INSTITUT ZA MEĐUNARODNE ODNOSE Izvještaj o radu 2012. IMO IZVJEŠTAJ O RADU 2012. IMO Institut za međunarodne odnose Zagreb ožujak, 2013. godine IZDAVAČ Institut za međunarodne odnose, Zagreb Lj. F. Vukotinovića 2 10000 Zagreb Hrvatska ured@irmo.hr www.imo.hr ZA IZDAVAČA Sanja Tišma, ravnateljica PRIJEVOD Andrea Ruk GRAFIČKA PRIPREMA Dragana Markanović IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 Sadržaj 1. Uvodna riječ ravnateljice Introduction by the Director 5 7 2. Opći podaci o Institutu 2.1. Upravno vijeće 2.2. Znanstveno vijeće 2.3. Ravnateljica 9 10 11 12 3. Ustroj Instituta 3.1. Znanstveni odjeli i centri 3.2. Stručne službe 13 13 16 4. Zaposleni u Institutu 17 5. Oprema, prostor i materijali za rad 20 6. Programi i projekti trajne znanstveno-istraživačke djelatnosti 21 7. Ostali istraživački projekti 36 8. Publikacije 55 9. Pregled radova djelatnika IMO-a u 2012. godini 56 10. Obrazovanje djelatnika 67 11. Predavački angažman 68 12. Gostovanja inozemnih istraživača 70 13. Organizirani međunarodni i domaći skupovi u 2012. godini 71 14. Sporazumi o suradnji 72 15. Članstvo u mrežama 73 16. Centar za potporu istraživačkim projektima 76 17. EU’’i’’ – dokumentacijski centar 77 18. Informacijsko-dokumentacijska služba / knjižnica Arhivska služba 78 79 19. Financijsko izvješće 80 4 IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 1. Uvodna riječ ravnateljice Promišljanja, rasprave i pripreme za promjene u sustavu znanosti obilježile su naš rad i u 2012. godini. U saborsku proceduru pušten je nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju temeljem kojeg se povela za sve nas znanstvenike značajna rasprava o budućem financiranju istraživanja, novim kriterijima za vrednovanje našega rada i kompetitivnosti znanstvenih projekata. Takve analize proširile su raspravu na uvođenje programskog financiranja koje će u određenoj mjeri promijeniti okvire u kojima radi znanstvena zajednica u Hrvatskoj. U Institutu smo nastavili raditi na ostvarenju ciljeva zacrtanih u Strategiji razvoja IMO za razdoblje 2011.-2016. čime smo na tragu promjena koje se trenutno uvode u sustav. Kontinuirano raste i jača naša međunarodna znanstvena suradnja i umreženost u Europi i svijetu kroz FP7 projekte poput projekata: „MEDIADEM - Preispitivanje europskih medijskih politika: vrednovanje i obnavljanje zahtjeva za slobodnim i nezavisnim medijima u suvremenim demokratskim sustavima“ i „ANVIL – Analiza sustava civilne sigurnosti u Europi“, te suradnja s London School of Economics na FP7 projektu „SEARCH – Razmjena znanja: međuregionalno povezano susjedstvo“. Tu su i ostali međunarodni projekti poput IPA 2008 – „CENEP - Sudjelovanje građana u planiranju poboljšanja energetske učinkovitosti“, „Povećanje kapaciteta organizacija civilnog društva za mjerenje i monitoring sustava reforme sektora sigurnosti na zapadnom Balkanu“ za Centre for Democratic Control of Armed Forces sa sjedištem u Genevi i UN Bleu Plan projekt “Upravljanje potražnjom za vodnim resursima u mediteranskim zemljama: Slučaj Hrvatske”. Svjesni smo da su jačanje suradnje i umreženost preduvjeti za veću relevantnost i inovativnost istraživanja u područjima kojima se bavimo, a što je osnova za objavljivanje rezultata naših istraživanja u visokovrijednim međunarodnim publikacijama, te zastupljenost i citiranost u relevantnim bazama poput Web of Science i SCOPUS. Znanstvena produkcija Instituta u 2012. godini ukupno iznosi 111 radova - 9 autorskih i 2 uredničke knjige, 14 poglavlja u knjigama, 33 znanstvena rada, 12 radova s konferencija te niz stručnih studija i analiza. U 2012. godini povećala se i mobilnost znanstvenika. Naš kolega Paško Bilić dobio je stipendiju Wirth instituta za austrijska i srednjoeuropska istraživanja (Wirth Institute for Austrian and Central European Studies) za doktorsko istraživanje na Sveučilištu Alberta u Edmontonu u Kanadi za razdoblje od 31.8.2011. do 30.8.2012. I ostali se mladi znanstvenici u Institutu također pripremaju na odlaske u inozemstvo, kako na doktorske tako i postdoktorske studije. Duh međunarodne zajednice u IMO su donijeli i mladi istraživači koji su došli preko programa ERASMUS (program akademske mobilnosti 5 I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 IMO namijenjen visokom obrazovanju). Interes je bio velik, no zbog prostornog ograničenja nismo ih mogli primiti više od dvoje. Unatoč tome, pokazalo se da je Institut privlačna institucija za znanstvenike iz cijele Europe. Jačanje umreženosti kako sa međunarodnom tako i sa znanstvenom zajednicom u Hrvatskoj vidljivo je kroz nove sporazume o suradnji koje smo sklopili s desetak institucija u zemlji i inozemstvu, poput sporazuma s Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER), Institutom za fiziku (IF), Visokom školom međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld iz Zagreba te STRATFOR Global Intelligence, Austin, Texas. Poticaj za ovo umrežavanje svakako je zajednička priprema projekata i prijavljivanje na natječaje za sredstva iz europskih fondova. Unapređenje znanja i vještina zaposlenika - u Institutu je po prvi puta održano nekoliko “in house” treninga - za upravljanje projektima, za razvoj komunikacijskih i prezentacijskih vještina koje su danas značajne svim djelatnicima koji rade na projektima ili javno izlažu. Sve intenzivnija je i suradnja među odjelima unutar Instituta koja pridonosi interdisciplinarnom sagledavanju tema kojima se Institut bavi, a što je njegova velika prednost. Nakon tridesetak godina, zahvaljujući uglavnom europskim projektima, uložili smo sredstva u infrastrukturu i opremu te većim dijelom obnovili radne prostore i omogućili bolje uvjete rada i ugodniju radnu okolinu za djelatnike. Nadamo se da ćemo u 2013. taj posao dovršiti za cijeli Institut. Proveli smo potrebne pripremne radnje za promjenu imena instituta u Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO). Novo ime Instituta bolje će odražavati pravi opseg naših znanstvenih istraživanja u područjima kulturnih politika, medija, energetike, privatizacije, zaštite okoliša i prirode, te regionalnog razvoja, nastavljajući pritom daljnje jačanje dijela Instituta koji se bavi međunarodnim političkim odnosima i sigurnosnim pitanjima. Svjesni smo da nam predstoji jedna uzbudljiva godina u kojoj će Institut obilježiti 50 godina svoga rada i koju ćemo posvetiti jačanju naše prepoznatljivosti i komunikacije sa širom javnosti kroz jasniji identitet i vidljivost rezultata naših istraživanja od koristi za Republiku Hrvatsku kao članicu Europske unije. Vraćajući se na početak ovog uvoda, želimo istaknuti našu spremnost na promjene kroz visoko postavljene kriterije znanstvene izvrsnosti. Zahvaljujući dugogodišnjoj međunarodnoj znanstveno-istraživačkoj suradnji otvoreni smo težnjama za jačom prepoznatljivošću na međunarodnoj sceni i porastom kvalitete rezultata rada znanstvenika iz Hrvatske u području društvenih znanosti. Također, otporniji smo na očekivano smanjenje financiranja znanstvenog rada proračunskim sredstvima, koje se neće odraziti na kvalitetu i rezultate našeg rada niti umanjiti koristi koje od našega rada ima društvo i znanstvena zajednica. dr. sc. Sanja Tišma, ravnateljica 6 IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 Introduction by the Director Reflections, discussions and preparations for changes in science marked our work in 2012. The draft of the Act on Amendments to the Act on Scientific Activity and Higher Education was in legislative process, based on which the scientists initiated a debate on the future funding of research, new criteria for the evaluation of our work and competitiveness of scientific projects. Such analyses have widened the debate on the introduction of program funding that will, to some extent, change the scope of scientific community in Croatia. We have continued to work towards the goals outlined in IMO Development Strategy for the period 2011 to 2016, which brings us closer to the changes that are currently being introduced into the system. Our international scientific cooperation and networking in Europe and the world is continuously growing and becoming stronger through projects such as FP7 projects: “MEDIADEM - European Media Policies Revisited: Valuing and Reclaiming Free and Independent Media in Contemporary Democratic Systems” and “ANVIL - Analyses of Civil Security Systems in Europe”, as well as through cooperation with the London School of Economics on the FP7 project “SEARCH - Sharing Knowledge Assets: Interregionally Cohesive Neighbourhoods”. There are also other international projects, such as the IPA 2008 – “CENEP - Citizen Participation in Energy Efficiency Action Planning”, “Civil Society Capacity Building to Map and Monitor Security Sector Reform in the Western Balkans” for Geneva Centre for Democratic Control of Armed Forces and the UN Plan Bleu project “Water Demand Management in Mediterranean Countries: Water Thinking Outside the Box: Croatian Case Study”. We are aware that the strengthening of cooperation and networking is required for greater relevance of research and innovation in our areas of work, which is the basis for the publication of results of our research in high-quality international publications and for the representation and citations in relevant databases, such as Web of Science and SCOPUS. Scientific production of IMO’s researchers in 2012 amounted to the total of 111 publications - of which 9 are author’s books, 2 editor’s books, 14 book chapters, 33 scientific papers, 12 conference papers and a number of expert studies and analysis. The scientists’ mobility has increased in 2012. Our colleague Paško Bilić got a scholarship from the Wirth Institute for Austrian and Central European Studies for doctoral research at the University of Alberta in Edmonton, Canada for the period from August 31, 2011 to August 30, 2012. Also other young scientists at the Institute are preparing themselves for both doctoral and postdoctoral studies abroad. Young researchers who came to IMO through the ERASMUS programme (academic mobility program designed for higher education) contributed to the international community atmosphere. The interest was great, but because of space constraints we were able to accommodate only two students. Nevertheless, it showed that the Institute is an 7 I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 IMO attractive institution for scientists from all over Europe. Strengthening of networking with both the international and Croatian scientific community is evident through new cooperation agreements that are made with several institutions in Croatia and abroad, such as the agreement with the Faculty of Electrical Engineering and Computing (FER), the Institute of Physics (IF), the University College of International Relations and Diplomacy Dag Hammarskjöld from Zagreb, Croatia and STRATFOR Global Intelligence from Austin, Texas. The incentive for networking is certainly the joint preparation of projects and application for funding from the European funds. To improve the knowledge and skills of employees for the first time several “inhouse” trainings were organised in the Institute – for project management and for the development of communication and presentation skills that are important to all employees who work on projects or make public presentations. Cooperation among the departments within the Institute has intensified. This has contributed to the interdisciplinary approach to the topics the Institute is dealing with, which is one of IMO’s great advantages. After thirty years, mainly thanks to European projects, we invested in infrastructure and equipment and have renewed most workspaces thus providing better working conditions and more pleasant working environment for employees. We hope that in 2013 the entire Institute will be renewed. We conducted the necessary preparations for changing the name of the Institute to the Institute for Development and International Relations (IRMO). The Institute’s new name will better reflect the true scope of our research in areas of cultural policies, media, energy, privatization, environmental and nature protection and regional development, while continuing to further strengthen a part of the Institute which is engaged in international political relations and security issues. We are aware that we are facing an exciting year in which the Institute will celebrate its 50th anniversary and which we will devote to strengthening our recognition and communication with the general public through a clearer identity and visibility of our research results which are of benefit to the Republic of Croatia as a member of the European Union. Going back to the beginning of this introduction, we want to emphasize our commitment to change through high criteria of scientific excellence. Thanks to the longstanding international scientific cooperation we aspire at greater recognition on the international scene and increased quality of Croatian scientists’ work results in the field of social sciences. Furthermore, we are more resistant to the expected reduction in funding of scientific work through budgetary funds, which will not be reflected in the quality and results of our work or diminish the benefits our work offers to the society and the scientific community. Sanja Tišma, Ph.D., Director 8 IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 2. Opći podaci o Institutu Institut za međunarodne odnose (IMO) osnovan je 1963. godine kao Institut za proučavanje Afrike, odlukom Sveučilišnog savjeta Sveučilišta u Zagrebu i tadašnje Privredne komore Hrvatske. Krajem 60-tih godina prošlog stoljeća znanstvena i primijenjena istraživanja se proširuju na teme globalnog razvoja i razvoja zemalja u razvoju te međunarodnih odnosa pa 1971. godine Institut mijenja naziv u Institut za zemlje u razvoju (IZUR). Istraživanja se nadalje proširuju na teme održivog razvoja, kulturnog razvoja, resursnu ekonomiju i zaštitu okoliša, te procese europskih integracija i tranzicije. Prateći prošireni opseg znanstvenih istraživanja Institut 1989. godine postaje Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO). Nakon priznavanja Republike Hrvatske kao samostalne države, za Institut, koji je do početka 90-tih godina bio jedina ustanova u tadašnjoj Hrvatskoj koja se sustavno bavila znanstvenim proučavanjima i istraživanjima međunarodnih odnosa i razvoja, počinje novo razdoblje. Paralelno s promjenama kako u globalnom tako i regionalnom kontekstu, Institut nastavlja i još više osnažuje svoje djelovanje, i od 1996. godine kao javni znanstveni institut postaje poznat pod nazivom Institut za međunarodne odnose (IMO). U tom razdoblju novih političkih, ekonomskih i društvenih prilika i novog okružja, Institut pokazuje svoju izvrsnost i sposobnosti uspješno odgovarajući na nove istraživačke potrebe. Glavna područja znanstvenih teorijskih i primijenjenih istraživanja IMO-a obuhvaćaju sljedeće teme: •• europske integracije •• konkurentnost i razvoj poduzetništva •• kulturu, komunikacije i medije •• regionalni razvoj, zaštitu okoliša i energetsku efikasnost •• međunarodne ekonomske i političke odnose i suradnju. Dio svojih znanstvenih primijenjenih istraživanja IMO provodi za potrebe javne uprave, tijela državne uprave, agencije i jedinice lokalne i područne samouprave stvarajući time znanstvenu podlogu te izrađuje ekspertize za oblikovanje, provedbu i vrednovanje javnih politika u nizu područja gospodarskog, društvenog i kulturnog života Hrvatske. Politika regionalnog razvoja, energetska politika, politika zaštite okoliša i prirode, kulturna politika, vanjska politika i nacionalna sigurnosna politika te medijska politika, samo su neki primjeri navedenih javnih politika. Kao partner inozemnim istraživačkim institucijama IMO provodi znanstvena istraživanja, izrađuje stručne studije i ekspertize u okviru međunarodnih projekata. 9 I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 IMO Institut je partner u pripremi i provedbi projekata financiranih iz fondova Europske unije, primjerice FP7, CARDS, PHARE, TEMPUS, ISPA, IPA, kao i u programima bilateralne suradnje te u programima drugih međunarodnih organizacija, primjerice Svjetske banke, Organizacije za europsku suradnju i razvoj (OECD), Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), EFC, UNDP, UNESCO, Vijeća Europe i Europskog parlamenta. 2.1. Upravno vijeće Upravno vijeće Instituta vodi financijsku i poslovnu politiku Instituta; donosi financijski proračun Instituta na prijedlog Znanstvenog vijeća i uz suglasnost ministra znanosti, obrazovanja i sporta; odlučuje o godišnjem obračunu; donosi odluke o osnivanju ustrojstvenih jedinica Instituta uz suglasnost Ministarstva; donosi pojedinačne odluke u vezi radnih odnosa kao organ drugog stupnja; te daje osnivaču, ravnatelju i Znanstvenom vijeću prijedloge i mišljenja o pojedinim pitanjima. Upravno vijeće Instituta ima pet članova, od kojih jedan obnaša funkciju predsjednika Upravnog vijeća. Tri člana Upravnog vijeća imenuje ministar, kao i predsjednika Upravnog vijeća. Jednog člana izabire Znanstveno vijeće Instituta, a jednog člana imenuju radnici Instituta neposrednim i tajnim glasovanjem, u skladu sa Zakonom o radu i Statutom IMO-a. Mandat članova Upravnog vijeća traje dvije godine. U 2012. godini započeo je mandat Upravnog vijeća u sljedećem sastavu: 1. prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, predsjednik 2.prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina, član 3.Gabrijela Herceg Sarajlić, član 4.dr. sc. Senada Šelo Šabić, član, predstavnica Znanstvenog vijeća 5.Andrea Ruk, član, predstavnica zaposlenika. Tijekom 2012. godine Upravno je vijeće održalo sedam sjednica (pet redovnih, jednu izvanrednu te jednu zajedničku sjednicu sa Znanstvenim vijećem IMO-a). Jedna je redovna sjednica održana u starom sastavu (dr. sc. Mladen Andrlić, predsjednik Upravnog vijeća, te članovi prof. dr. sc. Olga Carević, Staša Skenžić, prof., dr. sc. AnaMaria Boromisa i mr. sc. Mira Mileusnić Škrtić), a šest u novome. Odlukom o imenovanju predsjednika i članova Upravnog vijeća Instituta za međunarodne odnose od 18. svibnja 2012. članovima Upravnog vijeća imenovani su prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila za predsjednika Upravnog vijeća, te prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina i Gabrijela Herceg Sarajlić za članove Upravnog vijeća. U studenom 2012. godine dr. sc. Ana-Mariju Boromisu, predstavnicu Znanstvenog vijeća u Upravnom vijeću IMO-a zamijenila je dr. sc. Senada Šelo Šabić, a mr. sc. Miru 10 IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 Mileusnić Škrtić, predstavnicu zaposlenika u Upravnom vijeću zamijenila je Andrea Ruk. Financijski proračun Instituta i njegovo izvršenje, financijski plan, financijska izvješća za razdoblja određena propisima i internim aktima, te program rada Instituta i njegovo izvršenje, kao i niz drugih pitanja utvrđenih Statuom instituta, bili su teme rasprava i odlučivanja na sjednicama Upravnog vijeća. 2.2. Znanstveno vijeće Znanstveno vijeće utvrđuje i provodi znanstvenu politiku Instituta; raspravlja i odlučuje o znanstvenim i stručnim pitanjima; provodi postupke izbora na znanstvena, suradnička i stručna radna mjesta; imenuje i razrješuje jednog člana Upravnog vijeća Instituta; predlaže Upravnom vijeću kandidate za natječajni odbor za izbor ravnatelja Instituta te proračun Instituta. Znanstveno vijeće raspravlja i daje prethodno mišljenje u postupku donošenja Statuta i općih akata koje donosi ravnatelj. Znanstveno vijeće na sjednicama donosi odluke natpolovičnom većinom svih članova. Članovi Znanstvenog vijeća su znanstvenici, suradnici izabrani na radna mjesta viši asistent, te predstavnici znanstvenih novaka (jedan predstavnik na svakih 5 znanstvenih novaka), koje biraju znanstveni novaci zaposleni u Institutu. U sastavu Znanstvenog vijeća su: 1. dr. sc. Krešimir Jurlin, predsjednik, znanstveni suradnik 2.dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić, zamjenica predsjednika, viša znanstvena suradnica 3.Paško Bilić, predstavnik znanstvenih novaka 4.dr. sc. Ana-Maria Boromisa, viša znanstvena suradnica 5.dr. sc. Hrvoje Butković, znanstveni suradnik 6.dr. sc. Nevenka Čučković, znanstvena savjetnica 7.dr. sc. Damir Demonja, viši znanstveni suradnik 8.dr. sc. Anamarija Farkaš, znanstvena suradnica 9.Marina Funduk, predstavnica znanstvenih novaka 10.dr. sc. Sandro Knezović, znanstveni suradnik 11.dr. sc. Sanja Maleković, viša znanstvena suradnica 12.dr. sc. Anamarija Pisarović, znanstvena suradnica 13.dr. sc. Jaka Primorac, znanstvena suradnica 14.dr. sc. Višnja Samardžija, znanstvena savjetnica 15.dr. sc. Senada Šelo Šabić, znanstvena suradnica 16.dr. sc. Nada Švob-Đokić, znanstvena savjetnica 17.dr. sc. Sanja Tišma, znanstvena savjetnica 11 I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 IMO 18.dr. sc. Aleksandra Uzelac, viša znanstvena suradnica. Tijekom 2012. godine Znanstveno vijeće održalo je 9 sjednica. Od toga je održano osam redovnih i jedna izvanredna sjednica. Tijekom odsustva Paška Bilića zbog dobivanja stipendije za istraživanje i izradu doktorskog rada u Institutu Wirth, Sveučilišta Alberta u Edmontonu, Kanada, za akademsku godinu 2011./2012., na mjestu predstavnika znanstvenih novaka zamijenila ga je Valentina Vučković. Sukladno Zakonu i Statutu IMO-a, na sjednicama se vodila rasprava i odlučivalo o programu rada Instituta, o programima rada i izvještajima o radu znanstvenih novaka, prijedlogu proračuna Instituta, izboru u znanstvena zvanja te izboru za znanstvena i stručna radna mjesta, prijedlozima novih znanstvenih projekata, izvještajima o ostvarenim znanstvenim rezultatima po pojedinim projektima, sudjelovanju na međunarodnim i domaćim konferencijama, seminarima i radionicama, kao i o drugim pitanjima utvrđenim Statutom. 