KURIKULUM DJEČJEG VRTIĆA RADOST CRIKVENICA

KURIKULUM
DJEČJEG VRTIĆA RADOST
CRIKVENICA
za pedagošku godinu 2013./2014.
Crikvenica, rujan 2013.
ŽUPANIJA: PRIMORSKO–GORANSKA
GRAD: CRIKVENICA
ADRESA: ŠETALIŠTE VLADIMIRA NAZORA 2/A, CRIKVENICA
E-MAIL: vrticradost-crikvenica@ri.t-com.hr, vrtic@radost-crikvenica.hr
URL: www.radost-crikvenica.hr
Telefon: 051/241-799
Faks: 051/242-480
Mob.: 098/426-020
Matični broj: 1133268
OIB: 15482136140
OSNIVAČ: GRAD CRIKVENICA
GODINA OSNIVANJA: 1994.
RAVNATELJICA: MARTINA MAGAŠ, magistra ranog i predškolskog odgoja i
obrazovanja
PODRUŽNICE:
DRAMALJ: DRAMALJ 59, DRAMALJ, tel.: 051/787 107
JADRANOVO: VLADIMIRA NAZORA 5, JADRANOVO, mob.: 091/241-8001
SELCE: A. ANTIĆA 33, SELCE, tel. 051/764 632, mob.: 091/241-7996
Ustanova je upisana u Trgovački sud u Rijeci pod registarskim brojem (MBS)
040001199 dana 24. kolovoza 1995. godine.
2
 NAŠA MISIJA
Dječji vrtić Radost je ustanova za rani odgoj i obrazovanje koja djeluje na području
Grada Crikvenice. Kroz provedbu različitih programa utemeljenih na humanističkorazvojnom pristupu usmjereni smo razvoju dječjih potencijala, poštivanju dječjih prava i
uvažavanju individualnih potreba djece. Svojim djelovanjem pružamo podršku obitelji,
pridonosimo razvoju roditeljskih kompetencija i doprinosimo razvoju društvene zajednice.
 NAŠA VIZIJA
Vrtić kao mjesto rasta i razvoja svakog pojedinca u poticajnom okruženju.
3
Sadržaj
1. KURIKULUM ...................................................................................................................... 5
1.1. O kurikulumu ................................................................................................................. 5
1.2. Iz Nacionalnog okvirnog kurikuluma ............................................................................. 5
1.2.1. Svrha i važnost predškolskoga kurikuluma .............................................................. 5
1.2.2. Struktura predškolskoga kurikuluma ....................................................................... 6
1.2.3. Područja kompetencijskih dimenzija ....................................................................... 6
1.3. Naša vizija kurikuluma vrtića ........................................................................................ 7
1.4. Kurikulum Dječjeg vrtića Radost .................................................................................. 9
2. PROGRAMI ........................................................................................................................ 10
2.1. Redoviti programi ........................................................................................................ 10
2.2. Program katoličko-vjerskog odgoja ............................................................................. 14
2.3. Program javnih potreba za djecu s teškoćama - inkluzija ........................................... 16
2.4. Program predškole ....................................................................................................... 17
2.5. Kraći programi ............................................................................................................. 18
2.5.1. Sportska igraonica .................................................................................................. 18
2.5.2. Mala igraonica ........................................................................................................ 19
2.6. Programi za roditelje ................................................................................................... 20
2.6.1. Rastimo zajedno ..................................................................................................... 20
2.6.2. Klub roditelja Rastimo zajedno .............................................................................. 22
2.6.3. Ostali oblici podrške roditeljstvu ........................................................................... 23
3. BITNI ZADACI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA NA NIVOU USTANOVE .......... 25
3.1. Zadaće na nivou ustanove u kontinuitetu ..................................................................... 28
3.1.1. Razvijanje ekološke svijesti kod djece .................................................................... 28
3.1.2. Obogaćivanje odgojno-obrazovnog procesa blagdanima, proslavama,
svečanostima, posjetima i izletima .................................................................................... 29
3.1.3. Očuvanje kulturne baštine ....................................................................................... 29
3.1.4. Izdavačka djelatnost ................................................................................................ 30
3.1.5. Program praćenja kvalitete rada vrtića - nastavak rada tima za kvalitetu ............... 30
4. PROJEKTI ........................................................................................................................... 31
4.1. Moje tijelo – senzomotorika u jaslicama (jaslička skupina „Dudači“ , Selce) ............ 31
4.2. Šareni svijet (vrtićka skupina „Šareni svijet“, Selce) ................................................... 31
4.3. Može li biti drugačije? Kako to istražuju djeca? (jaslička skupina „Cvjetići“,
Crikvenica) .......................................................................................................................... 32
4
1. KURIKULUM
1.1. O kurikulumu
Kurikulum se shvaća kao teorijska koncepcija koja se u praksi određenog vrtića
provjerava, modificira, izgrađuje, kontinuirano mijenja i razvija .
Uvažavajući najnovije znanstvene spoznaje o načinima učenjA djece predškolske
dobi, polazeći od socio-konstruktivističke paradigme koja naglasak stavlja na aktivnost djeteta
i interakciju s okolinom, kurikulum polazi od djeteta – temelji se na dobrom razumijevaju
djeteta – njegovih interesa, razvojnih potreba i mogućnosti, postojećih znanja i razumijevanja,
kognitivnih strategija i stilova učenja, profila inteligencije, modaliteta i kvalitete
komunikacije s drugima, kreativnih i dr. potencijala. Kurikulum ranog odgoja otvoren je,
dinamičan i razvojan, razvija se i mijenja na temelju učenja, istraživanja i suradnje svih
sudionika odgojno-obrazovnog procesa. Sadržaji djetetova učenja nisu strogo propisani jer se
poučavanje zamjenjuje učenjem činjenjem, izravnim stjecanjem iskustva, pa se materijali i
sadržaji nude na temelju praćenja i podržavanja interesa i inicijativa djece. Holistička, tj.
integrirana priroda kurikuluma podrazumijeva cjelovit odgoj i obrazovanje, usklađen s
integriranom prirodom odgoja i učenja djeteta. Humanistička i razvojno-primjerena
orijentacija kurikuluma usmjerena je na razvoj kapaciteta svakoga pojedinog djeteta te na
poštovanje interesa, potreba i prava djeteta. Dijete, sukladno svojim interesima, potrebama i
mogućnostima, slobodno bira sadržaje i partnere svojih aktivnosti te istražuje i uči na način na
koji je njemu svrhovit.
Zadatak vrtića je poticati procese osposobljavanja djece za snalaženje u sadašnjosti i u
budućnosti. Zato veću vrijednost imaju ona odgojno-obrazovna djelovanja koja djeci
omogućavanju „učenje učenja“ – nego učenje određenih sadržaja.
Razvoj kurikuluma započinje proučavanjem i mijenjanjem okruženja, na način da ono
omogućuje interakciju, istraživanje, kretanje i neovisnost. Djeca uče aktivno, sudjelujući,
čineći, surađujući s drugima. Konstruiranje znanja je socijalni proces. Najbolje je kad
sudioničko i posvećeno konstrukciji značenja umjesto suhoparnoj reprodukciji.
1.2. Iz Nacionalnog okvirnog kurikuluma
1.2.1. Svrha i važnost predškolskoga kurikuluma
Temeljna uloga predškolskoga odgoja i obrazovanja odnosi se na stvaranje uvjeta za
potpun i skladan razvoj djetetove osobnosti, doprinos kvaliteti njegova odrastanja i, posredno,
kvaliteti njegova obiteljskoga života. Svrha je predškolskoga odgoja i obrazovanja osigurati
takve uvjete koji jamče razvoj svih sposobnosti svakoga djeteta te osiguravaju jednake
mogućnosti svoj djeci. U ustanovama predškolskoga odgoja i obrazovanja stvaraju se
materijalni i kadrovski uvjeti te društveno okružje za kvalitetan život djeteta.
