obrtnikdimnjaèar obrtnik besplatni primjerak broj 19 godina VII èasopis za dimnjaèarsku struku elimo vas informirati Najava 6. Konferencije dimnjaèarHrvatske Str. 3 Stručnjaci u praksi: Ispitivanje ispravnosti i nepropusnosti plinske instalacije temeljem Zakona o zapaljivim tekuæinama i plinovima Str. 4 Naš sugovornik - Aleksandar Markov, vlasnik tvrtke Markov Trade str. 10 Dimdoznaje Novi zahtjevi energetske učinkovitosti uređaja za proizvodnju topline (ErP) Unutar Europske unije, uređaji za proizvodnju topline i spremnici potrošne tople vode počevši od rujna 2015. godine morat će ispunjavati određene zahtjeve koji se postavljaju na energetsku učinkovitost, a time se traži primjena smjernica pri konstruiranju uređaja kao potrošača energije i uređaja važnih za potrošnju energije (ErP). U zemljama Europske unije ova se uredba odnosi na uljne i plinske kotlove za grijanje, dizalice topline, kogeneracijske energetske blokove (BHKW) i spremnike potrošne tople vode. Osim toga, uređaji i sustavi s toplinskim učinkom do 70 kW morat će biti označeni naljepnicom energetske učinkovitosti, kao što su već označeni električni uređaj. Od navedenog datuma većina konvencionalnih uređaja neće se smjeti prodavati niti ugrađivati. Više informacija pročitajte na našim internet stranicama www.bosch-climate.com.hr i www.buderus.com.hr listopad 2014 obrtnikdimnjaèar Editorial : bi zaplet starogrčke tragedije došao do Kada stupnja nerazrješive kompliciranosti, i svatko bi pomislio da iz toga više nema izlaza, ili barem ne u vremenu primjerenom trajanju predstave, nastupio bi Deus ex Machina. Bog iz stroja. Napravom bi se spustio na pozornicu, i sve razriješio u taj čas. Na veselje, olakšanje i klicanje već umorne publike. Iako će mnogi smatrati takav izlaz pisca iz komplicirane priče, koju je, uostalom, sam stvorio, manje vrijednim od vještina današnjih stvaratelja beskrajnih sapunica, složili bismo se da bi nam sada Deus ex Machina pod hitno trebao. Jedan? Ma, deset najmanje! E, sad, kada bismo ih lijepo rasporedili u dimnjačarstvo, plinsku struku, gospodarstvo, turizam… i da svaki prereže gustu mrežu isprepletenih interesa, jednostranih odluka, nemara, neznanja, strahova od promjena… Euripid, starogrčki tragičar, 480. – 406. pr. Krista Često će čovjek reći, e, da mi je krenuti, ili barem nešto učiniti, ispočetka. No, bi li nam to pomoglo? Je li zaista problem u naslijeđu, ili nemamo snage i volje stvarati od temelja, ili nas je strah prekinuti dosadašnju praksu u kojoj smo, kakva god bila, naučili preživljavati? Činjenica je da čovjek svoje okruženje ne može promatrati nepristrano, potpuno neutralno i realno. Uvijek se tu, svjesno ili podsvjesno, upliću dojmovi, osjećaji, pa i vlastiti interesi. Čovjek usto pati i od selektivne distrozije. Vidi, naime, ono što mu odgovara, ono što potkrijepljuje njegovo mišljenje. I zato su svi u pravu, a pomaka nema. A to je idealno za one koji takvom situacijom žele i znaju upravljati. U svoju korist, naravno. Ta korist može biti direktna, ili indirektna u smislu „dobro mi je, pa neću niti mijenjati“. Biste li vi štogod mijenjali da ste na vrhu i dobro vam je? A to se može događati samo dok je struka razjedinjena, dok nema volje za zajedničkim dijalogom, dok se svatko drži svojeg uvjerenja i nije spreman nimalo odstupiti. I dok tako stalno optužujemo jedni druge, zaboravljamo se pitati, što sam sâm učinio da bih ujedinio snage, da bih pomirio stavove, da bih doprinio kompromisu, da bih se našao na pola puta, da bih razumio drugoga. Jer bez te ujedinjene snage, i dalje će ovom strukom upravljati netko drugi. Odnosno, u ovom slučaju, neće niti upravljati, nego nas pustiti da lutamo olujnim pučinama. Je li moguće onda, da dok se ne pojavi Deus ex Machina, u kojem god liku, koji će pasti s neba na pozornicu i sve presjeći, i loše i dobro, ali ujediniti snage i napore, pomaka neće niti biti? Živjet ćemo i dalje u starogrčkoj tragediji, kompliciranoj i bez vidljivog izlaza? Trebamo li ga čekati? Konferencija dimnjačara čini se kao jedna od dobrih prilika da se zapitam, jesam li spreman čuti drugoga da bih ga razumio. piše: mr.sc.ZdenkoMeczner dipl.ing.stroj. Ugljiènimonoksidjedanjeodglavnih uzroènikapreuranjenesmrti Gradski ured za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Gradski komunalni redar za dimnjačarske poslove - grad Zagreb Bez obzira na sva naša pisanja i pokretanje časopisa „DIM“, borba protiv ugljičnog monoksida pomalo liči na donkihotovsku borbu protiv vjetrenjača. Uobičajeno je mišljenje da ako nešto ne vidim, to ne postoji. Nažalost, ugljični monoksid je prisutan, iako ga ne vidimo, ne čujemo, ne mirišemo, ne kušamo. On dovodi do smrti. Prije ili kasnije. Ponekad trenutno. Koja je konkretna mjera za očuvanje zdravlja i produljenje života? Ugljični monoksid proizvode uređaji na plin, tekući petrolej, ulje, kerozin, drva i drveni ugljen. “Ugljični monoksid jedan je od glavnih uzročnika preuranjene smrti, navodi se u izvješću Ujedinjenih naroda.” “Ukoliko malo bolje slušate izjave hrvatske društvene klase političara, uočit ćete da se uglavnom ponavljaju iste riječi ili poštapalice, neovisno kojoj partiji pripadali...” Prema podacima dostupnim na stranicama Ujedinjenih naroda, ako se provedu mjere za što manje udisanje ugljičnog monoksida može se spasiti 2,5 milijuna života svake godine i smanjiti globalno zatopljenje za nekih pola stupnja do 2040. Da ne bi došlo do zabune, ne radi se o 2,5 milijuna ljudi koji su umrli na način da su udahnuli ugljični monoksid i umrli, iako je i to moguće. Radi se o 2,5 milijuna ljudi koji su mjesecima, pa i godinama udisali neprekidno svaki dan ugljični monoksid, što im je uz doista nekvalitetan život ( glavobolje, mučnine, nadraženost kože, svrab, nesanica,…) na kraju i presudilo. Ugljični monoksid jedan je od glavnih uzročnika preuranjene smrti, navodi se u izvješću Ujedinjenih naroda. Jedna od mjera za smanjenje udisanja ugljičnog monoksida je zamijeniti tradicionalne štednjake novijima, koji su opremljeni ventilatorima, ili kuhalima na bio plin u Africi te u regijama Azije i Pacifika. Time bi se uštedjeli vrijeme i novac za prikupljane drva za grijanje, drže stručnjaci. U Sjevernoj Americi i Europi, peći na tradicionalna drva 2 Slika 1. Dimnjačarski nalaz 1 valjalo bi zamijeniti pećima na drvene brikete, koje su ekološki prihvatljivije. Međutim, u tom izvješću ne govori se o polaganom trovanju onih koji su izloženi udisanju ugljičnog monoksida u svom domu, jer Ujedinjeni narodi smatraju, a i ja smatram to logičnim, da se to ne događa u uređenim državama u kojima postoji dimnjačarska služba. No, je li to zaista tako? Gospođa Vera pozvala je dimnjačara i on joj je naplatio 673,44 kn za negativan nalaz, 673,44 kune za izradu tehničkog rješenja i Ukoliko malo bolje slušate izjave hrvatske društvene klase političara, uočit ćete da se uglavnom ponavljaju iste riječi ili poštapalice, neovisno kojoj partiji pripadali, a to su „investicije“ i „neka struka govori“. Kako to izgleda kada struka govori, pogledat ćemo na primjeru naše struke. Gospođi Veri, koja stanuje na drugom katu stambene zgrade sa četiri kata, pokvario se bojler. Pozvala je servisera i on joj je rekao da tu nema više pomoći, te predložio gdje i koji bojler treba kupiti. Nakon kupnje, prodavač je gospođi Veri objasnio da joj ne može potvrditi garanciju dok ne donese pozitivan dimnjačarski nalaz, atest. Slika 2. Dimnjačarski nalaz 2 336,72 kn za ponovni izlazak i pozitivan dimnjačarski nalaz. To ju je ukupno koštalo 1.683, 60 kn. S obzirom da joj se iznos činio previsokim, zatražila je mišljenje drugog dimnjačara. Drugi dimnjačar, koji je također koncesionar u istom gradu, izračunao je za potpuno istu radnju, znači negativan nalaz, tehničko rješenje , izrada pozitivnog nalaza, 502,00 kn. Razlika je bila više nego 1.000,00 kn, pa se gospođa Vera