2.3. Ravnateljica Ravnateljica Instituta za međunarodne odnose je dr. sc. Sanja Tišma, znanstvena savjetnica, koju je Upravno vijeće imenovalo ravnateljicom 6. lipnja 2009. godine na razdoblje od četiri godine. Ravnateljica organizira i vodi rad te poslovanje Instituta, predstavlja i zastupa Institut, poduzima sve pravne radnje u ime i za račun Instituta, izvršava odluke Upravnog i Znanstvenog vijeća Instituta i odgovorna je za zakonitost njegova rada. Ravnateljica donosi sve opće akte Instituta uz suglasnost Upravnog vijeća, osim Statuta, i zadužena je za njihovu provedbu. Osim toga, ravnateljica podnosi Upravnom vijeću izvještaj o godišnjim i periodičnim obračunima i daje Upravnom i Znanstvenom vijeću prijedloge i mišljenja o pojedinim pitanjima iz njihove nadležnosti te odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa djelatnika. 12 IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 3. Ustroj Instituta 3.1. Znanstveni odjeli i centri Odjel za međunarodne gospodarske i političke odnose Odjel za europske integracije Odjel za kulturu i komunikacije Odjel za resursnu ekonomiju, zaštitu okoliša i regionalni razvoj Centar za potporu istraživačkim projektima EU’’i’’ - dokumentacijski centar ODJEL ZA MEĐUNARODNE GOSPODARSKE I POLITIČKE ODNOSE provodi interdisciplinarna istraživanja suvremenih međunarodnih odnosa i međunarodnih okvira ekonomskog razvoja i suradnje. Stav Hrvatske prema globalnim i regionalnim političkim izazovima, nacionalna sigurnost i članstvo u NATO-u i Europskoj uniji, te potrebe restrukturiranja gospodarstva, poduzetništva i konkurentnosti, neke su od glavnih tema teorijskih i primijenjenih znanstvenih istraživanja. Istraživanja omogućavaju praćenje i razumijevanje širih okvira ekonomskog i političkog razvoja i suradnje i njihovog utjecaja na položaj i interese Republike Hrvatske. Na temelju provedenih analiza formiraju se preporuke donositeljima odluka o tome kako Hrvatska može zaštiti i ojačati svoj međunarodni položaj te unaprijediti faktore konkurentnosti i poduzetničke kapacitete kroz učinkovite mjere konvergencije svjetskim gospodarskim razvojnim procesima. U provedbi istraživanja istraživači odjela surađuju s domaćim i stranim visokim učilištima (npr. Sveučilištem u Zagrebu, University of Collogne; London School of Economics), međunarodnim organizacijama (NATO, Svjetska trgovinska organizacija, Svjetska banka, OECD, EBRD, UNDP, Europska komisija), brojnim nevladinim udrugama i gospodarskim subjektima. dr. sc. Ana-Maria Boromisa, predstojnica, Odjel za međunarodne gospodarske i političke odnose, anamaria@irmo.hr 13 I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 IMO ODJEL ZA EUROPSKE INTEGRACIJE provodi interdisciplinarna znanstvena istraživanja koja su usmjerena na unutarnji razvoj i reforme Europske unije (EU), provedbu strategije Europa 2020 i drugih makro-regionalnih strategija, proces proširenja EU na zemlje jugoistočne Europe i odnose Unije sa zemljama susjedstva, te europeizaciju hrvatskih politika. Osim znanstveno-istraživačkog rada, Odjel je uključen u sveučilišne obrazovne aktivnosti iz područja Europskih studija. S ciljem razvoja informacijskih izvora koji se odnose na Europsku uniju i njezine učinke na Hrvatsku, Odjel surađuje s EU”i” dokumentacijskim centrom i podupire kontinuirani protok informacija o Europskoj uniji. Značajniji partneri Odjela su vladina tijela (posebice Ministarstvo vanjskih i europskih poslova), Trans-europsko udruženje za istraživanje politika (TEPSA) iz Brisela, te znanstvene i obrazovne institucije zemalja članica Europske unije. Aktivnosti Odjela također podupiru Europska komisija, Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj, Zaklade Konrad Adenauer, Friedrich Ebert i Hanns Seidel, te Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. Odjel sudjeluje u provedbi FP7 i ERASMUS projekata. dr. sc. Višnja Samardžija, predstojnica, Odjel za europske integracije, visnja.samardzija@irmo.hr ODJEL ZA KULTURU I KOMUNIKACIJE provodi interdisciplinarna znanstvena istraživanja u području kulturnog razvoja, kulturnih i medijskih politika, međunarodne kulturne suradnje i komunikacije. Glavni istraživački fokus Odjela unutar navedenih tema obuhvaća istraživanja kulturne raznolikosti, interkulturne komunikacije, digitalne kulture i mreža, kreativnih industrija i kulturnog turizma, kulturnih promjena (kulturne integracije i dezintegracije) te procesa globalizacije i tranzicije. Medijatizacija kultura, karakter medijskog okružja, dinamični razvoj medija i njihovih društvenih i civilizacijskih funkcija također su u istraživačkom fokusu Odjela. Odjel istražuje promjene hrvatskoga kulturnog identiteta što se odvijaju u globalnom i u europskom kontekstu, pod utjecajima koji karakteriziraju suvremeni kulturni razvoj. Odjel koordinira rad mreže Culturelink, međunarodne mreže za istraživanje i suradnju u području kulturnog razvoja. dr. sc. Aleksandra Uzelac, predstojnica, Odjel za kulturu i komunikacije, auzelac@irmo.hr ODJEL ZA RESURSNU EKONOMIJU, ZAŠTITU OKOLIŠA I REGIONALNI RAZVOJ provodi interdisciplinarna znanstvena istraživanja i analize u području održivog razvoja, zaštite okoliša, regionalnog i lokalnog razvoja i politika te dobrog upravljanja. Posebna pozornost posvećuje se strateškom razvojnom planiranju i programiranju, provođenju i praćenju gospodarske, socijalne i ekološke politike što predstavlja podršku lokalnom 14 IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 i regionalnom razvoju te razvojnim inicijativama i programima na nacionalnoj razini. Istraživači Odjela članovi su stručnih timova u projektima koje financira Europska unija (CARDS, PHARE, ISPA, IPA), te projektima financiranim od strane Svjetske banke, UNDP-a i drugih međunarodnih organizacija. Ovi projekti se odnose na institucionalno jačanje u području zaštite prirode i okoliša, klimatskih promjena, lokalnog i regionalnog razvoja, regionalne razvojne politike, kohezijske politike EU, strateškog razvojnog planiranja i reforme javne uprave u relevantnim sektorima. Predmet istraživanja Odjela su i sljedeća područja: regionalna konkurentnost, razvoj ljudskih resursa te evaluacija razvojnih projekata, programa i razvojnih politika (unapređivanje metodologije evaluacije, kao i evaluacija nacionalnih te programa i politika Europske unije). dr. sc. Sanja Tišma, predstojnica, Odjel za resursnu ekonomiju, zaštitu okoliša i regionalni razvoj, sanja.tisma@irmo.hr CENTAR ZA POTPORU ISTRAŽIVAČKIM PROJEKTIMA obavlja informacijsku, organizacijsku i stručnu potporu istraživačkim projektima IMO-a, a posebice pri prijavljivanju i provođenju međunarodnih projekata (FP7, WB, UNDP, EC i ostalih međunarodnih institucija i fondova). Glavne aktivnosti usmjerene su na proces prijavljivanja na natječaje za dobivanje međunarodnih projekata, a uključuju: pribavljanje potrebne natječajne dokumentacije te praćenje i dopunjavanje liste referenci Instituta i djelatnika Instituta. Centar aktivno surađuje u analitičkoj i statističkoj obradi nalaza istraživanja te u razvoju računalno-informatičke infrastrukture. EU “i” - DOKUMENTACIJSKI CENTAR, smješten u IMO-u, služi kao potpora istraživanju procesa europskih integracija. Primarna djelatnost Centra je informiranje građana o Europskoj uniji i procesu pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju, te diseminacija službenih publikacija Europske unije. EU”i” komunikaciju s korisnicima održava putem telefona, elektroničke pošte te radom s korisnicima koji dolaze u prostorije Centra. Struktura korisnika koji traže informacije i dokumente pokazuje da najviše upita dolazi od polaznika dodiplomskih i poslijediplomskih studija, javne uprave te privatnog sektora. 15 I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 IMO 3.2. Stručne službe Tajništvo obavlja pravne poslove iz područja djelatnosti Instituta (administrativnopravne, imovinsko-pravne te pravne poslove iz područja radnih odnosa); prati pravne propise iz područja djelatnosti Instituta, priprema sjednice tijela Instituta (Znanstvenog i Upravnog vijeća, te povjerenstava); izrađuje ugovore s naručiteljima projekata i vanjskim suradnicima, izrađuje nacrte općih akata, odluka i rješenja; daje pravne savjete iz područja djelatnosti Instituta; vodi administrativno-tehničke i uredske poslove, te poslove ekonomata; vodi brigu i organizira obavljanje tehničkih i pomoćnih poslova te poslove održavanja zgrade i uređaja te poslove zaštite na radu. Računovodstvo vodi cjelokupno financijsko poslovanje Instituta i izrađuje financijska izviješća sukladno važećim propisima te potrebama poslovanja Instituta; vodi obračun i evidencije plaća, bolovanja, autorskih honorara te svih plaćanja; obavlja plaćanje svih obveza prema državi i drugim vjerovnicima; vodi evidenciju kupaca i dobavljača, blagajne (kunske i devizne); vodi knjigu prihoda i rashoda razvrstanih po projektima i vrstama; izrađuje financijske planove, uključujući plan investicija i održavanja kao i javne nabave te obavlja operativno pripremanje financijskog dijela programa i planova rada na projektima. Također, osigurava podatke za ocjenu i valorizaciju izvršenja. Informacijsko-dokumentacijska služba / knjižnica Instituta pruža referalnu, savjetodavnu i bibliografsku pomoć, prije svega istraživačima IMO-a, ali vanjskim korisnicima; nabavlja, obrađuje, čuva i posuđuje knjige, službene publikacije, časopise i novine, obavlja razmjenu publikacija Instituta sa srodnim ustanovama u zemlji i inozemstvu, izrađuje tematske bibliografije, prati publicističku djelatnost iz područja znanstveno-istraživačke djelatnosti Instituta radi sustavne nabave literature, prati napredak u knjižničarskoj struci i primjenjuje ga u praksi, sakuplja, sadržajno obrađuje i čuva posebne vrste dokumenata Instituta i ostalih institucija, pretražuje bibliografske baze podataka i informacijske izvore namijenjene znanstveno-istraživačkoj djelatnosti Instituta, surađuje u redakcijskoj pripremi, distribuciji i promociji izdanja Instituta. 16 IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 4. Zaposleni u Institutu U 2012. godini u Institutu su bila zaposlena 43 djelatnika, od čega 33 čine istraživačko osoblje (16 znanstvenika, 10 znanstvenih novaka, 7 stručnih suradnika u sustavu znanosti), a 10 su djelatnici u stručnim službama (tajništvu, knjižnici i računovodstvu) te tehnički djelatnici (koji obavljaju poslove dostave, zaštite na radu i održavanja). Tijekom siječnja 2012. godine dvoje djelatnika IMO-a preuzelo je dužnosničke pozicije u Vladi Republike Hrvatske. Tako je dr. sc. Jakša Puljiz preuzeo mjesto zamjenika ministra u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, a Ana Pavičić Kaselj preuzela je mjesto pomoćnice ministra u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja. Radna mjesta unutar Instituta definirana su Pravilnikom o ustroju radnih mjesta, i u cijelosti su popunjena. Institut je tijekom proteklih nekoliko godina iskazivao dodatne potrebe za znanstvenim novacima i zapošljavao ih na određeno vrijeme temeljem odobrenih novih radnih mjesta od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. U 2012. godini Institut je primio pet polaznika stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (2 politologa, 2 ekonomista i 1 humanista). Ravnateljica •• dr. sc. Sanja Tišma Predstojnici znanstvenih odjela •• dr. sc. Ana-Maria Boromisa, Odjel za međunarodne gospodarske i političke odnose •• dr. sc. Višnja Samardžija, Odjel za europske integracije •• dr. sc. Sanja Tišma, Odjel za resursnu ekonomiju, zaštitu okoliša i regionalni razvoj •• dr. sc. Aleksandra Uzelac, Odjel za kulturu i komunikacije Zaslužni znanstvenici •• dr. sc. Biserka Cvjetičanin •• dr. sc. Tugomir Filipan •• dr. sc. Mladen Staničić Znanstveni savjetnici •• dr. sc. Nevenka Čučković, Odjel za međunarodne gospodarske i političke odnose •• dr. sc. Višnja Samardžija, Odjel za europske integracije •• dr. sc. Nada Švob-Đokić, Odjel za kulturu i komunikacije 17 I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 IMO •• dr. sc. Sanja Tišma, Odjel za resursnu ekonomiju, zaštitu okoliša i regionalni razvoj Viši znanstveni suradnici •• dr. sc. Ana-Maria Boromisa, Odjel za međunarodne ekonomske i političke odnose •• dr. sc. Damir Demonja, Odjel za međunarodne ekonomske i političke odnose •• dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić, Odjel za kulturu i komunikacije •• dr. sc. Sanja Maleković, Odjel za resursnu ekonomiju, zaštitu okoliša i regionalni razvoj •• dr. sc. Aleksandra Uzelac, Odjel za kulturu i komunikacije Znanstveni suradnici •• dr. sc. Hrvoje Butković, Odjel za europske integracije •• dr. sc. Anamarija Farkaš, Odjel za resursnu ekonomiju, zaštitu okoliša i regionalni razvoj •• dr. sc. Krešimir Jurlin, Odjel za međunarodne gospodarske i političke odnose •• dr. sc. Sandro Knezović, Odjel za međunarodne ekonomske i političke odnose •• dr. sc. Anamarija Pisarović, Odjel za resursnu ekonomiju, zaštitu okoliša i regionalni razvoj •• dr. sc. Jaka Primorac, Odjel za kulturu i komunikacije •• dr. sc. Senada Šelo-Šabić, Odjel za međunarodne ekonomske i političke odnose Znanstveni novaci •• Janko Bekić, Odjel za kulturu i komunikacije •• Paško Bilić, Odjel za kulturu i komunikacije •• Saša Čvrljak, Odjel za europske integracije •• Marina Funduk, Odjel za resursnu ekonomiju, zaštitu okoliša i regionalni razvoj •• Ivana Keser, Odjel za resursnu ekonomiju, zaštitu okoliša i regionalni razvoj •• Iva Kornfein, Odjel za međunarodne ekonomske i političke odnose •• Nina Obuljen Koržinek, Odjel za kulturu i komunikacije •• Valentina Vučković, Odjel za međunarodne političke i gospodarske odnose •• Ana Žuvela, Odjel za kulturu i komunikacije Asistent •• Ivona Ondelj, Odjel za europske integracije Stručni savjetnici •• mr. sc. Mira Mileusnić Škrtić, Centar za potporu istraživačkim projektima •• Andrea Ruk, Centar za potporu istraživačkim projektima 18 IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 Viši stručni suradnici •• Krševan Antun Dujmović, EU’’i’’- dokumentacijski centar •• Dragana Markanović, EU’’i’’- dokumentacijski centar Stručni suradnici •• Helena Čermak, Centar za potporu istraživačkim projektima •• Karolina Horvatinčić, Odjel za resursnu ekonomiju, zaštitu okoliša i regionalni razvoj •• Anastasya Raditya Ležaić, Centar za potporu istraživačkim projektima Stručne službe Tajništvo •• Mirjana Drlje, voditeljica •• Ana Butumović •• Aleksandra Imogen Ivir •• Mirjana Kelavić •• Ana Kralj •• Darko Vugdelija Računovodstvo •• Marijana Lukić, voditeljica •• Verica Hižar Informacijsko-dokumentacijska služba / Knjižnica •• mr. sc. Snježana Ivanović, voditeljica •• Nada Piljević, arhivist 19 I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 IMO 5. Oprema, prostor i materijali za rad Sjedište Instituta za međunarodne odnose nalazi se u zgradi Hrvatskog šumarskog društva, Ljudevita Farkaša Vukotinovića 2 u Zagrebu. Poslovni prostor je unajmljen i nalazi se na drugom katu zgrade. Zauzima površinu od 689,08m2 u dvije etaže. Nedostatak vlastitog odgovarajućeg (cca. 300 m2 većeg) poslovnog prostora predstavlja ključni ograničavajući čimbenik u daljnjem poslovanju Instituta. Institut raspolaže suvremenom IT i uredskom opremom te softwareskim podlogama za rad. Hardversko i softwaresko održavanje računala obavlja tvrtka Comwear, d.o.o., dok je za održavanje baza podataka u računovodstvu angažirana tvrtka Libusfot d.o.o. Tijekom 2012. godine nabavljena su tri desktop računala, tri notebooka, jedan tablet i jedan pisač. Registrirana je IMO domena na 1 godinu. Institut koristi licenciranu Microsoftovu programsku podršku nabavljenu preko SRCA te je izvršeno produljenje licenci i osvježavanje anti-spam zaštite. Produljena je licenca za Sophos antivirusnu zaštitu. 20 IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 6. Programi i projekti trajne znanstvenoistraživačke djelatnosti Od 2007. godine znanstveno-istraživački rad Instituta odvija se u okviru dva programa i šest istraživačkih tema. PROGRAM: Međunarodni aspekti društva znanja - integracije, sigurnost, gospodarstvo i okoliš Šifra programa: 0171682 Voditeljica programa: dr. sc. Ana-Maria Boromisa U okviru ovog Programa istraživači analiziraju različite aspekte međunarodnih ekonomskih odnosa, aktualnih političkih procesa i položaj Republike Hrvatske unutar njih. Istražuju se regionalna dimenzija hrvatskog ekonomskog i političkog položaja u međunarodnoj zajednici, hrvatska strateška politika i odnosi s međunarodnim integracijama, privatizacijski i post-privatizacijski aspekti hrvatske gospodarske preobrazbe, kao i položaj Republike Hrvatske u međunarodnim trgovinskim i financijskim odnosima. U okviru ovog znanstvenog programa istraživanja se odvijaju kroz četiri dugoročna projekta koje od početka 2007. godine financira MZOS: •• Ekonomski aspekti sigurnosti (voditelj dr. sc. Sandro Knezović) •• Međunarodni aspekti konkurentnosti, restrukturiranja i poduzetništva u RH (voditeljica dr. sc. Nevenka Čučković) •• Lisabonska strategija – katalizator reformi u EU i Hrvatskoj (voditeljica dr. sc. Višnja Samardžija) •• Upravljanje prirodnim i ljudskim resursima - regionalni razvoj i očuvanje okoliša (voditeljica dr. sc. Sanja Tišma) 017-0171682-1457 Ekonomski aspekti sigurnosti, voditelj projekta: dr. sc. Sandro Knezović Tijekom 2012. godine, istraživači su, osim NATO-a, analizirali i relevantne aspekte pristupanja Hrvatske Europskoj uniji te procjenjivali utjecaj drugih globalnih i regionalnih 21 I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 IMO organizacija (UN, WTO, Energetska zajednica i Regionalno vijeće za suradnju) i pojedinih država (prvenstveno Sjedinjenih Američkih Država i Rusije) na ekonomsku sigurnost i upravljanje krizama. U ovom je periodu nastavljena provedba projekata “Analiza transformacije Zapadnog Balkana iz ‘zone konflikta’ u ‘sigurnosnu zajednicu’” i “Ekonomska i ekološka sigurnost”. Manje projektne cjeline definiraju se u skladu s planom i protokolom istraživanja. Omogućavaju sustavnu analizu ekonomskih aspekata sigurnosti, a uključuju analizu reformi unutar Europske u nije i država kandidatkinja, osobito sigurnosnog sektora, procjenu utjecaja UN-a, WTO-a, Energetske zajednice i Regionalnog vijeća za suradnju na jačanje ekonomske sigurnosti na razini društva, ali i svakog građanina. Glavni rezultati istraživanja predstavljeni su na konferencijama, te objavljeni u časopisima i knjigama. Suradnici sudjeluju u sveučilišnoj nastavi (Fakultet političkih znanosti) i u aktivnostima drugih znanstvenih institucija (Fakultet elektrotehnike i računarstva) te u radnim tijelima domaćih institucija (npr. Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva), a intenzivirana je i suradnja s organizacijama civilnog društva (primjerice s Društvom za oblikovanje održivog razvoja). Dovršen je projekt “Povećanje kapaciteta organizacija civilnog društva za mjerenje i monitoring reforme sektora sigurnosti na Zapadnom Balkanu”, u kojem se na mnogobrojnim radionicama te konferencijama intenzivno surađivalo s partnerima iz regije, što je omogućilo komparativnu analizu regionalnih sigurnosnih pitanja te različitih aspekata integracije u EU te s tim povezanih reformi u Jugoistočnoj Europi. Kao rezultat spomenutog projekta, objavljene su dvije knjige – Almanac on Security Sector Oversight in the Western Balkans (DCAF, BCSP 2012.) i Mapping and Monitoring SSR in Croatia (IMO, 2012.). Uspješnoj regionalnoj suradnji u prilog govori i pokretanje još jednog novog regionalnog projekta pod nazivom ‘DCAF Regional Training on Researching Police Corruption’. Voditelj projekta, dr.sc. Sandro Knezović, objavio je knjigu pod naslovom Konsolidacija u Jugoistočnoj Europi: utjecaj vanjskih i unutarnjih faktora u izdanju renomiranog nakladnika ‘Politička kultura’. Vezano uz reforme radi pristupanja EU, istraživači su se bavili temama koje se odnose na ostvarivanje organiziranih političkih i ekonomskih interesa u Europskoj uniji i u zemljama jugoistočne Europe, suradnju na sigurnosnim pitanjima u srednjoj Europi te važnost i učinkovitost tehničke i financijske pomoći reformama. Rezultati projektne cjeline predstavljeni su na više domaćih i međunarodnih konferencija i seminara (Zagreb, Dubrovnik, Kijev, Montecatini Terme, Priština, Tbilisi, Beč, Sarajevo, Berlin). Rezultati dionice istraživanja o ekološkim i ekonomskim aspektima sigurnosti objavljeni su u knjizi Environmental Finance and Development (Boromisa, Tišma, Pavičić Kaselj) prestižnog nakladnika Routledge iz Londona. Na rezultate istraživanja energetske sigurnosti u jugoistočnoj Europi, kojima se identificira povezanost investicija u infrastrukturu i mogućnosti jačanja geopolitičkog značaja regije, nadovezala se analiza 22 IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 strategija energetskog razvoja i odnosa energetike, okoliša i ekonomske sigurnosti što je rezultiralo objavljivanjem dviju autorskih knjiga. Tijekom 2012. godine fokus je bio na pitanjima ekonomske i ekološke sigurnosti. Nastavljena su istraživanja energetske učinkovitosti i ekonomske sigurnosti pojedinca, te su rezultati predstavljeni na više međunarodnih konferencija i nacionalnih stručnih radionica (Zagreb, Bjelovar, Čakovec, Split, Rijeka, Lipovljani, Slavonski Brod, Čazma). U sklopu projekta obrađivane su i razvojne teme, prije svega one koje se odnose na ulogu i važnost turizma i njegovih posebnih oblika (kulturni, ruralni, i drugi, kao i baštine)za održivi razvoj Hrvatske s poveznicama na europske primjere. U suradnji s partnerima iz Japana redovito se održavaju bilateralne konferencije JapanHrvatska (od 7 konferencija, 5 ih je održano tijekom ovog projekta). Intenzivirana je suradnja s partnerima iz Švicarske (DCAF), Mađarske (Institute for World Economics, Hungarian Academy of Sciences), u okviru koje je održana prva mađarsko-hrvatska bilateralna radionica, Norveške (NUPI Norwegian Institute for International Relations), te s konzorcijem PfP Consortium of Defence Academies and Security Studies Institutes. 