitelj klevete,
oštećenik je prijavio urednika i
sud je nakon provedenoga postupka utvrdio krivnju i osudio
urednika predmetnoga portala
na uvjetnu zatvorsku i novčanu
kaznu te je kasnije na osnovi
te presude oštećenik uspio i u
građanskoj parnici ostvariti
pravo na naknadu za pretrpljenu duševnu bol.
U mnoštvu napisa i poruka
podrške uredniku, zbog okolnosti da je bila riječ o djelu
počinjenome putem Interneta,
zbog okolnosti da urednik sam
nije autor navoda koji predstavljaju klevetu, kao i zbog
neshvaćanja uloge urednika
medija, u ovome slučaju elektroničke publikacije (po Zakonu o elektroničkim medijima),
za vrijeme sudskoga postupka
mogao se steći dojam kako je
riječ o povredi ljudskih prava, cenzuri i zatiranju slobode
izražavanja.
Samo zato što je neki sadržaj objavljen na Internetu, od
strane anonimnoga autora, ne
znači da je bez pravnih posljedica. Urednici elektroničkih
publikacija, web-stranica i informacijskih servisa odgovorni su za sadržaj stranica koje
uređuju – njihov propust da
uklone sporni sadržaj ili odbijanje suradnje s pravosudnim
tijelima u kaznenome ili građanskome postupku osnova su
njihove kaznene i građanske
odgovornosti. Internet, kontrarno općeprihvaćenomu laičkom mišljenju, nije izuzet od
pravila koja vrijede u drugim
područjima ljudske aktivnosti.
Naravno, činjenica da Internet u tehničkome smislu ne
poznaje granice može u pravnim postupcima biti velikom
zaprjekom progonu počinitelja
najrazličitijih vrsta računalnoga kriminaliteta, kao i (klasičnih) kaznenih djela počinjenih
putem računala. Kako se mnoga djela koja se mogu počiniti
putem računala progoni tek
na osnovi prijedloga, a ne po
službenoj dužnosti, velik broj
zloporaba ostaje neprocesuiran jer oštećenici nisu imali interesa ili volje pokretati kazneni postupak, što može stvoriti
privid kako su kažnjiva ponašanja u virtualnome prostoru
dopuštena. U stvarnosti, kao
što urednik dnevnih novina
odgovara za objavljene vijesti i
članke u njima, tako i urednik
web-stranica odgovara za njihov sadržaj.
187/02/2012 InfoTrend
29
Internet
U pripremi zakon za nadzor „mreže svih mreža“
Korak do cenzure?
SOPA - kraj Interneta kakvoga poznajemo
Pripremio: Boris Plavljanić
S
OPA, odnosno Stop Online Piracy Act, prijedlog je zakona u
Sjedinjenim Američkim Državama, prema kojemu bi se trebao „uvesti red“ na Internetu i kojim bi se trebalo stati na kraj
web-stranicama koje distribuiraju ilegalni sadržaj.
Zvuči pozitivno, zar ne?
Iako još ništa konačno nije odlučeno, postoji velika mogućnost
da tijekom ovog mjeseca prijedlog bude stavljen na javnu raspravu i onda njegovo prihvaćanje.
SOPA je prvenstveno zamišljena kao zakon koji će američkim
sudovima i novoosnovanim internetskim agencijama dati ovlasti da nadziru Internet, vlasnike web-stranica i sadržaj koji se na
web-stranicama nalazi. Zvuči dobro, jer mnoge stranice imaju
ilegalni link ili dijele neautorizirane sadržaje sa svojim posjetiteljima. Za „blaže“ bi prekršaje vlasnici dobili suspenziju (blokadu)
web-stranice na određeni rok - od tjedan dana do tri mjeseca ili
bi platili manju novčanu kaznu. Za one koji bi dijelili jako velike
količine ilegalnoga sadržaja sudovi bi mogli donositi „virtualne
smrtne kazne“, odnosno trenutačno gašenje domene i uklanjanje
cijeloga sadržaja vezanoga uz istu tu domenu.
Na prvi pogled treba podržati tu inicijativu jer se sadašnjom
ilegalnom praksom nanosi golema šteta - prvenstveno glazbenoj
i filmskoj industriji. Već unutar nekoliko sati nakon što pojedini
glazbeni CD/DVD bude pušten u prodaju, vi ga možete preuzeti s
torrent web-stranica u najvišoj mogućoj kvaliteti i sa svim bonus
sadržajima, a da ne govorimo o filmovima koji se pojavljuju na
Internetu nekoliko dana prije kinematografske premijere.
Međutim, tu nije riječ samo o piratstvu i nije bitno jeste li protiv takvoga dijeljenja sadržaja ili niste. Mnogo je opasnija i realna
prijetnja da bi takav zakon mogao biti vrlo moćno sredstvo u rukama ljudi koji žele cenzurirati Internet.
30
InfoTrend 187/02/2012
Loše strane SOPA-e
Ako sagledamo sve moguće posljedice, SOPA donosi daleko više
loših nego dobrih učinaka. Ako stupi na snagu, američke će vlasti prisiliti davatelje usluga (ISP – Internet Service Providere) da
nadziru svoje korisnike. Prvi će potez biti da ISP-ovi počnu „skenirati“ svoje korisnike, odnosno pratiti korisnike svojih usluga
i bilježiti stranice s kojih oni skidaju ilegalni sadržaj. Zatim na
scenu stupaju sudovi i agencije koji kreću u „ofenzivu“ i uklanjaju/kažnjavaju web-stranice, ovisno o težini prekršaja koji su
počinile.
Internet, doduše, omogućava kaos i
kojekakve zloporabe, ali on je ipak
posljednja brana demokracije od
diktatrure agresivne političke i
ekonomske globalizacije.
Iako se ne bi trebali kažnjavati i korisnici, postoji velika šansa
da i oni plate danak. Prvo što nam pada na pamet je situacija u kojoj korisnici neće biti zaštićeni kao što bi trebali biti i da će mnogi
završiti na sudovima zbog skidanja ilegalnoga i neautoriziranoga
sadržaja. Druga je stvar nadziranje i kršenje privatnosti, jer zašto
bi ISP trebao znati što mi na Internetu gledamo i preuzimamo?
Nadalje, vrlo je problematična i stavka u spornome zakonu
koja omogućuje blokadu i uklanjanje web-stranica koje nemaju
ilegalni sadržaj i nisu izravno povezane s njime, no imaju „prijateljski“ nastrojene članke o piratstvu i/ili oštro ga ne osuđuju. Oni
također podliježu cenzurama, zabranama, pa na kraju i ukidanju.
Internet
To su web-stranice koje na dnevnoj osnovi imaju milijune posjetitelja, koje prenose sve događaje u IT svijetu i koje se ne boje reći
što stvarno misle. Zar ćemo ih zbog toga kazniti?
Što na to kaže Američki kongres? Da će, nakon stupanja zakona na snagu, dati pet dana web-stranicama da uklone sav „prljavi“
sadržaj i da sve dovedu u red. Nakon isteka toga roka – sve je moguće i zakon kreće u punu primjenu.
Kako se boriti protiv toga?
SOPA će se odnositi samo na Sjedinjene Države i njihove davatelje
usluga, no blokiranjem će pojedinih IP adresa moći spriječiti
Amerikance u posjećivanju stranica diljem svijeta.
U ovome trenu sve velike IT
tvrtke poput Twittera, Googlea,
Reddita, Kickstartera, Tumblra,
Mozille, Yahooa, AOLa, eBaya,
Zynge i Facebooka pokušavaju različitim pritiscima ublažiti zakon i
ga odgoditi. Na žalost, učinak im
je daleko ispod očekivanoga. Iako
veliki davatelji usluga ne moraju
strahovati od sankcija jer država
mora voditi računa o javnome mnijenju i raspoloženju 800 milijuna
korisnika jednoga Facebooka, kao i
o gospodarskoj šteti jer spomenute
kompanije zajedno vrijede stotine
milijardi dolara i zapošljavaju velik
broj ljudi. No manje su web-stranice ozbiljno ugrožene pa se bore
kako znaju i umiju, najčešće pozivanjem ljudi da šire vijesti o ovome
zakonu i da upozore koliko je on loš
i štetan. Tomu su se pridružili i različiti blogeri, koji bi se mogli
naći u zatvoru jer su kritizirali rad vlade ili zato što su otvoreno
stali na stranu prosvjednika protiv Wall Streeta.
zakona zaboravivši da je milijune dolara zaradio zahvaljujući ljudima protiv kojih se sada bori. Nakon desetak dana promijenio je
priču i pokušao zaustaviti katastrofu i kritike javnosti, ali je golem
broj korisnika već prešao drugim davateljima usluga pa je izgubio preko 100.000 domena i nekoliko milijuna dolara godišnje
prihoda.
No nije on jedini koji je prvo stao na stranu SOPA-e, pa okrenuo ploču – tu je još Business Software Alliance (koji uključuje
Microsoft, Apple, Intel, Adobe Systems), Electronic Arts, Sony i
Nintendo. Pa više od 20 svjetski poznatih kompanija i dalje podupire taj zakon (Visa, ESPN, Disney, Time Warner, Marvel, CBS i
ostale kuće koje proizvode glazbu i filmove). Zanimljivo je da se
nisu oglasile razvojne kuće koje
proizvode videoigre, no uskoro
bi mogli očekivati i njihovo svrstavanje na stranu zagovaratelja
SOPA-e.
Anonymous
Za kraj, ne smijemo zaboraviti
bitne protagoniste te priče –
Anonymous. O njima ste mogli
čitati na Internetu i u posljednjih su godinu dana najistaknutija hakerska skupina na svijetu.
Anonymous čine ljudi diljem
svijeta, a mnogi se od njih nalaze
upravo u Americi. SOPA bi mogla dijelom spriječiti njihovu
komunikaciju s ostatkom svijeta jer će potpunim nadziranjem računala na Internetu moći
presresti njihove poruke i njihovo djelovanje. Na YouTubeu
postoji videoisječak jednoga od vođâ te hakerske skupine koji
se, očekivano, suprotstavio tomu zakonu i najavio nove mrežne
napade na američke tajne službe, kao i na web-stranice američke
vlade ako ne odbace taj zakon.
Iako se to tako ne obrazlaže, tim se zakonom želi stati na kraj djelovanju hakerskih skupina jer je Internet jedino mjesto na
svijetu na kojem politika nema prevelikoga
utjecaja. Pa čak je i predsjednik Barack Obama javno prozivao hakere zbog njihovoga
djelovanja i „ugrožavanja“ sigurnosti Amerike i najavljivao zakone kojima će se to riješiti. SOPA je idealna prilika za to.
Istodobno, u otvorenome pismu američkoj vladi koje su poslali Vint Cerf (jedan od dizajnera TCP/IP protokola) i Robert W. Taylor (osnivač ARPNeta), ugledni stručnjaci
smatraju da će tim zakonom doći kraj Internetu kakvoga poznajemo, tj. da će se sasvim promijeniti ponašanje ljudi na Internetu
i da će se izgubiti suštinski smisao Interneta - anonimnost i besplatno dijeljenje informacija...
Na prvi pogled pozitivan,
novi zakon može onemogućiti
svaku, vlastima nepoćudnu
razmjenu informacija i
komentara.
No ima i onih koji otvoreno podupiru SOPA-u iz jednih ili drugih razloga. Najpoznatiji je primjer danas Bob Parsons, vlasnik
tvrtke GoDaddy. Za one koji ne znaju, GoDaddy je web-stranica
preko koje možete kupiti internetsku domenu i definitivno je jedna od najpoznatijih u tome području.
Problem je što je Bob Parson odlučio stati na stranu štetnoga
187/02/2012 InfoTrend
31
Elektroničko poslovanje
Razmjena elektroničkih računa, a onda i ostalih poslovnih dokumenata
nije umjetno stvorena poslovna potreba – nego metoda zakonski
zasnovane, brze i jasno mjerljive uštede.
Stidljiva primjena
Pripremio: Ivo Završki
K
ad je prije nešto više od 3 godine
Dan Ariely u knjizi “Predvidivo iracionalno”, iznio teoriju da suvremena ekonomija nije pod isključivim pa čak
ni pod prevladavajućim utjecajem tržišnih
zakona ponude i potražnje – nego se često
ponaša iracionalno, nije se moglo očekivati
da ćemo taj fenomen u slučaju elektroničkoga računa moći tako plastično doživjeti.
Kako je s 1. kolovoza 2011. na snagu
stupio novi Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost koji elektroničkomu računu
daje poreznu ravnopravnost u odnosu na
papirnatu varijantu, tako bi se, zbog izravne te jednostavno i jasno mjerljive koristi,
očekivao izrazit interes poslovodstava svih
tvrtki, a posebno onih koje primaju ili šalju velik broj računa. Primjena elektroničkoga računa, naime, ostvaruje precizno
mjerljivu uštedu na poštarini u postupku
slanja i nešto malo manje precizno predvidivu uštedu, ali vrlo egzaktnu u postupku
obradbe zaprimljenoga računa.