zainatila da ispita sve dimnjačare koji rade u tom gradu, znači, ograničila se na jedan grad, a ne na cijelu državu. Uglavnom rezultati su bili sljedeći: Treći dimnjačar izračunao je 794,00 kn. Četvrti dimnjačar objasnio je da tehničko rješenje ne naplaćuje, jer da to piše u negativnom nalazu zašto je negativan èasopis za dimnjaèarsku struku i kako to ispraviti. Peti dimnjačar svojski se potrudio dokazati da je to upravo iznos od 753,00 kn. Šesti dimnjačar izračunao je 828,00 kn. Sedmi dimnjačar je gospođi Veri objasnio da njegove stranke koje daju redovito čistiti i kontrolirati dimnjak u rokovima danim Odlukom o obavljanju dimnjačarskih poslova, atest plaćaju samo 92,00 kn. Osmi dimnjačar predočio je nakon pažljive analize cifru od 612,44 kn. Gospođa Vera obratila se stručnoj osobi s dimnjačarskim nalazom i računom te svim ostalim iznosima, te zatražila očitovanje. Stručna osoba, nakon analize cjenika, Odluke i obavljenih radnji zaključila je da su svi iznosi pravilni, odnosno u skladu sa cjenikom. Neka se pita struka. Kako doskočiti ovakvim situacijama? Dakle, više je nego jasno da je struka sudjelovala, ako ne i jedina odlučila o važećem cjeniku i važećem Pravilniku. Evidentno je struka napravila svjesno nerazumljiv Pravilnik i nerazumljiv cjenik. Motivi nisu bili samo u nefer odnosu prema korisnicima usluge, već i nefer odnosu u vlastitim redovima koji nisu bili vični vožnji slaloma između redova ovakvog cjenika i ovakvog Pravilnika, a s druge strane im je bilo neugodno pitati. Nakon slučaja gospođe Vere, nezadovoljni su svi. Gradonačelnik, koji svakodnevno prima nezadovoljne sugrađane, zašto su oni platili više od svog rođaka u drugom dijelu grada, ali i ne samo sugrađani, tu su i preci i potomci, tu su i školski kolege, pa je to doista neugodna situacija za načelnika Općine ili gradonačelnika. Nezadovoljni su i korisnici koji nisu sigurni što to plaćaju, jer ako je svaki put drugačije naplaćeno, je li svaki put i drugačije rađeno? Ako je svako put drugačije rađeno, je li sigurno? Nezadovoljni su i dimnjačari međusobno, jer se sada neki pitaju što su oni radili sve ove godine, jer su lako izračunali da je na tisuću atesta razlika u obračunu i preko milijun kuna u korist njihovih kolega koji su im se do dolaska gospođe Vere smijali iza leđa. A vjerojatno je kod nekih bilo i nekoliko tisuća atesta pa se gubici naglo povećavaju, odnosno neostvarena, a dozvoljena dobit. Nezadovoljan je i nadzor nad radom dimnjačara koji ne zna što reči svom poslodavcu, a što nezadovoljnom građaninu, a što svojim rođacima i prijateljima? Jesu li građani u ovom obračunskom ratu dobili zaštitu od ugljičnog monoksida, ili ga i dalje udišu te si time skraćuju život? Dakle, provedeno je ispitivanje utvrđene situacije, ustanovljeno je pravo stanje stvari, očekuju se rješenja i izvršenja. Dakle, ISTRAŽIVANJE-UTVRĐIVANJE-RJEŠENJE-IZVRŠENJE. U četiri koraka možemo riješiti svaku situaciju. Ne samo u dimnjačarstvu. Pitanja su samo dva. Prvo: želimo li? Drugo: znamo li? Ostaje nam samo nadati se da ti koji su nas doveli u ovu situaciju Najava6.Konferencije dimnjaèaraHrvatske Hrvatska dimnjačarska udruga i ove godine od 27-28. 11. 2014 u hotelu Kaj u Mariji Bistrici organizira Konferenciju dimnjačara Hrvatske, šestu po redu. Ispitujući mišljenja sudionika proteklih Konferencija, došli smo do zaključka da prvobitni termin održavanja u mjesecu studenom najviše odgovara svima pa smo se na te datume i vratili. Očekujemo da će i ova Konferencija biti uspješna po broju sudionika i prezentiranim temama. Nama najvažnija tema u ovom trenutku je Zakon o dimnjačarstvu, koji je pokrenut u Ministarstvu poduzetrništva i obrta. Razumljiva je velika zainteresiranost dimnjačarske struke, jer o potrebi donošenja Zakona pričamo i predlažemo njegovo donošenje već nekoliko desetljeća. Nažalost, najavljeni i predviđeni ritam realizacije odvija se jako sporo. Radna skupina je od strane ministra g Marasa imenovana u 3. mjesecu, prvi sastanak te skupine održao se u 7. mjesecu i sada očekujemo pozive za daljnji nastavak rada. Nadamo se da će do održavanja 6. Konferencije u mjesecu studenom biti više kvalitetnijih infor- macija ili da kažem “barem neki nacrt teksta”. I ovaj primjer govori o osnovnom problemu dimnjačarstva u Hrvatskoj, a to je da nas na mnogim institucijama ne prihvaćaju dovoljno ozbiljno. A o tome da nas prihvate kao sudionika sustava zaštite okoliša, kao što to već ima dosta susjednih zemalja, možemo samo sanjati, bar zasada. Jednim manjim dijelom za to su krivi i sami dimnjačari svojim ponašanjem i namjernim podrivanjem svega što bi moglo biti dobro. Ta podvojenost je vidljiva na svakom koraku, kako na nivou Hrvatske, tako i u Gradu Zagrebu. Pokušaji pojedinaca ili manjih grupica za rušenjem i osporavanjem svega što je na putu napretka i razvoja dimnjačarstva, kod nas samo pokazuje da još uvijek nismo odbacili stare mentalitete ponašanja (omalovažavanje, zavist, jal, gramzivost, taština), događa se svašta, a sve samo zato što neki ne žele zajednički red, slogu i razvoj našeg dimnjačarstva, jer u neuređenosti vide neke svoje dugoročne interese. Ovako se može i dalje pričati: “oni niš’ ne znaju”. Krajem kolovoza, zadnjeg tjedna, neće biti delegirani da nas i izvuku iz te situacije. Nadajmo se, u nadi je spas. održan je u Beogradu u organizaciji Udruženja dimnjačara Srbije, godišnji skup Europske federacije dimnjačara (ESCHFOE), gdje smo i mi kao članica bili prisutni. Od činjenice da je Srbija primljena u dimnjačarsku federaciju prije par godina, kada smo mi bili već stari članovi, došlo je do situacije da su već u stanju organizirati takav skup. Zašto? Zato što se sve odvijalo uz podršku i pokroviteljstvo državnih institucija s jedinstveni ciljem unapređenja dimnjačarske struke i razvoja dimnjačarstva u cijeloj državi. O situaciji u Sloveniji smo već nekoliko puta pisali, i oni su sada nama uzor i vodilja. piše:ZdravkoŠenjug,predsjednik HDU plinske tehnike prezentirat će opet nove uređaje i tehnička rješenja. Bit će zanimljivo i čuti nova mišlje- Znači, bit problema je ipak tu, kod nas i među nama, počevši od pripadajuće Komore koja nas zaobilazi i uporno pokušava umanjiti i negirati naše postojanje, pa preko raznih grupica okupljenih oko nekog nezadovoljnika koji želi da se čuje i njegov glas. nja i stavove o plinskim “fasadnim “ ložištima. Uočena je i povećana zainteresiranost zastupnika svih vrsta dimnjačarske opreme. U sklopu prezentacija na 6. konferenciji predviđene su i druge zanimljive i aktualne teme, kao što su ložišta na pelete i ispusti produkata izgaranja. Neki zastupnici Pozivamo sve zainteresirane, a najviše dimnjačare, da se pridruže i ovom skupu, jer smo već mnogo puta ustanovili da nam takva okupljanja mnogo toga donose. Hrvatska dimnjačarska udruga 3 obrtnikdimnjaèar piše:MarkoJakobovićdipl.ing.stroj. marko.ening@gmail.com Stručnjaciupraksi : Ispitivanjeispravnostiinepropusnosti plinskeinstalacijetemeljem Zakonaozapaljivim tekućinamaiplinovima (primjenaPravilnikaouvjetimaprovjereispravnostiplinskihinstalacijaHSUP-P-601.111) Nakon donošenja Pravilnika o uvjetima provjere ispravnosti plinskih instalacija stvoreni su uvjeti za reguliranje tog postupka, s obzirom na njegovu važnost za sigurnost i pouzdanost uporabe plina provjerom i ispitivanjem plinskih instalacija. Tome je pridonijela i naglašena definicija pojma „plinske instalacije“, koja je obuhvatila sve aspekte i faze korištenja plina: od dovođenja u objekt-kuću, preko uporabe plinskih naprava i ložišta, dovođenja dovoljnih količina zraka za izgaranje pa sve do odvođenja plinova izgaranja-dimnih plinova u slobodnu atmosferu. Stoga je i naglasak Pravilnika stavljen na ispravnost plinskih instalacija, pravilno postavljanje i uporabu plinskih naprava i ložišta, moguće načine dovođenja zraka za izgaranje, a posebno na odvođenje plinova