Nakladnik
GRAD VINKOVCI
Upravni odjel za prostorno
uređenje,
gradnju i zaštitu okoliša i
Vinkovci-zdravi grad
Kralja Zvonimira 1
32100 VINKOVCI
tel:032/49 33 13, 032/49 33 14,
fax:032/49 33 12
mandica.sankovic@gmail.com
www.vinkovci.hr
www.vinkovci-zdravigrad.com
SADRŽAJ:
VINKOVCI SU GRAD VELIKIH LJUDSKIH,
MATERIJALNIH I DUHOVNIH POTENCIJALA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
EE DAN I OTVARANJE EE INFO TOČAKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6
VINKOVCI PRISTUPAČAN GRAD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10
Uredništvo
Mladen Karlić, dr. med.
mr. Mandica Sanković, dipl. ing. arh.
Tehnički urednik
Darko Puharić
Grafičko oblikovanje
DESIGN STUDIO D
www.designstudio-d.hr
VINKOVAČKA GIMNAZIJA - UTVRDA ZNANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .18
QUADRILLA I VINKOVAČKI MATURANTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
ARHEOLOGIJA I ARHEOLOŠKI PARKOVI KAO POTENCIJAL ZA
TURISTIČKI RAZVOJ VINKOVACA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
ARHEOLOŠKI PARK SOPOT U VINKOVCIMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
STUDIJA IZBORA LOKACIJE ZA IZGRADNJU GOLFA, HIPODROMA I
ARHEOLOŠKOG PARKA U VINKOVCIMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
45. VINKOVAČKE JESENI, SVEČANOST OTVORENJA . . . . . . . . . . . . . . . . .28
Fotografije
DESIGN STUDIO D,
arhiva GRAD VINKOVCI
Naklada
500 primjeraka
Tisak
ZEBRA, Vinkovci
Gdje nema vizije ljudi stradavaju.
Mi, članovi Poglavarstva Grada Vinkovaca i vijećnici Gradskog vijeća Vinkovaca, osobno i u ime
građana koje zastupamo opredjeljujemo se za viziju Vinkovaca kao ekološkog grada u 21. stoljeću.
Opredjeljujemo se za čisti zrak, vodu i zemlju grada Vinkovaca.
Opredjeljujemo se za grad u kojem su ljudi vrijedniji od materijalnih dobara i gdje se planira
UVAŽENI ASTRONOM KORADO KORLEVIĆ, prof.
U POSJETU VINKOVCIMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
po mjeri čovjeka.
ŠTO JE ASTRONOMIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
predjeljujemo se za zajednicu koja podržava i brine se za ljude, za zajednicu u kojoj se
kod svakog čovjeka potiče osjećaj vlastite ljudske vrijednosti i samopoštovanja.
ASTRONOMIJA I VJERA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
TROPLET d.o.o. OSMIŠLJENIM PROGRAMIMA
DO USPJEŠNOG POSLOVANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
1. VINKOVAČKI KONJIČKI DANI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
SEZONU KUPANJA OTVORIO GRADONAČELNIK SKOKOM U BAZEN . . 42
O
O
predjeljujemo se za dug, zdrav i miran život svojih sugrađana, a posebnu pažnju posvetit ćemo onima kojima je potrebna i posebna pomoć.
...Iz “Deklaracije o zdravlju grada Vinkovaca s Vizijom Vinkovci - zdrav grad” Sl. glasnik 7/00
U povodu Dana grada Vinkovaca 2010., na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Vinkovaca,
prigodno je govorio vinkovački gradonačelnik Mladen Karlić, dr. med.
VINKOVCI SU GRAD VELIKIH MATERIJALNIH,
LJUDSKIH I DUHOVNIH POTENCIJALA
U posljednjih devetnaest godina u Vinkovce je uloženo više od milijardu i 700 milijuna kuna
Mladen Karlić, dr. med.:
Poštovani
potpredsjedniče
Hrvatskog sabora, gospodine
ministre,
cijenjeni
državni
tajniče, predsjedniče Ustavnog
suda, uvaženi saborski zastupnici, štovani gospodine
župane, cijenjeni dekane, kolege
gradonačelnici, poštovani predstavnici hrvatske vojske i policije, dragi gosti, štovani vijećnici,
poštovani predstavnici udruga
proisteklih iz domovinskog rata,
cijenjeni predstavnici medija,
s radošću vas želim pozdraviti
danas u Vinkovcima, povodom obilježavanja Dana grada
Vinkovaca, blagdana Sv. Ilije,
vinkovačkog moćnog zaštitnika,
grada slavne prošlosti, bogate
tradicije i kulture, uvjeren sam
i grada velikih materijalnih,
ljudskih i duhovnih potencijala. Živeći na području gdje se
kontinuirano živi još od ranog
neolita, i kao baštinici bogate povijesne i kulturne građe, nastojimo nastaviti sve započeto da bi
grad u 21. st. ostavili novim generacijama na zdravim temeljima
za buduća vremena.
Zbog toga se i na ovaj dan moramo svjetiti svih onih koji su kroz
povijest, a posebno u domovinskom ratu dali svoj život u obrani
Domovine i obrani Vinkovaca.
Ovo je dan prisjećanja i zahvale
za sve dobro što su nam naši
4
preci ostavili u nasljeđe, tijekom
naše duge povijesti, ali i dan
ponosa na sve što smo zajedno
stvorili, kako bi Vinkovci bili
mjesto radosnijeg i ugodnijeg
življenja, kako bi bili grad
budućnosti. Kad razmišljamo o
mnogobrojnim naraštajima koji
su živjeli prije nas postajemo
svjesni povijesti koja ima smisla
samo onda ako shvatimo da nije
izolirana, zatvorena u sebe, tj.
da čini dio beskrajnog niza koji
je oblikovao ne samo prošlost
i sadašnjost, već će oblikovati
i budućnost. Ako želimo sami
sebe dobro poznavati morat
ćemo saznati što se dogodilo pri-
je nas, ali i za sobom ostaviti trag
za one koji će doći poslije. Dugi
kontinuitet života Vinkovaca
najbolje dokumentira kulturna
baština kojom se Vinkovci ubrajaju u najstarija naselje na tlu
Europe. Jedna od najznačajnijih
godina u razvoju Vinkovaca
svakako je 1779. kada nam s
Petrovaradina „dolazi“ Gimnazija u kojoj su naobrazbu
stekli i takvi velikani kao što su
Matija Antun Reljković, Izidor
Kršnjavi, Ivan i Josip Kozarac,
Josip Runjanin, Ivan Domac,
Vanja Radauš, Joza Ivakić, naš
ban Šokčević, Oton Kučera i
brojni drugi. Vinkovci su uvijek
bili i težili biti gradom kulture,
umjetnosti, gradom školstva.
Brojna imena sinova ovog grada pronijela su ime Vinkovaca
domovinom, svijetom, dajući
mu prepoznatljivo čvrsto mjesto
u hrvatskoj kulturnoj javnosti.
Danas, 19 godina nakon rata, u
znatnoj mjeri obnovili smo infrastrukturu, u posljednje vrijeme
smanjili stopu nezaposlenosti,
proračunske prihode svake godine povećavali smo za desetak
milijuna kuna…Nažalost, gospodarska kriza koja je zahvatila
cijeli svijet i Republiku Hrvatsku
utjecala je u posljednjih godinu i
pol dana i na gospodarstvo
Vinkovaca ali i na proračunske
prihode grada. Ipak životni standard je nešto niži nego u dru-
URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE, Grad Vinkovci, broj: 6-7/2010.
gim djelovima Hrvatske koji
nisu toliko osjetili rat. Sve što je
učinjeno na poboljšanju života u
gradu, nama koji ovdje živimo
svakodnevno, i ne izgleda puno,
iako je u posljednjih 19 godina
u grad uloženo više od milijardu
i sedamsto milijuna kuna. Ipak
gosti koji dolaze u Vinkovce vide
velike promjene. Grad je i dalje
nastavio i razvijao svoje kontakte
s gradovima prijateljima: Campongarom, Ohridom, Širokim
brijegom, ostali su obostrani kontakti s Budimpeštom u
Mađarskoj, te gradom Kenzingenom s kojima smo potpisali
povelju o prijateljstvu. Prije godinu dana uspostavili smo suradnju i s gradom Srebrenikom
u BiH. Osnovni zadaci koji su
pred nama odnose se na osiguranje kvalitetnu infrastrukture,
koja će omogućiti ugodan život
i boravak u Vinkovcima i koja
će biti preduvjet gospodarskog
razvoja grada, koja će pridonijeti čuvanju razvijanja kulturnog
identiteta našega grada, vratiti
prometni značaj koji su Vinkovci
imali, stvoriti uvjete da ljudi vole
svoj grad i da su ponosni na njega.
izgradnju komunalne infrastrukture. Dosegnuli smo jednu zavidnu razinu komunalne opremljenosti. Uredili smo poduzetničku
zonu Jošine u koju je uloženo
oko 12 mil. kuna i upravo danas
otvorili prvi proizvodni pogon
s jedanaest novozaposlenih,
te otvorili, u nazočnosti našeg
potpredsjednika Sabora i ministra, novi objekt Doma za stare i
nemoćne osobe Vinkovci koji će
zapošljavati novih 37 djelatnika.
Završili smo i uređenje pješačke
zone u središtu grada čija je vrijednost oko 9 mil. kuna, a koja će
iz temelja izmjenit vizualni identitet grada i s kojom će početi
nova era u promidžbi kulturno
povijesne baštine Vinkovaca.
Nadalje, izgradili smo zgradu Centra za socijalnu skrb,
završena je rekonstrukcija skeleta vinkovačke bolnice, pri kraju
su radovi na izgradnji kompleksa
zatvorenih bazena čija je vrijednost 42 mil. kuna a čije otvorenje očekujemo za vinkovačke
jeseni ove godine. U tijeku je
priprema natječajne dokumentacije za izgradnju i ponovni
natječaj za izgradnju Hrvatskog
doma, te kontinuirano uređenje
sportsko rekreativnog centra
Banja. Do kraja godine završit
ćemo izgradnju nove OŠ vrijedne 20 mil. kuna a očekujemo
i početak izgradnje Istočne obilaznice grada za što je pri kraju
izrada projektne dokumentacije.
Pripremili smo se i za ovu tešku
gospodarsku godinu osiguravši
u proračunu više od 80 mil kuna
Uspješno smo riješili neke od za investicije kako bi osigurali
najistaknutijih probema grada našim tvrtkama posao. U okVinkovaca. I ove godine više viru svoje nadležnosti donijeli
od 40 mil. kuna uložili smo u smo program antirecesijskih
mjera kojima smo intervenirali na području poduzetništva
ali i socijalne skrbi. Kako bi
uspješno realizirali ove projekte,
ali i rješili gospodarsko socijalne probleme, neophodno je da
Vlada i Sabor i dalje podrže i pomognu predviđene kapitalne investicije i tako osiguraju i razvj i
porast životnog standarda koji su
Vinkovčani svojim doprinosom
u stvaranju Republike Hrvatske
sigurno zaslužili. Ovo je prigoda da još jednom zahvalimo
našem potpredsjedniku Sabora,
našem počasnom građaninu,
gospodinu Vladimiru Šeksu,
članovima Vlade na čelu s gosp.
Čobankovićem, te našim saborskim zastupnicima na svemu što
su učinili da Vinkovci svakim
danom postaju sve snažniji centar istočne Slavonije. Cijenjena
gospodo, u prigodi Dana grada
Vinkovaca želim vam uputiti
srdačne čestitke sa željom da
naš grad u svojoj dugoj povijesti
bude za sve građane još ljepši i
bogatiji. Uvjeren sam da samo
zajedništvom svih naših vlastitih stvaralačkih snaga možemo
Vinkovce uistinu pretvoriti u
grad koji će svojom snagom prebroditi ovu gospodarsku situaciju i kojim ćemo se i dalje ponositi. Svima vama želim sretan i
blagoslovljen Dan grada i
blagdan Sv. Ilije.
URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE, Grad Vinkovci, broj: 6-7/2010.
5
Sustavno gospodarenje energijom i educiranje vinkovčana o energetskoj efikasnosti
EE dan i otvaranje EE info točaka
Vinkovci, 20. srpnja 2010. – U
prostorima Gradske uprave Grada Vinkovaca, Kralja Zvonimira
1, na 1. katu, otvorene su dvije
EE Info galerije i EE Info ured, u
sklopu Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu
okoliša Grada Vinkovaca.
Otvaranjem EE Info ureda
Grad Vinkovaca omogućeno
građanima da dobiju savjete
o energetskoj efikasnosti od
stručnog energetskog savjetnika.
EE info ured će u ljetnom razdoblju biti otvoren petkom od 9 –
15 sati dok će od jeseni za upite
građana biti dostupan svaki radni
dan.
Tomislav
Šarić,
zamjenik
gradonačelnika, izrazio je zadovoljstvo što se u sklopu Dana
Grada Vinkovaca održava i EE
info dan kao i svečano otvaranje
6
EE info točaka. Istaknuo je kako
se organizacijom EE info dana
kao i otvaranjem EE info točaka
nastoji podići svijest građana
Vinkovaca o energetskoj efikasnosti. „Voditeljica EE tima Grada Vinkovaca Mandica Sanković
glavna je osoba za gospodarenje
energijom u gradu i informiranje
građana o energetskoj efikasnosti u njihovim domovima. Daljni
koraci provedbe kako projekta
tako i edukacije u gradu bit će
provođenje tzv. Zelenog ureda u
gradskim uredima. Svi će zaposlenici kroz motivacijsko-edukacijske radionice naučiti pravila zelenog ureda – od gašenja
svjetala u prostorijama u kojima
ne borave, do recikliranja papira
i opreme,“ istaknuo je Šarić.
Glavni ciljevi SGE projekta u
Gradu Vinkovcima je ušteda energije, povećanje energetske efi-
kasnosti i korištenje obnovljivih
i ekološki prihvatljivih izvora
energije.
„Educiranje o energetskoj efikasnosti i sustavno gospodarenje energijom provode se na području
cijele županije. Grad Vinkovci
su današnjim danom otišli korak
dalje“, rekao je Ivan Bosančić.
„Fond za zaštitu okoliša i energetsku efikasnost financijski
sudjeluje u provedbi projekta
poticanja energetske efikasnosti
u Hrvatskoj od samog početka.
Projekt postiže vrlo dobre rezultate te se stoga nadamo nastavku suradnje. Vrijeme jeftinije energije u cijelom svijetu
je prošlo pa tako i u Europi i
Republici Hrvatskoj te je stoga
potrebno dobro razmotriti koje
izvore energije ćemo koristiti i
pogotovo na koji način,“ rekao
je Hrvoje Medarac, MA, dipl.
ing., stručni savjetnik u Odjelu
za poslove poticanja racionalng
gospodarenja energijom i energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji Fonda za zaštitu
okoliša i energetsku učinkovitost.
