KURIKULUM DJEČJEG VRTIĆA RADOST CRIKVENICA za pedagošku godinu 2014./2015. Crikvenica, rujan 2014. ŽUPANIJA: PRIMORSKO–GORANSKA GRAD: CRIKVENICA ADRESA: ŠETALIŠTE VLADIMIRA NAZORA 2/A, CRIKVENICA E-MAIL: vrticradost-crikvenica@ri.t-com.hr, vrtic@radost-crikvenica.hr URL: www.radost-crikvenica.hr Telefon: 051/241-799 Faks: 051/242-480 Mob.: 098/426-020 Matični broj: 1133268 OIB: 15482136140 OSNIVAČ: GRAD CRIKVENICA GODINA OSNIVANJA: 1994. RAVNATELJICA: MARTINA MAGAŠ, magistra ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja PODRUŽNICE: DRAMALJ: DRAMALJ 59, DRAMALJ, tel.: 051/787 107 JADRANOVO: VLADIMIRA NAZORA 5, JADRANOVO, mob.: 091/241-8001 SELCE: A. ANTIĆA 33, SELCE, tel. 051/764 632, mob.: 091/241-7996 Ustanova je upisana u Trgovački sud u Rijeci pod registarskim brojem (MBS) 040001199 dana 24. kolovoza 1995. godine. 2 NAŠA MISIJA Dječji vrtić Radost je ustanova za rani odgoj i obrazovanje koja djeluje na području Grada Crikvenice. Kroz provedbu različitih programa utemeljenih na humanističkorazvojnom pristupu usmjereni smo razvoju dječjih potencijala, poštivanju dječjih prava i uvažavanju individualnih potreba djece. Svojim djelovanjem pružamo podršku obitelji, pridonosimo razvoju roditeljskih kompetencija i doprinosimo razvoju društvene zajednice. NAŠA VIZIJA Vrtić kao mjesto rasta i razvoja svakog pojedinca u poticajnom okruženju. 3 Sadržaj 1. KURIKULUM ...................................................................................................................... 5 1.1. O kurikulumu ................................................................................................................. 5 1.2. Kurikulum Dječjeg vrtića Radost .................................................................................. 5 2. PROGRAMI .......................................................................................................................... 8 2.1. Redoviti programi .......................................................................................................... 8 2.2. Program katoličko-vjerskog odgoja ............................................................................. 11 2.3. Program javnih potreba za djecu s teškoćama - inkluzija ........................................... 12 2.4. Program predškole ....................................................................................................... 14 2.5. Programi za roditelje ................................................................................................... 16 2.5.1. Rastimo zajedno ..................................................................................................... 16 2.5.2. Rastimo zajedno Plus .............................................................................................. 18 2.6.2. Klub roditelja Rastimo zajedno .............................................................................. 19 2.6.3. Ostali oblici podrške roditeljstvu ........................................................................... 20 4 1. KURIKULUM 1.1. O kurikulumu Razvoj kurikuluma i kvalitete odgojno-obrazovne prakse vrtića dugotrajan je proces koji je rezultat zajedničkog promišljanja i rada svih koji u njemu sudjeluju. Razvoj odgojnoobrazovne prakse i kurikuluma vrtića događa se paralelno s razvojem novih vrijednosti, razumijevanja i znanja odgajatelja i drugih djelatnika vrtića, za što im je potrebno osigurati kontinuirani profesionalni razvoj. Kvalitetu i perspektivu razvoja odgojno-obrazovne prakse i kurikuluma vrtića određuje i njegova „otvorenost“ prema van koja uključuje spremnost na uspostavljanje suradničkih odnosa djelatnika s obiteljima djece, drugim vrtićima i ostalim relevantnim institucijama te spremnost na povezivanje sa stručnjacima i svim važnim tijelima lokalne zajednice. Svijest djelatnika vrtića o važnosti povezivanja sa širim društvenim kontekstom posebno je važna kako bi vrtić mogao kvalitetno funkcionirati u sklopu šire socijalne zajednice. 