izgaranja na način da se smanji zagađenje zraka (atmosfere), spriječe nesreće zbog trovanja, a posebno da se onemoguće postupci samozvanih „stručnjaka“, koji protivno svim propisima i pravilima ugrađuju plinske naprave na opasan i neprihvatljiv način, ne mareći pritom što time dovode u opasnost ne samo korisnike plina, već i one koji plin ne koriste. To uzrokuje pokretanje velikog broja sporova i sudskih tužbi, dok se istovremeno lokalni, gradski i državni organi, zaduženi i plaćeni da se brinu za regularnost i red na tom području, drže po strani, kao da ih se to ne tiče. Pojmovi Plinska instalacija podrazumijeva cjelokupan plinski sustav potrošača plina, koji se sastoji od plinskog cjevovoda, plinskih naprava (trošila i ložišta) i s njima povezanih uređaja i opreme te od sustava za dovođenje zraka i odvođenje produkata (plinova) izgaranja. Unutarnja plinska instalacija jest instalacija iza glavnog zapora na kućnom priključku do ispusta dimovodnog uređaja u atmosferu, a sastoji se od cijevne instalacije, plinskih naprava i uređaja, sustava opskrbe zrakom za izgaranje i sustava za odvođenje produkata izgaranja (dimnih plinova). Slika 1: NASLOVNICA PRAVILNIKA “Ispitivači plinske instalacije dužni su voditi evidenciju svih ispitnih izvještaja o obavljenim provjerama ispravnosti plinskih instalacija.” Ispitivač plinske instalacije je tvrtka, pravna osoba ili fizička osoba – obrtnik koja je registrirana za obavljanje poslova ispitivanja ispravnosti i nepropusnosti plinskih instalacija, te posjeduje važeće ovlaštenje za obavljanje poslova provjere ispravnosti i nepropusnosti jedne od stručnih razina predviđene odredbama Pravilnika. Instalater je tvrtka, pravna ili fizička osoba (obrtnik) koji obavlja poslove gradnje plinske instalacije, ugradnje plinskih uređaja, opreme i trošila sukladno zakonu i posebnim propisima koji se odnose na obavljanje te djelatnosti. Serviser – je pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja obavlja poslove pogonskog održavanja plinskih uređaja, opreme i trošila sukladno zakonu i posebnim propisima koji se odnose na obavljanje te djelatnosti. Ovlaštena dimnjačarska služba je tvrtka, pravna ili fizička osoba, koja obavlja poslove redovnog pogonskog održavanja sustava dovoda zraka i odvoda produkata izgaranja sukladno zakonu i posebnim propisima koji se odnose na obavljanje te djelatnosti. Provjera ispravnosti (valjanosti) plinskog cjevovoda je jednostavno, kratkotrajno ispitivanje koje se provodi radi provjere da u plinski cjevovod plin može biti pušten ili ponovno pušten. 4 Ovlašteni serviser odgovoran je za: održavanje i nadzor plinskih naprava i uređaja (na poziv vlasnika - korisnika). Proba (test) se uobičajeno provodi kod radnog tlaka uz odgovarajuća sredstva (okretanje brojila, tekućina za pronalaženje propusnosti, mjerni uređaji i dr.) i nije ispitivanje čvrstoće niti ispitivanje nepropusnosti koji se uobičajeno provode na novo izgrađenom ili rekonstruiranom (obnovljenom) plinskom cjevovodu. Uporabljivost cjevovoda Izvedeni cjevovodi, kao i oni u pogonu, moraju biti sigurni i ne smiju propuštati plin, što se utvrđuje tlačnom probom na upravo dovršenim cjevovodima, a na postojećim plinovodima koji su u radu, prigodom obveznih periodičkih kontrola i ispitivanja. Niskotlačni plinovodi u pogonu razvrstavaju se prema stupnju uporabljivosti i veličini propuštanja u sljedeće skupine: Provjera nepropusnosti je dio postupka provjere ispravnosti (valjanosti), plinskog cjevovoda koji se obavlja na plinskom cjevovodu i njemu pripojenim plinskim trošilima temeljem odredbi Pravilnika uz privremeno prekidanje dobave plina. Ispitivanje plinske instalacije se smatra postupak pri kojem se vizualno ili mjerenjem, odnosno uporabom mjernih uređaja, određuju i kvalificiraju pojedine značajke djelovanja plinskog sustava. I. Neograničena uporabljivost postoji ako je propuštanje pri pogonskom tlaku manje od 1 litre na sat (< 1 l/h). Slika 2: PRIMJER ULAZA PLINA U OBJEKT Ispitivanje nepropusnosti plinskog cjevovoda je mjerno ispitni postupak namijenjen provjeri (dokazivanju) da cjevovod plinske instalacije zadovoljava zahtjeve nepropusnosti (količine plina koja nekontrolirano istječe iz plinskog sustava u jedinici vremena). Ispitivanje čvrstoće je mjerno ispitni postupak namijenjen da se provjeri ili dokaže da cjevovod plinske instalacije udovoljava zahtjevima mehaničke čvrstoće (otpornosti na tlak). Plinski cjevovod podrazumijeva cjevovod plina sa pojedinim ograncima, ventilima i dijelovima za spajanje (fitinzima) od izlaznog dijela glavnog zapora pa sve do zapornog ventila na mjestu priključka pojedinog plinskog trošila uključivo i zaporni ventil ispred plinskog trošila. Plinsko trošilo je svaki uređaj ili naprava koji koristi plin kao gorivo, kao sirovinu ili oboje. Nadležnosti i odgovornosti Danas se plinska razvodna mreža za javnu distribuciju plina izvodi kao niskotlačna, s najvišim radnim tlakom do 100 mbar (0,1 bar), ili kao srednjotlačna, s najvišim radnim tlakom do uključivo 5 bar. Pritom je najviši ulazni tlak pod kojim plin ulazi u kuću ograničen na 100 mbar (0,1 bar). Plinska instalacija potrošača (korisnika plina), priključena je na razvodnu plinsku mrežu dobavljača (distributera) plinskim priključnim cjevovodom (plinskim priključkom). II. Smanjena uporabljivost postoji ako je propuštanje pri pogonskom tlaku između 1 litre i pet litara na sat (1- 5 l/h). III. Plinovod je neuporabljiv ako je propuštanje pri pogonskom tlaku veće od 5 lit. na sat (> 5 l/h). Količina propuštanja može se utvrditi grafički, uz prethodno mjerenje pada tlaka u plinskoj instalaciji. Ovisno o stupnju uporabljivosti plinovoda, poduzimaju se sljedeće mjere: Plinski cjevovod sastoji se od cjevovoda nemjerenog i mjerenog plina. U cjevovod nemjerenog plina ubrajaju se kućni priključak, koji je s jedne strane spojen na plinsku razvodnu mrežu, a s druge strane završava glavnim zaporom objekta, te cjevovodi unutarnje plinske instalacije: od glavnog zapora do plinskih brojila – plinomjera. Cjevovodi mjerenog plina su oni iza plinomjera do potrošnih mjesta – plinskih naprava ložišta i uređaja. Opskrbljivač (distributer plina) odgovoran je za: ulični priključni plinovod, glavni zapor i plinomjer. Vlasnik (korisnik) odgovoran je za: ostale dijelove unutarnje plinske instalacije nemjerenog i mjerenog plina. Ovlašteni (područni) dimnjačar odgovoran je za: održavanje i kontrolu sustava dovoda zraka i odvoda plinova izgaranja (putem koncesije). Slika 3: MJERENJE PADA TLAKA INSTRUMENTOM NA PLINSKOJ INSTALACIJI èasopis za dimnjaèarsku struku Ad.1 : Kada je plinska instalacija neograničeno uporabljiva, smije se pustiti u pogon i ostati dalje u radu. Ad.2 : Kada je plinska instalacija smanjeno uporabljiva, potrebno je pronaći propusna mjesta i ponovo ih zabrtviti ili, po potrebi, zamijeniti dio cijevne instalacije, sve u roku od četiri tjedna. Za to vrijeme instalacija može ostati u pogonu uz povećan nadzor. Ad.3 : Neuporabljiva plinska instalacija mora se odmah isključiti iz pogona. Nakon njena popravka i otklanjanja nepropusnosti, ona podliježe provjeri i ispitivanju, kao kod novoizvedene plinske instalacije. Plinske naprave (ložišta, uređaji) Pojam „plinske naprave“ označava sve one aparate, uređaje ili ložišta koji koriste plin kao pogonsko gorivo, a plinove izgaranja odvode u slobodnu atmosferu putem dimovodnog uređaja (plinska ložišta), kao i one bez dimovodnog uređaja (plinska kuhala, štednjaci, laboratorijski plamenici i dr.). S obzirom na način odvođenja plinova izgaranja i opskrbe zrakom za izgaranje, plinske se naprave dijele na 3 osnovne vrste: Vrsta A – naprave bez dimovodnog uređaja koje zrak za izgaranje uzimaju iz prostorije za postavljanje (npr. plinski štednjak i kuhalo, laboratorijski plamenik, ugradbena plinska pećnica i dr.), a dimni plinovi struje u prostoriju (A1bez