017-0171682-1288 Međunarodni aspekti konkurentnosti, restrukturiranja i poduzetništva u Republici Hrvatskoj, voditeljica projekta: dr. sc. Nevenka Čučković Tijekom 2012. projekt nastavlja istraživati dominantne međunarodne činitelje koji utječu na hrvatsku konkurentnost, restrukturiranje poduzeća i razvijenost poduzetništva na tri razine: a) s aspekta njihova utjecaja na poziciju hrvatskog gospodarstva na svjetskom i tržištu Europske unije koja se utvrđuje međunarodno usporedivim pokazateljima ranga konkurentnosti i ekonomske uspješnosti na nacionalnoj i regionalnoj razini; b) s aspekta utjecaja na poslovno okružje i institucionalni okvir koji neposredno utječe na poslovanje poduzeća, te c) s aspekta utjecaja osnovnih faktora restrukturiranja i konkurentnosti na razini poduzeća, što uz proizvodne faktore uključuje tehnologiju, znanje, poduzetnički kapacitet i inovativnost. Istraživači okupljeni oko projekta i u 2012. značajnu pažnju posvećuju daljnjem razvijanju međunarodne istraživačke suradnje kroz sudjelovanje u međunarodnim istraživačkim projektima, znanstvenim konferencijama i seminarima, istraživačkim mrežama, te međunarodnim znanstvenim publikacijama. Od osobita je značaja poticanje prijave i suradnje na FP7 projektima. U suradnji sa London School of Economics (LSE) N. Čučković i K. Jurlin sudjelovali su u realizaciji segmenta istraživanja FP7 projekta “SEARCH – Sharing Knowledge Assets: Interregionally Cohesive Neighbourhoods”. Osnovni cilj istraživanja bio je temeljem niza odabranih međunarodno usporedivih pokazatelja procijeniti kvalitetu institucionalnog okružja u Ukrajini i Moldaviji u usporedbi sa Hrvatskom i Makedonijom, te odabranim zemljama članicama Europske unije. Specifični ciljevi su bili ocijeniti i mjeriti efikasnost 23 I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 IMO političkih i gospodarskih institucija za upravljanje javnim sektorom uključujući i otpornost na korupciju, te odrediti razinu konvergencije i komplementarnosti s institucijama u EU. Procjena se temeljila na nizu međunarodno usporedivih kompozitnih pokazatelja kvalitete institucija sukladno metodologiji Worldwide Governance Indicators (WGI) Svjetske banke, te ostalim međunarodno usporedivim bazama podataka (World Economic Forum, World Bank Doing Business, Transparency International, Freedom House, INSEAD). Svrha istraživanja bila je utvrditi prioritete i preporuke za kreiranje sustavnije politike EU prema zemljama u neposrednom susjedstvu temeljem boljeg razumijevanja kvalitete njihovih institucija, te gospodarskih, inovacijskih i istraživačkih potencijala za intenzivniju suradnju s Europskom unijom. Preliminarni nalazi prezentirani su na konferenciji projekta u Cagliariu, Italija, u rujnu 2012. Rezultati istraživanja su objavljeni kao Working Paper 5/11 FP7 projekta SEARCH. U okviru aktivnosti mreže istraživača jugoistočne Europe, Programa za jugoistočnu Europu LSE (LSEE), N. Čučković je u svibnju 2012. sudjelovala u radu međunarodne istraživačke radionice “Skills and Labour Market in the Western Balkans” sa radom “Skills Matching in Croatian SME sector and competence based education and training: progress and prospects” (u koautorstvu s dr. Will Bartlettom iz London School of Economics - LSE). Radionicu su zajednički organizirali LSEE i Fond za razvoj ekonomskih nauka pri Ekonomskom fakultetu u Beogradu, a bavila se propitivanjem problema nedostatka potrebnih vještina i znanja, te drugih oblika neusklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada, te njezinih najizrazitijih posljedica (dugotrajna nezaposlenost, nezaposlenost mladih, brain drain i sl.). Radionica je okupila oko tridesetak sudionika i rezultirala objavljivanjem odabranih radova u knjizi u izdanju LSE, London i FREN, Beograd (http://www2.lse.ac.uk/europeanInstitute/research/LSEE/ PDFs/Skills&thelabourmarket.pdf). Tijekom prošle godine također se nastavljaju istraživanja posebice primjenjiva u strateškom razvojnom planiranju na nacionalnoj i regionalnoj razini. U suradnji s Nacionalnim vijećem za konkurentnost provođeno je istraživanje faktora i rezultata nacionalne konkurentnosti hrvatskog gospodarstva te promjene pozicije Hrvatske na ljestvicama konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) i IMD instituta (voditelj K. Jurlin). Obavljeno je istraživanje mogućnosti redefinicije neadministrativnih regija Hrvatske (Nuts 2 razine) temeljem povijesnih, zemljopisnih i ekonomskih činitelja, a posebice sličnosti i različitosti hrvatskih županija u pogledu pojedinih aspekata konkurentnosti, temeljem klasterske analize. Provedena je simulacija alokacija sredstava Kohezijske politike Europske unije u razdoblju 2014.-2020. (koja je uključila i procjenu iznosa obveznog nacionalnog sufinanciranja) s obzirom na pojedine varijante definicije regija. Istraživanje je fokusirano i na problematiku odabira tematskih prioriteta, kao i mogućnosti eventualnih budućih promjena definicije regija. 24 IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 Provedena su dva istraživanja vezana za planiranje tržišta rada za Krapinsko-zagorsku i Vukovarsko-srijemsku županiju, temeljem procjena srednjoročnih faktora ponude i potražnje za pojedinim profilima i razinama obrazovanja. Korišteni su modeli višekriterijskog odlučivanja te dinamički simulacijski model temeljem matrica zaposlenosti i procijene restrukturiranja potražnje za radom, dinamike umirovljenja i ulaska na tržište te migracijskih procesa. Lokalni partneri tržišta rada obučeni su za korištenje navedenih modela koje mogu koristiti za planiranje budućih kretanja tržišta rada, odnosno identifikaciju suficitarnih i deficitarnih zanimanja i obrazovnih profila. K. Jurlin je sudjelovao i u projektu izrade zajedničke strategije razvoja poduzetništva Virovitičko-podravske županije i županije Somogy, koji je fokusiran na identifikaciju zapreka prekogranične suradnje te prijedlog projekata koji će uklanjanjem tih zapreka potaći razvoj poduzetničkih inicijativa u obje županije. U okviru istraživanja provedena je i analiza faktora konkurentnosti primjenom identičnog anketnog istraživanja u obje županije. N. Čučković i V. Vučković su i 2012. godini sudjelovale u istraživanju koje provode OECD i Europska komisija (EK) za potrebe godišnje evaluacije politike razvoja malih i srednjih poduzeća (MSP) u Hrvatskoj “SME Policy Index for Croatia” koja je dio šireg istraživanja za jugoistočnu Europu, a čiji je nosilac Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Tijekom 2012. sudjelovale su u izradi završne analize temeljem većeg broja novih pokazatelja i mjerila koja određuje razinu prilagođenosti poduzetničkog institucionalnog okružja Zakonu o malom poduzetništvu Europske unije. Analiza je objavljena u listopadu 2012 pod nazivom “SME Policy Index: Western Balkans and Turkey 2012”. S. Šelo Šabić sudjelovala je u inicijativi za izradu Strategije o integraciji stranaca u Hrvatskoj koja je dio obveze Vlade RH u okviru ispunjavanja preostalih uvjeta za članstvo u EU. U studenom 2012. kolegica Šelo Šabić također sudjeluje na međunarodnoj konferenciji Sveučilišta u Grazu, “Leaving Europe’s Waiting Room - Overcoming the Crisis of EU Enlargement in the Western Balkans”, s izlaganjem pod naslovom “Fortress Europe vs. Regional Cooperation? A new kind of teamwork”. Od 2012. S. Šelo Šabić preuzima mjesto urednika međunarodnog časopisa Croatian International Relations Review te uvodi promjene uredničke politike koje se odražavaju na kvaliteti autorskih priloga, fokusu tematskog interesa te formatu izlaženja časopisa. Na inicijativu N. Čučković tijekom 2012. pokreće se izdavanje nove periodičke publikacije IMO Occassional Papers (u čijem uredništvu je i K. Jurlin) s namjerom da se poveća vidljivost kvalitetnih međunarodnih komparativnih istraživanja koja obuhvaćaju Hrvatsku kod domaće znanstvene i šire publike. Od obrazovnih aktivnosti vrijedno je istaknuti da suradnici projekta, uključujući i novake, predaju na diplomskim i poslijediplomskim studijima na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Fakultetu političkih znanosti, Visokoj školi međunarodnih odnosa 25 I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 IMO i diplomacije u Zagrebu, te na poslijediplomskom studiju Fakulteta za primijenjene društvene i poslovne studije DOBA Maribor. Novakinja Valentina Vučković je u 2012. javno obranila prijedlog teme te započela izradu doktorske disertacije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Voditeljica projekta dr. N. Čučković i tijekom 2012. aktivno sudjeluje kao članica hrvatske delegacije u FP7 Programskom vijeću za društveno-ekonomske znanosti pri Europskoj komisiji u Briselu. Suradnici projekta su također angažirani u recenziranju znanstvenih projekata i radova za međunarodne i domaće znanstvene časopise, knjige i ostale znanstvene publikacije kako domaćih tako i inozemnih izdavača (Ashgate; Routledge, SAGE). 017-0171682-1286 Lisabonska strategija – katalizator reformi u EU i Hrvatskoj, voditeljica projekta: dr. sc. Višnja Samardžija Tijekom 2012. u okviru projekta nastavljaju se istraživati različiti aspekti provedbe Strategije Europa 2020 koja je naslijedila Lisabonsku strategiju te u tekućem desetljeću predstavlja katalizator reformi u EU i Hrvatskoj. Istraživačke aktivnosti provodile su se unutar tri projektne cjeline, i to: (i) konceptualna i provedbena pitanja Lisabonske strategije i strategije Europa 2020 u proširenoj EU, (ii) približavanje ciljevima EU-2020 u kontekstu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji i napretka zemalja regije jugoistočne Europe, te (iii) uloga interesnih skupina i organizacija civilnog društva u europskom integracijskom procesu. Nova istraživačka dimenzija otvorena je sudjelovanjem u FP7 projektu ANVIL “Analyses of Civil Security Systems in Europe” koji je u 2012. fokusiran na komparativnu analizu sustava civilne sigurnosti u Europi na nacionalnim i regionalnim razinama. Istraživački tim koji koordinira V. Samardžija izradio je analizu sustava civilne sigurnosti u Hrvatskoj temeljem zajedničkog metodološkog predloška, a predstavnici IMO-a sudjelovali su na radionicama u okviru projekta u Briselu i Utrechtu. U okviru projekta Europske komisije “The Economic Crisis Impact on Industrial Relations National Systems: Policy Responses as Key Recovery Tools”, a u suradnji s Centrom za ekonomski razvoj iz Sofije i međunarodnim istraživačkim konzorcijem, istraživala su se pitanja industrijskih odnosa, socijalne politike i socijalnog dijaloga koja su zbog nastavka ekonomske krize u fokusu znanstvenog i stručnog interesa. Rezultati analize učinaka ekonomske krize na industrijske odnose u Hrvatskoj (koja uključuje i empirijsko istraživanje) prezentirani su na međunarodnoj konferenciji u Sofiji (studeni, 2012.), te publicirani u znanstvenoj knjizi (H. Butković, V. Samardžija, S. Tišma). Organizirana je radionica o socijalnom dijalogu u Hrvatskoj, a H. Butković bio je na studijskom boravku u Briselu. Nastavljeno je proučavanje institucionalnih reformi Europske unije i država članica slijedom Lisabonskog ugovora. Kao dio aktivnosti projekta ERASMUS Network 26 IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 “LISBOAN, Linking Interdisciplinary Integration Studies by Broadening the European Network” istraživao se učinak Lisabonskim ugovorom uspostavljene Europske službe za javno djelovanje na kreiranje politika Europske unije prema regiji jugoistočne Europe. To je bila tema međunarodnog skupa organiziranog na Inter-univerzitetskom centru u Dubrovniku (listopad 2012). V. Samardžija sudjelovala je s izlaganjem na radionici “EU Enlargement Policy After Lisboan” u Ankari u organizaciji sveučilišta METU iz Turske (svibanj 2012.), a H. Butković sudjelovao je na godišnjoj konferenciji projekta Lisboan u Briselu (svibanj 2012.). Istraživački tim izradio je izvještaj o proučavanju učinaka Lisabonskog ugovora u Hrvatskoj za godišnju publikaciju projekta “Lisbon Watch”. U sklopu međunarodnog projekta “OPAL - Observatory of Parliaments After the Lisbon Treaty” analizirana je transformacija Hrvatskog Sabora što je preduvjet njegovog uspješnog funkcioniranja nakon ulaska u članstvo EU. U suradnji s međunarodnim istraživačkim timom koji radi na pripremi knjige “Small States and International Security: Europe and Beyond” za izdavačku kuću Routledge, V. Samardžija i S. Šelo Šabić proučavale su sigurnosne izazove funkcioniranju malih država na primjeru zemalja jugoistočne Europe. Nastavljena je suradnja unutar mreže TEPSA - Trans European Policy Studies Association iz Brisela u kojoj je V. Samardžija član Upravnog odbora te je sudjelovala na konferenciji uoči ciparskog predsjedanja Europskom unijom (Nicosia, lipanj 2012). V. Samardžija surađivala je na projektu Svjetske banke “Regional R&D Strategy for Innovation: Western Balkan Countries” kao član Savjetodavnog odbora. U suradnji s udrugom Europski edukacijski forum istraživači (H. Butković i I. Ondelj) objavili su veći broj stručnih priloga u tiskanim i elektronskim medijima u kojima su analizirali učinke ulaska u EU na različita područja javnih politika. Saša Čvrljak usavršavao se na FP7 radionici o civilnoj sigurnosti u Utrechtu (rujan 2012.) te je nastavio rad na izradi doktorata. Nastavljena je suradnja s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva na evaluaciji projekata udruga (H. Butković). Kao rezultat rada na projektu tijekom 2012. godine istraživači su objavili 1 znanstvenu autorsku knjigu, 3 znanstvena rada kao poglavlja u knjizi, dok je 1 znanstveni rad u postupku objavljivanja. Tijekom 2012. godine istraživači su objavili 6 stručnih radova (prikazi, recenzije). Voditeljica projekta uključena je u izvođenje sveučilišne nastave (FPZ Zagreb, Sveučilište u Osijeku). I. Ondelj polazi doktorski studij Europskog prava na Sveučilištu u Zagrebu, a novak Čvrljak je upisan na interdisciplinarni doktorski studij Sveučilišta u Ljubljani. Ivana Skazlić zamjenjuje I. Ondelj koja je na porodiljnom dopustu. 27 I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 IMO 017-0171682-0891 Upravljanje prirodnim i ljudskim resursima - regionalni razvoj i očuvanje okoliša, voditeljica projekta: dr.sc. Sanja Tišma U sklopu projekta u 2012. godini istraživanja o međudjelovanju ekonomskih, društvenih i ekoloških sustava iz perspektive održivog upravljanja ljudskim i prirodnim resursima na nacionalnoj i regionalnoj razini u Republici Hrvatskoj promatrana su s dva nova aspekta: kroz međunarodnu dimenziju, uspoređujući stanje i perspektive razvoja relevantnih javnih politika u zemljama regije, te s mikro razine planiranja i upravljana lokalnim razvojem s težištem na ruralnom razvoju i potencijalima za razvoj zelenog poduzetništva. U zemljama regije – Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini - ocjenjivani su napredak i razvojni učinak pomoći međunarodnih financijskih institucija. Analizirani su sektori obrazovanja, socijalne politike, politike zapošljavanja, javne financije i monetarne politike, reforme javne uprave, zaštite okoliša i ruralnog razvoja. Nalazi istraživanja izdašna su analitička platforma za usporedne analize s Republikom Hrvatskom koje će se provoditi u 2013. godini. Komparativna analiza sustava financiranja zaštite okoliša u Rumunjskoj, Bugarskoj, Sloveniji, Turskoj i Hrvatskoj objavljena je početkom 2012. godine u izdanju izdavačke kuće Routledge iz Londona. Također, nastavljena su istraživanja u suradnji sa znanstvenicima iz London School of Economics na projektu “Regionalni razvoj i decentralizacija u Južnoj i jugoistočnoj Europi”. Jedan od rezultata ovog istraživanja bit će objavljivanje znanstvene knjige Regional Development and Decentralization in South East Europe, u izdanju izdavačke kuće Palgrave Macmillan, u veljači 2013. godine. Jedna od zanimljivih novih tema koja je otvorena u 2012. godini je planiranje i upravljanje razvojem te poticanje poduzetništva kroz suradnju u prekograničnim područjima sličnih raspoloživih prirodnih resursa, no sa znatnim razlikama u društveno–ekonomskim uvjetima te s bitnom jezičnom barijerom. Istraživanja su rezultirala prijedlogom novog modela poduzetničke suradnje motivirane zajedničkim nastupima na europskom tržištu u specifičnim uvjetima na primjeru prekogranične suradnje Mađarske i Hrvatske. Neke od ključnih tema koje su se otvorile, a na kojima će se intenzivno nastaviti raditi u 2013. godini su od globalnog značaja, primjerice: “zelena” proizvodnja i potrošnja te šire - održivi razvoj u smislu analiziranja ostvarenja Rio+20 ciljeva i promišljanja budućih ciljeva održivog razvoja za razdoblje nakon 2015. godine. Nasuprot svojevrsne međunarodne dimenzije istraživači na projektu upustili su se u istraživanja u području strateškog planiranja i upravljanja lokalnim razvojem. Nastavljena su istraživanja vezana uz urbani razvoj i upravljanje gradovima započeta tijekom 2011. godine kroz studije, analize i procese vezane za definiranje strateških razvojnih smjernica za Grad Zagreb. U 2012. godini istraživani su specifični aspekti 28 IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 urbanog razvoja i definirani novi inovativni razvojni koncepti temeljem analize raspoloživih prirodnih i ljudskih resursa za Grad Buzet kroz prizmu brendiranja grada kao centra zdravstvenog i vitality turizma. Ova istraživanja i rezultati poslužit će u 2013. godini kao okvir za sudjelovanje znanstvenika u pripremi i provedbi kolegija “Regionalni razvoj i upravljanje projektima” na Interdisciplinarnom poslijediplomskom sveučilišnom studiju “Upravljanje gradom” na Sveučilištu u Zagrebu. Uz urbani održivi razvoj, pokrenuta su i istraživanja o mogućnostima i izazovima upravljanja lokalnim ruralnim razvojem. Pritom su koncem godine kroz projekt započeta istraživanja vezana uz socio-ekonomske karakteristike obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kao subjekata/nositelja lokalnog razvoja te definiranja smjera jačanja ljudskih resursa kao ključnog činitelja pozitivnih promjena u smjeru zelenog poduzetništva u budućnosti. Kao i prethodne godine, voda je kao prirodni resurs bila u središtu je znanstvenoistraživačkog interesa kroz međunarodnu znanstvenu suradnju na projektima “Prirodni zeoliti u nanotehnologiji voda” sa znanstvenicima Kemijskog instituta u Ljubljani i Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu, “Upravljanje potražnjom za vodom u mediteranskim zemljama: Slučaj Hrvatske” s UN Blue Plan Regional Activity Centrom, te “Zaštita i održivo korištenje krških vodonosnih sustava (DIKTAS)” kroz UNDP–GEF projekt kao platformu za suradnju među znanstvenicima i stručnjacima u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Istraživanja će se nastaviti i tijekom 2013. godine uz novu komponentu ekološko-sigurnosnih i ekonomsko-razvojnih kriterija zaštite i upravljanja vodama u Republici Hrvatskoj. U 2012. godini nastavljen je predavački angažman znanstvenika na poslijediplomskom studiju Ekonomika Europske unije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i na poslovnom učilištu Experta. PROGRAM: Promicanje kulturnih identiteta i proces integriranja RH u EU Šifra programa: 0171685 Voditeljica programa: dr. sc. Nada Švob-Đokić U okviru znanstvenog programa Promicanje kulturnih identiteta i proces integriranja RH u EU, istraživanja Odjela za kulturu i komunikacije odvijaju se u okviru dva dugoročna projekta koje financira MZOS od početka 2007. godine: •• Globalni utjecaji i lokalne kulturne promjene (voditeljica dr. sc. Nada Švob Đokić) •• Kulturna raznolikost, interkulturna komunikacija i digitalna kultura (voditeljica dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić) 29 I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 IMO Dva projekta u okviru ovog programa provode se na riječkom i zagrebačkom Filozofskom fakultetu: •• (Post)tranzicijski diskurs: reprezentacija, simulacija i identifikacija (voditeljica projekta: dr. sc. Marina Biti, Filozofski fakultet, Rijeka) •• Nacija i reprezentacija (voditelj projekta: dr. sc. Vladimir Biti, Filozofski fakultet, Zagreb) Program povezuje projekte na osnovu pretpostavke da se u tranzicijskom i posttranzicijskom razdoblju hrvatska kultura i hrvatski kulturni identiteti ubrzano rekonstruiraju i tendiraju prema integriranju u europski kulturni prostor. Proces rekonstrukcije i integracije kulturnih identiteta propituje se iz različitih perspektiva: od unutarnjih dinamičnih raslojavanja i rekreiranja reprezentativnih simboličkih vrijednosti, do akceptiranja kulturne raznolikosti kao osnove za kulturnu afirmaciju, razvoj i integraciju. Temeljem ovih pretpostavki linija istraživanja obuhvaća propitivanja povijesne perspektive, nastanka i (tranzicijske) dekonstrukcije hrvatskih kulturnih identiteta, prepoznavanja i poštivanja identiteta drugih i integraciju u europski kulturni prostor. 