Ipak, interes je poslovne javnosti vrlo
ograničen, a broj implementiranih rješenja skroman. Postavlja se pitanje kako to
da jasno mjerljive uštede, u koje zbog jednostavnosti i egzaktnosti mjerenja nema
sumnje, u vrijeme krize – kada je svaka
ušteđena lipa znatan resurs – nisu postale
poslovni hit?
U razgovoru s više od dvadesetak poduzetnika različitoga profila, od onih koji
se bave održavanjem stanova u svojstvu
upravitelja zgrada pa do najvećih zaduženih za distribuciju energenata te na osnovi osamdesetak održanih prezentacija na
temu primjene elektroničkoga računa,
kao glavna prepreka općemu prihvaćanju
iskristaliziralo se pitanje pravnoga okvira
koji prati izdavanje i arhiviranje elektroničkoga računa.
32
InfoTrend 187/02/2012
Otpori uvodenju e-racuna:
cijena implementacije
46%
Ogranicena kompetencija
dobavljaca
36%
otpor primanju e-racuna
drugih tvrtki
32%
31%
Ogranicena sredstva - budzet
Bojazan od implementacijskog
procesa
27%
Slozeni sustav izdavanja
racuna
26%
Nedovoljan kapacitet
poslovnog sustava
23%
Korisnici ne mogu primiti
e-racun tvrtke
19%
16%
Nedostatak podrske uprave
14%
Nejasna korist od uvodenja
Nema prepreka
Otpor financijskog odjela
8%
7%
Iako su pravne prepreke formalno otklonjene posljednjim izmjenama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, suhoparni, pravno intonirani tekst Pravilnika
pojačan činjenicom da ne postoje brojni
referentni primjeri primjene - bez teškoća
poništavaju sve prednosti i dokazive uštede potičući poduzetnike na čekanje.
Ipak, čak i bez čestih primjera na koje
bismo se u postupku dokazivanja pravne
osnovanosti mogli pozvati, sumnje u poreznu legalnost nema, a organizacijske je
Prema istraživanju koje
je provela tvrtka Basware
tijekom prošle godine i
u kojem je sudjelovalo
1373 profesionalaca
raznih profila, glavni
otposri uvođenju e-računa
mogu se grupirati u 12
kategorija. Za razliku
od Hrvatske, gdje je na
prvom mjestu nesigurnost
vezana uz pravni okvir,
u svijetu se ta bojazan
uopće ne pojavljuje.
preduvjete moguće brzo uspostaviti.
Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost kojim je regulirana primjena elektroničkoga računa, ako se pojednostavni
pravni rječnik, kaže da su za porezno priznanje potrebna dva preduvjeta: suglasnost obiju strana da se umjesto papirnatoga računa isti razmjenjuje elektroničkim
putem te pravna dosljednost tako razmijenjenoga dokumenta. Drugim riječima, ako
su se obje strane složile da će razmjenjivati
elektronički račun i ako se za taj dokument
može jamčiti izdavatelj, nepromjenjivost
tijekom dostave primatelju, čitljivost te se
može ustanoviti vrijeme slanja i dostave račun je porezno i pravno ispravan.
Ipak, tijekom raprave o poslovnoj primjeni elektroničkoga računa najčešće se
postavlja pitanje infrastrukture za primjenu elektroničkoga potpisa kao tehničke
metode kojom se uspostavlja i jamči pravna dosljednost.
No, u „Studiji normizacije u e-Poslovanju“ iz 2009. navodi se da autentifikacija
pošiljatelja mora biti osigurana elektroničkim potpisom ili elektroničkom razmjenom podataka uz ugovorene sigurnosne
mjere. Ako se ta preporuka smatra polazištem odredbe novoga Pravilnika o porezu
na dodanu vrijednost koji u članku 104a,
točka 2. stavak 2. propisuje autentifikaciju
“pomoću bilo koje metode poslovne kontrole koja omogućuje povezivanje računa s
isporukama dobara i usluga i drugim poslovnim dokumentima te provjeru vjerodostojnosti podrijetla i cjelovitosti sadržaja
računa prema utvrđenim procesima izdavanja odnosno primanja računa”, elektronički potpis nije jedini alat za dokazivanje
auteničnosti i osiguranje nepromjenjivosti.
Osim toga, u točki 1. toga članka navodi
se da primjenu elektroničkoga potpisa treba uskladiti sa Zakonom o elektroničkom
potpisu - a koji jasno razlikuje elektronički od naprednoga potpisa - tako da se na
osnovi toga Zakona, ako se autentifikacija
zaštićuje elektroničkim potpisom, očekuje
obični, a ne napredni. Može se zaključiti
da je za elektroničku razmjenu porezno
priznatoga računa potreban dogovor dviju
strana s jasno definiranim načinom prijenosa dokumenata koji osigurava autetičnost i nepromjenjivost, a jedan je od načina toga osiguranja i elektronički potpis.
Sve su to dobro definirani i uređeni
preduvjeti za automatizaciju procedure
izdavanja i distribucije elektroničkoga računa radi uštede na troškovima poštarine
ili na troškovima obradbe zaprimljenoga
elektroničkog dokumenta. U hrvatskoj poslovnoj praksi postoji nekoliko primjera
implementacije sustava za razmjenu elektroničkoga računa, koji uglavnom rješavaju ručno potpisivanje računâ te njihovu
ručnu odredišnu obradbu.
No da bi se mogla postići masovnost u
izdavanju ili prijamu, nužno je omogućiti
integraciju računovodstvenih sustava. Naime, sve dok se elektronički račun ručno
oblikuje ili ručno učitava u računovodstveni sustav, problem pravnoga i poreznoga
nadzora elektroničkoga računa nije toliko
izražen, a ni uštede nisu toliko zanimljive.
Može se, naime, očekivati da će tvrtka
koja želi masovno slati elektroničke račune, eksportirati ih iz računovodstvenoga
sustava i to u formatu koji uglavnom nije
izravno prilagođen za odredišni automatizirani prijam. U okolnostima pripreme
elektroničkoga dokumenta u jednome formatu te njegove preobrazbe u format prilagođen učitavanju u primateljev računovodstveni sustav, otvara se niz pitanja na koje
postojeći zakoni i pravilnici daju konkretne
te organizacijski i tehnički primjenjive odgovore.
U skladu s njima, odnosno tek uz razumijevanje zakonskoga okvira i primjenom
konzistentne pravne i tehničke infrastrukture za masovni prijenos elektroničkih
dokumenata moguće je riješiti problem
izvornika elektroničkoga računa nastaloga u procesu preobrazbe od izdavatelja do
primatelja, oblikovanje arhive prenesenih
elektroničkih računa ili metode predočavanja dokumenta poreznoj upravi, primjerice, u trenutku kontrole.
Jedno od referentnih rješenja takve
razmjene elektroničkih dokumenata predviđa uspostavu odnosa između izdavatelja
i primatelja posredstvom informacijskoga posrednika. Takav koncept omogućuje
znatno jednostavniji pravni i organizacijski
okvir. Omogućuje, naime, prijenos dokumenata prema posredniku i od posrednika
u slobodnome formatu. Posredniku se, na
osnovi primljenih podataka, prepušta oblikovanje izvornika elektroničkoga računa
te on postaje središnje mjesto uspostave
pravne sljedivosti dokumenta od primatelja do izdavatelja kao i, ako je to u poslovnome interesu svih strana, mjesto trajne
arhive izvornika razmijenjenih dokumenata.
Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost, Zakon o elektroničkom potpisu,
Zakon o elektroničkom dokumentu kao i
dokumenti koji su prethodili formalnim
aktima ili su definirali kontekst u kojima
oni nastaju, kao i sve češća poslovna praksa - trebali bi nadjačati interne otpore poslodavaca i pokrenuti val primjene.
Trendovi u svijetu naginju
strmom porastu primjene e-računa
i e-plaćanja. Europska komisija, također, razumije važnost eposlovanja i specifičnosti e-računa
te poduzima korake koji će omogućiti
brže
prihvaćanje
e-računa
u
poslovanju i s građanima. Postavljen
je cilj da 2020. e-računi postanu primarna metoda slanja računa unutar
EU.
Svjetska praksa na temelju
istraživanja pokazuje da gotovo 72%
tvrtki i ovu godinu vidi kao ključnu
u konsolidaciji i daljnjem smanjenju
operativnih troškova, optimiranje i
ubrzanje tijeka novca kao glavi cilj
procjenjuje 48% poslovodstava, a
razvoju odnosa s korisnicima težit će
34% kompanija.
Svjetski gospodarstvenici baš
e-račun smatraju alatom koji može
poduprijeti sva tri ključna poslovna
cilja (smanjenje operativnih troškova,
povećanje likvidnosti i razvoj odnosa
s korisnicima), pa 97% anketiranih
navodi da se njegovom primjenom
mogu značajno smanjiti operativni
troškovi, čak 93% ispitanih tvrdi da
se može izravno utjecati na likvidnost, dok gotovo 92% tvrtki koje su
sudjelovale u anketama procjenjuje
da primjena elektroničkog računa
utječe na razvoj pozitivnih odnosa s
korisnicima.
Potencijal tržišta je relativno slabo
iskorišten i prema podacima koje je
objavio SWIFT - u 2008. godini, Europa je predstavljala 58% svjetskog
tržišta usluge ispostave e-računa, ali
je iskorišteno - ovisno o zemlji u kojoj je istraživanje provođeno, samo
od 4 do 15% potencijala. Od zemalja
u okruženju, ističe se Slovenija gdje je
tvrtka Bankart uslugu uvela u rujnu
prošle godine.
Neke latinoameričke zemlje, kao
što su Brazil i Meksiko su čak uvele
i obavezno korištenje e-računa te su
vodeće na tom području i u globalnim okvirima. Mnoge države uvele
su i obavezno korištenje e-računa za
poslovanje s državnom upravom.
IT sustavi
Kada IT servisi unutar vaše tvrtke postanu sami sebi svrhom, tada možete
biti sigurni da ste negdje pogriješili.
Poslovni IT certifikati
Pravi ste kandidat za ustroj IT organizacije po nekome od danas dobro poznatih
IT upravljačkih i organizacijskih okvira. No za koji se od nekoliko standardnih
okvira odlučiti?
Pripremio: Mate Strgačić
N
a raspolaganju su vam ITIL, COBIT, MOF i još brojni drugi. Većina je njih komplementarna dok se
područja nekih preklapaju s područjima
drugih. Koji će vam od njih najviše pomoći
da IT servisima unutar svoje tvrtke vratite
njihovu prirodnu namjenu: olakšavanje i
ubrzavanje osnovne djelatnosti te povećanje profita i zadovoljstva klijenata i korisnika uz najmanje troškove i rizike?
U nastavku je teksta dan podroban
opis najpopularnijih
svjetskih IT
metodologija,
korisnost implementacije
u svakodnevnome okruženju i načini
certifikacije.
Standard ITIL
ITIL (Information Technology Infrastructure Library) nije ništa novo u radnome
procesu prosječnoga IT stručnjaka. Svaki
se IT administrator ili inženjer bavi tim
modelom kroz rješavanje incidenata i saniranje problema, kreiranje zahtjeva za
određenim promjenama unutar sustava,
razvoj i publiciranje aplikativnih riješenja
te istraživanje hardvera i softvera. ITIL
model ima za cilj osigurati najbolju praksu
i uvjete za operativno upravljanje IT procesima.
34
InfoTrend 187/02/2012
Ova definicija ITIL standarda će biti jasnija ako objasnimo njegovu genezu.
Krajem 1980-ih, britanska je vlada
došla do zaključka da je kvaliteta IT usluga pojedinih vladinih agencija nedovoljna
i iznad svega neujednačena. Zadatak da
strukturira, standardizira i ujednači IT
sustave svih vladinih agencija povjeren je
CCTA agenciji (Central Computer and Telecommunications Agency). CCTA Agencija (kasnije asimilirana od strane OGC-a
- Office of Government Commerce) u tu si
je svrhu postavila dva osnovna cilja. Prvi,
da klijentima poboljša upravljanje IT servisima te da tako poveća njihovu djelotvornost u dostizanju poslovnoga cilja, i drugi,
da istodobno uz povećanje djelotvornosti i
učinkovitosti klijentske organizacije smanji sveukupne troškove do one mjere pri
kojoj to ne utječe negativno na kvalitetu
isporuke izlaznoga proizvoda ili usluge.
Ukratko, da se poboljšanjem IT procesa
dobiju najveći izlazni rezultati uz najmanje
ulazne troškove.
Osnovne su značajke ITIL-a da je prvenstveno usmjeren na usklađivanje IT sustava s potrebama konkretne tvrtke. Dakle,
ITIL se ne bavi tehničkim pojedinostima,
tj. ne daje odgovore na pitanja kojim tehnološkim rješenjem nešto postići, nego što
se treba postići. Na implementatoru je da
primijeni odgovarajuće tehničko rješenje.
ITIL je neovisan o strukturi pojedine organizacije, arhitekturi IT sustava ili uporabljenoj tehnologiji, osigurava ujednačeni
jezik (pojmove) za upravljanje IT procesi-
ma te daje high level (helicopter view) pogled na procese konkretne organizacije.
Na široku prihvatljivost i uspješnost
ITIL sustava utječu tri ključna čimbenika.