5
Nacionalni okvirni kurikulum pretpostavlja stvaranje uvjeta za cjelovit razvoj djeteta u
ustanovama predškolskoga odgoja i obrazovanja, poštujući pritom razvojne i druge čimbenike
(osobne potrebe,obitelj, zajednica, vrijednosti, prava i sl.). Na taj se način potiče razvoj
kompetencija koje su nužne pojedincu za snalaženje i aktivno sudjelovanje u svakodnevnom
osobnom te kasnije profesionalnom i društvenom životu. Nizom aktivnosti i poticaja stvaraju
se osnove za razvijanje svih djetetovih sposobnosti kako za učenje, tako i za njegovu
samostalnost u učenju. Djetetova sadašnja i buduća dobrobit svrha je djelovanja svih izravnih
i neizravnih sudionika odgoja i obrazovanja. Odgojno-obrazovno djelovanje različitih
sudionika odgoja, osobito roditelja i odgojitelja, zahtijeva njihovo međusobno razumijevanje i
suradnju čime se ostvaruju jedinstveno shvaćeni i prihvaćeni bitni ciljevi odgoja i obrazovanja
prema potrebama i razvojnim mogućnostima djeteta.
1.2.2. Struktura predškolskoga kurikuluma
Temeljna struktura predškolskoga kurikuluma podijeljena je na tri velika potpodručja
u kojima dijete stječe kompetencije:ja (slika o sebi), ja i drugi (obitelj, druga djeca, uža
društvena zajednica, vrtić i lokalna zajednica), svijet oko mene (prirodno i šire društveno
okružje, kulturna baština, održivi razvoj).
U svakom potpodručju određuju se sadržaji koji povezuju pedagoške i psihološke
dimenzije odgojno-obrazovnoga procesa. Prema uvjetima, sadržajima i aktivnostima
neposrednoga odgojno-obrazovnoga rada ostvaruju se ciljevi kojima se potiče cjelokupni
tjelesni, intelektualni, psihofizički, emocionalni, moralni i duhovni razvoj djeteta.
1.2.3. Područja kompetencijskih dimenzija
Temeljna znanja: usvajanje i praktična uporaba pojmova i predodžbi kojima dijete
razumije i objašnjava sebe, svoje ponašanje i izbore, odnose s drugim osobama u svom
okruženju te sa svijetom u kojem živi i koji ga okružuje. Očekuje se da dijete usvoji
informacije, tj. izgradi znanja koja mu omogućavaju nesmetanu komunikaciju s vršnjacima i
odraslima, te međudjelovanje sa sadržajima učenja, osiguraju mu kvalitetnu prilagodbu
trenutačnomu okruženju te ga kvalitetno osposobe za izazove koji ga očekuju kao što je,
primjerice, polazak u školu.
Vještine i sposobnosti: stjecanje i razvoj vještina učenja, povezivanja sadržaja,
logičkog mišljenja, argumentiranja, zaključivanja i rješavanja problema; sposobnost
propitivanja vlastitih ideja i zamisli djeteta te argumentirano iznošenje vlastitih načina
razmišljanja; sposobnost identifikacije različitih izvora učenja i njihove raznovrsne primjene;
preuzimanje inicijative, (samo) organizacije vlastitih aktivnosti i vještina vođenja; sposobnost
razumijevanja vlastitih potreba (tjelesnih, emocionalnih, spoznajnih, socijalnih,
komunikacijskih i sl.) i potreba drugih te njihova zadovoljavanja na društveno prihvatljiv
6
način; sposobnost uspostavljanja, razvijanja i održavanja kvalitetnih odnosa s drugom djecom
i odraslima (sudjelovanje, pregovaranje, rješavanje sukoba); razumijevanje i poštivanje
različitosti među ljudima; sposobnost zajedničkoga (usklađena) djelovanja djeteta s drugima
(drugom djecom i odraslima); sposobnost odgovornoga ponašanja prema sebi, drugima i
okružju (prirodnom i materijalnom); etičnost, solidarnost, povjerenje i tolerancija u
komunikaciji s drugima; sposobnost (samo)poticanja na djelovanje, (samo)organiziranja i
(samo)vođenja aktivnosti; samostalnost u obavljanju aktivnosti (samostalnost djetetova
djelovanja, mišljenja i odlučivanja); mogućnost prilagodbe novim, promjenjivim
okolnostima (okretnost i prilagodljivost); stvaranje i zastupanje novih ideja (kreativnost);
sposobnost promišljanja i samoprocjene vlastitoga rada i postignuća; inicijativnost,
inovativnost i poduzetničke sposobnosti.
Vrijednosti i stavovi: prihvaćanje, njegovanje i razvijanje vrijednosti obitelji,
zajednice i društva.
1.3. Naša vizija kurikuluma vrtića
- za dijete:
•
sigurnost svakog djeteta
•
samopouzdanje i samopoštovanje djeteta
•
sposobnost razumijevanja vlastitih potreba (tjelesnih, emocionalnih, spoznajnih,
socijalnih, komunikacijskih i sl.)
•
sposobnost razumijevanja i uvažavanja potreba drugih
•
uspostavljanje kvalitetnih odnosa s drugom djecom i odraslima (sudjelovanje,
pregovaranje, rješavanje sukoba, razumijevanje i poštivanje različitosti među ljudima)
•
istraživanje i razvijanje kompetencija
o samostalnost u obavljanju aktivnosti (samostalnost djetetova djelovanja,
mišljenja i odlučivanja)
o usvajanje i praktična uporaba pojmova i predodžaba kojima dijete razumije i
objašnjava sebe, svoje ponašanje i izbore
o stjecanje i razvoj vještina učenja (povezivanja sadržaja, logičkoga mišljenja,
argumentiranja, zaključivanja i rješavanja problema)
o osiguravanje kvalitetne prilagodbu trenutačnom okruženju i kvalitetno
osposobljavanje za izazove koji očekuju dijete (primjerice, polazak u školu) mogućnost prilagodbe novim, promjenjivim okolnostima
•
sposobnost odgovornoga ponašanja u okružju (prirodnom i materijalnom)
•
življenje i učenje prava djeteta
•
dobrobit i radost svakog djeteta
7
- za roditelje:
•
podrška obitelji u području kvalitetne afirmativne roditeljske uloge
•
usklađeno međusobno partnersko djelovanje vrtić – obitelj
•
zadovoljstvo roditelja
- za prostorno, materijalno i vremensko okruženje:
•
organizacija prostora koji je funkcionalan, siguran, usmjeren na promoviranje susreta,
komunikaciju i interakciju; omogućava distanciranje djeteta iz grupnih zbivanja i
pravo na privatnost
•
bogata ponuda raznovrsnih, razvojno primjerenih i stalno dostupnih materijala koji
potiču aktivnu konstrukciju znanja
•
održavanje estetike
•
fleksibilan dnevni ritam koji se temelji na prepoznavanju i uvažavanju djetetovih
potreba
•
okruženje koje zrcali zaposlene i njihovu sliku o djetetu
- za ozračje:
•
model usklađenog življenja koji poštuje prava djeteta u skladu s humanim
vrijednostima koje razvijaju kompetencije djeteta i sve oblike učenja
•
osnaživanje zaštitnih mehanizama i umanjivanje rizičnih čimbenika
•
prihvaćanje, njegovanje i razvijanje vrijednosti obitelji, zajednice i društva
- za stručni tim i odgojitelje:
•
osnaživanje osobnih i profesionalnih kompetencija za primjereno i funkcionalno
djelovanje u odnosu sa suradnicima, djetetom i obiteljima
•
razvijanju što kvalitetnijeg vrtića / odgojno-obrazovnog procesa
•
razvijanje osobne odgovornosti za cjelovito djelovanje na dijete u svim interakcijama;
•
razvijanje odgovornosti u osobnom i timskom radu
•
razvijanje refleksivne prakse
•
proklamiranje humanih vrijednosti
- za ostale zaposlenike:
•
razvijanje odgovornosti u osobnom i timskom radu u odnosu na radnu ulogu / poslove,
na dobrobit djeteta, na cjelokupno ozračje vrtića
Naša vizija je vrtić kao mjesto rasta i razvoja svakog pojedinca u poticajnom
okruženju. To od nas traži kontinuirano stručno usavršavanje, istraživanje u praksi,
8
promišljanje o njezinu unapređivanju te konkretnim aktivnostima i naporima na
njezinu mijenjanju u vlastitim uvjetima.