„Kvalitetnim informiranjem i
educiranjem građana o energetskoj efikasnosti i gospodarenju
energijom postiže se da građani
žive kvalitetnije, a u isto vrijeme
da štede novac i da se smanjuju
emisije stakleničkih plinova
čime se štiti okoliš. Otvaranjem EE info točaka informacije
građanima postaju bliže, premda
URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE, Grad Vinkovci, broj: 6-7/2010.
im je uvijek na raspolaganju web
stranica projekta kao i besplatna
info linija gdje savjete također
daju energetski savjetnici. Otvaranjem EE info galerija i EE
info ureda u Vinkovcima kao i
postavljanjem EE info panoa,
došli smo do brojke od 50 aktivnih EE info točkaka u Hrvatskoj. Svijest o odgovornom gospodarenju energijom sve više
raste što dokazuje i mogućnost
da već i građani mogu dobiti tzv.
zelene kredite za uvođenje zelenih tehnologija u svoje domove“,
rekao je Zoran Bogunović,
voditelj EE projekta – marketing, komunikacije i razvoj partnerstva.
„Danas se u zgradi Uprave otvaraju EE info ured i EE info
gelerije te dva EE info panoa
za građane gdje se oni mogu informirati o mogućnostima kako
da i sami primjenjuju mjere ener-
getske efikasnosti u svom domu
ili na radnom mjestu.
EE Info ured Grada Vinkovaca
ima tim od šest energetskih savjetnika koji će biti na raspolaganju građanima, odgovarati na
pitanja i davati savjete kako
energetski efikasno voditi svoja
domaćinstva. Također, u planu
je da i županijski i gradski EE
edukacijski info centar bude
izgrađen u Vinkovcima, u niskoenergetskoj zgradi koja će biti
centar za edukaciju svih građana
kako grada tako i cijele Vukovarsko-srijemske
županije,“
rekao je Goran Pichler voditelj
projekata EE u zgradarstvu UNDP-Slavonija.
EE Info galerije i EE Info ured
Grada Vinkovaca su mjesta gdje
građani mogu doći i postaviti
upit o energetskoj efikasnosti,
proučiti edukativne plakate te
dobiti i informativno-edukativne
brošure. Građani informacije
mogu dobiti i na internet stranici
EE projekta www.ee.undp.hr i
besplatnom info telefonu 0800
200 170. EE Info pano je dio
komunikacijskih sustava u obliku dvostranog City Light
display-a, koji služi za informiranje građana, te se postavlja
na frekventna mjestana javnim
gradskim površinama gdje se
građani uobičajeno okupljaju
i zadržavaju (parkovi, trgovi,
šetnice, autobusne stanice). Na
strani A nalaze se opće infor-
macije sa EE savjetima, dok se
na strani B nalaze informacije o
SGE aktivnostima u dotičnom
gradu. U Vinkovcima, EE info
panoi su postavljeni u parku na
Trgu bana Josipa Šokčevića i u
ulici H. D. Genschera (pješačka
staza uz park Lenije ispred
dječjeg vrtića).
Na glavnom gradskom trgu tijekom dana održan je EE info
dan koji je uključivao izložbu
EE proizvoda/sustava renomiranih proizvođača odnosno distributera, Vaillant info mobil,
EE kombi, info kombi Bosch
toplinske tehnike, besplatno savjetovanje građana od strane energetskih savjetnika kao i informativne brošure te prikazivanje
filma za djecu Misli na sutra.
Projekt Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i
županijama u Republici Hrvatskoj (Projekt SGE) je dio većeg
projekta Poticanje energetske
efikasnosti u Hrvatskoj. Projekt
SGE već više od dvije godine
zajednički uspješno provode
Ministarstvo gospodarstva, rada
i poduzetništva (MINGORP)
URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE, Grad Vinkovci, broj: 6-7/2010.
7
i Program Ujedinjenih naroda
za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj uz potporu Fonda za zaštitu
okoliša i energetsku učinkovitost
(FZOEU) te Globalnog fonda
za okoliš (GEF). Projekt SGE je
prije svega usmjeren na zgrade
u vlasništvu jedinica lokalne i
regionalne samouprave, dok su
prema građanstvu i uslužnom
sektoru usmjerene druge aktivnosti poput nacionalne i lokalne informativne kampanje
o energetskoj efikasnosti (EE),
seminara, besplatnih početnih
energetskih pregleda i savjetovanja.
Kao glavni ciljevi SGE projekta ističu se primjena modela
kontinuiranog i sustavnog gospodarenja energijom, strateškog
planiranja energetike i održivog
upravljanja energetskim resursima na lokalnoj i regionalnoj
razini, što doprinosi smanjenju potrošnje energenata a s
tim i smanjenju emisija štetnih
plinova u atmosferu, čime se
potiče razvoj novih djelatnosti i
poduzetništva.
U proračunima gradova i
županija značajnu stavku predstavljaju troškovi energenata (prirodni plin, loživo ulje,
ogrjevno drvo, električna energija) i vode u zgradama koje su u
njihovom vlasništvu ili pod njihovom upravom.
Sustavnom provedbom mjera
SGE-a gradovi i županije optimiziraju i smanjuju potrošnju energije poboljšanjem energetske
učinkovitosti, a time izravno ostvaruju financijske uštede i smanjuju štetan utjecaj na okoliš.
Svjetska su iskustva pokazala da se uspostavom SGE-a
za 10 do 15% smanjuje ukupan godišnji trošak za energiju.
Ako pretpostavimo da ukupni
godišnji troškovi u referentnoj
godini za grad srednje veličine
(oko 50.000 stanovnika) iznose 10.000.000,00 kn, tada
se uvođenjem SGE-a može
uštedjeti i do 1.500.000 kn/god.
Provođenjem dodatnih tehničkih
mjera poboljšanja energetske
učinkovitosti možemo uštedjeti i
do 3.000.000,00 kn i više.
Stoga, sustavno gospodariti energijom znači pratiti potrošnju
energije na unaprijed definiran
način tako da u svakom trenutku
znamo odgovore na sljedeća pitanja:
GDJE trošimo energiju? – Objekti: škole, vrtići, muzeji, javne
zgrade, bolnice i sl.
KAKO trošimo energiju? – Sustavi: grijanja, hlađenja, ventilacije, rasvjete, pripreme hrane
i sl.
KOJE energente trošimo? –
električna energija, plin, loživo
ulje, drvo, toplinska energija, a u
energente ubrajamo i vodu
KOLIKO energije trošimo? –
koliko kWh električne energije,
litara lož ulja, m3 plina i dr. te
koliki su troškovi za te energente
Za više informacija o EE i SGE
projektu, posjetite
www.ee.undp.hr.
Grad Vinkovci
9
VINKOVCI
PRISTUPAČAN
GRAD
Grad Vinkovci, Upravni odjel za
prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša
Pročelnica mr. Mandica Sanković, dipl. ing. arh.
Što je pristupačnost?
Pristupačnost znači osiguranje jednakog pristupa i jednakih mogućnosti svim osobama bez obzira na dob, spol i
pokretljivost radi osiguranja osnovnog ljudskog prava na
kretanje i uključivanja u društveni, kulturni i gospodarski
život zajednice (inkluzija, accessiblity).
Zašto osigurati pristupačnost?
Zbog osiguranja: 1) samostalnosti i neovisnosti 2) eliminiranjazapostavljanja i 3) izjednačavanja mogućnosti svih
korisnika prostora
Na koga se odnosi pristupačnost?
Pristupačnost se odnosi na: invalide i “privremene” invalide, starije i nemoćne osobe, djecu, pješake, bicikliste,
sve korisnike prostora bez obzira na dob, spol, …
Na čega se odnosi pristupačnost?
Pristupačnost s odnosi na:
• otvoreni prostor (pješačke staze, ceste, parkove,
igrališta…., čisti zrak i okoliš;
• zatvoreni prostor (ustanove, dj.vrtiće, škole, fakultete,
JLU, pošte, ljekarne, radna mjesta…, stambeni prostor),
• tehnologije, medije…
Troškovi pristupačne gradnje?
Gradnja objekata koji omogućavaju slobodno i samostalno
kretanje i korištenje svima, mogu se uz dobro planiranje
izgraditi za istu svotu novaca kao i bilo koji drugi objekt
koji ne udovoljava standardima pristupačnosti građevina!
Što utječe / ne utječe na povećanje troškova gradnje
pristupačnih građevina?
Ne utječe na visinu troškova: ulazi i izlazi bez pragova,
izostavljanje visokih bankina uz pješačke prelaze, projektiranje u skladu načela univerzalnog dizajna (“design
for all”), izrada prostornih planova u kojima se definira
uređenje prostora. Veći troškovi javljaju se kod: potrebe
za gradnjom dizala i rampi, potrebe za većim ‘’manevarskim’’ prostorom, opreme koja omogućava nesmetano i
samostalno korištenje, ali najskuplji su naknadni popravci i
poboljšanja na zgradi radi osiguranja pristupačnosti.
Što kažu istraživanja o troškovima gradnje
pristupačnih građevina?
U Švicarskoj su provedena istraživanja tijekom 2004.
godine o visini troškova gradnje pristupačnih građevina u
odnosu na “klasične”, i to:
• za oko 1,8 posto veći su troškovi gradnje pristupačnih
građevina od klasičnih, ako gradnju ovih objekata ispravno
planiramo od samog početka
• za oko 3,5 posto veći su troškovi gradnje kod građevina
čija ukupna vrijednost građevinskih radova iznosi oko 2
milijuna švicarskih franaka
• za oko 0,5 posto ukupnih građevinskih troškova veći
su troškovi gradnje kod građevina čija ukupna vrijednost
građevinskih radova iznosi preko 5 milijuna švicarskih
franaka
• što je investicija veća i što je građevina veća manji su
dodatni izdaci za gradnju pristupačnih građevina, ako gradnju ovih objekata ispravno planiramo od samog početka
Istraživanja o troškovima rekonstrukcije građevina u svrhu
osiguranja pristupačnosti
Naknadno prilagođavanje zgrada iziskuje puno veće
troškove i ono tada iznosi oko 3,5% ukupne vrijednosti
zgrade!
Ekonomska prihvatljivost pristupačne gradnje?
Pristupačna gradnja je prihvatljiva i predstavlja izravno
investiranje u vrijednost građevine, jer klasično
građene građevine koriste se dulje od 80 godina.
Gradnja pristupačnih građevina u mnogim je članicama
Europske Unije potpomognuta i dodatnim financijskim
sredstvima.
www.vinkovci.hr
URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE, Grad Vinkovci, broj: 6-7/2010.
11
Kakve veze imaju urbanizam i zdravlje?
Zdravlje čovjeka ovisno je o: okolišu, stilu
života, biologiji čovjeka, te zdravstvenom
sustavu. Okoliš i stil života vezani su za
uređenje prostora, koje popularno zovemo
urbanizam. Urbanizam ili uređenje prostora
u nadležnosti je jedinice lokalne uprave,
JLS. JLS predlaže sadržaje u prostoru koje
svi koristimo i koji utječu bolje ili lošije
na korisnike prostora, te ovisno od utjecaja
utječu i na zdravlje.
Osnovni propisi o pristupačnosti?
1. Ustav RH, NN 41/01.,
2. Pravilnik o osiguranju pristupačnosti
građevina osobama s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti, NN 151/05.,
61/07.,
3. Nacionalna strategija izjednačavanja
mogućnosti za osobe s invaliditetom od
2007. do 2015. godine, NN 63/07.,
4. Zakon o prostornom uređenju i
gradnji, NN 76/07., 38/09.
5. Ostali hrvatski propisi iz područja
prometa, gospodarstva, ....
“Stari propis”!?
Pravilnik o prostornim standardima,
urbanističko tehničkim uvjetima i
normativima za sprečavanje stvaranja
arhitektonsko-urbanističkih barijera,
NN 47/82., ali nije bio u obveznoj
primjeni! Posljedica toga je izostanak
etičkog i moralnog, odnosa stručnjaka
iz različitih struka, a prije svega cjelokupne tehničke struke što uključuje projektante, nadzorne inženjere i izvođače
radova. Naravno da su tu zakazali i
investitori.
Tko utječe na pristupačnost?
1. Projektanti, izvođači (jer ne
poštivaju pravila struke i propise),
2. Investitori (jer izbjegavaju gradnju
bez prepreka uz pomoć projektanata ili
jednostavno ne znaju)
3. predstavnici vlasti kroz primjenu
raspoloživih mjera utvrđenih propisima
(ne provode propise).
12
Uloga urbanista/projektanata u uređenju prostora?
Urbinsti/projektanti utječu na kvalitetu prostora, a kroz uređenje prostora
utječu i na 12 ciljeva zdravlja, i to:
1. Stil života: kroz raspoređenost javnih sadržaja u odnosu na mjesto
stanovanja do kojih se može stići pješice šetnicama, biciklom, kao što su
športske dvorane, igrališta, kina, kazališta...,
2. Društvenu povezanost: kroz osiguravanje preduvjeta za: korištenje javnog prijevoza, oblikovanje sigurnog i atraktivnog okoliša,
3. Kvalitetu stanovanja: kroz osiguranje kvalitetnog prostora za stanogradnju, kvalitetnu organizaciju stambenog prostora, izbor kvalitetnog
građevinskog materijala, izbor ili preporuku ergonomske opreme….,
4. Zapošljavanje: kroz planiranje i izgradnju prometnica u skladu sa strategijom gospodarskog razvitka i strategijom prometa,
5. Pristupačnost: kroz neprojektiranje i neizvođenje pragova, bankina…,
u svrhu osiguranja pristupačnosti invalidima i teže pokretnim osobama,
pješacima, biciklistima, javnom prijevozu,
6. Lokalnu proizvodnju hrane: kroz osiguranje površina za gospodarsku
aktivnost….
7. Sigurnost u građevinama i prometu: kroz pristupačnost građevina...,
preglednost prometnica
8. Ravnopravnost u pripadnosti lokalnoj zajednici: kroz osiguranje
pristupačnosti građevinama i prostoru za sve skupine stanovništva
9. Kvalitetu zraka i oblikovanje prostora: kroz uređenje prostora zelenilom
s nealergenom peludi, otvaranje pješačkih površina, smanjenje upotrebe
automobila....
10. Kvalitetu sanitarne vode i odvodnje: kroz izbjegavanje gradnje na
poplavnim područjima ne planirati gradnju u blizini vodonosnih zona
izgradnju prečistača otpadnih voda
11. Kvalitetu zemlje i mineralnih sirovina: kroz izbor građevinskog
materijala, deponiranje građevinskog otpada na mjestima predviđenim za
građevinski otpad
12. Stabilnost klime: kroz projektiranje i primjenu pasivne solarne arhitekture, pravila energetski učinkovite gradnje, korištenje obnovljivih izvora
energije, smanjenje emisije CO2 organizacijom prometa i javnog prometa,
smanjenje uporabe fosilnih goriva.
URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE, Grad Vinkovci, broj: 6-7/2010.
Što je Interdisciplinarna/multisektorska
suradnja?
Inerdisciplinarna ili multisektorska suradnja
označava izravnu ili neizravnu suradnju
raznih struka u realizaciji projekata, odnosno
zadataka. Na pristupačnost utječu stručnjaci
iz mnogih područja znanosti, koji svojim
radom mogu poboljšati ili pogoršati uvjete
korištenja prostora. Multisektorsku suradnju
najbolje prikazuje mreža
Kako postižemo pristupačnost u
prostoru?
1. uključivanjem ciljeva zdravlja u sve
dokumente prostornog uređenja jedinica
lokalne i državne uprave
2. donošenjem propisa i provođenjem dokumenata prostornog uređenja koji promiču
zdravlje
3. sudjelovanjem zajednice u pripremi,
izradi i donošenju dokumenata prostornog
uređenja
4. edukacijom, razvijanjem samosvijesti i
osjećaja pripadnosti prostoru i zajednici, te
5. kroz zdravo urbano planiranje.
Što je zdravo urbano planiranje?
Zdravo urbano planiranje je usmjeravanje
urbanista i projektanata da u svom radu
uvažavaju: zdravlje i potrebe korisnika
prostora, tehnologije korištenja građevina i
prostora i uključivanjem zajednice u postupak izrade dokumenata prostornog uređenja.
URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE, Grad Vinkovci, broj: 6-7/2010.
13
Kako ostvariti zdravo urbano planiranje?
Prvi korak je u dokumentima prostornog uređenja planirati i osigurati: ustanove i sadržaje u lokalnom okruženju na
odgovarajućoj udaljenosti od najudaljenijih grupa korisnika. Udaljenosti ustanova i sadržaja u prostoru od doma navedeni
su u priloženom grafu:
Kako i od čega krenuti?
1. Od prostornog planiranja i primjene
stava: kako riješiti problem u prostoru
2. Popularizacijom i edukacijom
(knjigom,multimedijom…)
3. odgovornim odnosom prema poslu!
Projekt Vinkovci –
pristupačan grad?
Projekt je pokrenut 2001. godine u
sklopu projekta Vinkovci zdravi grad.
Cilj projekta Vinkovci pristupačan grad
jeste da nepristupačan otvoreni i zatvoreni javni prostor Vinkovaca „postane“ pristupačan za invalidne osobe i
invalide Domovinskog rata, bolesne i
stare, djecu te sve ostale osobe.
Očekivani rezultati projekta
Vinkovci – pristupačan grad
Smanjenje troškova života i liječenja
invalidnih, starih i nemoćnih osoba,
obitelji koje skrbe o invalidnim, starim
i nemoćnim osobama, te za sve ostale
osobe bez obzira na dob i pokretljivost
i smanjenje izolacije, segregacije, getoizacije.
Svrha projekta
Vinkovci – pristupačan grad
Poboljšanje kvalitete života osoba s
invaliditetom i teže pokretnih osoba,
smanjenje posljedica Domovinskog
rata, ostvarenje preduvjeta za
unapređenje društvenog, kulturnog i
gospodarskog razvitka Vinkovaca u
poraću.
Kako ostvariti pristupačnost?
1. Osigurati dobar pristup biciklom i pješice bez prepreka (pristup, sigurnost, povezanost, izravnost, udobnost, parkirališta
za bicikle)
2. Osigurati javni promet (pristupačnost javnoga prometa treba biti početna točka za planiranje stambene četvrti, a zatim po
toj mreži planirati namjenu zemljišta)
3. Osigurati koncentriranje ustanova na način da mogu pratiti promjene društvenih i tržišnih uvjeta (čvorišta gdje se
sastaju autobusni i željeznički promet postaju primarne lokacije za poslovne sadržaje i službe, a time i žarišta
pješačkobiciklističkih pravaca)
Može li zdravo urbano planiranje postati stvarnost?
Može ukoliko se sve struke i svi stručnjaci zajedno s investitorima pridržavaju načela izjednačavanja mogućnosti za sve
korisnike prostora, te ako odgovorno primjenjuju pravila struke i propise.
14
URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE, Grad Vinkovci, broj: 6-7/2010.
Ciljevi projekta
Vinkovci – pristupačan grad
1) Smanjiti broj nesreća i osigurati
više sredstava za prevenciju (smanjenje
broja novih invalida), 2) Ostvariti
uvjete za samostalnost života invalidnih osoba, starih, nemoćnih, te smanjiti
troškove života invalida i njihovih
obitelji i troškove JLS, 3) Onemogućiti
stvaranje novih prepreka u prostoru,
izbjeći nepotrebna ulaganja u rekonstrukciju novih građevina, 4) Uklan-
janje prepreka u postojećem okolišu,
5) Unapređenje kvalitete života u
urbanističkom okruženju, 6) Postići europske standarde organizacije prostora
koji predstavljaju jedan od preduvjeta
za ulazak u EU, 7) Omogućiti kvalitetnu zdravstvenu zaštitu
Što je učinjeno u okviru projekta
Vinkovci – pristupačan grad?
1. Utvrđeno je postojeće stanje u suradnji s Udrugom za pomoć osobama
s invaliditetom Bubamara Vinkovci,
HSUTI,
2. Izrađen je prijedlog projekta koji je
prezentiran Poglavarstvu, a Poglavarst-
vo je isti prihvatilo
3. Grad Vinkovci predložio je varijaciju
Projekta pod nazivom “Vukovarskosrijemska županija pristupačna
županija”, a VSŽ županija je isti prihvatila
4. U suradnji s nadležnim Uredom za
urbanizam, osigurali smo primjenu
Pravilnika NN 47/82 (nije bio obvezan
za primjenu!), a od 01. 01. 2008.
godine kroz rad novoosnovanog Upravnog
odjela za prostorno uređenje,
gradnju i zaštitu okoliša, Grad Vinkovci
strogo primjenjuje propise vezane na
pristupačnost građevina i prostora, NN
151/05., 61/07., 63/07., 76/07....
5. “senzibilizirali” smo projektante
i izvođače kroz DAGIT Vinkovce, o
obveznoj primjeni propisa vezanih za
pristupačnost,
6. U dokumentima prostornog uređenja
potencirali smo pristupačnost
7. Promicali smo pristupačnost kroz
medije i redovno pratili projekt
8. U tehničkim pregledima građevina
u svrhu izdavanja uporabnih dozvola
u Povjerenstvu je i predstavnik Udruge
za pomoć osobama s invaliditetom
Bubamara Vinkovci.
URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE, Grad Vinkovci, broj: 6-7/2010.
15
Hodogram provođenja projekta:
1. Utvrđivanje trase, arhitektonsko i
fotografsko snimanje postojećeg stanja
2. Izrada troškovnika
3. provođenje javne nabave za odabir
izvođača za sanaciju prepreka u prostoru, odabir izvođača...
4. promocija pristupačnosti i zdravog urbanog planiranja kroz medije,
stručne skupove i forume na Sajmu
zdravlja
Treba li projekt Vinkovci pristupačan grad nastaviti!?
Projekt svakako treba nastaviti, jer je svakim danom sve veći broj osoba sa 65 i više godina. Nažalost svaki dan sve više
je osoba koje stradaju u različitim nesrećama i postaju invalidi, ali također treba pružiti i povoljne uvjete bez prepreka za
razvoj, rast i život svih korisnika prostora.
Projekt treba nastaviti
1. Odgovornom, dosljednom i obveznom primjenom zakona (NN 151/05., 61/07., 63/07., NN 76/07, 38/09.), te ostalih
propisa u svim strukama
2. U tom slučaju realizacija projekta bit će prihvatljiva cijenom (uglavnom sve će biti riješeno na vrijeme u projektiranju i
građenju kada pristupačnost najmanje košta)
3. Popularizacijom urbanističke i građevinske struke,
4. Educiranjem investitora tako da postanu konkretni kritičari i ocjenjivači urbanističke i projektantske djelatnosti,
5. i ponovo primjenom propisa, te etičkim, moralnim i odgovornim radom stručnjaka.
S obzirom na pristupačnost, koji su
projekti u Gradu Vinkovcima u
tijeku:
1. Razminiranje
5. promicanje načela pristupačnosti,
zdravog urbanog planiranja i popularizacija urbanizma:
2. Izgradnja dječjih igrališta u minama
okruženom području (Grad Vinkovci
i Gradsko društvo Crvenog križa
Vinkovci)
3. Pomoć i njega u kući starim i
nemoćnim osobama....
5.1.
Grad Vinkovci u suradnji s
Hrvatskom mrežom zdravih gradova,
te uz dozvolu Svjetske zdravstvene organizacije, objavio je prijevod knjige
s engleskog jezika na hrvatski pod nazivom „Zdravo urbano planiranje“. Autori knjige su Hugh Barton i Catherine
Tsourou
5.2. Grad Vinkovci-Upravni odjel za
prostorno uređenje, gradnju i zaštitu
okoliša pokrenuo je 2009. godine
časopis Urbanizam, turizam, zdravlje –
partnerstvo bez alternative
Što je postignuto kroz projekt Vinkovci pristupačan grad?
1. Smanjen je broj prepreka u prostoru – Vinkovci su postali pristupačniji grad
2. Prilagođeni su ili su u postupku prilagodbe: dječji vrtići, osnovne i srednje škole
3. Ostvaruje se postupak inkluzije
4. Invalidi i teže pokretne osobe imaju kvalitetniji i samostalniji život, a njihovim obiteljima je lakše
5. Udruga za pomoć osobama s invaliditetom Bubamara Vinkovci, u suradnji s Gradom Vinkovci i Poljoprivrednom i
šumarskom školom izgradila je 2 plastenika za rad invalidnih osoba
6. Nabavljen je kombi za prijevoz osoba s invaliditetom uz pomoć Grada Vinkovaca
7. U dječjim vrtićima i kroz projekt Vijeća mladih radimo na edukaciji o pristupačnosti prostora, zdravom urbanom
planiranju, oblikovanju prostora
8. U Vinkovcima i Vukovarsko-srijemskoj županiji projektanti, izvođači radova i investitori znaju što je to pristupačnost
i zdravo urbano planiranje i znaju da moraju primjenjivati propise (NN 151/05, 61/07., 63/07., NN 76/07, 38/09.), te
odredbe GUP Sl. gl. 06/06. i one odredbe GUP-a koje se odnose na pristupačnost.
16
URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE, Grad Vinkovci, broj: 6-7/2010.
4. Popularizacija zdravog urbanog
planiranja u predškolskoj i školskoj
populaciji provođenjem radionica
i rasprava,( ravnateljica Centra za
predškolski odgoj Mirjana Pešec),
5. Popularizacija zdravog urbanog
planiranja organizacijom stručnih skupova, objavom u medijima,
6. Prevencija alergija dišnog sustava suradnjom upravnih odjela Grada Vinkovaca i koncesionara!,
6.1. Osiguranje pristupačnosti prostora
kroz čisti zrak i zrak s manjom koncentracijom alergene peludi
6.2. Pri izboru biljnog materijala odabire se biljni materijal koji se oprašuje
pomoću kukaca
6.3. Košenje trava i korova provodi se
prije cvjetanja
Primjeri Grada Vinkovaca kao investitorakoji nije dopustio izgradnju preprekau prostoru i na javnim
građevinama:
1. Od 2008. do 2009. godine u Vinkovcima je izgrađeno i rekonstruirano 50 km
prometnica bez prepreka odnosno bez
visokih rubnjaka,
2. Pješačka zona u cijelosti je izvedena
bez arhitektonsko-urbanističkih prepreka
Kako Grad Vinkovci financira
pristupačnost?
Sanacije zatečenih prepreka u javnom
prostoru Grad Vinkovci financira iz
proračuna, dok za nove zahvate u prostoru
strogo primjenjuje propise kojima
se osigurava sprečavanje nastajanja
novih prepreka u prostoru.
3. Dvoransko plivalište u ŠRC Lenije,
u cjelosti će biti pristupačno invalidima
4. Hrvatski dom, za koji se provodi
natječaj za odabir izvoditelja radova,
također će u cijelosti biti prilagođen
invalidima, odnosno slabopokretnim
osobama
Grad Vinkovci, Upravni odjel za
prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša
Pročelnica mr. Mandica Sanković, dipl. ing. arh.
URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE, Grad Vinkovci, broj: 6-7/2010.
17
Razgovor:
Stipe Tomić prof., ravnatelj gimnazije M. A. Reljković Vinkovci
VINKOVAČKA GIMNAZIJA - UTVRDA ZNANJA
Što nam ukratko možete
reći o povijesti gimnazije
M. A. Reljković Vinkovci,
srednjoškolske ustanove koja
je tijekom svog djelovanja, najsuvremenijim načinima obrazovanja iznjedrila stručnjake
raznih profila, ustanove kojom
se itekako ponose Vinkovci i Vukovarsko-srijemska
županije?
-O povijesti vinkovačke Gimnazije moglo bi se puno reći.
No, svakako valja naglasiti kako
je ova škola, odlukom Marije
Terezije 1779. godine iz Petrovaradina prebačena u Vinkovce
i to zbog povoljnijeg položaja
i učinkovitijeg prosvjetno-kulturnog djelovanja. S potpunim
radom započela je 1780. godine.
Prema zaključku Josipa Brunnera
„vinkovačka gimnazija može se
smatrati nasljednicom ukinute
petrovaradinske
graničarske
gimnazije“. Povjesničari bilježe
18
kako je ta gimnazija, također
odlukom carice Marije Terezije,
osnovana 1766. godine kao latinska škola i dana isusovcima
na upravljanje. Nakon ukidanja
isusovačkog reda 1773. godine
škola je prešla na civilnu upravu. Prvi gimnazijski nastavnik u
Vinkovcima bio je Franjo Engelbrecht. Svakako valja reći i to da
među pojedinim povjesničarima
Neki ističu da je Gimnazija
počela s radom doista 1779.
godina, ima i onih koji zagovaraju 1780. pa i 1792. godinu.
Koje
programe
nudi
vinkovačka Gimnazija i koliko
je učenika upisano u školskoj
2009./2010. godini?
-I u ovoj školskoj godini
učenici su se mogli upisati u
četverogodišnja obrazovna
postoje razmimoilaženja glede područja, i to u Opću gimpočetka rada Gimnazije u naziju (četiri razredna odjela),
Prirodoslovno-matematičku
Vinkovcima.
(jedan razredni odjel) i Jezičnu
URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE, Grad Vinkovci, broj: 6-7/2010.
(jedan razredni odjel). Iako je
bodovni prag bio prilično visok
(58 bodova) ostalo je dosta neupisanih i sa 60 bodova tako da
smo od nadležnog ministarstva
tražili otvaranje još jednog odjela što je odobreno, pa smo formirali još jedan razredni odjel Opće
gimnazije. Ukupno je upisano
220 učenika.