Prvi je taj da je ITIL metodologija raspoloživa svima i da taj okvir ažurnim održavaju
vladine, tj. neprofitne organizacije. Drugi
je čimbenik uspjeha ITIL-a prihvaćenost
toga standarda od strane najvećih globalnih organizacija. Posljednji, a možda i najbitniji razlog uspješnosti je postojanje iznimno velike količine poučnoga materijala
(web-sajtovi i knjige) za dostizanje ciljeva
koje ITIL postavlja.
Tri su stupnja u ITIL certifikacijskome
sustavu za fizičke osobe. Prvi, ITIL Foundation Certificate, dokazuje da osoba
posjeduje osnovno poznavanje ITIL pojmova i procesa te da je dobro upoznata
s generičkom prirodom ITIL standarda.
Posjedovanje je prvoga stupnja imperativ
za stjecanje drugih dvaju ITIL certifikata:
ITIL Intermediate Certificate, koji dokazuje da osoba ima znanje potrebno za implementaciju ITIL okvira u organizaciju te
ITIL Advanced Level Certificate koji stječu
ITIL stručnjaci s dugogodišnjim iskustvom
i brojnim odrađenim projektima.
Tvrtka se ne može certificirati po toj
osnovi, a da bi svojim partnerima ipak dokazala da je uspješno uvela ITIL standard u
svoje poslovanje (tj. da primjenjuje smjernice iz ITIL standarda), tu je ISO 20000
certifikat.
S obzirom na to da IT i poslovni sustavi različitih organizacija ne egzistiraju
IT sustavi
ITIL v3 dijeli se u pet cjelina: Service Strategy, Service Design,
Service Operation, Service Transition i Continual Service Improvement. ITIL okvir najčešće implementiraju veći sistemski integratori i pružatelji IT usluga te uz pomoć toga okvira povećavaju
kvalitetu usluge prema svojim klijentima
u vakuumu, nego se tijekom vremena razvijaju, taj razvoj mora pratiti i ITIL okvir.
Od njegova nastanka, kasnih 80-ih godina
prošloga stoljeća, bilo je nekoliko ITIL iteracija, a posljednja i trenutačno aktualna je
ITIL v3.
Standard COBIT
COBIT (Control Objectives for Information and Related Technology) se u svojoj
prvoj iteraciji pojavio 1996., kada je ISACA (Information System Autit and Control
Association) objavila skup pravila koja su
definirala dobru praksu prilikom provedbe nadzora nad sveukupnim poslovanjem
tvrtke.
COBIT se usredotočuje na poboljšanje IT sustava tvrtke, ali kroz poboljšanje
sveukupnoga tvrtkinog poslovnog procesa.
Za uspješnu implementaciju postavki iz
COBIT okvira moraju sudjelovati svi odjeli
konkretne tvrtke. To je prva razlika u odnosu na ITIL kod kojega se većina posla
može odraditi parcijalno, a odjeli mogu biti
ažurirani i neovisni jedan o drugome.
Druga je znatna razlika između ITIL-a
i COBIT-a u tome što se ITIL prvenstveno
usredotočuje na Service Delivery i Service
Level Management. Kao takvoga, češće će
Demingov se krug koristi kao model za procese koji zahtijevaju stalno poboljšavanje i
nadogradnju. COBIT se uvelike oslanja na taj (plan-do-check-act) model za poboljšanje
poslovnih procesa.
Smjernice će iz COBIT okvira često implementirati knjigovodstvene savjetničke tvrtke jer se
ta metodologija primjenjuje na sveukupni poslovni proces tvrtke. IT sustav će (kolateralno) biti obuhvaćen tom implementacijom jer se on često proteže kroz sve tvrtkine odjele
te ih, poput svojevrsnoga živčanog sustava, koordinira i usklađuje.
ga primjenjivati tvrtke koje žele poboljšati
kvalitetu usluge koju nude svojim klijentima, dok se COBIT usmjeruje na tvrtkine
interne procese u cilju njihova poboljšanja. Zbog navedenoga ITIL se može smatrati podrobnije definiranim podskupom
COBIT okvira. Uspješna implementacija
COBIT okvira unutar tvrtke uvelike ovisi
o prihvaćanju toga modela od strane „top
management“ upravljačkih struktura.
Dok će se za implementaciju ITIL
okvira redovito angažirati tipična IT savjetnička tvrtka ili mrežni integrator koji
ima i ITIL odjel, implementaciju COBIT
okvira mogu provoditi, osim navedenoga
tipa tvrtki, i tvrtke iz knjigovodstvenoga
sektora.
Iako ne postoji zakonska obveza primjene propisa i uređivanja IT sustava po
COBIT propisima, tvrtke čijim se dionicama trguje na američkim burzama obvezne su pridržavati se Sarbanes-Oxley zakona (SOX act). Navedeni zakon regulira
područje korporativnoga upravljanja, a
glavna mu je namjena učvrstiti povjerenje ulagača u transparentnost poslovanja
velikih korporacija (definira da su za točnost financijskih izvješća odgovorni ključni menadžeri tih korporacija). Navedeni je
zakon izglasan nakon brojnih dioničarskih
skandala koji su proizašli iz skrivanja pravoga financijskog stanja pojedinih američkih korporacija (Enron, Worldcom…).
Tvrtke koje žele, tj. koje se moraju pridržavati toga zakonskog propisa najčešće implementiraju procedure upravo iz COBIT
okvira jer COBIT usklađuje tvrtkine interne procese sa SOX propisima.
ISACA, koja djeluje još od 1967., provodi i certifikacijski program koji je danas
prepoznat od strane najvećih vladinih i nevladinih organizacija.
Fizičke se osobe tako mogu certificirati u nekoliko smjerova. CISA (Certified
Information Systems Auditor) certifikat je
prisutan još od 1978., a potvrđuje da posjednik ima znanje potrebno za provedbu
nadzora (audita) unutar tvrtke, a po standardima ISACA-e. CISM (Certified Information Security Manager) certifikacijski
program je namijenjen osobama u čijem
je opisu posla briga za sigurnost informacijskoga sustava. CIOs (Chief Information
Officers), tj. voditelji informatičkih odjela,
najviše će koristi imati od CGEIT (Certified in the Governance of Enterprise IT)
certifikata dok bi IT stručnjaci zaduženi
za upravljanje rizicima trebali posjedovati
187/02/2012 InfoTrend
35
IT sustavi
CRISC (Certified in Risk and Information
Systems Control).
O „težini“ tih certifikata dovoljno govori i činjenica da američki DoD (Department of Defense) internom uredbom zahtijeva od svih svojih IT stručnjaka, koji su
zaduženi za područja koja ta dva certifikata
pokrivaju, posjedovanje CISA i CISM certifikata.
S obzirom na to da se informatička tehnologija stalno razvija, da se u poslovanju
stalno pojavljuju novi koncepti i propisi,
svi se navedeni certifikati redovito ažuriraju zajedno s COBIT okvirom. Trenutačno
je aktualan COBIT v4.1 dok je za ovu godinu planirano ažuriranje u COBIT v5. Navedena bi iteracija trebala donijeti mnoge
novine u odnosu na prethodnu.
Microsoft Operations
Framework – MOF
Pripremio: MIROSLAV KOLAK
Po uzoru na najbolje prakse iz ITIL-a za
definiranje procesa u IT okruženju, Microsoft je kreirao Solution Acceleratore,
besplatni skup dokumenata kako bi IT
stručnjacima osigurao resurse za proaktivno planiranje, integraciju i upravljanje IT
sustavima. Solution Acceleratori podijeljeni su u dvije metodologije: MOF IT Service
Lifecycle i Accelerator Suite. MOF je pravi
izbor za stručnjake koji svoju tehnologiju
zasnivaju na Microsoftovim proizvodima
(iako može poslužiti i izvan Microsoftova
svijeta) jer organizira i opisuje aktivnosti
i procese potrebne za upravljanje IT uslugama, nudi praktične smjernice za svakodnevne IT poslove i aktivnosti te donosi niz
korisnih dokumenata za upravljanje servisima. Koristeći MOF dokumentaciju i savjete, možete kvalitetnije odrediti što vaša
organizacija treba sada, a što će trebati u
skoroj budućnosti, dok je tvrtki omogućena bolja organizacija podrške za IT usluge
te preciznije ulaganje u IT imajući na umu
zahtjeve za poslovnu vrijednost uz prihvatljivu razinu rizika.
Tri su ključne sastavnice MOF metodologije: ljudi, procesi i tehnologija. Njihovo
međusobno usklađivanje i samoodrživost
ključ su upravljanja IT sustavom. MOF se
najviše bavi procesima, a razumijevanje
36
InfoTrend 187/02/2012
MOF metodologija zasniva se na tri faze: Plan, Deliver i Operate. Pozornim uspoređivanjem s ITIL-om
uočavaju se slične poveznice.
Tvrtkama koje su potpuno ili djelomično zasnovane na Microsoftovoj infrastrukturi poštivanje MOF
odrednica sigurno će pomoći u radu, dok je IT outsourcing sistemskim integratorima MOF obvezno gradivo te rad po tim načelima postaje obveza u svakodnevnome kontaktu s korisnicima.
IT poslovanja „po MOF-u“ sigurno će rezultirati kvalitetnijim upravljanjem te će
donijeti bolje usklađivanje s dostupnom
tehnologijom i ljudskim resursima. U tome
će dodatno pomoći i IT servisna strategija
kojom vlasnici IT servisa definiraju procedure za pružanje i isporuku usluga te Service Level Management uz čiju se pomoć
definiraju razine isporuke usluga, način
praćenja performansi svih uključenih dijelova te vrste izvješćivanja.
Životni se ciklus IT usluga MOF definira u tri faze: Plan, Deliver i Operate. Plan
faza koristi se za planiranje i optimizaciju IT strategije u svrhu poslovne potpore
svim IT ciljevima, Deliver faza osigurava
djelotvornu i pravilno raspoređenu pripremu IT usluga, dok faza Operate osigurava
isporuku i podršku IT usluga krajnjim korisnicima te njihovo nadziranje uz praćenje poslovnih potreba. Svaka od tih faza
opisuje život IT usluga u svakodnevnome
korištenju, od planiranja, optimizacije i
usklađivanja s poslovnom strategijom, do
dizajna i isporuke prema krajnjim korisnicima. Upravljanje rizicima i promjenama
dodatno će podići kvalitetu isporuke IT
servisa, a to je praktično sam vrh upravljanja IT sustavom.
Microsoft Operations Framework dostupan je u inačici 4, što opisuju 23 dokumenta podijeljena u 7 područja. Dokaz
usklađenosti pojedinca s MOF metodologijom postiže se polaganjem stručnoga certifikata Microsoft Operations Framework
Foundation koji pokriva aktualnu Microsoft Operations Framework dokumentaciju inačice 4. Za polaganje ispita zadužen
je EXIN, jedan od najvećih svjetskih pružatelja neovisne certifikacije. Na ispitu je
40 pitanja, a za uspjeh je potrebno točno
odgovoriti na njih 65%. Polaganje je moguće u gotovo svim VUE i Prometric ispitnim
centrima.
Studija slučaja
Six Sigma
Taj je standard prva uvela tvrtka Motorola tijekom 80-ih
godina prošloga stoljeća, kada je pomoću smjernica koje
nudi Six Sigma metodologija željela povećati kvalitetu i
konkurentnost svojih proizvoda. Cilj je Six Sigma metodologije, poboljšanjem internih procedura i procesa, postići
postotak od 99.99966% ispravnih izlaznih jedinica u proizvodnome procesu. Većina današnjih tvrtki uspijeva postići razinu Four Sigma, što jamči 6 210 neispravnih jedinica
na milijun izlaznih, tj. čimbenik neispravnosti od 99,379%.
Dok neke djelatnosti mogu dopuštati taj (prilično visoki)
čimbenik neispravnosti, za neke je druge djelatnosti on neprihvatljiv. Iako se prvenstveno primjenjuje na djelatnosti
iz sekundarnoga sektora (industrija, građevinarstvo i ostale
proizvodne djelatnosti), Six Sigma metodologija može se
implementirati i kod tvrtki iz tercijarnoga sektora (uslužne
djelatnosti, tvrtke iz IT sektora).
Ta je metodologija namijenjena prvenstveno tvrtkama
s više od 500 zaposlenih, dok bi one s manjim brojem zaposlenih morale prilagoditi pristup te je kod njih uspjeh
dvojben.
Six Sigma uvodi inovativni način certificiranja pa svoje
stručnjake certificira po uzoru na kategorije u borilačkim
vještinama. Tako imamo stručnjake koji posjeduju zeleni
pojas ili crni pojas, a vrhunac je u certifikaciji master black
belt. Izobrazba i certifikacija je sve samo ne jeftina pa tako
ona do zelenoga pojasa stoji 3000 eura, dok za crni pojas
morate izdvojiti čak 7500 eura.
Mnogi savjetnici opovrgavaju uspješnost Six Sigma metodologije i tvrde da je mnogo manje korisna nego što je
neke (interesne skupine) žele prikazati.
Zanimanje je u porastu
O ovoj smo, sve
popularnijoj temi,
razgovarali s gospodinom Branimirom
Valentićem
iz tvrtke Itego element, a veliku nam
je pomoć tijekom
realizacije
teksta
pružio i gospodin
Danijel Saifert iz
tvrtke Algebra.