1.2. Kurikulum Dječjeg vrtića Radost Vrtić „Radost“ bazira svoj rad na suvremenom pristupu odgoju i obrazovanju koje polazi od humanističko-pragmatističkog pristupa radu uvažavajući specifičnost ranog razvoja djeteta, njegove karakteristike i zakonitosti kao cjelovitog i jedinstvenog bića. Sama činjenica da smo svi različiti u pozitivnom kontekstu, omogućuje nam bolje razumijevanje jedni drugih i prepoznavanje svih djetetovih predispozicija i kvaliteta. Vrtić „Radost“ provodi uz redovne cjelodnevne i poludnevne programe (10-satni i 5.5 satni) i program javnih potreba za djecu s teškoćama te program javih potreba predškole. Kao podršku roditeljstvu provodimo programe rada s roditeljima. Program obogaćen sadržajima katoličko-vjerskog programa se provodi u matičnom objektu vrtića. U redoviti program integrirani su elementi katoličko-vjerskog odgoja kojim se indirektno, kroz igru, u djetetu potiče ljubav prema istini, dobroti, životu. Tako se na spontan i blag način, poštujući dječju prirodu, njeguje i duhovna dimenzija djeteta. Pažljivo osmišljeni poticaji i aktivnosti uče dijete ljubiti i poštovati sebe i druge, ujedno ga odgajajući za odgovornost prema sebi i drugima. Program provode posebno educirane odgojiteljice. U podružnici Selce provode se elementi alternativnog programa Korak po korak. Bitne odrednice programa Korak po korak koje odgojitelji unose u organizacijska rješenja vrtića su: planiranje prostora i aktivnosti utemeljenih na čestom procjenjivanju i praćenju razvoja djeteta, formiranju i dopunjavanju tzv. centara aktivnosti (kutića) kao preduvjeta slobodnog djetetovog izbora aktivnosti. Specifičnost programa Korak po korak je što poseban naglasak stavlja na važnost suradnje s obitelji i na uvođenje demokratskih vrijednosti u proces odgoja i obrazovanja. 5 Program predškole je namijenjen djeci u godini pred polazak u školu, a provodi se kao poseban program za djecu koja ne pohađaju vrtić, odnosno kao integrirani program za djecu koja ga pohađaju. Program pomaže djetetu da razvije vještine potrebne za školu, stvori radne navike i socijalizira se u skupini vršnjaka. Planiranje sadržaja kurikuluma predškole temelji se na promatranju, slušanju i dogovaranju s djecom pri čemu su interesi djece i njihove individualne i razvojne mogućnosti najvažniji kriterij. Posebna pozornost usmjerava se utvrđivanju postojećeg iskustva, znanja i razumijevanja djece te oblikovanju uvjeta za njihovo nadograđivanje. Djecu se kontinuirano potiče na sudjelovanje, promišljanje i planiranje novih iskustava učenja s odgajateljem. Odgojno-obrazovne aktivnosti temelje se na istraživanju, otkrivanju, promišljanju, rješavanju problema i raspravi djeteta s drugom djecom i odgajateljem te korištenju različitih izvora učenja. Djecu se potiče na izražavanje u sklopu različitih vrsta reprezentacija (crtanje, slikanje, građenje, konstruiranje i sl.), koje im olakšavaju razumijevanje i integriranje koncepata kojima se bave te korištenje simbola za izradu pisanih bilješki u njima svrhovitome kontekstu. Izravne intervencije odgajatelja u odgojno-obrazovnim aktivnostima temelje se na dobrom razumijevanju djece i smjera razvoja njihovih aktivnosti te promišljanju načina na koji bi se svakom djetetu mogao osigurati prijelaz u zonu sljedećega razvoja. Posebnu važnost