22/ 10 20 14 14 · 16 FA X 610 1894 S Sl 6 S~ IQJ vu 1/ vvz REPUBLIKA HRVATSKA GRADZAGRFB ORADSKASK~A Odbor z:a bbor IlmeDoVUlja KLASA: 021.{)SIIWI1292 URBROJ: 251.{)1.{)6..14·10 Zagreb, 20.1istopada 2014. VlJete Grad.ke htYrtf TrdDjevka - .jever 10000 ZaVeb Park Stara TrelDjcvka 2 Prc:dmet: Prc:dIaganjc bDdidata za suee porolIlike 1upanijsJcog suda u Zagrebu TijcJcom 2015. GradJ1ca Ce .kupltiDa Grada Zagreba imenovati suce porolniJc.e i SlICe porolniJc.e za mIadd 1upanijsJcog sud& u Zagrebu. Prcma odn:dbi ~Ianb 119. stavJca I. ZaJcona 0 sudovima (NarodDe novine 28/13), suoc porotniJce imenuje h1panijsJca s1clIp!tina odnosno GndsD &1cup!tina Grada zagreba po pn'bavljenim prijedlozima opQn&Jcog, odnosno gradakog vija!a, .indikabl, udrugc posIodaVIICB i gtJlIpO<!aWc mmot'C. Odredbom ~1aDka 83. Io¢Jce 13. Statuta Grada Zagreba (SIut.beci g1.wtik GlIIda Zagreb&. 19199, 19101, 20701 • ~iL!eni tcbt 10104, 18/05, 2106, 18106, 7109, 1Ml9, 25/09, 10110, 4/13 i 24/13), pmdJ0ll""jc bndidata za ll1lCC porolDiJce povjcn:no jc vijctima gRdilih ~etvrti u Gradu Zagrcbu. Prema odredbi eJaDJca 117. ZaJcona 0 sudovima, za suca porotDiJca mo~ bili imenovan pwlOljclDi brvatsld dr2avljaniD do$tojllll obna!aDja dumosli suca porotnika, a plCll1ll odrcdbi ~Ianka 118. slIlvU 2. Zakona, odRdbc log zakotla mje se edacse D8 suee, ahodno sc primjcnjuju i D8 IIUOC porolDiJce. Pn:ma odrcdbi tlllll1ca 123. stavJca 2. UslIlva Rcpublik.e Hrvats1cc (Narodne aoviae 56190, 135197,8198 - protilCcci leks!, 113/00, 124100 - pI'OtiJUDj tekst, 28101 , 41/01 - ~i~ tckst, 55101,76110,85110 - protiJCeni lekst i 5114 - OdluJca Ustavnog suda RepubliJce Hrvatslcc:), sudac ee bili nmijcJcu ~Jce dublolli kada navrii 70 godina tivola. Slijedom navedcnoga, sudac porotnik De smijc bili lLan polililke stnnke.. nili se bavili poU~Jcom djelatDoJtu, DO smije obsvljati odvjetDl~ iii Javcobiljcmi&n s1ufbu iii poslove ~lma uprIVCOg iii nadzomog odbor3 trgo~g dn1Jtva iii dnlgo pravnc osobc. Sudac porotnik 6e bili razrijelen dublosti Jcada navrAi ""'emdeset godina tivota, odnosno sudac porotniJc DC lIlO~ biti osoba Jtarija od 70godina. Suci porotnici imt:nuju so na tctiri godine i Dakon islclca toga rob mogu bili poeovnc imenovani. U Jcammim pn:dmetima maloljetDiJca sudc IIUdovi za mWle:!. Prem.:l odrcdbi tlaDka 4 J. ZaJcona 0 sudovima za mIadei (Narodne aovine 84/11, 193112 i 148/13), u vijctima za mIadd IUdjcluju sw:i porotDici za mIadd Jcoji se imenuju iz reda profcsora, u~ilclja, odgojilclja i dnlgih osoba kojc imaju iskustvo u odgoju mladih osoba. j, • 22/.10 20 1 ~ 1~ ' lB FAX S 1 01B9~ S SL G S~ -2 - 1upanijakije sud predlotio da se odrcdeni suci porotalei poaovno Unmujujer SU se pobza.\i IIIIduve odgovomimu obavljanju Ie duhlosti. Takoje Sud predIotio da se za succ porotnike ponevno iJaenujU: I. Mijo Bujllll, dip!. polilDlog. roden 1953., iz Zagreb&, Nova oesla 34, 2. Ingrid J(on:Ilti~, mcdicinska KI1Ia, robs 1967., iz Zagrebo, Goljllk 36. Kako Sud IIije ZakoDom ovWtelli pmllaptelj kandidab za SlICe poroIllike, • prcdIofeIIi bndidati imaju pn:bivaliJle oa podrutju vaJc: gradsb: l!c:tvrti, to vas molimo da nam prtd1oi1te gore naved=.c kandjd.le z:a 11Ic=e poroCDlkL Takodcr vas molimo da Dam p...,d/of1te Jol JedDoc kalldldalll II hlca porotll1ka te da pri prcdlaganju bndjd... >OOi1e ~ 0 1I\jetima koje moraju i..punjavati suci porotnkl, pooelmo 0 godiJtu predlobih IcaDdidata, odDomo da co budu 080be koje ce moei odraditi puni, Oetverogodilnji, IIllUIdaI IllCll poroIIIib. Ujcdno vas mo1inlo da pmIIofite I dva bDd/datll :&II suee porotnikc E8 mlacld, od kojih je jcdan oooba maJq .pola • drugi kandidat osoba feJllkoC spoJa. i to iz redova p rofesora. uciu/ja. odflOJile/ja i druglh osoba koje lmaju irwrwz u odgoju mladih osoba. Prijedlog budidata za suce porotnike. s i8plllljenim upitaikom od stranc novoprcdlobih bndid.... dostavile na adn:su: 0radW skupWna Grada Zagrebe, Odbor za izbor i imenovanja, Zagreb, Ulica IV. Cirila i Metoda s, Molimo vas da Dam prijcdloge 1.8 Nee porotllike za m1add dostavite oajlaisnije do 20. prolinea 2014., a druge prijedloge najlwllije do 31. sijcenj. 2015. S poltoYIIDj=, ~DBORA JelellA pa~taldlnlC. prof. " Prilog: - upilllik za bndidala za &UCl porotnika 1upanijlkog suda U Zagrcbu - presIib dopisa 1upanijlkog sudo Namanje: SIu1bi z:a mjClllu umoupnIW PODA CIO KANDIDATKINJUKANDIDATU ZA S UCA POROTNlKA ZUPANIJSKOG S UDA U ZAGREBU (po puoili citko tiskaoim slovima) 1. OlB 2. Prezime 3. Rodeno prezime 4. lme 5. Spol 6. Driavljanstvo 7. lme iprezime oca 8. lme iprezime majke 9. Dan. mjesec i godina rodenj a _ _ ~ _ _ _ _ _ _ 10. Mjesto i driava rodenja _ (mjesto, poi tanski broj, ulica i kucni broj (mjesto, poitanski broj, ulica i kucni broj 13. Broj telefona _ 14. Broj mobitela _ 15. Jeste Ii clan politicke stranke? _ 16. Jeste Ii clan upravnog iii nadzom og odbor _ 17. Jeste Ii do sada bili sudac porotnik: kada i na kojem sudu? _ 18. Zvanje/zanimanj e Zagreb•. _ _ POTPlS OBAVEZNO PRO CITAJTE INFORMACIJE NA PO LEDINI OVOG UPITNIKA JER STE SVOJIM POTPISOM POTVRD ILI DA STE S NJIMA UPOZNATI ,. Informacije kandidatimalkandidatkinjama I. Podaci navedeni pod tockama od I. do 12. potrebni su nam radi provjere u kaznenoj evidenciji, sukladno odredbi clanka 117. Zakona sudovima (Narodne novine 28/13), po kojoj sudac porotnik moze biti osoba doslojna obnasanja duznosti suca protnika Radi provjere podaci ce se dostaviti Ministarstvu pravosuda Republike Hrvatske i nadleznom opcinskom kaznenom-sudu prema mjestu prebivalista kandidata. 2. Podatci pod tockama 13. i 14. potrebni su za uspostavu kontakta suda s imenovanim sucem porotnikom . 3. Podatci pod tockama 15. do 17. potrebni su nam radi utvrdivanja eventualnih zapreka za irnenovanje suca porotnika, sukladno clanku 1I8. stavku 2. i clanclma 90. i 9 I. Zakona 0 sudovima. 4. Podatak pod tockom 18. potreban Dam je u svrhu utvrdivanja eventualnih zapreka za imenovanje suca porotnika, sukladno clanku 118. stavku 2. i clanku 91. Zakona 0 sudovima. 5. Rok cuvanja podataka: 5 godina. - - - - - -- - ;1 1 ') Q i ."'\ f ~/' . l , '" ~ ~ REPUBUKA HR VATSKA ZUPANIJSKI SUD U ZAGREBU Trg Nikole Subiea Zrinskog 5, Zagreb PREDSJEDNIK SUDA Broj: 4 Su-989/14 Zagreb, 12. rujna 2014. GRAD ZAGREB Gradska skupstina nip tajnice Gradske skupstine glle. Mirjane Lichtner Kristic, dipl.iur., univ.spec.admin.publ. Na broj: KLASA: 021-05/14-01/292 URBROJ: 251-01-02114-1 Predmet: Prijedlog broja kandidata za suce porotnike i suce porotnike za mladei dostavlja se U svezi vaseg dopisa od 22. kolovoza 2014., kojim ste zamolili dostavljanje naseg prijedloga 0 broju sudaca porotnika Zupanijskog suda u Zagrebu, koje je potrebno imenovati s obzirom da sucima porotnicima Zupanijskog suda u Zagrebu imenovanim 2011. godine istice mandat u 2015., ovim putem vas obavjestavam kako slijedi ; I. za saziv novog mandata potrebno nam je sveukupno 105 sudaca porotnika i sudaca porotnika za mladez, ( 80 kao i do sada sudaea porotnika, te 25 sudaea porotnika za mladez) 2. molimo da se suci porotnici imenuju u dva dijela i to 40 sudaca porotnika u svibnj u 2015. (mandat istice 12. svibnja 2015.), a 40 sudaca porotnika u prosineu 20 15. (mandat istice 6. prosinca 2015.), kako bismo izbjegli situaciju da svima u isto vrijeme istice mandai. 3. da se imenuje ukupno 25 sudaca porotnika za mlad ez, s time da se imenuju u dva dijela i to uz 4 od strane ovoga suda predlozena suca porotnika za mladez, molimo da imenujete jos 8 novih sudaca porotnika za rnladez u veljaci 20 15., a 13 novoimenovanih sudaea porotnika za mladez u svibnju 2015., kako bismo izbjegli situaeiju da svima u isto vrijeme istice mandat. 4, novoimeno vani suci porotniei za mladez bi svakako trebali bili u jednakom omj eru musko - zensko (zbog sastava vijeea), 5. Po clanku 41. st. 2 Zakona 0 sudovima za mladez, suci porotnici za rnladez imenuju se iz reda profesora, ucitelja, odgojitelja i drugih osoba koje imaju radnog iskustva u strucnom odgojnom radu s mladim osobama. Sukladno naprijed navedenom, u nastavku dosta vljamo popis kandidata koje predlazemo za imenovanje sucima porotnieima Zupanijskog suda u Zagrebu, a koji su vee bili imenovani sueima porotnieima ovoga suda, ukupno 29 sudaca porotnika za imenovanje u svibnj u 2015., odnosno 17 sudaea porotnika u prosineu 2015., te molimo da se izvrsi postupak za izbor, odnosno imenovanje jos 11 novih sudaea porotnika u svibnju 20 15. i 23 nova suea porotnika za imenovanje u prosineu 20 15. Kandidati koje predlazerno za izbor: u mjesecu svibnju 2015. I. Visnja Artukovic 2. Marija Boskovic 3. Mladen Crnkovic 4. Gordana Cvitan Matanovic 5. Ljubica Cvetko 6. Osman Celikovic 7. GOlan Curkovic 8. Dragica Dumitrov 9. Milica Duper 10. Dunja Ferle II . Biserka Gvozdenovic 12. Jelka Huic 13. Lidija me 14. Viktorija Ivanov 15. Boza Ivos 16. Branko rene 17. Andelka Kale 18. MirjanaKarasman 19. Zeljko Kranjcec 20. MartinaKulic 21. Jasna Miletic 22. Paula Mirt 23. Jadranka Relja 24. Mikan Rodic 25. BiserkaSviben 26. Damir Spiljak 27. Tavra Mirko 28. Topolovec Smiljana 29. Tolic Jasna u mjesecu prosincu 2015. I. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Marija Ban Mijo Bujan Barica Bukovina Kristina Cataj Zeljko Cicek Branko Cule Juraj Iskra Ingrid Korencic Marija Kozolic 10. Ljiljana Kreso 11. Minka LaIjek 12. Vinko Lugonjic 13. Visnja Lugonjic 14. Jasna Peklic 15. Jasenka Perhoc 16. Stjepan Rabuzin 17. Mateja Rudman te popis kandidata koje predlazemo za imenovanje sucima porotnicima za mladez Zupanijskog suda u Zagrebu u veljaei 2015., uz sto je potrebno imenovati jos 8 novih sudaca porotnika za mladez u veljaci 2015., odnosno ukupno jos 13 novih sudaca porotnika za mladez u svibnju 2014.; u veljaci 2015. I. Jozo Grgic 2. Danica Lisicar 3. Zdenko Lugonjic 4. Blagica Urch Napominjemo da su prema izvjescu voditelja Porotnicke sluzbe ovoga suda, svi naprijed navedeni, odnosno predlozeni kandidati za suce porotnike i suce porotnike za mladez Zupanijskog suda u Zagrebu, nadasve odgovorni prema duznosti koju obnaSaju, a i duznosnici, odnosno suci Zupanijskog suda u Zagrebu su vrlo zadovoljni suradnjom sa istirna. Uz postovanje, - - - - - - - Na temelju clanka 21. Poslovnika Vijeca Mjesnog odbora Rudes, Vijece Mjesnog odbora Rudes, na 09.sjednici, 27. studeni 2014. godine donijelo je: ZA K L JUCA K I. Vijece Mjesnog odbora Rudes raspravljalo i donijelo zakljucak da: NEMA POTREBA za zernljistem oznake k.c.3350 k.o. Rudes. 2. Ovaj se zakljucak dostavlja se Vijecu Gradske cetvrti Tresnjevka-sjever postupanje . na daljnje KLASA:026-02/ 14-002/116 URBROJ:25 1-06-02/1607- 14- 4 Zagreb, 27. listopad 20 14. ~edsjedn i k t~W}),l)~snog odbora "'". ...;-<··(~.'iltudes I' .7 ct. / !t t' \ I- .~ . • # <: m ~ • J I, J-,C , " '«"'~~I~ 00.,...... '''1 . a ~~O.~ A nrc " I I I: I GRAD ZAGREB GRAD SKA CET VR T TRE SNJEVKA - SJEVER Vijece Gradske celvrti Tresnjevka - sjever KLASA: 026-01/14-00 1/145 URBROJ :25 1-06-02/ 16-14-2 Zagreb, 28. listopada 2014 . Vljee e Mjesnog odbora Rudes n/r pred sjednika Predmet : Zemlji sna cestica oznake k.c. 3350 k.o. Rudes -zahtjev za ocitovanjem, dostavlja se U privitku prosljedujemo Yam kopiju dopisa 5 pri1ogom iz Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada koji je Gradski ured putem Sluzbe za mjesnu samoupravu , a odnosi se na eventualne potrebe za zemlji stern oznake k.c, 3350 k.o. Rudes, uputio Vijecu Gradske cetvrti Tresnjevka - sjever. Molim o da uvrsti te predmet u tocku dnevn og reda za narednu sjednicu Ie se pismeno ocitujete 0 eventualnim potrebama vezanim uz cesticu, S postovanjern, PREDSJED IK VIJECA GRADSKE CET VRT I TRESNJEVKA - SJEVER Ivan Butorac Privitak: I ,L Page 1 of I lzvjestaj IlRZI IZV.IESTAJ 659 1/1 l a greb ack a ave nija Zag"b <Ie _' k a aVenija Priblii no mjerilo 1:500 Stanje evidencfje katas ua od prethodn og dana Xap om ena : ovaj preslik Il C mot e sc: konsun kao dokurn cnt Ii sluzbcne c videncije katastar skog o perata I ii Plana. ne mole se korisnn za konacno odredrvenje pros to rmh odnosa mcd u podacima. 11l1 1 1TlO'C zarmjemn bile I.:OJ I sluzbcm akt. lsptsao: Antomcrta Grenc Skudar. 27 10.20 1-1 hnp :llwww . a p is-i L za g reb . h r/gu u i gi Re p on Seltin g s . as p x ?c l1l d ~ 1000& m i nx ~5572513 . 3 1 3 19 89 8& l1lax x ~55 .. . 27. 10.20 14 I, I REPUBLIKA HRVATSKA GRAD ZAGREB SLUZBA ZA MJESNU SAMOUPRAVU KLASA: 026-01/ 14-001/6 URBROJ: 251-06-02- 14- 124 Zagreb, 23. listopad 20 14. VIJECE GRADSKE CET VRTI TRESNJEVKA - SJEVER n/r predsjedniku Ivan Butorac PREDMET: k.c. 3350 k,o. Ru des - ocitovanje. Ir at i se U prilogu dostavljam o kopiju dopisa, koji je Gradski ured za imovinsko - pravne poslove i imovinu Grada dosta vio Sluzbi za mjesnu samoupravu. U istom traze ocitovanje Vijeca Gradske cetvrti Tresnjevka - sjever 0 eventualnim potrebama za zernlj istem oznake k.c. 3350 k.o. Rudes, Molimo pismeno ocitovanje 0 istom dostavite nadleznorn gradskom uredu, a Sluzbi za mjesnu samoupravu na znanj e. S postovanjern, Prilog: I. Kopija dopisa Gradskog ureda za imovinsko - pravne poslove i imovinu Grada Na znanje: 1. Voditeljica Podrucn og odsjeka Tresnjevka - sjever (Tresnjevka) Antonietta Gretic, dip!. iur, 23 -10· 201' /J' -iZ..3 fjL,,( ",-' L REPUBLIKA HRVATSKA GRAD ZAGREB GRADSKI URED ZA IMOVINSKO-PRA VNE POSLOVE I IMOVI NU GRADA Sektor za prav ne poslove Odjel za prav ne poslove Utica grada Vukovara 56a Klasa: 944-05/ 14-00 1/9 1 Urbroj: 25 1- 14-2 1/16- 14-4 Zagreb, 20. listopada 2014 . SLUZBA ZA MJESNU SAMOU PRA VU - ovdj e PREDMET: K.¢. 3350 k.o. Rudes - ocitovanje, trazi se U svrhu raspisivanja javnog natjecaja za prodaj u nekretnine oznacene kao k.c, 3350 k.o. Rudes izvjesc ujemo kako stijedi: - uvidom u prikupljenu dokumentaciju utvrdeno je kako je k.c. 3350 k.o. Rudes, vocnjak, povrsine 186 m2, upisana u posjedovni list 4940 k.o. Rudes, u kojem je kao korisnik upisan Grad Zagreb. Prema stanju u zemljisnoj knjizi, predmetna k.c. 3350 k.o. Rude s odgovara nekretnini oznac enoj kao z.k.c, 1477/162, oranica u Jarunu, povrsine 52 chv ( 186 m2), upisanoj u z.k.ul. 8743 k.o. Vrapce, u kojem je kao vlasnik upisan Grad Zagreb; - Gradsk i ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada ocitovao se kako ne postoji strateski interes da pred metna cestica ostane u vlasnistvu Grada. Ovim putem molimo da ovom Odjelu, pozivom na gomj u Klasu, dostavite ocitovanj e jeste Ii suglasni s raspolaganjem nekretninom oznacenorn kao z.k.c, 1477/162 k.o. Vrapce iii smatrate da je predmetno zernljiste potrebno zadrza ti u vlasnistvu Grada Zagreba radi zadovoljavanja potreba stanovnika Gradske cetvrti Tresnjevka - Sjever. S postovanjem, \ Na temelju clanka 21. stavak 1. i 3. Poslovnika 0 radu Vijeca Mjesnog odbora Samoborcek, Gradske cetvrti Tresnjevka-sjever, na svojoj Il.sj ednici odrzanoj 29.10.2014. donij elo je slij edeci ZAKLJUCAK o molbi Ud r uge Pies na svili za postavljanjem kuka u prostoru Mjesnog odbora "Samoboreek" 1. Vijece mjesnog odbo ra "Samoboreek" ne moze udovolj iti molbi Udruge Pies na svil i za postavljanjem kuka u prostoru Mjesnog odbo ra u Zagrebu, Nova cesta 37. 2. Vijece mjesnog odbora "Samoboreek" donosenjern ovog zaklj ucka vodilo je racuna 0 tome da bi trazeni radovi - busenje stropa i postavljane zracnih obruca iIi ringova, kuka moglo utjecati na ionako narusenu statiku prostora kao i na postavljanje instalacije u istom te da obavljanje dj elatnosti kao sto je trening zracnih akrobacija predstavlja svojevrsnu odgovo most. Za obavljanjem spomenute djelat nosti Vijece mjesnog odbora .Samoborcek" ne rnoze preuzeti odgovomost. 3. Ovaj zakljucak dostavlja se Vijecu gradske cetvrti Tresnjevka sjever na daljnje postupanje. KLASA: 026-02/14-002/10 3 URBROJ: 25 1-06-02/160 8-14-9 Zagreb, 29.listopada. 20 14. REP UBLI KA HRV ATSKA GRA D ZAG RE B SLUZBA ZA MJESNU SAM OUPRAVU KLASA: 026-01/14-001/18 URBR01: 251-06-02-14-43 Zagreb, 21. listopada 2014. VIJECE GRADSKE CETVRTI T RESN.JEVKA - SJEVE R n/r predsjedniku Ivan Butorac PREDM ET: Molba za postavljanje kuka u objektu Mj esnog odbora Samoborcek - odgo vor, dostavlja se Veza Vasa KLASA: 363-01/14-01/48 Vezano za trazeno u gore navedenom predmetu ocitujerno se kako slijedi: Tockorn 7. stavak I. Zakljucka 0 prostorima mjesne samouprave (Sluzbeni glasnik Grada Zagreba 4/14,10/14 i 18/14) utvrdeno je da 0 povremenom koristenju prostora mjesne samouprave odlucuje nadlezno vijece gradske cetvrti u suradnji s nadleznim vijecern mjesnog odbora, a da Sluzba za mjesnu samoupravu na temelju akta vijeca gradske cervrti izdaje odobrenje kojim se utvrduju mjere, uvjeti i naein koristenja prostora. Tockom 4. Odobrenja za povremeno koristenje prostora utvrdene su obveze korisnika prostora mjesne samouprave, a tockorn 5. utvrdeno je da je korisnik duzan nadoknaditi svu eventualnu nastalu stetu u prostoru koji je koristio, ako je isto prouzroeio, odnosno ako je nastala u vezi s djelatnoscu korisnika, Shodno naprijed navedenom, a vezano za molbu korisnika Udruge Pies na svili iz Zagreba, Kustosijanska 61, smatramo da Vijece Gradske cetvrti Tresnjevka - sjever u suradnji s Vijecem Mjesnog odbora Sarnoborcek mora donijeti Zakljucak 0 istome. Napominjemo da j e prilikom donosenja zakljucka potrebno voditi racuna 0 tome da bi trazeni radovi - busenje stropa i postavljanje zracnih obruca iii ringova moglo utjecati na statiku prostora kao i na postavljene instalacije u istom te da obavljanje djelatnosti kao sto je trening zracnih akrobacij a predstavlja svojevrsnu odgovomost, a koju Grad Zagreb kao vlasnik tog prostora ne moze preuzeti na sebe. Stoga predlaZemo da Vijece Gradske cetvrti Tresnjevke - sjever u suradnji s Vijecern Mjesnog odbora Samoborcek razmotri predmetnu molbu i donese zakljucak 0 istome te ga dostavi korisniku i Sluzbi za mjesnu samoupravu. S postovanjem, Na znanj e: 1. Vijece Mjesnog odbora Sam oborcek nfr predsjedniku Slavko Sim ac 2. Voditeljica Podrucnog odsjeka Tresnjevka - sjever (Tresnjevka) Antonietta Gretic, dipl, iur. -~i I 15 -10- 2014 GRA D ZA GREB GRA DSKA CETVRT TR ESNJEVKA - SJEVER Vije"e G radske ~e lv rti Tresnj evk a - sje ver KLASA: 363-01 114-01 /48 URBROJ: 25 1-06-02/ 16- 14-2 Zagreb, 13. listopada 20 14. S lufba za mjesnu sa mouprav u Zagreb , VI. grada Vukov a ra 56a n/r procelnika Predrnet : Molba za postavlj anjern kuka u MO Sarnoborcek, dostavlja se U privitku dostavljarno molbu za postavljanjem kuka za potrebe odrzava nja tjelesnih vjezbi Udruge Pies na svi li, iz Zagreba, Kustosijanska 61 s deta ljnirn obraz lozenjem 0 koristenju, te molim o Yak oci tovanje 0 istorn, S postovanjern, Prilog: I o 10m obaviiest: Udruga Pies na svili, Zag reb. Kustosijanska 6 \ ;-'; ':;.- ') :':'_ 1" ;·" G :::-d ·r,f. s l~u l !s.\ .P;;;-:i;eno: 1 • • · • .· . . -_· :~ !"..;: .. [; "l. A : : . ! '.: ::. ' . ~J .. ~ ~ :. ~~ f; : ;"" l r ; ,I. VIJ i :. f?; i :~ 3U-09· 101'- ' 1-W:.2. 1.:. . ~ffh-"7'Y'H'-ftf;!--'!'-Y"'P1 / -uz~. ~,t.-J.L.f--l-f-'-l-~f-U+-:~e,"", '"'1 -47'->1--1'1-:-- .- --+ -:1"-1 • ....