ventilatora, A2-s ventilatorom iza plamenika, A3-s ventilatorom ispred plamenika). Vrsta B – naprave s dimovodnim uređajem koje zrak za izgaranje uzimaju iz prostorije za postavljanje (ložišta ovisna o zraku u prostoriji za postavljanje), a dimni plinovi struje kroz dimnjak u okolinu (B1-s osiguračem strujanja, B2-bez osigurača strujanja, B3-bez osigurača strujanja ali s ventilatorom). Vrsta C – naprave s dimovodnim uređajem koje zrak za izgaranje uzimaju putem zatvorenog sustava iz slobodne atmosfere (ložišta neovisna o zraku iz prostorije za postavljanje), a plinove izgaranja odvode u slobodnu atmosferu (C1-vodoravni ispust, C3-vertikalni ispust, C4-LAS ispust, C5-odvojen ispust i dovod, C6-neispitani ispust i dovod, C8-zajednički ispust i dovod izvana). Dokumentacija – ispitni izvještaji i evidencija Ispitivači plinske instalacije dužni su voditi evidenciju svih ispitnih izvještaja o obavljenim provjerama ispravnosti plinskih instalacija. Evidencije se čuvaju čitavo vrijeme dok postoji navedena plinska instalacija, a sadrže sljedeće podatke: • broj i datum ispitnog izvještaja (s punim nazivom pravnih i fizičkih osoba koje su obavile provjeru ili ispitivanje) i naziv izdavatelja izvještaja; • cjelovit tekst svakog izdanog izvještaja (min. 2 zadnja izvještaja) iz popisa; • godišnja ovjera voditelja poslova ispitivanja. Preporučena popratna (arhivska) dokumentacija uz ispitni izvještaj: • Shema (tlocrtna ili izometrijska) plinske instalacije u objektu (prema zakonu, korisnik ju je dužan predočiti, ali s obzirom na mogućnost odstupanja izvedenog stanja od pro- jektnog, preporuča se samostalna izrada nove sheme plina!); • Fotoelaborat karakterističnih elemenata plinske instalacije (glavni zapor, brojilo, regulator tlaka, zapor na trošilu, trošilo, dimovodna cijev, dozračni sustav i sl.); • Check lista sa svim evidencijskim brojevima (tvornički broj plinomjera, serijski broj trošila, podaci s naljepnice servisera). i dvojbe oko ovakvih „stručnih“ ispitivanja (osposobljenost, postupovnik, zakonska osnova, educiranost, stupanj obrazovanja, ovlaštenja institucija, upute proizvođača, je li dimnjak posuda pod tlakom itd.) na koja mjerodavne institucije moraju dati odgovor u budućnosti. Plinski dimnjak kao dio plinske instalacije Temeljem zakonskih odredbi Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (članak 3), plinski dimnjak je sastavni dio plinske instalacije. Za njegovo održavanje i funkcioniranje je odgovoran područni dimnjačar uz uvjet da vlasnik/ korisnik redovno u zakonskim rokovima dopusti njegovo održavanje. Poslovi dimnjačara su uređeni lokalnim aktima (gradske Odluke o obavljanju dimnjačarskih poslova) te je tako i sa izdavanjem isprava o njegovoj ispravnosti/funkcionalnosti. U gradu Zagrebu izdavanje takvog dokumenta nije regulirano (navedeno) iz nepoznatih razloga autoru ovog članka. „Brtvene probe“ dimnjaka– stvarna potreba ili nepotreban trošak? U Pravilniku HSUP P-601.111 nigdje nije navedena potreba ispitivanja dimnjaka na brtvenost (tlačna proba). Ispitivanje plinskog dimnjaka kao sastavnog dijela plinske instalacije sigurno nije posao koji obavlja komunalna (dimnjačarska) služba u svom redovnom održavanju, jer nije niti mjerodavna za ispitivanje bilo kojeg dijela plinske instalacije. Postavljaju se mnoga pitanja Solarnidimnjak Fosilna goriva kao izvori energije imaju svoje prednosti, ali i mane. Jedna od mana je zagađenje okoliša i ispuštanje stakleničkih plinova. Također, mana fosilnih goriva je ograničena količina, tj. ta goriva nisu obnovljiva. Iz navedenih razloga velika se pozornost posvećuje obnovljivim, tzv. alternativnim izvorima energije. Jedan od takvih izvora energije je i solarni dimnjak. U članku objavljenom u prethodnom broju DIM-a, prikazan je zadatak iz fizike dimnjaka koji je bio na olimpijadi fizičara. U ovom članku, također će biti pokazan jedan interesantan zadatak iz fizike dimnjaka, koji je bio na toj istoj olimpijadi fizičara, a radi se o solarnom dimnjaku kao obnovljivom izvoru energije. piše:DavorBelas,dipl.ing.stroj. Princip rada je sljedeći: Sunce zagrijava zrak ispod kolektora površine S. Kolektor ima otvoreni obod kako bi se omogućio nesmetani dotok svježeg zraka u dimnjak. Dok se zagrijani zrak uzdiže kroz dimnjak, novi svježi zrak dolazi u kolektor iz okoliša, omogućavajući stalni protok zraka kroz energanu. Protok zraka kroz dimnjak pokreće turbinu, koja pokretanjem električnog generatora proizvodi električnu energiju. g – ubrzanje sile teže, Energija sunčevog zračenja u jedinici vremena po jedinici površine kolektora je G. Pretpostavimo da se sva prispjela energija zračenja može pretvoriti u toplinu koja zagrijava zrak u kolektoru (toplinski kapacitet zraka c, i njegova se vrijednost s promjenom temperature zraka može zanemariti). Učinak solarnog dimnjaka se može prikazati kao odnos kinetičke energije protoka plinova i solarne energije apsorbirane grijanjem zraka prije ulaska u dimnjak. Pkin = whg(ΔT/Tzrak) 0,4 To je maksimalna snaga koju se može dobiti iz kinetičke energije protoka zraka kroz dimnjak. 0,2 h – visina dimnjaka, Učinak, odnosno stupanj korisnog djelovanja solarnog dimnjaka iznosi: TAtm – temperatura okoliša ή = Pkin/PS = gh/cTZrak ∆T – razlika u temperaturi okolišnjeg zraka i zraka koji ulazi u turbinu Iz jednadžbe je evidentno da je učinkovitost solarnog dimnjaka linearno povezana s visinom. Izraz „vruće“ u jednadžbi se odnosi na vrući zrak zagrijan sunčevom energijom. Ako se količina zraka koja u jedinici vremena izlazi kroz dimnjak označi sa w = Avρvruće, tada snaga energane u ovisnosti o kinetičkoj energiji glasi: Snaga sunca koja se koristi za zagrijavanje zraka iznosi: Ps = G*S = wc∆T. visina dimnjaka h 0,7 0,6 0,5 Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu 0,3 0,1 0 0 10 20 30 40 Slika 2: Ovisnost učinkovitosti solarnog dimnjaka o visini dimnjaka c- toplinski kapacitet zraka Zadatak Solarni dimnjak je zapravo solarna energana koja predstavlja zanimljiv alternativni izvor obnovljive energije. 1. Koliki je učinak solarnog dimnjaka? Opis solarnog dimnjaka Rješenje Strujanje plinova u dimnjaku se može koristiti za konstruiranje posebne vrste solarne energane - solarnog dimnjaka. Koncept solarnog dimnjaka je prikazan na slici broj 1. Solarni dimnjak se sastoji od kolektora i dimnjaka u kojem se nalaze jedna ili dvije plinske turbine koje pokreću generatore električne energije. Slika 4: FORMULAR ISPITNOG IZVJEŠTAJA 2. Napraviti dijagram koji pokazuje ovisnost učinkovitosti solarnog dimnjaka i visine dimnjaka. Kinetička energija vrućeg zraka oslobođena u intervalu ∆t iznosi: E kin= ½ (AvΔtρ vruće)v 2 = AvΔtρ vrućegh(ΔT/TAtm) A – površina kolektora v – brzina strujanja ∆t – vremenski interval ρvruće – gustoća vrućeg zraka, Slika 1. Shematski prikaz solarnog dimnjaka 5 obrtnikdimnjaèar Precizni digitalni manometri: Analizatori dimnih plinova: : Detektori plinova: MRU ‐ Vaša prava odluka za budućnost ! dim sun - mobilna aplikacija specijalizirana za poslovanje `´ dimnjacarskih tvrtki - Android platforma - fiskalizacija na licu mjesta - očitanje GPS koordinata - kreiranje i ispis radnih naloga, generiranje faktura - potpisivanje klijenata direktno na mobilni uređaj - kreiranje lista i izvješća za komunalne službe i računovodstva - unos i ispis obavijesti, upozorenja i potvrda - spremanje fotografija zatečenog stanja dimovodnih objekata - unos i ispis rezultata mjerenja plinova - prijenos rezultata mjerenja sa mjernih MRU uređaja DELTA 65, SPECTRAplus i NOVAcompact preko bluetootha OBRATITE NAM SE S POVJERENJEM! www.konplast.hr 6 konplast@konplast.hr èasopis za dimnjaèarsku struku Energetskipreglediienergetsko certificiranjezgrada(10.) Pravilnik je prestao važiti, osim odredbe u dijelu koji se odnosi na provođenje energetskih pregleda građevina i javne rasvjete do donošenja posebnog propisa kojim