u radu vrtića, ono što nas izgrađuje, obilježava i određuje unatrag 20 godina je inkluzija. Ona je osnovna premisa u radu programa s djecom s teškoćama u razvoju. Uspješna inkluzija predstavlja osnovu za daljnju integraciju kroz cijeli život. Rad s djecom s teškoćama i njihovim vršnjacima pomaže odgojiteljima da prepoznaju individualne mogućnosti sve djece i specifične potrebe učenja. Inkluzija predstavlja refleksiju svega što se događa u vrtiću i potvrđuje integriranost sustava jer rad s djecom s teškoćama i njihovim vršnjacima pomaže odgojiteljima da prepoznaju individualne mogućnosti sve djece i specifične potrebe učenja te razvijaju svoju sposobnost za individualno planiranje. U inkluzivnom odgojno-obrazovnom sustavu ističe se holistički pristup koji uzima u obzir sve, a ne samo odgojno-obrazovne potrebe djeteta, pritom nikoga posebno ne izdvajajući. Takav sustav stvara uvjete za svu djecu, poštujući njihove individualne različitosti i potrebe. Inkluzija teži promjeni cjelokupnog odgojno-obrazovnog sustava. U rad programa uključen je tim stručnjaka: rehabilitator - odgajatelj, stručni tim vrtića (pedagog, psiholog i medicinska sestra) te suradnici (liječnik, fizijatar) čime se otvara mogućnost holističkog pristupa istraživanjem, socijalnom interakcijom, rehabilitacijskim tretmanom. Prostor je strukturiran tako da omogućuje svoj djeci slobodan pristup. Program je obogaćen DIR ®/Floortime ™ terapijskim pristupom u radu s djecom. To je model učenja interakcije putem djetetovih prirodnih osjećaja i interesa koji omogućuju djetetu da izgradi višu razinu socijalne, emocionalne i intelektualne sposobnosti. Pridavanje važnosti posebnim potrebama djece i visok senzibilitet za prepoznavanje različitosti doveli su do potrebe za formiranjem programa za rad s darovitom djecom. U planu ove pedagoške godine je edukacija te izrada i verifikacija programa za rad s darovitom 6 djecom. U radu programa će sudjelovati odgajatelj-mentor Branka Cvija kao voditelj i psiholog Marija Miškulin. Kao kuća držimo do osnaživanja profesionalnih i osobnih kompetencija odgojnoobrazovnih djelatnika i svjesni smo važnosti cjeloživotnog učenja. Vođeni tom premisom stručno usavršavanje djelatnika od neizmjerne nam je važnosti. Ove godine radit ćemo na jačanju osobnih kompetencija i razvijanju refleksivne prakse, a poseban naglasak stavljajući na vještinu dokumentiranja odgojno-obrazovnog rada (razvojne mape, projekti). U planiranju kurikuluma posebno je važno pažljivo praćenje, promatranje i razumijevanje djece, kao i dokumentiranje njihovih aktivnosti. Dokumentiranje i zajedničko interpretiranje aktivnosti djece predstavlja podlogu za pripremu okruženja, primjerenih odgojno-obrazovnih intervencija odgajatelja i usklađivanja njegova cjelokupnoga odgojnoobrazovnog rada s individualnim različitostima djece (različitim interesima, mogućnostima, potrebama, predznanjem, stilovima učenja). Iako se na dokumentiranju procesa radi kontinuirano posljednjih nekoliko godina to je proces koji se nadograđuje i razvija. Na pragu toga bitna zadaća u ovoj pedagoškoj godini je kreiranje razvojnih mapa djece u svim skupinama vrtića. Cilj uvođenja razvojnih mapa je individualizacija rada te bolje razumijevanje potreba djece kao i jačanje poveznica između vrtića i obitelji. Osim osnaživanja djelatnika s iskustvom važnost pridajemo i uvođenju pripravnika u odgojno-obrazovni rad. Iz tog razloga se nametnula potreba za ciklusom predavanja namijenjenih pripravnicima kako bi se poboljšala kvaliteta uvođenja ali i osnažilo pripravnike za samostalni odgojno obrazovni rad. Ciklus edukacija provode stručni suradnici sukladno