Brojna su učenička natjecanja, školska, županijska i
državna na kojima su učenici
vinkovačke Gimnazije osvajali zapažene rezultate.
Prisjetimo se, primjerice,
Marka Krznarića, vrsnog
matematičara koji zavidnu
karijeru ostvaruje u Londonu.
Koje bi još učenike, naravno
one koji su se svojim znanjem
istaknuli na nacionalnoj razini, još valjalo istaknuti?
-Da, doista je veliki broj onih
učenika koji su se svojim znanjem isticali na natjecanjima i koji
su pridonijeli da se o vinkovačkoj
Gimnaziji govori s velikim respektom. Taško je nabrojati baš
sve, no ja bih se prisjetio 2000. i
2002. godine kada smo imali veliki broj državnih prvaka. Može
se slobodno reći da je naša škola
svake godina imala po nekoliko
državnih prvaka iz različitih
predmeta. Primjerice, iz kemije smo imali tri puta prvake,
također iz povijesti, geografije,
informatike, hrvatskog jezika…
osobito se ponosimo uspjesima
na međunarodnim natjecanjima
kojih je također bilo. Naš učenik
Mijo Šimunović sudjelovao je na
međunarodnoj olimpijadi iz kemije u Tajvanu u ekipi Hrvatske i
osvojili su treće mjesto. Svakako
valja istaknuti i Teu Žakula koja
je magistrirala na Massachusetts
Institute of Technology, Cambridge, USA, te već spomenutog
Marka Krznarića, matematičara,
koji je 2005. godine doktorirao
na Imperial College London.
Prisjetimo se i Krešimira
Burazina koji je svojedobno u
natjecanju iz matematike osvojio
prvo mjesto u državi. Bilo je uspjeha u fizici, kemiji, geografiji,
njemačkom jeziku, povijesti,
te s Lidranom, ali i na sportskom polju. Mnogi naši učenici
postizali su izvrsne rezultate i
teško ih je sve nabrojati u ovom
kratkom razgovoru. Moglo bi se
reći da je vinkovačka Gimnazija
svojevrsna utvrda
znanja.
Svakako
moramo
spomenuti
i slobodne
aktivnosti
čiji se rad
odvija u
ovoj školi.
Koje
bi
posebno izdvojili?
-Što se tiče slobodnih aktivnosti
mogu reći da su one specifične i
vrlo zahtjevne. I upravo taj izvan
n a s t a v n i rad zna i z n j e d r i
t i u s p j e h e, d r ž a v n e
prvake u pojedinim područjima.
Svakako valja istaknuti Školsko
sportsko društvo, likovnu grupu,
školski pjevački zbor „Dionizije“, naravno matematičare,
kemičare, literarnu i dramskorecitatorsku grupu, grupu stranih
jezika, biologa i ekologa… Naša
škola može se pohvaliti i svojim
učeničkim listom „ŽVOKS“ čiji
je prvi broj
izašao 1985.godine, te s ogrankom Mladeži Crvenog križa. Rad
u izvannastavnim aktivnostima
pridonio je tome da se danas divimo mnogim priznatim i
poznatim stručnjacima, da se
njima ponosimo.
Školska knjižnica čuva osobito
vrijedne publikacije, rukopise,
raritetnu građu. Za koju se
može reći da je najdragocjenija?
-Svakako je to „Satir iliti divji
čovik“, poučni spjev Matije Antuna Reljkovića koji je 1762. godine tiskan u Drezdenu. Satir iliti
divji čovik“ restauriran je 2003.
godine te je rukopisu vraćen stari
sjaj. Knjižnica čuva i osobito
vrijednu zbirku starih knjiga na
njemačkom jeziku od kojih najstarije djelo datira iz 1709.godine,
te 510 knjiga hrvatskih autora iz
19. stoljeća.
Vinkovačku
Gimnaziju,
između inog, karakterizira i
razmjena znanja s drugim
srednjoškolskim ustanovama.
Što nam možete reći o tom
dijelu programa?
URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE, Grad Vinkovci, broj: 6-7/2010.
19
-Interesantna je i nadasve korisna ta suradnja. Godinama smo je
imali s Lihtenštajnom. Posljednjih 8 godina suradnju imamo i
njegujemo s njemačkim gradom
Kenzingenom. Prijateljstvo s
tim gradom rezultiralo je jednotjednim razmjenama učenika
s tim da program razmjene
obuhvaćasudjelovanje na nastavi, upoznavanje kulturno-povijesnih i zemljopisnih znamenitosti, te provedbu zajedničkih
humanitarnih akcija. Uz to, u
našu školu je uveden DSD program (Deutsches Sprach-diplom)
koji učenicima omogućuje dodatno besplatno četverogodišnje
učenje njemačkog jezika. Naši
učenici sudjelovali su i u razmjeni s učenicima elitne djevojačke
škole Howllls School iz Cardiffa
(Wales) i to zahvaljujući suradnji
Gradskog društva Crvenog križa
Vinkovci i humanitarne organizacije CARE CYMRU iz Cardiffa. Kada je u pitanju razmjena
znanja svakako valja spomenuti
i međunarodnu akciju Comelius
koja provodi ekološke projekte,
te Norvešku čija smo neka bogata iskustva primijenili u školi.
U međunarodnoj godini astronomije te u Mjesecu
hrvatske knjige 2009. godine
na svoj način sudjelovali su i
učenici i profesori vinkovačke
Gimnazije.
Podsjetite
na
najznačajnija događanja.
-Kada je u pitanju astronomija
valja naglasiti kako je prof. dr.
sc. Oton Kučera, sveučilišni profesor, fizičar, astronom, bio naš
učenik i profesor i da se sva njegova pomagala u nastavi nalaze
u našem kabinetu fizike. Pomagala u nastavi koja je koristio
prof. Oton Kučeara nalaze se
20
izložbenom prostoru Gimnazije
koji mogu razgledati učenici.
Moram spomenuti gospođu
Celić, prof., koja je jedna od
prvih članova Astronomskog
društva Oton Kučera Vinkovci,
ADOK. Dvadesetak učenika
zainteresirano je za astronomiju.
ADOK je uspostavio suradnju s
Zvjezdarnicom Višnjan. U prostorijama naše škole, u povodu
međunarodne godine astronomije i predstavljanja Astronomskog
društva Oton Kučera Vinkovci,
organizirana je izložba instrumentarija Otona Kučere iz našeg
fundusa. Valja spomenuti i akciju hrvatskih knjižnica „Čitajmo
pod zvijezdama“ koja je u okviru
programa „Naše nebo“ obuhvatila čitanje na Orionu ispred
Gimnazije.
Na
početku
razgovora
spomenuli smo kako je
vinkovačka Gimnazija odgojila i obrazovala brojne poznate
i priznate znanstvenike, umjetnike, kulturnoprosvjetne,
društvenopolitičke, športske
i druge javne djelatnike. Izdvojite najpoznatije kod nas i u
svijetu.
-Teško je, a i nezahvalno, spomenuti neke, a izostaviti eventualno poznatije osobe. Ovisi o
sudu svakog ponaosob. Puno je
znamenitih, poznatih i priznatih.
Spomenimo samo hrvatskog
bana Josipa Šokčevića, prof. dr.
sc. Julija Domca, sveučilišnog
profesora, farmaceuta, akademika Andriju Štampara, dr.
med., sveučilišnog profesora, liječnika, Zlatana Sremca,
liječnika i političara, dr. sc.
Antuna Akšamovića, biskupa
đakovačkog/bosanskosrijemskog, prof. dr. sc. Otona
Kučeru, sveučilišnog profesora, fizičara i astronoma, dr. sc.
Slavka Jankovića, glazbenika,
suca i športaša, književnike Josipa i Ivana Kozarca, Vladimira
Kovačića i Antu Kovača, pisca,
dramaturga i redatelja Jozu
Ivakića, te pjesnika i esejistu
Antuna Branka Šimića, glumce
Ivu Ficija, Nadu Subotić i Vanju
Dracha, književnog kritičara i
povjesničara dr. sc. Josipa Bognera, pjesnika, književnika i
svestranog znanstvenog djelatnika Dionizija Švagelja, akademika Milana Moguša i kniževnika i
književnog kritičara prof. Miroslava Slavka Mađera. U plejadi
poznatih svakako su i prof. dr.
sc. Josip Brunšmid, sveučilišni
profesor, arheolog, te Mijo
Brašnić prof., povjesničar, prof.
dr. sc. Stojan Dimitrijević, arheolog, sveučilišni profesor, Ivan
Filipović pedagog, Mato
Topalović svećenik, profesor teologije, Josip Lovretić, svećenik,
etnograf i etnolog, Mato
Medvedović, šumarski stručnjak,
muzeolog, dr. sc. Marko Kadić
veterinarski stručnjak, etnolog...
Nabrojao sam samo neke, svjestan da sam možda neke, poznatije i priznatije, izostavio. Da se
svi obuhvate trebalo bi puno više
od ovog prostora kojega imam
u razgovoru. Jedno je sigurno,
veliki je broj onih koji su kao
učenici ili profesori zapisani u
registru vinkovačke Gimnazije,
jedne od najstarijih škola na
ovim prostorima.
Milka Vida
URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE, Grad Vinkovci, broj: 6-7/2010.
Grad Vinkovci
21
Daria Fijačko i Krunoslav Kregar, Športsko plesna udruga Twist Vinkovci
QUADRILLA I VINKOVAČKI MATURANTI
Quadrilla je ples bogate prošlosti.
Kažemo za nju da je potekla iz
sedla. Počeli su je plesati konjanici na vojnim paradama u 17.
stoljeću u Francuskoj. Vrlo brzo
postaje izrazito popularna. Sredinom 18. stoljeća više se ne pleše
na konjima. Nisu svi imali konja
Quadrilla se plesala u malo slobodnijoj formi, u krčmama, ulicama, maskembalima. Glazba
za Quadrillu se tijekom vremena
mijenjala, ali su nazivi djjelova
ostali isti: Le Pantalon, L’ete, La
pastourelle, Finale. Mi, Športsko
plesna udruga TWIST Vinkovci
Što govori i samo ime, iz latinskog quatuor (četiri) i quadratus (kvadrat). Za nju su
karakteristični česti nakloni
i izmjene pozicija. Od 2001.
godine Quadrilla se pleše kao
maturalni ples. Od 2001. godine Quadrillu je otplesalo oko
161.680 maturanata u deset europskih zemalja.
U 2010. godini, ideja o najvećem
sinkroniziranom plesu na svijetu
našla je plodno tlo i u našem
gradu, u Vinkovcima. Grad
Vinkovci, gimnazija Matija Antun Reljković i Športsko plesna
udruga Twist Vinkovci zajedno
ulaze u ovaj projekt. Športsko
plesna udruga Twist Vinkovci
provela je obuku vinkovačkih
maturanata. Obuka je trajala
i vinkovački maturanti, smo četiri mjeseca, vodili su je Darotplesali Quadrillu na glazbu iz ia Fijačko i Krunoslav Kregar.
prve operete Johanna Straussa Gotovo sve vinkovačke srednje
mlađeg Šišmiš (“Die Fleder- škole sa zadovoljstvom su pristupile ovom plesnom projektu.
maus” 1871.).
na kojem bi plesali, zato su žene
odlučile plesati quadrillu sa svojim muževima (pojednostavivši
pritom korak, kako bi ih muževi
mogli pratiti). Ples se seli u Englesku početkom 19. stoljeća, a
zatim u cijelu Europu. Suprotno Quadrilla je ples koji se pleše U suradnji s plesnom školom
ustaljenom mišljenju ples se u četvorkama, po dva para koji URŠKA iz Slovenije pokušali
nije plesao samo na dvorovima. stoje jedan nasuprot drugoga. smo oboriti Guinnesov rekord
22
URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE, Grad Vinkovci, broj: 6-7/2010.
u najvećem sinkroniziranom plesu na
svijetu – Quadrilli.
U 2009. godini, ples
je otplesalo 26.772
plesača i tada nije oboren rekord iz 2008.
godine, koji iznosi
27.040 plesača. Točno
u podne dana 21. svibnja 2010. godine, ples
smo započeli plesati,
zajedno s plesačima
iz devet Europskih zemalja. Uz pozdravnu
riječ
vinkovačkog
gradonačelnika Mladena Karlića, dr. med.,
ples je započeo na središnjem
vinkovačkom trgu u pješačkoj
zoni Orion. Ples je održan na dan
„norijade“, dana maturanata, i
ujedno je bio ispraćaj maturanata
iz školskih klupa na jedan atraktivan, nov i neuobičajen način.
U 2010. godini ples je otplesalo 26.064 plesača iz 59 mjesta diljem: Slovenije, Hrvatske,
Bosne i Hercegovine, Srbije, Rumunjske, Bugarske, Makedonije,
Crne Gore i Albanije. Iako Guinessov rekord 2010. godine nije
oboren,
dvjestotinjak
vinkovačkih
maturanata s pravom i ponosom mogu reći da su bili
dio ujedinjene i složne
Europe i da su bili prvi
plesači Quadrille u
Vinkovcima.
Posebno se zahvaljujemo i
medijima, i to: Vinkovačkoj
televiziji, Vinkovačkom listu,
Vinkovačkom radiju, Radiju
VFM, Glasu Slavonije, Vjesniku
te Večernjem listu.
Posebno se zahvaljujemo Generali osiguranju za pokroviteljstvo i osiguranje plesača tijekom
plesa.
Šprtsko plesna uruga TWIST Vinkovci,
posebno se zahvaljuje na
potpori gradonačelniku
Vinkovaca
Mladenu Karlić, dr. med.,
ravnatelju gimnazije M.
A. Reljković Stipi Tomić,
prof., Ivani Biljan prof.
pedagogije u gimnaziji
M. A. Reljković, Design
Studio D iz Cerića, Live
Audio, Vijeću mladih
Grada Vinkovaca.
URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE, Grad Vinkovci, broj: 6-7/2010.
23
prof. dr. sc. Aleksandar Durman, arheologija i 14. sajam zdravlja 2010. godine
Maja Krznarić Škrivanko, dipl. arheolog, Gradski muzej Vinkovci
ARHEOLOGIJA
ARHEOLOŠKI PARK
I ARHEOLOŠKI PARKOVI KAO
POTENCIJAL ZA TURISTIČKI RAZVOJ V I N K O V A C A
Hrvatska je zemlja koja najveći
dio svojih ekonomskih potencijala izvlači iz turizma. Međutim,
turizam u Hrvatskoj ne smije
više biti isključivo vezan uz
more i sunce, jer turiste samo
more i sunce ne zadovoljava, turisti i turizam traže više. To više
u turističkoj ponudi je kultura,
povijesno nasljeđe, odnosno kulturni turizam.
Ali kulturni turizam, u okolnostima Hrvatske, može se i mora
24
puno više otvoriti arheologiji.