-+I .1& Udruga PIes na svili Kustosijanska 61 10090 Zagreb Vijece gradske cetvrti Tresnjevka sjever Park Stara Tresnjevka 2 10000 Zagreb MOLBA ZA POSTAVLJANJE KUKA U "SAMOBORCEKU" Postovani, ovim putem Yam saljemo molbu za postavljanje kuka u mjesnom odboru Sarnoboreek, na adresi Nova cesta 37 kako bi mogli odrzavati treninge zracnih akrobacija na toj adresi - za sto ste narn i ustupili koristenje prostora. Kuke nece narusiti konstrukciju prostora obzirom da ce biti montirane u betonske grede postojece u stropu - te na nikoji nacin nece smetati ostale korisnike prostora obzirom da cemo nakon svakog treninga redovito skidati rekvizite sa tih kuka (zracne tkanine iii svile i zracne obruce iii ringove). Takoder, vee smo provjerili mogucnost postavljanja tih kuka, pri cernu smo angazirali profesionalca u tom podrueju te smo utvrdili da postavljanje tih kuka ne predstavlja problem za objekt te daje i dovoljno sigurno i za korisnike istih. Osim toga , smatramo da bi kuke, koje postavljamo 0 vlastitorn trosku, u prostor mogle poslufiti i za montazu rasvjetnih tijela iii sl. Nadamo se Vasern skorom pozitivnom odgovoru na molbu te skori pocetak sezone treninga. U nastavku dopisa imate i par bitnih informacija 0 djelovanju nase Udruge. Unaprijed zah valjujern, Udruga PIes na svili U Zagrebu , 25.09 .2014. pies n<l s'/ili UDRUGA PLES NA SVILI Udruga Pies na svili nastala je 16.04.2012. godine u Zagrebu. Udrugu je osnovala Martina Pavlovic, koja djeluje kao predsj ednik Udruge i danas. Udruga ima 20 clanova. Udruga PIes na svili okuplja zracne akrobate ali i ostale cirkuske umjetnike kao svoje cia nove sa ciljem ostvarivanja zanimljivih i kreativnih projekata u sferi kulture. Takoder je organizator radionica zracnih akrobacija te radionica hoopa u Cen t r u za kulturu Maksimir od 20 13. te u Centru Savska na redovnoj bazi od 2012.g. U dvije godine postojanja Udruga je organizirala dva projekta u kulturi, te sudjelovala u nizu festivala i mnosrvu rnarketinski h dogadanja . U sferi kulture bila je glavni orga nizator produkcije Svernir- p osljednja granica koja je prikazana u Centru za kulturu i informacije Maksimir u lipnju 2013. ipak, glavni projekt Udruge je predstava Flying Heel Cabaret, koju je sufina ncirao Gradski ured za kulturu. Flying Heel Cabaret okuplja petnaestak mladih umjetnika iz Zagreba - te predstavlja jedan od prvih akrobats kih cabareta u ovim prostorima. Press clipping Udruge: hltD: II dnevnik.hr Ishowbuzz/cl ubzone Icaba ret-usred-zagreba-ovako-to-radi-skupinatraumatik-arts---308876.html hltp:llwww.vccernji.hr/ritam-grada/uz-cabaret-izvode-i-zanimljive-luckaste-akrobacije9300221multimedial p4?c1ose Url-%2 Fzg-vijesti%2Fprimate-djecji-doplatak-obnovitcZy htjevc-i-doznajtc-sto-je-novo-919593 hUo:Il www.veccrnii.hrl aogled-prema-IjetuIpJcsom-na-sviIi- na-ooouiarnoj-oleander-terasipocela-ljctna-sezona-943023 pies nil svi \\ I I I I i GRAD ZAGREB GRADSKA CET VRT TRESNJEVKA - SJEVER Vije':e Gradske cetvrti Tresnjevka - sje ver KLASA: 363 -01114-0 1/48 URBROJ: 25 1-06-02/ 16-14-2 Zag reb, 13.listopad a 20 14. Sluzha za mjesou sa m ou pr avu Zagreb, VI. grada Vuk ovura 56a orr procelnika Predm et: Mol ba za postavlj anjem kuka u MO Samoborcek, dosravlja se U privitku dos tav ljamo molbu za postav ljanjem kuka za potrebe odrzavanja tj elesnih vjezbi Udruge Pies na svil i, iz Zagreba, Kustosij anska 61 s detaljnim obrazlozenjern 0 koristenj u, te molimo Vase oc itovanje 0 isto m. S postovanj ern, PREDSJED IK VIJECA GRADSKE CET VRT I TRESNJEVKA - S.lE VE R Prilog: 1 o tom obav ijest: Udruga PIes na svili, Zag reb, Kustosij anska 6 1 ;:;c;: ;J a:" i ; ,,'~ ~ , '... G• !""- r~, ~ ·: ~ V;::-~ · : .4 ":';. ..- , .... (' ...":', ;::, ~ . p •i::= - ;-:;> -- ~ 2 5 1· ';£ SL U L~ .\ ZA riJ;;S··;U F; ";~ ;: ·.i t: ~: l. \' U Prim ljen o : 30 -09· 20U- ~ff-HiT-r;f-t-ftf};--'-...:..rrI J '" ~A ~'-:--::'L-H~r+-Y-i~,e''' IJ! .1Y ~ Udruga Pies na svili Kustosijanska 61 100 9 0 Zagreb Vijece grads ke cetvrti Tr esnj evka sjeve r Park Stara Tresnjevka 2 10000 Zagreb MOLBAZA POSTAVLJANJE KUKA U "SAMOBORCE KU" Postovani, ovim putem Vam sa lje mo molbu za post avljanj e kuka u mjesnom od bo ru Samoborcek, na ad res i Nova cesta 37 kako bi mogli odrzavati treninge zracnih akrobacija na toj adresi - za sto ste nam i ustupili koristenje prostora. Kuke nece narusiti konst ru kciju prostora obzirom da ce biti montirane u betonske grede postojece u stropu - te na nikoji nacin nece smeta ti osta le korisnike prosto ra obzirom da cemo nakon svakog treninga redovito skidati rekvizite sa tih kuka (zracne tkanine iii svile i zracne obruce iii ringove). Takoder, vee smo provjerili mogucnost postavljanja t ih kuka, pri cemu smo angafira li profesion alca u to m podru eju te smo utvrdili da postavljanje tih kuka ne predstavlja problem za objekt te da je i dovoljno sigurno i za korisnike istih. Osim toga, smatramo da bi kuke , koje postavljamo 0 vlastitom trosku, u prostor mogle poslu ziti i za montazu rasvjetnih tijela iii 51. Nadamo se Vasern skorom pozitivnom odgovoru na molbu te skori pocetak sezone treninga. U nastavku dopisa imate i par bitnih informacija 0 dje lovanju nase Udruge. Unaprijed zahvaljujem, Udruga Pies na svili U Zagrebu, 25.09.2014. pies na svili UDRU GA P LES NA SVILI Udruga PIes na svili nastala je 16.04.2012. godine u Zagrebu . Udrugu je osnovala Martina Pavlovic, koja djeluje kao predsjednik Udruge i danas. Udruga ima 20 clanova. Udruga PIes na svili okuplja zracne akrobate ali i ostale cirkuske umjetnike kao svoje clanove sa ciljem ostvarivanja zanimljivih i kreativnih projekata u sferi kulture. Takoder je organizator radionica zracnih akrobacija te radionica hoopa u Centru za kulturu Maksimir od 2013. te u Centru Savska na redovnoj bazi od 2012.g. U dvije godine postojanja Udruga je organizirala dva projekta u kulturi, te sudjelovala u nizu festivala i mnostvu marketinskih dogadanja. U sferi kulture bila je glavni organizator produkcije Svemir- p osljednja granica koja je prikazana u Centru za kulturu i informacije Maksimir u Iipnju 2013. ipak, glavni projekt Udruge je predstava Flying Heel Cabaret, kojuje sufinancirao Gradski ured za kulturu. Flying Heel Cabaret okuplja petnaestak mladih umjetnika iz Zagreba - te predstavlja jedan od prvih akrobatskih cabareta u ovim prostorima. Press clipping Udruge: httn:l ldnevnik.hrlshowbuzz/clubzone/caba ret-usred-zagreba-ovako-to-radi-skupinatraumatik-arts---308876.html http: //ww\.>I.vecernji.hr/ritam -grada I uz-cabaret-izvode-i-zan imliive-luckaste-akrobacije930022Imultimedia l04?close url= %2Fzg-vijesti%2Fprimate-d jecji-dopl atak-obnO\i tczahtjeve-i-doznajte-sto-je-nOVO-91 9593 http :/ /www.vecernj i.hr / pogled-prema-lietu / plesom-na-svili-na-popularn oj-oleander-terasipocela-ljetna-sezona-943023 pies na wi li Page I of I Fwd : Povjerenstvo za malo poduzetnistvo i obrtni stvo O dg ovor i Odgovo ri svirna P ros lije d i Fwd: Povjerenstvo za malo poduzetnistvo i obrtnistvo Ivan [ihavelka@net.amis.hr] Prima: Predsje dnik Tresnievka Sjever; "ivan.butorac"@gmail.com; davor.borosak@inel.hr; levaclc,z@ferolmpex,hr Privici: (2) Preuzmi sve pnvrtke SAVJET ZA PODUZETNISTVO docx (17 kB) [Otvo<' "" ogledn ku); Plan rada Povierenstva za-t cocx (26 kB) [Otvon u preglednllcuj 3 prosinac 20 14 2334 Radi zastite vase privatnosti blokiran je dro sadriaja ave poruke . Aka sle sigurni da poruku salje pauzdani pos ilj.telj. a i e llte ponovno omo guciti blokiran e znacaj ke, kliknite ovdje . Postovani predsjednice Ivane, Dostavljam ti u prilogu Plana rada i prijedlog innicijative za Poduzetni cki centar Tresnjevka sjever, Radi se 0 prijedl ogu Povjerenstva za malo podu zetn istvo i obrtnistvo . Dogovoreno je da ja prijedl og predsta vim na sjednici Vijeca cetvrti . Tebe molim da 10 U\TSti ~ u dnevni red slijedece sjednice. Predl azern da u dnevni red slijedece sjednice Vije ca cetvrti budu uvrsteni slij edeci prijedl ozi: I. Usvajanje Plana rada naseg Povjerenstva , 2. Pokret anje inicijative Poduzetnicki centar Tre snjevk a, 3. Zamolba Poreznoj uprav i - Ispostava T resnjevka da nam dostavi popis mali h poduzetnika sa Tre snjevke. Hvala u naprijed. Ivan Havelk a Vijecnik This email has been checked for viru ses by Avast ant ivirus software. • www.avast .com hnp s://webmail.zagreb.hr/owal?ae=ltem&a=Open&t=IPM .Nole&id=RgAAAAC7 X Zs Vy99BQYOul gnCPc... 8.12.20 14 SAVJ ET ZA PODUZETNISTVO IOBRT SDP TRESNJEVKA SJEVER INCIJATIVA ZA USPOSTAVUANJE PODUZETNICKOG CENTRA TRESNJEVKE SJEVER POTREBA OSNIVANJA PODUZETNICKOG CENTRA TRESNJEVKE SJEVER lmaj uci u vidu cinjenicu da je Tresnjevka sjever jedna ad gradskih cetvrti s najvecim brojem stanovnika u gradu Zagrebu, ali i cetvr t s najvecirn broje m sjedista tvrtki na svojem podrucju (ad vecih: Agro kor, Koncar, Ericsson Nikola Tesla, Siem ens, ZET, Raiffeisen banka itd.), Savjet za poduzetnistvo i obrt Tresnjevke sjever upucuj e inicijativu Vijecu gradske cetvrti Tresnjevka sjever (VGC) i nadleinim institucijama Grada Zagreba za osnivanje Poduzetnickog centra Zagreb (PCZ). Jedan ad kljucnih problema s kojim se susrecu poduzetnici jest nedostatak pravovremenih, cjelovitih i tocnih informacija . Obzirom da su nadleini gradski uredi centralna mjesta za poduzetnike iz cijelog Zagreba, cilj osnivanja ovakve poduzetnicke potporne institucije jest pribliiavanje gradske uprave poduzetnicima i olaksavanje pro toka vai nih informacija. Naime, mnogi manji gradovi sa manjim brojem stanov nika i nii om poduzetn ickom aktivn oscu imaj u osnovane Poduzet nicke centre. Obzirom na velicin u grada Zagreba, poduzetnici ma iz Zagreba posljedicno je teie doci do str ucni h osoba i bitnih informacija pa bi se staga osnivanjem Poduzetnickog centra na Tresnjevci sjever ornogucila kvalitetnija priprema i realizacija njihovih projekata, a posljedicno i jaca aktivnost gospodarskih subjekata na Tresnjevci sjever. CIUEVIINICIJATIVE Osnovni ciljevi osnivanja Poduzetnickog centra Zagreb bi bili : a) pruianje strucne i savjetodavne pornoci poduzetnicima, b) edukacija postojec ih i budu cih poduzetnika c) poti canje osnivanj a i razvoj a subjekata malog gospod arstva, d) promovira nje pcdu zetn lstva. davanje informacija a mogucnostl rna ulaska u e) f) g) h) poduzetnistvo, poticanje ekonomske uspjesnosti malaga gospodarstva u sektorima preradivacke industrije i usluga s vecirn ulaganjem u R&D, visirn stupnjem inovacija, rastom izvoza te daljnjim razvoj em poslovnih mreia i povezanosti, pruianje informacijama a prihvatljivosti poduzetnika na EU projekte, davanje prijedloga za uklanjanje administrativnih barijera poduzetnistvu promoviranje poti cajnih mjera Republike Hrvatske i grada Zagreba koje poduzetnici mogu koristit i, i) pornoc u pripr emi poslovnih planova, investicijski h progra ma i dr ugih st udija, j) stvaranje uvjeta za povezivanje subjekta malog gospoda rstva radi nastupa na triistu, k) poticanje umreiavanja i udruiivanja poduzetnika (stvaranje klastera i zadruga) I) drugi strucni poslov i u svezi s poticanjem razvoja malog gospodarstva utvrde ni mje rama Vlade Republike Hrvatske i grada Zagreba, te interes ima poduzetnika u malom gospodarstvu . POTREBNA INFRASTRUKTURA ZA OSNIVANJE PC ZAGREB Osnivanj e Poduzetnickog centra ne bi iziskivalo znacajne dodatne t roskove i ulaganja iz pro racuna Grada Zagreba. Naime, na podruc]u Tresnj evke sjever postoje prostori u vlasnistvu Grada koji bi mog li biti koristeni za potrebe PCZ. Prijedlog je da se ist i osnuje na adresi Pa rk Stara Tresnjevka gdje j e smjesteno i sjediste VGC. Vezano uz eksperte koj i bi radili u PC Zagreb, prijed log gradskom uredu za Gospodarstvo jest da se nekolicina Ij udi iz gradskog Ureda dislocir a na adresu PCZ bez dodatnog zaposljavanja . GRAD ZAGREB GRADSKA CETVRT TRESNJEVKA-SJEVER Povjerenstvo za m alo pcduzetnlstvc i obrtnlstvo PLAN RADA POVJERENSTVA ZA MALO PODUZETNISTVO I OBRTNISTVO 2013 - 2017 1. Zatrazitl Poreznu upravu Ispostavu Tresnjevka da nam dosta vi popis mal ih poduzetnika i obrtnika na Tresnjevci sjever. Po rnoqucnosti po djelatnostima. 2. Kontaktirati Ured za gospodarstvo grad a Zag reba . Ideja je da se na Tresnjevci sjever organizira Ispostava gradskog Ureda za gospodarstvo, koja bi u prvo vrij eme imala informativni karakter za male poduzetnike i obrtnike. 3 . Prijedlog da se kroz proracun grada za 2014. godinu osiguraju sredstva za Financijski plan Tr esnj ev ke sj ever koja bi bila namijenjena gospodarskim aktivnostima. U pocetku to ne bi bila velika sredstva , ali sredstva koja bi osiguravala, starnpanje leta ka i obavijesti, otvaranja Internet portala i rnoqucu organizaciju nekoliko informativno-edukativnih t ribina za poduzetnlstvo . 4. Prazni gradski prostori rnoqucl za koristenje od strane malih poduzetnika. Trazitl iz gradskih ureda popis takvih prostora. 5. Popis lokacija za postavljanje kioska, odnosno pokretnih standova, 6. Uredenje prostora na TRESNJEVCI SJEVER za odredene djelatnosti malog gospodarstva i obrtnlstva. 7. Pocetak projekta PODUZETNI CKI CENTAR TRESNJEVKA. EDUKACIJSKE DJELATNOSTI - VGC, URED ZA OBRAZOVANJE I SJEVER: KULTURU, OBRAZOVNE GOSPODARSTVO, URED ZA INSTITUTUCIJE SA TRESNJ EVKE 1. Sa gradskim uredima za gospodarstvo, obrazovanje i kulturu , te obrazovnim institucijama na Tresnjevci sjever, dogovoriti programe edukacije ma lih poduzetnika. - tecajevi za pocetnlke, - tecajevi za poduzetnike koji rade. 2. Preko edukacije malih poduzetnika, usposta viti suradnju sa obra zovnim i drugim institucijama, te svim zainteresiran im ustanovama i pojedincima . 3. Edukacij om poduzetnika pruziti im moqucnost zaposljavanja i sarnozaposljavanja. 4 . Pot icat i edukacijom otvaranje ob it elj skog malog poduzetrustva . 5. Edukacij a 0 apliciranju za poticaj e u m alom poduzetnlstvu RH novcanlh sred stava iz fondova EU. I NFORMATI VNE DJELATNOSTI VGC ISPOSTAVA koristenju UREDA ZA GOSPODARSlVO: 1. Pruziti svim zainteresiranim a, informaciju 0 mo quc nostl otvaranja: sam ost alne djelatnosti, trqovackoq drustva i jednostavnog d.o .o. obrta, 2. Poslovne ban ke i pracenje malog poduzetnistva. rnoqucirn po ticajima poticajima prilikom zaposljavanj u, 3 . Informacije 4. I nformacij e 0 0 za otvaranje odredenih djelatnosti i 0 korlstenju sre dstava iz fondova EU. PROJEKT NE DJELATNOSTI - VGC i ISPOSTAVA UREDA ZA GOSPODARSTVO - OBRAZOVNE USTANOVE NA TRESNJEVCI SJEVER 1. Izrada Poslovnih planova, 2. I zrada projektne dokumentacije, 3. I zrada aplikacije za natjecaj za sredstva lz EU fon dova . 4. Natjecajl za pot pore Minist arstva poduzetn lstva i HAMAG I NVESTA. Terminski j os ove godine su rnoquce ove akt ivnost i: PLAN RADA.... 1. Preko Ureda Vijeca cetvrti zatraziti od P.U. pop is malih i srednjih poduzetnika . 2. Kroz Financijsk i plan za 2015. godinu osigurati sr edst v a za ob avjestavanje malih i srednj ih poduzetnika 0 djelatnosti Povjerenstva. 3. Don ij et i na Vijecu cetvrti odluku 0 pocetku Proj ekt a PODUZ ETNICK I CENTAR TRESNJEVKA SJEVER. Ostale aktivno sti po periodima dogovoriti na sastanku Povjerenstva. Prijedlog izradio: Ivan Havelka oec . 2 Na temelju clanka 2 1. stavak 1. i 3. Poslovnika Vijeca Mjesnog odbora .Antun Mihanovic", Vijece Mjesnog odbora .Antun Mihanovic" na 10. sjednici 18. studenog 20 14. donijelo je Z AKLJ U CAK (koristen]e prostora) I. Vijeca Mjes nog odbora raspravlja i prihvaca zahtjev Hrvatske udru ge za edukaciju i samozaposljavanje "Libera", pod uvjetom da u trazeni terminu vee ne koristi neki drugi korisnik , kako ne bi doslo do "preklapanja" termina . Udruga ima uz koristenje prostorije i zadacu odrzavanja iste, hodnika i toaleta. 2. Ovaj se zakljucak dostavlja se Vijecu gradske cetvrti Tresnjevka - sjeve r na daljnje postupanje, Klasa: 026-02/ 14-002/1 11 Urbroj : 25 1-06-02/ 1601- 14- 6 Zagreb, 18. studenog 20 14 L , i I G RA D ZAGR EB G RA DSKA CETVRT T RESNJEVKA SJEVE R Vij ece G ra ds ke cctv r ti Tresnj evka - sjever KLASA : 372-01/14-00 1/ 157 URBROJ: 251-06-02/16 -14-2 Zagreb, 06. studeni 2014. V!.JECE l\I.IESN OG ODBO RA "ANTU ' l\I III ANOVIC" N/r predsjedn ika Predmet : Hrvatska udruga za edukaeij u i samozapos lj avanje Libera, zahtjev za povremeno koristenje prostora, dostavlja se U privitku dostavljamo Yam zahtjev za povremenim koristenjem prostora Hrvatskc udruga za eduk aciju i samozapos ljavanje Libera. Molim o Vas da na slijedecoj sje dniei Vijeca Mjesnog odbo ra rasp ravljate 0 istorn, te 0 tome donesete zakljuca k. S postova njern, 1~::; I~ R E I> S.J E D NJ K V IJECA,G~A I>S KE CETVRTl c: - T RE SNJ E VKA - SJEVER ._~ _.J1 0:\) !3':~~Z .r • I Q- "--.....-. :">,.;, ..... ,"\..... l.; \ u: ,I..t../, .~ .. ,~ . I rae ZAHTJEV ZA POVREMENO KORISTENJE PROSTORA MJESNE SAMOUPRAVE Naziv udruge iii politicke stranke i adresa iii ime i prezime podnositelja zahtjeva: HRVATSKA UDRUGA ZA EDUKACIJU I SA ,\-'IOZAPOSUAVANJE LIBERA , ZAGREB Zas tupnik i tel.br. kontakt osobe: INES RUDELl C, DIPL.POLITOLOG,CERTIFIClRANI INT ERNI REVIZOR ZA BANKARSKO POSLOVANJE. TEL. 0 1 - 8893615 o IB subjekta: 43279006766 Djelatnost podnositelja zahtjeva: Ziro-racun: Broj aktivnih clanova: Broj volont era: 33 4 Preporuke: Gradska cetvrt na kojoj djeluje udruga : Tresnjevka Sjever Adresa prostora i naziv mjesne samouprave za koju se podnosi zahtj ev: MO ANTUNA MIHANOVICA Zahtjev se odnosi na prostor: (Mo lim popuniti odgovarajuce) DRENOVACKA CESTA 4 Dvorana VELIKA Dan i vrijeme koristcnja: PET kat prizemljeX pov.- " ' _' .:;: ; uta . 8,30-12,30; CETV. 8,30-12,30 8,30-12,30 ZA HTJEVU (obavezno) PRILOZITI: izvadak iz Registra Program rada i izvjestaj 0 dosadasnjim postignucirna preslika oso bne iskaznice (za fizicke oso be) Napomene: PROSTOR JE POTR EBAN ZA ODRZAVANJE RADIONICA ZA ZA POS UAVAN JE, SAMOZAPOS U AVANJ E I POTICANJE PODUZETNISTVA U Zagrebu, 29. 