će se urediti to područje. • Pravilnik o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju, Narodne novine 48/14 • Pravilnik o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede građevina i energetsko certificiranje zgrada, Narodne novine 81/12, 64/13 • Pravilnik o kontroli energetskih certifikata zgrada i izvješća o energetskim pregledima građevina, Narodne novine 81/12, 79/13 • Pravilnik o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje sustava kvalitete usluga i radova za certificiranje instalatera obnovljivih izvora energije - fotonaponskih sustava Narodne novine broj 79/13., 85/13 • Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama Narodne novine broj 97/14. • Metodologija za provođenje energetskih pregleda građevina Crvenom bojom su označeni propisi koji su doneseni ili su stupili na snagu u ovoj polovici ove godine. Propisi o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada kao energetskoj učinkovitosti iz domene Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, objavljuju se na njihovim web stranicama www. mgipu.hr i stalno ažuriraju. Zakon o Izmjeni Zakona o učinkovitom korištenju energije i neposrednoj potrošnji Narodne novine 14/14 definira kako Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama provodi postupak javne nabave za energetsku uslugu u zgradarstvu u ime i za račun proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna Republike Hrvatske. Pravilnik o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificira- nju, Narodne novine 48/14, u daljem tekstu Pravilnik osim izmjene u nazivu donio je još bitne novosti tako da ću se u ovom tekstu baviti njim. Svrha Pravilnika Pravilnikom se uspostavlja sustav energetskih pregleda zgrada i redovitih pregleda sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi te se u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada (preinaka) (SL L 153, 18. 6. 2010.) u dijelu koji se odnosi na obvezu energetskog certificiranja i redovite preglede sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi. ve ovojnice zgrade ili tehničkog sustava zgrade prelazi 25 % vrijednosti zgrade, ne računajući vrijednosti zemljišta na kojemu se zgrada nalazi ili se obnovi podvrgava više od 25 % površine ovojnice zgrade. Obveze provođenja energetskog pregleda zgrade Prema Zakonu o gradnji Narodne novine 153/13 u daljem tekstu Zakon u slijedećim situacijama: - pribavljanje uporabne dozvole za nove zgrade - prodaja - najam, zakup i davanje u leasing - oglašavanje - za predočavanje potencijalnom kupcu, najmoprimcu, zakupcu Pojmovi Pojašnjeni su pojmovi u smislu ovog Pravilnika, a izdvajam: Ploština korisne površine zgrade Ak je ukupna ploština neto podne površine grijanog dijela zgrade (ne uključuje negrijane dijelove zgrade kao npr. skladišta, stubišta i ostale zatvorene negrijane dijelove zgrade i slično Redoviti pregled je redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi radi ocjene načina rada i održavanja sustava s obzirom na energetsku učinkovitost i po potrebi utvrđivanja mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti sustava radi osiguranja maksimalne učinkovitosti tih sustava u normalnim uvjetima rada; Troškovno optimalna razina je razina energetske učinkovitosti koja rezultira najmanjim troškom tijekom procijenjenoga gospodarskog vijeka trajanja, pri čemu se najmanji trošak određuje uzimajući u obzir troškove ulaganja povezanih s energijom, troškove održavanja i operativne troškove (uključujući troškove i uštede energije, kategoriju dotične zgrade, zaradu od proizvedene energije), gdje je primjenjivo, kao i troškove zbrinjavanja, gdje je primjenjivo, a procijenjeni gospodarski vijek trajanja određuje svaka država članica. Procijenjeni gospodarski vijek se odnosi na preostali procijenjeni vijek trajanja zgrade, ako se zahtjevi energetske učinkovitosti određuju u odnosu na zgradu u cjelini, odnosno na procijenjeni gospodarski vijek trajanja građevinskog elementa, ako se zahtjevi energetske učinkovitosti određuju u odnosu na građevinske elemente. Značajna obnova znači obnova zgrade gdje ukupni trošak obno- ili primatelju leasinga - zgrade javne namjene Pravilnikom se naglašava da se Energetski pregled zgrade provodi prije izdavanja energetskog certifikata za zgrade javne namjene čija ukupna korisna površina prelazi 500 m², a od 9. srpnja 2015. godine čija ukupna korisna površina prelazi 250 m², nove zgrade. Obveza je investitora odnosno vlasnika zgrade da javno izloži prvu stranicu energetskog certifikata sa osnovnim podacima o zgradi i energetski razred, te stranicu energetskog certifikata koja sadrži prijedlog mjera za poboljšanje energetskih svojstava zgrade koje su ekonomski opravdane, odnosno preporuke za korištenje zgrade vezano na ispunjenje bitnog zahtjeva uštede energije prema Direktivi 2010/31/EU B.M.P Ovlašteni projektant strojarskih instalacija ☐ nova / veća rekonstrukcija ☐ iznajmljivanje, zakup, leasing Zgrada Vrsta zgrade Naziv zgrade Adresa Mjesto k. č. Vlasnik / investitor Godina izgradnje ☐ prodaja ☐ izlaganje k. o. Izvođač Izračun QH,nd,rel % Energetski certifikat nestambene zgrade Propisi koji su trenutno na snazi u RH iz područja energetske učinkovitosti su: • Zakon o gradnji, Narodne novine 153/13 • Zakon o učinkovitom korištenju energije i neposrednoj potrošnji, Narodne novine 152/08, 55/12, 101/13 i 14/14 • Uredba o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru, Narodne novine 69/12 • Pravilnik o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada, Narodne novine 81/12 , 29/13, 78/13 piše:MihajloVuković,dipl.ing.stroj. 15 A+ A B C D E F G 25 50 100 150 C 200 250 > 250 Podaci o zgradi AK [m²] Ve [m³] f0 [m ¹] Q''H,nd,ref [kWh/(m²a)] H'tr,adj [W/(m²K)] Podaci o osobi koja je izdala certifikat Ovlaštena fizička ili pravna osoba Imenovana osoba u pravnoj osobi Registarski broj ovlaštene osobe Oznaka energetskog certifikata Datum izdavanja / rok važenja Potpis ovlaštene fizičke li imenovane osobe Podaci o osobama koje su sudjelovale u izradi energetskog certifikata Dio zgrade Ovlaštena osoba Registarski broj Potpis Građevinski Strojarski Elektrotehničk i ENERGETSKI CERTIFIKAT NESTAMBENE ZGRADE str. 1/5 4 7 obrtnikdimnjaèar Prijedlog mjera - : - Prijedlog ekonomski opravdanih mjera za poboljšanje energetskih svojstava zgrade temeljem Izvješća o energetskom pregledu zgrade Za nove zgrade i zgrade nakon veće rekonstrukcije daju se preporuke za korištenje zgrade vezano na ispunjenje temeljnog zahtjeva gospodarenja energijom i očuvanja topline i ispunjenje energetskih svojstava zgrade Jednostavni period povrata ulaganja Mjera / preporuka 1.Provesti edukacijsku kampanju korisnika zgrade o mogućnostima energetskih ušteda –upoznavanje s ugrađenim sustavima i načinom korištenja 2.Spriječiti pregrijavanje prostorija iznad projektne temperature grijanja kontrolom i regulacijom temperature na termostatu i termostatskimv ventilima u svakoj 3.U sezoni hlađenja održavati projektnu temperaturu od 26°C, odnosno 6°C nižu prostoriji od vanjske temperature (mjerodavna je viša vrijednost unutarnje temperature) 4. isključiti elektroničke uređaje koji se ne koriste (isključiti ih i iz „stand by“ režima rada) 5. smanjiti postavnu temperaturu u sustavu pripreme potrošne tople vode 6.u što većoj mjeri koristiti prirodno svjetlo – gasiti rasvjetu kada nitko ne boravi prostorijama; prilagoditii podešavanje vrijeme rada vanjske 7.redovito servisiranje sustava rasvjete grijanja iuvjetima hlađenjavanjskog osvjetljenja 8.ugradnja štednih žarulja u rasvjetna tijela 9.koristiti energetski učinkovita trošila – enegetskog razreda A 10.Ugraditi vanjske rolete koje se noću spuštaju i na taj način smanjiti toplinske gubitke i potrebu za grijanjem zimi 11.smanjiti neželjene toplinske dobitke od osunčanja u ljetnom razdoblju korištenjem zaštite od sunca 12.Odabir