1.4. Kurikulum Dječjeg vrtića Radost
Vrtićkim kurikulumom utvrđen je okvirni plan i program rada kroz redovne programe,
program katoličko-vjerskog odgoja, program javnih potreba za djecu s teškoćama, program
javnih potreba predškole i programa rada s roditeljima.
Pri izradi kurikuluma stavljen je naglasak na specifičnosti vrtića i sredine u kojoj vrtić
djeluje. Središte i polazište rada jesu potrebe i interesi naše djece, roditelja i lokalne zajednice.
U planiranju aktivnosti vodimo se načelima individualizma, nepristranosti i
interdisciplinarnosti. Bitne pretpostavke ostvarivanju ciljeva postavljenih u kurikulumu su:
podizanje stručnih kompetencija odgojitelja, kvalitetna suradnja na relaciji roditelji-vrtić,
prepoznatljivost i podrška lokalne zajednice.
Prioritetna područja unapređenja u ovoj pedagoškoj godini su: organizacijsko vođenje
ustanove, kultura ustanove te kurikulum i odgojno-obrazovni proces. Sukladno razvojnom
planu ustanove postavljeni su slijedeći razvojni ciljevi:
1. Osnaživanje timskog rada
2. Poboljšanje komunikacije i kvalitete odnosa
3. Razvijati kulturu dijaloga među svim djelatnicima
4. Povećati planiranje temeljeno na praćenju i prepoznavanju individualnih kompetencija
djece
Vrtićki kurikulum je razrađen po odgojno-obrazovnim programima. Bitni zadaci
odgojno-obrazovnog rada proizlaze iz evaluacije rada prethodne pedagoške godine.
Kurikulum je dostupan na mrežnim stranicama vrtića.
9
2. PROGRAMI
2.1. Redoviti programi
Redoviti programi se provode u Crikvenici, Selcu, Dramlju i Jadranovu.
Programi i organizacija rada u našem vrtiću temelje se na razvojno-primjerenom
kurikulumu usmjerenom na dijete i humanističkoj koncepciji razvoja predškolskog
odgoja, što znači:
• pažljivo i bogato strukturirano okruženje i poticajna materijalna sredina koja doprinosi
razvoju dječjeg učenja, kreativnosti i stvaralaštvu
• poznavanju zakonitosti rasta i razvoja djeteta u skladu s čim stručni djelatnici planiraju
svoj rad
• učenje je interaktivan proces koji uključuje djecu, odrasle, kao i čitavo društveno
okruženje
• poticanje partnerskog odnosa sa roditeljima kao najvišeg oblika suradnje u
ostvarivanju zajedničkog cilja – optimalnog razvoja djeteta
• poticanje tolerancije prema različitostima i uvažavanje prava sve djece (poticati
uključivanje i socijalizaciju djece sa teškoćama u razvoju u život i rad ustanove)
• kontinuirano stručno usavršavanje kao potreba podizanja stručne kompetencije za rad i
stjecanje novih znanja, vještina i sposobnosti potrebnih za primjenu suvremenih oblika
rada sa djecom predškolske dobi
U podružnici Selce provode se elementi alternativnog programa Korak po korak. Bitne
odrednice programa Korak po korak koje odgojitelji unose u organizacijska rješenja vrtića su:
planiranje prostora i aktivnosti utemeljenih na čestom procjenjivanju i praćenju razvoja
djeteta, formiranju i dopunjavanju tzv. centara aktivnosti (kutića), kao preduvjeta slobodnog
djetetovog izbora aktivnosti (npr. centar za obiteljske i dramske igre, za aktivnost građenja i
konstruiranja, početnog čitanja i pisanja, likovne aktivnosti itd.). Specifičnost programa
Korak po korak je što poseban naglasak stavlja na važnost suradnje s obitelji i na uvođenje
demokratskih vrijednosti u proces odgoja i obrazovanja.
Ciljevi redovitih programa
Stvaranje uvjeta za potpun i skladan razvoj djetetove osobnosti, doprinos kvaliteti
njegova odrastanja i, posredno, kvaliteti njegova obiteljskoga života te osiguravanje
takvih uvjeta koji jamče razvoj svih sposobnosti svakoga djeteta i osiguravaju jednake
mogućnosti svoj djeci kroz
•
zadovoljavanje specifičnih komunikacijskih, razvojnih i obrazovnih potreba djeteta
•
osmišljavanje aktivnosti u kojima će dijete moći iskazivati svoje potencijale
10
•
stvaranje kreativnog ozračja (raznovrsni materijali za istraživanje i stvaranje)
zainteresiran, nedirektivni stav odgojitelja
•
usvajanje vještina potrebnih za zadovoljavajuće funkcioniranje u socijalnom
okruženju
Namjena programa
Cjeloviti razvojni programi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja provode se za
djecu od jedne godine do polaska u osnovnu školu. Nudimo cjelodnevne (10-satne) programe
koji počinju s radom u 6,30 sati, te poludnevne (5,5-satne) programe koji počinju s radom u
7,30, odnosno u 8,30 sati.
Skupine dijelimo prema kronološkoj dobi djeteta u tzv. jasličke skupine (djeca od 1.
do 3. godine) i vrtićke skupne (djeca od 3. do 7. godine). Sve naše skupine su dobno
mješovite, što omogućuje s kvalitetnu socijalnu interakciju i suradničko učenje djece različite
dobi.
Nazivi programa, specifičnosti, vremenik i nositelji
Skupina
Jaslična
Radno
vrijeme
Početak
rada
6,30 16,30
2. 9.
2013.
Prekid
rada
Završetak rada
29. 8.
2013.
Broj
radnih
dana
250
“Cvjetići”
Djelatnik
Tina Zakarić
(zamjena Elena
Košuljandić)
Marijana
Smojver
Radno
mjesto
Stručna
sprema
odgojitelj
VŠS
odgojitelj
VSS
Specifičnosti skupine:
pojačan rad na istraživačkim aktivnostima.
Skupina
Jaslična
Radno
vrijeme
Početak
rada
6,30 16,30
2. 9.
2013.
Prekid
rada
Završetak rada
29. 8.
2014.
Broj
radnih
dana
250
“Leptirići”
Djelatnik
Radno
mjesto
Stručna
sprema
Emanuela Švarc
odgojitelj
VŠS
Mirna Vičić
odgojitelj
VŠS
Milojka Vičić
odgojitelj
VŠS
Specifičnosti skupine:
pojačan rad na glazbenim aktivnostima.
Cjelodnevna
“Smokvice”
6,30 16,30
2.09.
2013.
29. 8.
2014.
11
250
Daniela Car
Mohač (zamjena
Lidija Medek)
odgojitelj
mentor
(odgojitelj)
VSS
(VŠS)
Silvija Domijan
odgojitelj
VŠS
Ružica
Kujundžić
odgojitelj
VŠS
Specifičnosti skupine:
pojačan rad na glazbeno-plesnim aktivnostima.
Cjelodnevna
“Loptice”
6,30 16,30
2. 9.
2013.
29. 8.
2014.
250
Specifičnosti skupine:
pojačan rad na sportskim sadržajima. Nosioci svih sportskih obilježavanja na nivou ustanove:
Hrvatski olimpijski dan, Dan igara, Tjedan sporta, Olimpijski festival.
Cjelodnevna
“Morske
zvjezdice”
6,30 16,30
2. 9.
2013.
29. 8.
2014.