10.2014. r • Fax OHice Address Phone Sarajevo H. Kre!evljakoviCa 50 +387(033)237 644 +387(033)237· 644 o ffice,sa@ nd i.ba Banja l uka Bore Stankovica 3 ItncAIlA 4 n IJ ~ J'I +387(051)258 250 +387(051)258 251 o Hice.b l@nd i.ba ..t. To Whom It May Concern. Through its Regional Political Party Initiative. .ational Democratic Institute (NDI) assists political pan ics in southeastern Europe in clarifying their ideological identities and articulating policies, developed in the process that reflects contemporary European standards and democratic principles of inclusiveness. representation. and accountability. Last year. our focus was education tor policy development for ditTerent groups within political parties. So • DI in partnership with Novurn lnstiuu from Slovenia and European Liberal Foundation organized Regional Academy for Liberal Women from Southeast Europe, in Ljubljana, in the period from I overnber 29 - December 2, 2012. The duration of the Academy will he one year. and in this period, participants will write their policy papers with assistance of highly professional and expert mentors from the region and Western Europe. One of the pan icipants of the Academy was Ms. Ines Rudelic. who showed great interest in working on women issues and making this society better place lor living. We are more than glad that Ms. Rudelie selected topic ..Self-employment of Women" and even founded Association called ..Libera" in order to be able to implement this noble idea. We wish Ms. Rudelic a lot of success in her future work and we are kindly recommending her and give our greatest support for what she is trying to implement through her association; We consider women self-employment as crucial activity for women. their families. their communities. but also vel)' important for the economy of a country, Should you have any queries, please do not hesitate to contact me. Respectfully, Maja Brenjo, Program Coor i5l or NDI/CEE Regional Political Party Program mbrenio@ndi.orq mob +38761788 474 WOf " 9 TO demo lie nd m.a nq demov.c~ work t, Radionica : MI KREIRAMO SVOJ POSAO - 00 10EJE DO SAMOZAPOSLJAVANJA Kratki op is Radionice za sarnozaposljavanle zamistiene su na neki nacin kao grupe potpore mladima ali i drugim nezaposlenim osobama, a koje se spremaju krenuli u poduzetnickl polhval. Zasto bas grupe potpore? Zato sto ulazak u svijet poduzetnistva nije nimalo jednoslavan. a prema slatislikama samo 5% svih slart up-ova uspiju se pokrenuti. Problem je u cinjenici koliko ce bili psihicki spremni prevladati slrah od neuspjeha, strah od manjka financijskih sredslava i strah od nerazumjevanja okoline. Sve Ie cinjenice se na pocetku umanjuju medulim samo uz dobru razradu tzv. Alale izvrsnosti i toeno poslavljanje dugoroenih i kratkorocnih ciljeva uskladenih s misijom i vizijom poslovanja te pravi izbor strategije. prelposlavka su uspjesnog slarta. Na radionicama nezaposlene osobe se educiraju kako u jacanju psiholoskih aspekata buduceq poslovanja tako i u utvrdivanju njihovog lrenulnog stanja u poslovnom svijelu te izradi swot analize. Poticu se da Irate rjesenja za svoju trenulnu situaciju i da nisu samo pasivni promatraci koji ocekuju da Zavod za zaposliavaoje rijesi problem njihove nezaposlenosli. U afirmativnom okrutenju radionice slusaju i 0 iskuslvima Ijudi u slicnoj situaciji te je glavna inlencija razvijanje pozitivnog poduzetnickoq duha, a koji u konacnici implicira novim idejama i novim projeklima koji ce biti baza za zaposllavanie veceq broja nezaposlenih osoba. Radionice su edukativnog karaklera jer se korisnicima lakoder i objasnjava kako olvorili obrt, firmu iii zadrugu te koji su policaji sa Zavoda za zaposljavanje najpovoljniji za njih. Medutim. tsto tako polaznici se informiraju i 0 policajima koji se daju buducirn poslodavcima, a kako bi protekom obaveznog perioda mogli uz poticaje i zaposlili dodalni broj Ijudi. Cilj: Projekl MI KREIRAMO SVOJ POSAO je duqorocan, a lrend sarnozaposljavanja je u uzJaznoj pulanji te ocekujerno povecani broj polaznika radionica. Ideja je vrijedna pokrelanja jer ce njena realizacija direktno utjecali na drustvene procese i umanjiti negativan trend u sferi zaposljavania, Cil] projekta je utjecali na fieksibilnosl i veci angatman nezaposlenih osoba te razvijanje poduzetnickog duha polencija lnih kandidata za sarnozaposljavanje. Radionice ce im na svaki nacin pornocl da udu spremnije u svijet podzetnistva i naravno da ne odustanu kod prve prepreke. Kako je nase drustvo iz jednog sociiatistickoq sistema poslovanja nespremno uslo u kapitalisticki sistem, drustvo tome nije bilo prilagodeno te arhaicru oblici poslovanja u drzavnorn sektoru i dalje opstruiraju razvitak poduzetnlstva. Zato je primarna zadaca mladih nezaposlenih osoba, a onda i svih drugih nezaposlenih kalegorija stanovnistva da se uhvate u kostac s takvim sistemom i kroz nove poduzetnicke ideje promoviraju drugaciji nacin poslovanja i djelovanja. Obraz/oienje i znacaj Veliku prednost ideji daje cinjenica da je Hrvatska sada clanica Europske unije te posloji moqucnost inlernacionalizacije navedene ideje te osrnisljavanje medunarodnih radionica, a na taj nacin i brza prilagodba nasfh mladih nezaposlenih osoba svijetu poduzetnistva posebno kad poslusaju savjele svojih vrsnjaka iz inozemslva. Takoder, rnozemo konstatirati da svalko od nas nafiednostavnije usvaja nova znanja kada se nade u grupi vrsnjaka i osoba koje se nalaze u priblitno slicno] situaciji. Novi trendovi funcioniranja ekonomije su na naslrn vralima i moramo bili olvoreni za nove ideje kao npr. co-working, socijalno poduzetnistvo, dijeljena ekonomija etc. Autor: dip/omirana polit%ginja /nes Rudelic Akademska naobrazba: - diplom irala i slekla litulu diplomiranog polilologa. Fakullel polilickih znanosli u Zagrebu, 1983. - polozjla ispit za internog revizora bankarskog poslovanja, 1999. - pohadala i uspjesno zavrsila Akademiju liberalnih zena jugoislccne Europe u organizaciji Natinal democratic Inslitut-a u Ljubljani , 2013. Zaposlenja i profesiona/no iskustvo: - vodenje nerezidentnih racuna UNPROFOR-a , slranih predstavn istava (lalijanskih i njernackih) Ie ambasada. 1990.l1999. - rad u Inlernoj reviziji Banke na poslovima revizije drustava u vlasnistvu Banke te na poslovima revizije kredila odobren ih pravn im i fizickim osobama, 1999. /2009 . - koordinacija poslovanja odvjetnickog ureda i klijenala , 2009.12012. - vodenje obrta Gola za prornidzbu i savjetovanje te Hrvalske udruge za edukaciju i sarnozaposljavanje Libera, 2013. Znanstveni interes: Analiza novih puleva ekonom ije u Europi, tzv. sheering ekonomija . problemi nezaposlenosli i nacini riesavanla te razvijanje poduzetnicke klime u Hrvalskoj te policanje razvoja naseq drustva kroz podrsku i implemen laciju osnovnih vrijednosli. a to su postenje, povjerenje pomaganje, ucenje, predani rad i zalaganje. OPtS PROGRAMA U prvom dijelu radionica , njihove polaznike upoznajem s cinjenicom da sam i [a zahvaljuju ti potica jirna Zavoda za zaposl iavanie otvorila obrt Gola za prornidzbu i savjelovanje i Hrvalsku udrugu za edukaciju i sarnozapos ljavanje Libera. Takoder u daljnjem izlaganju navodim edukacije koje sam pohadala , radni staz i certifikale te preporuke koje sam pribavila . Takoder navodim slijedete: • • • • • da sam zavrsila Fakullel polilick ih znanesli u Zagrebu . da sam radila u Banci punih 26 godina, da sam radila na poslovima deviznog i kunskog plalnog prom eta, na vodenju non residenl accounls slranih predstavnlstava i racuna Unprofora , upoznajem ih s cinjenicom da posjedujem certifikal inlernog revizora te im u kratkirn crtama i objasnjavarn zadacu inlerne revizije Ie na koji nacin ona unapreduje realizaciju poslovnih procesa unutar Banke odnosno poduzeca, a sto mi sada pornaze u odradivanju zadataka vezanih na poslovanje obrta i udruge. • upoznajem ih s cinjenicom da posjedujem certifik al Akadem ije liberalnih zena koji sam dobila za uspjesno pohadanje Akadem ije u razdoblju od sludenog 2012 do srpanja 2013.. a uz ciju pornoc sam i razvila svoju ideju 0 Radionici za samozaposl javan ie, • upoznajem ih s cinjenicorn da sam zahvaliujuci radu na navedenoj ideji dobila preporuku National Democral ic Instituta i preporuku Zavoda za zaposliavanie. U nastavku dajem prijedlog samoslalnih tema radionice: 1. M/ KRE/RAMO SVOJ POSAO • • • Izbor prave ideje i uspjesno prevladavanje svih teskoca koje ce se budut im poduzetnicirna naci na putu razvoja vlastite ideje, Afirmalivno prislupanje svako rn problemu na lrnovilom poduzetnickorn pulu, Ucenje tehnika prevladavanja stresnih situacija . Psiholosko osnazivanje prelposlavlja da uz jatanje njihovog samopouzdanja i samopostovania (koristeci tehnike popularne psihologije) uspjesno prevladaju prepreke i krenu u oslvari vanje svoje poduze tnicke ideje. 2. IZRADA POSLOVNOG PLANA ZA SAMOZAPOSLJAVANJE Na primjeru jednog poslovnog plana polaznici uce: o o o o o Kako izradili plan, Kako razradili poduzetnlcku ideju, Kako opisali konkurenciju, Kako izradili racun dobiti i gubilka i analizu troskova, Kako podnijeli Zahljev za sarnozaposljavanie na Zavod za zaposliavao]e. Izrada kvalilelnog poslov nog plana prelposlavka je uspjesnog apliciranja na Zavod za zapostlavanie pa ce u tu svrhu svaki polaznik dobiti osnovna znanja 0 navedenom te ce uz pornoc menlora izraditi svoj vlaslili poslovni plan. 3. IZBOR VRSTE DRUSTAVA (obrt, jdoo, doo , zadruga i/ili udruga ) Polaznike se educira na nacin da lijekom edukacije od/uce da Ii im je svrsishodnije olvorili obrt, jednoslavno drustvo s oqranlcenorn odqovomoscu, drustvo s oqran leenorn odqovornoscu. zadrugu Iii udrugu. Tijekom edukacije uce slijedece pojmove: o o o o o Vrsle obrta ( slobodni, vezani, povtasteni), J.d.o.o. Uednostavno drustvo s oqranicenom odqovornoscu), 0 .0.0. (drustvo s oqranicenom odqovornoscu), Zadruga (nacin osnivanja i uslroj), Udruga (nacin osnivanja i ustroj). Tako der ce uz pornoc menlora, a nakon provedene edukacije odlucili koji je nacin organizacije drus tva idealan za realizaciju njihov e poslovne ideje. 4. STRATEGIJA POSLOVANJA I ALATIIZVRSNOSTI Edukacija ce obuhvatiti stralegijsku pripremu rada buduceq poduzeca te ce polaznike educirali 0 : Nacinu definiranja buducih kratkorocnih i dugorotnih ciljeva , a sukladno misiji i viziji poduzeca koju su si polaznici zadali, Uz pornoc alala izvrsnosli polaznici ce naucitl kako izbjeci greske te kako ne pokrelali poduzece bez dobre stralegije koja je preduvjet njegove buduce uspjesnosti. Takoder, polaznike upoznajemo sa svim moqucnostirna kreditiranja njihovih poduzetn ickih ideja preko Banaka te koja je potrebna dokumenlacija i koji su uvjeti krediliranja te kako predali Zahljev za kredit i koji su lrenulno najpovoljniji uvjeti kredltiranja poduzelnika pocetnika. 5. POTlCAJNE MJERE ZAVODA ZA ZAPOSLJAVANJE Na edukaciji objasnjavamo poticajne mjere koje Zavod za zaposliavanie odobrava u 20 13.120 14 g . a to su: Paket mjera za mlade , Mladi i kreativni" Paket mjera za posebne skupine .I posebnost je prednosr Paket m jera za osobe s invaliditetom . Ukljuceni" Paket mjera za starije osobe •Vaino je iskustvo" Paket mjera za dugotrajno nezaposlene .1mi smo za novi posao i ucenje" Paket mjera za nezaposlene osobe romske nacionalne manjine Paket mjera za i ene Paket mjera za poslodavce u leskocama •Vaino je ocuvali radno mjesto" Polaznici se na radionici upoznaju i sa svim drugim policajnim mjerama Zavoda za zaposjjava nje te uce kako odabrati pravi poticaj. CILJ RADIONICE je da svaki polaznik po zavrSenom mentoriran ju bude osposobljen da sam kreira svoj posao, naplse Poslovni plan . odabere vrstu drustva koju ce otvoritl Ie dobije potlca] sa Hrvalskog zavoda za zaposljavanje. Radionice i predavan ja odvijaju se u uclonicl Centra za kulturu Tresnjevka, gdje polaznici imaju na raspolaganju potrebnu opremu za audio vizualnu prezentaciju. Ci/j projekta: -rnedusobna razmj ena iskustava, znanja i urnjesnosti polaznika radionica, -redovita edukacija u svrhu samozaposljavanja, -suradnjom sa institucijama i udrugama koje se bave istim iii bliskim podrucjirna djelatnosti, -promldzba novog nacina edukacije buducih pooduzetnika, -suradnja s medunarodnim iinstitucijama uu svrhu edukacije zena i njihovom osnativanja, -orqaniziranjern prezentacija. seminara i treninga iz raznih podrueja edukacije, -orqaniziranjern radionica i vjezbi za samozaposljavanie, -orqaruztraniern susreta i savjetovanja, -uvodenie radionica 0 sarnozaposljavani u i u skole, -izdavanjern publikacija , brosura.biltena i sl.a vezano na djelatnost radionica Ciljne skupine projekta: mlade nezaposlene osobe te posebne skupine nezaposlenih , nezaposlene osobe s invaliditetom, dugotrajno nezaposlene osobe godina te pripadnici romske nacionalne manjine, udruge civilnog drustva, predstavnici gradskih i drzavrnh institucija, clanovi akademske zajednice, zainteresirani gradani. osobe starije od 50 Aktivnosti: U prvom dijelu radionica teziste je na psihotosko] pripremi u smislu jednog poduzetnickoq preustroja te u prezentiranju vlastitih ideja. Nakon toga ucirno kako izraditi poslovni plan te sto je sve potrebno za osnivanje obrta, firrne, udruge iii zadruge. U drugom dijelu radionica radimo na strategijskoj pripremi rada buduceg poduzeca te polaznike educiramo 0 poticajima za zaposljavanje, a koje mogu zatrazin od Hrvatskog zavoda za zaposllavan]e. ZavrSn o pred stavljanje radionica: Po zavrsetku jednog ciklusa radionica organizira se druzenie bivsih polaznika radionice i njihovih prijatelja u cilju dodatne motivacije i osnazivania i drugih buducih polaznika koji ce takoder po zavrsenoj izobrazbi pokrenuti vlastiti posao. Druzenje se organizira 23. listopada 2014.0. od 17 - 19 sali. Ocj ena rezu ltata (evaluacija) o o o Do sada su odriane cetiri radionice u kalovo zu 2013. godine u ClSDKcentru Hrvatskog zavo da za zapoiljavanje, Kneza Viseslava 7, koje je pohadalo cca 55 iena starosti od 20 do 55 g, Do sada je u 2014, godini odriano 8 radionica u Centru za ku lturu Tresnjevka i pohadalo ih je cca 83 muskaraca i i ena starosti od 20 do 55 g. Prema trenutnim podacima cca 30% polaznika pokrenulo je vlastiti business. ) I REPUBLIKA HRVATSKA GRAD ZAGREB Gradski ured za opeu upravu KLASA: 230-02113-07/137 URBROJ: 251-07-12-13-5 Zagreb, 29.04.2013. godine IZVADAK IZ REGISTRA UDRUGA REPUBLIKE HRVATSKE Registarski broj: 21009932 Datum upisa u Registar udruga Republike Hrvatske: 04.02.2013 I 1. Nazjy udruge: HRVATSKA UDRUGA ZA EDUKACIJU I SAMOZAPOSLJAVANJE LIBERA ~- ----------- 2 . Sk.ra¢eni nariv udrug Q; 13.Naziv udruge na slra norn je.zjku utvrdeo stanstom: 5.l\dresa sjed~ udcuge (mjeslo, Llica i broil: - - - - - - I ~------=------'---------- ------ Zagreb , Oslrovic ka 4 , I 6. Djelatnosb kojima se oslv3ruju c~jevi : Medusobna razmjena iskustava, znanja i urniesoosu clanova Udruge: redovita edukaci ja u svrnu samo zaposhavanja eranova Udruge: organiziranje savjetovanja Ie organiziranje sludijskih pUlovanja rad; razmjene ideja ; isku slava sa slienim instilucijama u oslalim zemlja ma svijeta; te obavlja ostale djelatnosti navede ne u Clanku 7. Statuta, I 7. Osobnoime i svojstvo csobe ovtBslcne ZB zastupanje udn"ge: rNES RUDELIC predsjednica SANDRA RUDELIC dopredsjednica MARKO ZVONIMIR RUDELIC dopredsjednik 8. PodNtjo djelovanja udrug e ulvrdono slalulom: i --9 . OdI u ka 0 za bra ni djeJovanja udrug e i d a tum don oSe n;a ooluke: I - -------43279006 766 •• J1, . Oduka 0 prestanku posto;anja udruge i datum ~ _~_e_n_J._odI_Uk_e_: 1 ..L -, 12. Napomenal L- ---' Upravna pristojba u iznosu ad 40,00 kn po Tbr.1. i 4. Tarile upravnih prislojbi Zakona a upravnim pristojbarna ("Narodne novine" brej 8196, 77/96, 95/97, 131197, 68198 , 66199. 145199, 30/00 , 116/00, 163103 , 17104 , 110104, 141/04 , 150105, 153105, 129/06, 117107 ,25108,60/08.20110,69/10, 12611'1 , 112/12. i 19/13.) naptaeena je i na zahljevu pooistena. . . /~5~~?0y . ( · ~' j(A~:J- MoP,,' _ {f.'Visi uPrti,~;(ZfefPnl ia vodenje regiSIra oj , . ~ .. I ::.~ " ..•• . . ~. ":' , .; • ~. , '. ' , udruga , ..,; • .f .Dina 5 ullavina .... . " -... . - ._.- - ~ ~ Na temelju clanka 21. Poslovnika Vijeca Mjesnog odbora Rudes, Vijece Mjesnog odbora Rudes, na 09.sjednici, 27. studeni 2014. godine donijelo je ZAKL J U C AK Povremeno kort stenje prostora I. Vijece Mjesnog odbora Rudes raspravljalo je 0 zahtjevu Hrvatske ciste stranke prava za jednokratnim koristenjern prostora u objektu Mjesnog odbora Rudes, te je suglasno s koristenjem i to u utorak 19.00 - 21.00 sati, 2. Ovaj se zakljucak dostavlja se Vijecu Gradske cetvrti Tresnjevka -sjever postupanje. na daljnje KLASA:026-02/ 14-0021l16 URBROJ :251-06-02/ 1607- 14- 5 Zagreb, 27. studeni 2014. i . dsjednik snog odbora es GRAD ZAGREB GRADSKA CETVRT TRESNJEVKASJEVER Vijcce Gradske cetvrti Tresnjevka - sjever KLASA: 372-0 1/14-00 1/163 URBROJ: 25 1-06-02/ 16- 14-2 Zagreb, 18. studeni 2014. VIJECE MJESNOG ODBORA RUDES n/r predsjednika Predrnet: Povremeno koristenje prostora za Hrvatsku cistu stranku prava - dostavlja se U privitk u dostav ljamo Yam zahtjev za povremenim koristenjem prostora Hrvat ske ciste stranke prava. Molimo Vas da na sjednici Vijeca Mjesnog odbora raspravite 0 prijedlogu i done sete zakljucak. S postova njem. .' PR EDSJEDNIK VIJECA GRA DSKE CET VRT I TRESNJiWKA - SJ EVE R . . 0:\ , -1\..a'' But L rae Privitak: I f3 L "I' _ ~ ,.tOt • '1 ~;: 1 · ':i; S !.. ~L. -3.l ,I ;:'rLTille. ,) u : ...- ----;:;r,:;;----L1--=.l1.=-ln , Naziv udruge iii politicke stranke i adresa iii ime i prezime pod nositelja zahtjeva: ..... JjI\.VATSKA CISTA 51&.610I<'A PR.L! Al.LVA ,--,-__ IVAN (,ltUl2I5I C, DUGAVS KA 1& i va"'t;\'ubis, c 6M~~ '3""0..',\,"-Om E-ma il: S (, on 9'2 9 61LIL.f,2~ < U 6' p ..J'.J" -.S ,:;rg r d (7R.\J ~ I I IVA N Zas tupnik i tel. br. kontakt oso be: Maticni broj subj ekta I OlB _ Dje latnost podnositelja zahtjeva: liro - racun : Broj aktivnih cla nova : 30 Broj volontera : 12 Preporuke: Grads ka cetvrt na kojoj dje luj e udru ga: T K't. 5N \ t. V K!\ - S )1:. \J E. R. Adresa prostora i naziv mjesne samouprave v COlA 1-1 , MJE) NI ODBOR, RUDES RLJlW~I<.A Za koju se podnosi zahtjev : Zahtjev se odnosi na prostor: (molimo pop uniti odgovarajuce) Dvorana - kat. pov dan i vrijeme koristenja: . ........................................................................................................................................................ Ured s ka pros tori Oflja - pov............ ka tIbr. Prostonje . Dan i vrijeme koristenja: .. ~.I1,!.ll;..!::>.!\.+ ..b .9.S:"..'?:-J .~ ~ .. y.!.~.~~.. :1?..~.~..2 1 h Da Ii se naplacuj e clanarina : DA Da Ii post oji donacija: DA ZAHTJEVU PRILOZITI: In-adak iz Registra Preslika osobne iskaznice (za lizicke osobe) In-jesce 0 radu za proteklo odo bre no ra zd oblj e korist enja 19..1 .~ .: U Zag rebu, .. J.1.·.J..!.:.. .. ,. I 10/1 2/ 2011 5 I . z a mj e s " ,,,-,--'s'-'."'."'PJ< UpOJ'W'...'Cl.L II 16 : 31 ..J1J.L.Jl..P.ll._JU HO !tAB 01 10 '11 · 1014 REPUBLIKA HRVATSKA GRAD ZAGREB GRAOSKJ UREO ZA ENERGETIKU, ZA~11TU OKOLISA I ODRZJvI ~OJ KLASA: 351·02/13-0711 0 URBROJ: 251-19 -21 -14-61 Zagreb. 4. prosinea 2014 . S LU1.BA ZA MJFA'iN U SAMO UPRA VU nlr liosp. Zoran Nev istic, dipl. ing. Zagreb. Ulica gruda Vuko vara 56a/I Predmet: Nacrt prijedloga Akcijskog plana za poboljsanj e kvulitete zraka u Grad u Zag re bu • obavijest - daj e se- Postovan i, Obavjestavamo Vas da je u tijeku izruda Nacna prij edloga Akciis kog plana za poboljsanje kvalitctc zraka u Gradu Zagrebu, koju osigurava i vodi Gradski ured zu energeuku, zanitu okolisa i odr?.i"i razvoj kao nadlcz no tijelo u postupku , Pravna osnova za izrad u plana jc elanak 46. stavak I . i sta vak 2. Zakona 0 zastiti zraka (..Narodne novi ne" br. 130/11.47/ 14) i njime se odreduju mjere zastite zraka koje imaju za cilj u ~ta jc moguce kracem vremensknm razda blj u csigurnti postizanje prop isanih granicni h iii ciljnih vrijednosti onih oneciSclljuCih tvari koje su, prije dunuSenja plana, bile prekoraceue, Nakon izrade, Nacr t plana trcba javno objaviti radi pribavljanja mlslj enja , prijedloga i primjedb i j avnos ti, odluciti a njihovoj opravdanosti, izrad iu konacni pr ijedlog plana i uputiti go na donosenje predstavnickom tijelu Grado Zagreba . koje donosi Akcijski plan la adrninistrativno podrucje Grad. Zagreba, Slijedum navedenog, informiramo Vas 0 rnuguenost ] sudjclovanja u ranoj fa"i izrade predrnctnog Naerta cija je radna verzija abjavljena i dostupna na imernetskirn stranicama Grada Zagreba : www.ekIH .agrcb.hr (pod : Energeiika i zasti ta okolisa / Propisi i dokumenti u procesu don osenja / Planovi), te molimo da 0 istoj obavijestitc vijeca gradskih ~elvrli Grada Zagreba. Mi~ljenja , pr imjed be i prijedlozi rnogu se dosraviti u pisanorn obliku Gradskom uredu I'" energetiku , zastitu okolisa i odrlivi razvoj, Sektoru za wi'lilu okolisa i gospodarenje otpadom, Park Stara Tresnj evka 2 iii elekt ronickom povtom na: cko(uzagreb .hr. S postovanjem . PR~LNIK M""J'U~~" dip"'''' _ NARODNE NOVINE STRAN ICA 130 - DROJ 78 SRIJEOA. 