Kako pokazuju arheološki slojevi teritorij Hrvatske je, u svjetskim razmjerima, najintenzivnije isprepleten ostacima
kultura i civilizacija gotovo svih
europskih naroda, ali i naroda s
azijskih stepa, sve do Koreje na
istoku. Hrvatski prostor, posebice prostor Vinkovaca, nema
množinu vidljivih spomenika,
jer su novodošli narodi najčešće
uništavali tragove prethodnih, ali
su arheološki slojevi zabilježili
sva dinamična previranja tijekom minulih vremena, stoljeća
i tisućljeća. Prezentacija minulog vremena putem arheologije
i arheoloških parkova može biti
iznimno atraktivna.
Mnoge od tih nevidljivih
arheoloških spomenika može
se dići iznad razine Hrvatske.
Mnogi nevidljivi arheološki
spomenici imaju i kontinentalni
značaj, a ima ih koji nose i sv-
jetsko obilježje, međutim nisu
svijetu i turistima prezentirani
i priređeni za prezentaciju na
atraktivan način na mjestu nastanka, u vidu arheološkog parka.
Arheološki parkovi moraju biti
dorađeni u cijelosti. Moraju imati radno vrijeme i biti što bolje
umreženi u cijelu turističku ponudu. U turističkoj se ruti nije
preporučljivo ponuditi samo jedan arheološki park, ma kako interesantan i važan bio. Zato treba
stvoriti mrežu parkova. Vinkovci
ima neiscrbni potencijal u arheologi, a to znači da su turistički
potencijali Vinkovaca jedinstveni te ih se mora staviti u funkciju
gospodarskog razvitka.
URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE, Grad Vinkovci, broj: 6-7/2010.
SOPOT U VINKOVCIMA
Prošlo je više od stotinu
godina (1902.) otkako je Josip
Brunšmid prvi put skrenuo pozornost na neolitičko naselje
uz Bosut u šumi Sopot. Prva
amaterska iskopavanja proveo je 1939./40. Matija Klajn,
a na osnovi svojih sondažnih
arheoloških iskopavanja Stojan Dimitrijević je
1971. odredio Sopot kao eponim za
cijelu kulturu.
Eponimni lokalitet
Sopot nalazi se 3 kilometra jugozapadno od Vinkovaca
na desnoj obali Bosuta. To je umjetno
nastalo uzvišenje
eliptičnog oblika
dimenzija 113 x
98 metara, relativne visine 3 metra. Naselje
na Sopotu obuhvaća 1,35 hektara, a u sustavnim arheološkim
istraživanjima od 1996. do 2008.
godine istražena je površina od
376 m2, s debljinom kulturnog
sloja od 3 do 6 metara. Na osnovi C14 analiza (radioaktivnog
ugljika) naselje je datirano u 5.
tisućljeće prije Krista. Sopot ima
veoma povoljan položaj što je
i razlog dugotrajnog života na
ovom lokalitetu od skoro tisuću
godina. Rijeka Bosut bogata je
ribama i riječnim školjkama,
ostatke gustih hrastovih šuma
punih divljači nalazimo i danas, a velike obradive površine
nalazile su se oko naselja.
Stanovništvo Sopota živjelo je
u svijetlim nadzemnim kućama
koje svojim dimenzijama (24
– 28 m2) zadovoljavaju jednu
obitelj, što ukazuje na činjenicu
da su «sopoćani» živjeli u povoljnim uvjetima. Osnova njihove ekonomije sigurno je bila
zemljoradnja što su pokazale i
arheobotaničke analize. Velika
količina životinjskih kostiju ukazuje i na stočarstvo, a osteološke
analize pokazuju da su najbrojniji ostaci svinja, goveda i malih
preživača (ovca, koza, svinja).
Krajnji cilj arheoloških iskopavanja i istraživanja muzeološka
je prezentacija lokaliteta koji je
cijeloj jednoj kulturi dao ime.
Ideja arheološkog parka namijenjena je upoznavanju šire javnosti s prošlošću vinkovačkog
kraja, na način koji je ljudima
zanimljiv, zabavan i poučan.
Prošlost je prikazana na način da
posjetitelj u njoj može sudjelo-
vati i da se za trenutak osjeti kao
da je u prošlosti.
Budući da je Sopot višeslojni lokalitet, dolazi do rušenja kuća,
povisivanja terena nasipavanjem zemlje te ponovne gradnje.
U arheološkom smislu to se
vidi kroz 3 do 6 metara duboke
slojeve zemlje, u kojima je sve
sagrađeno od zemlje.
Zbog toga se pri realizaciji „Arheološkog
parka Sopot“ pristupilo
načelu izgradnje novih
kuća po uzoru na one
sopotske. Prva faza
izgradnje Arheološkog
parka
Sopot
je
završena.
Sagrađeno
je 6 kuća po uzoru na
one koje su otkrivene
tijekom
sustavnog
arheološkog iskopavanja i istraživanja. Osim muzeja na
otvorenom u Parku bi se nalazio i muzejski kompleks. U okviru projekta Arheološkog parka
Sopot predviđen je i nastavak
sustavnih
interdisciplinarnih
arheoloških istraživanja. Selo bi
bilo oživljeno i raznim obrtima
(radionicama za izradu kamenih,
koštanih i keramičkih predmeta).
Ne biste li i Vi preživjeli jedan
dan u kamenodobnom naselju
Sopot?
URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE, Grad Vinkovci, broj: 6-7/2010.
25
Mandica Sanković, dipl. ing. arh., Grad Vinkovci
STUDIJA IZBORA LOKACIJE ZA IZGRADNJU
GOLFA, HIPODROMA I ARHEOLOŠKOG
PARKA U VINKOVCIMA
Posljednjih se godina u svijetu, pa
tako i u Republici Hrvatskoj, javlja potreba za specifičnim vrstama turizma. Netaknuta priroda, kultumo-povijesna baština
kao i ugodna klima, temelj su
koji uz razvoj visokokvalitetnog smještaja, bogate ponude
sadržaja i zabave te vrhunske
usluge omogućuje Republici
Hrvatskoj privlačnost tijekom
cijele godine. Unutrašnjost Republike Hrvatske još je uvijek
turistički nedovoljno iskorištena.
Ministarstvo turizma objavilo je
10. listopada 2008. otvoreni javni poziv za dodjelu bespovratnih financijskih poticaja za razvoj selektivnih oblika turizma na
kontinentu Zelena brazda. Sredstva iz natječaja bila su namijenjena izradi elaborata i studija
za stvaranje osnovne i dodatne
turističke ponude u nerazvijenim kontinentalnim odredištima,
a Grad Vinkovci prepoznao je
činjenicu da turizam može postati pokretač razvoja, ukoliko postoji turistički potencijal. Iz tog
su razloga poduzeti prvi koraci.
Krenulo se s izradom potrebne
dokumentacije za izgradnju
turističkog kompleksa - golf
igrališta s pratećim objektima,
hipodroma i zabavnog parka, a
sve u skladu s uvjetima Prostornog plana uređenja grada Vinkovaca (“Službeni glasnik Grada
Vinkovaca” broj 7/04.).
Prema Prostornom su planu,
na području Vinkovaca, kao
26
područja turističko-rekreacijske
namjene županijskog značaja izvan naselja, izdvojena područja
Kunjevci (Sopot) i Trbušanci.
Taj prostor, kao dio kontinentalnog turističkog prostora, u cilju
ravnomjernijeg razvitka turizma
na razini Hrvatske, omogućit će
razvitak različitih oblika kontinentalnog turizma na bazi ponude resursa, uz odgovorno i
racionalno upravljanje njima.
županijskog značaja izvan naselja, odabir lokacije koja je povoljnija za realizaciju planiranog
zahvata (hipodrom, zabavni
park, golf) te utvrđivanje opravdanosti izgradnje planiranih
sadržaja.
Obje su lokacije Prostornim planom uređenja Grada Vinkovaca,
kojeg je izradio Zavod za prostorno planiranje 2004. godine
(“Službeni glasnik Grada Vinkovaca” broj 7/04.), određene kao
sportsko-rekreacijska zona.
Nakon analiziranja osnovnih
karakteristika razmatranih potencijalnih lokacija, zaključeno
je koje su osnovne prednosti
lokacije “Trbušanci”, u odnosu
na lokaciju “Sopot”. To je, prije
svega, njezina površina i položaj
(dalje od grada, buke, izoliranost rijekom Bosut), na lokaciji Trbušanci nema prepreka
za izvođenju planiranih sadržaja
(nema evidentirane kulturnopovijesne i prirodne baštine koju
treba štititi), a tu su i povoljniji
imovinsko-pravni odnosi. Sve
će to omogućiti da se planirani
sadržaji izvedu bez ikakvih prepreka i da se oživi širi prostor
vinkovačkog kraja. Zabavni su
park, hipodrom i golf trajne aktivnosti i trajno će donositi zaradu, a ako donose zaradu, njihovo
je zatvaranje malo izvjesno.
Istovremeno, uz valorizaciju i
korištenje resursa, treba provoditi i njihovu zaštitu, što podrazumijeva koncept održivog
razvoja, kako bi se maksimalno,
ekološki, zaštitio prostor.
Svrha izrade studije bila je
provođenje Strategije i Programa prostornog uređenja RH,
PPUVSŽ i PPU Grada Vinkovaca, (“Službeni glasnik Grada
Vinkovaca” broj 7/04.), izgradnja građevina od županijskog
interesa predviđenih u PPUVSŽ,
davanje opisa dviju lokacija
(Sopot i Trbušanci) koje su prostorno-planskom dokumentacijom predviđene kao područja
turističko-rekreacijske namjene Analiza opravdanosti izgrad-
URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE, Grad Vinkovci, broj: 6-7/2010.
nje igrališta za golf, hipodroma
i zabavnog parka na lokaciji
Trbušanci rađena je i na bazi
dostupnih podataka vezanih uz
realiziranje sličnih objekata, kao
i pretpostavci da nema izrađenog
idejnog rješenja. U razmatranje je uzeta nepovoljnija varijanta, što se tiče ukupnog broja
ležajeva u kompleksu, posjeta
turista (samo za vikend, tj. 2 dana
u tjednu) i sl. Golf je, sam po
sebi, sport koji povlači izgradnju kvalitetnih turističkih resursa, visoku klasu hotela i visoko
obrazovan menadžment. Sve to
podiže i kvalitetu usluge, što je
vrlo važno u privlačenju gostiju.
Navedeni sadržaji mogu pomoći
izgradnji vinkovačkog kraja, kao
odredišta visoko kvalitetnog
turizma.
Vinkovci su naseljeni u kontinuitetu od najranijeg neolitika i prvih zemljoradnika koji
u istočnu Slavoniju stižu prije
više od 8000 godina (6200.
god. pr. Kr.) do današnjih dana.
U povijesti Vinkovaca nema
praznih, nenaseljenih razdoblja,
kako se to može vidjeti kod
drugih starih naselja. Vinkovci
su grad s najduljim kontinuitetom života u Europi, ali rijetki
su gradovi i u svijetu koji imaju
tako dugu kontinuiranu povijesti. U Vinkovcima je ta posebnost prepoznata kao jedinstvena
turistička atrakcija. Slijedeći tu
činjenicu, Grad Vinkovci počeo
se pripremati da postane središte
kulturnog turizma. Obilje prikupljenih arheoloških dokaza
o dugovječnosti Vinkovaca
može poslužiti za rekonstrukciju života u Vinkovcima u proteklim tisućljećima. Autentično
arheološko blago Vinkovaca,
primjerice, omogućava rekonstrukciju prvih fortifikacija,
stambenih, gospodarskih, ritualnih, religijskih prostora, kao
što je Starčevačka kultura sa
specifičnim stambenim i gospodarskim ambijentom – zemunicama ili Sopotska kultura u
kojoj su postavljena pravila
utvrđivanja
(prva utvrda)
i pravila gradnje
nadzemnih stambenih
objekata (prve
nadzemne
kuće), itd. U
zabavno-edukativnom parku
prikazala bi se
zbivanja kroz
vinkovačka
tisućljeća, s posebnim naglaskom
na Vučedolsku i Vinkovačku
kulturu, vrijeme brončanog i
željeznog doba, Kelte, Rimljane
(dva rimska cara su iz Vinkovaca), rani srednji vijek, brojne
tragove seoba mnogih naroda,
preko najstarije slavonske crkve
u Vinkovcima, do etnologije
(seoskih građevina) te do Vinkovaca kao središta slavonskih
šuma.
Tradicija održavanja konjičkih
utrka u Hrvatskoj, još uvijek nije
na razini kao što je to u zemljama zapadne Europe, posebno
Engleske. Hipodrom se u pravilu
sastoji od staze za razne vrste
konjičkih natjecanja, uprave
hipodroma i pratećih sadržaja,
staja za smještaj konja, poligona
za ujahavanje i prostora za vanjski boravak konja.
Blizina rijeke potencijal je lokacije i potiče dalji razvoj zone
rekreacije i sadržaja koji su u
funkciji hipodroma (ugostiteljski
objekti i dr.).
Investicijska će ulaganja u planirani zahvat na lokaciji Trbušanci
iznositi oko 150.000.000 kn.
U sklopu idejnog rješenja koje
je potrebno izraditi preciznije,
procijenit će se investicijska
ulaganja, kao i fazna izgradnja
planiranih sadržaja na lokaciji.
Za kraj se može zaključiti da
će golf igralište, hipodrom i
zabavni park pozitivno djelovati
na opće društvene koristi grada
Vinkovaca, posebno u pogledu
povećanja privlačnosti prostora
za nove gospodarske investicije,
stvaranja novih dodatnih koristi
kroz zapošljavanje osoba te koristi kroz poticanje drugih aktivnosti, kao što su natjecanja
u golfu, jahanju i sl. Takoder,
oživljavanjem ovog kraja doći
će i do povećanja turističkog
prometa, unaprjeđenja turizma
vinkovačkog kraja, u smislu
kakvoće, te izravnih ulaganja u
infrastrukturu grada. Planirani
je zahvat svakako opravdan i
koristan za širu društvenu zajednicu, sa stajališta gospodarskoekonomske opravdanosti projekta.
URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE, Grad Vinkovci, broj: 6-7/2010.
27
“Stan do stana, pokraj šume stoji”
45 VINKOVAČKE JESENI SVEČANOST OTVORENJA
Scenarij: Ana Cvenić
Priredbom Vinkovačke jeseni
nastoji se pred suvremenoga
čovjeka donijeti slike Slavonije
i njezinih ljudi; želi se pokazati kako su se u divne, široke
zelene krajolike uplele radosti
običaja, smisao za humor, tambura i gajde, dvojnice i samica
– pokretači kola i pjesme. Treba
otkrivati ravnicu, njezine osobitosti i ljepotu, bezbroj njezinih
pojedinosti koje motiviraju
17. rujna 2010.
umjetnike da ih ovjekovječe.