250
Maja Gržac
odgojitelj
VŠS
Ruža Rogić
odgojitelj
VŠS
Specifičnosti skupine:
pojačani rad na istraživačkim i eko aktivnostima. Uvođenje elemenata Montessori programa.
Poludnevnocjelodnevna
“Slatkići”
7,30 13,00
2. 9.
2013.
29. 8.
2014.
250
Branka Cvija
odgojitelj
mentor
VŠS
Specifičnosti skupine:
njegovanje regionalnih sadržaja. Pojačan rad na likovnim aktivnostima i rad s glinom. Eko
aktivnosti – njegovanje mediteranskog vrta.
Poludnevna
“Tići”
8,30 14,00
2. 9.
2013.
29. 8.
2014.
250
Nevija Pavlić
odgojitelj
VŠS
Specifičnosti skupine:
njegovanje kulturne baštine i regionalnih sadržaja. „Tići“ su u inkluziji s grupom posebnih
potreba „Smješkići“. U radu se poseban naglasak stavlja na poštivanje različitosti.
Selce
poludnevna
“Šareni
svijet”
7,30 13,00
2. 9.
2013.
29. 8.
2014.
250
Melita Car
odgojitelj
VŠS
Specifičnosti skupine:
provođenje programa Korak po korak. Pojačan rad na prihvaćanju i poštivanju različitosti.
Selce
cjelodnevna
6,30 16,30
2. 9.
2013.
29. 8.
2014.
12
250
Marina
Drageljević
odgojitelj
VŠS
Branka Mureta
“Delfini”
odgojitelj
VŠS
Specifičnosti skupine:
provođenje programa Korak po korak. Pojačan rad na glazbeno-scenskim aktivnostima.
Selce jaslice
“Dudači”
6,30 16,30
2. 9.
2013.
29. 8.
2014.
250
Tatjana Carodgojitelj
Kolombo
Sandra Miculinić odgojitelj
VŠS
VŠS
Specifičnosti skupine:
provođenje programa Korak po korak. Pojačan je rad na senzomotoričkoj stimulaciji,
provođenje elemenata dvoručnog kretanja.
Dramalj
“Školjkice”
6,30 16,30
2. 9.
2013.
23. 12. 30. 6.
2013. 2014.
6. 1.
2014.
203
Marijana Juretić
odgojitelj
VŠS
Romana Naglić
odgojitelj
VŠS
Jasminka Ropac
odgojitelj
VŠS
Sandra Erceg
odgojitelj
VŠS
Specifičnosti skupine:
pojačani rad na glazbeno scenskim aktivnostima.
Jadranovo
“Ribice”
6,30 16,30
2. 9.
2013.
23. 12. 30. 6.
2013. 2014.
6. 1.
2014.
203
Specifičnosti skupine:
uvode se elementi Montessori programa.
Jadranovo
jaslice
-
-
-
-
-
odgojitelj
Skupina će se oformiti nakon dobivanja suglasnosti za početak obavljanja djelatnosti u novom
prostoru.
Način realizacije
Primjena suvremenih procesa učenja djece zasnovanih na najnovijim znanstvenim
spoznajama. Integrirani i razvojni kurikulum podrazumijeva paralelno odvijanje mnoštva
aktivnosti djece, stimulativno materijalno okruženje koje potiče na istraživanja i stjecanje
znanja.
Bitni aspekti rada su:
- stvaranje poticajnog okruženja
- individualizirani pristup
13
-
poticanje i stvaranje uvjeta za dječje aktivnosti
dokumentiranje procesa učenja djece
refleksije sa djecom i stručnjacima
predlaganje novih mogućnosti za igru, stvaranje, promatranje, otkrivanje, traženje i
učenje novih rješenja
usmjeravanje na važnost i zdravstveno-preventivni potencijal tjelesnog vježbanja od
najranije dobi, u cilju poticanja cjelokupnog psihofizičkog razvoja djeteta i razvijanja
zdravih navika.
Način vrednovanja
•
kroz praćenje provedbe bitnih zadaća i razvojnog plana ustanove
•
kroz nastavak rada vrtićkog tima za kvalitetu
•
samoevaluacija i vanjska evaluacija rada (Nacionalni centar za vanjsko
vrednovanje obrazovanja)
•
upitnici za djecu, odgajatelje i roditelje na kraju pedagoške godine
2.2. Program katoličko-vjerskog odgoja
Program obogaćen katoličko vjerskim sadržajima provodi se u Crikvenici.
Ciljevi programa
Cilj katoličkog vjerskog odgoja je odgajati religioznu dimenziju djeteta i oplemeniti
ju za jedine ljudske vrijednosti: savjest, intelekt, karakter, vjera ljubav, nada i osobnost.
U redoviti program integrirani su elementi katoličkog vjerskog odgoja, gdje se
indirektno, kroz igru, u djetetu potiče ljubav prema istini, dobroti, životu. Tako se na spontan i
blag način, poštujući dječju prirodu, njeguje i duhovna dimenzija djeteta. Pažljivo osmišljeni
poticaji i aktivnosti uče dijete ljubiti i poštovati sebe i druge, ujedno ga odgajajući za
odgovornost prema cijelome svijetu. Program provode posebno educirane odgojiteljice
Namjena programa
Program je namijenjen djeci čiji roditelji pisanim zahtjevom iskažu potrebu za
katoličko-vjerskim programom.
14
Nazivi programa, vremenik i nositelji
Skupina
Radno
vrijeme
Cjelodnevna 6,30 “Prijatelji” 16,30
Početak
rada
Prekid Završerada tak rada
2. 9.
2013.
29. 8.
2014.
Broj
radnih
dana
250
Stručna
sprema
Djelatnik
Radno
mjesto
Ružica Šepac
odgojitelj
VŠS
Adela Hennion odgojitelj
VŠS
Odgojiteljice su završile teološko-katehetsko doškolovanje za vjerski odgoj djece predškolske
dobi pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Rijeci.
Način realizacije
•
•
situacijski spontano i nepredviđeno kada prati potrebe i osjećaje djeteta
planski i predviđeno slijedeći liturgijsko vrijeme i blagdane
Teme vjerskog odgoja kroz godinu
•
•
•
•
•
•
•
•
•
doček i prihvaćanje djece
stvoreni svijet i stvorenja u njemu
došašće – radost Isusova dolaska na svijet
Isusovo djetinjstvo i život
otkrivanje tajne života
u susret uskrslome Isusu
majka
život kršćanske zajednice crkve
druge teme vjerskog sadržaja prema interesu djece
Način vrednovanja
•
kroz praćenje provedbe bitnih zadaća i razvojnog plana ustanove
•
kroz nastavak rada vrtićkog tima za kvalitetu
•
samoevaluacija i vanjska evaluacija rada (Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje
obrazovanja)
•
upitnici za djecu, odgajatelje i roditelje na kraju pedagoške godine
15
2.3. Program javnih potreba za djecu s teškoćama - inkluzija
Vrtić ostvaruje jedan program javnih potreba za djecu s teškoćama u objektu u
Crikvenici, u skupini „Smješkići“ u kojoj boravi 6 djece. Skupina poludnevnog programa
"Tići" i skupina djece s teškoćama "Smješkići" prostorno su i funkcionalno povezane, a
svojim radom u uvjetima inkluzije koja se postiže prilagodbom okruženja, timskim radom
stručnjaka različitih profila i suživotom dvije skupine djece različite dobi i potreba pridonose
prepoznatljivosti našeg vrtića.
Ciljevi programa
•
poticanje cjelokupnog razvoja djeteta s posebnim potrebama u uvjetima inkluzije
(stručni tim, odgojitelji)
•
sustavno kroz odgojno-obrazovne sadržaje i opću informiranost djelovati na
formiranje svijesti i izgradnju pozitivnih stavova i prihvaćanja djece s teškoćama u
razvoju
Namjena programa
Program je namijenjen djeci s većim utjecajnim teškoćama u razvoju.