017-0171685-0806 Globalni utjecaji i lokalne kulturne promjene, voditeljica projekta dr. sc. Nada Švob-Đokić Sadržaj i ciljevi projekta obuhvaćaju istraživanje globalnih utjecaja na lokalne kulturne promjene i praćenje procesa interakcije između globalnih i lokalnih kulturnih kretanja. Teorijske osnove istraživanja omogućuju propitivanje kulturne globalizacije kao procesa djelomično uvjetovanog elementima lokalnog kulturnog razvoja. Anketna ispitivanja omogućila su analizu razvoja kulturnih/kreativnih industrija i kulturnog poduzetništva u gradovima i/ili na subregionalnim razinama (u svim regijama Hrvatske), analizu posljedičnih promjena u kulturnoj identifikaciji, u međunarodnoj kulturnoj komunikaciji i medijalizaciji kulture, te promjena u ukupnom kulturnom i medijskom okolišu. Rezultati dobiveni putem intervjua s kulturnim djelatnicima i umjetnicima (u 2007. i 2009. godini) razmotreni su u raspravama fokus grupa. Uspješno se ostvaruju osnovni ciljevi istraživanja koji obuhvaćaju analizu ukupnog kulturnog razvoja u Hrvatskoj. On se oblikuje kroz interakciju s globalnim kulturnim trendovima (kultura niša), potiče analizu re-strukturiranja kulturnih identiteta, te analizu kulturne komunikacije i kulturne integracije u europski i globalni kulturni prostor. Stoga se posebna pažnja posvećuje komparativnoj analizi kulturne identifikacije u regionalnim okvirima jugoistočne Europe, te posljedično u širim europskim i globalnim okvirima. Istraživački tim čine dvoje mladih istraživača, jedna znanstvena suradnica i jedna znanstvena savjetnica koji surađuju s većim brojem suradnika iz Grčke, Makedonije, 30 IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 Srbije, Slovenije, Austrije, Madžarske, Velike Britanije, Španjolske, Njemačke, Bugarske, Slovačke, Estonije, Turske, Finske, Danske, Italije i Japana. Objavljivanje rezultata istraživanja u okvirima ovog projekta uključuje 3 autorske knjige, 3 uredničke knjige, 35 poglavlja u knjizi, 1 pregledni rad u CC časopisu, 1 ostali rad u CC časopisu, 8 znanstvenih radova u drugim časopisima, 17 ostalih radova u drugim časopisima, 1 plenarno izlaganje, 1 objavljeno pozvano predavanje, 4 znanstvena rada u zbornicima radova s međunarodnom recenzijom, 8 sažetaka u zbornicima skupova, 8 neobjavljenih sudjelovanja na skupovima, te 13 drugih vrsta radova, mahom stručnih izvještaja. Osim broja objavljenih radova valja posebno istaknuti dvije monografije koje najbolje reflektiraju višegodišnje istraživanje na projektu. Knjiga Kultura zaborava. Industrijalizacija kulturnih djelatnosti (2008) autora Švob-Đokić, Primorac i Jurlin, u Nakladi Jesenski i Turk i HSD, Zagreb prvi put sustavno analizira procese kulturne industrijalizacije u jugoistočnoj Europi. Knjiga Kultura/multikultura (2010) u Nakladi Jesenski i Turk i HSD, Zagreb, uključuje radove N. Švob-Đokić, J. Primorac, P. Bilića, J. Dorotića i K. Jurlina u kojima se detaljno analizira globalno i europsko okružje razvoja hrvatske kulture i ukazuje na putove adaptacije i integracije lokalnih i globalnih kulturnih kretanja. Zbornik Cultural Identity Politics in the (Post-)Transitional Societies (2011) urednika A. Milohnić i N. Švob-Đokić analizira recentne dinamične promjene kulturnih identiteta u jugoistočnoj Europi. Tijekom trajanja projekta u 2010. godini obranjena je doktorska disertacija Jake Primorac “Promjena strukture rada u kreativnoj ekonomiji: kultura, tranzicija i kreativna klasa”. Disertacija Paška Bilića “Proizvodnja sadržaja u umreženom društvu: Wikipedija kao novi prostor konstrukcije medijskih događaja” u procesu je obrane, a disertacija Nine Obuljen “Utjecaj međunarodnih integracijskih procesa na opseg kulturnih politika” je u procesu izrade. Međunarodna suradnja omogućuje bitno širenje istraživačkih interesa u okviru ovog projekta i fokusirana je na konkretne istraživačke zadatke. Istraživanja su proširena međunarodnom istraživačkom suradnjom u sklopu Vijeća Europe, Europske Unije i bilateralnom suradnjom sa Sveučilištem u Osaki, u okvirima nekoliko interaktivnih projekata. Projekt Vijeća Europe “Compendium of Cultural Policies and Trends” ostvaruje se u suradnji s Institutom za komparativna kulturološka istraživanja – ERICarts iz Njemačke i većim brojem drugih europskih partnera, a koncentriran je na godišnje analitičko izvještavanje o kulturnoj politici Hrvatske, te na niz specijaliziranih istraživanja (npr. ‘Contribution of Culture to Local and Regional Development as Part of European Cohesion Policy’, 2009.). Ovaj projektni tim partner je uz još 13 sveučilišta i istraživačkih organizacija u trogodišnjem kolaborativnom projektu EU Sedmog okvirnog programa (FP7) “European Media Policies Revisited: Valuing and Reclaiming Free and Independent Media in Contemporary Democratic Systems – MEDIADEM”, koji koordinira Hellenic Foundation for European and Foreign Policy-ELIAMEP iz Atene. Međunarodna suradnja sa Sveučilištem u Osaki, Research Institute for World Languages, obuhvaća suradnju na 31 I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 IMO hrvatsko-japanskim seminarima u Zagrebu, sudjelovanje na konferencijama u Osaki i zajedničko publiciranje radova u okviru projekta “Lingua-Culture Contextual Studies in Ethnic Conflicts of the World – LiCCOSEC”. Regionalna suradnja odvija se kroz projekt “Questioning Transitional Dynamics in Re-defining Cultural Identities in Southeastern Europe” koji se ostvaruje u suradnji s istraživačkim institutima i sveučilištima iz Slovenije, Austrije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije. U 2012. godini suradnja je dodatno proširena ulaskom u novi projekt “Evaluation of Cultural Policies and EU Funded Programs as Promoters of Cultural Diversity and Intercultural Dialogue in the Balkans/Southeast Europe” koji okuplja partnere iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Hrvatske, a podržava ga EU Culture Program. Suradnja u Hrvatskoj ostvarena je sa Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu putem umrežavanja istraživača kroz program “Promicanje kulturnih identiteta i proces integriranja Republike Hrvatske u EU”. U matičnoj kući, Institutu za međunarodne odnose, Zagreb, članovi istraživačkog tima projekta usko surađuju s timom projekta “Kulturna raznolikost, interkulturna komunikacija i digitalna kultura”, osobito u radu mreže Culturelink i u realizaciji istraživačkih projekata “Connecting Croatia”, “Digital Culture: The Changing Dynamics”, “The European Expert Network (EENC)”, “Europeana Awareness”, te u izradi ekspertiza za potrebe Europskog Parlamenta. Sudjelovanje u programima visokog obrazovanja ostvaruje se kroz uključivanje u nastavni rad na Poslijediplomskom doktorskom studiju sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i na diplomskom studiju kulturologije na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Projekt „Globalni utjecaji i lokalne kulturne promjene“ postiže odlične rezultate u istraživanju, publiciranju i intenzivnoj međunarodnoj suradnji kroz koju je prepoznat u europskim i van-europskim znanstvenim krugovima. 017-0171685-1490 Kulturna raznolikost, interkulturna komunikacija i digitalna kultura, voditeljica projekta: dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić Rad na projektu u 2012. godini fokusirao se na istraživanje ekonomije kulture, kulturne raznolikosti i kulturnih/kreativnih industrija te kulturnih politika. Uloga kulture u ekonomiji proučavala se prvenstveno u području kulturnih/kreativnih industrija pa je, nastavno na studiju “Zagreb kao kulturni proizvod” iz 2010. godine izrađen “Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija grada Zagreba”. Taj plan pruža pregled stanja kulturnih/kreativnih industrija u Zagrebu kao i okvirnu procjenu potencijalnog tržišta za njihove proizvode. Prethodno stečena znanja iz područja kulturnih/kreativnih industrija te analiza zakonodavstva odnosno politika Europske unije pružili su temeljno polazište za izradu Akcijskog plana. Analiza primjera dobre 32 IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 prakse politika zemalja/gradova koje su uključile kulturne/kreativne industrije u svoje javne politike pružila je temelj za predlaganje konkretnih ciljeva odnosno mjera koje je potrebno uključiti u javne politike Grada kako bi se poticao razvoj kulturnih/kreativnih industrija. Isti prikaz ciljeva/mjera praćen je i vremenskim planom, pokazateljima ostvarenja, nositeljima provedbe te potrebnim financijama. Praćenje provedbe sastavni je dio ovog Plana, a u Prilogu su prikazani primjeri europske prakse poticanja razvoja kulturnih/kreativnih industrija. Za potrebe izrade “Akcijskog plana poticanja kulturnih/kreativnih industrija grada Zagreba” suradnici su proveli istraživanje procjene domaćeg odnosno turističkog tržišta za kulturne/kreativne industrije Zagreba. Nastavak rada u ovom području okrunjen je i odobrenjem projekta “Cool Industries for the Creative City” od strane UNESCO-ovog Međunarodnog fonda za kulturnu raznolikost, a koji će se provoditi u 2013. godini. Projekt će doprinijeti implementaciji kulturnih/kreativnih industrija u javne politike Grada Zagreba na temelju mjera predstavljenim u spomenutom Akcijskom planu. Istraživanje policy aspekta ekonomije kulture rezultirao je studijom “The Culture Strand of the Creative Europe Programme 2012-2020”, koja je izrađena za Europski Parlament, a pruža analitički i konceptualni pogled i komentar politika predložene kulturne dionice programa Creative Europe. Uzima u obzir sve postojeće komentare ovog Programa, kako iz službenih izvora, tako i od strane širokog kruga dionika, uključujući i objavljene rezultate konzultacija i rasprava s ključnim akterima u području kulture. Fokus je na vjerodostojnosti i neosporivosti ukupne arhitekture politika te na ključnim točkama na koje je usmjerena pozornost. Posebno se istraživalo i tržište umjetnina. U okviru šireg projekta Europske kulturne zaklade “Western Balkans: Regional Art Market, and Not a Fiction?”, izrađena je studija “Arts Market in Croatia” koja se koncentrira na tržište umjetnina u Hrvatskoj. Upitno je može li se tržište umjetnina u Hrvatskoj uopće nazvati tržištem budući da se većina transakcija najčešće zbiva u tzv. sivoj zoni no ovom studijom nastojalo se prikazati mjerljive podatke u ovom području. Kulturna politika nema jasne odrednice prema toj temi što se odražava i na neusklađenost u zakonodavstvu. Iako se javno financiranje provodi kako s nacionalne, tako i s regionalne odnosno lokalne razine, sredstva nisu dovoljna. Izostaju i snažnije inicijative u privatnom sektoru, a gotovo je nepoznat i sustav aukcijskih kuća. Obrazovanje u ovom području je prilično dobro, ali izostaje priprema studenata za budući rad na tržištu. Većina institucionalne infrastrukture nalazi se u glavnom gradu, Zagrebu, a time i dobar dio javnih financija što se reflektira u snažnoj centralizaciji sektora. Prilike koje donosi ulazak u Europsku uniju ne odnose se samo na više financija već, uz postojanje jasne nacionalne politike i na mogućnosti restrukturiranja sektora. Rezultati istraživanja u području kulturnog turizma u okviru projekta prikazani 33 I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 IMO su u pojedinim objavljenim člancima. Članak “Facing the Challenge? Creative Tourism in Croatia” istražuje kreativni turizam na primjeru Dubrovnika i Zagreba te propitkuje samu definiciju kreativnog turizma odnosno nužnost pretvaranja resursa u kreativne resurse dajući naznake za moguće nove modele razvoja u ovom području. Članak “Contemporary Identity: A Drive for Successful Cultural Tourism Management” bavi se iskoristivošću suvremenih aspekata kulturne raznolikosti izraženih kulturnim/kreativnim industrijama u području kulturnog turizma. Poseban aspekt kulturnog turizma u knjižnicama predstavljen je u članku “Knjižnice u turizmu: shhhh, quiet please! Nein, herzlich willkommen! Si accomodi!”. Ekonomija kulture odnosno kulturni turizam promatrani su i kroz kulturno brendiranje sa svrhom razvoja javne diplomacije što je predstavljeno sažetkom u zborniku “Javna diplomacija: imidž nacije i brendiranje” pod naslovom “Što mi nudimo i kako nas “Oni” vide?”, a pitanjima komercijalizacije kulture bavi se sažetak “Mala mojaaa dođi mi u leglooo, čekat ću te u krevetu Meblooo... ooojjj!!!”, a koji je predstavljen u zborniku radova Etnologija i komercijalizacija tradicijske kulture. Pored toga, nastavljen je rad na projektu “Europeana Awareness” (Best Practice Network) koji je financiran u okviru ICT Policy Support Programme – Competitiveness and Innovation Framework Programme. U okviru aktivnosti u Work package 4 – Connecting Cultural Content with Tourism provedeno je istraživanje pod nazivom “Assessing Venues and Events Data Aggregation Models across Europe”. U okviru aktivnosti European Expert Network on Culture (EENC) za pružanje ekspertnih usluga u području istraživanja kulturnih politika Europskoj komisiji tijekom 2012. godine suradnja i pružena ekspertiza uključivale su koordinaciju rada na bazi podataka organizacija i eksperata u području istraživanja kulturnih politika. U okviru projekta, kulturna raznolikost promatrana je i kroz pitanja segregacije te probleme nematerijalnosti kulturne baštine, a pod mentorstvom suradnika na projektu obranjena je jedna doktorska disertacija te četiri diplomska rada koji se bave različitim aspektima ove teme. Također, znanja stečena na projektu uobličena su u predavanja za studente Sveučilišta u Dubrovniku odnosno Veleučilišta VERN. Suradnici na projektu sudjelovali su na domaćim i međunarodnim konferencijama, jedan je suradnik na projektu promoviran u znanstveno zvanje višeg znanstvenog suradnika, a jedan u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. Znanstvenici novaci redovito pohađaju i ispunjavaju obveze u okviru doktorskog studija Komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. 34 IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 Svjetska mreža Culturelink, voditeljica mreže dr.sc. Biserka Cvjetičanin, zaslužna znanstvenica U Institutu se nalazi sjedište svjetske mreže Culturelink (Network of Networks for Research and Cooperation in Cultural Development) za istraživanje i suradnju u kulturnom razvoju koju su osnovali UNESCO i Vijeće Europe na konferenciji predstavnika regionalnih mreža za kulturni razvoj održanoj u Parizu 1989. godine. Mreža Culturelink obuhvaća oko 1000 institucija u više od 100 zemalja na svim kontinentima. Tijekom 2012. godine Culturelink je nastavio istraživačke aktivnosti, poticao i sudjelovao u radu međunarodnih grupa u području kulturnih politika i mobilnosti, sudjelovao na međunarodnim skupovima, te razvijao informacijski resursni centar. Istraživačka djelatnost usredotočila se osobito na kulturnu raznolikost i pripremu međunarodne konferencije na temu kulturne raznolikosti i međunarodne suradnje koja će se održati u suradnji s UNESCO-m u lipnju 2013. godine. Culturelink je uključen u svjetski projekt kulturnih politika WorldCP kao član međunarodne grupe (WorldCP International Working Group). U 2012. godini kontinuirano je izlazilo elektronsko glasilo C-News koje se šalje na 2100 adresa stručnjaka i institucija zainteresiranih za aktivnosti Culturelinka i drugih mreža na svim kontinentima. Izašlo je 10 redovitih brojeva i jedan specijalni broj. Stalne rubrike donose međunarodne informacije koje obuhvaćaju istraživačke programe i projekte u kulturi, konferencije i seminare, natječaje za projekte i pozive za referate, te prikaze novih knjiga. U rubrici From the Focal Point donose se vijesti o aktivnostima mreže Culturelink. Kao prostor stalne međunarodne razmjene informacija o istraživanjima u području kulturnog razvoja, kulturnih politika i kulturne suradnje, web portal Culturelinka je u 2012. godini imao preko 180.000 posjeta i više od 800.000 pregledanih stranica. U 2012. pristupilo se izradi novog dinamičnog websitea koji će i dalje zadržati i razvijati identitet mreže Culturelink. 35 I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 IMO 7. Ostali istraživački projekti Tijekom 2012. godine u Institutu je pripremljeno i provedeno četrdesetak projekata koji se nadovezuju na i nadopunjuju istraživanja prijavljena MZOS-u kroz 6 istraživačkih tema. Naziv projekta: MEDIADEM: Preispitivanje europskih medijskih politika: vrednovanje i obnavljanje zahtjeva za slobodnim i nezavisnim medijima u suvremenim demokratskim sustavima (European Media Policies Revisited: Valuing and Reclaiming Free and Independent Media in Contemporary Democratic Systems) Naručitelj: EU projekt FP7 (SSH-2009-A no. 244365) Koordinacija projekta: Evangelia Psychogiopoulou, Hellenic Foundation for European and Foreign Policy – ELIAMEP, Atena Voditeljica: dr.sc. Nada Švob-Đokić Trajanje: 4/2010. – 5/2013. MEDIADEM je europski istraživački projekt usmjeren na analizu i razumijevanje čimbenika što promiču ili priječe razvoj politika (policies) koje podržavaju slobodne i nezavisne medije. Komparativna analiza medijskih politika u 14 zemalja ukazuje na raznolikost modela medijskog reguliranja u Europi i na utjecaje koje imaju EU i Vijeće Europe u formuliranju i oblikovanju medijskih politika na nacionalnoj razini. Medijske politike promoviraju i podržavaju poštivanje ljudskih prava uopće, a posebno prava na slobodu govora i informaciju. U ovom je konceptualnom okviru prvi put sustavno analizirana medijska politika u Hrvatskoj. Prvo sustavno istraživanje medijske politike u Hrvatskoj obuhvatilo je prikaz osnovnih vrijednosti koje slijedi, prikaz glavnih dionika koji definiraju i utječu na formuliranje medijske politike i njezino provođenje, strukturu medijskog tržišta u Hrvatskoj, sastav i raznolikost medijskih sadržaja, profesionalni i društveni položaj novinara i medijsku pismenost. Sistematizirani su i strukturirani različiti i često parcijalni izvori podataka. Načinjen je detaljan uvid u sve vrste medija i medijsku regulativu. Ocrtani su procesi demokratizacije u javnom komuniciranju i medijima, te ključna obilježja medijske proizvodnje. To je omogućilo usporedbu hrvatske medijske politike s politikama ostalih zemalja obuhvaćenih projektom. Formulirane su preporuke za učinkovito vođenje medijske politike te upućene Vijeću Europe, Europskoj komisiji i nacionalnim državnim tijelima, agencijama i medijskim organizacijama. Istraživački tim na ovom projektu okuplja 4 istraživača iz Instituta i 5 vanjskih suradnika. U protekle tri godine završena je analiza medijske regulative i stanja 36 IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 medija u Hrvatskoj (Popović, H.; Bilić, P.; Jelić, T.; Švob-Đokić, N., 2010, Background information report: Media policies and regulatory practices in a selected set of European countries, the EU and the Council of Europe – The Case of Croatia). Napisan je cjelovit izvještaj o medijima u Hrvatskoj (Švob-Đokić, N.; Bilić, P.; Peruško, Z., 2011, Case study report: Does media policy promote media freedom and independence? The case of Croatia). Izrađen je i objavljen tekst (na hrvatskom i engleskom jeziku) “Medijska politika: prijedlozi za podršku slobodi i nezavisnosti medija u Hrvatskoj / Policy suggestions for free and independent media in Croatia”, u Policy report addressing state and non-state actors involved in the design and implementation of media policies supportive of media freedom and independence. Sve spomenute analize i izvještaji dostupni su na http://www.mediadem.eliamep.gr/findings. U zborniku znanstvenih radova napisanih temeljem projektnih istraživanja objavljen je znanstveni članak Bilić, P.; Švob-Đokić, N. (2012) “Croatia: a dynamic evolvement of media policy”, u Psychogiopoulou, E. (Ed.) Understanding Media Policies: A EuropeanPerspective, Basingstoke: Palgrave Macmillan. Za drugi projektni zbornik (izlazi iz tiska u svibnju 2013) i istog izdavača pripremljen je rukopis Švob-Đokić, N.; Bilić, P. (2012) “The National versus the European: the Croatian roadmap to media freedom and independence”. Također je objavljen pregledni znanstveni rad u CC časopisu Bilić, P. (2012) “Hrvatski medijski sustav između refleksivne modernizacije i medijatizacije: societalna i institucionalna analiza”, Društvena istraživanja 21(4): 821-842 Posebna pažnja u radu na Mediademu posvećena je diseminaciji rezultata istraživanja. Hrvatski istraživački tim objavio je u 2011. i 2012. godini na hrvatskom i engleskom jeziku ukupno 58 prikaza knjiga, izvještaja s konferencija i stručnih skupova, komentara i informacija. Komunikacija i diseminacija informacija o istraživanjima u okviru projekta je vrlo intenzivna. Članovi tima pripremili su u 2012. godini više prezentacija i informirali o istraživanju na nekoliko međunarodnih konferencija i skupova posvećenih medijima i medijskim politikama (Atena, Jyväskylä, Chalki, Nikosia, Bruxelles). U prosincu 2010. organizirana je u Zagrebu radionica “Media Policies: Country Practices within the EU media regulatory framework” uz sudjelovanje četrdesetak hrvatskih i stranih stručnjaka. U travnju i u prosincu 2012. godine organizirana su u Institutu dva sastanka o medijskoj politici uz sudjelovanje pedesetak stručnjaka i predstavnika medijskih organizacija. Naziv projekta: European Expert Network on Culture (EENC) Naručitelj: Europska komisija Voditeljica projekta: dr. sc. Aleksandra Uzelac Trajanje projekta: 12/2010. – 4/2013. 37 I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 IMO European Expert Network on Culture (EENC) projekt je koji je tijekom 2011. i 2012. godine Europskoj komisiji pružao ekspertne usluge u području kulture u obliku odgovora na različita ad hoc pitanja Komisije i kroz izradu analitičkih studija i izvještaja o pojedinim pitanjima od važnosti za kulturu. Mrežu koordiniraju Interarts Foundation for International Cultural Cooperation iz Barcelone i Culture Action Europe iz Brisela. U tim od 18 europskih eksperata uključena je dr. sc. Aleksandra Uzelac. U okviru aktivnosti EENCa, jedna od aktivnosti koju koordinira IMO je mapiranje relevantnih eksperata i organizacija u području kulture u Europi, a u izradi pripadajućeg on-line registra sudjeluju članovi Odjela za kulturu i komunikacije te vanjski suradnici. U okviru aktivnosti mreže eksperata Aleksandra Uzelac je u 2011. godini sudjelovala u razradi diskusijske podloge (Issue paper) ‘Digitisation – How to fully exploit opportunities?’ za istoimeni panel za European Culture Forum koji je Europska komisija organizirala u Briselu 20. i 21. listopada 2011. te je recenzirala studiju ‘Short Analytical Report: Crowdfunding Schemes in Europe’ (autori David Röthler i Karsten Wenzlaff) koju je Europska komisija naručila od EENCa. Naziv projekta: Tender Europskog Parlamenta “External Expertise Services Relating to Culture and Education Policies” Lot 4 (Culture) Naručitelj: Europski parlament (tender IP/B/CULT/FWC/2010-001) Voditeljica projekta: dr. sc. Aleksandra Uzelac Trajanje projekta: 09/2010. – 09/2015. Usluge na koje se odnosi dobiveni tender uključuju nezavisni ekspertni konzalting za pitanja koje Europski Parlament ima u području kulture i kulturnih politika. Vrste ekspertize u okviru ovog tendera uključuju male, srednje i velike briefing notes te analitičke i istraživačke studije. Trajanje ugovora za ovaj tender je 60 mjeseci. U 2012. godini u okviru ovog tendera izrađen je detailed briefing note “Culture Strand of the Creative Europe Programme 2014-2020”, dok je u 2011. godini izrađena studija “Encouraging Private Investment in the Cultural Sector”. Naziv projekta: Detailed briefing note “Culture Strand of the Creative Europe Programme 2014-2020” Naručitelj: Europski parlament Voditeljica projekta: dr. sc. Aleksandra Uzelac Trajanje projekta: 6/2012. – 9/2012. U sklopu tendera za Multiple Framework Service Contract IP/B/CULT/FWC/201038 IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 001 “External Expertise Services Relating to Culture and Education Policies” za LOT 4 (CULTURE) Europski je Parlament u lipnju 2012. zatražio od IMO-a izradu detailed briefing note “Culture Strand of the Creative Europe Programme 2014-2020”. Za potrebe EP’s Committee on Culture and Education u predstojećoj raspravi o implementaciji MFF-a višegodišnjeg financijskog okvirnog programa i strategiji EU 2020, napravljen je analitički dokument koji je poslužio kao dokument podloge za diskusiju. Zadatak DBNa je bio kritički analizirati i procijeniti Komisijin prijedlog programa CREATIVE EUROPE PROGRAMME 2014-2020, te analizirati nedostatke i predložiti moguće promjene. DBN na 48 stranica pruža analitički i konceptualni komentar predloženog programa s fokusom na analizu dijela koji se odnosi na kulturni sektor. U analizi su uzeti u obzir svi dostupni dokumenti i komentari na predloženi program iz službenih EU izvora kao i od strane europskih kulturnih mreža i ostalih zainteresiranih dionika. Prikupljanje podataka i analiza napravljeni su tijekom lipnja i srpnja 2012. Draft verzija teksta poslana je Europskom parlamentu 31. srpnja, a komentari dobiveni od Europskog parlamenta bili su vrlo pohvalni i bez primjedbi na tekst, te je finalna verzija poslana 3. rujna 2012. Tim za izradu DBNa uključivao je 3 autora: Colin Mercer, Nina Obuljen i Jaka Primorac. Aleksandra Uzelac, bila je koordinator ovog projekta. Biserka Cvjetičanin i Ilona Kish dale su recenzentske komentare na tekst. Naziv projekta: Europeana Awareness – Best Practice Network Naručitelj: Europska komisija (ICT Policy Support Programme – Competitiveness and Innovation Framework Programme) Voditeljica projekta: dr. sc. Aleksandra Uzelac Trajanje projekta: 1/2012. – 12/2014. Europeana Awareness je Best Practice Network koju koordinira Europeana Foundation. Trogodišnji projekt je započeo s radom od 1. siječnja 2012. i provodi se u okviru ICT Policy Support Programme – Competitiveness and Innovation Framework Programme. Cilj projekta je promoviranje Europeana portala među korisnicima, policy maker-ima, te organizacijama koje djeluju u području kulturne baštine u svim zemljama članicama EU, kako bi se potaknulo korištenje baštinskih resursa portala i njihov aktivan doprinos gradnji resursa na portalu, te kako bi se prepoznala važnost baštine u ekonomskom razvoju suvremenog društva. U konzorciju je 48 partnera iz 31 europske zemlje. IMO je uključen u dva radna paketa u okviru projekta: Tijekom 2012. godine u okviru aktivnosti u Work package 4 – Connecting cultural content with tourism provedeno je šestomjesečno istraživanje pod nazivom ‘Assessing venues and events data aggregation models across Europe’ u kojemu su identificirani 39 I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 IMO postojeći kulturni agregatori u Europi te je napravljeno istraživanje putem online upitnika. Analiza dobivenih rezultata predstavljena je u izvještaju D4.2: Report on aggregator distribution and effective aggregation models. Tijekom 2013. ili 2014. godine predviđen je nastavak IMO-vog radnog angažmana na projektu u okviru Work package 1 - Public media campaign. Suradnice u ovom projektu su Aleksandra Uzelac i Jaka Primorac. Naziv projekta: Akcijski plan poticanja kulturnih/kreativnih industrija grada Zagreba Naručitelj: Grad Zagreb, Ured za strategijsko planiranje i razvoj grada Voditeljica projekta: dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić Trajanje projekta: 7/2012. - 11/2012. Glavni cilj projektnog zadatka bio je temeljem prethodno napravljene analize sektora kulturnih/kreativnih industrija grada Zagreba predstavljene u studiji “Zagreb kao kulturni proizvod” (2010.) predložiti ciljeve i konkretne mjere koji će osnažiti sam sektor kulturnih/ kreativnih industrija, doprinijeti gospodarskom razvoju grada temeljeno na kulturnim/ kreativnim industrijama te pridonijeti njegovoj vidljivosti u međunarodnom okruženju. U tom smislu, plan donosi definicije, obuhvat i ulogu kulturnih/kreativnih industrija u razvoju grada, pravni okvir i opis EU politika u ovom području, ocjenu potencijala i okvirnu procjenu domaćeg i turističkog tržišta za kulturne/kreativne industrije te njihovu SWOT analizu. Završno, predložen je akcijski plan poticanja razvoja kulturnih/ kreativnih industrija s ciljevima i mjerama za provedbu i vremenskim planom, s iskazanim pokazateljima ostvarenja po ciljevima i mjerama za praćenje i vrednovanje, nositeljima provedbe te s prikazom potrebnih financijskih sredstava i mogućih izvora za financiranje kao i načinom praćenja provedbe. Plan je komplementiran i primjerima europske prakse. Naziv projekta: Studija, Marketinška strategija i Akcijski plan razvoja zdravstvenog turizma na području Grada Buzeta - AHVN projekt Naručitelj: Grad Buzet, Hrvatska Voditeljica projekta: dr. sc. Sanja Tišma / dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić Trajanje projekta: 7/2012. - 2/2013. Projekt AHVN - Adriatic Health and Vitality Network (iz Slovenije, Hrvatske, BiH, Crne Gore) - zajednički projekt poticanja specifičnih oblika turizma, prvenstveno održivog zdravstvenog turizma unutar regija partnerstva nastoji kroz suradnju i razmjenu iskustava i najboljih praksi podići turističke vrijednosti na višu razinu unutar povezanosti mreže medicinskog turizma, alternativnog zdravstvenog turizma, spa i wellness turizma i aktivnog lifestyle turizma. 40 IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 Projekt se sastojao od dvije međuovisne faze: prva faza odnosila se na izradu Studije potencijala zdravstvenog turizma na području grada Buzeta prema principima održivog razvoja i održivog turizma EU. Studija se temeljila na analizi turističkog potencijala, na uzajamnom razumijevanju lokalnih aktera i resursa, na lokalnim i kontekstualnim informacijama i komunikaciji, te na sustavnoj analizi lanca vrijednosti, na dostupnim informacijama i izvješćima o regionalnom turizmu, koje se odnose na zdravlje, wellness ili aktivni turizam; druga faza temeljila se na izradi Marketinške strategije i Akcijskog plana razvoja zdravstvenog turizma na području grada Buzeta, koja uključuje aktivnosti kojima se identificiraju, kreiraju i promiču turistički proizvodi i turističke destinacije te omogućuje njihovo umrežavanje, prvenstveno radi privlačenja ulaganja u daljnji razvoj turizma i Buzeta u cjelini. Naziv projekta: Izrada zajedničke razvojne strategije prekograničnog poduzetništva – regije Somogy i Virovitičko-podravske županije za razdoblje 2013.-2020. Naručitelj: Foundation of Centre for Entrepreneurship of Somogy County, Kaposvár, Hungary; VIDRA- agencija za regionalni razvoj Virovitičko podravske županije, Hrvatska za HU – HR IPA PROGRAMME Voditeljica projekta: dr. sc. Sanja Tišma Trajanje projekta: 2/2011. – 12/2012. Glavni cilj projekta bio je osigurati višu razinu gospodarskog razvoja i suradnje, ujedinjujući dvije regije, a naročito ojačati suradnju između članova ciljne skupine: poduzeća i organizacija koje se bave razvojem poslovanja s obje strane granice, čime će se povećati gospodarska aktivnost, doprinoseći višoj zaposlenosti u dvije regije, te smanjiti periferni status tih područja. Svrha projekta je poticanje kapaciteta prekograničnog planiranja u gospodarskom i regionalnom razvoju i priprema zajedničke strategije za gospodarski razvoj obiju zemalja. U okviru projekta obavljena je osnovna analiza, izvještaj o provedenoj anketi kao dio detaljne analize zatečenog stanja, intervjui s donosiocima odluka i ključnim dionicima, pet strateških radionica, analiza stanja i nacrt strategije te finalna strategija. Naziv projekta: Upravljanje potražnjom za vodnim resursima u mediteranskim zemljama: Slučaj Hrvatske Naručitelj: UN Blue Plan Regional Activity Centre Voditeljica projekta: dr. sc. Sanja Tišma Trajanje projekta: 5/2011. – 5/2012. Tijekom projekta “Water Demand Management in Mediterranean Countries: Thinking 41 I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 IMO Outside the Water Box! - Croatian Case Study” prikupljeni su i analizirani podaci o potrošnji i upravljanju vodama za posljednjih dvadeset godina u Hrvatskoj te je istraženo trenutno stanje vezano za potrošnju i potražnju za vodom. Posebno su analizirani upravljanje vodama i potrošnja voda obzirom na Okvirnu direktivu o upravljanju vodama Europske unije. Temeljem povijesnih podataka i trendova te analize trenutnog stanja provela se višekriterijska analiza stanja. Tijekom 2013. godine predstoji izrada projekcije budućih trendova u potrošnji voda i cjelovitom upravljanju vodama. Buduća potražnja za vodnim resursima analizirat će se kroz četiri scenarija. Završni izvještaj s rezultatima istraživanja bit će prezentiran na međunarodnoj konferenciji o upravljanju vodama u Mediteranskoj regiji sredinom 2013. godine. Naziv projekta: Gospodarska diplomacija Republike Hrvatske ili zašto Hrvatskoj danas nužno treba snažna i sustavna gospodarska diplomacija Naručitelj: Zaklada ADRIS Voditeljica projekta: dr. sc. Sanja Tišma Trajanje projekta: 10/2011. – 6/2012. Glavni je cilj projekta pridonijeti stvaranju osnove za definiranje ciljeva, aktivnosti i uloge glavnih aktera u mreži hrvatskih državnih i drugih institucija te gospodarskih subjekta i gospodarstva u cjelini, te njihovih interesa, odnosa i procesa, a radi osiguravanja svestrane podrške unapređenju hrvatskog izvoza (roba, usluga, tehnologije, ulaganja izvan Hrvatske i dr.) i pribavljanja inozemnih inputa ključnih za povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. U okviru projekta napravljen je pregled osnova suvremene gospodarske diplomacije, podrške (javne i “prikrivene”), koje se danas realiziraju kroz gospodarsku diplomaciju u svijetu, te glavnih potreba gospodarskih subjekata za podrškom gospodarske diplomacije. Osim toga navedene su moguće osnovne vrste i oblici podrške hrvatske gospodarske diplomacije u skladu s međunarodnim normama (EU, WTO i dr.), osnove organizacije gospodarske diplomacije (akteri, povezanost, odnosi, procesi i dr.) te su date smjernice za određivanje aktivnosti/poslova i područja za podršku gospodarskoj diplomaciji, kao i smjernice za određivanje korisnika podrške gospodarske diplomacije (sektori, grane, vrste subjekata). U finalnoj fazi napravljen je okvir za realizaciju podrške gospodarske diplomacije (uvjeti i procesi) te preporuke za daljnji rad na razvoju gospodarske diplomacije. Rezultat istraživanja provedenog u sklopu projekta prikazan je u knjizi koja je objavljena u listopadu 2012. godine s istim naslovom. Struktura knjige podijeljena je u tri dijela. Prvi dio predstavlja teorijsku analizu koja se temelji na istraživanju gospodarske diplomacije; drugi dio je analiza gospodarske diplomacije u Republici Hrvatskoj na temelju intervjua, radionica i anketa provedenih u sklopu projekta. Rezultati intervjua s državnim 42 IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 tijelima i anketa za korisnike gospodarske diplomacije (poslovni sektor) su analizirani i objašnjeni. Posljednji dio predstavlja razvojni pregled gospodarske diplomacije u Hrvatskoj na temelju prethodne analize, s kratkim praktičnim preporukama za glavne aktere gospodarske diplomacije radi postizanja glavnih ciljeva, kao što su povećanje izvoza i privlačenje stranih izravnih ulaganja. Naziv projekta: Interim evaluacija i META evaluacija IPA pomoći u zemljama jugoistočne Europe i Turskoj (projekt pokriva nekoliko paralelnih pod-projekata) Naručitelj: Europska komisija Voditeljica projekta: dr. sc. Sanja Maleković Trajanje projekta: 1/2012. – 6/2013. Tijekom 2012. izrađene su tri interim evaluacije za zemlje: BiH, Srbiju i Crnu Goru u okviru evaluacije koja pokriva 7 zemalja jugoistočne Europe i Tursku. Primijenjen je novi pristup u evaluaciji, baziran na sektorskom pristupu s naglaskom na dugoročnim učincima u svakom od odabranih ključnih sektora predpristupne pomoći u zemljama jugoistočne Europe. Paralelno s analizom i mjerenjem napretka u ključnim sektorima (obrazovanje, tržište radne snage, zaštita okoliša, reforma javne uprave, financijsko upravljanje i kontrola, ruralni razvoj, statistika i dr.) realizirana je i interim evaluacija programa IPA u svakoj zemlji u proteklih 8 godina temeljem realiziranih projekata, u skladu sa osnovnim kriterijima evaluacije. Konačna faza evaluacije predstavljat će meta evaluaciju svih zemalja korisnica IPA pomoći, te ocjenu tzv. multibeneficiary IPA pomoći, a što obuhvaća i Hrvatsku. Pored svoje vrlo naglašene stručne dimenzije, projekt ima i svoju istraživačku dimenziju s obzirom da se radi o trasiranju novih pristupa i evaluacije, a sve u svrhu unapređenja sustava razvojne pomoći novim zemljama korisnicima predpristupne pomoći EU – tj. projekt će pružiti osnovu za trasiranje IPA 2 pristupa. Također, s obzirom da se radi o sektorima koji su ujedno od ključnog interesa i za Hrvatsku, projekt je izvanredna osnova za niz znanstvenih radova u kojima se analiziraju i ocjenjuju, te uspoređuju, mjere i ocjenjuju učinci i napredak postignut u sektorima u zemljama Balkana i jugoistočne Europe, te u Hrvatskoj. Ovakva istraživanja poslužit će kao osnova za što bolje korištenje budućih strukturnih i kohezijskog fonda, kao i drugih EU fondova za potrebe vlastitog razvoja u Hrvatskoj Naziv projekta: Prirodni zeoliti u nanotehnologiji voda Naručitelj: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH Voditeljica projekta: dr. sc. Anamarija Farkaš Trajanje projekta: 2010. – 2012. 43 I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 IMO Prirodni i sintetski zeoliti zbog svoje strukture i specifičnih svojstava imaju sve veću primjenu u nanotehnologiji. Istraživanja i suradnja znanstvenika iz Hrvatske (Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Tekstilno tehnološkog fakulteta i IMO, Zagreb) i Slovenije (Kemijski inštitut Ljubljana) vezat će se na mogućnost primjene prirodnih zeolita u pročišćavanju voda. Dosadašnja znanja i iskustva u karakterizaciji i identifikaciji zeolita omogućuju daljnja istraživanja čiji je cilj mogućnost pripreme zeolitnih filtara za pročišćavanje voda opterećenih cinkovim, kromovim, arsenovim i amonijevim ionima. Cinkovi, kromovi i arsenovi ioni zbog svoje amfoternosti stvaraju probleme kod separiranja iz zagađenih voda. Poseban naglasak stavljen je na modifikaciju površine prirodnog zeolita za mogućnost vezanja anionskih oblika ovih metalnih iona iz voda. Postupak kemijske i termičke aktivacije omogućava da se poznati mehanizmi i kapacitet djelovanja zeolita višestruko multiplicira. Dobiveni rezultati biti će baza za razvoj novih postupaka u tehnologiji voda prihvatljivih za okoliš. Naziv projekta: UNDP-GEF Regionalni projekt Zaštita i održivo korištenje krških vodonosnih sustava (DIKTAS) – Radna grupa 4: Uključivanje dionika Naručitelj: UNESCO Voditeljica projekta: Marina Funduk Trajanje projekta: 9/2011. - 12/2012. Projekt se bavi uvođenjem održivog integriranog upravljanja u prekograničnim krškim vodonosnicima i jačanjem prekogranične suradnje u području upravljanja krškim podzemnim vodama i ekosustavima u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori. IMO je kao dio aktivnosti projekta za uključivanje javnosti organizirao radionicu za zainteresirane dionike početkom ožujka na koju su pozvani predstavnici nacionalne, regionalne i lokalne vlasti, važnih sektora (kao što su poljoprivreda, energija, šumarstvo, turizam), predstavnici akademske zajednice i organizacija civilnog društva, predstavnici nacionalnih parkova i parkova prirode, te javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima. Isto tako proveden je niz intervjua (25) sa ključnim dionicima na cijelom području RH. Podaci prikupljeni putem ankete, radionice i intervjua poslužili su kao podloga za Prekograničnu analizu stanja (TDA) DIKTAS projekta kao i za studiju DIKTAS Stakeholder Analysis Croatia. Naziv projekta: Lokalna razvojna strategija LAG Neretva, LAG Bosutski niz, LAG Česma Naručitelj: DUNEA (Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije); HRAST (Regionalna razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije); Općina Štefanje 44 IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 Voditelji projekta: Marijo Polić Trajanje projekta: 2012. – 2013. IMO je izradio nekoliko Lokalnih razvojnih strategija (LRS), koje predstavljaju osnovni plansko-programski postupak i sredstvo za učinkovitije i uspješnije upravljanje ruralnim razvojem i šire, ukupnim lokalnim razvojem, na području Lokalne akcijske grupe (LAG). U pripremama i procesu izrade LRS-a korištena je metodologija strateškog planiranja regionalnog i lokalnog razvoja. LRS ima pet dijelova: značajke područja obuhvaćenog LAG-om, SWOT analiza razvojnih mogućnosti područja, razvojna vizija, strategija izrade i provedbe, usklađenost s nadređenim strateškim dokumentima te dodaci. U procesu izrade LRS-a sudjelovali su dionici lokalnog razvoja što im je osim upoznavanja i primjene strateškog planiranja na konkretnim područjima omogućilo da po prvi puta započnu razvojno povezivanje i zajedništvo malih prostorno izoliranih i udaljenih lokalnih zajednica. Također, proces izrade LRS pridonio je porastu svijesti u tim zajednicama o potrebi zajedničkog promišljanja razvojne vizije i konkretnih programa i zajedničkih projekata za njezino ostvarenje. LRS je izrađen u skladu s preporukama programa IPARD Europske unije koji je propisalo Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske. Naziv projekta: Metodologija za planiranje zaposlenosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji Naručitelj: Hrvatski zavod za zapošljavanje - Područna služba Vukovar Izvor sredstava: EU fondovi, darovnica iz programa IPA IV Voditelji projekta: dr. sc. Krešimir Jurlin i Marijo Polić Trajanje projekta: 7/2011. – 12/2012. Istraživanje je obavljeno u okviru projekta “NEW MAP-Nova metodologija i plan zapošljavanja za grad Vukovar”, IPA IV., Komponenta – Razvoj ljudskih potencijala – Lokalna partnerstva za zapošljavanje-faza 3 koju je vodio Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Vukovar. Za dugoročno predviđanje kretanja na tržištu rada Vukovarsko- srijemske županije korišten je dinamički simulacijski model, temeljem matrica zaposlenosti s dvije dimenzije: razina obrazovanosti i djelatnost zaposlenja. Potom je procijenjena dinamika zaposlenosti po sektorima, temeljem podataka o sektorskoj dinamici zaposlenosti i produktivnosti u Europskoj uniji, Hrvatskoj i županiji. Model je proširen procjenom dinamike umirovljenja i ulaska na tržište mladih koji se obrazuju, restrukturiranja potražnje za radom s obzirom na razinu obrazovanja, te migracijskih procesa. Osnovni rezultat modela je procjena viška i manjka osoba pojedinih obrazovnih profila tijekom dugoročnog planskog razdoblja (10 godina). Lokalni partneri tržišta rada Vukovara putem radionica upoznati su s načinom i mogućnostima budućeg 45 I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 IMO korištenja modela posebice nakon dostupnosti podataka iz Popisa stanovništva 2011. godine i drugih izvora. Naziv projekta: Ekološka i ekonomska analiza izvedivosti poreznog sustava na osobna motorna vozila u Hrvatskoj zavisna o emisiji CO2 i Euro normama o emisijama štetnih plinova Naručitelj i izvor sredstava: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Republike Hrvatske Voditelj projekta: dr. sc. Krešimir Jurlin Trajanje projekta: 10/2011. – 6/2013. Projekt predstavlja znanstvenu podlogu ex-ante evaluacije buduće poreznog sustava na osobna motorna vozila u Hrvatskoj zavisno o emisiji CO2 i Euro normama o emisijama štetnih plinova. Provedena je analiza modela fiskalnog opterećenja vlasnika osobnih vozila u zemljama EU, kao i analiza postojećeg sustava u Hrvatskoj. Definiran je skup mogućih rješenja te provedene simulacije reakcije kupaca te procjene ukupnih učinaka na emisiju plinova, fiskalne prihode i izdatke vlasnika vozila. Izrađene su osnove prijedloga optimalnog novog modela fiskalnog opterećenja vlasnika osobnih motornih vozila temeljem ekoloških parametara. Projekt će rezultirati konkretnim prijedlozima zakonskih rješenja fiskalnog opterećenja zavisnog o ekološkim parametrima, uz stimulativni sustav oporezivanja za nabavu vozila koja imaju nižu emisiju štetnih plinova. Naziv projekta: Analiza mogućnosti redefiniranja neadministrativnih regija Republike Hrvatske Naručitelj i izvor sredstava: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije Voditelj projekta: dr. sc. Krešimir Jurlin Trajanje projekta: 10/2012. – 12/2012. Provedena je analiza mogućnosti nove definicije neadministrativnih regija Hrvatske Nuts 2 razine temeljem pravila Europske unije. Prikazane su povijesne, zemljopisne i ekonomske osnove definicije regija Hrvatske. Analizirane su sličnosti i razlike postojećih županija u pogledu pokazatelja konkurentnosti. Testirano je više mogućnosti grupiranja županija u neadministrativne (statističke) regije, u pogledu utjecaja na sposobnosti apsorpcije sredstava Kohezijske politike Europske unije, pravila nacionalnog sufinanciranja, odabira tematskih prioriteta, kao i s aspekta mogućnosti eventualnih budućih promjena definicije regija. 