26. Ll PNJA 2013. Stut.OE.VI UST REPUBUKE HR\'ATSKE PRII.OG SLI KOVNI PRIKAZ OZNAKA PRISTUPACNOSTI, UVJETA UPORABE POMAGALA I ELEMENATA PRISTUPACNOSTI Stika 1. Prik.az oznaka pristupacnosfi iz danka 3. stavka 1. Pravilnika Dimenzije i boja svake oznake prisrupecnosu te vrsta materijala iz kojeg je izradena odreduju se u odnosu na: - podlogu na koju se oznaka pcstavlja, - oblikovanost unutamjeg Uili vanjskog prostora i - udaljenost s koje oscba smanjene pokretljivosti mora mod oznaku uodt i. Pri smanjenju iJili povecaniupojedine oznake prlstupacnosti ne mijenja se omjer (propordja)grafiekihelemenata cznake, vee se oznaka izvodi sukladno primjerima iz ave slike. ....- ~I~~~ !IAob l JO. ... ao ...--- ~ r..,.....a.......a... wh.(.. SLl.oI • _.blft.........,.. .,...i,... Oraob,.,..,...z- !il'" 11 Oooodo r-'-- -.....~ .......... !ilb U ... . . 0lI>o'. ~ .. ~III !W.a 1.lJ, ' O-'U -....... . ..... . .,-.. st.. I .I ... Oroaoko 'ftCt ............ Y4.IIS~O'-Ur~ ~ .. . 0t0I ~ ~ " 17. 0"" """"'-' tiol .I L o-b ~ su. 11. ·0ta.0b ....... ~ ............ pdi....... su.1..lJ ~Cao.oLo.-..._ (_ .., , . .. . ................... i ....-- ....... SIlbIJ:,~ _~ .. I r _ to... .t.ul ~ i - .. ....._ . _ ....... I'rn!l... ...... ... _ g" l .v.. o.a...,.~ ...... . ..... 'U.o LI"" ......... ,. ......ta .I._ _ i _ _ 5lA UL o-b """"" _ ......... ~ I J4.' o-.t..o,.. -.--. . . . . . .._ STRANlCA 138 - BRO) 78 ! 'AROD 'E NO\l 'E SRJlIDA. 26. LIPS )" 2013. SI.u1.BE.",n UST RE.PUBUKE IIR\'ATSKE Slika 32. Slajali.\l< i peron - iz {lanka 37. ovoga Pravilnika Slika 34. Parkiralilno mjesto s meduprostorom - iz{lanka 38. slavka 1. aliueje 2. ovoga Pravilnikac ... ~ ln= I 00000 ...... ....- A: 0 Slika 33. Parkiralisno mjesto u nizu- izdanka 38. stavka I. alineje I. ovoga Pravilnika > Slika 35. lavna pje!a{ka povrsina - iz {lanka 39. ovoga Pravilnika 1211&'2014 IMAG0247.jpg httpsJlmail.g00ge.COO1!Jscslmail-slaticl-'isll<;gmail.main.en_GB.yZzjStDbONY.O/m;m.J,V...,,;PSOG7v_uD2Kc4S59U03lI7-7ri'/jZS-XfvQkg3QIA_5v... 111 Vodič kroz proračun Grada Zagreba Vodič kroz proračun Grada Zagreba Nakladnik Grad Zagreb, Trg S. Radića 1, Zagreb Za nakladnika Gradski ured za financije Grada Zagreba Priredio Institut za javne financije, Zagreb Grafički dizajn i priprema Bachrach & Krištofić NJI3 ISBN 978-953-7479-39-8 Vodič kroz proračun Grada Zagreba Gradski ured za financije Grad Zagreb Zagreb 2014. SADRŽAJ PREDGOVOR UVOD 1 O GRADU ZAGREBU 5 Koje javne poslove Grad obavlja? Korisnici gradskog proračuna Trgovačka društva u gradskom vlasništvu 5 6 6 9 ZAGREBAČKI PRORAČUN 9 Kako izgleda gradski proračun? Proračunski prihodi 13 Proračunski rashodi 19 Mjere viška/manjka 28 Račun financiranja 31 Dug33 ZAGREBAČKI PRORAČUNSKI PROCES Glavni sudionici gradskog proračunskog procesa Faze gradskog proračunskog procesa Uključivanje građana u gradski proračunski proces KORISNE MREŽNE STRANICE 35 35 37 45 47 POJMOVNIK49 PREDGOVOR Građanke i građani grada Zagreba, namjera je ovoga vodiča na što jednostavniji i pristupačniji način pojasniti zagrebački proračun. Kao glavni i veliki grad, s istovremenim statusom županije, Grad Zagreb ima i veliki proračun koji utječe na život svih njegovih stanovnika, a posredno i žitelja čitave države. Budući da uplaćujete sredstva u zagrebački proračun, očekuje se i vaše zanimanje za način raspodjele i trošenja tih sredstava. Treba li Grad Zagreb više ili manje (ili drukčije) ulagati u obrazovanje ili socijalnu zaštitu, javni red i sigurnost, zaštitu okoliša, javni prijevoz, sport…? Tko može bolje odgovoriti na ta, i brojna druga pitanja, od samih građana? Da biste mogli sudjelovati u odlučivanju o proračunu, neophodne su vam informacije i znanja o proračunu i proračunskim procesima, no proračunski je proces dugotrajan i složen, a proračunski su dokumenti veliki i opterećeni specifičnim pojmovima, klasifikacijama, numeracijama… Premda je sve to, naravno, nemoguće objasniti u ovako kratkom vodiču, valja se nadati da ćete uz njegovu pomoć dobiti bar osnovne informacije o tome kako se prikupljaju prihodi, na što se i kako sredstva troše, kako izgleda proračunski proces — od prvotnog prijedloga proračuna do krajnjeg izvještaja o njegovu izvršenju — te tko je u kojoj fazi i za što odgovoran. Nakon ovoga općeg vodiča, redovito će se objavljivati kratki vodiči uz svaki ključni proračunski dokument — prijedlog proračuna, izglasani proračun, izvještaj o godišnjem izvršenju proračuna i uz rebalanse proračuna. Uz tiskana izdanja, svi vodiči će biti dostupni i na mrežnim stranicama Grada Zagreba. Nadamo se da će građanke i građani Zagreba, uz pomoć ovog općeg i budućih kratkih vodiča, pronalaziti odgovore na brojna pitanja i biti spremni sudjelovati u gradskom proračunskom procesu. Na taj bi način mogli pridonositi racionalnijem upravljanju gradskim sredstvima, njihovoj pravednijoj raspodjeli te kvalitetnijem i učinkovitijem pružanju gradskih dobara i usluga. Zagreb, studeni 2014. Gradski ured za financije Grada Zagreba UVOD Svrha i sadržaj vodiča Svrha vodiča je omogućiti građanima i medijima da na prihvatljiv način upoznaju proračun Grada Zagreba, te da uz njegovu pomoć mogu i sami potražiti detalje koji ih zanimaju i uključiti se u gradski proračunski proces. Nakon uvodnoga dijela, u kojem se objašnjava gradski proračun, u drugome je riječ o tome što grad radi i tko su korisnici gradskog proračuna, u trećemu se nudi struktura proračunskih prihoda i rashoda, a u četvrtome se izlaže sâm proračunski proces. Na kraju se nalaze korisne mrežne stranice i pojmovnik. Što je proračun grada zagreba? Svaki je proračun, pa tako i zagrebački, najkraće rečeno plan prihoda i rashoda za neko vremensko razdoblje. Osim riječi proračun, i u hrvatskome se, kao i u brojnim drugim jezicima, može koristiti i riječ budžet. Francuska riječ bougette označavala je torbicu u kojoj su srednjovjekovni trgovci držali novac, a engleska budget torbu u kojoj je ministar financija u parlament donosio prijedlog prihoda i rashoda države. 1 Prihodi, rashodi, primici i izdaci U vodiču će se, zbog pojednostavljenja, uglavnom govoriti o prihodima i rashodima. Međutim, u proračunskoj terminologiji, osim pojmova prihodi i rashodi, postoje i primici i izdaci. Pritom se prihodi i rashodi koriste u računu prihoda i rashoda kada je riječ o poslovanju te o prodaji i nabavi nefinancijske imovine, a primici i izdaci u računu financiranja kad je riječ o financijskoj imovini, uzimanju, davanju i otplatama zajmova. Ukratko, prihodi i rashodi vezuju se uz nefinancijske, a primici i izdaci uz financijske transakcije. nefinancijska imovina proizvedena (npr. zgrade, postrojenja, oprema, zalihe) i neproizvedena (npr. zemljišta, patenti, koncesije). Kako bismo lakše shvatili gradski proračun, krenimo od obiteljskoga. Svaka obitelj ima različite potrebe i želje. Za njihovo ostvarenje potreban je novac kojeg je rijetko kada dovoljno, pa se potrebe i želje moraju usklađivati s financijskim mogućnostima. Lakše je, naravno, funkcionirati ako se redovito planiraju prihodi i rashodi. Tada ne bi smjelo biti iznenađenja, tj. većih neplaniranih rashoda, jer su “financije pod kontrolom“. Jednako kao i obitelji, i Gradu je lakše funkcionirati ako redovito planira prihode i rashode. financijska imovina novac, depoziti, obveznice, zajmovi, itd. Pokušavamo li napraviti obiteljski proračun za idući mjesec, on će ovisiti o planiranim prihodima, te potrebama i željama u idućem mjesecu. Ukoliko nam ono što zaradimo dostaje za hranu, odjeću, komunalije i sl., a u idućem mjesecu nemamo većih potreba i želja, relativno ćemo lako uskladiti prihode i rashode. No, situacija postaje teža želimo li kupiti perilicu suđa ili auto, što ne možemo financirati prihodima ostvarenim u samo jednom mjesecu. Premda su nam perilica ili auto potrebni, možemo od njih odustati i imati usklađene prihode i rashode. Ili ih možemo kupiti, ukoliko smo potrebna sredstva uštedjeli ili ako ih — od obitelji, prijatelja ili banke — možemo pozajmiti. Međutim, sve spomenuto moramo dobro isplanirati. No, ako idući mjesec namjeravamo nešto više zaraditi, a manje trošiti, prihodi će nam biti veći od rashoda, pa će nas mučiti “slatke“ brige — što s viškom novca. Možemo ga držati kod kuće, stavljati na štedni račun, uložiti u razne fondove, nekome posuditi ili ranije otplatiti neki dug ili kredit. Na taj se način osiguravamo za neka buduća, manje izdašna vremena. Sve to vrijedi i za Grad Zagreb koji, kao i svi drugi gradovi — prema Zakonu o proračunu — mora planirati prihode i rashode za svaku godinu. Grad je vrlo složeni organizam, pa je njegov proračun znatno složeniji od obiteljskoga. No, bez obzira na jednostavnu ili složenu strukturu, bit proračuna je uvijek ista — planiranje i usklađivanje prihoda i rashoda za određeno vremensko razdoblje. 2 Ukratko, gradski je proračun dokument kojim se u skladu sa zakonom planiraju gradski prihodi i rashodi za jednu — fiskalnu ili proračunsku — godinu, a donosi ga Gradska skupština. Što je fiskalna ili proračunska godina? Razdoblje od dvanaest mjeseci za koje se planiraju prihodi i rashodi. U Hrvatskoj se fiskalna ili proračunska godina poklapa s kalendarskom i traje od 1. siječnja do 31. prosinca. Kako saznati koliki su gradski prihodi i rashodi? Informacije o prihodima i rashodima zagrebačkog proračuna dostupne su na mrežnim stranicama Grada, Ministarstva financija i u “Službenom glasniku Grada Zagreba“. Postoje načela proračuna kojih se moraju pridržavati svi koji sastavljaju proračune, pa tako i Grad Zagreb, uz pomoć kojih predstavnička vlast (Skupština) može kontrolirati i ograničavati izvršnu vlast (gradonačelnik) u prikupljanju sredstava i načinu njihova trošenja. Načelo uravnoteženosti — prihodi moraju biti jednaki rashodima, odnosno Grad smije trošiti samo onoliko sredstava koliko ih može prikupiti. Ukoliko se tijekom godine, zbog nepredviđenih okolnosti (npr. poplava) povećaju rashodi, ili se zbog niže stope gospodarskog rasta od planirane smanje prihodi, proračun se mora uravnotežiti. U tom se slučaju moraju smanjivati rashodi ili pronalaziti novi prihodi. Ravnoteža se najčešće postiže zaduživanjem ili prodajom imovine, a za to je tijekom godine neophodno donijeti izmjene i dopune, tj. rebalans proračuna. Načelo jedne godine — prihodi i rashodi se planiraju za jednu proračunsku, odnosno kalendarsku godinu. Načelo jedinstva i točnosti — svi proračunski prihodi moraju biti prikazani u samom proračunu, a rashodi se moraju trošiti na način i u iznosima kako je proračunom planirano. načelo proračuna načela kojih se moraju pridržavati svi koji se bave proračunom: načela uravnoteženosti, jedne godine, jedinstva i točnosti, univerzalnosti, specifikacije, transparentnosti i dobrog financijskog upravljanja. predstavnička vlast gradska skupština čiji se članovi na četiri godine biraju na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem. izvršna vlast gradonačelnik koji se na četiri godine bira neposredno na izborima tajnim glasovanjem. zaduživanje uzimanje kredita, zajma ili izdavanje vrijednosnih papira. rebalans izmjena proračunskih iznosa, odnosno njihovo smanjenje i/ili povećanje u odnosu na planirane iznose. 3 Načelo univerzalnosti — svi proračunski prihodi mogu se koristiti za financiranje svih rashoda. No, postoje i zakonom i odlukama propisane iznimke, npr. prihodi od komunalne naknade mogu se koristiti samo za odvodnju atmosferskih voda, čišćenje i održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, groblja i krematorija te javnu rasvjetu. Načelo specifikacije — svi prihodi moraju biti raspoređeni po ekonomskoj klasifikaciji i iskazani prema izvorima, a rashodi prema proračunskim klasifikacijama te moraju biti uravnoteženi s prihodima. Načelo transparentnosti — proračun mora biti dostupan javnosti, pa se izglasani proračun objavljuje u gradskom “Službenom glasniku“. Potpuni polugodišnji i godišnji izvještaji o izvršenju proračuna moraju se objaviti na mrežnim stranicama Grada, a dio i u “Službenom glasniku“. ekonomska klasifikacija prikaz proračunskih prihoda (npr. porezi, pomoći, od imovine) i rashoda (npr. naknade zaposlenima, subvencije, socijalne naknade) prema ekonomskoj namjeni. Transparentnost (otvorenost) proračuna proračunska klasifikacija sustav prikazivanja proračunskih prihoda i rashoda po određenim kriterijima (npr. po nositelju, cilju, namjeni, vrsti, lokaciji i izvoru financiranja). transparentnost mogućnost javnosti da dobije potpune, bitne, točne, pravovremene i razumljive informacije. Pristup informacijama o prihodima i rashodima može: pomoći građanima da razumiju i sudjeluju u odlučivanju o političkim i ekonomskim odlukama koje utječu na njihovu svakodnevicu; povećati kontrolu i time utjecati na odgovornost vlasti prema građanima; pomoći u suzbijanju korupcije i postizanju veće efikasnosti javnih usluga. Indeks otvorenosti proračuna hrvatskih županija, gradova i općina 2013. i 2014. kretao se od 0 do 7. Grad Zagreb ostvario je indeks 5, što ga svrstava među proračunski transparentnije lokalne jedinice. Više o tome u tekstu “Otvorenost proračuna hrvatskih županija, gradova i općina 2013.-14.“ Načelo dobrog financijskog upravljanja — proračunska se sredstva moraju koristiti ekonomično, učinkovito i djelotvorno. Za planiranje, izradu i izvršavanje obiteljskog proračuna odgovorne su same obitelji. U gradskom proračunu, Grad je odgovoran državi i građanima. Gradonačelnik mora detaljno, uredno i redovito prikazivati podatke o prikupljanju i trošenju novca građana, pa su i gradski proračun i gradski proračunski procesi podrobno određeni Zakonom o proračunu, Zakonom o fiskalnoj odgovornosti i nizom drugih pravnih propisa (npr. Statutom Grada, Poslovnikom gradonačelnika, Poslovnikom Skupštine i Odlukom o ustrojstvu i djelokrugu gradskih upravnih tijela). 4 O GRADU ZAGREBU KOJE JAVNE POSLOVE GRAD OBAVLJA? Grad Zagreb je posebna jedinstvena, teritorijalna i upravna cjelina čiji su položaj, djelokrug i ustrojstvo definirani Zakonom o Gradu Zagrebu i Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Jedini je grad u Hrvatskoj koji istovremeno ima položaj i grada i županije, što znači da obavlja sve poslove za koje su zaduženi gradovi i županije. Kao veliki grad, Zagreb samostalno odlučuje o obavljanju niza poslova kojima se zadovoljavaju potrebe građana, a koji Ustavom ili zakonom nisu dodijeljeni državnim tijelima, pa tako primjerice: • donosi prostorne planove (npr. urbanistički plan); • organizira opskrbu pitkom vodom i odvodnju otpadnih voda, skupljanje i odlaganje komunalnog otpada, javni prijevoz, tržnice, održavanje groblja, dimnjačarske poslove, javnu rasvjetu i druge komunalne djelatnosti; • osniva dječje vrtiće i osnovne škole, vatrogasne ustanove, itd. Kao županija, Zagreb samostalno odlučuje o poslovima od županijskog (regionalnog) značaja, primjerice: • osniva srednje škole i učeničke domove, zdravstvene ustanove (bolnice, domove zdravlja, zavode za javno zdravstvo, hitnu medicinsku pomoć, itd.); • financira programe gospodarskog razvoja, kulturnih i sportskih organizacija, itd. Za obavljanje tih poslova ustrojena su 22 gradska upravna tijela (npr. stručne službe gradonačelnika i Skupštine, uredi za financije, zdravstvo, ili Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode i dr.) s oko 3.000 zaposlenih. Na mrežnim stranicama Grada nalazi se popis i detaljne informacije o svim gradskim uredima, zavodima i službama. Odluku o ustrojstvu veliki grad jedinica lokalne samouprave s više od 35.000 stanovnika; gospodarsko, financijsko, kulturno, zdravstveno, prometno i znanstveno središte šireg okruženja. državno tijelo ministarstva, državni uredi, državne upravne organizacije i uredi državne uprave u županijama. županija jedinica područne (regionalne) samouprave koja obuhvaća više prostorno povezanih općina i gradova, a predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu. gradsko upravno tijelo ured, zavod ili služba koja obavlja poslove za koje je grad nadležan. 5 i djelokrugu rada gradskih tijela donosi Skupština, njima upravljaju pročelnici, a na čelu Stručne službe Skupštine je tajnik. Pročelnike i tajnika na temelju javnog natječaja imenuje gradonačelnik kojemu su odgovorni i koji ih može i razriješiti. KORISNICI GRADSKOG PRORAČUNA Korisnici gradskog proračuna su institucije koje je Grad osnovao i koje se većim dijelom financiraju iz tog proračuna (npr. osnovne škole i dječji vrtići). Njihov popis za iduću godinu se u svibnju ili lipnju tekuće godine objavljuje u “Narodnim novinama“ i na mrežnim stranicama Ministarstva financija. Grad trenutno ima 321 proračunskog korisnika, s otprilike 7.800 zaposlenih. Neki od korisnika su, primjerice: Javna vatrogasna postrojba, Zoološki vrt, Dječja bolnica Srebrnjak, Zavod za hitnu medicinu, Knjižnice grada Zagreba, Muzej Grada Zagreba, Kazalište Trešnja, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, Kulturno informativni centar, Dječji vrtić Bajka, Osnovna škola Augusta Šenoe, Škola za klasični balet, Gornjogradska gimnazija, Učenički dom Maksimir ili Dom za starije i nemoćne osobe Dubrava. TRGOVAČKA DRUŠTVA U GRADSKOM VLASNIŠTVU Za obavljanje javnih službi i djelatnosti u javnom interesu, Grad može osnivati trgovačka društva. Budući da se ta društva ne financiraju većim dijelom iz gradskog proračuna, ona nisu ni njegovi korisnici, pa se njihovi prihodi i rashodi u njemu ne prikazuju. Stoga se ni ovaj vodič neće detaljnije baviti prihodima i rashodima tih društava. subvencija bespovratno davanje sredstava za poticanje proizvodnje dobara ili pružanje usluga. pomoć ili dotacija bespovratni prijenos sredstava: tekući (za tekuće rashode) i kapitalni (za nabavu dugotrajne imovine) te namjenski i nenamjenski. Grad i trgovačka društva u njegovu vlasništvu povezani su na različite načine i često je teško utvrditi sve njihove veze. Ipak, valja naglasiti da Skupština jednom godišnje raspravlja o njihovim godišnjim financijskim izvještajima. Grad ta društva pomaže subvencijama (npr. za sufinanciranje javnoga prijevoza) i kapitalnim pomoćima (npr. za otplate zaduženja za obnovu i rekonstrukciju voznoga parka), te jamstvima za kredite i suglasnostima za zaduženje. Grad je stopostotni vlasnik Zagrebačkog holdinga, Razvojne agencije i Centra za gospodarenje otpadom. Također ima i udjele u sljedećim trgovačkim društvima: Terme Zagreb (50%), APIS IT (49%), Vodoprivreda Zagreb (36%), Zračna luka Zagreb (35%) i BICRO BIOCentar (13%). 6 Zagrebački holding Gradsko komunalno gospodarstvo osnovano je 2005., a 2007. promijenilo je naziv u Zagrebački holding. Bavi se komunalnim, prometnim i tržišnim djelatnostima i jedna je od najvećih hrvatskih tvrtki s više od 13.000 zaposlenih. Sastoji se od 15 podružnica, te nekoliko institucija kojima je osnivač ili suosnivač (9 trgovačkih društava i jedna ustanova). Holdingove podružnice su: Autobusni kolodvor, Čistoća, Gradska groblja, Robni terminali, Stanogradnja, Tržnice, Upravljanje sportskim objektima, Vladimir Nazor (djelatnosti ugostiteljstva i turizma), Zagrebparking, Zagrebačke ceste, Zagrebački digitalni grad, ZET, Velesajam, ZGOS (vođenje pogona i sanacija komunalnog odlagališta otpada u Jakuševcu), te Zrinjevac. Holding ima i stopostotni udio u trgovačkim društvima: AGM, Centar, Plinara, Plinara opskrba, Stambeno-komunalno gospodarstvo, Vodoopskrba i odvodnja, Arena, Stanogradnja, te 51% u Zagreb plakatu i osnivačka prava u Gradskim ljekarnama. Podrobnije informacije o trgovačkim društvima u vlasništvu Grada i Holdinga, uključujući njihove prihode i rashode, mogu se pronaći na mrežnim stranicama Grada. 