Nazivi programa, vremenik i nositelji
Skupina
Radno
vrijeme
Djelatnik
Radno
mjesto
Stručna
sprema
Početak
rada
Prekid
rada
Završetak
rada
„Smješkići“
7,30 13,30
Tea Petek
defektologodgajatelj
VSS
2. 9.
2013.
31. 7.
2014.
Maja
Rogać
(zamjena
Andrea
Car)
fizioterapeut
(0,5),
pomoćni
djelatnik za
njegu pratnju
i skrb (0,5)
SSS
(VŠS)
25. 12.
2013.
6. 1.
2014.
Broj
radnih
dana
226
Način realizacije
U rad programa uključen je tim stručnjaka. Svakodnevno su u rad skupine uključeni
defektolog-odgajatelj, fizioterapeut, odgajatelj, stručni tim vrtića, a povremeno i vanjski
suradnici (liječnik pedijatar i fizijatar), čime se otvara mogućnost holističkog pristupa.
Inkluzija pruža djetetu s posebnim potrebama mogućnosti:
16
•
promatranja i oponašanja dobrih modela učenja te životnih interakcija s
djecom koja nemaju teškoća,
svoj djeci a naročito djetetu s teškoćama u razvoju kroz svakodnevne situacije
i planirane situacije učenja razvoj osobnih kompetencija.
Prostor je strukturiran tako da omogućuje svoj djeci slobodan izbor aktivnosti i
individualni rad. Program je obogaćen floortime pristupom u radu s djecom.
•
Način vrednovanja
•
kroz praćenje provedbe bitnih zadaća i razvojnog plana ustanove
•
kroz nastavak rada vrtićkog tima za kvalitetu
•
samoevaluacija i vanjska evaluacija rada (Nacionalni centar za vanjsko
vrednovanje obrazovanja)
•
upitnici za djecu, odgajatelje i roditelje na kraju pedagoške godine
2.4. Program predškole
Ciljevi programa
Osigurati okružje u kojem će djeca najviše moguće razviti svoje potencijale,
zadovoljiti svoje aktualne interese i time steći znanja, vještine i navike koje će mu omogućiti
uspješnu prilagodbu novim uvjetima života, rasta i razvoja, što ga u školi očekuju.
Namjena programa
Program je namijenjen djeci školskim obveznicima školske godine 2014./2015.
Planom upisa predviđeno je upisati 20 djece. Upisi će se provoditi od 13. do 17.
siječnja 2014. godine.
Nazivi programa, vremenik i nositelji
Radno vrijeme
15,00 - 18,00
Djelatnik
Struka
Str.
sprema
odgojitelj ili VŠS
učitelj
razredne
nastave
17
Početak
rada
Završetak
rada
3. 2.
2014.
30. 5.
2014.
Broj
radnih
sati
252
Način realizacije
Primjena suvremenih procesa učenja djece zasnovanih na najnovijim znanstvenim
spoznajama.
Posebna se pozornost pridaje poticajnoj organizaciji socio-pedagiškog konteksta u
kojem treba osmisliti, ponuditi izbor različitih aktivnosti i igara.
Način vrednovanja
•
kroz praćenje provedbe bitnih zadaća i razvojnog plana ustanove
•
kroz nastavak rada vrtićkog tima za kvalitetu
•
samoevaluacija i vanjska evaluacija rada (Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje
obrazovanja)
•
upitnici za djecu, odgajatelje i roditelje na kraju pedagoške godine
2.5. Kraći programi
Vrtić nudi kraće specijalizirane programe, verificirane od strane Ministarstva znanosti,
obrazovanja i sporta, koji se provode u popodnevnim satima, a voditeljice su djelatnice vrtića.
Upisi će se provesti od 16. do 20. rujna 2013. godine.
2.5.1. Sportska igraonica
Ciljevi programa
Omogućiti djeci pravilan razvoj lokomotornog sustava i upoznavanje sadržaja vezanih
uz sportski život čime se utječe na cjelokupni razvoj djeteta i stvaranje navika zdravog života.
Namjena programa
Igraonica je namijenjena djeci predškolske dobi (od četvrte do šeste godine) koja nisu
obuhvaćena redovnim programom.
Nazivi programa, vremenik i nositelji
Kraći
program
Sportska
igraonica
Voditelji
Mirna Vičić,
odgojitelj, VŠS
Vrijeme rada i
trajanje programa
od početka
listopada 2013. do
kraja svibnja 2014.
godine, dva dana u
tjednu (s prekidom
18
Dob
djece
4. - 6.
godine
Broj djece
15
Suglasnost za
program
Ministarstvo
prosvjete i športa,
klasa: 601-02/0001/26, ur.broj:
532-07-03-03/7-
Elena
Košuljandić,
odgojitelj, VŠS
za vrijeme zimskog
ispisa) u
popodnevnim
satima po 45
minuta.
01-02 od 04.
siječnja 2001.
godine
62 sata
Način realizacije
Sportska igraonica provodi se u vidu tjelesnih aktivnosti od listopada do svibnja, dva
puta tjedno po 45 minuta u dvorani vrtića.
Sportske aktivnosti obuhvaćaju programske sadržaje prirodnih oblika kretanja, razne
elemente tjelesnog vježbanja, sportskih igara, elementarnih igara, sportske i korektivne
gimnastike, atletike, plivanja i drugih kinezioloških aktivnosti.
Djeca se kroz dobno primjerene aktivnosti upoznaju s pojmom kruga, kolone, vrste te
upoznaju razne igre s pravilima. Omogućen je razvoj i usavršavanja biotičkih motoričkih
znanja koja su osnova svake aktivnosti i sporta.
Način vrednovanja
•
kroz dnevnik rada
•
valorizacija rada nakon završetka programa
2.5.2. Mala igraonica
Ciljevi programa
•
obuhvatiti programom predškolskog odgoja djecu od druge do četvrte godine koja nisu
uključena u jaslični ili redoviti vrtićni program
•
povremenim boravcima u vrtiću olakšati adaptaciju djeteta kad postane korisnik
redovitih programa
•
zadovoljavanje djetetove potrebe za igrom i druženjem s drugom djecom u poticajnom
okruženju
Namjena programa
Igraonica je namijenjena djeci predškolskog odgoja djecu od druge do četvrte godine
koja nisu uključena u jaslični ili redoviti vrtićki program.
19
Nazivi programa, vremenik i nositelji
Kraći
program
Mala
igraonica
Voditelji
Vrijeme rada i
trajanje programa
Dob
djece
Broj djece
Suglasnost za
program
Melita Car,
odgojitelj, VŠS
od početka
listopada 2013. do
kraja svibnja 2014.
godine, jedan dan u
tjednu u
popodnevnim
satima u trajanju
1,5 sat.
2. - 4.
godine
15
Ministarstvo
prosvjete i športa,
klasa: 601-02/0603/00167, ur.
broj: 533-10-06-4
od 2. lipnja 2006.
godine
Lidija Medek,
odgojitelj, VŠS
62 sata
Način realizacije
Mala igraonica provodi se kao program slobodne igre, planiranih i pedagoški
osmišljenih aktivnosti za djecu u dobi od 2. do 4. godine koja ne pohađaju jaslice ili vrtić
jednom tjedno po 90 minuta.
Osnovna metoda i oblik rada u igraonici je igra – igra s drugom djecom, igra s
odraslima (odgojiteljima) ili individualna igra ovisno o trenutnoj potrebi djeteta.
U igraonici se nude:
•
raznovrsne igre: manipulativne, simboličke i imitativne, funkcionalne, igre građenja i
konstruiranja i igre s pravilima,
•
druženja i društveno zabavne aktivnosti: druženje s roditeljima (adaptacija,
sudjelovanje u aktivnostima tijekom trajanja igraonice)
•
istraživačko spoznajne aktivnosti: istraživačko manipuliranje, te uočavanje uzročnoposljedičnih veza među stvarima i pojavama.