46 IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 Naziv projekta: Institutional Quality and Growth in EU Neighbourhood Countries (FP7 project SEARCH) Naručitelj: London School of Economics (UK) Voditelj projekta: dr. sc. Nevenka Čučković Trajanje projekta: 6/2012. – 11/2012. Osnovni cilj ovog istraživačkog projekta je bio procijeniti i usporediti kvalitetu institucionalnog okružja u Ukrajini i Moldaviji sa Hrvatskom i Makedonijom, te odabranim susjednim članicama EU. Specifični su ciljevi bili ocijeniti i mjeriti efikasnost političkih i gospodarskih institucija za upravljanje javnim sektorom uključujući i otpornost na korupciju, te odrediti razinu konvergencije i komplementarnosti sa institucijama u EU. Procjena se temeljila na nizu međunarodno usporedivih kompozitnih pokazatelja kvalitete institucija sukladno metodologiji Worldwide Governance Indicators (WGI) Svjetske banke, te ostalim međunarodno usporedivim bazama podataka (Transparency International, Freedom House, INSEAD, World Economic Forum, World Bank Doing Business). Svrha istraživanja bila je utvrditi prioritete i preporuke za kreiranje sustavne politike EU prema zemljama u neposrednom istočnom susjedstvu temeljem boljeg razumijevanja kvalitete njihovih institucija, te gospodarskih, inovacijskih i istraživačkih potencijala za intenzivniju suradnju sa EU. Rezultati istraživanja su objavljeni kao Working Paper 5/11 u okviru FP7 projekta SEARCH – Sharing Knowledge Assets: Interregionally Cohesive Neighbourhoods za čije potrebe je ovo istraživanje i obavljeno. Naziv projekta: Sudjelovanje građana u planiranju poboljšanja energetske učinkovitosti (CENEP) Naručitelj: – IPA 2008 – component I, “National Programme for Croatia under the IPA Transition Assistance and Institution Building Component for 2008” Voditeljica: dr. sc. Sanja Tišma (do 30.7.2011.), dr. sc. Ana-Maria Boromisa (od 1.8.2011.) Trajanje: 2/2011. – 2/2013. Partneri: DOOR/SSSH/FER/IMO Cilj projekta je poduprijeti razvoj strukturiranog dijaloga i formalnog savjetovanja između hrvatskih organizacija civilnog društva i tijela državne uprave o razvoju, praćenju i ocjenjivanju nacionalnih politika na polju energetske učinkovitosti. Specifični cilj je razviti socijalno osjetljivu nacionalnu politiku na polju energetske učinkovitosti kroz javna savjetovanja i rasprave. Aktivnosti na projektu u 2012. godini nastavljene su provedbom ankete o energetskoj 47 I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 IMO učinkovitosti u hrvatskim kućanstvima, započete u prosincu prošle godine. Do kraja veljače provedena je analiza ankete čiji su rezultati objavljeni na internetskoj stranici projekta. U ožujku i travnju u projekt je uključena zainteresirana javnost i širi krug građana kroz prvi niz od pet regionalnih fokus grupa koje su održane u Čakovcu, Osijeku, Rijeci, Zagrebu i Splitu. Drugi niz fokus grupa u istim gradovima održan je u listopadu i studenom. Zaključci fokus grupa korišteni su kao podloga za izradu 3. Nacionalnog akcijskog plana za energetsku učinkovitost za sektor kućanstva koji je završen u prosincu 2012. godine. U lipnju 2012. godine održan je i Okrugli stol pod nazivom Provedba mjera energetske učinkovitosti u stambenim objektima, a kako se pokazala potreba za posebnim naglaskom na obiteljske kuće, u rujnu je održan i radni sastanak na temu energetske obnove obiteljskih kuća. Naziv projekta: Strateške odluke za energetsku budućnost Hrvatske Naručitelj: Friedrich Ebert Stiftung Voditeljica: dr. sc. Ana-Maria Boromisa Trajanje: 3/2011. - 12/2012. Cilj projekta bio je stvoriti osnovu za uspostavljanje vizije energetske budućnosti u Hrvatskoj i identificirati aktivnosti koje bi omogućile prijelaz iz sadašnjeg stanja ka viziji. Specifični cilj bio je identificirati strateška pitanja i ključne aktere u oblikovanju i provedbi energetske politike. Na temelju analize postojeće energetske strategije i nedosljednosti između njezinih pojedinih dijelova zaključeno je da je energetska politika pod utjecajem procesa integracije u EU te da njenu provedbu ometaju tradicionalna energetska industrija i administracija. Rezultati projekta objavljeni su u istoimenoj knjizi. Naziv projekta: Prema progresivnoj energetskoj politici i sustavima u Hrvatskoj Naručitelj: Friedrich Ebert Stiftung Voditeljica: dr. sc. Ana-Maria Boromisa Trajanje: 1/2012. - 10/2012. Projekt predstavlja nastavak projekta “Strateške odluke za energetsku budućnost Hrvatske”. Njegov je glavni cilj bio utvrditi energetsku viziju Hrvatske i strukturirati aktivnosti koje bi omogućile prijelaz iz sadašnjeg stanja do vizije. Različiti su pristupi korišteni za identifikaciju ciljeva i relevantne mjere za postizanje tih ciljeva. Razlike između vizije i scenarija korištene su za identifikaciju glavnih izazova i formuliranje preporuka. Preporuke bi trebale omogućiti transformaciju iz trenutnog stanja u novu, 48 IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 zelenu strukturu s niskom razinom ugljika. U okviru projekta organizirane su stručne radionice i završna konferencija na kojima se raspravljalo o kritičnim pitanjima za utvrđivanje progresivne energetske politike u Hrvatskoj. Naziv projekta: Poboljšanje poslovne infrastrukture Grada Siska Komponenta IPA IIIc: Business Related Infrastructure Grant Scheme Naručitelj: SISAK PROJEKTI d.o.o., Grad Sisak Voditeljica: dr. sc. Ana-Maria Boromisa Trajanje: 5/2012-8/2012. U sklopu projekta Poboljšanje poslovne infrastrukture Grada Siska prepoznata je potreba za cjelovitim pristupom u razvoju poslovne infrastrukture na području grada Siska s posebnim osvrtom na Južnu industrijsku zonu unutar koje će se poticati razvoj zelenog poduzetništva. Opći cilj projekta je doprinijeti održivom razvoju Grada Siska i okolnih područja osnaživanjem uloge malog i srednjeg poduzetništva u gospodarskom rastu i stvaranju radnih mjesta. Projektne aktivnosti obuhvaćale su pet komponenti: 1. Upravljanje projektnim ciklusom (projektni management), 2. Završetak infrastrukturnih radova; 3. Izrada sveobuhvatne Strategije razvoja poslovne infrastrukture i malog i srednjeg poduzetništva, 4. Uspostavljanje Centra za podršku poduzetničkim aktivnostima; 5. Podizanje svijesti i znanja o zelenom poduzetništvu. Naziv projekta: Mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije i energetska učinkovitost u gradovima i općinama Naručitelj: Hanns Seidel Stiftung Voditeljica: dr. sc. Ana-Maria Boromisa Trajanje: 12/2011. - 4/2012. Cilj projekta je podizanje razine svijesti o mogućnostima uštede energije i korištenja obnovljivih izvora energije, radi postizanja ciljeva održivog razvoja. Projekt se provodio putem seminara i radionica na temu obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost u četiri županije: Zagrebačkoj, Sisačko-moslavačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Brodskoposavskoj. Rezultati istraživanja objavljeni su u knjizi. 49 I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 IMO Naziv projekta: Danube Civil Society Forum Naručitelj: Foster Europe Foundation, Eisenstadt, Austrija Voditelj projekta: dr. sc. Damir Demonja Trajanje projekta: 6/2011. – u tijeku Danube Civil Society Forum (DCSF) je platforma za učinkovito provođenje dijaloga među organizacijama civilnog društva i njihovo umrežavanje, koja uključuje 14 zemalja Podunavlja u okviru EU Strategy for the Danube Region (EUSDR), a predviđeno je u četvrtom stupu Akcijskog plana EU Komisije za EUSDR, “Jačanje Podunavlja”. DCSF je svojevrsna kontaktna točka za aktivnu suradnju i djelovanje civilnog društva, javnosti, državnih i privatnih dionika razvoja na regionalnoj, nacionalnoj i EU razini u zemljama Podunavlja. IMO je uključen u aktivnosti Radne grupe 1, “Povezivanje Dunavske regije”, podgrupe “Kultura i turizam”. U prvoj godini rada definirani su ciljevi rada, predložene aktivnosti i potencijalni projekti, a održana je i Prva opća skupština, u Eisenstadtu, Austrija (29.06.–01.07.2011.). Aktivnosti projekta u 2012. godini sastojale su se, uglavnom, u animiranju potencijalnih sudionika u zemljama Podunavlja za priključenje DCSF-u i sudjelovanje u osmišljavanju potencijalnih projekata. Te aktivnosti nastavit će se i tijekom 2013. godine, a bit će koordinirane od strane DCSF-a i njegovih tijela. Naziv projekta: Treći međunarodni kongres o ruralnom turizmu “Ruralni turizam – pokretač održivog razvoja”, Osijek, hotel “Osijek” 23.-26. svibnja 2012. godine Partneri: Klub članova “Selo”, Zagreb i Institut za međunarodne odnose, IMO, Zagreb Voditelj projekta: dr. sc. Damir Demonja Trajanje projekta: 1/2012. – u tijeku Institut za međunarodne odnose bio je do-organizator Trećeg međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu, pod nazivom “Ruralni turizam – pokretač održivog razvoja”, koji je održan u Osijeku, od 23. do 26. svibnja 2012. godine. Dr. sc. Sanja Tišma, ravnateljica Instituta, i dr. sc. Demonja, viši znanstveni suradnik, bili su članovi Znanstvenog i Organizacijskog odbora Kongresa, a dr. sc. Demonja je, temeljem prijedloga hrvatskih znanstvenika koji se bave problematikom ruralnog turizma, obnašao i funkciju Predsjednika Znanstvenog odbora Kongresa. Na Kongresu je sudjelovalo više od 200 sudionika iz 12 država, koji su predstavili 120 poglavito znanstvenih, ali i stručnih radova kroz četiri sekcije: “Ruralni razvoj, financiranje i međunarodna suradnja”, “Kreiranje i distribucija proizvoda ruralnog turizma”, “Turizam uz vode i rijeke i na rijekama i vodama”, “Posebni oblici ruralnog turizma” i “Baština u turizmu”. Teme izložene na Kongresu izabrane su i kao vodilje za buduću izradu potrebne posebne strategije 50 IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 razvoja ruralnog turizma Hrvatske, o čemu se raspravljalo i na uvodnom okruglom stolu “Quo vadis europski ruralni turizam?”, koja je održana u okviru Kongresa. Slijedom predstavljenih znanstvenih i stručnih radova, okruglog stola i radionica, doneseni su i Zaključci, koji su dostupni na poveznici http://www.kongres-seoskog-turizma.org/ zakljucak-kongresa.php. Jedan od konkretnih rezultata Kongresa je i Knjiga sažetaka/ Book of Abstracts, http://www.kongres-seoskog-turizma.org/zbornik_sazetaka_fin. pdf, čiji izdavači su Institut za međunarodne odnose i Klub članova “Selo”, a do kraja 2013. godine planirano je izdavanje Zbornika znanstvenih radova, koji će biti međunarodno recenzirani, a čiji do-izdavač će, također, biti IMO. Naziv projekta: Analiza transformacije Zapadnog Balkana iz ‘zone konflikta’ u ‘sigurnosnu zajednicu Naručitelj: Norwegian Research Council Voditelj projekta: dr. sc. Sandro Knezović Trajanje projekta: 2011. - 2014. Projekt analizira transformaciju Zapadnog Balkana kroz teoretski okvir ‘security community’. Taj teoretski okvir određuje jasne parametre koji odražavaju postojanje trendova transformacije, njezin stupanj razvijenosti, te omogućava projekciju budućnosti regije, kad su u pitanju sigurnosni izazovi. Projekt se provodi pod pokroviteljstvom Norwegian Scientific Council, partneri u provedbi su Norveški institut za međunarodne odnose (NUPI), IMO, Centar za sigurnosne studije (CSS) iz BiH, Beogradski centar za sigurnosnu politiku (BCSP), Centar za demokraciju i ljudska prava (CEDEM) iz Podgorice, Analytica iz Skopja, Institut za demokraciju i medijaciju (IDM) iz Tirane i Kosovski centar za sigurnosne studije (KCSS) iz Prištine. Rezultati provedenog istraživanja obrađeni su u članku pod nazivom “Croatia`s Police and Security Community Building in the Western Balkans” koji je predstavljen na Beogradskom sigurnosnom forumu u rujnu 2012. godine. Također do kraja samog projekta planira se njegovo objavljivanje, kao i objava zajedničke knjige s partnerima. Naziv projekta: Povećanje kapaciteta organizacija civilnog društva za mjerenje i monitoring reforme sektora sigurnosti na Zapadnom Balkanu Naručitelj: Geneva Centre for Democratic Control of Armed Forces Voditelj projekta: dr. sc. Sandro Knezović Trajanje projekta: 2009. - 2012. U sklopu projekta intenzivno se surađuje s partnerima iz regije na radionicama (Budva, 51 I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 IMO Mavrovo, Kolašin, Zagreb, Tirana) te konferencijama (Sarajevo, Priština, Beograd) što omogućuje komparativnu analizu regionalnih sigurnosnih pitanja te različitih aspekata integracije u EU te s tim povezanih reformi u jugoistočnoj Europi. Mapiranje reforme sektora sigurnosti predstavlja koristan indikator sveukupne demokratizacije društava, osobito post-konfliktnih tranzicijskih društava. Ovaj projekt predstavlja i značajan doprinos kapacitetima organizacija civilnog društva u zemljama u kojima se provodi. Kao rezultat rada na projektu, nastale su publikacije pod nazivom “Almanac on Security Sector Oversight in the Western Balkans” i “Mapping and Monitoring SSR in Croatia” koje predstavljaju značajan doprinos detaljnoj analizi reforme sigurnosnog sektora provedenoj od strane predstavnika Instituta za međunarodne odnose te ostalih partnera iz konzorcija na navedenom projektu. Naziv projekta: Korupcija u policiji Naručitelj: Geneva Centre for Democratic Control of Armed Forces Voditelj projekta: dr. sc. Sandro Knezović Trajanje projekta: 2012. - 2013. Navedeni projekt bavi se analizom korupcije u policiji, te mjerama koje se koriste u njezinom suzbijanju. Pod pokroviteljstvom Ženevskog centra za demokratsku kontrolu oružanih snaga (DCAF) bit će organizirane tri radionice (Ljubljana, Beograd, Skopje) koje će omogućiti razvoj metodološkog okvira za potrebe istraživanja, te komparativnu analizu pojave korupcije unutar policijskog sektora. Projekt se provodi pod pokroviteljstvom DCAF-a, a uz Institut za međunarodne odnose sudjeluju i Centar za sigurnosne studije (CSS) iz BiH, Beogradski centar za sigurnosnu politiku (BCSP), Centar za demokraciju i ljudska prava (CEDEM) iz Podgorice, Analytica iz Skopja, Institut za demokraciju i medijaciju (IDM) iz Tirane i Kosovski centar za sigurnosne studije (KCSS) iz Prištine. Naziv projekta: Europske perspektive: Francuska / Hrvatska: partnerstvo za europske integracije Partneri: Veleposlanstvo Francuske Republike u suradnji s udrugom Alumni Europskih studija i Delegacijom EU u RH Voditelji projekta: dr. sc. Hrvoje Butković i Krševan Antun Dujmović Trajanje projekta: 4/2010. – 6/2012. Projekt je uključivao organiziranje javnih predavanja koja su održali istaknuti francuski predavači i javne osobe o aktualnim temama iz područja europskih integracija. Projekt je financiralo Veleposlanstvo Francuske Republike u Republici Hrvatskoj, dok je Delegacija 52 IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 Europske unije omogućila korištenje svog Informacijskog centra te pokrila troškove prevođenja. IMO je aktivno sudjelovao u provođenju projekta kao partnerska institucija zajedno sa udrugom Alumni Europskih studija. Tijekom 2011. godine organizirana su tri predavanja na sljedeće teme: “Vanjska politika Europske unije” (Maxime Lefebvre), “Europska građanska inicijativa” (Cédric Bloquet) i “Europska politika u području zaštite voda” (Pierre Chantrel). U 2012. godini održano je predavanje “Pakt kohezije suočen s krizom” (Marjorie Jouen). Naziv projekta: ERASMUS Network “LISBOAN, Linking Interdisciplinary Integration Studies by Broadening the European Network” Naručitelj: Europska komisija, ERASMUS program Voditelj projekta: dr. sc. Višnja Samardžija Trajanje: 10/2010. – 10/2013. U sklopu projekta 10. i 11. svibnja 2012. IMO je sudjelovao na drugoj godišnjoj konferenciji projekta u Briselu (“Second LISBOAN Annual Conference”), izrađeni su prilozi o aktivnostima IMO-a u proučavanju Lisabonskog ugovora za godišnju publikaciju “Lisbon Watch”, te više priloga za dvomjesečni newsletter projekta. U sklopu projekta IMO je 5. listopada 2012. organizirao međunarodnu radionicu u Dubrovniku (IUC) na temu “Relevance of the European External Action Service for the EU’s policies towards South Eastern Europe”. Na ovoj radionici koju je financijski podržao i MZOS sudjelovalo je dvadesetak znanstvenika iz europskih zemalja, te voditelj projektnog konzorcija Prof. Wolfgang Wessels kao i voditelj Odjela za Zapadni Balkan Europske službe za javno djelovanje gospodin Jonas Jonsson. Naziv projekta: The Economic Crisis Impact on Industrial Relations National Systems: Policy Responses as Key Recovery Tools Naručitelj: Europska komisija, Opća uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost Koordinator projekta: Centar za ekonomski razvoj – CED, Sofija Voditeljica IMO dionice: dr. sc. Višnja Samardžija Trajanje: 12/2011. - 12/2012. IMO je u projektu sudjelovao kao partner iz Hrvatske zajedno s još pet institucija iz europskih zemalja. Cilj projekta bio je istražiti metode rada i dinamiku interakcije između socijalnih partnera na nacionalnim razinama u vrijeme krize te na temelju provedenih analiza izraditi policy preporuke za daljnji razvoj industrijskih odnosa 53 I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 IMO u europskom kontekstu. U sklopu projekta istraživači iz IMO-a su: sudjelovali na inicijalnom sastanku projekta i završnoj konferenciji u Sofiji, sudjelovali na studijskom putovanju u Briselu, preveli dijelove izvještaja Europske komisije o industrijskim odnosima (2010.) na hrvatski jezik, proveli istraživanje u Hrvatskoj i rezultate objavili u knjizi “Učinci gospodarske krize na industrijske odnose u Hrvatskoj” (dvojezično izdanje na hrvatskom i engleskom jeziku, autori H. Butković; V. Samardžija; S. Tišma) te organizirali debatu s akterima industrijskih odnosa u Hrvatskoj. Naziv projekta: ANVIL – Analyses of Civil Security Systems in Europe Naručitelj: Europska komisija, FP7 projekt (Coordination and support action) Koordinator: Research Management AS, Norveška Voditelj IMO dionice projekta: dr. sc. Višnja Samardžija Trajanje: 3/2012. – 2/2014. IMO je partner na FP7 projektu ANVIL na kojem sudjeluju akademske institucije iz još 11 europskih zemalja. Projekt se provodi s ciljem “mapiranja” sličnosti i različitosti između europskih nacionalnih i regionalnih sustava civilne sigurnosti. Na osnovu izrade dvadesetak nacionalnih studija odabranih europskih zemalja prema zajedničkom metodološkom predlošku i analize regionalnih organizacija i inicijativa koje se bave pitanjima civilne sigurnosti stvorit će se osnova za komparativnu analizu sustava civilne sigurnosti i identificiranje najbolje prakse. U okviru projekta IMO je zadužen za analizu sustava civilne sigurnosti u Hrvatskoj te u nekolicini regionalnih organizacija odnosno inicijativa u jugoistočnoj Europi. Naziv projekta: OPAL – Observatory of Parliaments after the Lisbon Treaty Naručitelj: Znanstvena vijeća Francuske, Velike Britanije i Njemačke Koordinator: Sveučilište iz Koelna Voditelj IMO dionice projekta: dr. sc. Hrvoje Butković Trajanje: 6/2012. – 12/2013. Istraživački rad na ovom projektu podijeljen je u dvije faze: izradu preliminarnih izvještaja o funkcioniranju nacionalnih parlamenata država članica EU-a (uključujući Hrvatsku), te izradu poglavlja za znanstvenu knjigu o ulozi nacionalnih parlamenata država članica EU-a nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora temeljem zajedničkog metodološkog predloška (izdavač Palgrave). 54 IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 8. Publikacije Croatian International Relations Review IMO već osamnaestu godinu izdaje znanstveni časopis Croatian International Relations Review (CIRR) koji izlazi na engleskom jeziku i objavljuje znanstvene radove iz područja međunarodnih odnosa, kao i iz politologije, ekonomije, sociologije, psihologije, filozofije i sigurnosti. Uz znanstvene članke CIRR objavljuje i prikaze knjiga, relevantnih za područje interesa časopisa i recentno objavljenih. Namijenjen je prije svega akademskoj zajednici, ali i širem zainteresiranom čitateljstvu. Časopis CIRR referira se u sljedećim referentnim bazama: •• International Political Science Abstracts - IPSA •• Public Affairs Information Service – PAIS •• CSA Social Services Abstracts •• CSA Worldwide Political Science Abstracts. Od 2012. godine CIRR izlazi u elektronskom obliku dva puta godišnje. U 2012. godini pripremljeni su i izdani brojevi 66 i 67. Glavna urednica je dr. sc. Senada Šelo Šabić, a pomoćni urednici su Ivana Keser i Janko Bekić. Nikola Marijan, zaposlen u IMO-u u okviru programa “Stručnog osposobljavanja za rad”, također radi u uredništvu časopisa. CIRR je uključen u HRČAK – centralni portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa koji okuplja časopise koji nude otvoreni pristup objavljenim radovima. IMO Occassional Papers Početkom 2012. pokrenuta je nove periodičke publikacije IMO Occassional Papers (uredništvo: Nevenka Čučković, Ana-Maria Boromisa, Krešimir Jurlin) s namjerom da se poveća vidljivost kvalitetnih međunarodnih komparativnih istraživanja koja obuhvaćaju Hrvatsku kod domaće znanstvene i šire publike. U 2012. objavljena su dva broja: Occasional Paper 1/2012 - Preferential Trading Agreements and Economic Reforms in Developing Countries / Leonardo Baccini, Johannes Urpelainen Occasional Paper 2/2012 - Socio-economic developments in the Enlargement countries and the need for evidence based policy making / Will Bartlett http://www.irmo.hr/occasional-papers 55 I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 IMO 9. Pregled radova djelatnika IMO-a u 2012. godini Autorske knjige 1. Beširević, Nataša; Bilić, Ivana; Bošnjak, Sanja; Butković, Hrvoje; Butorac, Goran; Cuculić Župa, Judita; Čorlija Milivojević, Tatjana; Drešaj, Suzana; Đokić, Irena; Džanić, Emir; Herenčić, Lin; Ivanović Šarkanović, Biserka; Juroš, Luka; Kancir, Jasna; Kordić, Zoran; Krčelić, Dinka; Kuhar, Maja; Leppee Fraize, Petra; Liha, Aida; Marasović, Marina; Marović, Loredana; Mudrić, Mišo; Ondelj, Ivona; Petrović, Martina; Skakelja, Nedica; Svilar, Jelena; Turkalj, Kristijan; Turuk, Zoran; Vlašić Feketija, Mirna; Slavujac, Vjekoslav. Eučionica: Sve što ste htjeli znati o ulasku Hrvatske u EU . Zagreb : Europski edukacijski forum, 2012 (priručnik). 2. Boromisa, Ana-Maria. Prema progresivnoj energetskoj politici i sustavima u Hrvatskoj . Zagreb : FES, 2012 (monografija). 3. Boromisa, Ana-Maria; Tišma, Sanja. Mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije i energetska učinkovitost na razini gradova i općina . Zagreb : IMO, 2012 (priručnik). 4. Boromisa, Ana-Maria; Tišma, Sanja; Raditya Ležaić, Anastasya. Gospodarska diplomacija Republike Hrvatske ili zašto Hrvatskoj nužno treba snažna i sustavna gospodarska diplomacija . Zagreb : Institut za međunarodne odnose, 2012 (monografija). 5. Butković, Hrvoje; Samardžija, Višnja; Tišma, Sanja. Učinci gospodarske krize na industrijske odnose u Hrvatskoj . Zagreb : Institut za međunarodne odnose - IMO, 2012. (monografija). 6. Ivanović, Snježana. Informacijski izvori iz međunarodnih odnosa i međunarodna integracija Hrvatske. Zagreb : Institut za međunarodne odnose, 2012 (monografija). 7. Knezović, Sandro. Konsolidacija u Jugoistočnoj Europi: Utjecaj vanjskih i unutarnjih faktora . Zagreb : Politička kultura, 2012 (monografija). 8. Knezović, Sandro; Staničić, Mladen; Mahečić, Zvonimir. Mapping and Monitoring SSR in Croatia . Zagreb : Institut za međunarodne odnose, 2012 (monografija). 