Učilište Algebra i
Itego element d.o.o.
vodeće su organizacije u informatičkim
i ITIL izobrazbama. ITIL izobrazba
provodi se interno
unutar organizacije,
odnosno kao javni
seminar. U programu su seminari na Foundation, Intermediate i Expert razini. Velik
broj polaznika, njihova uspješnost polaganja certifikata i certificirani predavači jamstvo su uspješnoga svladavanja gradiva, nadogradnje znanja iz IT menadžmenta te nov alat za djelotvornije
obavljanje dnevnih zadataka.
InfoTrend: Koliko je zanimanje za ITIL izobrazbom i certifikacijom u Hrvatskoj?
Branimir Valentić: Interes je znatan. Na terenu to znači da svijest
oko potrebe za metodičkim upravljanjem IT uslugama raste. Jednako tako i za zajedničkim jezikom unutar IT-a, odnosu prema
klijentu, njegovim zadovoljstvom uslugom... U svakome je slučaju
interes u porastu.
InfoTrend: Postoje li preduvjeti (znanje, iskustvo…) za pohađanje
ITIL izobrazbe?
Ne. ITIL je kao metodologija primjenjiv i izvan IT-a, no ako ga
se primjenjuje unutar IT-a, velika je prednost poznavanje osnovnih IT pojmova. Poznavanje je vlastite organizacije bitno u samoj
primjeni.
InfoTrend: Koji profil IT stručnjaka najčešće pristupa ITIL certifikaciji?
Nema određenoga, odnosno najzastupljenijega profila. Metodologija obuhvaća cijeli životni ciklus usluge (strategija, dizajn,
tranzicija, operativni dio i stalna poboljšanja), a nastala je u praksi
pa tako svaka uloga u IT-u ima nešto za sebe.
Iz operativnoga segmenta dolaze administratori i zaposlenici
187/02/2012 InfoTrend
37
Studija slučaja
u podršci. Od IT menadžmenta tu su najčešće voditelji service deska, voditelji IT odjela, zaposlenici iz strategije...
InfoTrend: Pristupaju li izobrazbi isključivo zaposlenici IT tvrtki
ili ima i zaposlenika iz tvrtki kojima IT nije primarna djelatnost?
I jedni i drugi. IT tvrtkama su IT usluge osnovni posao pa je
ITIL metodologija kod njih iznimno bitna radi njihove konkurentnosti na tržištu. Kod ne-IT tvrtki postoje IT odjeli kojima su
klijenti sami zaposlenici te tvrtke. Kako je IT osnova za funkcioniranje većine organizacija ili je velika potpora uslugama koje
tvrtka nudi, kvaliteta IT usluge i cijeloga IT odjela je od esencijalne vrijednosti. Također, u posljednje vrijeme za metodologiju se
zanimaju i tvrtke koje se ne bave IT-om. Naime, koncepti i načela
o kojima ITIL govori su primjenjivi i izvan IT-a, uz izmijenjeno
nazivlje. Npr. SLA (Service Level Agreement) je ugovor o održavanju te se koristi i kod tvrtki koje se bave, primjerice, održavanjem
zgrada.
InfoTrend: Kako opravdati troškove, prvo izobrazbe, a zatim i implementacije ITIL okvira u poslovanje tvrtke?
Postoji niz koristi koje donosi obrazovano osoblje, odnosno
uvođenje (većega ili manjega dijela) ITIL metodologije.
Jedan su dio opipljive koristi u koje spadaju povećanje proizvodnosti (IT odjela u cjelini i njegovih zaposlenika), smanjenje
troškova, odnosno TCO (Total Cost of Ownership) usluge, povećanje ROI-a (Return of Investment), djelotvornije korištenje sredstava uloženih u IT...
Drugi dio obuhvaća teško mjerljive povlastice, ali koje su iznimno bitne za uspješnost usluge, odnosno IT odjela kao što su,
primjerice, zadovoljstvo korisnika (uslugom ili radom IT odjela), zadovoljavanje korporativnih, odnosno regulatornih zahtjeva
(compliance), skraćivanje vremena ispada usluge, baza znanja,
komunikacija (unutar samoga IT odjela ili između korisnika i IT
odjela), SPOC (Single Point of Contact) za korisnike usluga, mogućnost brzoga i djelotvornoga odziva na zahtjeve korisnika (npr.
nove usluge), kontrola troškova usluge, odnosno IT-a, proaktivno
upravljanje uslugom, odnosno IT-om, smanjenje rizika...
Koristi je mnogo. One ovise o brojnosti izobražena osoblja,
opsegu implementacije ITIL metodologije, prihvaćanju ITIL-a od
strane menadžmenta...
InfoTrend: Prepoznaju li hrvatske tvrtke vrijednost ITIL certificiranih stručnjaka i koliko im njihovo znanje može pomoći u svakodnevnome radu?
Stalan rast tijekom godina te širenje izvan granica ili partnerstvo sa stranim kompanijama stvorili su niz tvrtki koje su prerasle u tvrtke srednje veličine (ili čak i više od toga). Usporedno
s rastom (u nekim slučajevima i dosta naglim) nije se razvijala i
interna organizacija. Zato sada postoji potreba za većom djelotvornošću. Točnije, želi se skratiti faza učenja te izbjeći učenje na
vlastitim pogreškama. U takvim je situacijama ITIL idealno rješenje jer je nastao u praksi i oslanja se na stanja iz stvarnoga svijeta.
Kako sama metodologija tako i prateći alati. Na to se naslanjaju i
tvrtke koje mogu implementirati ITIL, odnosno potrebne dijelove
38
InfoTrend 187/02/2012
i time podići djelotvornost (IT) organizacije u kratkome vremenu.
S druge strane potrebno je još mnogo truda uložiti u marketing ITIL-a jer je metodologija nepoznata jednom dijelu menadžmenta (ne samo izvan IT-a nego i u samome IT-u).
InfoTrend: Zaostaju li hrvatske tvrtke iz IT sektora za inozemnim
u implementaciji smjernica iz ITIL okvira?
Što se tiče implementacije same metodologije, moglo bi se
reći – da. No u našim tvrtkama postoji dosta segmenata koji su
dio ITIL-a, a implementirani su „zdravom logikom“. Što je i razumljivo jer je jedna od definicija ITIL-a – zdravorazumsko načelo
upravljanja IT uslugama.
InfoTrend: Koliko u Hrvatskoj imamo certificiranih ITIL stručnjaka i kolika je potražnja za njima?
Ne postoji jedinstveni registar certificiranih ITIL stručnjaka te
je stoga nemoguće dati točnu brojku. Pretpostavka je da postoji
između 300 i 400 ITIL Foundation certifikata. ITIL Expert, odnosno Service Manager certifikata je znatno manje. Pretpostavka
je između deset i dvadeset. Izobrazbom ljudi koji se bave IT-om
raste i potražnja za ITIL izobraženim osobljem. Naime, ako je menadžment tvrtke ili IT odjel prošao ITIL izobrazbu, pri odabiru
će novih zaposlenika svakako staviti naglasak na ITIL certifikat
(ili će znati prepoznati stručnost koju kandidat, nositelj certifikata, nosi). Izravnih je zahtjeva u natječaju za posao malo ili gotovo
ništa.
InfoTrend: Dobivate li povratne informacije od polaznika o primjeni stečenih znanja u kasnijem svakodnevnom radu?
Da, već se na samome seminaru prepoznaju poveznice između
teorije objašnjene na seminaru i praktičnoga primjera iz organizacije (stoga je i prije rečeno da je poznavanje vlastite organizacije
i njezinih procesa prednost pri dolasku na seminar). Također, organizacije ponovno šalju ljude ili na sljedeće stupnjeve izobrazbe
(Intermediate nivo) ili nove zaposlenike šalju na ITIL Foundation
seminare. Na taj način dobivamo konkretnu povratnu informaciju
o implementaciji naučenoga.
InfoTrend: Koja je razlika između EXIN i ISEB ispita?
O uvjetima rada tvrtki koje pružaju treninge, moglo bi se raspravljati. Ali za krajnjega korisnika, odnosno kandidata na ispitu, razlike nema. Naime, APMG je akreditirao EXIN i ISEB kao
ovlaštene kuće za provedbu ITIL certifikacije na području Europe.
Gradivo koje se pokriva (Syllabus) je isto za sve certifikatore u svijetu tako da su uvjeti na ispitu jednaki.
InfoTrend: Što preporučujete polaznicima koji završe izobrazbu i
polože početni, Foundation ispit? Treba li se certificirati i dalje ili
primjenjivati stečeno znanje i stjecati radno iskustvo iz toga područja?
Svakako bismo preporučili daljnju izobrazbu. S jedne strane
iskustvo je pomoć pri daljnjoj izobrazbi, no s druge strane dobro
je podrobnije poznavati gradivo (ITIL materiju) te odmah krenuti
u ispravnome smjeru u praksi.
Studija slučaja
Eksplozivno širenje fenomena grupne kupnje
Popust preko
Interneta
veniji, Srbiji, Makedoniji, Bugarskoj i Rumunjskoj. U vrlo se kratkome roku Kolektiva proširila na šest tržišta regije i stekla
vodeći položaj prije no što je konkurencija
stigla uopće prepoznati taj trend.
InfoTrend: Prema Vašemu se izlaganju čini
da je uspjeh postignut neuobičajeno lako i
brzo…
Uspjeh u businessu malokad je lak i
brz, no činjenica je da je, uz veliki trud, Jeffrey imao i poslovne sreće jer je već nekoliko mjeseci od osnivanja tvrtke na jednoj
njezinoj prezentaciji upoznao njemačke
ulagače, osnivače investicijskoga fonda
Zapanjujuće je koliko se
tržište može promijeniti i
pokrenuti kada se pojavi nešto
što ljude stvarno zanima.
Naša sugovornica, Marina Đukanović,
direktorica Kolektive u Hrvatskoj
Kolektiva je prva hrvatska internetska stranica za
grupnu kupnju. Osnovana je krajem 2009., a lansirana
je već u siječnju 2010. Osnovna je djelatnost Kolektive
internetska ponuda prodaje usluga, proizvoda i
putovanja krajnjim korisnicima s velikim popustom
koji se kreće u rasponu od 50 do 90 posto.
Razgovarala: Ana Mišić
K
oncept je nastao krajem 2009. u
Chicagu, u SAD-u, a Amerikanac Jeffrey Treichel odlučio ga je iskušati
na području jugoistočne Europe. S Marinom Đukanović, direktoricom Kolektive
u Hrvatskoj, u njihovim smo prostorijama
u Zagrebu razgovarali o uvođenju jednoga novog oblika internetske trgovine na
našim prostorima i utjecaju internetskih
tehnologija na stvaranje novih društvenih
i potrošačkih navika.
InfoTrend: Kako to da je ta priča počela
upravo u Hrvatskoj?
Marina Đukanović:Jeffrey Treichel je svojevremeno nekoliko godina radio u Hrvatskoj i oženio se djevojkom iz Zagreba, te
je imao prilike bolje upoznati tržišta naše
regije. To ga je potak-nulo na pomisao da
takav posao razvije i u Europi. Posao je
pokrenuo u Zagrebu, stekao konkurentsku
prednost prvoga na hrvatskome tržištu i
ubrzo je osnovao tvrtke Kolektiva i u Slo-
Rebate Networks. Na osnovi su uspjeha
Kolektive na tome području odlučili ulagati u našu tvrtku, ali i u druge slične projekte širom svijeta te je u jednome trenutku
Rebate Networks bio suvlasnikom preko
trideset stranica grupne kupovine u tridesetak različitih zemalja širom svijeta.
InfoTrend: Kako ste zadovoljni razvojem
poslovanja u Hrvatskoj s obzirom na to da
je tvrtka osnovana upravo u vrijeme gospodarske krize?
Grupna kupnja pokazuje u cijelome
svijetu jak porast, a tomu je djelomično
pridonijela i recesija koja je utjecala na jačanje spoznaje o nužnosti štednje. Kupci
su postali osjetljiviji na različite popuste
i pogodnosti koje se nude na takvim internetskim stranicama. Sve je to pomoglo
stvaranju svijesti da je bitno voditi računa
o tome koliko se troši, da nije sramotno
tražiti najpovoljnije prilike na tržištu. Pojam se popusta odjednom našao u žarištu
trgovine.
Praktički smo ni iz čega uspjeli stvoriti
novo tržište jer, bez obzira na recesiju, ljudi si i dalje žele priuštiti neke stvari koje
život čine ugodnijim, zanimljivijim i bogatijim. Teško se odreći onoga na što ste
se naviknuli, a stranice za grupnu kupnju
187/02/2012 InfoTrend
39
Studija slučaja
omogućavaju im i s manjim budžetima dobiti željene usluge i proizvode.
Sada je već očito da smo 2010.,
lansiranjem našega portala,
potaknuli velik broj ljudi da po
prvi put u životu kupe nešto
preko Interneta
Marina Đukanović i Jeffrey Treichel,
čovjek koji je sve započeo
“Životni” put jedne ponude.