Način vrednovanja
•
kroz dnevnik rada
•
valorizacija rada nakon završetka programa
2.6. Programi za roditelje
2.6.1. Rastimo zajedno
Program je razvijen u okviru UNICEF-ovog Programa za rani razvoj djece i poticajno
roditeljstvo ("Prve tri su najvažnije") s ciljem osnaživanja suradnika u predškolskim
ustanovama za pružanje podrške roditeljima u najboljem interesu djece. Program
20
konceptualno-programski vode prof. dr. Ninoslava Pećnik i prof. Branka Starc, dok je
logističko-organizacijska podrška osigurana iz Ureda UNICEF-a. U cijelosti se provodi u
suradnji s Odsjekom za predškolski odgoj Agencije za odgoj i obrazovanje.
Ciljevi programa
Glavni cilj programa radionica je stvoriti poticajno i osnažujuće okruženje u kojemu
roditelji s voditeljicama radionica i s drugim roditeljima razmjenjuju ideje o načinima na koje
žive svoje roditeljstvo i o načinima na koje se odnose prema svojem djetetu; bolje upoznaju
sebe kao roditelja te doznaju i za druge moguće načine odnošenja prema djetetu. Također se
upoznaju sa znanstvenim stajalištima o pozitivnoj interakciji roditelja i djeteta, kao i o
roditeljstvu na dobrobit djeteta (i roditelja).
Namjena programa
Svrha programa radionica za roditelje „Rastimo zajedno“ jest omogućiti protok
informacija, znanja, vještina i podrške koji roditeljima koriste u ispunjavanju njihovih
roditeljskih odgovornosti te promiču rast i razvoj kako roditelja tako i djeteta.
Program
Voditelji
Rastimo
zajedno
Sandra Miculinić
Tatjana Car-Kolombo
Tea Petek
Vrijeme rada i
trajanje
programa
11 radionica za
roditelje u
trajanju od dva
sata
Način realizacije
Radionice u trajanju 2 sata. Teme radionica:
1. Roditelji 21. stoljeća
2. Roditeljstvo u najboljem interesu djeteta
3. Roditeljski ciljevi
4. Sva naša djeca i kako ih volimo
5. Slušanje-vještina roditeljstva
6. Kako dijete uči o svijetu oko sebe
7. Postavljanje granica
8. Biramo i kreiramo rješenja
9. Još želim znati
10. Biti roditelj: utjecaj i izbori
11. Završetak i novi početak
21
Broj roditelja
do 20
Na radionicama roditelji s voditeljicama i s drugim roditeljima razmjenjuju ideje o
načinima na koje žive svoje roditeljstvo, upoznaju bolje sebe kao roditelja, uviđaju načine na
koje se odnose prema svom djetetu te doznaju i za druge moguće načine.
Također se upoznaju sa znanstvenim stajalištima o pozitivnoj interakciji roditelja i
djeteta, kao i o roditeljstvu na dobrobit djeteta (i roditelja).
Uz to, preispituju se vrijednosti u podlozi vlastitog roditeljstva, uči o potrebama djece
i roditelja i načinima njihovog zadovoljavanja, vježbaju komunikacijske vještine i odgovara
na druga pitanja za koja roditelji izraze interes.
Predavanjima i vježbama stječu se znanja i vještine koje roditeljima koriste u odnosu s
djetetom.
Razgovorom se izmjenjuju iskustva o rješavanju problema s djetetom.
Druženjem se postaje sigurniji, samopouzdaniji, zadovoljniji.
Način vrednovanja
•
upitnici i evaluacijske liste za roditelje prije početka i nakon održanog ciklusa
radionica
•
evaluacija voditelja radionica nakon svake provedene radionice
2.6.2. Klub roditelja Rastimo zajedno
Ciljevi programa
Nastavak poticajnog i osnažujućeg druženja za roditelje koji su završili program
Rastimo zajedno kroz teme vezane uz roditeljstvo. Druženje i upoznavanje cijele obitelji
Rastimo zajedno.
Namjena programa
Nakon završenog ciklusa omogućiti nastavak protoka informacija, znanja, vještina i
podrške koji roditeljima koriste u ispunjavanju njihovih roditeljskih odgovornosti te promiču
rast i razvoj kako roditelja tako i djeteta
Program
Voditelji
Klub roditelja
Rastimo zajedno
Sandra Erceg
Vrijeme rada i
trajanje
programa
1 radionica za
roditelje u
trajanju 2 sata; 1
poludnevni izlet
22
Broj roditelja
koji se odazovu
iz svih
dosadašnjih
generacija
Način realizacije
Nakon završenog ciklusa održati radionicu Sukobi za sve roditelje koji su završili
program Rastimo zajedno. Organizirano sportsko-zabavno druženje roditelja, djece i voditelja
programa Rastimo zajedno na poludnevnom izletu.
Način vrednovanja
Evaluacijske liste voditelja nakon održanih radionica i izleta.
2.6.3. Ostali oblici podrške roditeljstvu
Savjetovalište za roditelje
Savjetovalište za roditelje je osmišljeno kao podrška i pomoć roditeljima.
Ciljevi
Opći cilj je pomoć i podrška roditeljima. Zajedno sa psihologom roditelji postavljaju
individualne ciljeve i razvijaju konkretne planove za nadilaženje prepreka.
Namjena
Savjetovalište mogu koristiti svi roditelji djece koja pohađaju Dječji vrtić Radost.
Savjetovalište za
roditelje
Voditelj
Vrijeme rada i
trajanje
Broj roditelja
Marija Miškulin
Savjetovalište
djeluje cijele
ped. god., prema
potrebi roditelja
Individualno
savjetovanje
Način realizacije
Savjetovanje je individualno u dogovoreni termin. Teme s kojima se roditelji mogu
javiti psihologu su raznolike: neke se tiču razvojnih problema djece, neke se odnose na
odgojne dileme, dio tema se odnosi na životne gubitke, rastave, donošenje važnih životnih
odluka.
Način vrednovanja
•
broj roditelja koji su koristili usluge savjetovališta tijekom pedagoške godine
23
Zdravstveno savjetovalište za roditelje
Zdravstveno savjetovalište za roditelje je osmišljeno kao podrška i pomoć roditeljima
u zdravstvenim temama.
Ciljevi
Opći cilj je pomoć i podrška roditeljima u rješavanju zdravstvenih poteškoća djeteta i
dilema roditelja.
Namjena
Savjetovalište mogu koristiti svi roditelji djece koja pohađaju Dječji vrtić Radost.
Zdravstveno
savjetovalište za
roditelje
Voditelj
Vrijeme rada i
trajanje
Broj roditelja
Martina Stojaković
Savjetovalište
djeluje cijele
ped. god., svaki
dan od 8 do 15
sati
Individualno
savjetovanje
Način realizacije
Savjetovalište je otvoreno svaki radni dan u terminu od 8 do 15 sati. Teme s kojima se
roditelji mogu javiti su alergije, prehrambene navike, higijenske navike i razne druge teme.
Način vrednovanja
•
broj roditelja koji su koristili usluge savjetovališta tijekom pedagoške godine
24
3. BITNI ZADACI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA NA NIVOU USTANOVE
1. Nastavak unapređenja i oblikovanja poticajnog materijalnog i socijalnog i vremenskog
okruženja prostora skupina te realizacija oblikovanja zajedničkih prostora u funkciji
igre i učenja djece. Primjena suvremenih procesa učenja djece, poticanje suradnje,
timskog rada i kvalitete interakcije na svim razinama.