56 IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 9. Tišma, Sanja; Boromisa, Ana-Maria; Pavičić Kaselj; Ana. Environmental Finance and Development . Abingdon : Routledge, 2012 (monografija). Uredničke knjige 1. Tišma, Sanja; Samardžija, Višnja; Jurlin, Krešimir (ur.). Hrvatska i Europska unija : Prednosti i izazovi članstva / Zagreb : Institut za međunarodne odnose (IMO), 2012 (priručnik). 2. Knjiga sažetaka/Book of Abstracts Trećeg međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu, Osijek, 23.-26. svibnja 2012. / Demonja, Damir; Katica, Dijana (ur.). Zagreb : Klub članova “Selo” i Institut za međunarodne odnose, IMO, 2012 (zbornik). Poglavlja u knjigama 1. Bilić, Paško; Švob-Đokić, Nada. Croatia: A Dynamic Evolvement of Media Policy // Understanding Media Policies: A European Perspective / Psychogiopoulou, Evangelia (ur.). Basingstoke : Palgrave Macmillan, 2012. Str. 54-69. 2. Boromisa, Ana-Maria. Strateške odluke za energetsku budućnost Hrvatske // Strateške odluke za energetsku budućnost Hrvatske. Zagreb : Friedrich Ebert Stiftung, 2012. Str. 7-54. 3. Butković, Hrvoje. Can Flexible Integration be a Pattern for Making Progress in the EUs Eastern Neighborhood? // Multi-speed Europe / Kellerhals, Andreas ; Baumgartner, Tobias (ur.). Zürich : Schulthess Juristische Medien, 2012. Str. 131-146. 4. Butković, Hrvoje. Demokratski deficit Europske unije i modeli za njegovo prevladavanje // Politički sustav Europske unije i europeizacija hrvatske politike / Damir Grubiša ; Nataša Beširević ; Hrvoje Špehar (ur.). Zagreb : Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, 2012.. Str. 43-54. 5. Cvjetičanin, Biserka. Kulturna politika Europske unije i Hrvatska: djelovati u interkulturnom dijalogu // Hrvatska u EU: Kako dalje? / Puljiz, Vlado ; Ravlić, Slaven ; Visković, Velimir (ur.). Zagreb : Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, 2012. Str. 407-414. 6. Cvjetičanin, Biserka. Régulations économiques et technologiques: introduction // Les nouveaux enjeux des politiques culturelles. Dynamiques européennes / Saez, Guy ; Saez, Jean-Pierre (ur.). Paris : Editions La Découverte, 2012. Str. 301-306. 57 I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 IMO 7. Čučković, Nevenka; Bartlett, Will. Skills Matching in the Croatian SME Sector and Competence Based Education and Training: Progress and Prospects // Labour Market and Skills in the Western Balkans / Arandarenko, Mihal ; Bartlett, Will (ur.). Beograd : FREN - Foundation for Advancement of Economics and LSE, 2012. Str. 155-175. 8. Čučković, Nevenka; Vučković, Valentina. Croatia: Economy // Central and South-Eastern Europe 2013 / Europa Publications (ur.). London : Routledge, 2012. Str. 190-197. 9. Čvrljak, Saša; Butković, Hrvoje. Danube Strategy of the European Union and its Strategic Significance for the Republic of Croatia // Danube Strategy – Strategic Significance for Serbia / Jeftić Šarčević, Nevenka ; Stojić Karanović, Edita. (ur.). Belgrade, Serbia : Institute of International Politics and Economics, 2012. Str. 81-95. 10. Jelinčić, Daniela Angelina. Contemporary Identity: A Drive for Successful Cultural Tourism Management // Cultural Policy and Management Yearbook (KPY) 2011 / Ince, Ayca (ur.). Istanbul : Istanbul Bilgi University Press, 2012. Str. 66-72. 11. Jelinčić, Daniela Angelina; Žuvela, Ana. Arts market in Croatia // Western Balkans: regional art market, and not a fiction? = Zapadni Balkan: regionalno umetničko tržište, a ne fikcija? / Rikalović, Gojko (ur.). Beograd : Anonymous, 2012. Str. 53-69. 12. Obuljen, Nina. Article 4. Definitions // The UNESCO Convention on the Protection and Promotion of the Diversity of Cultural Expressions: Explanatory Notes / von Schorlemer, Sabine ; Stoll, Peter-Tobias (ur.). Berlin Heidelberg : Springer-Verlag, 2012. Str. 133-160. 13. Švob-Đokić, Nada. Cultural Networks and Imagined Regionalism // Towards Open Regionalism in South East Europe / Stubbs, Paul ; Solioz, Christophe (ur.). Baden-Baden : Nomos, 2012. Str. 117-131. 14. Tišma, Sanja; Funduk, Marina. Hrvatska budućnost - Europska zelena paradigma // Hrvatska u EU - Kako dalje? / Puljiz, Vlado ; Ravlić, Slaven ; Visković, Velimir (ur.). Zagreb : Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, 2012. Str. 207-229. 58 IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 Izvorni znanstveni i pregledni radovi u CC časopisima 1. Bilić, Paško. Hrvatski medijski sustav između refleksivne modernizacije i medijatizacije: societalna i institucionalna analiza. // Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja. 21 (2012) , 4; 821-842 (pregledni rad, znanstveni). Ostali radovi u CC časopisima 1. Čučković, Nevenka. Tax Politics in Eastern Europe: Globalization, Regional Integration and the Democratic Compromise – By H. Appel. // Journal of common market studies. 50 (2012) , 5; 854-855 (prikaz, stručni). 2. Čvrljak, Saša. Richard G. Whitman and Stefan Wolff (eds.): The European Neighbourhood Policy in Perspective: Context, Implementation and Impact. // Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja. 21 (2012) , 3; 799-803 (prikaz, stručni). Znanstveni radovi u drugim časopisima 1. Basarac, Martina; Vučković, Valentina. Analiza izvozne konkurentnosti hrvatske prerađivačke industrije. // Ekonomski pregled. 62 (2012) , 12; 729751 (pregledni rad, znanstveni). 2. Demonja, Damir. Art History in Croatian Cultural Tourism. // Studies in Physical Culture and Tourism. 19 (2012) , 3; 121-127 (izvorni znanstveni rad, znanstveni). 3. Demonja, Damir. The Importance of the Danube Strategy for Tourism and Culture Development of the Croatian Danube Region. // Geographica Pannonica. 16 (2012) , 3; 112-125 (izvorni znanstveni rad, znanstveni). 4. Demonja, Damir; Baćac, Robert. Contribution to the practical engagement in rural tourism in Croatia: from idea to successful realization. // “Turismul rural Romanesc in contextul dezvoltarii durabile”(“Romanian rural tourism in the context of sustainable development”). 1 (XXVIII) (2012) , 4; 89-107 (znanstveni članak, izvorni znanstveni rad, znanstveni). 5. Demonja, Damir; Baćac, Robert. Baština i tradicija u oblikovanju turističke ponude na ruralnom prostoru Hrvatske. // Podravina : časopis za multidisciplinarna istraživanja. XI (2012) , 21; 205-218 (pregledni znanstveni rad, znanstveni). 59 I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 IMO 6. Jelinčić, Daniela Angelina; Zović, Irides. Knjižnice u turizmu: shhhh, quiet please! Nein, herzlich willkommen! Si accomodi!. // Liburna: međunarodni znanstveni časopis za kulturu, turizam i komuniciranje. 1 (2012) , 1; 37-47 (članak, znanstveni). 7. Jelinčić, Daniela Angelina; Žuvela, Ana. Facing the Challenge? Creative Tourism in Croatia. // Journal of Tourism Consumption and Practice. 4 (2012) , 2; 78-90 (članak, znanstveni). 8. Mileusnić Škrtić, Mira; Horvatinčić, Karolina; Tišma Sanja. E-learning in banking. // Croatian Journal of Education. 14 (2012) , 2/2012; 257-274 (članak, znanstveni). 9. Primorac, Jaka. Od nesigurnosti do nesigurnosti: rad i zaposlenost u kulturnim i kreativnim industrijama. // Revija za sociologiju. 42 (2012) , 1; 5-30 (pregledni rad, znanstveni). Ostali radovi u drugim časopisima 1. Bekić, Janko. Nad Hrvatskom kruži bauk segregacije. // Zarez : dvotjednik za kulturna i društvena zbivanja. 14 (2012) , 331; 7-7 (članak, ostalo). 2. Bekić, Janko. Pitanje zločina: liberalizam, komunizam, fašizam. // Političke analize. 3 (2012) , 10; 38-42 (članak, stručni). 3. Bekić, Janko. Hrvatska kao useljenička zemlja. // Političke analize. Tromjesečnik za analizu hrvatske i međunarodne politike. 3 (2012) , 12; 4447 (članak, stručni). 4. Bekić, Janko. Petar Popović: Controversies in Theories of International Relations. // Croatian international relations review. 18 (2012) , 67; 83-86 (prikaz, ostalo). 5. Bekić, Janko. Spustila se gusta magla. Fašizam iza dimne zavjese. // Zarez : dvotjednik za kulturna i društvena zbivanja. 14 (2012) , 333; 2-2 (članak, ostalo). 6. Bilić, Paško; Primorac, Jaka. Izvještaj o intervjuima provedenima u okviru projekta MEDIADEM, Zagreb, IMO, 2010.-2013.. // Medijska istraživanja. 18 (2012) , 1; 189-200 (prikaz, stručni). 7. Butković, Hrvoje. Loukas Tsoukalis and Janis A. Emmanouilidis(eds.)The Delphic Oracle on Europe. Is there a Future for the European Union?. // Croatian international relations review. XVIII (2012.) , 66; 143-146 (prikaz, stručni). 60 IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 8. Čvrljak, Saša. Dieter Mahncke and Sieglinde Gstöhl, (eds.): European Union Diplomacy: Coherence, Unity and Effectiveness With a Foreword by Herman Van Rompuy. // Croatian international relations review. XVIII (2012) , 66; 134-138 (prikaz, stručni). 9. Demonja, Damir. Robert Baćac: Priručnik za bavljenje seoskim turizmom : korak po korak od ideje do uspješnog poslovanja ; Zagreb : Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, 2011., 190 str., ISBN 978-953-55529-2-5. // Turizam. 60 (2012) , 1; 110-110 (prikaz, stručni). 10. Demonja, Damir. Petra Somek: Tradicijsko graditeljstvo u Podravini. Pregled s karakterističnim primjerima, Samobor: Meridijani, 2011., 199 str., ISBN 978-953-239-143-5. // Sociologija i prostor. 50 (2012) , 1; 134-137 (recenzija/prikaz knjige, stručni). 11. Jelinčić, Daniela Angelina. Kultura ili baština? Problem nematerijalnosti: komentar. // Etnološka tribina : godišnjak Hrvatskog etnološkog društva. 42 (2012) , 35; 30-33 (komentar, stručni). 12. Kornfein; Iva. Matthew Alan Hill: Democracy Promotion and Conflictbased Reconstruction: The United States and Democratic Consolidation in Bosnia, Afghanistan and Iraq. // Croatian international relations review. 18 (2012) , 67; 90-93 (prikaz, ostalo). 13. Kornfein; Iva. Sylvana Habdank-Kolaczkowska and Christopher T. Walker (ed.):Freedom House: Nations in Transit 2011: Democratization from Central Europe to Eurasia. // Croatian international relations review. 18 (2012) , 66; 130-133 (prikaz, ostalo). 14. Kornfein; Iva. Chorvátsko a NATO – štyri roky úspešného partnerstva. // Zahraničná politika. 4 (2012) , 1; 18-20 (članak, stručni). 15. Primorac, Jaka. IMO and ELIAMEP Round Table: ‘Media Policies: Country Practices Within the EU Media Regulatory Framework’, 10th of December 2010, Zagreb, Croatia. // Medijska istraživanja. 18 (2012) , 1; 182-189 (prikaz, stručni). 16. Primorac, Jaka. Discussion group on ‘Media policy: suggestions and recommendations for the development of free and independent media in Croatia’, IMO, Zagreb, April 18, 2012. // Medijska istraživanja. 18 (2012) , 1; 200-201 (kratko priopćenje, stručni). 17. Primorac, Jaka. David Hesmondhalgh, Sarah Baker, Creative Labour: Media Work in Three Cultural Industries. // Revija za sociologiju. 42 (2012) , 1; 108-111 (prikaz, stručni). 61 I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 IMO 18. Samardžija, Višnja. Croatia’s woes mount as EU membership nears. // Europe’s World: The only Europe-wide policy journal. 2012 (2012) , 21; 135136 (komentar, stručni). 19. Samardžija, Višnja. Dimitar Bechev: Constructing South East Europe: The Politics of Balkan Regional Cooperation. // Südosteuropa: Zeitschrift für Politik und Gesellschaft. 1 (2012) , 60; 136-137 (prikaz, ostalo). Sažeci u ostalim časopisima 1. Demonja, Damir; Mišćin, Lidija; Rigo, Robert. Biciklistički turizam kao mogući generator razvoja turističkih destinacija Hrvatske // Treći međunarodni kongres o ruralnom turizmu: Knjiga sažetaka/Book of abstracts / Demonja, Damir ; Katica, Dijana (ur.). Zagreb : Klub članova “Selo” ; Institut za međunarodne odnosne (IMO), 2012. 88-89 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni). 2. Demonja, Damir; Stepinac Fabijanić, Tihana. Dunavska strategija u kontekstu razvoja ruralnog turizma u istočnoj Hrvatskoj: uloga organizacija civilnog društva // Treći međunarodni kongres o ruralnom turizmu, Knjiga sažetaka/Book of abstracts / Demonja, Damir ; Katica, Dijana (ur.). Zagreb : Klub članova “Selo” ; Institut za međunarodne odnose (IMO), 2012. 176-177 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni). Radovi u postupku objavljivanja 1. Demonja, Damir. Cultural Tourism as the Conveyor of Identity: The Example of Croatia. // Zbornik radova konferencije “Nacionalni i europski identitet u procesu europskih integracija”, Beograd, 28. i 29. lipanj 2012.. (2012) (prihvaćen za objavljivanje). 2. Demonja, Damir. Rural tourism: experiences of Croatia. // Studies and research of Rural Economy. (2012) (prihvaćen za objavljivanje). 3. Demonja, Damir; Baćac, Robert. Contribution to the development of rural tourism in Croatia: proposed steps for successful business. // Turizam, International Scientific Journal. (2012) (prihvaćen za objavljivanje). 62 IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 Objavljena pozvana predavanja na skupovima 1. Demonja, Damir. Kulturni turizam i povijest umjetnosti: primjer Hrvatske // “Očuvanje i zaštita kulturno-istorijskog nasljeđa Srbije u inostranstvu (III)” / Golubović, Vidoje (ur.). Beograd : Institut za međunarodnu politiku i privredu Beograd, 2012. 439-460 (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, objavljeni rad, znanstveni). 2. Demonja, Damir; Baćac, Robert. Rural Tourism in Croatia in the Context of European Rural Tourism // Progrese in teoria deciziilor economice in conditii de risc si incertitudine. Iasi, Rumunjska : Departamentul de Cercetări Economice din cadrul Institutului de Cercetări Economice şi Sociale “Gh. Zane” al Academiei Române – Filiala Iaşi, 2012. 27-38 (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, objavljeni rad, znanstveni). 3. Demonja, Damir; Rubić, Majda. Protection of cultural heritage in the framework of European law – experiences of the Republic of Croatia and opportunities for cooperation in Danube macro region // Danube Strategy - Strategic Significance for Serbia / Jeftić Šarčević, Nevenka ; Stojić Karanović, Edita (ur.). Beograd : Institute of International Politics and Economics, 2012. 95-111 (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, objavljeni rad, znanstveni). 4. Demonja, Damir; Tihana Stepinac Fabijanić. Danube Civil Society Forum (DCSF) – an example of initiative to connect the Danube Region and opportunities of Croatia to promote culture and tourism in the framework of Danube Strategy // Danube Strategy - Strategic Significance for Serbia / Jeftić Šarčević, Nevenka ; Stojić Karanović, Edita (ur.). Beograd : Institute of International Politics and Economics, 2012. 233-252 (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, objavljeni rad, znanstveni). Znanstveni radovi u zbornicima skupova s međunarodnom recenzijom 1. Mileusnić Škrtić, Mira; Tišma, Sanja; Horvatinčić, Karolina. Upravljanje projektnim rizicima: modeli i kategorizacija // 5. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA “DANI KRIZNOG UPRAVLJANJA” / Ivan Toth (ur.). Velika Gorica : Veleučilište Velika Gorica, 2012. 415-430 (predavanje, međunarodna recenzija, objavljeni rad, znanstveni). 63 I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 IMO Drugi radovi u zbornicima skupova s recenzijom 1. Steiner, Sanja; Božičević, Josip; Tišma, Sanja. Prometno-prostorna korelacija u strategijskom planiranju razvoja // Ocjena dosadašnjeg prometnog razvitka Hrvatske i osnovne smjernice daljnjeg razvoja, Zbornik radova / Steiner, Sanja ; Božičević, Josip ; Bukljaš Skočibušić, Mihaela (ur.). Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2012. 53-69 (predavanje, domaća recenzija, objavljeni rad, znanstveni). Sažeci u zbornicima skupova 1. Bilić, Paško. Emerging communication structures in new media systems: flows and counter-flows through wikis // Berliner Kolloquium – Berichte / Abstracts 2012. (predavanje, sažetak, znanstveni). 2. Bilić, Paško. Re-setting the agenda: negotiating an uneasy line between news and knowledge on Wikipedia // . (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni). 3. Primorac, Jaka. Policies for Cultural Labour? Employment in Cultural Industries in Croatia // . (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni). 4. Bilić, Paško. Towards a Mediated Center in the Network Society: Social construction of knowledge on and with Wikipedia // (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni). 5. Jelinčić, Daniela Angelina. Što mi nudimo i kako nas “Oni” vide? // Javna diplomacija: imidž nacije i brendiranje / Markić Boban, A. (ur.). Zagreb : Hanns-Seidel-Stiftung i Diplomatska akademija MVPEI, 2012. 86-91 (pozvano predavanje, sažetak, stručni). 6. Jelinčić, Daniela Angelina. Mala mojaaa dođi mi u leglooo, čekat ću te u krevetu Meblooo... ooojjj!!! // Etnologija i komercijalizacija tradicijske kulture / Grbić, Jadranka (ur.). Zagreb : Hrvatsko etnološko društvo, 2012. 13-14 (predavanje, sažetak, znanstveni). Druge vrste radova 1. Butković, Hrvoje. Croatia to join EU in times of economic turmoil, 2012. (intervju). 2. Butković, Hrvoje. Jedan od najvažnijih ciljeva EU stvaranje je novih radnih mjesta, 2012. (popularan rad). 64 IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 3. Butković, Hrvoje. Nezaposlenost - rizici i potencijali za Hrvatsku, 2012. (popularan rad). 4. Butković, Hrvoje. Slobodno kretanje radnika - iskustva novih država članica, 2012. (popularan rad). 5. Butković, Hrvoje. Zapošljavanje mladih nakon ulaska u EU, 2012. (popularan rad). 6. Butković, Hrvoje. Priljev migranata u Hrvatsku nakon ulaska u Europsku uniju, 2012. (popularan rad). 7. Butković, Hrvoje. Ulaskom u EU oslobodit će se znatna sredstva za ruralni razvoj, 2012. (popularan rad). 8. Butković, Hrvoje. Poljoprivrednici će zadržati sličnu razinu izravnih plaćanja, 2012. (popularan rad). 9. Butković, Hrvoje. Zajednička poljoprivredna politika za razvoj hrvatske poljoprivrede, 2012. (popularan rad). 10. Butković, Hrvoje. Kakva je sudbina malih poljoprivrednih farmi, 2012. (popularan rad). 11. Butković, Hrvoje. Budućnost EU u rukama je građana, 2012. (popularan rad). 12. Butković, Hrvoje; Čvrljak, Saša. “Lisabon Watch” Annual Report, Issue 2, 2012. (izvješće). 13. Funduk, Marina. Dinaric Karst Transboundary Aquifer System: Stakeholder Analasys Croatia, 2012. (studija). 14. Funduk, Marina; Tišma, Sanja; Kramarić, Željko. Protection and Sustainable Use of the Dinaric Karst Transboundary Aquifer System: Communication, Dissemination and Replication Strategy, 2012. (studija). 15. Jelinčić, Daniela Angelina; Žuvela, Ana; Polić, Marijo. Zagreb kao kulturni proizvod: Akcijski plan poticanja razvoja kulturnih/kreativnih industrija grada Zagreba, 2012. (studija - akcijski plan). 16. Mercer, Colin; Obuljen, Nina; Primorac, Jaka; Uzelac, Aleksandra. THE CULTURE STRAND OF THE CREATIVE EUROPE PROGRAMME 2014-2020. NOTE, 2012. (ekspertiza). 17. Švob-Đokić, Nada; Primorac, Jaka; Obuljen, Nina. Compendium of Cultural Policies and Trends in Europe. Country Profile: Croatia, 2012. (ekspertiza). 18. Uzelac, Aleksandra. D4.2: Report on aggregator distribution and effective aggregation models, 2012. (studija). 65 I Z V J E Š T A J O R A D U IMO 2 0 1 2 Tablični prikaz radova djelatnika Instituta u 2012. godini Autorske knjige Uredničke knjige Poglavlja u knjigama Izvorni znanstveni i pregledni radovi u CC časopisima Ostali radovi u CC časopisima Znanstveni radovi u drugim časopisima Ostali radovi u drugim časopisima Sažeci u ostalim časopisima Radovi u postupku objavljivanja Objavljena pozvana predavanja na skupovima Znanstveni radovi u zbornicima skupova s međunarodnom recenzijom Drugi radovi u zbornicima skupova s recenzijom Sažeci u zbornicima skupova Druge vrste radova UKUPNO 66 9 2 14 1 2 9 19 2 3 4 1 1 6 18 111 IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 10. Obrazovanje djelatnika Znanstvena novakinja Valentina Vučković je u 2012. godini obranila prijavu teme doktorske disertacije na doktorskom studiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Znanstveni novaci Janko Bekić, Marina Funduk i Iva Kornfein su u 2012. godini upisali 6. semestar poslijediplomskog doktorskog studija “Komparativne politike” na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Znanstvena novakinja Ana Žuvela je u 2012. godini upisala 4. semestar poslijediplomskog doktorskog studija “Komparativne politike” na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Znanstveni novak Paško Bilić je u 2012. godini redovito pohađao poslijediplomski doktorski studij sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Znanstvena novakinja Ivana Keser je 2012. godine upisala združeni doktorski studij Lokalnog i regionalnog razvoja, Sveučilište u Zadru - Sveučilište u Teramu. Krševan Antun Dujmović je u 2012. godini upisao 3. semestar poslijediplomskog doktorskog studija “Komparativne politike” na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i predao magistarski rad na poslijediplomskom studiju “Međunarodni odnosi” na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Dragana Markanović je u 2012. godini upisala jednogodišnji specijalistički program “EU project manager” na Poslovnoj akademiji Experta u Zagrebu. Saša Čvrljak je u 2012. godini redovito pohađao interdisciplinarni doktorski studij iz “Europskih studija” na Fakultetu društvenih znanosti (Fakultet za družbene vede) Sveučilišta u Ljubljani. Mirjana Drlje je u 2012. upisala 4. semestar poslijediplomskog specijalističkog studija Javno pravo i javna uprava na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Mr. sc. Mira Mileusnić Škrtić je u 2012. godini položila sve ispite na poslijediplomskom doktorskom studiju Informacijske znanosti na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu. Ivona Ondelj je u 2012. godini položila sve ispite i ispunila sve obveze doktorskog studija Europskog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te prijavila temu doktorske disertacije. 