Dva su načina na koji se ponuda rađa. Prvi je kada partner sam odluči da
bi se htio promovirati na Kolektivi pa nam se javi. Drugi je način da mi svojim kanalima saznamo da je, primjerice, neki restoran izvrstan i poželimo
„Kolektivcima“ ponuditi priliku da ga isprobaju. Tada im to javimo i dogovorimo sastanak.
Zatim se obratimo restoranu, definiramo što je zanimljiva ponuda, definiramo što je ono što je najbolje i najzanimljivije što oni u tome restoranu mogu
ponuditi, dogovaraju se uvjeti i potpisuje se ugovor o suradnji. U našem
uredu postoji jedan tim ljudi koji prouči tu ponudu, tekstopisci pronađu neke
zanimljive elemente i napišu tekst koji ne treba biti preozbiljan, odnosno da
je više intrigantan, zabavan i zanimljiv, pripreme se fotografije i ilustracije
za ponudu, cijela stvar ode u naš sustav za prikazivanje na Internetu i ponuda ulazi u raspored objavljivanja. S partnerom se potvrđuje materijal,
termin i duljina objave te ponuda ide online.
Marketing sa svoje strane priprema podršku ciljanim oglasima kroz Google, kroz našu suradničku mrežu medijskih partnera, odnosno ugrađuje
ponudu u newsletter koji se svako jutro šalje na preko 100 tisuća adresa
e-pošte pa kada ponuda krene „uživo“ dobiva najveću izloženost kroz sve
kanale, odnosno kroz sve medije komunikacije s našim korisnicima i onda
promatramo što se događa.
Ako ljudi klikaju i ako se ponuda izvrsno prodaje, to je sjajno. A ako vidimo
da bi moglo i bolje, onda obavljamo manje preinake, prilagođujemo sliku,
prilagođujemo naslov, nastojimo sve poboljšati – u tome i jest ljepota Interneta kao medija gdje u svakome trenutku možete nešto doraditi i pomoći da
se još bolje proda.
Po završetku ponude partneri dobivaju informaciju koji su sve korisnici
kupili ponudu, a korisnici dobivaju svoje kupone s kojima odlaze – u našem
primjeru – u restoran i, ako je sve u redu, uživaju u večeri uz velik popust.
40
InfoTrend 187/02/2012
InfoTrend: Kažete da niste očekivali tako
brz uspjeh. Zar niste prethodno napravili
neku analizu mogućega tržišta? S obzirom
na to da Kolektiva ne može biti fizički prisutna u svim gradovima, vjerojatno ste
istražili stanje informatičke pismenosti
i korištenja Interneta koji je vaš kanal za
plasman ponude?
Raspolagalo se dostupnim podatcima o
prodoru Interneta, informatičkoj pismenosti i slično. Ne da se nismo nadali uspjehu, ali nismo očekivali takvo širenje tržišta,
da će tako brzo ljudi u ovoj regiji prihvatiti
taj poslovni model. Naime, prije dolaska
Kolektive, postotak je ljudi koji su kupovali preko Interneta bio iznimno nizak. Naši
ljudi nisu informatički nepismeni, ali su
bili iznimno sumnjičavi o pitanju kupnje
preko Interneta. Bilo je nešto malo prometa preko Amazona i nešto malo preko
Ebaya, ali kupnja preko Interneta u najvećoj mjeri nije bila prihvaćena zbog straha
od hakerskih krađa identiteta i podataka s
kartice, ili nepovjerenja u trgovce da možda neće dobiti to što su platili. Sada je očito
da smo 2010., lansiranjem našega portala,
potaknuli velik broj ljudi da po prvi put u
životu kupe nešto preko Interneta.
Nebrojeno smo puta od naših korisnika
čuli izjave: “Stvar ponuđena preko Kolektive bila je prva koju sam kupio preko Interneta”.
Neformalni su nam izvori iz banaka potvrdili da mnogi vlasnici po prvi put koriste
karticu online upravo preko naše stranice.
Zapanjujuće je koliko se brzo tržište može
promijeniti i pokrenuti kada se pojavi nešto što ljude stvarno zanima.
Danas već cijeli niz domaćih tvrtki pokreće
svoje web-trgovine, web-kupnja sve više
uzima maha, što je svakako dobro i normalno i to se na Zapadu već jako dugo do-
Studija slučaja
gađa, a kod nas trend online trgovine tek
sada doživljava procvat.
InfoTrend: S obzirom na to da ste trebali
ri zaslužne jako zanimljive ponude i wdf
marketing. O Kolektivi se razgovaralo, ljudi su jedni drugima prosljeđivali naše ponude, dogovarali izlaske u kinematografe
ili restorane, prepričavali jedni drugima
svoja iskustva s kupnjom na Kolektivi. To
je „word of mouth“ marketing – predaja od
„usta do usta“, u našem slučaju, od e-sandučića do e-sandučića. Bio je to prvi kanal
koji je otvorio vrata Kolektivi prema široj
javnosti, pojasnio cijelu tu tehnologiju i
priču oko Kolektive i nakon toga kupci su
dalje kroz svoje kanale (blogove, forume)
širili taj glas i već je u prvih mjesec dana
bilo intenzivne komunikacije i širenja svi-
prevladati navedene predrasude, koliko je
bilo potrebno vremena i energije pa i novčanih sredstava za marketinške kampanje?
Kako ste ih usmjerili?
Rekla bih da je najviše trebalo strpljenja
i to strpljenja naše službe za korisnike jer
je u cijeloj toj priči bio najbitniji otvoreni
pristup. Naši su suradnici bili korisnicima
na raspolaganju 24 sata na dan s obzirom
na to da smo mi portal pa se kupovati može
u svako doba. A naši korisnici to stvarno
i čine. Služba je za korisnike vrlo često pomaMladi prodajni tim Kolektive
gala pri tim prvim koracima dajući telefonske
upute “kliknite ovdje,
ondje, uzmite karticu,
vidite ovaj broj , tipkajte
sad ovo ili ono“.
Dakako, u samome je
početku Kolektiva bila
i vrlo zanimljiva medijima koji su je popratili
objašnjavanjem osnovnoga koncepta i modela.
A osim toga u rastu nam
je znatno pomogla i prisutnost na društvenim
mrežama, prije svega Facebooka. Tamo imamo
vrlo otvorenu i intenzivnu komunikaciju s korisnicima i preko 140 jesti o Kolektivi. Od tuda je sve krenulo.
tisuća obožavatelja koji nam stalno nešto Godine 2010. bilo je nečuveno da nešto
pišu, pitaju, traže te s njima vodimo vrlo možete dobiti sa 60% popusta pa je došlo
do razmjene informacija, ljudi su se počeli
intenzivnu raspravu.
Isprva je bilo moguće komentirati ponu- registrirati i koristiti Kolektivu, a onda je
de pa bi, kada kupcima nešto nije bilo ja- dalje sve, kako se kaže, povijest.
sno, na našoj stranici o tome komentirali
te tražili podrobnije informacije i pomoć.
S povećanjem su se broja korisnika ti komentari silno umnožili, što je usporavalo i
otežavalo rad stranice tako da smo ih ukinuli i cijelu tu komunikaciju preselili na
društvene mreže.
InfoTrend: Koji je bio kanal prodaje na
samome početku? Kako ste privukli pozornost na vašu ponudu, kako ste dali do
znanja što je u ponudi?
Za uspjeh su Kolektive u najvećoj mje-
InfoTrend: Izračunavate li postotke uspješnosti ponude ili neke druge parametre?
Postoji cijeli niz parametara koje izračunavamo jer i Jeffrey Treichel i ja potječemo iz tvrtke gdje su nam mentori bili
menadžeri koji su bili efficiency-based,
odnosno figure-based, dakle učinkovitost
i brojke: osnovom su cijeloga poslovanja
bile vrlo strukturirane brojke. A to znači
točnost podataka što se, koliko i kada prodaje pa izračunavamo cijeli niz pokazatelja
uspješnosti koji se prate kroz marketinška
i prodajna izvješća i cijelo vrijeme nastojimo postići vrhunski rezultat.
InfoTrend: Možete li nam predočiti neke
brojčane rezultate, primjerice, o broju
objavljenih ponuda?
U prvim je dvjema godinama ukupno
objavljeno oko 1400 ponuda i prodano oko
150 000 kupona. Danas to možemo zaokružiti na 1500 ponuda i preko 150 000
kupona.
InfoTrend: Namjeravate li širiti raspon ponude i, ako namjeravate, kako i kada ćete
to učiniti?
Kao Kolektiva, osim što
smo bili prvi, cijelo smo vrijeme i inovatori na tržištu u
smislu ponuda i kategorija
koje objavljujemo, pokrećemo i slično. Započeli smo
pretežno s uslugama, primjerice masažama, restoranima i slično, a potom smo
proširili svoju ponudu na
proizvode, na B2B segment,
počeli smo našim partnerima prikupljati nove partnere, slati informacije, ponude za poslovni segment te
smo de facto stvorili kategoriju putovanja i na dnevnoj bazi imamo najviše različitih putovanja ne samo u
Hrvatskoj nego i u regiji jer
surađujemo sa svim susjednim zemljama i
našim partnerima u kreiranju zanimljivih
putnih aranžmana. A sigurno će biti još
inovacija, stalno nastojimo zakoračiti u
nova područja da bismo bili zanimljivi i da
bismo i te segmente obogatili. Ova recesija nikako ne prestaje pa različiti segmenti
gospodarstva uviđaju mogućnosti, potrebu
i priliku da se promocijom na našoj stranici predstave novim mogućim korisnicima.
InfoTrend: Što očekujete u 2012.?
Ne očekujemo nego planiramo i iznimno naporno radimo kako bismo ostvarili
planove. Plan je i da se taj uspjeh i rast nastavi baš zbog toga što imamo niz različitih
segmenata i projekata na kojima radimo i
koje otvaramo. Zato vjerujemo da će 2012.
za nas ovdje biti vrlo uzbudljiva i dinamična i, nadam se, vrlo uspješna.
187/02/2012 InfoTrend
41
Studija slučaja
Višestruke su prednosti ulaganja u informatizaciju poslovnih procesa.
Tko sije, taj i žanje
Nije tajna da je danas sve
više
tvrtki
zainteresirano
za e-poslovanje, no mali ih
se broj ipak odlučuje na taj
potez. Tvrtka Naše Klasje je
sjajan primjer tvrtke koja
ima izvrsno razvijen e-sustav,
odnosno sustav za e-poslovanje
sa svojim dobavljačima. O
tome smo razgovarali s gđom
Marinom Šimunić, voditeljicom
informatike, o implementaciji
poslovnoga e-sustava i onoga
što on može ponuditi tvrtkama,
neovisno o tome spadaju li u
male, srednje ili velike tvrtke.
Razgovarao: Boris Plavljanić
T
vrtka Naše Klasje osnovana je 2001.,
a primarna joj je djelatnost proizvodnja dvije skupine proizvoda svježa tjestenina Aurelia i sirovine za
pekarstvo. Specifičnost je te tvrtke svakako
inovativnost koja se očituje u svim poslovnim aspektima, ali i mnoga priznanja koja
je ta tvrtka dobila tijekom godina. Možda
su najvrjednija ona priznanja od Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta u Zagrebu za izvanredan doprinos u promicanju
visokoga obrazovanja, znanosti i struke
(2006.), te prva nagrada Zaklade „Izvorno
hrvatsko“ za stvaranje kvalitetnih hrvatskih proizvoda te njihova imidža na domaćem i stranom tržištu (2007.).
Ako se i dalje pitate kakva je povezanost
sustava za e-poslovanje i tvrtke koja se bavi
proizvodnjom prehrambenih proizvoda, iz
teksta ćete se uvjeriti da i male tvrtke mogu
unaprijediti svoj poslovni sustav i biti izvrstan primjer uspješnoga poslovanja i inovativnosti.
42
InfoTrend 187/02/2012
Gospođa je Marina Šimunić po struci dipl.
inž. matematike, a prije dvije godine stekla
je i uglednu titulu MBA na Cotrugli Business School u Zagrebu. U tvrtki Naše Klasje radi kao voditelj informatike i zadužena
je za kontinuirano unaprjeđenje ICT infrastrukture i aplikacijâ s ciljem da se poveća
djelotvornost poslovanja.
„U IT sektoru radim više od 20 godina“,
rekla nam je. „Prvih 7 godina radila sam u
tvrtki Enikon od pripravnika do rukovoditelja informatike, nakon toga 13 godina u
Agrokoru na raznim poslovima u informatici, te na kraju kao direktor za informacijsku sigurnost.“ Također, tu je još i iskustvo
u Magmi na položaju direktora informatike. Vrjedniji su joj projekti koordiniranje
suradnje Agrokora s Fakultetom elektrotehnike i računarstva [FER], implementacija ERP sustava u tvrtkama Agrokor
Grupe (kasnije i u tvrtki Naše Klasje), definiranje strategije informacijske sigurnosti
Agrokor Grupe, unaprjeđenje ICT sustava
te definiranje ICT strategije u Magmi.
IInfoTrend: Odakle potreba da se koristi
napredni sustav za e-poslovanje, odnosno
sustav za razmjenu podataka? Što obuhvaća? Koje su njegove prednosti?