učinkovitijeg trošila (npr. kondenazacjski uređaj na prirodni plin zaštite od sunca 4 13.Ugradnja sunčevog sustava za zagrijavanje potrošne tople vode 2 14.Zamjena prozora 6 15. Povećanje toplinske izolacije izolirane zgrade (zidovi, krov i Al stolarija) kod cijele vanjske ovojnice zgrade, minimalno u skladu sa zahtjevima iz posebnog propisa) Detaljnije informacije 15 (uključujući one koje se odnose na troškovnu učinkovitost prijedloga mjera ili preporuka) U slučaju samo zamjene kotla kondenzacijskim je JPPU = 3,9, a u slučaju poboljšanja vanjske ovojnice što uključuje 5cm EPS (ETICS), bolju izolaciju stropa grijanog potkrovlja i zamjenu stolarije alumijskom sve karakteristika sukladno zahtjevima iz posebnog propisa zamjena kotla kondenzacijskim ima JPPU = 1,86. U cijeni nije izvedba plinskog priključka i razvoda plinske instalacije. ENERGETSKI CERTIFIKAT NESTAMBENE ZGRADE str. 3/5 i toplinske zaštite i ispunjenje energetskih svojstava zgrade kod novih zgrada, uvećane na format A3, zaštićene od eventualnih oštećenja i pričvršćene na siguran način. Redizajniran je i dopunjen izgled certifikata (vidi slike 1 i 3 stranice certifikata) Obveze investitora, vlasnika i korisnika zgrade Investitor ili vlasnik dužan je ovlaštenoj osobi osigurati sve podatke, dokumentaciju kojom raspolaže, te ostale uvjete za neometan rad, a osobito: 1. podatke o potrošnji svih oblika energije i vode u zgradi za razdoblje od tri prethodne kalendarske godine putem računa od opskrbljivača ili na drugi način dogovoren s ovlaštenom osobom, 2. tehničku dokumentaciju zgrade i tehničku dokumentaciju opre- 8 me ugrađene u sustavima koji su predmet pregleda, 3. izvješća5o prethodno provedenim energetskim pregledima zgrade, 4. izvješća o redovitim pregledima i servisima sustava za grijanje i sustava za hlađenje ili klimatizaciju u zgradi u svrhu održavanja u skladu s tehničkim propisima, 5. izvješća o redovitim pregledima i servisima u svrhu održavanja ostalih tehničkih sustava, 6. slobodan pristup svim dijelovima zgrade ili tehničkih sustava uz uvažavanje sigurnosnih uvjeta propisanih posebnim zakonom iz područja zaštite na radu i drugim posebnim propisima, 7. razgovor s osobljem u svrhu ocjene načina korištenja i gospodarenja energijom u zgradi. Opskrbljivači energijom i vodom dužni su podatke o opskrbi kojima raspolažu, a koje zatraži investitor ili vlasnik zgrade, bez naknade dostaviti u roku 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva. Energetski pregled zgrade i energetsko certificiranje Energetski pregled zgrade uključuje pripremne radnje, te prikupljanje svih potrebnih podataka i informacija o zgradi, provođenje kontrolnih mjerenja prema potrebi, analizu potrošnje i troškova svih oblika energije, energenata i vode za razdoblje od tri prethodne kalendarske godine, prijedlog mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti odnosno energetskih svojstava zgrade koje su ekonomski opravdane s proračunom perioda povrata investicije i izvore cijena za provođenje predloženih mjera, s izvješćem koje sadrži zaključak s preporukama i redoslijedom provedbe ekonomski opravdanih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti zgrade, odnosno energetskih svojstava zgrade. U postupku provođenja energetskog pregleda zgrada provode se analize koje se odnose na: 1. način gospodarenja energijom u zgradi, 2. toplinske karakteristike vanjske ovojnice, 3. sustav grijanja, 4. sustav hlađenja, 5. sustav ventilacije i klimatizacije, 6. sustav za pripremu potrošne tople vode, 7. sustav napajanja, razdiobe i potrošnje električne energije, 8. sustav električne rasvjete, 9. sustav opskrbe vodom, 10. sustav mjerenja, regulacije i upravljanja, 11. alternativne sustave za opskrbu energijom. Energetski pregled zgrade provodi se u skladu s Metodologijom i pravilima struke. Energetsko certificiranje nove zgrade obvezno uključuje proračun potrebne godišnje specifične toplinske energije za grijanje i hlađenje ili klimatizaciju zgrade za referentne klimatske podatke, određivanje energetskog razreda zgrade i izradu energetskog certifikata. Izdaje se na temelju podataka iz glavnog projekta u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu zgrade (stupio na snagu novi Tehnički propis), pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja zgrade, vizualnog pregleda zgrade i završnog izvješća nadzornog inženjera o izvedbi ukoliko je postojala obveza njegove izrade (Vidi pravilnike od ove godine). Energetsko certificiranje zgrade na kojoj je provedena značajna obnova zgrade provodi se kao za novu zgradu.Energetsko certificiranje zgrade obvezno uključuje energetski pregled zgrade proračun energetskih potreba zgrade, proračun potrebne godišnje specifične toplinske energije za grijanje i hlađenje za referentne klimatske podatke, određivanje energetskog razreda zgrade i izradu energetskog certifikata, temeljem Metodologije. Provođenje redovitog pregleda sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi kada je ta obveza propisana Zakonom Pravilnikom dospijeva istodobno kad i energetsko certificiranje iste zgrade i istovremeno se provodi s energetskim pregledom zgrade radi izdavanja energetskog certifikata. Stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema energetskoj ljestvici od A+ do G, s tim da A+ označava energetski najpovoljniji, a G energetski najnepovoljniji razred, a iskazuju se za referentne klimatske podatke. Referentni klimatski podaci prema kojima se određuje energetski razred zgrade određeni su poseb- èasopis za dimnjaèarsku struku no za kontinentalnu i za primorsku Hrvatsku. Primorska Hrvatska uključuje sva mjesta kod kojih je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade > 3 °C, a kontinentalna Hrvatska uključuje sva mjesta kod kojih je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade ≤ 3 °C. Energetski cetifikat Energetski certifikat sadrži opće podatke o zgradi, energetski razred zgrade, podatke o osobi koja je izdala i izradila energetski certifikat, oznaku energetskog certifikata, podatke o termotehničkim sustavima, klimatske podatke, podatke o potrebnoj energiji za referentne i stvarne klimatske podatke, objašnjenja tehničkih pojmova, popis primijenjenih propisa i normi. Energetski certifikat zgrade obvezno sadrži prijedlog mjera za troškovno optimalno ili troškovno učinkovito poboljšanje energetskih svojstava zgrade ili građevnog dijela zgrade odnosno posebnog dijela zgrade, osim ako nema realnog potencijala za takvo poboljšanje u odnosu na zahtjeve energetske učinkovitosti koji su propisani posebnim propisom. Prijedlog mjera u energetskom certifikatu uključuje: – mjere koje se provode u vezi sa značajnom obnovom ovojnice zgrade ili tehničkog/tehničkih sustava zgrade uključivo s koracima provedbe istih, – mjere za pojedinačne građevinske elemente neovisne o značajnoj obnovi ovojnice zgrade ili tehničkog/tehničkih sustava zgrade. Energetski certifikat izdaje se za cijelu zgradu, iznimno za dio zgrade ako se radi o zgradi koja je definirana kao »zgrada s više zona« ili za građevinsku cjelinu odnosno posebni dio zgrade koji ima poseban uređaj za mjerenje potrošnje energije. Za zgrade koje se prodaju, iznajmljuju, daju na leasing ili u zakup energetski certifikat se može izdati i za dio zgrade koji čini građevinsku cjelinu odnosno posebni dio zgrade. Zgrada i građevinska cjelina odnosno posebni dio zgrade može imati samo jedan važeći energetski certifikat. Vlasnik građevinske cjeline odnosno posebnog dijela zgrade može naručiti izradu energetskog certifikata i u slučaju ako zgrada u cjelini ima važeći energetski certifikat, tada je važeći energetski certifikat onaj koji je izdan za taj poseban dio zgrade. Redoviti pregled sustava grijanja, sustava hlađenja ili klimatizacije Redoviti pregled sustava grijanja, sustava hlađenja ili klimatizacije Faktori primarne energije