Jednostavno rečeno, želi se otkrivati bogatstvo srca slavonskoga čovjeka, koje se okrenulo
životu i sebi, svojim korijenima
i idiličnoj viziji č o v j e k o v e
povezanosti
sa zemljom.
Tom se priredbom želi
u primateljima njezina
sadržaja probuditi osjećaj
da što smo
dalje od vremena i ljudi
o kojima Jeseni govore,
to nam ono
što vidimo i čujemo postaje sve
draže. Svrha je te priredbe ukazati na to da je pojam folklor
višeznačan i obuhvaća sve oblike tradicijski prenošene umjetnosti: književne, glazbene,
plesne, dramske, likovne; on
predstavlja kolektivno narodno
znanje. Pozornica ove priredbe
nije određena za dulje vrijeme,
ona se organizira za stanovitu
prigodu, na otvorenom prostoru.
Kostimi su primjereni sceni i tematici, a kako je ona iz života
ruralnih sredina, još jednom, nakon Folklornih večeri, pokazat
će se sva ljepota narodne nošnje,
i pjesme narodne, i zvuka gajdi,
samice, dvojnica i tambura. Radost za sve one koji vole folklornu tradicijsku baštinu.
URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE, Grad Vinkovci, broj: 6-7/2010.
29
Prijem kod gradonačelnika Grada Vinkovaca Mladena Karlića, dr. med.
UVAŽENI ASTRONOM
KORADO KORLEVIĆ, prof.,
U POSJETU VINKOVCIMA
Gradonačelnik Mladen Karlić,
dr. med., primio je u svojim prostorijama gosta iz Višnjana u pratnji predsjednice Astronomskog
društva Oton Kučera Vinkovci
(ADOK) mr. Mandice Sanković
i Darka Puharića voditelja odjela marketinga i multimedije
ADOK-a. Gospodin Korado
Korlević, prof., iz Višnjana pohvalio je inicijativu osnivanja Astronomskog društva Oton Kučera
Vinkovci i naglasio potrebu stalnog angažmana društva kroz
mnoge aktivnosti.
O uspješnom tijeku Dana astronomije
u
Vinkovcima,
gradonačelnika je upoznao
Darko Puharić. Toga dana u
Gradskom kazalištu Joza Ivakić
održane su projekcije filmova
Sunčev sustav i Orion. Projekcije je odgledalo je 2500
učenika osnovnihi srednjih škola
Vinkovaca. Među gledateljima
je bilo i 600-tinjak predškolaca
iz Centra za predškolski odgoj
Vinkovci i nekoliko privatnih
vrtića. Gradonačelnik je tijekom
prijema naglasio kako edukaciju i upoznavanje građana s
astronomijom moramo početi
s najmlađima, znači od vrtičke
dobi pa nadalje. Gospodin Korado Korlević, prof., istaknuo
je da već sada treba pripremati
nekoliko osoba za rad s djecom
u predškolskoj dobi, i to kroz
priče, crtanje, radionice, ako je
lijepo vrijeme i igraonicu s loptama oslikanim u planete, npr.
30
igra Zemlju štititi od asteroida
trčanjem. ADOK bi trebao organizirati četiri sata programa
/ igraonice / radionice za vrtiće
kroz koji bi se izmjenjivali vrtići
tijekom godine. Na prijemu
je prezentiran idejni prijedlog
budućeg Astronomskog centra
Vinkovci. Takošerm na prijemu
je potvrđrna potreba pripreme
opsežnog projekta iz područja as-
moraju pratiti i arhivirati, budući
će to biti potvrda aktivnog rada
ADOK-a i potvrda potrebe za
gradnjom Astronomskog centra
Vinkovci. Gradonačelnik Mladen Karlić, u nastavku je rekao
kako su Grad Vinkovci i Grad
Poreč ovih dana razgovarali o
boljoj suradnji u budućnosti,
a zvjezdarnica Višnjan i Tićan
koje su u blizini Poreča mogu
tronomije u Vinkovcima u svrhu
prbavljanja sredstava iz predpristupnih fondova EU. Gospodin Korado Korlević, prof., napomenuo je da se sve aktivnosti
postati također strateški suradnici Vinkovaca u projektu Astronomija u Vinkovcima.
Pored ostaloga razgovaralo se i o
svjetlosnom zagađenju i potrebi
URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE, Grad Vinkovci, broj: 6-7/2010.
Korado Korlević (Poreč, 1958.), poznati je hrvatski astronom iz Višnjana u Istri. Prema podacima
na stranici Minor Planet Discoverers, Korado
Korlević je jedan od najproduktivnijih tragača za
asteroidima svih vremena. U razdoblju od 1996.
do 2001. otkrio je 947 asteroida, te bio suotkrivač
kod još 110 asteroida. Tri su kometa otkrivena iz
Višnjana, a dva su automatski dobila prezimena
otkrivača;
•
P/1999 DN3 (Korlević-Jurić) ([1])
•
P/1999 WJ7 (Korlević), ([2])
Postavljanjem neekološke rasvjete rezultira porastom svjetlosnog onečišćenja. Na području cijele
Istre u proljeća 2000. i 2001. godine, nivo sjaja
noćnog neba porastao je do kritične razine te je
znanstveni rad u Višnjanu otežan, da bi 2001.
godine prestao u potpunosti. Od 2001., Korado Korlević se, u okviru Astronomskog društva
Višnjan, bavi popularizacijom astronomije i edukacijom. Dovršenjem gradnje nove zvjezdarnice
na Tićanu (3 km od Višnjana) i postavljanjem
opreme za astronomska i geofizička mjerenja na
novoj lokaciji, stječu se uvjeti za nastavak rada na
mapiranju Sunčevog sustava i druge znanstvene
aktivnosti. Uloga je astronomskog društva poveza-
ti sve ljubitelje astronomije.
Prema riječima gospodina Korlevića važno je
promicanje i populariziranje astronomije u Slavoniji u predškolskoj i školskoj populaciji, nastavnicima i profesorima i građanima. Važno je astronomiju učiniti svakodnevnom temom uz pomoć
Grada Vinkovaca i nadležnih ministarstava, te
različitih fondova.
Aktivnim radom astronomskog društva otvaraju
se mogućnosti za uključivanje mladih u znanost u
području fizike, matematike, geografije, biologije,
arheologiije, .... gospodarskih sadržaja kao što su
turizam i na njega vezan promet, poljoprivreda,
prehrana, suveniri...
URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE, Grad Vinkovci, broj: 6-7/2010.
31
Redovita predavanja Astronomskog društva “Oton Kučera” - Vinkovci
ŠTO JE ASTRONOMIJA
Budući se radi o prvom predavanju u nizu predavanja koje ćemo
imati o astronomiji, logično bi
prva tema trebala biti općenito o
svemiru pa smo to nazvali: Što je
astronomija. Često se raspravlja
o tome što je astronomija a što
astrologija, pokušati ću ta dva
termina malo bolje pojasniti.
Osim toga pokušati ću objasniti
kako je došlo do evolucije ideje
o tome u kakvom mi svemiru
danas živimo i što mi danas o
svemiru znamo, odnosno što
pretpostavljamo da znamo o
svemiru.
Što je astronomija?
Astronomijaje prirodna znanost
(kao što je matematika, fizika,
kemija, biologija) koja se bavi
promatranjem, mjerenjem i
objašnjavanjem nebeskih objekata, a to su zvijezde,
planete,
kometi,
maglice,
galaksije...
Sama
riječ
astronomija ima korijen u
grčkim riječima astron i nomos što u
prijevodu znači
zvijezda i zakon –
ili zakon zvijezda.
Sada dolazimo do
drugog termina - na
latinskom bi se astronomija također
nazvala aster (zvijezda) i logos (zakon, nauka). To bi
značilo da astrologija prevedena s latin-
32
skog znači isto što i na grčkom
astronomija.
Izgleda identično, ali su to dvije dijametralno različite stvari,
jer astronomija je prirodna
znanost a astrologija jedna vrsta
vračanja, ili proricanja, i nema
nikakvih poveznica sa znanošću.
Astronomija proučava objekte i
tvari izvan zemljine atmosfere, te
njihova fizička i kemijska svojstva. Astrofizika proučava karakteristike tih tijela, dinamičke procese nebeskih objekata i pojava
te njihove uzročno-posljedične
veze… U zadnje vrijeme astronomija bi se mogla poistovjetiti s astrofizikom zato što su
velika većina astronoma zapravo
fizičari, iako tu ima matemačira,
kemičara, čak u zadnje vrijeme i
biologa iz razloga jer se istražuju
mogućnosti nalaženja života iz-
Hrvoje Brkić, prof.
van Zemlje (kao što smo bili
svjedoci sličnome otkriću prije
nekoliko tjedana kada je pokazano da DNA molekula ne mora
biti izgrađena na bazi fosfora
nego može biti na fazi arsena
što je drastično izmjenilo sliku o
tome kako je život nastao).
Znanstvena
revolucija
astronomije Revolucija astronomije kao znanosti je počela u doba
renesanse gdje se javlja Kopernik
koji je postavio heliocentrični
sustav, pa se pojavio Galileo
Galliei koji je izumio teleskop
bez kojeg nemoguće bilo kakvo promatranje svemira, zatim
Kepler koji je postavio zakone
gibanje planeta. Međutim, neke
stvari su bile poznate još i ranije.
U staroj Grčkoj su filozofi znali
jako puno o astronomiji, čak su
poznavali i heliocentrični sus-
URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE, Grad Vinkovci, broj: 6-7/2010.
tav. Dolaskom Rimljana većina
tih spoznaja se odbacuje, jer nije
bila u skladu s Rimskim vjerovanjima i kulturom. Kako povijest pišu uglavnom pobjednici,
većina se tih spoznaja zaboravila
i ostala tajnom sve do ponovnog
otkrića u vrijeme renesanse. Iz
toga razloga renesansa se uzima
kao početak.
infracrvenom dijelu spektra vrše
na velikim nadmorskim visinama. Ona uočava objekte koji su
prehladni da bi ih vidjeli u
vidljivom dijelu spektra.
IAEA, International Atomic Energy Agency). Doza od 2.4 mSv
znači da jedan od 5000 ljudi
oboli od karcinoma, uzrokovanog zračenjem iz svemira.
Optička astronomija
– je najpopularnija vrsta astronomije, te ćemo se i mi baviti
njom, kada budemo imali promatranja s našim teleskopom.
Optičkom astronomijom vidimo
Podjela astronomije
Astronomiju kao znanost bi ono što se nalazi u vidljivom
mogli podijeliti u dvije glavne dijelu spektra, odnosno od 400
grane. Prva bi bila teorijska as- do 700 nm.
tronomija koja se bavi uzrocima i postankom svemira, čiji je Ultraljubičasta astronomija
začetnik bio Einstein. Druga gra- – njom se promatraju planetarne
na bi bila opažačka astronomija. maglice i ostatci supernova.
Ova zadnja ima ključnu ulogu, Ultraljubičasto zračenje se lako
samim tim sto su prvi ljudi koji apsorbira od međuzvjezdane
su se počeli bavit astronomi- prašine, što stvara poteškoću pri
jom bili opažači, a kasnije se promatranjima u ovom dijelu
razvojem tehnologije razvijala spektra.
i astronomija, pa se danas astronomija dijeli prema području Astronomija X-zrakama
elektromagnetskog spektra koji – promatranja se vrše u frekvenpromatramo. Svako frekvenci- cijskom području X-zračenja.
jsko područje je svojstveno za Valne duljine ovoga zračenja su
određene objekte u svemiru koji reda veličine 1 nm. X-zračenje
se najbolje promatraju u tom je štetno, premda ponekad može
biti i vrlo korisno. Problem pridijelu spektra:
likom detekcije X-zračenja je taj
što ga apsorbira gornji sloj naše
Radio astronomija
– ima frekvencijsko područje ra- atmosfere. Rješenje je pronađeno
dio valova. Valna duljina im je na način da se uređaji koji detekreda veličine jednog milimetra. tiraju kozmičko X-zračenje postPomoću nje promatramo super- ave na satelit ili space shuttle.
nove, međuzvjezdani plin, ak- Iako se veliki dio X-zračenja iz
tivne galaktičke jezgre i pulsare. atmosfere apsorbira, na Zemljinu površinu ipak dopire relativno velika doza ovog zračenja.
Infracrvena astronomija
– problem s kojim se susreće Prosječna doza zračenja koju
ova vrsta astronomije je apsor- svaki čovjek primi tijekom jedne
pcija infracrvenog zračenja naše godine iznosi 2,4 mSv, dok od
atmosfere, a također emisija in- ostalih izvora na Zemlji primimo
fracrvenog zračenja Zemljine at- 5 μSv. To znači da tisuću puta
mosfere. Iz tog razloga dolazi do više zračenja primimo iz svemira
nego npr. kada idemo snimati
zabilježavanja velikih šumova
u signalu, pa se promatranja u ruku na RTG uređaj (podaci
Gama astronomija
- detektira elektromagnetsko
zračenje najkraćih valnih duljina. Njima možemo promatrati
pulsare, neutronske zvijezde i
crne rupe. Za promatranje često
koristimo teleskope izvan zemlje
da bi izbjegli utjecaj zemljine atmosfere jer ona pobriše velik dio
snimljenih podataka. Od 45 teleskopa koji se nalaze u orbiti oko
Zemlje, tek tri imaju mogućnost
promatranja vidljivog dijela spektra. Na zemlji imamo mnoštvo
teleskopa koji promatranja rase u
vidljivom području, te je taj dio
bolje istražen u odnosu na ostale
dijelove.
U
fokusu
proučavanja
astrofizičara je spoznaja kako je
svemir nastao i
što se događa izvan naše galaktike. Te pojave možemo promatrati sa Zemlje zbog prigušenja
atmosfere, pa upravo zbog
toga veliki broj teleskopa ima
područje
promatranja van vidljivog dijela
spektra. Najpoznatiji svemirski teleskop je Hubble i pomoći
njega može se vidjeti vidljivi
dio spektra. Hubble je poslan u
orbitu prije 20 godina i doživio
je četiri servisne misije, te je sve
što je bilo moguće zamijeniti na
njemu već zamijenjeno. Hubbleov nasljednik je James Webb
Space Telescope koji će se lansirati 2014. godine.
Sve ove podvrste astronomije
služe za proučavanje svemira.
Svemir je bezgraničan trodimenzionalan prostor u kojem se
URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE, Grad Vinkovci, broj: 6-7/2010.
33
pojavljuju objekti, događaji, te
imaju svoj relativni smjer.
Kozmologija - vrlo često ćemo
čuti za pojam kozmologija!?
Pojam kozmologija potječe od
grčkih riječi kozmos – svemir
i logos – nauka. Ona proučava
svemir kao cjelinu onakav kakav
je SADA (??).