Marina Šimunović:Sustav za e-poslovanje
u tvrtki Naše Klasje implementiran je u suradnji s tvrtkom Infokom čiji ERP sustav
„StepOne“ koristimo. Aplikativno sučelje
za e-poslovanje Infokom je razvio kroz
međusobnu razmjenu znanja i iskustava o
elektroničkoj razmjeni dokumenata, a koriste ga i druge tvrtke, korisnici StepOne
ERP sustava.
Dipl. inž. Marina Šimunić, voditeljica
informatike u tvrtki Naše Klasje
Takav sustav traži određena financijska ulaganja,
no povrat je tih ulaganja lako mjerljiv kroz izravno
smanjenje administrativnoga troška.
Studija slučaja
prilagoditi novomu sustavu i novim uvjetima poslovanja. Osim
prilagodbe, vrlo je bitno osigurati
usklađenost i točnost matičnih
podataka, kao što su globalno
prihvaćeni identifikatori poslovnih partnera, odnosno njihovih
lokacija, identifikatori proizvoda
te definicije i konvertori pakiranja proizvoda.
Ukratko, takav sustav traži određena financijska ulaganja, no povrat je tih ulaganja lako mjerljiv
kroz izravno smanjenje administrativnoga troška. Radi dodatnih ušteda novaca i vremena mi
koristimo B2G e-Usluge poput
Poslovni partneri s kojima smo tijekom prošle godine uspostavili
elektroničku razmjenu dokumenata su: Konzum, Diona, Kaufland i Billa.
Osim za razmjenu elektroničkih dokumenata s poslovnim partnerima, sučelje
za e-poslovanje koristimo i za integraciju
aplikacije tvrtke Novalis za mobilno poslovanje, sa StepOne sustavom. Tvrtka je
Novalis sve izlazne dokumente iz aplikacije za mobilno poslovanje prilagodila standardnomu formatu e-dokumenata koje
Ako govorimo o prednostima, one su
višestruke. Osim što smo se riješili
nekih rutinskih poslova poput prepisivanja kupčevih narudžbi, dobili smo
jedan brz i precizan sustav, zadovoljnije zaposlenike jer obavljaju poslove
koji dodaju novu vrijednost tvrtki, što
u konačnici znači i daleko veću proizvodnost i bolje poslovanje tvrtke.
trenutačno koristimo samo u integraciji s
aplikacijom za mobilno poslovanje.
Ako govorimo o prednostima, one su višestruke.
Osim što smo se riješili nekih rutinskih
poslova poput prepisivanja kupčevih narudžbi, dobili smo jedan brz i precizan
sustav, zadovoljnije zaposlenike jer obavljaju poslove koji dodaju novu vrijednost
tvrtki, što u konačnici znači i daleko veću
proizvodnost i bolje poslovanje tvrtke. Uz
to, naravno, idu i povećanje učestalosti
naručivanja, povećanje broja proizvoda na
narudžbi, podatci se automatski zapisuju
u informacijski sustav tvrtke... Poslovni
partneri s kojima smo tijekom prošle godine uspostavili elektroničku razmjenu dokumenata su: Konzum, Diona, Kaufland i
Billa.
InfoTrend:Traži li implementacija takvokoristimo u sustavu za e-poslovanje. S obzirom na to da je na našem tržištu Agrokor
promicao korištenje OAGI specifikacija edokumenata, mi smo prihvatili i koristimo
taj de facto hrvatski standard. Osim toga,
radnici naše tvrtke koriste i PDA uređaje u
svakodnevnome radu, što jako ubrzava poslovanje i rad na terenu.
Dokumenti koje razmjenjujemo s poslovnim partnerima su: e-Narudžba, e-Otpremnica, i e-Račun, dok e-Povratnicu
ga e-sustava za poslovanje velika novčana
ulaganja i namjeravate li i dalje unaprjeđivati vaš sustav?
O standardima nitko ne dvoji, no sama
implementacija sustava za e-poslovanje
u kompanijama zahtijeva dodatne financijske resurse, dodatna poslovna pravila i
procedure, te dodatna specijalistička znanja i izobrazbu zaposlenika.
Tijekom implementacije sustava za e-poslovanje nužno slijedi reorganizacija poduzeća jer neke poslovne procese morate
e-Regosa i e-Porezne koje su dostupne na
tržištu.
U planu je daljnji razvoj sustava, no moramo pričekati da i druge tvrtke implementiraju sustave za e-poslovanje jer komunikacija treba biti obostrana. Kada se
naši partneri, koji ih trenutačno ne koriste,
odluče za sustave za e-poslovanje, mi ćemo
rado prvi s njima surađivati razvijajući i
dalje svoj sustav.
InfoTrend: Kada je sustav predstavljen i je
li bilo zanimanja drugih tvrtki za slična rješenja? Kakvi su općenito bili komentari na
cijeli sustav za e-poslovanje?
Mi smo sustav implementirali krajem
2010., a na 10. e-Biz konferenciji prošle
smo godine iznijeli svoja iskustva. Dojmovi su sudionika konferencije bili odlični i
mnogi su nas pohvalili. No tvrtke se teško
odlučuju na implementaciju sličnih sustava, djelomično zbog potrebnih financijskih
resursa, djelomično zbog promjena poslovnih procesa, djelomično zbog nerazumijevanja uprave što im jedan takav sustav
donosi... Šteta je da se tvrtke rijetko odlučuju na implementaciju informacijskih
tehnologija da bi automatizirale pojedine
poslovne procese jer bi na taj način unaprijedili djelotvornost i internih i eksternih
operacija, ujedno podižući konkurentnost
svih sudionika u specifičnome lancu opskrbe.
187/02/2012 InfoTrend
43
Psihologija za poslovnjake
Kako preživjeti krizu ...
... i ostati normalan?
Posljednjih mjeseci (godina?) mediji su preplavljeni mračnim gospodarskim
prognozama, predviđanjima da nas čeka još jedna crna godina… Može li itko ostati
ravnodušan prema takvim vijestima, od nezaposlenih, radnika, umirovljenika, pa
sve do rukovoditelja i članova upravnih odbora?
Pripremila: Ana Ribarić Gruber
U
cijeloj je populaciji sve
više napetosti, znakova tjeskobe, zlouporabe
lijekova i sredstava ovisnosti,
psihosomatskih tegoba i različitih drugih znakova duge izloženosti stresu. Opća nesigurnost
ubire svoj danak. Postavlja se
pitanje kako preživjeti krizu i
ostati normalan. Kako ne potonuti u pesimizam?
Činjenica je da se povijest ponavlja i da iz nje možemo štošta naučiti, a jedna je od pouka,
još od biblijskih vremena, da i
u gospodarstvu postoje usponi
i padovi, bogatija i siromašnija
razdoblja (ili uhranjene i mršave krave). Pesimisti bi sada
zasigurno rekli da nikada do
sada svijet nije bio toliko povezan i da je naša budućnost,
da parafraziramo Lorentza*,
ovisna o pomaku leptirovih
krila u Pekingu. Međutim, pesimizam nas lako vodi u prihvaćanje vlastite bespomoćnosti,
bezvoljnost i odustajanje od
bilo kakvih pokušaja da nešto
promijenimo, što lako može
rezultirati samoispunjavajućim
proročanstvom - naše se crne
slutnje ostvaruju zato što, očekujući loš ishod, ništa ne poduzimamo kako bismo ga izbjegli.
Naravno da nitko pri zdravoj
pameti ne može reći da je sve
44
InfoTrend 187/02/2012
Moć
informacija
Informacije imaju veliku, katkada neprocjenjivu vrijednost.
Stoga je bitno redovito pratiti
zbivanja u našoj okolini, ali i u
svijetu. To se ne odnosi samo
na podatke financijske prirode, koji nam mogu pomoći u
upravljanju vlastitim novcem
ili donošenju poslovnih odluka, nego i na zbivanja u različitim područjima jer nam mogu
ukazati na neku potrebu tržišta
za novom ili poboljšanom uslugom koju možemo ponuditi.
Traganje za
novim idejama
ružičasto i da će problemi nestati ako zažmirimo. Naprotiv,
bijeg od stvarnosti može povratak u nju učiniti još bolnijom
jer nismo pripremljeni za ono
što nas je snašlo. Stoga se svi
trebamo, koliko je god moguće,
pripremiti za nedaće koje bi nas
mogle snaći, ali ne gubiti vjeru
da tunel u kojem se nalazimo
ipak ima kraj. Bez obzira na
ulogu u svijetu rada, svi možemo ponešto učiniti kako bismo
olakšali stanje i sebi i ljudima
oko sebe. Umjesto da se pre-
pustimo valovima, krajnje je
vrijeme da naučimo plivati i da
pokušamo, što je više moguće,
biti aktivni i konstruktivni.
Svi znamo da nove ideje mogu
pokrenuti svijet, da čak i nešto
što u početku na izgled služi
ograničenomu krugu ljudi, ili
ima ograničenu svrhu, može
Edward Lorentz, fizičar i meteorolog, autor teorije determinističkoga kaosa, poznat po izjavi
da pomak krila leptira u Pekingu može nakon
mjesec dana izazvati uragan na Floridi, čime je
slikovito prikazao da male razlike u početnim uvjetima imaju veliki utjecaj na budućnost sustava.
Psihologija za poslovnjake
promijeniti svijet (tko nije čuo
za Marka Zuckerberga i priču o
pokretanju Facebooka?). Kreativnost je sposobnost koja čovjeka razlikuje od svih ostalih
bića.
Uobičajeno je mišljenje da
kreativcima nove ideje naviru
same od sebe, bez ikakvoga napora, kao u priči o Newtonu i
jabuci. U stvarnosti je zapravo
uglavnom obratno – kreativci
su najčešće stručnjaci za područje u kojem postižu maksimum, mnogo rade i svoje
ideje razrađuju do pojedinosti.
Jedan od načina za rješavanje
problema ili pronalaženje novih ideja je brainstorming (oluja mozgova), a može se koristiti
individualno ili u skupini. Kod
brainstorminga je naglasak na
pronalaženju što većega broja
rješenja nekoga problema, bez
njihovoga vrjednovanja ako se
radi u skupini (dobro je čak i
zadati broj rješenja – npr. 50
ili 100), a potom se prelazi na
njihovu razradbu (jednu ideju
može razrađivati cijela skupina).
Jako je bitno da članovi
skupine ne komentiraju ideje drugih, kako bi
se svi osjećali slobodnima izraziti sve što im
padne na pamet. Veliki
je broj ideja također bitan jer smo svi u početku
skloni razmišljati u okvirima koje određuje naša
svakodnevica, a kad iscrpimo konvencionalne ideje,
nastupa mašta. Upravo su
neobične, bizarne ili možda
na prvi pogled glupe ideje zanimljive i potencijal za nešto
novo. U poslovnome je okruženju u brainstorming dobro
uključiti sve zaposlene u nekome odjelu ili manjoj tvrtki, bez
obzira na iskustvo ili znanje.
Ne treba zanemariti ni da u
provedbi dobrih ideja mogu
pomoći i fondovi EU-a.
Uobičajeno je mišljenje da kreativcima nove ideje naviru same od sebe, bez ikakvoga napora, kao u priči o
Newtonu i jabuci. U stvarnosti je uglavnom obratno
– kreativci su najčešće stručnjaci za područje u kojem
postižu maksimum, mnogo rade i svoje ideje razrađuju
do najsitnijih pojedinosti.
Upravo su
neobične,
bizarne ili
možda na prvi
pogled glupe
ideje zanimljive
i potencijal za
nešto novo
Osluškivanje
potreba tržišta
O kreativcima postoji još jedna
zabluda, a to je da su oni čudaci koji žive u svojem svijetu i
ništa izvan toga ih ne zanima.
Naprotiv, da bismo uopće potražili nova rješenja, moramo
biti osjetljivi za probleme i potrebe, kako vlastite tako i potrebe nama bliskih ljudi. Slušanje drugih je nešto što većina
možda smatra osnovom dobre
poslovne suradnje, no primjeri
iz prakse govore da se toga ne
pridržavamo uvijek, čak ni kad
je riječ o banalnostima.
O tome govori istinit primjer: zaposlenik koji je zadužen za nabavu u jednoj
našoj tvornici tražio je ponude za uredski materijal. Među
ponudama je pronašao i jednu
iz koje je zaključio da je riječ
o nesporazumu: umjesto
memoranduma na običnome papiru, tiskara je nudila
višestruko skuplji i kvalitetniji
papir (iako je naručitelj jasno
naveo što želi). Uslijedio je telefonski razgovor u kojem je
naručitelj bezuspješno pokušavao objasniti što njegova tvrtka
treba, dok je vlasnik tiskare
uporno objašnjavao da je papir
koji on nudi kvalitetniji. Očekivano, do suradnje nije došlo, a
vlasnik tiskare žali se kako mu
posao slabo ide.