7 ZAGREBAČKI PRORAČUN Ovaj se dio bavi strukturom zagrebačkog proračuna, izvorima financiranja i trošenjem prikupljenih sredstava, proračunskim manjkom, viškom i dugom. KAKO IZGLEDA GRADSKI PRORAČUN? Gradski se proračun sastoji od tri dijela. Prvi, opći dio, obuhvaća račun prihoda i rashoda te račun financiranja. Drugi, posebni dio, prikazuje rashode i izdatke financiranja po vrstama, organizacijskim jedinicama i njihovim korisnicima, dodatno raspoređene po programima koji se sastoje od aktivnosti i projekata. Treći, plan razvojnih programa, sadrži ciljeve i prioritete razvoja Grada, povezane s programskom i organizacijskom klasifikacijom proračuna. aktivnost dio programa za koji nije unaprijed utvrđeno vrijeme trajanja, a u kojem su planirani rashodi i izdaci za ostvarivanje ciljeva utvrđenih programom. Opći dio proračuna Zagrebački proračun Račun prihoda i rashoda Prihodi - Poslovanja - Prodaje nefinancijske imovine Rashodi - Poslovanja - Nabave nefinancijske imovine Račun financiranja Primici od financijske imovine i zaduživanja Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova Slika 1: Opći dio proračuna Prikazana struktura — slika 1 — zapravo je vrlo jednostavna. Na računu prihoda i rashoda prikazuju se prikupljena i potrošena sredstva u toku jedne godine. Budući da su prihodi rijetko kada jednaki rashodima, postoji i račun financiranja na kojem se evidentira što se radi s viškom sredstava kada su prihodi veći od rashoda ili kako se financira manjak sredstava ukoliko su rashodi veći od prihoda. Kućni proračuni obično nisu toliko složeni da bi nam bila potrebna ovako pregledna i precizna struktura. Osim toga, za razliku od Grada koji je dužan transparentno voditi svoje financije, mi najčešće nikome ne moramo iskazivati prihode, niti se opravdavati na što trošimo vlastiti novac. Međutim, primjera radi, plaće, honorare, zaradu od obrta ili prihode od 9 kamata na štednju vodili bismo kao prihod na računu prihoda i rashoda. Novi štednjak, telefonske račune ili kamate stambenoga kredita na tom bismo računu vodili kao rashod. Istovremeno, uzimanje kredita ili pozajmice rodbini i prijateljima evidentirali bismo na računu financiranja. Podjele nas u prvi tren mogu zbunjivati, ali omogućuju uvid u brojne gradske aktivnosti i osiguravaju transparentnost prikupljanja i trošenja sredstava. Kako se snaći u gradskom proračunu? Pri prvom suočavanju s proračunom, neka vas ne obeshrabri njegova veličina, jer snalaženje je relativno jednostavno. U općem dijelu se možete uputiti u prihode i rashode te račun financiranja po ekonomskoj klasifikaciji, jer su svi podijeljeni na tri razine. Prva su razina razredi, druga skupine, a treća podskupine. Evo kako to izgleda na primjeru nekoliko osnovnih prihoda i rashoda: materijalni rashod vrijednost dobara i usluga koje Grad kupuje na slobodnom tržištu za obavljanje svojih aktivnosti (npr. zakupnine, najamnine, usluge telefona, pošte). Razred Skupina Podskupina 6 Naziv Prihodi poslovanja 61 Prihodi od poreza 611 Porez i prirez na dohodak 613 Porezi na imovinu, itd. 63 632 633 Pomoći iz proračuna, itd. Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg proračuna Pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EUa 3 Rashodi poslovanja 31 Rashodi za zaposlene 311 312 Ostali rashodi za zaposlene 313 Doprinosi na plaće Plaće (bruto) 32 321 322 Rashodi za materijal i energiju, itd. Materijalni rashodi Naknade troškova zaposlenima Ekonomska klasifikacija prikazuje prihode po prirodnim vrstama, a rashode po ekonomskoj namjeni kojoj služe. Proračun se donosi na trećoj razini, odnosno na razini podskupine (npr. 611 — porez i prirez na dohodak ili 632 — pomoći od međunarodnih organizacija), ali se izvršava na još detaljnijoj, četvrtoj razini koja se ne objavljuje. 10 Posebni dio proračuna Kako bi se javnost informirala o detaljima potrošnje proračunskih sredstava, u posebnom se dijelu proračuna prikazuju rashodi i izdaci financiranja. Posebni je dio proračuna na prvi pogled izrazito složen, jer se sastoji od tri dijela — organizacijske, programske i ekonomske klasifikacije — no ne treba se obeshrabriti. Na slici 2 prikazana je njegova struktura. 005 - Služba za mjesnu samoupravu Razdjel Glava 02 - Služba za mjesnu samoupravu gradske četvrti Program 1001 - Gradske četvrti Aktivnost ili projekt A100004 – Gradska četvrt Trnje Podskupina ekonomske klasifikacije 323 - Rashodi za usluge Slika 2: Posebni dio proračuna s primjerima Najviša razina u organizacijskoj klasifikaciji su razdjeli koji se sastoje od jedne ili više glava. Glava je organizacijska razina utvrđena za potrebe planiranja i izvršavanja proračuna, a sastoji se od jednog ili više proračunskih korisnika. Za svaki razdjel i glavu rashodi i izdaci financiranja dalje se dijele po programima usmjerenima na ostvarenje ciljeva proračunskih korisnika. Svaki program obično ima i aktivnosti i projekte čije šifre počinju slovima A (aktivnost), K (kapitalni projekt) ili T (tekući projekt), a rashodi i izdaci financiranja dodatno se prikazuju i po podskupinama ekonomske klasifikacije. Aktivnosti i projekti I aktivnosti i projekti su dijelovi programa za koje se planiraju rashodi i izdaci neophodni za ostvarivanje ciljeva programa; za aktivnosti nije unaprijed utvrđeno vrijeme trajanja, a za projekte jeste. 11 Projekti se planiraju jednokratno; mogu biti tekući (npr. osiguranje pomoćnika učenicima s teškoćama), ili kapitalni (npr. sanacija klizišta). Provedbom tekućeg projekta se ne povećava imovina, dok kapitalni podrazumijeva ulaganje u povećanje imovine. Ovo je znatno kompliciraniji prikaz od uobičajenih kućnih proračuna, ali uz malo mašte može se relativno zorno prikazati o čemu se radi. Zamislimo da živimo u kući s još dvije obitelji, primjerice supružnici s dvoje manje djece (1. kat), roditelji jednog od supružnika (2. kat) i posebno obitelj najstarijega sina (potkrovlje). Proračun cijele kuće dijeli se tada na tri zasebna obiteljska proračuna (po katovima), od čega svaki predstavlja jedan razdjel ovako zamišljene organizacijske klasifikacije. Pretpostavimo da svaki od supružnika ima vlastiti proračun, odnosno iznos koji mjesečno može trošiti. Proračun svakog od supružnika jest glava, a unutar glave supruge uključeni su i proračuni za još dvoje male djece, koji su korisnici. Zamislimo sad da su svi troškovi koje supruga mjesečno podmiruje jednostavno kategorizirani po programima, pa su tako, primjerice, trošak stanovanja ili trošak za domaćinstvo mogući programi supruge. Tipična aktivnost unutar programa troška stanovanja mogla bi biti plaćanje režijskih troškova, dok bi pod projekte mogli uključiti, primjerice, plaćanje rata stambenog kredita. Plan razvojnih programa Plan razvojnih programa je sastavni dio proračuna koji se sastavlja za trogodišnje razdoblje. Sadrži strateške ciljeve i prioritete razvoja povezane s programskom i organizacijskom klasifikacijom proračuna. Na gradskim mrežnim stranicama postoji i Zagreb Plan s ciljevima i prioritetima razvoja do 2020. Ciljevi i programi Organizacijska klasifikacija Planirana sredstva Pokazatelji rezultata Strateški cilj Razdjel Ostvareno u prethodnoj godini Polazna vrijednost iz prethodne godine Posebni cilj Mjere Glava Program iz proračuna Aktivnost/projekt u proračunu Slika 3: Plan razvojnih programa 12 Planirana sredstva za iduće tri godine Ciljane vrijednosti za iduće tri godine Struktura Plana razvojnih programa (slika 3) omogućuje detaljan uvid u planirane proračunske rashode u tekućoj godini, ali i planirane rashode za pojedine programe u trogodišnjem razdoblju. Kako bi potrošnja bila što transparentnija, postoje i pokazatelji rezultata kojima se nastoji izmjeriti stupanj izvršenja pojedine aktivnosti ili projekta (slika 4). Strateški cilj: Unapređivanje kvalitete življenja Posebni cilj: c5.p3 Poboljšavanje društvene infrastrukture Mjere: c5.p3-m4 Razvoj sportske infrastrukture i kulture Program: f041001 Sportski programi Aktivnost: a100001 Javne potrebe u sportu Organizacijska klasifikacija: 00901 - Ured za obrazovanje, kulturu i sport Sredstva (u mil. kn) Polazna vrijednost (2013.) 142,6 a) broj gradskih sportskih saveza i sportskih klubova Pokazatelji rezultata Ciljane vrijednosti 2014. 2015. 2016. 140,4 140 140 74 saveza i 1.180 klubova b) b roj građana uključenih u rekreacijske aktivnosti 40.000 c) b roj djece i mladeži u školskim i međuškolskim natjecanjima 13.500 d) b roj osvojenih medalja u momčadskim i pojedinačnim sportovima na svjetskim i europskim natjecanjima 300 Slika 4: Primjer aktivnosti javnih potreba u sportu iz plana razvojnih programa PRORAČUNSKI PRIHODI Proračunski prihodi mogu biti poslovni i kapitalni. Poslovni su porezni (npr. porez na dohodak i prirez porezu na dohodak) i neporezni prihodi (npr. od pristojbi, kazni, imovine) te pomoći ili donacije, a kapitalni su prihodi od prodaje nefinancijske imovine (zgrada, zemljišta, postrojenja i opreme, prijevoznih sredstava, itd.). Kretanje ukupnih prihoda prikazano je na grafikonu 1. 13 Grafikon 1: Prihodi gradskog proračuna, 2010.– plan 2014. (u mlrd. kuna) Ukupni prihodi gradskog proračuna u razdoblju 2010.–13. iznosili su prosječno 6,5 milijardi kuna, a 2014. planirano je prikupiti 6,8 milijardi. Podrijetlo pojedinih prihoda prikazuje grafikon 2. Grafikon 2: Prihodi zagrebačkog proračuna, plan 2014. (u %) prihod poslovanja prihod od redovitih aktivnosti, npr. od poreza (porez i prirez na dohodak, porez na imovinu i na robe i usluge) i ostali prihodi (od imovine, upravnih pristojbi, kazni). Čak tri četvrtine ukupnih prihoda čine porezi. Slijede ih prihodi od pristojbi i naknada, te prihodi od imovine. Budući da prihodi poslovanja čine između 97 i 98% ukupnih proračunskih prihoda, ovdje se valja prvenstveno na njih koncentrirati. Porezni prihodi Od poreza i prireza poreza na dohodak, poreza na imovinu te poreza na robu i usluge prikupi se čak tri četvrtine ukupnih proračunskih prihoda, a porez i prirez poreza na dohodak čine preko 90% svih poreznih prihoda (grafikon 3). 14 Grafikon 3: Porezni prihodi (u %) Koliki je značaj pojedinih poreza, najbolje prikazuje podatak da se 2014. planira po građaninu prosječno mjesečno prikupiti 489 kuna iz poreza i prireza na dohodak te 39 kuna iz ostalih poreza. Porez na dohodak Porez na dohodak se obračunava izravno na oporezivi dohodak pojedinca. Stope su progresivne, što znači da pojedinci s višim dohotkom plaćaju i više stope, pa se time postiže ravnomjernija raspodjela dohotka nego što bi bila bez takvoga oporezivanja. Porez je zajednički, tj. prikupljeni se iznos — prema određenom postotku — raspodjeljuje između državnog proračuna te proračuna županije i grada ili općine. Budući da Zagreb istovremeno ima status i grada i županije, pripada mu čak 84,5% od ukupno prikupljenog iznosa na području Grada. Prirez porezu na dohodak Riječ je o dodatnom porezu kojega mogu propisati općine i gradovi, a plaća se povrh poreza na dohodak. Osnovica prireza je iznos poreza na dohodak, a stope — do zakonom određenih maksimuma — određuju same općine i gradovi. Grad Zagreb bi mogao propisati maksimalnu stopu do čak 30%, no i trenutna stopa od 18% najviša je u Hrvatskoj. Neki su porezi isključivi prihod državnog proračuna, neki su isključivo lokalni (županijski i općinski/gradski), a neki su zajednički, tj. dijele se između državnoga i lokalnih proračuna. Slika 5 prikazuje način podjele poreza i utjecaj na zagrebački proračun. 15 Državni porezi Županijski porezi Gradski/općinski porezi Zajednički porezi → Porez na dodanu vrijednost → Porez na nasljedstva i darove* → Prirez porezu na dohodak → Porez na dohodak → Porez na potrošnju → Porez na promet nekretnina → Trošarine → Porez na dobit → Doprinosi, itd. → Porez na cestovna i motorna vozila → Porez na plovila → Porez na automate za zabavne igre Nema utjecaja na zagrebački proračun → Porez na kuće za odmor → Porez na tvrtku ili naziv → Porez na korištenje javnih površina U cijelosti prihod zagrebačkog proračuna Dijele se između državnoga i zagrebačkog proračuna *Kod nasljeđivanja ili darovanja nekretnine stjecatelj je obveznik poreza na promet nekretnina; u tom se slučaju porezi dijele između državnoga i zagrebačkog proračuna. Slika 5: Dijeljenje poreza između državnoga i lokalnih proračuna Državni porezi se ne evidentiraju u gradskom proračunu, već samo u državnome. Gradski, odnosno županijski porezi, pak, u cijelosti pripadaju proračunu Grada Zagreba, a u grafikonu 3 se već moglo vidjeti da je njihov udio, izuzev prireza porezu na dohodak, relativno beznačajan u ukupnim poreznim prihodima. Zajednički porezi — na dohodak i na promet nekretnina — dijele se između države i Grada Zagreba. područja posebne državne skrbi (PPDS) područja u kojima se želi potaknuti ekonomski i demografski oporavak. brdsko-planinsko područje (BPP) posebnim zakonom utvrđeno područje na kojem su otežani uvjeti života i rada. 16 Pritom je raspodjela poreza na promet nekretnina vrlo jednostavna: od svake ubrane kune 40 lipa pripada državi, a 60 lipa općini ili gradu. Raspodjela poreza na dohodak znatno je složenija i ovisi o području na kojem se nalazi općina ili grad poreznog obveznika (uobičajena ili standardna, Grad Zagreb, područja posebne državne skrbi i brdsko-planinska područja, otoci s posebnim financijskim statusom). Budući da Zagreb ima status i grada i županije, a preuzeo je i financiranje svih decentraliziranih funkcija, od svake kune poreza na dohodak koja se ubere na njegovu području 84,5 lipa pripada zagrebačkom proračunu, a 15,5 lipa fondu izravnanja za decentralizirane funkcije. Decentralizirane funkcije Središnja je država od 2001. omogućila lokalnim jedinicama preuzimanje odgovornosti za financiranje školstva, zdravstva, socijalne skrbi i vatrogastva. Riječ je o prijenosu ovlasti za dio troškova (materijalne troškove i izdatke za nabavu nefinancijske imovine) lokalnim jedinicama koje preuzmu odgovornost za financiranje zdravstva i školstva, te pune troškove, uključujući i plaće onim lokalnim jedinicama koje preuzmu odgovornost za financiranje socijalne skrbi (plaćanje novčanih naknada i usluga poput staračkih domova i zaštite djece) i javnih vatrogasnih postrojbi. Budući da je Grad Zagreb preuzeo sve te funkcije, od svake kune poreza na dohodak koju ubere na svom području pripada mu 12 lipa. Fond izravnanja Lokalnim jedinicama koje su preuzele određene ili sve decentralizirane funkcije, a iz dodatnog udjela u porezu na dohodak ne ostvaruju dovoljno sredstava za zadovoljavanje minimalnog financijskog standarda kojeg propisuje nadležno ministarstvo, središnja država dodjeljuje pomoći iz fonda izravnanja. Prihodi od pristojbi i naknada Prihodi od pristojbi i naknada čine oko 15% posto ukupnih prihoda gradskog proračuna, a koriste se isključivo za zakonom propisane namjene. Grafikon 4: Prihodi od pristojbi i naknada (u %) Preko 80% tih prihoda čine komunalni doprinosi i naknade (za 2014. planirano čak 860 mil. kuna). Prihodi po posebnim propisima su npr. prihodi od 17 sufinanciranja cijene programa predškolskoga odgoja te iz cijene komunalne usluge (vodoopskrba i odvodnja), dok su upravne i administrativne pristojbe prihodi od prodaje državnih biljega, naknade za odlaganje otpada i slično. Svaki građanin u gradski proračun mjesečno prosječno uplaćuje 107 kuna tih pristojbi i naknada, od čega je 90 kuna komunalnih doprinosa i naknada. Komunalni doprinosi i naknade Komunalnu naknadu plaćaju vlasnici i korisnici stambenog, poslovnog i garažnog prostora, neizgrađenog građevnog zemljišta i građevnog zemljišta koje služi za obavljanje poslovne djelatnosti. Prikupljenim se sredstvima financira odvodnja atmosferskih voda, javna rasvjeta, čišćenje i održavanje javnih površina, nerazvrstanih cesta, groblja i krematorija. Visinu naknade određuje sam Grad, a ovisi o lokaciji, vrsti i veličini nekretnine. Komunalni doprinosi se plaćaju za građenje i korištenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za javne površine, nerazvrstane ceste, groblja, krematorije i javnu rasvjetu. Plaćaju ih vlasnici građevne čestice, a Grad im određuje visinu, ovisno o lokaciji i veličini. Prihodi od imovine Prihodi od imovine — oko 6% ukupnih proračunskih prihoda — gotovo u potpunosti potječu od korištenja nefinancijske imovine, odnosno od: • naknada za ceste koje se godišnje plaćaju pri registraciji vozila; • zakupa i iznajmljivanja imovine (npr. poslovnih prostora, reklamnih panoa i ormarića, terasa, parkirališnih mjesta, kioska); • naknada za korištenje imovine (npr. spomeničke rente, zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada); • naknada za koncesije (npr. za obavljanje javnozdravstvene službe, pogrebnih usluga, korištenje voda, distribuciju plina i toplinske energije). Osim prihoda od korištenja nefinancijske imovine, postoje i prihodi od prodaje nefinancijske imovine, koji se vode zasebno, pa će se zasebno i pojasniti. Ostali prihodi poslovanja To su razne pomoći, prihodi od kazni i upravnih mjera i dr. (ukupno tek nešto više od 2% ukupnih proračunskih prihoda). 18 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine Između 2 i 3% ukupnih proračunskih prihoda čine prihodi od neproizvedene nefinancijske imovine (npr. prodaja zemljišta) i proizvedene nefinancijske imovine (npr. prodaja stambenih objekata). PRORAČUNSKI RASHODI Nakon upoznavanja s prikupljanjem prihoda, valja objasniti kako se ti novci troše. Kretanje ukupnih proračunskih rashoda prikazuje grafikon 5. Grafikon 5: Rashodi gradskog proračuna, 2010.– plan 2014. (u mlrd. kuna) Ukupni rashodi su u razdoblju 2010.–13. iznosili prosječno 6,4 milijardi kuna, a u 2014. planira se oko 6,8 milijardi kuna. To znači da Grad na svakog građanina troši prosječno 8.827 kuna godišnje, odnosno 736 kuna mjesečno. Da bi se moglo vidjeti tko, gdje i na što troši sredstva iz gradskog proračuna, rashodi se i u općem i u posebnom dijelu proračuna prikazuju prema: ekonomskoj klasifikaciji (npr. naknade zaposlenima, građanima i kućanstvima te subvencije); programskoj klasifikaciji po programima, aktivnostima i projektima (npr. zaštita okoliša, informatizacija) i organizacijskoj klasifikaciji (npr. Ured gradonačelnika, Služba za mjesnu samoupravu, Ured za obrazovanje, kulturu i sport). mjesna samouprava mjesni odbori, gradske četvrti i gradski kotarevi koji se mogu osnivati statutom jedinice lokalne samouprave. Ekonomska klasifikacija proračunskih rashoda Grad prikazuje rashode po ekonomskoj klasifikaciji i tu se može vidjeti koliko se troši npr. za naknade zaposlenima, subvencije i pomoći. 19 Rashodi poslovanja Rashodi za nabavu nefinancijske imovine Rashodi za zaposlene Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine Materijalni rashodi Financijski rashodi Subvencije Dane pomoći Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine Rashodi za dodatna ulaganja u nefinancijsku imovinu Naknade građanima i kućanstvima Ostali rashodi Slika 6: Ekonomska klasifikacija proračunskih rashoda Za nesmetano funkcioniranje i poslovanje grada neophodno je plaćati zaposlene u gradskoj upravi i podmirivati razne materijalne rashode (npr. održavanje gradskih zgrada ili plaćanje najma, režijski troškovi). Grad se ponekad za kapitalne projekte, ali i za redovito poslovanje mora zaduživati, pa mora snositi i odgovarajuće financijske troškove (npr. kamate). Zbog poticanja trgovačkih društava i programa od javnog interesa, te zaštite najugroženijih građana, jedan dio sredstava odlazi na subvencije, pomoći i naknade građanima i kućanstvima. Grafikon 6: Ekonomska klasifikacija proračunskih rashoda, plan 2014. 