Priča o postanku svemira
Početkom 20 st. gotovo sve
stvari u fizici su bile jasne, i
smatralo se da je potrebno samo
poraditi na nekoliko detalja (kao
što je zračenje crnog tijela) i
cijela fizika bi bila kompletirana i poznata. Tadašnji stav je
bi da su prostor i vrijeme jedno
te isto, geometrija je bila euklidska, ravna, pravocrtna. Početak i
kraj svemira nisu bili astronomska pitanja nego teološka i filozofska. Astronomi se time nisu
bavili jer im to nije bilo zanimljivo. Veličina svemira je bila
beskonačna i nepromjenjiva u
vremenu. Sve se moglo opisati
Newtonovim zakonom gravitacije. Tada se dogodilo nešto veliko.
Znanstvenik Albert Einstein je
objavio 1905. godine, specijalnu
teoriju relativnosti, kojom je iz
korjena promjenio shvaćanje
fizike, te je postavio dva postulata relativnosti. Prvi kaže da
su zakoni fizike jednaki u svim
inercijalnim sustavima (odnosno
u sustavima koji se gibaju jednoliko po pravcu ili miruju). Drugi
postulat kaže da je brzina svijetlosti u vakuumu jednaka za sve
inercijalne opažače, bez obzira
na kretanje izvora. On je brzinu
svjetlosti u svom drugom postulatu uzeo kao temeljnu konstantu
za građenje svog svemira. Vrlo
34
je često i vrlo popularno krivo
citiranje Einsteina, kada se kaže
„sve je relativno“, no to nikako
nije točno. Einstein je rekao da je
vrijeme relativno, i duljina tijela
je relativna, ali je ipak postavio jednu apsolutnu veličinu,
a to je brzina svijetlosti. Danas
je ta brzina dovoljno precizno
izmjerena i iznosi 299 792 458
m/s. Posljedica ovih Einsteinovih postulata je to da simultani (istovremeni) događaj, ako
se promatra u jednom sustavu,
više neće biti istovremen ako se
promatra u drugom sustavu koji
se giba jako velikom brzinom.
Najpoznatije činjenice koje proizlaze iz ovih Einsteinovih postulata jesu dilatacija vremena i
kontrakcija duljine. Dilatacija
vremena bi značila da vrijeme u
sustavu koji se giba teče sporije,
a Kontrakcija duljine znači da je
tijelo koje se giba skraćeno. E i n
s t e i n o v o najznačajnije djelo
jest opća teorija relativnosti. To
je teorija koja opisuje onakav
svemir kakav mi poznajemo
danas i ta teorija je stara go-
tovo sto godina. Od 1915. godine kada je teorija postavljena
nitko nije uspio pobiti tu teoriju
niti postaviti neku drugu. Dokaz
Einsteinove opće teorije relativnosti je zanimljiv, a za dokaz
se moralo čekati samo 4 godine.
Dana 29. 5. 1919. godine se dogodila pomrčina Sunca koja je
ujedno bila i jedna od najvećih
i najduljih u 20. stoljeću (trajala
je gotovo 6 min). Bila je vidljiva
samo iz zapadne Afrike. Pomoću
pomrčine Sunca uspješno je dokazana Einsteinova teorija, na
način da je zamijećena jedna
od posljedica te teorije. Točnije
radilo se o zakretanju svjetlosti
pored masivnih objekata, a taj
objekt je bio naše Sunce.
Dokaz je izveden na sljedeći
način: budući se zna relativan
položaj zvijezda, svjetlost koja
dolazi s tih zvijezda trebala bi
se zakrenuti prilikom prolaska
pored Sunca, a to je najlakše
dokazati upravo za vrijeme
pomrčine Sunca, jer se tada na
nebu pokažu zvijezde koje inače
danju nisu vidljive zbog Sunčeve
URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE, Grad Vinkovci, broj: 6-7/2010.
svijetlosti. Upravo se to i dogodilo, odnosno relativna udaljenost među zvijezdama nije bila
jednaka kada je njihova svijetlost prolazila pored Sunca. Još
neke od posljedica opće teorije
gravitacije su gravitacijska leća
(ako se masivni objekt nalazi
između opažača i udaljenog
objekta, opažač primjećuje
višestruke distordirane slike objekta), gravitacijski valovi, crne godina da doputuje iz te galakrupe, crvotočine, savijanje pros- sije do Zemlje, mi možemo protora…
matrati svemir onakav kakav je
bio u trenutku stvaranja prvih
Teorija velikog praska
galaksija.
Teorija velikog praska, je još
i danas valjana teorija o tome Ovdje se javlja i problem obzokako je svemir nastao. Teoriju je ra, ukoliko su se galaksije u trepredložio George Lemaitre 1927. nutku velikog praska širile na
godine i nazvao ju je teorijom o jednu i na drugu stranu i ako su
prvotnom atomu. Teorija je ime one udaljene više od 13 milijardi
dobila 1949. godine u BBC-evoj svjetlosnih godina one teoretski
emisiji, a tako ju je nazvao Fred ne mogu „vidjeti“ jedna drugu
Hoyle, pripadnik skupine znanst- jer svjetlost nije dovoljno brza i
venika koji su podržavali drugu nije mogla doputovati s jedne na
teoriju nastanka svemira. Danas drugu stranu.
postoji jako puno drugih teorija Prisjetimo se sada upitnika kod
ali ova je opće prihvaćena.
definiranja pojma kozmologiPočetni uvjeti nastanka: vrlo vi- je, koja se bavi proučavanjem
soka temperatura, velika gustoća svemira onakvim kakav je sada.
i nagla inflacija svemira. Vre- Mi SADA vidimo naprimjer
menski slijed počinje pras- Sunce onakvo kakvo je bilo prikom, pa tamnim godinama u je 8,26 minuta. Bilo koji drugi
kojima nije moguće ništa vid- planet, ili objekt u svemiru mi
jeti jer su u to vrijeme posto- vidimo onakvim kakav je bio
jale samo kvantne čestice koje u trenutku kada je svjetlost s
su se međusobno sudarale. Na- njega krenula prema nama. Iz
kon toga slijedi razvijanje jed- toga razloga kažemo da je ponostavnijih objekata, zadnjih gled u svemir zapravo pogled u
osam milijardi godina dolazi do prošlost. Postoji mogućnost da
razvijanja galaksija i ostalih po- su neke od zvijezda koje ovoga
java koje možemo primijetiti u trenutka vidimo na nebu zapravo
svemiru. Najudaljenije galaksije ugašene, no mi ih vidimo onakkoje su ljudi uspjeli pronaći do
vama kakve su bile milijunima
danas su udaljene 13.2 milijarde godina prije.
svjetlosnih godina. Budući je
svjetlosti trebalo 13.2 milijarde
Svemirska pita
Temeljem promatranja, 1998.
godine je zaključeno da se svemir
širi ubrzano. Međutim kada se
takav zaključak stavi u Einsteinovu jednadžbu, nešto nedostaje,
a to je značajan dio svemira
odnosno 70% tamne energije i
25% tamne materije (tamnom je
nazvana iz razloga što neznano
što je to u biti). Jednostavnim
računom dolazimo do zaključka
da za 95% svemira neznamo od
čega se sastoji. Ono što je još
značajnije da slobodni vodik i
helij čine 4%, znači da smo već
popunili 99% svega što postoji u
svemiru. Zvijezde se sastoje od
helija odnosno vodika koji fuzijskim reakcijama prelaze u teže
elemente čine 0,5%, a neutrioni
čine 0,47%. Zemlja kao planet
ima u sebi vrlo mali postotak vodika i helija, svi ostali elementi
čine veliku večinu. Zemljina
jezgra je građena gotovo 90% od
željeza, kisika, silicija i magnezija a takvi elementi u svemiru
čine svega 0,03%, što znači da
smo u svemiru zapravo jako
mali!
URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE, Grad Vinkovci, broj: 6-7/2010.
35
Vrlo poučna propovijed kapelana Ivana Blaževca u crkvi sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima
ASTRONOMIJA I VJERA
Česte su narodne izreke: “To
stoji u zvijezdama” i “To je zapisano u zvijezdama”. Time
se misli: Mi ne znamo kako se
nešto događa u budućnosti ili
kako će to dalje ići. Što će biti,
to određuju bilo kakve anonimne
sile. To nije u našoj moći. To je
odnekud određeno. Prema tome
nije malo ljudi koji gledaju u
horoskope, da malo provjetre
koprenu, što donosi budućnost.
Jesmo li određeni od takvih
anonimnih sila? Je li naš život,
naša budućnost stvarno “u zvijezdama”? Što je tada zasjalo
vjeri onih “zvjezdoznanaca s
Istoka” koji su opazili određenu
zvijezdu, koja im je najavila
neobičan događaj? Nije li sve
to primitivno praznovjerje, svih
ovih zvjezdoznanaca?
Tada, tako bi se moglo
36
URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE
ispričavajući kazati, znanost je
bila još na početku. Ali danas?
Što trebaju horoskopi, zvijeđa i
njihov tobožnji utjecaj na život
ljudi? Koji utjecaj na naš život,
na ljubav i sreću, novac i zdravlje trebaju imati zvijezde, koje
su stotine, tisuće, miliona svjetlosnih godina od nas su udaljene
(jedna svjetlosna sekunda je
300.000 kilometara)?
Pitanje izgleda drukčije, ako ne
bine, nego će priznati veličinu
stvoritelja. Što znanost dublje
prodire u dubinu nepredočivog
velikog svemira, tim više ima razloga, da se divi mudrosti koja je
sve to načinila. Što istraživanje
prodire dublje u tajnu života, tim
razumnije biva, da iza svega
toga prihvati čudesni, nadmoćni
razum: mudrost stvoritelja.
“Sveta tri kralja”, kako mi pučki
nazivamo zvjezdoznance s Istoka, nisu bili praznovjerni ljudi.
Oni su tumačili određene, osobite zvjezdane konstelacije kao
“znak neba”, znak Božji, jednu
uputu stvoritelja. Tu uputu su slijedili i ona ih je dovela k Isusu,
božjem djetetu, “novorođenom
kralju židovskom”. Oni nisu
bili umišljeni ni oholi, nego su
kleknuli pred utjelovljenim Bogom. Prepoznali su u malom
djetetu velikoga Boga, koji je
gospodar i stvoritelj zvijeđa,
“koji je stvorio nebo i zemlju”.
Sigurno, zvijezde imaju svoju
poruku. Ali one nisu nikakve slijepe sile sudbine. One nam
govore o svome stvoritelju, ako
im dopustimo da nam govore. I
kažu nam: Tako kao što smo mi
u Božjoj ruci, tako je i tvoj život.
vjerujemo u anonimne sile sud- Da, on je puno više u njegovoj
bine, nego u jednoga Boga i Oca, dobroj ruci nego sve zvijezde
stvoritelja neba i zemlje. Ako je zajedno. To nam kaže dijete u
on sve stvorio, tada nam govori jaslama. Molimo ga kao zvjezkroz svoje stvorenje. Tada stvar- doznanci.
no možemo reći: “Nebesa slave
vječnoga”. Tada priroda govori Ivan Blaževac, kapelan u crkvi
o svome stvoritelju koji ima ot- sv. Euzebija i Poliona
voreno srce. Tko se divi sjaju
u Vinkovcima
zvjezdanog neba, taj se neće bojati pred bilo kakvom silom sud-
URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE, Grad Vinkovci, broj: 6-7/2010.
37
Predstavljamo tvrtku „Troplet“ iz Vinkovaca
OSMIŠLJENIM PROGRAMIMA DO
USPJEŠNOG POSLOVANJA
„Ovaj poduzetnički pothvat
obitelji Šimić vrijedan je svake
pohvale. Ne treba posebno isticati koliko znače nova radna
mjesta i novi proizvodni pogoni,
kako za Vinkovce i za Vukovarskosrijemsku županiju, ali i cijelu Hrvatsku.“ Riječi su to potpredsjednika Hrvatskog sabora
Vladimira Šeksa koje je izrekao
na svečanosti otvaranja tvrtke
„Troplet“ upriličene 20. srpnja
2010. godine, na blagdan Sv. Ilije, u prigodi obilježavanja Dana
grada Vinkovaca. Tim riječima i
potpredsjednik Sabora i počasni
građanin Vinkovaca jasno je naglasio što znači otvaranje jednog
proizvodnog pogona, naročito u
ovo vrijeme gospodarske krize,
pada investicija, posvemašnje
nezaposlenosti, pa i određene
zadrške prema novim krugovima
investicija. Stoga bi se za ovaj
poduzetnički pothvat slobodno
moglo reći kako je on ustvari još
jedan konkretan korak ka razvoju
proizvodnih potencijala, izlasku
iz krize i boljitku cijelog ovog
prostora. Direktor tvrtke Alen
Šimić, poduzetni, ambiciozni
i nadasve vrlo vrijedan mladi
čovjek, s istančanim sluhom za
potrebe domaćeg i inozemnog
tržišta i za poštivanje kriterija
koje diktira sve zahtjevnije
tržište, zadovoljan je što se uspjela realizirati jedna ovakva
ideja, što je u složenim uvjetima poslovanja, nastao „Troplet“. „Pogon koji je svečano
otvoren na blagdan Sv. Ilije u
38
poduzetničkoj zoni Jošine u
Vinkovcima, bavi se proizvodnjom proizvoda od PVC reciklata, kao što su PVC stupovi
za vinogradarstvo, voćarstvo i
vrtlarstvo, PVC štitnici za strujne kablove, kutne
lajsne i podmetači.
Zapošljava
jedanaest radnika.
Riječ je modernoj
tehnologiji, o vrhunskim procesnim
rješenjima, o proizvodima koji će biti,
a već i jesu, traženi
na tržištu. Držim
da će naši proizvodi na regionalnom tržištu biti
konkurentni i cijenom i kvalitetom“- naglašava Alen Šimić i
dodaje kako bi bilo dobro kada
bi i drugi poduzetnici krenuli
stopama „Tropleta“, kada bi u
poduzetničkoj zoni Jošine nikli
još neki novi proizvodni pogoni.
„Bez proizvodnje, bez konkretnih i pomno osmišljenih projekata, bez primjerice pravovremenog i stručnog restrukturiranja
poslovanja, bez ulaganja u proizvodne pogone, i naravno kompetentnih vrsnih stručnjaka, nema
izlaska iz ove gospodarske situacije u kojoj smo se našli. Svakako valja imati i hrabrosti za nove
korake, za realizaciju strategije
razvoja, za rizike koji su na
današnjem tržištu poslovanja
itekako prisutni. Sigurno je
jedno: svaka izdvojena kuna
za potrebe proizvodnih tvrtki
višestruko će se isplatiti“ - ističe
direktor „Tropleta“ Alen Šimić.
Nedvojbeno je da samo takva
promišljanja, takvi stavovi i
opredijeljenost, mogu dati rezultate koje svi željno očekujemo.