Pozorno slušajući što nam
drugi govore, možemo otkriti
područja u kojima su moguća
poboljšanja, novi proizvodi i
nove ili kvalitetnije usluge. U
kriznim vremenima ljudi najprije zadovoljavaju prioritete,
pa bi i posao trebao biti usmjeren na proizvode i usluge za kojima uvijek postoji potreba, kao
što su potreba za hranom, dječjim potrepštinama, znanjem,
kvalitetnim informacijama…
(na pamet mi pada i primjer
uspjeha hrvatskih lijesova na
inozemnome tržištu). Kad je
1932. siromašni stolar Ole Kirk
Christiansen u Billundu u Danskoj otvorio radionicu u kojoj
je proizvodio drvene predmete za kućanstvo (ljestve, daske
za glačanje, stolce… i drvene
dječje igračke), vjerojatno nije
ni sanjao da će ostati zapamćen
kao proizvođač igračaka i osnivač najpoznatijih kockica na
svijetu – Lego.
Naše se
crne slutnje
ostvaruju zato
što, očekujući
loš ishod, ništa
ne poduzimamo
kako bismo ga
izbjegli
187/02/2012 InfoTrend
45
Psihologija za poslovnjake
Svaki je
klijent bitan
Koliko ste puta čuli moto mnogih tvrtki: Zadovoljan kupac je
najbolja reklama. Ljubaznost i
iskrenost u komunikaciji (kad,
primjerice, dajemo iskren savjet klijentu, neovisno o našem trenutačnome interesu)
uvijek se isplate. Gotovo su se
sve žene susrele s nasrtljivom
prodavačicom koja ih uvjerava
da im neki komad odjeće izvrsno stoji, iako je očito da je to
svjetlosnim godinama daleko
od istine. Takva prodavačica ne
samo da neće prodati odjeću,
nego se osoba koju je nagovara-
put imati veliku narudžbu ili
će preporučiti davatelja usluge
nekomu „većem“ kupcu. Osim
toga, poslovanje je s građanima
često lakše nego s velikim tvrtkama jer nije opterećeno administracijom. Tako se mnogi
odvjetnici, unatoč tomu što zastupaju velika poduzeća ne žele
odreći malih građanskih parnica iako u njima mnogo manje
zarađuju - jer građani plaćaju
odmah.
Dobra
prezentacija
Koliko god dobro i kvalitetno
radili, u današnje vrijeme neće-
Naše se crne slutnje ostvaruju
zato što, očekujući loš ishod, ništa
ne poduzimamo kako bismo ga
izbjegli.
la vjerojatno neće uskoro vratiti u njezinu trgovinu.
Zadovoljan se kupac ili klijent
uvijek vraća, a o svojem iskustvu priča rođacima, susjedima, prijateljima i poslovnim
partnerima. Pri tome ne treba
podcijeniti korisnika ako naručuje ili kupuje malo, jer će možda upravo taj kupac sljedeći
46
InfoTrend 187/02/2012
mo dugo opstati ako korisnike
naših usluga ne upoznamo sa
svojim radom. Dobra reklama
ne mora biti ni najskuplja ni
najsloženija jer ionako najlakše
pamtimo jednostavne informacije. Reklama mora biti prilagođena skupini klijenata koju
želimo privući, a to određuje
njezin format i sadržaj. Kad se
spominje reklamiranje, obično pomislimo na radijske i
televizijske spotove, ali
zapravo je na raspolaganju cijeli niz
sredstava reklamiranja – od internetskih reklama,
sudjelovanja u
lokalnim manifestacijama, obavješćivanje mogućih klijenata na
području na kojem
se tvrtka nalazi…
Ulaganje
u znanje
– najbolje
ulaganje
Novca za ulaganje danas malo
tko ima, ali ako ga imamo, bitno ga je dobro uložiti. Dionicama, zlatu, stranim valutama
i nekretninama vrijednost varira, a jedina vrijednost koju
nam nitko ne može oduzeti
jesu znanja i vještine. Ulaganje
u doškolovanje, učenje stranih
jezika ili stjecanje dodatnih informatičkih vještina ne samo
da su dobrodošli nego su nužni
da bismo opstali u svijetu rada.
Vrijeme kad je učenje prestalo
stjecanjem svjedodžbe ili diplome odavno je prošlo. Ponuda je
različitih tečajeva velika, stoga
odaberite onaj koji vam nudi
najbolji omjer cijene i kvalitete
i – počnite!
Znanja i vještine su bitna
sastavnica poslovnoga uspjeha, ali ne i jedina. Dobra
jezična i nejezična komunikacija, suosjećanje, strpljivost,
upornost, asertivnost (sposobnost zauzimanja za sebe, ali bez
ugrožavanja drugih) i uspješno
razrješavanje sukoba pridonose uspjehu u poslu i vrijedni
su ulaganja truda kako bismo i
u tome smislu napredovali.
Održavanje
dobrih
međuljudskih
odnosa
Nesigurnost i strah plodno su
tlo za narušavanje međuljudskih odnosa, tako da radno
mjesto može početi sličiti areni u kojoj se gladijatori, umjesto za goli život bore za posao.
Posljedice su teške, ne samo
za međuljudske odnose nego i
za radnu učinkovitost, što se u
konačnici očituje i smanjenom
Ne zavidimo
boljima,
pomažimo
slabijima
Ljudska je priroda
takva da smo se skloniji natjecati s onima
koji su barem prividno bolji ili imaju više, nego
se tješiti da ima i onih kojima ide lošije nego nama.
Ugledanje u bolje može biti
motivirajuće, ali i opterećujuće, ako ne uspijevamo
održati korak. Stoga ne
trebamo okretati glavu
od ljudi u nevolji, nego im
pomoći, u skladu sa svojim mogućnostima. Iz toga
možemo izvući dvostruku
korist – zamjećujemo da
naša nevolja nije najveća, a samim pomaganjem
drugima osjećamo se bolje.
Umjesto da neprestano kukamo zbog onoga čega nemamo, trebali bismo osjećati zahvalnost na onome
što imamo.
Psihologija za poslovnjake
dobiti ili čak gubitkom. Za dobru su komunikaciju odgovorni svi koji u njoj sudjeluju, a
osobito osobe na rukovodećim
položajima. Jasna i otvorena
komunikacija, bez skrivanja informacija, koliko god situacija
bila teška, pomoći će u zadržavanju povjerenja zaposlenika,
a spriječit će govorkanja i glasine. I u vrlo teškim prilikama,
kao što su smanjivanje plaća
ili otpuštanje zaposlenika, zaposlenima treba u razgovoru
objasniti o čem je riječ.
Kako bi se zadržalo pozitivno ozračje, ne treba zapustiti
obilježavanje blagdana ni bitnih obljetnica, koje može biti
skromno, ali s naglaskom na
druženju. Zaposlenike se može
potaknuti da sami sudjeluju u
organizaciji proslava ili čak da
sami nešto pripreme, ali bez
prisile. Naravno da je neumjesno od zaposlenika očekivati
da o svojem trošku za božićni
domjenak pripremaju bakalar
ili salatu od hobotnice za cijeli
kolektiv, ali simbolično sudjelovanje svih je dobrodošlo.
Dobri se odnosi u kolektivu mogu graditi i bez skupih
team buildinga, odlaskom na
zajednički izlet.
Krizna vremena mogu čak
i potaknuti ljude na kvalitet-
nije druženje jer u nedostatku
sredstava za izlaske u skupe
restorane ili putovanja, ljudi zabavu traže u kućnome
okruženju, u krugu obitelji i
prijatelja.
Održavanje je kontakata
s drugim ljudima bitno i za
posao – uvijek možemo saznati
nešto novo, dobiti korisne informacije o novim poslovnim
prilikama ili barem savjet o kojem vrijedi razmisliti.
Štednja,
štednja,
štednja
O štednji se govori na sav glas,
iako je velik broj građana – ali
i poduzeća – koji više nemaju
na čem uštedjeti. Je li doista
tako? Ako pozorno analiziramo
i planiramo troškove, uvijek se
može pronaći još poneka stavka na kojoj možemo još ponešto uštedjeti. Uredski materijal, rasvjeta, telefoni te troškovi
grijanja (ako smanjimo grijanje
i temperaturu prostora snizimo
za samo 1 Celzijev stupanj, štedi se 5% energije) pružaju mogućnost uštede koja možda nije
velika ako pojedinačno promatramo svaku stavku, ali kad se
sve zbroji i pomnoži s brojem
mjeseci u godini, dolazimo do
znatnih iznosa. Ne treba srljati u nepotrebne izdatke, koliko
nam se god, primjerice, uređenje interijera činilo privlačnim. Obavljanje nužnih radova
(manji popravci i možebitno
bojenje zidova kako bi prostor
djelovao čisto) i poneka lijepa
pojedinost učinit će nam radni
Upravo su
neobične,
bizarne ili
možda na prvi
pogled glupe
ideje zanimljive
i potencijal za
nešto novo.
prostor ljepšim i ugodnijim. Pri
odlučivanju o troškovima koje
ćemo srezati ne smijemo pasti
u napast da štedimo na vlastitoj sigurnosti i sigurnosti zaposlenika, troškovima osiguranja
i obrazovanja.
Vlasnici bi malih obiteljskih
poduzeća trebali pokazati kako
se štedi na vlastitome
primjeru.
Neu-
mjesno je kupovati skupocjeni
automobil ako se radnicima
smanjuje plaća ili se ukidaju
radna mjesta. Dijeljenje sudbine zaposlenika je dugoročno
ulaganje u njihovu lojalnost.
Brinimo se za
zdravlje
Dugotrajni stres ostavlja brojne posljedice, među kojima su
i iscrpljivanje organizma, različite psihosomatske tegobe
i pad otpornosti. Pokazalo se
da se sa stresom općenito bolje
nose, a i osjećaju manje tjelesnih tegoba, oni koji su i inače u
boljoj tjelesnoj kondiciji. Stoga, unatoč zaokupljenosti egzistencijalnim problemima, ne
bismo smjeli zanemariti svoje
zdravlje – pravilnu i redovitu
prehranu, spavanje, kretanje i
kontrole kod liječnika, a paziti da ne koristimo lijekove na
svoju ruku, ne zlorabimo alkohol i da se, ako pušimo, riješimo te skupe i nezdrave navike.
I na kraju se sjetimo, sa
željom da svi što lakše i što brže
prebrodimo krizno razdoblje,
stare latinske izreke koja kaže
da poslije kiše dolazi sunce.
I neuspjeh je dio uspjeha
Soichiro Honda, genijalni inženjer i osnivač tvornice Honda, jednom je
izjavio da je uspjeh 99% neuspjeha. Promatrajući tuđe uspjehe, najčešće
nismo svjesni koliko im je neuspjeha prethodilo. Nikada, ni kad nam je najteže, ne smijemo smetnuti s uma da je neuspjeh dio života, prolazna faza, a ne
živo blato u koje tonemo (ne smijemo pustiti da potonemo!). I to je prilika da
steknemo iskustvo i nešto naučimo. Uvijek treba imati na umu staru narodnu –
što nas ne ubije, to nas ojača. Istraživanja utjecaja stresnih iskustava na kasniji
život pokazala su da uspješno suočavanje sa stresom povećava vjerojatnost da
ćemo se i s budućim stresnim situacijama uspješno nositi. Dakle, i na određeni
način vježbamo!
187/02/2012 InfoTrend
47
ICT VIJESTI
BiH
BH Telecom najavio dobit
Na osnovi ostvarenih rezultata za prvih jedanaest
mjeseci i očekivanja u prosincu 2011., procijenjeno je da je BH Telecom u 2011. ostvario ukupan
prihod u iznosu od 615 milijuna KM, a očekivana je
dobit oko 150 milijuna KM, izjavio je generalni direktor BH Telecoma mr. Nedžad Rešidbegović.
Na konferenciji za novinare generalni direktor mr. Nedžad Rešidbegović istaknuo da su u 2011. ostvarena ulaganja u uznosu
od oko 130 milijuna KM, uz napomenu da su više od 60 posto
ulaganja ostvarile domaće tvrtke. Prema njegovim riječima, BH
Telecom je u budžet Federacije BiH (FBiH) u 2011. uplatio 530
milijuna KM. Napomenuo je da je 2011. posljednja godina u trogodišnjem planu (2009. - 2011.) te da su strateški ciljevi iz toga
plana potpuno ostvareni.
“Izvršili smo tehnološke transformacije k širokopojasnim uslugama i u fiksnoj i u mobilnoj mreži. Značajno smo povećali broj ADSL
korisnika, izvršili transformaciju servisa, uveli Triple play serise i
IPTV, izvršili marketinšku transformaciju, tako da je kompanija
postala tržišno orijentirana. Također, izvršili smo promjenu organizacije s ciljem da kompanija bude i servisno orijentirana”, rekao
je Rešidbegović.
Nokia Siemens Networks
i 4G/LTE mreže
U organizaciji kompanije Nokia Siemens
Networks, u Sarajevu je u prosincu 2011.
održana konferencija za novinare na kojoj su
predstavljena nova LTE rješenja za mobilne operatore. Nazočnim su se novinarima obratili Goran Ninković, direktor
tima za Bosnu i Hercegovinu, Dino Miljković, direktor Nokia
Siemens Networks d.o.o. Sarajevo te Rastko Blagojević, direktor prodaje za mobilne širokopojasne tehnologije.