20 Više od polovice ukupnih rashoda odnosi se na redovito poslovanje (materijalni rashodi i rashodi za zaposlene), a slijede nabava nefinancijske imovine, subvencije, itd. U nastavku se detaljnije pojašnjavaju navedeni rashodi poslovanja. Rashodi za zaposlene Iz grafikona 6 je vidljivo da rashodi za zaposlene čine oko petine ukupnih rashoda (za 2014. planirano je oko 1,5 mlrd. kuna). To su plaće i doprinosi za obvezno zdravstveno i mirovinsko osiguranje zaposlenih u gradskoj upravi i kod gradskih proračunskih korisnika. Na te se plaće, naravno, plaća i porez i prirez porezu na dohodak, no za zaposlene prijavljene u Zagrebu, 84,5% poreza na dohodak i cjelokupni iznos prireza se vraća u zagrebački proračun, pa je to prihod proračuna. Premda većina iznosa poreza na dohodak i cjelokupni iznos prireza nisu stvaran trošak gradskog proračuna, svejedno se moraju evidentirati. Materijalni rashodi Čak trećinu ukupnih rashoda čine materijalni rashodi (za 2014. je planirano 2,4 mlrd. kuna). To su sva dobra i usluge što ih Grad za obavljanje svojih aktivnosti kupuje na slobodnom tržištu. Većinom su to usluge (npr. tekuće i investicijsko održavanje, zakupnine i najamnine, komunalne, računalne, poštanske usluge), a tek manji dio uredski materijal, energija i dr. Financijski rashodi Financijsko poslovanje grada stvara i financijske rashode (npr. kamate, naknade za bankarske usluge i platni promet) koji iznose oko 1% ukupnih rashoda poslovanja godišnje (za 2014. je planirano oko 61 mil. kuna). Subvencije Subvencije su tekuća nepovratna sredstva kojima se potiče proizvodnja, kompenziraju gubici, održavaju niže cijene proizvoda i usluga, itd. Iznose oko desetine ukupnih rashoda (za 2014. je planirano 729 mil. kuna). Glavnina se odnosi na sufinanciranje javnog prijevoza (ZET) i zakup sportske dvorane (Arena). 21 Pomoći Pomoći iznose manje od 1% ukupnih rashoda, a gotovo cjelokupan iznos planiran za 2014. (46 mil. kuna) odnosi se na Hrvatsko narodno kazalište. Naknade građanima i kućanstvima Naknadama se provodi socijalna politika, a obično iznose oko 6–7% ukupnih rashoda (za 2014. planirano je 451 mil. kn). To su npr. sufinanciranje javnog prijevoza umirovljenika i korisnika stalne pomoći, međumjesnog javnog prijevoza učenika, prijevoza osoba s invaliditetom, novčane pomoći za novorođenčad, potpore djeci poginulih i nestalih branitelja, kućanstvima za troškove stanovanja, dodatak uz mirovinu. Ostali rashodi poslovanja Riječ je uglavnom o tekućim donacijama te kapitalnim pomoćima i donacijama koje obično iznose oko desetine ukupnih rashoda (za 2014. planirano je 656 mil. kuna). Najznačajnije tekuće donacije odnose se na sport (sufinanciranje javnih potreba, priredbi, korištenja sportskih objekata, te potpore vrhunskom sportu), vjerske i privatne vrtiće i škole te kulturu (npr. knjižnice, muzeji, kazališta, glazbena, likovna, filmska djelatnost). Kapitalne pomoći se uglavnom doznačuju ZET-u za otplate zaduženja za obnovu i rekonstrukciju voznog parka, a kapitalne se donacije najvećim dijelom odnose na zaštitu spomenika kulture. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine Za razliku od opisanih rashoda koji odražavaju tekuće, redovito poslovanje, rashodi za nabavu nefinancijske imovine odnose se na dugotrajnu imovinu. Riječ je o nabavi neproizvedene imovine (najčešće zemljišta), proizvedene imovine (uglavnom građevinskih objekata) te o dodatnim ulaganjima u građevinske objekte. Najveći se dio obično odnosi na nabavu poslovnih građevinskih objekata i prometnice (ceste, željeznica i sl.), ali i objekata javne rasvjete, vodoopskrbne mreže, odvodnje, javnih površina, sportskih i drugih objekata. Obično iznose preko 10%, a za 2014. je planirano čak preko 15% ukupnih rashoda (otprilike milijardu kuna). Organizacijska klasifikacija rashoda Tu je vidljivo koliko se troši po organizacijskim jedinicama, npr. gradskim uredima i službama. Kao što pokazuje tablica 1 veći dio gradskih upravnih tijela u ukupnim rashodima sudjeluje s relativno malim iznosima, dok tri najznačajnija ureda — za obrazovanje, kulturu i sport, za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, te za gospodarstvo, rad i poduzetništvo — zajedno troše otprilike dvije trećine proračunskih sredstava. 22 Razdjel šifra Udio u ukupnim Organizacijska klasifikacija — Razdjel rashodima (%) 009 Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport 30,6 012 Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet 24,2 008 Gradski ured za gospodarstvo, rad i poduzetništvo 12,0 013 Gradski ured za imovinsko-pravne poslove i imovinu grada 7,3 021 Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom 6,5 007 Gradski ured za financije 3,8 005 Služba za mjesnu samoupravu 3,4 010 Gradski ured za zdravstvo 2,7 001 Ured gradonačelnika 1,6 019 Ured za upravljanje u hitnim situacijama 1,4 022 Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj 1,1 011 Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo 1,1 020 Stručna služba gradonačelnika 1,0 006 Gradski ured za opću upravu 0,8 018 Stručna služba Skupštine grada Zagreba 0,6 014 Gradski ured za katastar i geodetske poslove 0,6 004 Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada 0,4 016 Gradski ured za branitelje 0,3 002 Ured za javnu nabavu 0,1 015 Ured za programe i projekte EU-a 017 Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode 003 Gradski kontrolni ured UKUPNO 0,1 0,1 0,1 100 Tablica 1: Organizacijska klasifikacija proračunskih korisnika, plan 2014. Numeracija u organizacijskoj klasifikaciji U tablici 1 su korisnici poredani po visini udjela u ukupnim rashodima, a ispred svakoga se nalazi šifra razdjela. Pojedinačno se, primjerice, razdjel 009 — Ured za obrazovanje, kulturu i sport dalje dijeli na glave, pa se glava 00901 odnosi na obrazovanje, kulturu i sport, a glava 00902 na predškolski odgoj i obrazovanje, itd. 23 Grafikon 7: Proračunski korisnici po organizacijskoj klasifikaciji, plan 2014. (u %) Rashodi po programima Programska klasifikacija koristi se u posebnom dijelu proračuna, gdje su svi rashodi raspoređeni po korisnicima i programima, usmjerenima na ostvarenje ciljeva proračunskih korisnika, a potom i po ekonomskoj namjeni. Cilj je što bolje utvrditi namjenu i poboljšati kontrolu učinkovitosti trošenja sredstava. Klasifikacija Razina Šifra Organizacijska Razdjel 009 Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport Organizacijska Glava 00902 Predškolski odgoj i obrazovanje Programska Program 1001 Redovita djelatnost ustanova predškolskog odgoja Programska Aktivnost A100001 Redovita djelatnost ustanova predškolskog odgoja Ekonomska Podskupina 311 Plaće (bruto) Ekonomska Podskupina 313 Doprinosi na plaće Ekonomska Podskupina 322 Rashodi za materijal i energiju Programska Aktivnost A100003 Vjerski i privatni vrtići i druge pomoći Ekonomska Podskupina 381 Tekuće donacije Programska Kapitalni projekt K100002 Opremanje ustanova predškolskog odgoja Ekonomska Podskupina 422 Postrojenja i oprema Tablica 2: Primjer rashoda po programima 24 Naziv Programska klasifikacija prikazana je na primjeru Ureda za obrazovanje, kulturu i sport. Brojka 009 označava razdjel, a 00902 glavu proračuna. Program redovite djelatnosti ustanova predškolskog odgoja obilježen je s četiri znamenke 1001. Unutar tog programa nalaze se dvije aktivnosti (Redovita djelatnost ustanova predškolskog odgoja te Vjerski i privatni vrtići i druge pomoći) i jedan kapitalni projekt (Opremanje ustanova predškolskog odgoja) koji se dalje dijele po vrstama rashoda i to prema ekonomskoj klasifikaciji na razini podskupina (treća razina, oznaka s tri znamenke, npr. 313 — Doprinosi na plaće). Udio u ukupnim rashodima (u %) Prosječna mjesečna potrošnja po građaninu (u kn) Redovita djelatnost ustanova predškolskog odgoja 12,0 88 Javni gradski prijevoz 10,7 79 Redovita djelatnost upravnih tijela 9,5 70 Gradnja i održavanje nerazvrstanih cesta 8,3 61 Program Održavanje komunalne infrastrukture 7,4 54 Javne potrebe u kulturi 5,8 43 Sportski programi 4,4 32 Opći programi socijalne zaštite 4,2 31 Stanovi 3,1 23 Kapitalna ulaganja na objektima društvenih djelatnosti 3,1 23 Gradske četvrti 2,9 21 Javni dug 2,7 20 Poslovni prostori 2,6 19 Opći programi odgoja i obrazovanja 2,1 16 Pojačani standard u osnovnom školstvu 1,9 14 Decentralizirana sredstva za osnovno školstvo 1,6 12 Gradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz komunalnog doprinosa 1,6 12 Programi socijalne zaštite — ustanove socijalne zaštite 1,5 11 Javnozdravstveni programi — zdravstvene ustanove 1,3 10 Opći javnozdravstveni programi 1,3 9 Decentralizirana sredstva za srednje škole i učeničke domove 1,2 9 Javna vatrogasna postrojba grada Zagreba 1,1 8 Ostali programi s udjelom manjim od 1% UKUPNO 9,9 73 100 736 Tablica 3: Struktura rashoda i prosječna mjesečna potrošnja po građaninu po programima, plan 2014. 25 remda u zagrebačkom proračunu postoji više od sedamdeset programa, P prva tri čine čak trećinu svih proračunskih rashoda. Tako se po građaninu mjesečno prosječno troši 88 kuna za program redovite djelatnosti ustanova predškolskog odgoja, 79 kuna za javni gradski prijevoz, a 70 kuna za redovitu djelatnost upravnih tijela (vidi grafikon 8). Grafikon 8: Prosječna mjesečna potrošnja po građaninu po programima, plan 2014. Funkcijska klasifikacija rashoda Funkcijska klasifikacija prikazuje namjenu utrošenih sredstava. Zasad se javno ne objavljuje, ali su te informacije dostupne na mrežnim stranicama Ministarstva financija. Grafikon 9: Funkcijska klasifikacija rashoda, plan 2014. (u %) 26 Najviše sredstava — oko 60% — odlazi na ekonomske poslove, obrazovanje te unapređenje stanovanja i zajednice, a dodaju li se tome i opće javne usluge (14%), pokriveno je oko tri četvrtine proračunskih rashoda. Ekonomski poslovi uglavnom podrazumijevaju promet (javni gradski prijevoz, gradnja i održavanje cesta). Rashodi za obrazovanje obuhvaćaju sve troškove u vezi s predškolskim obrazovanjem (npr. troškovi zaposlenih u vrtićima, subvencije građanima za povlaštene cijene vrtića), dok za osnovno i srednjoškolsko obrazovanje rashodi uključuju materijalne troškove i izdatke za nabavu nefinancijske imovine, za što je Grad zadužen jer je u procesu decentralizacije preuzeo školstvo. Unapređenje stanovanja i zajednice podrazumijeva npr. troškove održavanja gradske imovine i javnih površina, a opće javne usluge su troškovi za zaposlene i materijalni troškovi gradskih ureda i službi. Grafikon 10: Prosječna mjesečna potrošnja po namjeni, po građaninu, plan 2014. (u kunama) Po građaninu se 2014. planira trošiti prosječno 736 kuna mjesečno, od čega najviše za ekonomske poslove, obrazovanje i unapređenje stanovanja i zajednice. Rashodi po izvorima financiranja Rashodi po izvorima se zasad javno ne objavljuju, ali riječ je o prikazu svih prihoda iz kojih se podmiruju pojedini rashodi. Svaki izvor financiranja ima jednoznamenkastu oznaku koja označava razred (opći prihodi i primici, prihodi za posebne namjene, pomoći itd.) te dvoznamenkastu koja označava pripadnost skupini. 27 Razdjel 009 Ured za obrazovanje, kulturu i sport Glava 00902 Predškolski odgoj i obrazovanje Aktivnost A100001 Redovita djelatnost ustanova predškolskog odgoja Izvori financiranja 1 - Opći prihodi i primici 4 - Prihodi za posebne namjene 5 - Pomoći Slika 7: Primjer izvora financiranja redovite djelatnosti ustanova predškolskog odgoja Na kraju, valja napomenuti da sve korištene klasifikacije moraju biti međusobno povezane i da se svaki rashod mora moći pratiti po više osnova. Cilj je tih povezanih klasifikacija lakše sagledavanje namjene, vrste i učinaka proračunskih rashoda. MJERE VIŠKA/MANJKA U prethodnim poglavljima je iskazano kako se i koliko sredstava prikuplja, te kako se troše. Ukoliko se u jednoj godini prikupi više sredstava nego što ih se potroši, stvara se proračunski višak, a ako se troši više nego što se prikupi, stvara se proračunski manjak. Situacija je slična kao i u kućnim proračunima. Ukoliko na tekući račun u banci primamo plaću, to su naši prihodi, a sve što s tog računa trošimo su naši rashodi. Uspijemo li potrošiti manje od iznosa plaće tada je na tekućem računu pozitivno stanje, tj. višak. U tom slučaju zapravo štedimo, tj. ostaje nam više novaca za trošenje u budućnosti. Potrošimo li, pak, više od iznosa plaće, na računu je minus, tj. zadužujemo se, pa ćemo u budućnosti moći trošiti manje i otplaćivati posuđeno. Višak i manjak se mogu mjeriti na više načina. Najosnovniji je upravo objašnjen: ukupan višak/manjak koji predstavlja razliku ukupnih prihoda i rashoda. Ukoliko su prihodi veći od rashoda, riječ je o neto pozajmljivanju, a ako su rashodi veći od prihoda, neto zaduživanju. U svakodnevnoj praksi se obično govori o suficitu i deficitu. 28 Druga je mjera tzv. operativni (tekući) saldo, tj. razlika prihoda i rashoda poslovanja. Ova mjera ne uzima u obzir višak/manjak nastao zbog promjena u dugoročnoj nefinancijskoj imovini, već ostvaruje li se višak/manjak iz tekućih operacija Grada. Kod pozitivnog operativnog salda, višak sredstava se može iskoristiti za otplatu postojećih obveza ili za nabavu imovine, čime se povećava vrijednost javnog sektora. Ukoliko je operativni saldo negativan, manjak se pokriva zaduživanjem ili prodajom imovine, čime se smanjuje neto vrijednost javnog sektora. Operativni saldo je dobar pokazatelj održivosti gradskih tekućih operacija. Treća mjera je primarni operativni saldo, tj. razlika prihoda i rashoda poslovanja bez izdataka za kamate. Pokazatelj je stanja tekuće gradske fiskalne politike bez utjecaja tereta otplate duga iz ranijih razdoblja. Razliku između ove tri — prividno slične — mjere moguće je pojasniti na primjeru naših kućnih proračuna. Neto pozajmljivanje/zaduživanje bila bi razlika svega onoga što zaradimo i onoga što potrošimo u nekom vremenskom razdoblju. Međutim, u ukupne rashode uključili smo ne samo tekuće rashode, npr. hrana, kućne potrepštine i slično, već i kupnju računala i kamate za korištenje minusa na tekućem računu. Operativni saldo bio bi razlika naših tekućih primanja i potrošnje, ali ne uključujući kupnju računala koje je zapravo dugoročna nefinancijska imovina. U primarni operativni saldo ne bismo uključili niti trošak kupnje računala niti iznos plaćenih kamata banci. Je li deficit baš uvijek loš? Usprkos uvriježenom mišljenju, deficit ne mora uvijek biti loš. Upravo usporedbom različitih mjera viška/manjka može se jasnije razlučiti kada deficit jeste, a kada nije loš. Informacija da su prihodi Grada manji od rashoda, odnosno da je Grad ostvario deficit, na prvi se pogled čini kao loša vijest. Međutim, što ako je taj deficit ostvaren zato što je Grad kupio zgradu za obavljanje redovite djelatnosti i u budućnosti neće više morati plaćati visoke iznose najma? Upravo će operativni saldo dati odgovor na pitanje posluje li Grad dobro ili loše. Ako je operativni saldo pozitivan, tada je deficit nastao zbog kupnje imovine, a time se zapravo povećala vrijednost javnog sektora. Stvarne će se koristi vidjeti tek u budućnosti kad se smanje visoki troškovi najma. 29 Zamislimo sad situaciju u kojoj proračun bilježi visok operativni manjak, a istovremeno je primarni operativni saldo u pozitivi. U tom slučaju Grad posluje dobro, ali zbog visokih kamata koje plaća zbog ranijih zaduživanja ne uspijeva ostvariti pozitivan operativni saldo. Restrukturiranjem duga, odnosno prilagodbom otplatnih planova financijskim kapacitetima (npr. produljenjem roka otplate kredita) može se sasvim elegantno riješiti ovaj problem, čime bi se u budućnosti mogli bilježiti operativni suficiti. Grafikon 11: Višak/manjak zagrebačkog proračuna, 2010.– plan 2014. (u mlrd. kuna) Grafikon 11 pokazuje da je Grad u razdoblju 2010.–13. prosječno ostvario blago pozitivan proračunski saldo, odnosno suficit, a 2014. planira deficit od 37 mil. kuna. U svim je godinama operativni saldo pozitivan i za preko pola milijarde kuna viši od iznosa neto pozajmljivanja/zaduživanja. To znači da Grad godišnje prosječno potroši barem pola milijarde kuna neto za nabavu nefinancijske imovine, a u pojedinim godinama i značajno više. To ukazuje da Grad nema pretjeranih problema s poslovanjem, poslovni prihodi su više nego dostatni za pokrivanje tekućih rashoda. Eventualni manjkovi nastaju prvenstveno zbog kapitalnih ulaganja, čime se dugoročno povećava vrijednost gradskog javnog sektora. 30 RAČUN FINANCIRANJA Prema načelu uravnoteženosti proračuna, ukupni prihodi i primici moraju pokrivati ukupne rashode i izdatke. U prethodnom je dijelu objašnjen pojam ukupnog viška/manjka koji nastaje kad ukupni prihodi nisu jednaki ukupnim rashodima. Ukoliko je ostvaren višak/suficit tada se novac može u nešto uložiti i ostvariti dodatnu zaradu (npr. od kamata), a ako se pojavi manjak/deficit neophodno je zaduživanje. Te se transakcije bilježe na posebnom računu proračuna kojeg nazivamo račun financiranja (slika 8) i koji pokazuje kako se financira povećana potrošnja, odnosno u što se ulaže povećana zarada. Primici od financijske imovine i zaduživanja Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova Neto financiranje Slika 8: Račun financiranja U primicima se evidentiraju priljevi novca, npr. vraćene glavnice po danim zajmovima, primici od prodaje vrijednosnih papira (dionica, obveznica), novac od zaduživanja, a u izdacima odljevi sredstava po tim istim kategorijama. Razlika tih primitaka i izdataka je neto financiranje, tj. iznos koji mora biti jednak višku/manjku iz računa prihoda i rashoda, odnosno neto pozajmljivanju/zaduživanju proračuna. Zagrebački je proračun očito uglavnom uravnotežen. No, ukoliko neki od proračunskih planova podbace ili se ostvari više od očekivanoga, radi se rebalans. To znači da se mijenjaju planirani iznosi, odnosno smanjuju se ili povećavaju u odnosu na plan proračuna donesen početkom godine. Rebalans slijedi kad se tijekom godine ustanovi da su proračunski prihodi pogrešno procijenjeni ili se pojave neki nepredviđeni rashodi. U tom slučaju može, ali i ne mora doći do promjene računa financiranja zbog, primjerice, potrebe za većim zaduživanjem od planiranoga ili zbog prijevremene otplate kredita i zajmova, ukoliko se ostvari više prihoda nego što je bilo planirano. Tablica 4 pokazuje izmjene i dopune (rebalans) zagrebačkog proračuna iz srpnja 2014. 