i emisija CO2 Energent Faktor primarne energije Ukupno Obnovljiva Ne obnovljiva komponenta Kameni ugljen Mrki ugljen Lignit Ogrjevno drvo Drveni briketi Drveni peleti Drvena sječka Drveni ugljen Sunčeva energija Geotermalna energija Prirodni plin UNP Petrolej Ekstralako loživo ulje Loživo ulje Električna energija 1,038 1,054 1,082 1,111 1,180 1,191 1,211 1,286 1,048 1,211 1,097 1,162 1,033 1,140 1,132 1,614 0,00003 0,00004 0,0001 1,0001 1,033 1,036 1,030 1,187 1,013 1,093 0,001 0,001 0,000 0,001 0,001 0,433 1,0381 1,0540 1,0814 0,1108 0,117 0,123 0,154 0,100 0,024 0,080 1,095 1,160 1,033 1,138 1,130 0,798 0,00003 0,00004 0,0001 0,0001 0,030 0,032 0,027 0,000 0,011 0,038 0,001 0,001 0,000 0,001 0,001 0,383 Daljinska toplina Hrvatska ‐ prosjek CTS ZG+OS (kogeneracija ) KO ‐ prosjek za HR CTS ZG (kogeneracija) CTS OS (kogeneracija) KO ‐ prosjek za ZG KO ‐ prosjek za OS KO ‐ prosjek za RI KO ‐ prosjek za Sl. Brod KO ‐ prosjek za Split KO ‐ prosjek za KA KO ‐ prosjek za VŽ KO ‐ prosjek za Vinkovce KO ‐ prosjek za Vukovar KO ‐ prosjek za Sisak KO ‐ prirodni plin KO ‐ loživo ulje 1 KO ‐ ekstralako loživo ulj 1,523 1,486 1,605 1,481 1,498 1,567 1,537 1,577 1,393 1,548 1,442 1,498 1,451 1,371 2,427 1,358 ,452 1,437 0,022 0,010 0,004 0,010 0,010 0,004 0,004 0,004 0,004 0,004 0,004 0,004 0,004 0,004 0,004 0,004 0,004 0,004 1, 1,494 1,466 1,597 1,462 1,478 1,559 1,529 1,569 1,385 1,540 1,434 1,489 1,442 1,363 2,419 1,350 1,444 429 0, 0,008 0,009 0,004 0,009 0,009 0,004 0,004 0,004 0,004 0,004 0,004 0,004 0,004 0,004 0,004 0,004 0,004 004 1 Uvozna Emisija tCO2/TJ (kgCO2/GJ) 95,49 98,09 105,13 8,08 9,10 9,56 11,76 7,27 1,96 6,52 61,17 72,47 73,54 83,21 86,20 65,22 100,69 97,59 109,57 96,05 110,15 107,86 93,66 106,84 100,12 132,48 115,77 91,27 3 103,52 86,00 3 148,13 82,74 2 124,41 18,87 4 Emisija kgCO2/MWh 343,78 353,14 378,48 29,09 32,76 34,40 42,35 26,17 7,04 23,48 220,20 260,88 264,73 299,57 310,31 234,81 362,49 351,33 394,46 345,78 396,53 388,31 337,18 384,62 360,42 476,94 416,77 28,56 372,66 09,61 533,25 97,88 447,88 27,94 Za potrebe izračuna energetskog svojstva zgrade koristi se samo neobnovljiva komponenta faktora primarne energije. Ovi faktori primjenju se od 01. listopada 2014. godine. u zgradi sastoji se od prikupljaIzvješće o provedenom redovitom Nadzor Stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema nja i pregleda dokumentacije, pregledu sustava grijanja i sustaNadzor nad provedbomnajpovoljniji, odredbi energetskoj ljestvici od A+ do G, sili tim da A+potoznačava energetski aG vizualnog i funkcionalnog pregleva hlađenja klimatizacije Pravilnika obavlja Ministarstvo. da sustava, potrebnih mjerenja, pisuju sve ovlaštene osobese koje energetski najnepovoljniji razred, a iskazuju za referentne klimatske podatke. pripreme prijedloga mjera za posu sudjelovale u njegovoj izradi. Prijelazne i završne odredboljšanje energetske učinkovitosti Sadržaj izvješća o redovitom preReferentni klimatski kojima se određuje energetski razred zgrade be Pravilnka sustava i/ili primjenu alternativnihpodaci gledu prema sustava grijanja i sustava određeni posebno kontinentalnu i zau zgradi primorsku Hrvatsku. Primorska Hrvatska rješenja i izradusu završnog izvješća.za hlađenja ili klimatizacije Proračuni propisani Pravilnikom utvrđen je Metodologijom. svasustava mjesta kojih je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka Zauključuje redoviti pregled grija- kod koji se provode prema Metodolonja s kotlom >20 kW potrebnena lokaciji zgrade > 3 °C, agiji najhladnijeg mjeseca kontinentalna Hrvatska provođenja energetskog pre- uključuje podatke ovlaštena osoba prikuplja Registar izvješća gleda građevina, u dijelu koji sva mjesta kod kojih je srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka senajhladnijeg i iz izviješća o ispitivanju kotla od odnosi na proračun i modeliranje mjeseca nazalokaciji zgradeRegistar ≤ 3 °C. izvješća o provedenim osobe ovlaštene servis uređatoplinskih gubitaka za stvarne uvenergetskim pregledima zgrade, ja. jete korištenja, odnosno potrebne izdanim energetskim certifikati(isporučene) energije, u sustaviZakonom je propisano da je vlama i o redovitim pregledima suma grijanja, pripreme potrošne snik zgrade ili njenog posebnog stava grijanja i sustava hlađenja tople vode, hlađenja, ventilacije, dijela dužan osigurati od ovlašteili klimatizacije u zgradi ustrojava djelomične klimatizacije i klimatinih osoba redoviti pregledi sustai vodi Ministarstvo u elektroničzacije u zgradama, provode se od va grijanja: kom i u pisanom obliku. Rok za 1. siječnja 2015. godine. - s kotlom efektivne nazivne snadostavu izvješća je 15 dana od 7 Pravilnik je u primjen od 9. lipnja ge 20 kW i veće jednom u 10 izrade. Izvješća o redovitim pre2014, kada prestaje važiti Pragodina gledima sustava grijanja i sustavilnik o energetskim pregledima va hlađenja ili klimatizacije u zgra- s kotlom efektivne nazivne snagrađevina i energetskom certifidi koji se ne nalaze u Registrima ge 100 kW i veće jednom u 2 ciranju zgrada (Narodne novine, nisu važeći. godine broj 81/2012, 29/2013 i 78/2013), - s kotlom na plin efektivne nazivosim u dijelu koji se odnosi na Kontrola ne snage 100 kW i veće jednom provođenje energetskih pregleda u 4 godine. građevina i javne rasvjete koje se Energetski certifikati i izvješća o Propisani su redoviti pregledi suprimjenjuju do donošenja posebredovitom pregledu sustava grijastava za hlađenje ili klimatizaciju nog propisa kojim će se urediti to nja i sustava hlađenja ili klimatinazivne snage 12 kW i veće jedpodručje. zacije u zgradi podliježu neovisnoj nom u 10 godina. kontroli koja se provodi na način Ovlaštena osoba temeljem redoutvrđen posebnim propisom. Na vitog pregleda i prijedloga mjera web stranici Ministarstva objavza poboljšanje energetske učinljuju se nevažeći Energetski cerkovitosti sustava može naručitelju tifikati. predložiti i kraći rok do sljedećeg redovitog pregleda. 9 obrtnikdimnjaèar Našsugovornik-AleksandarMarkov, vlasniktvrtkeMarkovTrade : Aleksandar Markov, vlasnik tvrtke Markov Trade S tvrtkom Markov Trade iz Čakovca surađujemo već dugo. Godinama. Kao što je to često slučaj, kroz dugogodišnju suradnju partneri se prilagođavaju, uče raditi zajedno i odnos napreduje. Ali, postoje i partneri kod kojih odmah shvatite da vaša suradnja bez uvoda ulazi u kreativnu fazu, da je vaš zajednički poslovni život prirodno usklađen. Takav je Markov Trade. Upoznate li vlasnika, Aleksandra Markova, i djelatnike, brzo shvaćate zašto je tome tako. Izuzetna otvorenost, spremnost na tehnološke i procesne novosti koje imaju životnog smisla, kreativna radna dinamika. To su prvi dojmovi koji će vam okupirati svijest. Gledajući, u poslovnom smislu, znatno dalje od prosječnih aktivnosti i trendova na ovom tržištu, gospodin Markov otvorio je i Centar energetske efikasnosti. Time je realnim i virtualnim (posjetite stranicu cee.hr) posjetiteljima ustupio daleko širu perspektivu kvalitetnog i održivog života od uobičajenih očekivanja. Smjestivši na jednom mjestu različite tehnologije, ponudio je osim proizvoda i ono još važnije – znanje i iskustvo. DIM: Gospodine Markov, kada ste ušli u ovaj posao, i kako je to bilo u početku? M: Tvrtku Markov-trade je 1992. godine osnovao moj otac. Tijekom 90-ih godina plinofikacija Međimurja pogodovala je razvoju tvrtke i njezinom dobrom poslovanju. Krajem 90-ih došlo je do smanjenja opsega posla i 1999. sam preuzeo tvrtku koja je u tom trenutku imala samo 2 zaposlenika. Krenuo sam skoro ispočetka, međutim, mnogo su mi pomogli dobro ime i reputacija koju je tvrtka stvorila tijekom godina. DIM: Kako ste oblikovali viziju svoje firme, mijenja li se ona s vremenom? M: Počeli smo kao mala seoska tvrtka koja se bavila dobavom i montažom grijanja. Tijekom godina tvrtka se razvijala pa smo 2006.godine odlučili preseliti svoje poslovanje, i