•
proširiti i oblikovati prostore koji još nisu oblikovani (blagovaona) s ciljem
obogaćivanja života djeteta u vrtiću, oblikovanje međuprostora i holova na način
da potiču susrete, druženja, zajedničko istraživanje i učenje  formiranje ISA-e
za oblikovanje zajedničkih prostora
•
prostor soba strukturirati i mijenjati tijekom godine na način da je transparentan i
omogućuje različite oblike grupiranja djece, druženja, osamljivanje, različite
interakcije i komunikacije
•
obogaćivanje centara kvantitetom i kvalitetom materijala planiranim i izrađenim u
suradnji s djecom
•
smišljeno i pravovremeno planirati između prostorno i organizacijski povezanih
grupa (dnevni i tjedni dogovori timova odgajatelja) omogućiti djeci da većinu
dana slobodno cirkuliraju između soba birajući prostor i aktivnosti pri čemu ne
dolazi do ponavljanja ponude materijala u susjednim sobama
•
fleksibilna organizacija poslijepodnevnog odmora za svu djecu koja nemaju potrebe za
spavanjem s naglaskom na planiranje poticaja i aktivnosti
•
stvaranje suradničkog ozračja u odgojno-obrazovnoj ustanovi i uspostavljanje
partnerskih odnosa između svih sudionika odgojno obrazovnog procesa: dijete-dijete;
odrasli-dijete i odrasli-odrasli
•
osposobljavanje i osvještavanje za bolje slušanje i razumijevanje djece i bliskije
povezivanje s njima
•
nastavak projektne metoda rada s djecom (pokretanje projekata po interesu djece u
jasličkim i vrtićkim skupinama, praćenje i dokumentiranje projekata, prezentacija
projekta djeci, roditeljima i široj zajednici)
Očekivani rezultati
•
prostorno, materijalno i vremensko okruženje zadovoljava potrebe i interese djece, svi
prostori potiču djecu na suradnju, igru i učenje
•
otvorena vrata između skupina u kojima su ponuđeni različiti poticaji nastali kao
produkt zajedničkog planiranja i koji omogućavaju slobodno cirkuliranje djece i
biranje prostora za igru
25
•
vrijeme preklapanja radnog vremena odgojitelja iskorišteno za rad u manjim grupama
(korištenje međuprostora i zajedničkog prostora)
•
formiran interesni stručni aktiv za oblikovanje zajedničkih unutarnjih prostora (hol,
blagovaona, međuprostori) koji se redovito dogovara, planira, provodi, dokumentira i
reflektira aktivnosti u zajedničkim prostorima
•
suradnički dijalog među svim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
•
proveden dobro dokumentiran projekt u svakoj skupini
2. Vanjski prostor u funkciji integriranog učenja, poticanje razvoja motoričkih
sposobnosti i navika zdravog načina života
•
•
•
svakodnevno promišljati i osigurati različite materijale i igre na vanjskom
prostoru sa ciljem što raznovrsnijeg izražavanja, istraživanja i konstruiranja 
formiranje ISA-e za vanjske aktivnosti djece
svakodnevno dogovarati, planirati i provoditi različite sportske aktivnosti na
vanjskom prostoru i dvorani
šetnje u bližu okolicu vrtića
Očekivani rezultati
•
planiranje sportskih aktivnosti i materijala koji se koriste na vanjskom prostoru u cilju
integriranog učenja vidljivo u dokumentaciji skupina i svakodnevnom radu
•
aktivnosti provedene na vanjskom prostoru i dvorani dokumentirane i prezentirane u
unutarnjem prostoru (sobe dnevnog boravka, međuprostori) i na roditeljskim
sastancima
•
formiran interesni stručni aktiv za aktivnosti na vanjskom prostoru koji se redovito
dogovara, planira, provodi, dokumentira i reflektira aktivnosti na vanjskom prostoru
3. Praćenje, dokumentiranje i individualno planiranje kao bitan segment rada odgojitelja
•
razvoj različitih tehnika praćenja i dokumentiranja aktivnosti djece i odgojnog
procesa u cilju razumijevanja djeteta
•
timska planiranja/refleksije na punktovima u svrhu dogovaranja daljnjih
smjernica rada i pokretanja projekata
•
zapisi dostupni djeci npr. fotografije djece u aktivnostima u centrima, video zapisi,
tekstualni zapisi djece i odgojitelja i sl. s ciljem prisjećanja djece na protekle
aktivnosti, poticanja suradnje i samoučenja te razvoj projekata temeljenih na interesu
djece
•
prezentacija rada skupina i procesa učenja djece kroz dokumentaciju (fotografije,
izjave, dječji djece radovi) u zajedničkim prostorima (hol, međuprostori, blagovaona)
26
Očekivani rezultati
•
provedene timska planiranja/refleksije po punktovima
•
uvedeni etnografski zapisi dječjih aktivnosti (fotografije, izjave djece, anegdotske
bilješke i sl.) vidljivi u sobi dnevnog boravka i zajedničkim prostorima vrtića
•
tromjesečni, tjedni i dnevni plan planiran suradnički (međugrupna suradnja) na osnovu
dnevnih zapažanja i praćenja djeteta, te prepoznavanja interesa kako grupe tako i
pojedinog djeteta
4. Obogaćeni rad s predškolcima
•
formiranje skupine predškolaca nespavača u centralnom objektu u poslijepodnevnim
satima u prostoru skupine Loptice; pojačani rad s predškolcima u svim redovnim
skupinama
•
planiranje materijala i aktivnosti koje omogućavaju nesmetanu komunikaciju s
vršnjacima i odraslima (prakticirati i poticati rasprave, razgovore, diskusije, razmjene
znanja), te međudjelovanje sa sadržajima učenja i potiču razvoj kompetencija
potrebnih za uspješan prelazak u osnovnu školu (predmatematičkih i predčitalačkih
vještina, motoričkih sposobnosti, komunikacijskih vještina, samostalnost i sl.)
•
dokumentiranje procesa učenja djece, suradnja odgajatelja različitih skupina u
planiranju aktivnosti i pokretanje projekta po interesu djece
•
omogućiti popodnevni odmor predškolcima koji za to imaju potrebu
•
organizirati „Vježbaonicu“ za skupinu predškolaca i ostale nespavače
Očekivani rezultati
•
savladani razvojni zadaci bitni za polazak u školu
•
provedena samoevaluacija odgojitelja, pedagoga, psihologa i fizioterapeuta, i
evauacija predškolaca
•
djeca su pripremljena za polazak u školu, usvojila su potrebne kompetencije
•
djeca su kroz program vježbanja s odgojiteljima i fizioterapeutom poboljšala
motoričke sposobnosti, razvila sportski duh i usvojila važnost vježbanja
•
djeca imaju mogućnost odabira mirnih aktivnosti ili popodnevnog odmora
Bitni zadatak za područni objekt Selce
•
primjena ISA-ine definicije kvalitetne pedagoške prakse (Standardi KpK) u cilju
samoprocjene rada odgajatelja i poboljšanja kvalitete rada, pojačan rad na području
27
praćenja, procjenjivanja i planiranja te obitelj i zajednica što ne isključuje rad na
ostalim područjima pedagoške prakse
•
refleksije rada sa suradničkim dječjim vrtićem Đurđica (Rijeka)
•
formiranje centra za roditelje
Očekivani rezultat
•
prepoznatljiv identitet vrtića - provođenje programa Korak po korak
•
vođena razvojna mapa za svako dijete
•
nastavak edukacije odgojitelja kroz suradnju s Dječjim vrtićem Đurđice, Rijeka
•
formiran interesni stručni aktiv korak po korak koji se redovito sastaje, planira,
dokumentira i reflektira područje unapređenja, aktivnosti djece, analizira postupke
odgojitelja s ciljem poticanja i osposobljavanja djece za samostalno učenje
•
roditelj postaje aktivni sudionik odgojno-obrazovnog procesa
Bitni zadatak za područni objekt Jadranovo i skupinu Morske zvjezdice
•
građenje identiteta vrtića uvođenjem elemenata Montessori programa u odgojnoobrazovni rad, obogaćivanje materijalnog okruženja Montessori materijalima iz svih
područja (koje izrađuju odgajatelji).