31 Plan 2014. Rebalans 2014. Promjena 6.597,0 6.897,0 300,0 202,3 202,3 0 Rashodi poslovanja 5.821,4 6.085,0 263,6 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 1.014,7 982,8 -31,9 -36,8 31,5 68,3 Primici od financijske imovine i zaduživanja 200,7 200,7 0 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 163,9 232,2 68,3 36,8 -31,5 -68,3 Račun prihoda i rashoda Prihodi poslovanja Prihodi od prodaje nefinancijske imovine Višak/manjak Račun financiranja Neto financiranje Tablica 4: Račun prihoda i rashoda te račun financiranja iz plana i rebalansa proračuna 2014. (u mil. kuna) Rebalansom su za 2014. prihodi poslovanja povećani za 300 mil. kuna zbog očekivanja većih prihoda od poreza na dohodak, kapitalnih pomoći i prihoda od imovine nego što je bilo planirano. Rast očekivanih prihoda doveo je i do povećanja rashoda — premda u nešto manjoj mjeri od povećanja prihoda — pa se rebalansom, umjesto planiranog manjka od 37 mil. kuna, predviđa ostvarivanje viška od 32 mil. kuna. Sukladno korekcijama na računu prihoda i rashoda u ukupnom iznosu od 68 mil. kuna, mijenja se i račun financiranja i to tako da se povećavaju izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova. Drugim riječima, zbog većih prihoda od planiranih, prijevremeno će se otplatiti dodatnih 68 mil. kuna kredita i zajmova. Privremene mjere uravnoteženja proračuna Neovisno o rebalansu, u slučaju da se tijekom godine zbog nastanka nekih novih obveza za proračun ili promjena gospodarskih kretanja povećaju rashodi ili smanje prihodi, gradonačelnik može, na prijedlog Ureda za financije, obustaviti izvršavanje pojedinih rashoda, ali najduže na 45 dana. 32 Dug Pojavi li se proračunski manjak, Grad mora podići kredit u banci ili izdati obveznice. U oba se slučaja radi o stvaranju duga. Dug je zapravo zbroj svih proračunskih manjkova iz tekućeg i ranijih razdoblja koje je Grad financirao zaduživanjem. Ta je sredstva Grad pozajmio, ali ih još nije vratio, pa ih vjerovnici potražuju. Objašnjena definicija odnosi se na tzv. direktan dug, no postoji i potencijalni dug koji potječe od jamstava koja je Grad izdao za kredite trgovačkih društava kojima je vlasnik i ustanova kojima je osnivač. Tim se jamstvima Grad obvezao otplatiti kredite ukoliko ih sama trgovačka društva ili ustanove ne budu mogli otplaćivati. Na primjeru naših kućnih budžeta, stambeni bi kredit bio tipičan primjer direktnog duga. Radi se o kreditu kojeg smo podigli jer nismo imali dovoljno ušteđevine za kupnju stana. No, ako smo jamčili za stambeni kredit prijatelja, prihvatili smo potencijalnu obvezu vraćanja njegova kredita ako ga ne bude mogao vraćati, pa je to, dakle, naš potencijalni dug. Grafikon 12: Dug Grada Zagreba (u mlrd. kuna, lijeva skala) i udio duga u proračunskim prihodima i primicima (u %, desna skala), 2010.–13. U razdoblju 2010.–13. direktan je gradski dug bilježio blago rastući trend, te je na kraju iznosio nešto više od 500 mil. kuna (otprilike 7% prihoda i primitaka). Ukupan dug (direktan dug i potencijalne obveze po danim jamstvima) 33 iznosio je preko 1,1 mlrd. kuna (otprilike 15% prihoda i primitaka). U razdoblju 2010.–13. ukupan je dug zabilježio značajan pad, prvenstveno zbog smanjivanja potencijalnih obveza po danim jamstvima. Dug Grada Zagreba i Zagrebačkog holdinga U medijima se često pojavljuju informacije o pretjeranoj zaduženosti Grada Zagreba. No, razina zaduženosti Grada je značajno niža od zaduženosti države i on svoj direktni dug može bez problema servisirati iz redovitih prihoda i primitaka. Međutim, valja naglasiti da ni jedna uobičajena definicija zaduženosti (dug lokalne jedinice, javni dug, državni dug) ne uključuje dug pravnih osoba kojima je osnivač RH ili lokalna jedinica (ovdje Grad Zagreb), ni društava i drugih pravnih osoba u kojima RH, odnosno lokalne jedinice (ovdje Grad Zagreb) imaju većinsko vlasništvo. Grafikon 13 prikazuje ukupan dug Zagrebačkog holdinga koji je u stopostotnom vlasništvu Grada. Grafikon 13: Ukupan dug Zagrebačkog holdinga, 2012.–13. (u mlrd. kuna) konsolidacija iskazivanje financijskih podataka više međusobno povezanih proračuna, proračunskih te izvanproračunskih korisnika, kao da se radi o jedinstvenom subjektu. 34 Konsolidirani izvještaj Holdinga za 2013. navodi ukupan kratkoročni i dugoročni dug po kreditima i zajmovima te izdanim vrijednosnim papirima od 6,8 mlrd. kuna. Taj iznos je otprilike jednak ukupnim prihodima gradskog proračuna za 2014. Zbog strateške važnosti Holdinga (komunalna infrastruktura, promet), njegova prezaduženost predstavlja jedan od ozbiljnih budućih tereta proračuna Grada Zagreba. ZAGREBAČKI PRORAČUNSKI PROCES Gradski proračunski proces — kojeg oblikuje i na kojeg utječe niz formalnih i neformalnih pravila — obuhvaća pripremu, predlaganje, prihvaćanje, izvršavanje i kontrolu proračuna. Proces je vrlo značajan jer se u njegovim raznim fazama odlučuje o načinu prikupljanja i trošenja gradskog novca. Međutim, prije upoznavanja s proračunskim procesom i njegovim fazama, valja upoznati osnovne sudionike i njihove uloge. Glavni sudionici gradskog proračunskog procesa U različitim fazama gradskog proračunskog procesa sudjeluju brojni sudionici, a najvažniji među njima su: Skupština, gradonačelnik, Ured za financije, korisnici proračuna, te građani. Gradska skupština Kao predstavničko tijelo, Skupština predstavlja građane, a njen način rada uređuje se Poslovnikom i nizom drugih propisa, poput Zakona o proračunu. Skupština ima brojne važne ovlasti, a između ostaloga: donosi proračun, te polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna; odlučuje o dugoročnom zaduživanju Grada, tj. o uzimanju kredita, zajmova i izdavanju vrijednosnih papira; odlučuje o suglasnosti za dugoročno zaduživanje i o jamstvima pravnim osobama u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu Grada i ustanova čiji je Grad osnivač. 35 proračunski proces planiranje, izrada, donošenje, izvršavanje, nadzor i revizija proračuna. Skupština trenutno ima 22 stalna radna tijela (odbora), a za proračunski proces su najvažniji Odbor za financije te Odbor za Statut, Poslovnik i propise. U raspravama o proračunu, Skupština — sastoji se od 51 zastupnika — analizira programe i fiskalnu politiku koje je predložio gradonačelnik, štiti interese građana te osigurava da proračun služi ispunjenju socijalnih i ekonomskih prioriteta. Proračun je formalno donesen tek nakon što Skupština odobri prihode i rashode koje je gradonačelnik predložio, pa se može reći da se u Skupštini odvijaju neke od najvažnijih aktivnosti proračunskog procesa. Sjednice Skupštine su javne, a javnost se može isključiti samo iznimno, u slučajevima predviđenima posebnim zakonima i općim aktom. Gradonačelnik Gradonačelnik — kao izvršno tijelo — predstavlja i zastupa Grad. Odgovoran je za predlaganje i provođenje politike koju je potvrdila Skupština, te za zakonito, svrhovito, učinkovito i ekonomično raspolaganje proračunskim sredstvima. Skupštini predlaže proračunsku politiku, odnosno jedini je ovlašteni predlagatelj proračuna te može povući proračun i nakon glasovanja o amandmanima, a prije glasovanja o proračunu. Gradonačelnik ima dva zamjenika koji se zajedno s njime biraju na neposrednim izborima. Gradonačelnik, između ostalih poslova, upravlja gradskim prihodima i rashodima, utvrđuje i Skupštini podnosi prijedlog gradskog proračuna i odluke o njegovom izvršavanju, odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina koje je planirano proračunom, itd. Gradski ured za financije proračunska zaliha proračunom utvrđena sredstva koja se mogu koristiti za namjene koje nije bilo moguće predvidjeti u trenutku planiranja proračuna. Od svih gradskih upravnih tijela, za proračunski je proces najvažniji Ured za financije koji za potrebe gradonačelnika i prema njegovim uputstvima, a u skladu sa zakonom, priprema, planira, izvršava i prati izvršavanje proračuna, brine o njegovoj likvidnosti, izrađuje financijske izvještaje (npr. polugodišnje i godišnje izvještaje o izvršavanju proračuna, izvještaje o korištenju proračunske zalihe), prati naplatu proračunskih prihoda i primitaka, obavlja poslove vezane uz zaduživanje i jamstva, kreditni rejting, itd. Proračunski korisnici Proračunski korisnici su institucije — muzeji, dječji vrtići, škole i sl. — čiji se rashodi za zaposlene i/ili materijalni rashodi financiraju iz proračuna. Temeljem uputa Ureda za financije, predlažu svoje programe i aktivnosti, te podnose planove rashoda unutar proračunskih mogućnosti i prema 36 utvrđenim programima i prioritetima. Sredstva iz gradskog proračuna moraju koristiti kako je u proračunu planirano te za namjene i ciljeve zbog kojih su osnovani. Vanjsku kontrolu, nadzor i reviziju korištenja svih proračunskih sredstava obavljaju Ministarstvo financija i Državni ured za reviziju, a unutarnju Gradski kontrolni ured. Građani Državni ured za reviziju samostalna i neovisna institucija, odgovorna Saboru, koja između ostalih, obavlja i reviziju Grada Zagreba i trgovačkih društava kojima je Grad osnivač ili većinski vlasnik. U gradskom se proračunu prikupljaju milijarde kuna, ali se one i troše. Proračun je isuviše značajan da bi bio prepušten samo gradskim vlastima, političarima, ili različitim interesnim skupinama i lobijima koji bi na njega htjeli utjecati. Građani biraju svoje predstavnike koji u njihovo ime odlučuju o svim značajnim gradskim pitanjima, pa tako i o proračunu. Stoga se način prikupljanja i trošenja proračunskog novca ne tiče samo njihovih predstavnika u Skupštini, već se i sami mogu aktivno uključiti u proračunski proces. U fazi pripreme se mogu uključiti u raspravu i davati prijedloge o preraspodjeli proračunskih sredstava, a kada je proračun usvojen, pratiti kako se izvršava. Budući da utjecaj pojedinih sudionika u proračunskom procesu ovisi o njihovoj informiranosti i organiziranosti, neophodno ga je upoznati, jer se samo tako može utjecati na što bolje i kvalitetnije upravljanje proračunskim novcem. Uostalom, radi se o novcu samih građana. Faze gradskog proračunskog procesa Proračunski proces predstavlja splet odnosa glavnih sudionika na temelju kojih se o proračunu prvo raspravlja, a zatim ga se usvaja, izvršava i kontrolira. Stoga bi svatko tko želi utjecati na prikupljanje i raspodjelu proračunskih sredstava morao razumjeti postupak pripreme, donošenja, izvršavanja i kontrole proračuna. Premda se proračun odnosi na jednu godinu, tri osnovne faze proračunskog procesa — priprema, donošenje, izvršavanje i izvještavanje — traju oko dvije i pol godine. Unutar svake od te tri faze proračun prolazi i kroz nekoliko koraka. Proračunski se proces, u skladu sa Zakonom o proračunu i Poslovnikom Skupštine, provodi prema ustaljenoj shemi i točno utvrđenim zakonitostima. Na primjeru proračuna za godinu n može se vidjeti kako taj proces izgleda. 37 Faze i vremensko trajanje jednog gradskog proračuna FAZA 1 KORAK 1 projekcija za razliku od proračuna koji se planira za iduću godinu (npr. 2014. za 2015.), projekcija se donosi za naredne dvije godine (npr. 2014. za 2016. i 2017.). do kraja lipnja godine n-1 KORAK 2 do 15. rujna godine n-1 KORAK 3 Uputa za izradu lokalnih proračuna Na temelju Vladinih Smjernica ekonomske i fiskalne politike, Ministarstvo financija Gradskom uredu za financije dostavlja Uputu za izradu lokalnih proračuna za godinu n i projekcija za sljedeće dvije godine. Ured Uputu prilagođava i šalje proračunskim korisnicima i gradskim upravnim tijelima. Izrada prijedloga financijskih planova proračunskih korisnika i gradskih upravnih tijela U skladu s prilagođenom Uputom proračunski korisnici i gradska upravna tijela izrađuju i Uredu šalju prijedloge vlastitih financijskih planova. Ured za financije izrađuje i gradonačelniku šalje nacrt proračuna i projekcija. do 15. listopada godine n-1 Ured razmatra i prilagođava financijske planove korisnika i gradskih upravnih tijela te izrađuje i gradonačelniku dostavlja nacrt proračuna i projekcija. do 15. studenoga godine n-1 Gradonačelnik utvrđuje i Skupštini na usvajanje šalje konačan prijedlog proračuna i projekcija. FAZA 2 USVAJANJE PRORAČUNA KORAK 4 Skupština raspravlja i usvaja prijedlog proračuna i projekcija. do kraja godine n-1 38 PRIPREMA PRIJEDLOGA PRORAČUNA Skupština raspravlja i usvaja proračun i projekcije u razdoblju koje omogućuje da izvršavanje počne 1. siječnja godine n. FAZA 3 KORAK 5 IZVRŠAVANJE PRORAČUNA Izvršavanje proračuna do 15. siječnja godine n Gradonačelnik šalje usvojeni proračun i projekcije, te odluku o izvršavanju proračuna Ministarstvu financija u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu. od 1. siječnja do 31. prosinca godine n Proračun se izvršava na temelju zahtjeva korisnika za isplatom iz proračuna za određene namjene i to do visine utvrđene u njegovu Posebnom dijelu. KORAK 6 Izvještaj o polugodišnjem izvršenju proračuna do 5. rujna godine n Ured podnosi gradonačelniku polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna. do 15. rujna godine n Gradonačelnik podnosi Skupštini na usvajanje polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna. KORAK 7 Izvještaj o godišnjem izvršenju proračuna do 1. svibnja godine n+1 Ured podnosi gradonačelniku godišnji izvještaj o izvršenju proračuna. do 1. lipnja godine n+1 Gradonačelnik podnosi Skupštini godišnji izvještaj o izvršenju proračuna. Gradonačelnik podnosi godišnji izvještaj o izvršenju proračuna Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju u roku od 15 dana od usvajanja u Skupštini. KORAK 8 Proračunski nadzor te interna i vanjska revizija 39 Prva faza: Priprema prijedloga gradskog proračuna PRVI KORAK Uputa za izradu lokalnih proračuna Nakon što od ožujka do sredine lipnja Vlada pripremi i usvoji Strategiju programa i Smjernice ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje, Ministarstvo financija sastavlja i Gradskom uredu za financije dostavlja Uputu za izradu lokalnih proračuna. Ured tu Uputu prilagođava i prosljeđuje svim gradskim upravnim tijelima koja izrađuju i dostavljaju upute s limitima proračunskim korisnicima iz svoje nadležnosti (npr. vrtićima, školama, muzejima, i dr.). Nakon prilagodbe u Gradskom uredu za financije, Uputa za izradu proračuna sadrži: pretpostavke za izradu prijedloga proračuna, opis planiranih politika, trogodišnju procjenu prihoda i rashoda, prijedlog visine financijskog plana za sva gradska upravna tijela za iduće tri godine te način pripreme i vremenski plan za izradu proračuna i prijedloga financijskih planova svih gradskih upravnih tijela. Prilagođenim Uputama se gradska upravna tijela i proračunske korisnike upoznaje s osnovnim ekonomskim i fiskalnim pokazateljima i načinima i rokovima izrade proračuna, te ih se poziva da — vodeći računa o raspoloživim prihodima i vremenskim ograničenjima — samostalno izrade i obrazlože vlastite financijske planove, odnosno zahtjeve za potrebnim proračunskim sredstvima. DRUGI KORAK Izrada prijedloga financijskih planova proračunskih korisnika i gradskih upravnih tijela Na temelju prilagođenih Uputa, svi proračunski korisnici i gradska upravna tijela izrađuju i nadležnom gradskom upravnom tijelu odnosno Uredu upućuju prijedloge vlastitih trogodišnjih financijskih planova. Prijedlog trogodišnjeg financijskog plana sadrži: prihode po vrstama, rashode razvrstane prema proračunskim klasifikacijama i obrazloženje prijedloga financijskog plana (sažetak djelokruga rada, obrazložene programe, zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju programi, itd.). 40 TREĆI KORAK Ured za financije izrađuje i gradonačelniku šalje nacrt proračuna Nakon što korisnici izrade i pošalju Uredu prijedloge svojih financijskih planova, Ured ih od sredine rujna do sredine listopada, razmatra i usklađuje s procijenjenim prihodima, te izrađuje i gradonačelniku do 15. listopada dostavlja nacrt proračuna i projekcija. Gradonačelnik taj nacrt po potrebi korigira te, do 15. studenoga Skupštini dostavlja konačan prijedlog. Druga faza: Usvajanje proračuna ČETVRTI KORAK Skupština raspravlja i usvaja prijedlog proračuna i projekcija U drugoj polovici studenoga predsjednik Skupštine svim gradskim zastupnicima i odborima uručuje: prijedlog proračuna; plan razvojnih programa s projekcijama za iduće dvije godine koji sadrži ciljeve i prioritete razvoja Grada, povezane s programskom i organizacijskom klasifikacijom proračuna; prijedlog odluke o izvršavanju proračuna. Svaki zastupnik, klub zastupnika i gradonačelnik mogu predsjedniku Skupštine predložiti izmjene i dopune predloženog proračuna, tzv. amandmane. Prijedlog proračuna razmatraju i Odbor za financije (kao matično radno tijelo) te druga nadležna radna tijela Skupštine. U izvještajima Odboru za financije i gradonačelniku, radna tijela daju svoje primjedbe, prijedloge i mišljenja, a mogu tražiti i dodatne podatke i dokumentaciju te podnositi amandmane. Gradonačelnik je dužan odgovoriti na pitanja, primjedbe i prijedloge radnih tijela i dostaviti im tražene podatke i dokumentaciju do održavanja završne (druge) sjednice Odbora. Nakon druge sjednice, Odbor predsjedniku Skupštine i gradonačelniku podnosi izvještaj koji sadrži i stajališta Odbora o mišljenjima, primjedbama, prijedlozima i amandmanima drugih radnih tijela. amandman prijedlog izmjena i dopuna prijedloga proračuna. Postupak donošenja proračuna provodi se u dva čitanja. Prvo čitanje obuhvaća tzv. prethodnu raspravu o prijedlogu proračuna, amandmanima radnih tijela i izvještaju Odbora za financije. Nakon provedene prethodne rasprave, Skupština zauzima stavove, izražava mišljenje i daje smjernice gradonačelniku za pripremu drugoga čitanja prijedloga. Za drugo čitanje prijedloga gradonačelnik mora predsjedniku Skupštine podnijeti izvještaj o rezultatima provođenja prethodne rasprave. Gradonačelnik u tom izvještaju obrazlaže što je prihvatio iz prethodne rasprave, razloge zbog kojih pojedina mišljenja, stavove i prijedloge nije prihvatio, te se očituje o podnesenim amandmanima radnih tijela. Predsjednik 41 Skupštine taj izvještaj prosljeđuje zastupnicima. Pri drugom čitanju se raspravlja o materijalima iznesenima na prethodnoj raspravi i izvještaju gradonačelnika, te se na kraju glasa o proračunu. načelo uravnoteženosti prihodi moraju biti jednaki rashodima, odnosno Grad smije trošiti samo onoliko sredstava koliko ih može prikupiti. Sve izmjene i dopune predloženoga proračuna koje Skupština usvoji, moraju biti u skladu s utvrđenom svotom dopuštenoga proračunskog deficita. Zbog načela uravnoteženosti, amandmani kojima se predlaže povećanje rashoda iznad iznosa utvrđenih prvotnim prijedlogom proračuna mogu se prihvatiti samo ako se istodobno predloži i smanjenje drugih rashoda. Naime, predložena povećanja rashoda ne smiju biti na teret proračunske zalihe, dodatnog zaduživanja ili već ranije preuzetih obveza. privremeno financiranje uvodi se - najduže na tri mjeseca - ukoliko gradska skupština ne donese proračun prije početka proračunske godine. Kako bi se proračun mogao početi primjenjivati od 1. siječnja iduće godine, Skupština ga zajedno s odlukom o izvršavanju, donosi najkasnije do 31. prosinca. Nakon što je izglasan, provedba proračuna postaje obvezna za sve njegove korisnike. U skladu s načelom transparentnosti, izglasani se proračun mora objaviti u gradskom “Službenom glasniku“. Ukoliko se proračun i odluka ne donesu na vrijeme, može se uvesti privremeno financiranje, ali najduže za razdoblje od siječnja do ožujka. Što ako se proračun ili odluka o privremenom financiranju ne donesu u zakonom određenom roku? U tom će slučaju Vlada RH - na prijedlog Ministarstva uprave - raspustiti Gradsku skupštinu, razriješiti gradonačelnika i njegove zamjenike, imenovati povjerenika koji će obavljati poslove Skupštine i gradonačelnika te raspisati prijevremene izbore. Treća faza: Izvršavanje proračuna PETI KORAK Izvršavanje proračuna Nakon glasanja i usvajanja u Skupštini, proračun i odluku o izvršavanju gradonačelnik šalje Ministarstvu financija u roku od 15 dana od njihova stupanja na snagu, odnosno od 1. siječnja, kada službeno započinje fiskalna godina. Proračun se izvršava na temelju zahtjeva korisnika za isplatom iz proračuna za određene namjene i to do visine utvrđene u njegovu Posebnom dijelu, prema načelima dobrog financijskog upravljanja, jedinstva i točnosti. 