67 I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 IMO 11. Predavački angažman Tijekom 2012. godine djelatnici IMO-a aktivno su sudjelovali u kreiranju i provedbi kolegija na preddiplomskim i poslijediplomskim studijima na nekoliko hrvatskih sveučilišta te na poslovnim školama. Popis kolegija na kojima djelatnici institucije sudjeluju u nastavi: dr. sc. Ana-Maria Boromisa •• Economics of European Integration, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu, 2011/2012. dr. sc. Nevenka Čučković •• Inovativni poslovni procesi, odnosi i modeli, poslijediplomski studij, Fakultet za primijenjene društvene i poslovne studije DOBA, Maribor, Slovenija, 2012/2013. dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić •• Upravljanje kulturnim dobrima I i II, preddiplomski studij, Sveučilište u Dubrovniku, od 2007. do sada •• Ekonomija kulture, diplomski studij, Sveučilište u Dubrovniku, od 2009. do sada •• Menadžment kulturnog turizma, diplomski studij, Veleučilište VERN, od 2012. dr. sc. Krešimir Jurlin •• Međunarodna trgovina - Policy aspekti, Visoka škola za međunarodne odnose i diplomaciju, 2010/2011. dr. sc. Sanja Maleković •• Ekonomika EU, Ekonomski Fakultet Zagreb; Naziv kolegija: Regionalna politika EU i upravljanje projektima, od 2008. do sada •• EU kohezijska politika (strukturni i kohezijski fondovi); Metodologija evaluacije projektnih prijava, Naziv kolegija: Projekt manager EU Fondova, EXPERTA, 2012. dr. sc. Višnja Samardžija •• Institucionalni aspekti integriranja u EU, poslijediplomski studij, “Prekogranična suradnja i EU integracije”, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, od 2004/05. 68 IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 •• Ekonomski i institucionalni aspekti proširenja EU, interdisciplinarni doktorski Europski studij, Sveučilište Josip Juraj Strossmayer u Osijeku, 2012/13. •• Economics of Enlargement, Doctoral European Studies, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu, 2012/13. dr. sc. Senada Šelo Šabić •• Uvod u studij međunarodne politike, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu, 2012/13. dr. sc. Nada Švob-Đokić •• Globalne kulturne promjene i nastanak novih kultura, doktorski studij sociologije, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, od 2007. do danas dr. sc. Sanja Tišma •• Ekonomika EU, Ekonomski Fakultet Zagreb; Naziv kolegija: Regionalna politika EU i upravljanje projektima, od 2008. do sada •• Ekonomija javnog sektora, Društveno veleučilište Pravnog fakulteta, Sveučilište u Zagrebu, od 2008. do sada •• EU kohezijska politika (strukturni i kohezijski fondovi); Uvod u upravljanje projektima, Metodologija evaluacije projektnih prijava, Naziv kolegija: Projekt manager EU Fondova, EXPERTA, 2012. mr. sc. Mira Mileusnić Škrtić •• Upravljanje projektima, Učilište VERN, 2012. •• Upravljanje projektima, Državna škola za javnu upravu, 2012. Karolina Horvatinčić •• E-learning akademija: Uvod u e-learning, Poučavanje i učenje, Odabir i korištenje tehnologije, Pregled planiranja i upravljanja e-learningom, Planiranje na razini ustanove, Planiranje na razini programa, Uvođenje i održavanje e-learninga, Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet, od 2006. do sada •• Upravljanje projektima, Učilište VERN, od 2008. do sada •• Upravljanje projektima, Državna škola za javnu upravu, 2012. •• Upravljanje projektima, EXPERTA, 2012. 69 I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 12. Gostovanja inozemnih istraživača Ida Orzechowska, Sveučilište u Wroclawu, Poljska, 2.5.2012. – 15.10.2012. Giacomo Toffano, Sveučilište u Padovi, Italija, 26.6.2012. – 28.9.2012 70 IMO IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 13. Organizirani međunarodni i domaći skupovi u 2012. godini 1. Promocija knjige Hrvatska i Europska unija - Prednosti i izazovi članstva, Zagreb, 16.1.2012. 2. Međunarodna konferencija “Possibility of Using Renewable Energy Sources and Energy Efficiency in the Cities and Municipalities”, Bjelovar, 20.2.2012. 3. Predavanje “Uloga nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji”, koje je organizirano u okviru ERASMUS projekta, Zagreb, 16.4.2012. 4. Posjeta ministra savjetnika Erika Hamrnarskjolda iz Veleposlanstva Kraljevine Švedske, IMO, Zagreb, 24.4.2012. 5. Posjeta profesora Tara Tsukimra sa Sveučilišta u Dosisha, IMO, Zagreb, 27. 4.2012. 6. IMO Forum: A Budget without a Treasury: a European Issue, Novinarski dom, Zagreb, 10.5.2012. 7. Promocija knjige Snježane Ivanović Informacijski izvori iz međunarodnih odnosa i međunarodna integracija Hrvatske. Zagreb, Multimedijalni centar muzeja Mimara,14.6.2012. 8. Međunarodna konferencija “Consolidation in Southeast Europe – The role of external and internal factors” na kojoj će biti predstavljena knjiga dr. sc. Sandra Knezovića ”Konsolidacija u Jugoistočnoj Europi – utjecaj vanjskih i unutarnjih faktora“, Novinarski dom, Zagreb, 15.6.2012. 9. Okrugli stol - Japan-Hrvatska “Dealing with the regional challenges: Europe & Asia”, IMO, Zagreb, 13.9.2012. 10. Međunarodna radionica “Relevance of the European External Action Services for the EU’s Policies towards South East Europe” u okviru ERASMUS projekta, Dubrovnik, 5.10.2012. 11. Izlaganje Regionalne razvojne agencije Mura iz Slovenije o iskustvima u prijavljivanju i vođenju projekata financiranih iz EU fondova, IMO, Zagreb, 16.10.2012. 12. Prezentacija rezultata studije Prema progresivnoj energetskoj politici i sustavima u Hrvatskoj, Hotel Palace, Zagreb, 30.10.2012. 13. Konferencija “Mjesta kulture: kulture mjesta, Shortcut Europe”, Zagreb, 15.17.11.2012. 14. Posjeta izaslanstva švedskih parlamentaraca, IMO, Zagreb, 23.11.2012. 71 I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 IMO 14. Sporazumi o suradnji Auburn University, Alabama, SAD - Sporazum o poslovnoj suradnji na zajedničkim istraživačkim temama Centro Studi di Politica Internazionale (CeSPI), Rim, Italija – Sporazum o akademskoj suradnji Državna škola za javnu upravu (DŠJU), Zagreb - Sporazum o poslovnoj suradnji u znanstveno-istraživačkom radu EXPERTA Poslovno učilište, Zagreb - Sporazum o suradnji u pripremi i provedbi studija “Project manager EU fondova” Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), Zagreb - Sporazum o suradnji na znanstveno-istraživačkim, razvojnim i obrazovnim projektima Institut građevinarstva Hrvatske d.d. (IGH d.d.), Zagreb - Sporazum o suradnji na pripremi i provedbi razvojnih projekata financiranih od strane međunarodnih institucija Institut za fiziku (IF), Zagreb - Sporazum o suradnji na znanstveno-istraživačkim, razvojnim i obrazovnim projektima Laboratorij za društvene inovacije (SIL – Social Innovation Lab), Zagreb - Sporazum o suradnji u znanstveno-istraživačkom radu i ostalim stručnim aktivnostima Prirodoslovno-matematički fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Srbija – Sporazum o poticanju međunarodne suradnje, akademske izvrsnosti, razmjene znanja i osoba STRATFOR Global Intelligence, Austin, Texas - Sporazum o poslovnoj suradnji Visoka škola međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld, Zagreb – Sporazum o poslovnoj suradnji 72 IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 15. Članstvo u mrežama Balkan Communication Network (BCN) je organizacija koja okuplja znanstvenoistraživačke institucije, nevladine organizacije i think tankove iz 13 zemalja regije (Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Grčka, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Moldavija, Rumunjska, Slovenija, Srbija i Turska). Cilj mreže je umrežavanje i suradnja institucija članica na temama od regionalnog interesa, od kojih su najznačajnije energetika, sigurnost i ljudski potencijali. Culturemondo Network je međunarodna mreža stručnjaka koji se bave digitalnom kulturom. Mreža omogućava razmjenu znanja i iskustava sa ciljem uključivanja, jačanja, informiranja i povezivanja stručnjaka kako bi postali bolji voditelji kulturnih sadržaja u vlastitim zemljama. EU-CONSENT je mreža izvrsnosti koju čine istraživački centri, pojedini stručnjaci, sveučilišta, istraživački instituti i mreže koje se bave istraživanjem Europske unije. Cilj mreže je unaprijediti razumijevanje ključnih europskih procesa i izazova, ali i stvoriti lako dostupan forum za istraživače, studente i širu javnost o svim značajnijim dimenzijama procesa integracije u Europskoj uniji. Fokusira se na multidisciplinarna istraživanja koja uključuju politologe, povjesničare, sociologe, ekonomiste i pravnike. European Association of Cultural Researchers (ECURES) je međunarodno udruženje istraživača i eksperata specijaliziranih za istraživanja kulture. European Association of Development Training and Research Institutes (EADI) je vodeća profesionalna mreža za istraživanje razvoja i regionalne suradnje u Europi. Članovi mreže su organizacije, think tankovi, državna tijela i istraživači diljem Europe koji se bave istraživanjem i obukom u području razvoja. IMO je hrvatski predstavnik u mreži. European Expert Network on Culture (EENC) predstavlja grupu stručnjaka koja je osnovana 2010. kako bi pružala savjete Upravi za obrazovanje i kulturu Europske komisije u pitanjima vezanim za kulturnu politiku. EENC pridonosi poboljšanju razvoja kulture u Europi kroz analizu kulturnih politika i njihove implikacije na nacionalnoj, regionalnoj i europskoj razini. Mrežu koordinira Interarts Foundation i Culture Action Europe. 73 I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 IMO European Regional Science Association (ERSA) je platforma za suradnju stručnjaka i institucija koje se bave regionalnim razvojem. U okviru Hrvatske sekcije Europskog udruženja za regionalna istraživanja okupljeno je 25 članova, znanstvenika i stručnjaka koji se bave različitim aspektima regionalnog i urbanog razvoja. GEF-NGO je meža osnovana u svibnju 1995. godine nakon odluke Vijeća GEF-a o poboljšanju odnosa između GEF-a i nevladinih organizacija (NVO). Mreža se sastoji od akreditiranih organizacija čiji je rad vezan uz okoliš i održivi razvoj te usklađen s mandatom GEF-a. Geneva Centre for the Democratic Control of Armed Forces (DCAF) je mreža koja svojim radom i istraživanjima doprinosi jačanju upravljanja sigurnosnim sektorom kroz reformu sigurnosnog sektora. Cilj je podržati djelotvorne sigurnosne sektore koji priznaju sigurnost, razvoj i vladavinu prava kao osnovne pretpostavke za održivi mir. International Center for Economic Growth (ICEG) je neprofitna mreža koju je 1985. osnovala Američka agencija za međunarodni razvoj za promicanje ekonomije slobodnog tržišta u zemljama u razvoju. Cilj mreže je povezivanje institucija koje se bave gospodarskim razvojem i jačanjem makroekonomske sposobnosti zemalja članica. ICEG danas broji više od 300 institucija članica u 104 zemlje. International Relations and Security Network (ISN) je jedan od vodećih svjetskih informacijskih servisa za stručnjake iz područja međunarodnih odnosa i sigurnosnih pitanja. Misija mreže je olakšati dijalog i suradnju unutar kvalitetne mreže organizacija i stručnjaka koji se bave međunarodnim odnosima i sigurnosnim pitanjima. International Society for Ecological Economics (ISEE) je neprofitna organizacija posvećena unapređenju razumijevanja odnosa između ekoloških, društvenih i ekonomskih sustava za uzajamnu dobrobit prirode i ljudi. LabforCulture je platforma za umrežavanje vezano uz Europsku umjetnost i kulturu koja pruža informacije, istraživanja i analize o kulturnoj suradnji, informacije o mogućnostima financiranja umjetnosti i kulture, dostupnim partnerima (organizacijama i mrežama) itd. Ona pruža online alate za umrežavanje kako bi omogućila i ojačala kapacitete kulturne suradnje europskog kulturnog sektora. LEADER mreža Hrvatske koja predstavlja važnog partnera Ministarstvu poljoprivrede u promicanju mjera ruralnog razvoja i LEADER pristupa u IPARD programu te u postpristupnom programu u sklopu Fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj (EAFRD) 74 IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 LSEE Research Network on Social Cohesion in South Eastern Europe je mreža stručnjaka pokrenuta na inicijativu Programu istraživanja jugoistočne Europe pri London School of Economics. Cilj mreže jest promovirati temeljna nezavisna istraživanja područja socijalne kohezije u regiji Jugoistočne Europe koje obuhvaća teme poput novog zapošljavanja, obrazovanja, reforme zdravstva, reforme mirovinskog sustava, smanjivanja siromaštva, socijalne zaštite i uključivanja ranjivih skupina stanovništva, društveno odgovornog poduzetništva i slično. Mreža za krš okuplja stručnjake, znanstvenike te institucije koje se u svom radu dotiču pitanja upravljanja, održivog korištenja i zaštite krša. Zajednički cilj mreže su interdisciplinarna znanstvena istraživanja fenomena krša i održivog razvoja, krških područja te zaštita ovog jedinstvenog fenomena u Republici Hrvatskoj. On-the Move (OTM) je mreža za mobilnost informacija iz kulture koja ima za cilj potaknuti i olakšati prekograničnu mobilnost i suradnju, pridonoseći izgradnji zajedničkog europskog kulturnog prostora koji je snažno povezan na svjetskom nivou. Partnership for Peace Consortium of Defense Academies and Security Studies Institutes (PfP Consortium) je međunarodna organizacija posvećena jačanju obrambenog i vojnog obrazovanja i istraživanja kroz jačanje institucionalne i nacionalne suradnje. Trans European Policy Studies Association (TEPSA) okuplja trideset i dvije vodeće istraživačke institucije u području europskih studija sa sjedištem u Briselu. IMO sudjeluje u mreži kao hrvatski predstavnik. University Association for Contemporary European Studies (UACES) najveća je akademska mreža u području europskih studija sa sjedištem u Londonu koja potiče istraživanje i razvoj discipline te predstavlja forum suradnje između akademske zajednice i donositelja odluka. 75 I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 IMO 16. Centar za potporu istraživačkim projektima Tijekom 2012. godine glavne aktivnosti Centra su usmjerene na organizacijsku i stručnu potporu istraživačkim projektima IMO-a, a posebice pri prijavljivanju i provođenju međunarodnih projekata. Djelatnici Centra su sudjelovali u pisanju projektnih prijava za Svjetsku banku, različite institucije i tijela Europske unije (Europska komisija, Europski parlament, Delegacija EU u RH), NATO, OECD, različita tijela Organizacije ujedinjenih naroda (UNDP, UNESCO, UNECE) i Vijeće Europe te pružali potporu znanstvenicima u organizaciji i provedbi same prijave. Pripremana je potrebna dokumentacija prilikom prijave projekata te su redovito ažurirane liste referenci. Angažman u pripremnim i djelomično provedbenim fazama projekata s organizacijskog aspekta obuhvaćao je 40tak prijava na međunarodne projekte te 20-tak provedenih projekata IMO-a. Centar djeluje i kao ICT podrška, uključujući i pomoć u usavršavanju znanja računalnih vještina kao i upravljanju računalnom infrastrukturom za potrebe istraživanja. ICT sustav potpore istraživačkim projektima kontinuirano je unapređivan i održavan. Održavana je i institutska web stranica (http://www.imo.hr) smještena na institutskom serveru, a istraživači i znanstvenici svakodnevno su osvježavali stranice informacijama o svom znanstveno-istraživačkom radu i djelovanju zahvaljujući Drupalovom CMS sustavu. Održavan je i nadograđivan intranet instituta (http://www.imo.hr/egroupware) i koordiniran kolaboracijski rad unutar i između istraživačkih skupina. Obavljano je kontinuirano softversko i programsko aplikativno održavanje umreženih računala pod MS Windows XP operacijskim sustavom, računala s Windows 7 operacijskim sustavom te uredskog paketa MS Office 2010 i Sophos sigurnosne zaštite. Kontinuirano je pružana računalna i programska potpora i servisiranje iste za sva događanja (predavanja, okrugli stolovi, sastanci) unutar Instituta. 76 IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 17. EU’’i’’ – dokumentacijski centar U 2012. godini EU”i’’ – dokumentacijski centar izvršavao je svoju primarnu djelatnost informiranja građana o Europskoj uniji i procesu pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju te diseminiranja dokumenata EU. U ovom razdoblju povećan je broj upita korisnika za informacije vezano za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, naročito uoči održavanja referenduma za ulazak Republike Hrvatske u EU, povećan je rast upita iz privatnog sektora vezano za konkretne učinke koje će izazvati hrvatsko članstvo u EU te rast upita iz inozemstva. Značajan dio posla EU”i’’-dokumentacijskog centra provodio se kroz web portal EnterEurope kao modernog sredstva komunikacije i informiranja građana koji pridonosi prepoznatljivosti EU”i’’ i Instituta za međunarodne odnose. U 2012. povećan je broj posjeta portalu, sa 133 tisuće posjeta u 2011. na 144 tisuće u 2012., što čini povećanje od 6 posto. Korisnici su većinom iz Hrvatske (74 posto), zatim Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Njemačke, Austrije, Belgije, Slovenije i Makedonije. Baza dokumenata portala E-point je narasla na preko 11.450 dokumenata. EU”i’’ je sudjelovao je u projektu EU MOBILIZE! Hrvatske udruge poslodavaca kojeg je financirala Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj u sklopu proračuna IPA INFO 2010. Glavni ciljevi programa IPA INFO su podizanje svijesti o EU u zemljama proširenja i osiguravanje javne rasprave o pristupanju Europskoj uniji kao i koristima i izazovima koje ono donosi. U sklopu projekta pripremljena je brošura ‘’Praktični vodič za korisnike EU fondova u RH’’ te su organizirane tribine prije i poslije referenduma za ulazak Republike Hrvatske u EU u Puli, Rijeci, Zadru, Osijeku, Vinkovcima, Koprivnici, Zagrebu, Šibeniku i Splitu. U Centru je u 2012. stažirao g. Giacomo Toffano sa Sveučilišta u Padovi, Italija (lipanj 2012.- rujan 2012.), u sklopu Erasmus programa. 77 I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 IMO 18. Informacijsko-dokumentacijska služba / knjižnica U 2012. godini u INDOK-službi / knjižnici Instituta odvijao se redovni rad koji uključuje sljedeće stručne poslove: izgradnju fonda što uključuje obradu prijedloga narudžbi, narudžbe publikacija, zaprimanje publikacija; obradu knjižnične građe (inventarizaciju, klasifikaciju, signiranje, smještanje, kataložno-bibliografsku obradu koja u Institutu podrazumijeva katalogiziranje unutar internih bibliografskih baza podataka knjiga, članaka iz časopisa i dokumenata te evidenciju prispijeća periodičkih publikacija); uređivanje i ažuriranje mrežnih stranica INDOK službe / knjižnice na službenom mrežnom mjestu Instituta; razmjenu publikacija (publikacije u izdanju IMO-a razmjenjuju se za publikacije srodnih instituta); uređivanje i ažuriranje mrežnih stranica Knjižnice na intranetu IMO-a; međuknjižničnu posudbu; rad s korisnicima unutar Instituta koji obuhvaća: pronalaženje i sortiranje digitalnih informacijskih izvora relevantnih za rad kako na tekućim znanstvenim projektima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta tako i na tržišnim projektima Instituta, te za znanstveno istraživački rad pojedinih znanstvenika; poučavanje korisnika radu s online-bazama podataka i korištenju drugih informacijskih izvora dostupnih putem Interneta; pomoć pri pribavljanju izvješća o citiranosti radova znanstvenika zaposlenih u IMO-u; pomoć pri izradi tematskih bibliografija; redovito izvještavanje o mogućnostima pretraživanja znanstvenih časopisa prestižnih svjetskih nakladnika; praćenje i izvještavanje pojedinih korisnika o novim publikacijama iz područja njihova znanstveno-istraživačkog rada. Osim rada s korisnicima iz Instituta, djelatnici knjižnice omogućuju i vanjskim korisnicima korištenje fonda knjižnice i informacijsko-dokumentacijske službe unutar Instituta, te ih upućuju na informacijske izvore dostupne u Republici Hrvatskoj i šire, a relevantne za njihov znanstveno-istraživački rad. Osim katalogizacije u internim bibliografskim bazama IMO-a, kontinuirano se radi u Sustavu skupne obrade građe visokoškolskih i znanstvenih ustanova Republike Hrvatske (koji koristi programski paket Aleph). Nastavlja se redovito ažuriranje institutskog Webpaca (e-kataloga), izrada biltena prinova koji se objavljuju na mrežnim stranicama Knjižnice, redovita revizija i otpis dijela knjižničnog fonda, te ažuriranje bibliografske baze stručnih i znanstvenih studija Instituta. 2012. objavljena je znanstvena knjiga voditeljice Knjižnice, mr. sc. Snježane Ivanović “Informacijski izvori iz međunarodnih odnosa i međunarodna integracija Hrvatske”. 78 IMO I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 Arhivska služba U 2012. godini u Institutu za međunarodne odnose nastavljen je rad na zaštiti i pohrani gradiva od trajne arhivske vrijednosti. Na temelju rješenja Hrvatskog državnog arhiva proveden je postupak izlučivanja gradiva kojem su istekli rokovi čuvanja i izlučeno gradivo je uništeno predajom u industrijsku preradu. Dugogodišnji problem smještaja i pohrane arhivskog gradiva je riješen sukladno odredbama zakonskih i podzakonskih arhivskih propisa. Osiguran je prostor pismohrane i opremljen na propisan način. Sam proces fizičkog smještaja pravilno opremljenog i označenog gradiva u pismohranu je u tijeku. Struktura gradiva Instituta je preuređena i usklađena sa strukturom ostalih znanstvenih instituta i nastavljen je kontinuirani unos gradiva u ARHINET sustav. Tijekom godine je obavljen i kontrolni nadzor od strane Hrvatskog državnog arhiva. Isto tako je nastavljena redovna edukacija i pohađanje radionica organiziranih od strane Hrvatskog državnog arhiva. 79 I Z V J E Š T A J O R A D U 2 0 1 2 IMO 19. Financijsko izvješće Prihodi, rashodi i izdaci poslovanja za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. Neutrošena sredstva po projektima iz 2011. godine 948.646,31 Prihodi Prihodi iz proračuna - redovna djelatnost Ostali prihodi (domaći i međunarodni izvori) 11.308.463,71 7.966.096,26 2.393.721,14 Rashodi i izdaci Rashodi za zaposlene (plaće, itd.) Službena putovanja, stručna usavršavanja, konferencije i seminari Rashodi za materijal i energiju Rashodi za usluge Ostali nespomenuti rashodi Financijski rashodi Rashodi za nefinancijsku imovinu 10.160.788,16 6.487.724,41 662.752,60 238.917,29 2.629.380,25 86.193,90 13.016,12 42.803,59 Neutrošena sredstva po projektima iz 2011. godine 80 1.147.675,55 IMO I Z V J E Š T A J 81 O R A D U 2 0 1 2
© Copyright 2024 Paperzz