stoga smo kupili poslovni prostor od 77m2 u samom centru grada. Dolaskom u grad i proširenjem poslovanja otvorili su nam se novi vidici i opseg posla. Kako se posao razvijao, i tvrtka imala sve više zaposlenika, javila se i potreba za većim prostorom (pošto je postojeći bio bez skladišta i parkirališnih mjesta). Tako se rodila vizija Cen- tra energetske efikasnosti. Ove godine smo otvorili naš centar koji se prostire na više od 1000m2 i u kojem radi više od 30 zaposlenika. Svoje cjelokupno znanje i iskustvo uložili smo u stvaranje ovog jedinstvenog centra u Hrvatskoj, u kojem smo na jednom mjestu pripremili cjelovitu prezentaciju najsuvremenijih energetskih rješenja koje kupci mogu neposredno vidjeti, isprobati i doživjeti s obzirom da je sva oprema koju nudimo instalirana u našem prostoru. strukture, od javnih medija, mjerodavnih tijela, dimnjačara… M: Smatram da bi promocija trebala biti jača i učestalija. Trebalo bi što više educirati javnost o prednostima novih tehnologija, a isto tako i projektante koji često izbjegavaju njihovu upotrebu u projektima. DIM: Očigledno ste se uspješno pozicionirali na tržištu. Što biste naveli kao svoje komparativne prednosti? M: Kao najveće prednosti bih istaknuo upornost i stalnu želju za učenjem. Trudimo se pratiti novitete i nadolazeće trendove, te smo iz tog razloga 2-3 godine ispred konkurencije. DIM: Koje su kompetencije Vaših djelatnika, kako ih razvijate? M: Svoje zapolenike redovito educiramo kroz Centar energetske efikasnosti, Braće Graner 5 u Čakovcu razne stručne seminare, edukacije, posjete poM: Velike probleme stvaraju projektanti slovnim i stručnim sajmovima. Pratimo koji nisu do kraja prihvatili kondenzacijnovitete na zapadnom tržištu i trudimo sku tehnologiju. Moj je dojam da neki se nove tehnologije adekvatno prezenod njih nisu dovoljno informirani i edutirati na našem tržištu. cirani, te da se ne žele baviti proračuniDIM: Što Vam najviše otežava posao? ma, već svoje projekte rade po principu „copy-paste“ iz nekog prijašnjeg proM: Najviše teška ekonomska situacijekta. Nadam se da mi neće zamjeriti ja u Hrvatskoj, a puno puta i nelojalna na ovoj izjavi. konkurencija, rad na crno, tvrtke koje ne plaćaju poreze, ili su im to već druge DIM: Imate li prijedloga kako bismo ili treće trtke, a prijašnje su doveli do svi zajedno mogli učinkovitije raditi? stečaja. M: Najvažnije je educiranje budućih DIM: Kako prezentirate prednosti investitora. Dobrom edukacijom i oglasanacije svojim potencijalnim kupšavanjem u medijima uvelike će se pricima? Koje su pritom najčešće popomoći tome da nove tehnologije budu teškoće? sve zastupljenije u Hrvatskoj. Jedan od razloga otvaranja Centra energetske M: Kao što sam već spomenuo, pokuefikasnosti je bio taj što sam želio ljušavamo raditi što više početnih sastadima omogućiti da na jednom mjestu naka sa stanarima i pratiti projekt od mogu vidjeti i isprobati nove tehnolosamog početka. Naglašavamo im da gije te isto tako dobiti stručne savjete. će prelaskom na kondenzaciju i etažno grijanje imati potpunu kontrolu nad svoDIM: Jeste li danas pozicionirani u jim troškovima, te da će im se računi za skladu s Vašim planovima i željama? grijanje smanjiti i do 3 puta (što vidimo M: Zadovoljan sam trenutnim statusom iz iskustva). Najveći problem predstavnaše tvrtke na tržištu. Jako puno ulalja financiranje same investicije, te ljudi žemo i stalno se trudimo biti još bolji. koji ne žele pristupiti projektu i time Željeli bismo kupcu ponuditi još više; stvaraju probleme ostalim stanarima. da kod nas vidi ozbiljnost, pouzdanost i DIM: Koliko ljudi shvaćaju prednosti da naše reference govore za nas. koje im donosi investicija u sanaciju? DIM: Gdje biste željeli biti u sljedećih M: S godinama sve više, jer je kon5 godina? denzacijska tehnologija postala sve M: Budući da smo postali dio Europske zastupljenija. Uvelike pomaže i usmena unije, naša mikrolokacija idealna je za preporuka postojećih zadovoljnih koriširenje na susjedne zemlje. U slijedesnika. Došlo je već i do toga da stanari ćih godinu dana planiramo širenje na sami traže kondenzaciju iako je u proslovensko tržište, a kasnije i na druge jektu predviđen fasadni (turbo) bojler. zemlje Europske unije. DIM: A stručnjaci, imate li tu problema s nerazumijevanjem? DIM: Sakupili ste golemo iskustvo u sanacijama. Koji je Vaš pristup, na čemu se temelji ta uspješnost? M: Sa sanacijama smo počeli 2008.godine i dosada smo sanirali preko 1000 stanova. Smatram da je najbitniji pristup stanarima. Iz tog razloga se trudim biti prisutan na svim sastancima stanara od samog početka rada na projektu pa do njegovog završetka, što pomaže stanarima da steknu povjerenje u rad naše tvrtke. Isto tako se trudimo što više educirati o prednostima same sanacije. DIM: Kakav je odnos s mjerodavnim dimnjačarima? M: U vrlo dobrim odnosima smo sa svim dimnjičarima na našem području. Uvijek smo spremni za suradnju i dobro nadopunjujemo jedni druge pomaganjem i savjetima. DIM: Kako gledate na trenutni odnos prema sanacijama, jesu li prednosti kondenzacijske tehnologije konačno prihvaćene? M: Još od 2008.godine zastupamo kondenzacijsku tehnologiju kod sanacija i uvođenja etažnog grijanja. Svijest građana se počela mijenjati i u zadnje vrijeme ljudi su sve otvoreniji prema tom rješenju. Tome uvelike doprinosi i pad cijena kondenzacijske tehnologije čime ona postaje sve prihvatljivija stanarima. DIM: Kakva je podrška u promociji naprednih tehnologija, uključujući na prvom mjestu kondenzacijsku tehnologiju? Mislim pritom na sve Nagradnaigra Odgovor na nagradno pitanje 18. Broja glasi: a) NTC osjetnik Buderus polo majicu i Bosch kapu osvojili su: Branko Vedriš – Daruvar, Marija Pilić – Osijek, Goran Gabrić – Osijek. Čestitamo! Nagradno pitanje za DIM broj 19: Kada stupa na snagu direktiva za proizvode koji su vezani uz energiju (ErP direktiva)? a) 26.ožujka 2015. b) 26. rujna 2015. c) 26. studenog 2015. Bosch jakna Vaše odgovore očekujemo poštom na adresu: Robert Bosch d.o.o.; časopis DIM, Ul. Kneza Branimira 22, 10040 Zagreb-Dubrava zaključno sa 30.11.2014. Tri točna odgovora osvajaju: Bosch jaknu Nagradna igra provodi se isključivo na teritoriju Republike Hrvatske. Nagrade se isporučuju poštom. Djelatnici tvrtke Robert Bosch d.o.o. isključeni su iz nagradne igre. UVJETI DISTRIBUCIJE TEKSTOVA U ČASOPISU “DIM” impressum Autor teksta je isključivo i u cijelosti odgovoran za sadržaj teksta. Robert Bosch d.o.o. će u razgovoru s autorom teksta ponudti prijedloge za izbjegavanje sadržajno upitnih formulacija. Robert Bosch d.o.o. neće unositi nikakve promjene u tekstu bez pisanog odobrenja autora teksta, čije je ime jasno označeno pored sadržaja teksta. Autor teksta je i u ovom slučaju jedini isključivo i u cijelosti odgovoran za sadržaj informacije. Izdavač: Robert Bosch d.o.o., Kneza Branimira 22, HR - 10040 Zagreb - Dubrava • tel.: +385/1/295-80-81; fax: +385/1/1295-80-80 • www.bosch-climate.com.hr • e-mail dim@hr.bosch.com Direktor: Mirsada Kudrić • Glavni urednik: Darko Mužević, dipl. ing. • Uredništvo: Robert Bosch d.o.o., Odjel toplinske tehnike • Vanjski suradnici: mr. sc. Zdenko Meczner, dipl. ing. stroj.; Davor Belas, dipl. ing. stroj.; Marko Jakobović, dipl. ing. stroj.; Mihajlo Vuković, dipl. ing. stroj.; Zdravko Šenjug • Fotografija: Bosch • Realizacija: Tiskara Zelina d.d. • Naklada: 3000 primjeraka • Časopis DIM je besplatan. Izlazi 3 puta godišnje. • listopad 2014. Napomena: Ovaj časopis distibuiran je na poštanske adrese stručnih osoba u najboljoj namjeri s ciljem bolje informiranosti i edukaciji. Poštanske adrese dobivene su s interneta ili od pojednih tvrtki , te dodavane postojećoj bazi podataka Bosch toplinske tehnike. Ukoliko unatoč svemu imamo krive informacije, one su nenamjerne te Vas molimo da nam dostavite ispravne podatke. Hvala. 10
© Copyright 2024 Paperzz