42 Preraspodjela proračunskih rashoda U okviru ukupnih proračunskih rashoda i uz gradonačelnikovo odobrenje, tijekom godine je dopuštena preraspodjela sredstava između pojedinih stavaka rashoda, ali najviše do 5%. ŠESTI KORAK Izvještaj o polugodišnjem izvršenju proračuna Ured za financije mora do 5. rujna sastaviti i gradonačelniku dostaviti izvještaj o polugodišnjem izvršenju proračuna. Gradonačelnik ga najkasnije do 15. rujna mora poslati Skupštini. U skladu s načelom transparentnosti, potpuni se izvještaj mora objaviti na mrežnim stranicama Grada, a dio tog izvještaja dodatno i u gradskom “Službenom glasniku“. SEDMI KORAK Izvještaj o godišnjem izvršenju proračuna Unutar jedne fiskalne godine — koja završava 31. prosinca — obavlja se veliki broj proračunskih isplata i uplata. U godini koja slijedi (u ovom primjeru to je godina n+1), Gradski ured za financije mora obaviti čitav niz poslova kako bi sastavio izvještaj o izvršenju proračuna za prethodnu godinu. Stoga svi korisnici do 15. veljače podnose Uredu obračun svojih financijskih planova za prethodnu godinu, a Ured ih pregledava, usklađuje i konsolidira, te do 1. svibnja šalje gradonačelniku. Najkasnije do 1. lipnja, gradonačelnik Skupštini šalje godišnji izvještaj o izvršenju proračuna za prethodnu godinu, a proračunski proces i formalno završava nakon što ga Skupština usvoji (obično u srpnju). 43 Polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna sadrži: • o pći dio proračuna koji čini Račun prihoda i rashoda te Račun financiranja na četvrtoj razini ekonomske klasifikacije; • posebni dio proračuna po organizacijskoj i programskoj klasifikaciji te četvrtoj razini ekonomske klasifikacije; • izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala; • izvještaj o korištenju proračunske zalihe; • izvještaj o danim jamstvima i izdacima po tim jamstvima; • obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka. U skladu s načelom transparentnosti potpuni godišnji izvještaj o izvršenju proračuna mora se objaviti na mrežnim stranicama Grada, a dio tog izvještaja dodatno i u gradskom “Službenom glasniku“. OSMI KORAK Proračunski nadzor, unutarnja i vanjska revizija U svim fazama i koracima proračunskog procesa provodi se nadzor i revizija trošenja sredstava. U skladu sa Zakonom o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru, osnovan je Gradski kontrolni ured, neovisna jedinica koja obavlja poslove unutarnje revizije i kontrole koja je odgovorna gradonačelniku i pruža mu podršku u ostvarenju planiranih ciljeva. Gradski kontrolni ured provodi revizije i kontrole u gradskim upravnim tijelima, proračunskim korisnicima i trgovačkim društvima u vlasništvu Grada. Cilj je nadzirati zakonitost, svrhovitost i pravodobnost korištenja proračunskih sredstava, otklanjati nezakonitosti i nepravilnosti te poduzimati mjere za poboljšanje stanja. Ministarstvo financija zaduženo je za vanjski nadzor namjenskog i zakonitog trošenja sredstava iz gradskog proračuna, a Državni ured za reviziju (DUR) svake godine obavlja vanjsku reviziju financijskih izvještaja i poslovanja Grada. DUR ocjenjuje jesu li se proračunska sredstava koristila u skladu sa zakonom, te iskazuju li financijski izvještaji istinit financijski položaj i rezultate financijskih aktivnosti u skladu s prihvaćenim računovodstvenim načelima i standardima. Svi izvještaji su dostupni na mrežnim stranicama DUR-a. 44 DUR je samostalna i neovisna institucija, odgovorna isključivo Saboru. Nadležan je za reviziju prihoda i rashoda, financijskih izvještaja i transakcija jedinica državnog sektora, lokalnih jedinica (dakle i Grada Zagreba), pravnih osoba koje se financiraju iz proračuna, pravnih osoba kojima je osnivač RH ili lokalna jedinica, društava i drugih pravnih osoba u kojima RH, odnosno lokalne jedinice imaju većinsko vlasništvo nad dionicama, odnosno udjelima te korištenja sredstava EU-a i drugih međunarodnih organizacija ili institucija za financiranje javnih potreba. Osim Ministarstva financija i DUR-a, poslovanje Grada nadzire i niz drugih državnih institucija. Tako, na primjer, Ministarstvo uprave nadzire zakonitost rada Skupštine, te kada utvrdi nepravilnosti u njenom radu donosi odluku kojom će sjednicu Skupštine ili njezin dio proglasiti nezakonitom, a akte donesene na sjednici ništavim. Uključivanje građana u gradski proračunski proces I što sada sa svim tim znanjima o prihodima, rashodima, dugu i deficitu, te o fazama proračunskog procesa? Za početak, građani će vjerojatno bolje razumjeti članke u novinama i vijesti na televiziji. A možda će se poželjeti i uključiti u proračunski proces i iznijeti vlastite želje i sugestije. Proračun je vrlo složen i mnogima nezanimljiv, no moguće je na njega utjecati. Građani se mogu aktivirati u jednoj ili u svim fazama proračunskog procesa: • u fazama pripreme i donošenja proračuna — mogu kontrolirati odvijaju li se sve faze i koraci u propisanim rokovima, inzistirati na pravovremenoj objavi informacija, sudjelovati u javnim raspravama, postavljati pitanja o programima koji će se iz proračuna financirati. Tako će bolje razumjeti rad i ciljeve gradskih vlasti, a možda i utjecati na kvalitetu gradskih javnih usluga; • u fazama izvršavanja i financijskog izvještavanja o proračunu — mogu nadzirati i interesirati se za rezultate. Trebaju komentirati, postavljati pitanja, zahtijevati objavljivanje točnih, pouzdanih, pravovremenih, bitnih i razumljivih informacija, uspoređivati rezultate Zagreba s drugim gradovima i općinama. Tako će bolje razumjeti i situaciju u cijeloj državi i možda pomoći idejama o nekim boljim rješenjima. 45 Što građani mogu? Građani mogu: • Skupštini predlagati donošenje određenog akta ili rješavanje određenog pitanja. Podrži li ga potpisom najmanje deset posto upisanih birača, Skupština o prijedlogu mora raspravljati i podnositeljima odgovoriti najkasnije u roku od tri mjeseca. • Podnositi predstavke i pritužbe na rad Grada i njegovih upravnih tijela, na koje gradonačelnik, odnosno čelnici upravnih tijela, moraju odgovoriti u roku od 30 dana. • Sudjelovati u odlučivanju i neposredno, putem referenduma, čije raspisivanje može predložiti najmanje jedna trećina članova Skupštine, gradonačelnik, 20% ukupnog broja birača, ili većina vijeća mjesnih odbora, odnosno gradskih četvrti. Građani se mogu uključiti i u rad gradskih četvrti i mjesnih odbora te tako tijekom cijele godine odlučivati o poslovima koji neposredno i svakodnevno utječu na njihov život i rad. U Zagrebu postoji 17 gradskih četvrti (Trnje, Maksimir, Sesvete, Brezovica i dr.). Stanovnici na izborima biraju vijeće gradske četvrti, a članovi vijeća, iz svojih redova, predsjednika vijeća. U gradskim četvrtima osnovano je i 218 mjesnih odbora, s vijećima čije članove na izborima biraju građani s prebivalištem na području tog odbora, i predsjednikom vijeća kojeg članovi vijeća biraju iz svojih redova. Ukratko, puno je mogućnosti i za informiranje i za sudjelovanje u proračunskom procesu. “Vodič kroz proračun Grada Zagreba“ bi — uz kratke vodiče koji će se redovito objavljivati uz ključne proračunske dokumente — građanima trebao pomoći da se uključe i pomognu u donošenju odluka koje će omogućiti što učinkovitije i pravednije prikupljanje i raspodjelu proračunskih sredstava. 46 KORISNE MREŽNE STRANICE Grad Zagreb — Službene stranice grada Zagreba. Grad Zagreb — Financije — Gradski proračun i izvještaj o njegovu izvršenju. Gradski ured za financije — Kontakti, nadležnosti, poslovi. Gradski uredi, zavodi i službe — Detaljni podaci, kontakti, nadležnosti, poslovi. Gradska skupština — Ustrojstvo, nadležnosti, radna tijela, propisi. Gradske četvrti — Osnovni podaci, granice područja, tijela, ovlasti. Mjesni odbori — Granice područja, sjedišta, ovlasti. Zagrebački holding — Ustrojstvo, usluge, aktualnosti, kontakti. Službeni glasnik Grada Zagreba — Svi gradski propisi. Ministarstvo financija — lokalni proračuni — Proračuni svih općina, gradova i županija. Zakon o proračunu — Zakoni i propisi vezani uz proračun. 47 POJMOVNIK aktivnost — dio programa za koji nije unaprijed utvrđeno vrijeme trajanja, a u kojem su planirani rashodi i izdaci za ostvarivanje ciljeva utvrđenih programom. amandman — prijedlog izmjena i dopuna prijedloga proračuna. brdsko-planinsko područje (BPP) — posebnim zakonom utvrđeno područje na kojem su otežani uvjeti života i rada. budžet → proračun. decentralizirana funkcija — odgovornost za dio određenih javnih usluga (osnovno i srednje školstvo, zdravstvo, socijalna skrb i vatrogastvo) koje je država prenijela na određeni broj županija, gradova i općina, odredivši za to i dodatne oblike financiranja. deficit — višak rashoda nad prihodima u nekom razdoblju. djelotvornost — omjer planiranog i ostvarenog učinka neke aktivnosti. doprinos — namjenski javni prihod, primjerice za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Državni ured za reviziju — samostalna i neovisna institucija, odgovorna Saboru, koja između ostalih, obavlja i reviziju Grada Zagreba i trgovačkih društava kojima je Grad osnivač ili većinski vlasnik. državno tijelo — ministarstva, državni uredi, državne upravne organizacije i uredi državne uprave u županijama. ekonomičnost — omjer troškova i kvalitete. ekonomska klasifikacija — prikaz proračunskih prihoda (npr. porezi, pomoći, od imovine) i rashoda (npr. naknade zaposlenima, subvencije, socijalne naknade) prema ekonomskoj namjeni. financijska imovina — novac, depoziti, obveznice, zajmovi, itd. financijski plan — akt proračunskog korisnika kojim se utvrđuju njegovi prihodi i rashodi za sljedeće proračunsko razdoblje. 49 financijski rashod — rashod koji nastaje zbog financijskog poslovanja (npr. kamate, naknade za bankarske usluge). fiskalna godina — razdoblje od dvanaest mjeseci, poklapa se s kalendarskom (od 1. siječnja do 31. prosinca). fond izravnanja — dio prikupljenog poreza na dohodak iz kojega se transferiraju sredstva lokalnim jedinicama koje prihodima iz dodatnog udjela poreza na dohodak ne mogu adekvatno financirati decentralizirane funkcije. funkcijska klasifikacija — prikaz proračunskih rashoda po namjeni (npr. zdravstvo, obrazovanje). grad — jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije, te svako mjesto s više od deset tisuća stanovnika koje čini urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu ili za koje postoje posebni povijesni, gospodarski i geoprometni razlozi. gradski proračunski korisnik — institucija koju je Grad osnovao i koja se većim dijelom financira iz gradskog proračuna (npr. osnovne škole i dječji vrtići). gradsko upravno tijelo — ured, zavod ili služba koja obavlja poslove za koje je grad nadležan. izvršna vlast — gradonačelnik koji se na četiri godine bira neposredno na izborima tajnim glasovanjem. javna ustanova — osniva se za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja, sporta, tjelesne kulture, tehničke kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, skrbi o invalidima i dr., ako se te djelatnosti ne obavljaju radi stjecanja dobiti. jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave — općina, grad i županija. jedinica lokalne samouprave — općina i grad. jedinica područne (regionalne) samouprave — županija. klasifikacija proračuna → proračunska klasifikacija. konsolidacija — iskazivanje financijskih podataka više međusobno povezanih proračuna, proračunskih te izvanproračunskih korisnika, kao da se radi o jedinstvenom subjektu. 50 korisnik proračuna → proračunski korisnik. lokacijska klasifikacija — proračunski rashodi prikazani po lokacijama (npr. županijama, gradovima, općinama). lokalna samouprava — nadležnost gradova i općina za određene poslove (npr. osnovno školstvo, socijalna skrb), s pravom na vlastite prihode, predstavničku i izvršnu vlast, u čiju se nadležnost Vlada ne može miješati, a dužna ih je — ukoliko treba — potpomagati. lokalna jedinica — općina i grad, premda ponekad podrazumijeva i županiju. → jedinica lokalne samouprave. → jedinica područne (regionalne) samouprave. lokalni proračun — proračun lokalne jedinice kojeg donosi njeno predstavničko tijelo. materijalni rashod — vrijednost dobara i usluga koje Grad kupuje na slobodnom tržištu za obavljanje svojih aktivnosti (npr. zakupnine, najamnine, usluge telefona, pošte). mjesna samouprava — mjesni odbori, gradske četvrti i gradski kotarevi koji se mogu osnivati statutom jedinice lokalne samouprave. načelo proračuna — načela kojih se moraju pridržavati svi koji se bave proračunom: načela uravnoteženosti, jedne godine, jedinstva i točnosti, univerzalnosti, specifikacije, transparentnosti i dobrog financijskog upravljanja. namjenski prihod — prihod za koji je unaprijed utvrđena svrha trošenja. Primjerice, prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje moraju se trošiti za zdravstvo. nefinancijska imovina — proizvedena (npr. zgrade, postrojenja, oprema, zalihe) i neproizvedena (npr. zemljišta, patenti, koncesije). neto financiranje — iznos koji mora biti jednak manjku/višku iz → računa prihoda i rashoda, odnosno → neto pozajmljivanju/zaduživanju države. neto pozajmljivanje — pokazatelj viška prihoda nad rashodima u → računu financiranja. neto zaduživanje — pokazatelj viška rashoda nad prihodima u → računu financiranja. 51 općina — jedinica lokalne samouprave koja se osniva za područje više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, povezanu zajedničkim interesima stanovništva. operativni saldo — razlika u prihodima i rashodima poslovanja bez promjena u dugoročnoj nefinancijskoj imovini. organizacijska klasifikacija — proračunski rashodi prikazani po organizacijskim jedinicama, odnosno gradskim uredima i službama. podjela poreza → zajednički porez. područja posebne državne skrbi (PPDS) — područja u kojima se želi potaknuti ekonomski i demografski oporavak. pomoć ili dotacija — bespovratni prijenos sredstava: tekući (za tekuće rashode) i kapitalni (za nabavu dugotrajne imovine) te namjenski i nenamjenski. porez — prisilno davanje državi bez direktne protunaknade i unaprijed utvrđene namjene koje se nameće na dohodak, dobit, imovinu, dodanu vrijednost, itd. porezna osnovica — iznos na koji se primjenjuje porezna stopa, primjerice, dobit poduzeća, dohodak fizičke osobe, vrijednost nekretnine. porezna stopa — postotni ili fiksni iznos dohotka, dobiti, vrijednosti roba i usluga koji se plaća poreznim tijelima. Primjenjuje se na poreznu osnovicu, a može biti progresivna, proporcionalna ili regresivna. porezni obveznik — svaka fizička ili pravna osoba koja je na temelju zakona dužna platiti porez. potencijalni dug — direktni dug uvećan za izdana jamstva. predstavnička vlast — gradska skupština čiji se članovi na četiri godine biraju na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem. prihod od nefinancijske imovine — prihod ostvaren prodajom stambenih i poslovnih objekata, zemljišta, prijevoznih sredstava i strateških zaliha. prihod poslovanja — prihod od redovitih aktivnosti, npr. od poreza (porez i prirez na dohodak, porez na imovinu i na robe i usluge) i ostali prihodi (od imovine, upravnih pristojbi, kazni). 52 primarni operativni saldo — razlika između prihoda i rashoda poslovanja, bez izdataka za kamate. prirez — dodatni porez kojeg povrh poreza na dohodak mogu nametati općine i gradovi. Osnovica prireza je porez na dohodak, stopu određuju lokalne jedinice kojima pripada i ubrani prihod. privremeno financiranje — uvodi se — najduže na tri mjeseca — ukoliko gradska skupština ne donese proračun prije početka proračunske godine. program — skup neovisnih, usko povezanih → aktivnosti i → projekata usmjerenih ispunjenju zajedničkog cilja. programska klasifikacija — prikaz proračunskih rashoda po → programima, → aktivnostima i → projektima (npr. programi zaštite okoliša, informatizacije, pomoći poduzetništvu). projekcija — za razliku od proračuna koji se planira za iduću godinu (npr. 2014. za 2015.), projekcija se donosi za naredne dvije godine (npr. 2014. za 2016. i 2017.). projekt — sastavni dio → programa za koji je unaprijed utvrđeno vrijeme trajanja, a u kojem su planirani rashodi i izdaci za ostvarivanje ciljeva utvrđenih programom. proračun — plan prihoda i rashoda za određeno vremensko razdoblje. proračunska godina → fiskalna godina. proračunska klasifikacija — sustav prikazivanja proračunskih prihoda i rashoda po određenim kriterijima (npr. po nositelju, cilju, namjeni, vrsti, lokaciji i izvoru financiranja). → ekonomska k. → funkcijska k. → lokacijska k. → organizacijska k. → programska k. proračunsko načelo → načelo proračuna. proračunska zaliha — proračunom utvrđena sredstva koja se mogu koristiti za namjene koje nije bilo moguće predvidjeti u trenutku planiranja proračuna. proračunski proces — planiranje, izrada, donošenje, izvršavanje, nadzor i revizija proračuna. 53 račun financiranja — dio proračuna koji prikazuje način financiranja proračunskog manjka te korištenje proračunskog viška. račun prihoda i rashoda — prikazuje proračunske prihode i rashode u jednoj godini. rebalans — izmjena proračunskih iznosa, odnosno njihovo smanjenje i/ili povećanje u odnosu na planirane iznose. regionalna samouprava — pravni okvir u skladu s kojim su županije i Grad Zagreb nadležni za određene poslove (npr. osnovno i srednje školstvo, zdravstvo, socijalna sigurnost i skrb); imaju pravo na vlastite prihode, vlastite predstavničke i izvršne vlasti. Vlada se ne može miješati u njihove nadležnosti i dužna je potpomagati financijski slabije županije. Smjernice ekonomske i fiskalne politike — dokument kojim Vlada svake godine utvrđuje smjer fiskalne politike u narednom trogodišnjem razdoblju. Sadrže makroekonomske i fiskalne pretpostavke neophodne za izradu proračuna, te procjenu prihoda i rashoda proračuna. Strategija Vladinih programa — dokument kojim Vlada svake godine utvrđuje ciljeve za naredno trogodišnje razdoblje i u skladu s kojima raspoređuje sredstva u državnom proračunu. subvencija — bespovratno davanje sredstava za poticanje proizvodnje dobara ili pružanje usluga. suficit – višak prihoda nad rashodima u nekom razdoblju. transparentnost — mogućnost javnosti da dobije potpune, bitne, točne, pravovremene i razumljive informacije. učinkovitost — omjer rezultata i korištenih sredstava. veliki grad — jedinica lokalne samouprave s više od 35.000 stanovnika; gospodarsko, financijsko, kulturno, zdravstveno, prometno i znanstveno središte šireg okruženja. zaduživanje — uzimanje kredita, zajma ili izdavanje vrijednosnih papira. zajednički porez — porez čiji se prihodi dijele između države i lokalnih jedinica (županija, gradova i općina). županija — jedinica područne (regionalne) samouprave koja obuhvaća više prostorno povezanih općina i gradova, a predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu. 54
© Copyright 2024 Paperzz