Temelje se oni ponajprije na
poslovnoj strategiji, na znanju
i smjernicama koje je jednom
mladom poduzetniku kao što je
Alen Šimić, ugradila njegova
obitelj, njegov otac Petar Šimić,
koji godinama uspješno vodi,
poznatu i respektabilnu tvrtku
„Grad-export“ Vinkovci. „Troplet“ je jedan u nizu proizvodnih
pogona u vlasništvu vinkovačke
poduzetničke obitelji Šimić.
Očito je da uloženi napori, sva
odricanja, nisu bili uzaludni.
Dapače, urodili su plodom i rezultatima koji mogu djelovati
poticajno.
Milka Vida
Grad Vinkovci
URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE, Grad Vinkovci, broj: 6-7/2010.
39
Nikola Drobnjak, dr. med., Međunarodni simpozij
1. VINKOVAČKI KONJIČKI DANI
Poštovani,
Danas, u ova turbulentna, otuđujuća vremena, sve je teže govoriti o prijateljstvu i naklonosti
čovjeka – čovjeku. Imam dojam da smo pomalo
zaboravili što prijateljstvo uistinu znači, no tada
uvijek imam potrebu citirati riječi kineske poezije
iz 1. st. n. e. koja glasi:
KADA BI SE TI VOZIO U KOČIJI,
A JA NOSIO SLAMNATI ŠEŠIR,
I MI BI SE JEDNOG DANA SRELI NA CESTI,
TI BI SIŠAO I NAKLONIO SE.
KADA BI TI HODAO U DRONJCIMA,
A JA JAHAO NA KONJU,
I MI BI SE JEDNOG DANA SRELI NA CESTI,
JA BIH SIŠAO I NAKLONIO TI SE.
vlastite nemoći?
Gdje leži životna istina, postoji li savršenstvo ili je
to nedosanjana imaginacija u želji za uspješnosti,
rođenoj u nama ili zadanoj od drugih? Zašto štovati
ljudsko znanje, ljudski zagrljaj, sve rjeđi osmijeh...
Odgovor je vrlo jednostavan. I smijeh i zagrljaj i
znanje potpuno su beskorisni, ako ih ne upotrebljavamo i ne dijelimo s drugima.
Dobre prilike nikad nisu izgubljene, netko će se
uvijek poslužiti onima koje mi propustimo.
Upravo ovaj pristup je osmišljen kao pozornica na
kojoj će defilirati umjetnici, znalci struke svoje,
ljudi koji prepoznaju ljubav prema konju, kao i oni
koji ih budu slušali, obnavljajući znano ili upijajući
neznano za bolju budućnost.
Nikola Drobnjak
ŽELIM TI BITI PRIJATELJ
ZAUVIJEK, BEZ PREKIDA I RASAPA.
KADA SE BRDA SRAVNE I RIJEKE PRESUŠE,
KADA MUNJE I GROMOVI ZAVLADAJU ZIMOM,
KADA KIŠE I SNIJEG OPUSTOŠE LJETO,
KADA SE STOPE NEBO I ZEMLJA,
TEK TADA ĆU SE RASTATI OD TEBE.
Zašto sve ovo? Zato, što osim kod ljudi, postoji
jedna neraskidiva ljubav i prijateljstvo između dva
ovozemaljska stvora, a to je ljubav čovjeka i konja.
Opasna je to ljubav, ali ne jer je zločesta, nego što
je neuništiva, bezuvjetna, otporna na sve izazove
današnjice, zato što je iskrena, nemjerljiva, bez cijene, ona je besmrtna.
27. studenog 2010. godine u hotelu „Kunjevci“
održani su 1. Vinkovački konjički dani,
Življenje donosi radost, ali znati živjeti polako, (međunarodni simpozij). Inicijativa je potekla od
postaje umjetnost, a ljubiti nepoznanica. MI. Tko vlasnika Ergele arapske i
smo MI? Poznajemo li se dovoljno, možemo li se lipicanske pasmine konja „Drobnjak“ iz Vinkovagledajući u ogledalo oslovljavati s TI? Imamo li ca, te Ergele lipicanaca „Janković“ iz Vrbanje. Već
vlastitu sliku o sebi ili ju stvaraju drugi, nama na- nakon prvih kontakata ideja je podržana od Grada
klonjeni ili nenaklonjeni ljudi? Da li sliku o nama Vinkovaca, Vukovarsko-srijemske županije i Polčine osobe koje imaju moć ili one koje nisu svjesne joprivrednog fakulteta u Osijeku.
40
URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE, Grad Vinkovci, broj: 6-7/2010.
Organizacijski odbor činili su: ministar poljoprivrede RH Petar Čobanković, dipl. ing.,
gradonačelnik Grada Vinkovaca Mladen Karlić,
dr. med., pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Vukovarsko-sriijemske županije Andrija
Matić, dipl. ing., dekan Poljoprivrednog fakulteta
Osijek: prof. dr. sc. Vlado Guberac, prodekan za
nastavu Poljoprivrednog fakulteta Osijek: prof. dr.
sc. Tomislav Jurić, voditeljica kolegija konjogojstva Poljoprivrednog fakulteta Osijek: prof. dr. sc.
Mirjana Baban, vlasnik Ergele „Janković“ Matej
Janković, prof.; vlasnik Ergele „Drobnjak“ Nikola
Drobnjak, dr. med.
1. “Psihološka dimenzija odnosa čovjek - konj”
Nikola Drobnjak, dr.med., (RH)
2. “Analiza uzgojnog stanja i načini korištenja
konja lipicanske pasmine”
prof. dr. sc. Mirjana Baban (RH)
3. “Hrvatski sportski konj”
Josip Krivić Vlado, (RH)
4. “Geografsko-kulurološki aspekti zemaljskog i
ergelskog uzgoja u očuvanju i unaprijeđenju uzgoja lipicanaca u Hrvatskoj”
mr. sc. Mato Čačić, dipl. ing. (RH)
5. “Uzgoj Trankera u Republici Hrvatskoj“
Jutta Haber, Mladen Kovač (RH)
6. “Veštačko osemenjivanje kobila u praksi”
Grgo Tikvicki, vet. spec. i Petar Rudinski, vet.
spec., (Republika Srbija),
7. “Uzroci kolika u konja, uzrokovanih hranidbom,
pasminskim osobinama i nasljeđem”
Roman Angebrand, dr. vet. med. i mr. sc. Dražen
Kojić, dr.vet.med. (RH)
8. “Historijat ergele Borike i uzgoj boričkog arapskog konja od 1895. do 2007. godine” emeritus,
prof. dr. sc. Refik Telalbašić (RBiH)
9. “Razdoblja konjogojstva Republike Mađarske
od početaka do danas”
Istvan Horvath (Republika Mađarska)
10. “Aktivnosti na registraciji pasmine Borički
Nakon intoniranja državne himne RH, te lijepih arapski konj”
glazbenih taktova iz zemalja inozemnih sudionika Enver Žiga (RBiH)
simpozija, nazočne je pozdravio predsjednik orga- 11. “Konji - čimbenici prekogranične suradnje”
nizacijskog odbora gosp. Nikola Drobnjak. U svom Andrija Matić, dipl. ing. (RH)
izlaganju naglasio je želju da ova novorođena
stručna konjička manifestacija postane tradicio- Cjelodnevno stručno konjičko druženje proteklo
nalna, te da kao takva bude od pomoći razvoju je u prijateljskom ozračju, začinjeno slavonskim
konjogojstva naše regije, Republike Hrvatske, ali delicijama, uz glazbu TS „Ledina“.
i izvan njenih okvira. Riječima podrške nazočne je Pokrovitelji 1. Vinkovačkih
pozdravio i župan Vukovarsko-srijemske županije konjičkih dana bili su: Grad
godp. Božo Galić, te dekan Poljoprivrednog Vinkovci, Vukovarsko-srijemfakulteta Osijek, gosp. Vlado Guberac.
ska županija, Poljoprivredni
Angažmanom i trudom organizatora, simpoziju fakultet Osijek, Ergela Lipisu se odazvali i eminentni predavači iz nama sus- canaca „Janković“ Vrbanja,
jedne Republike Bosne i Hercegovine, Republike Ergela arapske i lipicanske pasSrbije, te iz Republike Mađarske, što je skupu dalo mine „Drobnjak“ Vinkovci, homeđunarodno značenje.
tel „Kunjevci“ Vinkovci
Interesantna i nadasve stručna predavanja kod svih
nazočnih pobudila su interes i bogatu raspravu, i
to:
URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE, Grad Vinkovci, broj: 6-7/2010.
41
PREMIJERKA JADRANKA KOSOR OTVORILA VINKOVAČKO DVORANSKO PLIVALIŠTE LENIJE
Sezonu kupanja otvorio
gradonačelnik Vinkovaca MlaDen
Karlić skokom u bazen
Premijerka Jadranka Kosor u
utorak, 21. prosinca 2010. godine, u Vinkovcima je otvorila
Vinkovačko dvoransko plivalište
“Lenije”, moderan športski kompleks smješten u drevnom praku
Lenije, neposredno uz stadion
HNK Cibalija i košarkašku
dvoranu, vrijedan 45 milijuna
kuna. Premijerka je zahvalila
na pozivu da otvori plivalšte,
izuzetno važno za Vinkovce,
koji su na ovaj način dobili jedan
prelijepi božićni dar, te je rekla:
“Želim istaknuti jednu činjenicu
koja mi se čini osobito važnom.
Gradonačelnik i svi njegovi suradnici pokazuju da ako se ustrajno radi, ako se zna što je cilj, ako
se raspolaže dobrim projektima i
ako se radi na način da se zaista
služi svome narodu, postižu se i
42
rezultati“.
Prilikom svečanosti otvoranja Vinkovačkog dvoranskog
plivališta Lenije, gradonačelnik
Mladen Karlić, dr. med., istaknuo je kako je vinkovački
bazen jedan od najmodernijih,
ali i tehnološki najnaprednijih
u Hrvatskoj. Istaknuo je kako
danas, na najmračniji dan u posljednjih 370 godina, prema
tvrdnjama astronoma, Vinkovci
doživljavaju jedan od najsvjetlijih dana u svojoj povijesti, te
nastavio: “Ideja o gradnji bazena
krenula je odmah nakon Domovinskog rata. Mi u Vinkovcima
imali smo sreću da su hrvatski
branitelji sačuvali ovaj grad, ali
i veliki dio Republike Hrvatske.
Nažalost, ostali su brojni in-
validi i zbog njih smo krenuli
razmišljati o gradnji bazena
kako bi im osigurali što kvalitetnije i bolje uvjete za život u
Vinkovcima za koje su se oni
borili i koje su stvarali”, rekao
je gradonačelnik. Vjeruje da će
se u ovom kompleksu odvijati i
športski i društveni život grada,
da će on biti mjesto druženja i
osmijeha, mjesto športa i brojnih uspjeha. Još jednom, na
upit novinara, gradonačelnik je
odgovorio da vinkovački bazen
jeste za natjecanja, ali na nižoj
razini budući u Hrvatskoj postoje puno veći bazeni u Zagrebu,
Rijeci, Dubrovniku, Makarskoj,
Splitu... i da Vinkovci ne bi često
dobili organizaciju nekih velikih
natjecanja, pa gradnja većeg
bazena ne bi bila ekonomična
URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE, Grad Vinkovci, broj: 6-7/2010.
Na prigodnoj
svečanosti o
samom bazenu govorio je Željko
Ilić, direktor
tvrtke
Periska, kojoj je Grad
Vinkovci na
upravljanje
prepustio
ovaj
kompleks.
za Grad Vinkovce. Svoje zadovoljstvo i veliku radost zbog ot- Vinkovačko dvoransko plivalište
varanja bazena gradonačelnik je ima ukupno brutto izgrađenu
iskazao tako što je odjeven skočio površinu od 5.019 m2. Plivalište
u bazen što su nazočni poz- je smješteno na oko 10.000 m2.
dravili velikim pljeskom. Time Kompleks ima bazensku dvoraje gradonačelnik Karlić ispunio nu i prateće prostore, kako i
davno dano obećanje, a ugledao
se i na druge gradonačelnike koji
su na isti način slavili otvaranje
bazena u svojim gradovima.
Atraktivnim saltom u bazen
gradonačelnik je pokazao zavidnu formu, dok ga je u svlačionici
čekalo drugo, suho odijelo.
dodatne sadržaje na tri etaže.
Bazenska dvorana ima četiri bazena u dvije skupine. Športskorekreacijski bazen dužine 25
m, dubine 1,30 do 1,80 metara,
nalazi se na jednoj strani bazenske dvorane i namijenjen je
svim ljubiteljima plivanja. Na
drugoj strani bazenske dvorane
nalazi se bazen za zabavu, rekreaciju i učenje plivanja u obliku srca površine 260 m2 i dubine 0,60 do 1,30 metara. Na
njega se naslanja hidromasažni
bazen s brojnim mlaznicama
i gejzirima koji omogućuju
užitak opuštanja i relaksacije.
Za najmlađe posjetitelje namijenjen je najmanji dječji bazen
kružnog oblika dubine 30 cm.
U svakom od bazena i bazenskoj dvorani, ovisno o namjeni i
korisniku, različita je temperatura vode i zraka. Kompleks ima
najmoderniji tehnološki sustav,
koji je u cijelosti automatiziran,
te u potpunosti prilagođen osobama s invaliditetom. Trenutno
u bazenskom kompleksu radi
19 djelatnika. Prostor bazena
namijenjen je svim društvenim
skupinama, te je cilj da isti postane središte plivačkog športa,
ali i športa uopće, kao i oaza
opuštanja, rehabilitacije i zabave
za sve građane Vinkovaca i šire
okolice. Izgradnjom ovog modernog kompleksa, ispunjena je
dugogodišnja težnja i san brojnih
stanovnika grada Vinkovaca.
Vinkovačko dvoransko plivalište
projektirala je tvrtka IPZ Zagreb.
Glavni izvođač radova bila je
Gradnja, d.o.o. Osijek. Nadzor
nad izvođenjem radova provodila je također tvrtka IPZ Zagreb.
Novi objekt blagoslovio je msgr.
Tadija Pranjić, župnik Župe sv.
Euzebija i Poliona Vinkovci.
Ksenija Subotić
URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE, Grad Vinkovci, broj: 6-7/2010.
43

URBANIZAM, TURIZAM, ZDRAVLJE dvobroj 2 i 3

Više informacija o novogodišjem dočeku

strateški plan gradskog muzeja vinkovci

IZVJEŠTAJ - Hrvatska mreža zdravih gradova

Zapisnik sa redovne skupstine MUIH-a 20.06.2012

kreacija Hrvatske - Gatalinka Vinkovci

KAOS katalog - Fotoklub Vinkovci

O 17. sajmu zdravlja, pravilima, informacije

Program 15. Sajma - Vinkovci zdravi grad

Mortonijc Plus

16. SAJAM ZDRAVLJA P R O G R A M

poziv na Glavnu skupštinu

gradska slika zdravlja i gradski plan za zdravlje