Očekivani rezultat
•
elementi Montessori programa implementirani u odgojno-obrazovni rad
3.1. Zadaće na nivou ustanove u kontinuitetu
•
razvijanje ekološke svijesti kod djece
•
obogaćivanje odgojno-obrazovnog procesa blagdanima, proslavama, svečanostima,
posjetima i izletima
•
očuvanje kulturne baštine
•
izdavačka djelatnost
•
poticanje, uvažavanje i prihvaćanje različitosti kroz svakodnevni život s djecom s
teškoćama u razvoju u vrtiću
•
Program praćenja kvalitete rada vrtića - nastavak rada tima za kvalitetu
3.1.1. Razvijanje ekološke svijesti kod djece
•
razvrstavanje i recikliranje otpada s ciljem očuvanja okoliša
28
•
provedba eko projekata
Očekivani rezultati
•
provedeni i dobro dokumentirani eko projekti u pojedinim skupinama
•
sve skupine provode eko aktivnosti i dokumentiraju ih
•
obilježavanje eko datuma
•
sudjelovanje u eko akcijama lokalne zajednici
3.1.2. Obogaćivanje odgojno-obrazovnog procesa blagdanima, proslavama,
svečanostima, posjetima i izletima
Mjesec
rujan
Obilježavanje
Hrvatski olimpijski dan
Europski tjedan mobilnosti
Dani kruha
listopad
Dječji tjedan
Mjesec hrvatske knjige
Otvorenje podružnice Jadranovo
studeni
prosinac
Tjedan sporta
Sv. Nikola
Božić
Maškare
siječanj/veljača Obilježavanje 20 godina programa za djecu s
teškoćama u razvoju
travanj
Dan planeta Zemlje
Uskrs
Sv. Jelena - Dramalj
svibanj
Dani vrtića
Olimpijada
lipanj
Plava zastava
kolovoz
Dani Grada Crikvenice
3.1.3. Očuvanje kulturne baštine
•
upoznavanje glavnih karakteristika, običaja i povijesti kraja
•
sudjelovanje u običajima
29
•
upoznavanje primorskih pjesama i tradicijskih plesova
Očekivani rezultat
•
prezentiran rad široj društvenoj zajednici (medijska popraćenost, prezentacije
projekata i stvaralaštva djece)
•
sudjelovanje u javnim i kulturnim aktivnostima u organizaciji Grada Crikvenice
•
sudjelovanje u aktivnostima Katedre Čakavskog sabora Kotor
•
sudjelovanje na Čakavskim susretima u Kostreni
3.1.4. Izdavačka djelatnost
Cilj izdavačke djelatnosti je promovirati rad vrtića.
Sadržaj rada
Nositelj
Razdoblje
1. „Lučica“ br. 16
1.1. uredništvo
1.2. sadržaj
1.3. priprema i tisak
1.4. prezentacija
Martina Magaš
Iva Baldo
Lidija Medek
Marijana Smojver
Maja Gržac
Jasminka Ropac
veljača, svibanj
2. Internetska stranica
2.1. uredništvo
2.2. sadržaj
ravnatelj
tajnik
stručni tim
tijekom godine
3.1.5. Program praćenja kvalitete rada vrtića - nastavak rada tima za kvalitetu
•
praćenje provedbe bitnih zadaća i razvojnog plana ustanove
•
nastavak rada vrtićkog tima za kvalitetu
•
samoevaluacija i vanjska evaluacija rada
Očekivani rezultat
•
provedena samoevaluacija i vanjska evaluacija rada
•
kontinuirano praćenje razvojnog plana ustanove
30
4. PROJEKTI
Rad na projektu je jedan od oblika integriranog kurikuluma. Tijek rada na projektu
nije moguće unaprijed planirati, nije ga moguće ranije strukturirati, nije unaprijed određena
duljina njegova trajanja niti se zna u kojem će se smjeru razvijati. Osnovni je kriterij odabira
smjera razvoja projekata interes djece. Jedino što je unaprijed poznato je da će projekt
sadržavati istraživanje, izražavanje, rasprave i to kroz uporabu različitih simboličkih jezika.
S obzirom da je interese djece nemoguće planirati unaprijed (za razdoblje cijele
pedagoške godine) ovdje su navedeni samo projekti koji se trenutno provode.
Sukladno interesima djece odgojitelji će ove godine planirati materijale kojima će
poticati djecu na daljnja istraživanja i prema potrebi organizirati refleksije.
Dosadašnji tijek projekata
4.1. Moje tijelo – senzomotorika u jaslicama (jaslička skupina „Dudači“ , Selce)
Projekt je krenuo od spoznaje da je jasličko dijete istraživač u pokretu koje uči o sebi i
svijetu putem svojih osjeta, te da je za njegov optimalan razvoj nužno kreirati kvalitetno i
bogato okruženje u kojem će moći kompetentno odabrati vrstu i intenzitet te kombiniranje
senzornih stimulacija (multisenzorna stimulacija).
Početkom pedagoške godine 2012./2013. započeo je rad na projektu kreiranjem
okruženja za igru oplemenjenoj materijalima, poticajima, aktivnostima za senzomotornu
stimulaciju. Kreirane su liste za praćenje osjetilnih potreba djece, njihovih reakcija na
pojedinu stimulaciju i njen intenzitet – senzorni portreti. Na temelju portreta planirano je
bogaćenje okruženja, nuđenje materijala. Uočeno je da se djeca ponašaju u skladu sa svojim
osjetilnim potrebama, kompetentno odabiru stimulaciju i određuju intenzitet korištenja te da
se prag tolerancije povisuje. Projekt je prezentiran na OMEP-u (međunarodnoj konferenciji),
roditeljima, suradnicima u programu Korak po korak - Dječjem vrtiću Đurđica.
4.2. Šareni svijet (vrtićka skupina „Šareni svijet“, Selce)
U skupini borave djeca koja govore kineski i engleski, pa se u skupini osim hrvatskog
jezika počeo učiti govoriti kineski i engleski kako bi se sporazumjeli. Jezik je važan dio
kulture pa su se kroz različitost jezika počele upoznavati i druge kulture. Nudili su se razni
materijali pomoću kojih su djeca istraživala kulturalne razlike – slike, karte svijeta, globus,
knjige, enciklopedije, slikovnice. U projekt su uključeni roditelji i knjižničarka knjižnice u
Selcu. Učenjem o različitosti poticalo se i poštivanje svih oblika različitosti, razvoj identiteta
djeteta i njegova slika o sebi. Na poticaj djece smišljena je i zajednička pjesma Šareni svijet.
31
4.3. Može li biti drugačije? Kako to istražuju djeca? (jaslička skupina „Cvjetići“,
Crikvenica)
Od početka prošle pedagoške godine u skupini vlada veliki interes djece za igre i
aktivnosti građenja, te su odgojitelji vođeni interesom djece započeli s istraživanjem statike i
ravnoteže.
Nudilo se različite materijale, poticaje i time produbio interes djece za aktivnosti
građenja. Većina aktivnosti bila je istraživačka, te su djeca u njima uživala. U bogaćenje
centara aktivnosti uključili su se i roditelji (radionice), te je kroz projekt ostvarena suradnju sa
Centrom za istraživanje djetinjstva (Učiteljski fakultet u Rijeci). Postavljena je izložba dječjih
fotografija (koje su snimila djeca) u gradskoj knjižnici.
Na temelju čl. 39. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (Narodne novine br.
10/97, 107/07 i 94/13) i čl. 57. Statuta Dječjeg vrtića RADOST, Odgojiteljsko vijeće je na
sjednici održanoj 17. rujna 2013. godine utvrdilo Kurikulum Dječjeg vrtića RADOST za
pedagošku godinu 2013./14.
Ravnateljica:
Martina Magaš
Na temelju čl. 21. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju i čl. 44. Statuta
Dječjeg vrtića RADOST, Upravno vijeće Dječjeg vrtića RADOST je na 29. sjednici održanoj
18. rujna 2013. godine, na prijedlog ravnateljice, donijelo Kurikulum Dječjeg vrtića RADOST
za pedagošku godinu 2013./14.
KLASA: 601-02/13-01/15
URBROJ: 2107/01-09/02-13-1
Crikvenica, 18. rujna 2013.
Predsjednik Upravnog vijeća:
Silvije Šegulja
32

Download Report