Kada su u pitanju rezultati fiksne mreže za 2011., izvršni direktor
za tehnologiju i razvoj servisa BH Telecoma Elvidin Kovač kazao
je da na kraju 2011. ne postoji nijedna lokacija unutar mreže BH
Telecoma na kojoj se ne može pružiti širokopojasna usluga. “Imamo 250.000 instaliranih širokopojasnih portova, 100.000 ADSL
korisnika i 45.000 korisnika MojaTV”, naveo je Kovač. “Trenutno
imamo 99 postotnu pokrivenost stanovništva signalom GSM-a,
a pokrivenost je teritorija preko 96 posto. Istovremeno, signalom
3G mreže pokrili smo preko 50 posto stanovništva”, istaknuo je
Kovač.
Evidencija romskih potreba
U organizaciji Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH i Leftor d.o.o. Tuzla, održana je izobrazba za korištenje softverskoga informacijskog sustava koji prati
potrebe romske populacije u BiH. Okvir za
Na slici slijeva: Elvidin Kovač, Nedžad Rešidbegović i Hamdo Katica
48
InfoTrend 187/02/2012
realizaciju toga sustava činio je prihvaćeni akcijski plan za
rješavanje problema Roma u području stambenoga zbrinjavanja, zapošljavanja i zdravstvene skrbi. Izobrazba je održana za uposlenike Centara za socijalni rad u FBiH u Sarajevu,
a za njihove kolege iz RS u Banjoj Luci. Centri za socijalni
rad, odnosno njihovi uposlenici, primarni su korisnici toga
sustava i imat će pravo i odgovornost za unos, mijenjanje
i brisanje podataka o Romima kao i pristup izvještajnim
funkcijama, te kandidiranje romskih domaćinstava i članova obitelji za projekte koji su u ovlasti Ministarstva. Korištenje će takva sustava zasigurno doprinijeti boljoj evidenciji
potreba te populacije, a u konačnici i poboljšanju njihovoga
socijalnog statusa.
ICT VIJESTI
Srbija
Vojvođanski klaster
Dvije nove članice Vojvođanskoga IKT klastera.
TechNet Dan 2011
Microsoft BiH je prosinca 2011.
organizirao TechNet Dan, tradicionalni skup IT stručnjaka, menadžera, entuzijasta i svih ostalih koji
žele saznati više o najnovijim Microsoftovim
tehnologijama iz područja IT infrastrukture.
Teme o kojima se razgovaralo su Private Cloud, System Center 2012, Windows 8 i dr. Po
prvi je put TechNet Dan organiziran u partnerstvu s MS BH Community.
Web-aplikacija za
Općinu Tešanj
Općina Tešanj već
dulje vrijeme nastoji primjenom najnovijih tehnologija
osuvremeniti svoje poslovanje u cilju
kvalitetnijega
upravljanja
dobrima koja su u njezinoj nadležnosti. Krajem 2011. za potrebe te općine završena je
web-aplikacija koja omogućava upravljanje
projektima i praćenje svih događaja u svezi
s putnom infrastrukturom korištenjem webtehnologije.
Na taj će način upravljačke strukture općine
moći u bilo koje doba i s bilo kojega mjesta obaviti nadzor nad trenutačnim stanjem
projekata, te s podatkovnoga servera povući
odgovarajuća izvješća u tekstualnome i grafičkome obliku. Istodobno će upravni aparat
općine moći u svakome trenutku raspolagati svim podatcima potrebnima za planiranje,
upravljanje i koordiniranje aktivnosti u svezi s
projektima koji su u nadležnosti općine.
pripremio Haris Hamidović
Nova je redovita članica Vojvođanskoga IKT klastera kompanija E-CAPS iz Novoga Sada koja nudi rješenja i savjetničke usluge iz područja informacijskih tehnologija.Također, nova je počasna članica Poslovni inkubator Novi Sad – BINS, ustanova s kojom Vojvođanski IKT klaster od prije uspješno surađuje. Vojvođanski je
IKT klaster uspješno ostvario aktivnosti sufinancirane
iz nepovratnih sredstava
Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja. Razvijeni
su programi za nekoliko treninga koji će biti održani na
Klaster akademiji za članice,
a ostvaren je i projekt unaprjeđenja sustava videonadzora Grada Novoga Sada uz
sudjelovanje JKP Informatika, Fakulteta tehničkih nauka i kompanije Zesium.
InfoDom u Srbiji
Trtka Infodom počinje s
aktivnostima u Srbiji.
IT tvrtka Infodom je jedna od vodećih u Hrvatskoj i ona počinje s aktivnostima u Srbiji. Damir Baralić, direktor filijale Infodom u Beogradu,
smatra da su iz aktualne ponude IT
rješenja za tržište u Srbiji najzanimljiviji: SPIN, rješenje za planiranje
i provedbu nabave, e-Inspektor za
podršku rada inspekcijskih službi i
e-BAP i e-GOP rješenja za upravljanje elektroničkim dokumentima,
registrima, portalima i sabirnicama.
Imamo nekoliko desetaka izvedenih
projekata od kojih bi mnogi zasigurno bili jako poželjni i u Srbiji.
Baralić kaže da je Infodom započeo sa svojim aktivnostima u Srbiji
u drugoj polovini 2011. Cilj nam je
da u suradnji s domaćim IT tvrtkama
ponudimo svoje proizvode i usluge
domaćemu tržištu i da im pomognemo riješiti probleme te poboljšati
svoje poslovanje. Naše iskustvo i
poznavanje određenih područja,
zajedno s uspješnim referencama iz
regije, osiguravaju brzu i uspješnu
implementaciju novih tehnologija i
suvremenih rješenja u poslovni sustav naših klijenata.
Damir Baralić,
direktor filijale Infodom u Beogradu
187/02/2012 InfoTrend
49
ICT VIJESTI
Srbija
Nagrada
Uručena nagrada tvrtke OSA Računarski inženjering. Nagradu „Petar Damjanović” za najbolji rad iz područja izradbe strojeva i
uređaja programskim paketom AUTODESK Inventor dobio je Aleksandar Milovanović, student Mašinskoga fakulteta u Beogradu za rad “SUS motor – motorcikl”.
Tvrtka OSA Računarski inženjering je zastupnik Autodeska na našem tržištu. Autodesk Inventor namijenjen je radu s iznimno složenim sklopovima, a tehnička se dokumentacija dobiva automatskim kreiranjem željenih projekcija modeliranoga dijela
ili sklopa.
Analogno/digitalno
Ove je godine predviđen prelazak s analognoga na digitalno
emitiranje. Državna tajnica za Digital-
nu agendu Ministarstva kulture, informisanja i informacionog društva Jasna Matić
najavila je da će ove godine velika pozornost biti posvećena digitalizaciji televizije
i uvođenju elektroničke uprave u veći broj
državnih tijela u cilju olakšanja administrativnih procedura. Ona je navela da se
trenutačno obnavljaju odašiljačke postaje.
Drugo, uvest će se elektronička uprava u
državna tijela, prije svega elektroničko zakazivanje koje je do sada pobudilo veliko
zanimanje građana prilikom podnošenja
zahtjeva za nove osobne iskaznice i putovnice.
Izvoz softvera
Srbija izvezla softverâ u vrijednosti od oko 200 milijuna dolara.
Jelena Jovanović, stručnjakinja Privredne komore Srbije za IT, izjavila je za RTS
da je Srbija prošle godine više zaradila
od izvoza softvera nego od izvoza malina. Konkretno, od izvoza je malina Srbija
zaradila 140 milijuna dolara, a od izvoza
softvera oko 200 milijuna dolara. Rekordan je izvoz još znatniji ako se zna da ga je
postiglo samo oko pet tisuća stručnjaka u
80 domaćih tvrtki. Naši su programeri autori brojnih aplikacija za Simbian, Android i
Vindous platforme. Razvijene su aplikacije
i platforme za daljinsko očitavanje električne energije, vode i sl. „Tu kažu da smo
jedni od najboljih u svetu”, ističe Jelena
Jovanović iz Privredne komore Srbije.
Opadanje se nastavlja
Udar na IT industriju. Financijska
je kriza utjecala na to da tržište
IT industrije u Srbiji već treću godinu
zaredom opada. Ono je s 540 milijuna eura u
2008. palo na oko 400 milijuna eura u 2010.
Ugrožena je rentabilnost proizvodnje i prodaje računala jer od prodajne cijene IT kompanijama ostaje od 2 do 3 posto. Sada se nad
domaćom IT industrijom nadvila i opasnost
da se plaćanjem takozvanoga „muzičkoga dinara“ po „Jedinstvenoj tarifi posebne naknade“ još više ugrozi opstanak te djelatnosti. Ta
tarifa određuje da se za svaki CD rezač, HI
FI rekorder i druge nosače zvuka i slike mora
platiti 3 posto od prodajne cijene. Za USB
flash drive do 16 GB treba platiti 25 dinara i
sl. Udruženje informatičke delatnosti Privredne komore Srbije i Društvo za informatiku Srbije zajedno su s predstavnicima IT industrije
osporili visinu naknada u Tarifi.
pripremio Nikola Marković
50
InfoTrend 187/02/2012
Treba pročitati
Visoka škola za primijenjeno
računarstvo objavljuje novu knjigu
prof. dr. sc. Slobodana Ribarića
Građa
računala
arhitektura i organizacija
računalnih sustava
S
lično kako u uvodu knjige autor
opisuje računalo, moglo bi se opisati i načelo na kojem je sama knjiga
zasnovana.
Naime, autor računalo definira kao
stroj koji se može programirati pa time
prilagoditi rješavanju različitih, čak i najsloženijih problema koji se aritmetički i logički mogu opisati. Jednako tako, viđenju
računala kao nepromjenjivoga sklopovlja
kojemu se na promjenjiv način udahnjuje
život, knjiga najprije definira nepromjenjive koncepte izgradnje računala, a onda
definira i opisuje promjenjivu, sve “integriraniju” tehničku realizaciju tih koncepata.
Da bi se moglo razumjeti zašto su neka
rješenja, realizirana u tehnologiji visokoga
stupnja integracije, implementirana baš na
opisani način - najprije je potrebno razumjeti problem i načelo njegovoga rješavanja, odnosno definirati koncept. Upravo
se zbog toga u knjizi isprepleću i povezuju idejna, konceptualna rješenja i njihova
tehnička realizacija.
Prema riječima autora
knjiga je zamišljena kao udžbenik za
sustavnu analizu i razumijevanje računalstva. Kako je riječ o disciplini koja se neprestano mijenja, tako je i pristup kojim
se koncepti odvajaju od tehničke izvedbe
najbolja osnova praćenju tehnologije koja
će se u godinama koje slijede razvijati vrlo
brzo, a katkad i vrlo nepredvidivo. Petnaest godina nakon prethodne knjiga je zapravo znatno proširen pogled na koncepte
i tehnologiju koji su osnovom najpropulzivnijim granama industrije, od telekomunikacija do biotehnologije.
Knjiga
objedinjuje i sistematizira
znanje prikupljeno za potrebe izlaganja
složenoga gradiva pred zahtjevnom studentskom publikom na brojnim hrvatskim
tehničkim fakultetima, kao što su Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet
organizacije i informatike, Prirodoslovno
matematički
fakultet,
Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci, Elektrotehnički fakultet Sveučilišta
u Osijeku te Fakultet
elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu.
Iskustvo je neposredne
suradnje sa studentima
utjecalo na način prikaza informacija kao i na
sustavnost opisa. Svi oni
koji su se susretali s jasnim i vrlo konkretnm
autorovim stilom, prepoznat će ga u svakome poglavlju. I najsloženiji koncepti, kao i tehnologija u
kojoj su izvedeni, opisani
su precizno i razumljivo
te podrobno pojašnjeni
brojnim primjerima i dijagramima kojih na 540
stranica ima više od 350. Građa
bi se računala mogla shvatiti kao cjelovit
pregled arhitekture i organizacije računalnih sustava, od povijesnih početaka
do tehnički najzahtjevnijih - suvremenih
višeprocesorskih, višejezgrenih i grafičkih
procesora.
Iako je riječ o udžbeniku čija je zadaća dati sveobuhvatan pregled, neka će poglavlja zasigurno biti zanimljiva i onima
koji žele razumjeti osnove računalstva,
saznati nešto o konceptima na kojima se
računalstvo zasniva ili proučiti neke izdvojene tehnologije. Svi oni koji se u svojem
svakodnevnom radu intenzivno susreću s
računalnom tehnologijom neće pogriješiti
ako Građu računala uvrste u svoju stručnu
biblioteku jer će im s vremena na vrijeme
sigurno zatrebati.(IZ)
Naručite udžbenik po cijeni od 279 kn!
Knjigu možete kupiti i osobno na adresi Maksimirska 58a, na upisnom pultu učilišta Algebra, ili je možete
naručiti preko donje online narudžbenice:
http://www.algebra.hr/stranice/izdanja/tiskana_izdanja.aspx#grada
187/02/2012 InfoTrend
51

Prijavni obrazac

Poziv za printanje

Pročitajte... - Recro

Više - CROPOS

Izvještaj Međunarodnog programskog odbora, [PDF]

International, Sports, Science, Education and

HRVATSKI

BILTEN Vježbeničkih tvrtki - Ekonomska i birotehnička škola Bjelovar

Prediktivna analitika rezervirajte datum

Uskoro novi propisi o mjerama zaštite!