svojoj domeni rada (psiholozi, pedagozi, ravnatelji) stvarajući okruženje u kojima su pripravnici osjećaju slobodni provjeriti i nadopuniti svoja znanja. Teme za pripravnike, akcijsko istraživanje, zajednička predavanja i radionice bili su pilot projekti na početku umrežavanja s vrtićima u regiji (Cvrčak i mrav iz Triblja i Fijolica iz Novog Vinodolskog). Iz početne suradnje uvidjeli smo višestruke koristi, od otvaranja vrata vrtića drugima do uspostavljanja kvalitetnih odnosa s odgajateljima drugih ustanova i širenja svojih znanja i kompetencija. Ovim načinom razvijamo kulturu dijaloga među djelatnicima i fleksibilnost u prenošenju vlastitog iskustva i znanja drugima. Odgojitelji prema svojim osobnim potrebama i preferencijama biraju ponuđena stručna usavršavanja. Temeljem osvrta odgajatelja na rad u prethodnoj pedagoškoj godini dogovaraju se teme posebnog stručnog interesa koje odražavaju tekuće potrebe i problematiku. Odgojitelji mogu odabrati između raznih pedagoških, psiholoških ili zdravstvenih tema. Bitna pretpostavka ostvarivanju ciljeva postavljenih u kurikulumu je kvalitetna suradnja/partnerstvo s roditeljima. Nastojimo približiti vrtić obitelji kroz jačanje roditeljske uloge i uključivanje roditelja u rad vrtića putem radionica za roditelje, „Dana otvorenih vrata“, mogućnosti boravka u skupini djeteta, individualnih razgovora, ciklusa radionica Rastimo zajedno, Rastimo zajedno plus i Kluba roditelja te savjetovališta za roditelje. 7 Program radionica za roditelje “Rastimo zajedno” provodi posebno educiran tim u suradnji s UNICEF-om. Na radionicama se kroz predavanja i vježbe stječu znanja i vještine za bolji odnos s djetetom, izmjenjuju se iskustva o rješavanju problema s djetetom te se kroz druženje sa drugim roditeljima postaje sigurniji, jači, samopouzdaniji roditelj. Program radionica „Rastimo zajedno plus“ je namijenjen roditeljima djece s teškoćama u razvoju u dobi do osam godina života. Svrha programa je omogućiti protok informacija, znanja, vještina i podrške koji roditeljima koriste u ispunjavanju njihovih roditeljskih odgovornosti te promiču osobni rast i razvoj kompetentnosti i roditelja i djeteta. Roditeljima je dostupna usluga savjetovanja. Savjetovanje je interaktivan proces, koji zahtijeva uključenost svih sudionika. Zajedno sa psihologom roditelji postavljaju ciljeve i razvijaju konkretne planove za nadilaženje prepreka. Problemi s kojima se roditelji javljaju za savjetovanje su raznoliki, od razvojnih problema djece, obiteljskih odnosa, odgojnih dilema, do podrške u donošenju važnih životnih odluka. Cjelokupni rad u dječjem vrtiću „Radost“ je vođen bitnim zadacima koji se definiraju na osnovi izvještaja odgajatelja u prethodnoj pedagoškoj godini. Bitni zadaci odražavaju cjelokupnu tekuću problematiku i prioritetna područja razvoja dječjeg vrtića, te su sastavni dio Godišnjeg plana i programa dječjeg vrtića „Radost“ za tekuću odgojno-obrazovnu godinu. Prioritetna područja razvoja vrtića zajednički dogovaramo na Timu za kvalitetu koji je oformljen u sklopu provođenja programa vrednovanja vrtića u suradnji s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje a također su prilog Godišnjeg plana. Vrtićki kurikulum je razrađen po odgojno – obrazovnim programima. Kurikulum je dostupan na mrežnim stranicama vrtića. 2. PROGRAMI 2.1. Redoviti programi Redoviti programi se provode u Crikvenici, Selcu, Dramlju i Jadranovu. Programi i organizacija rada u našem vrtiću temelje se na razvojno-primjerenom kurikulumu usmjerenom na dijete i humanističkoj koncepciji razvoja predškolskog odgoja, što znači: • pažljivo i bogato strukturirano okruženje i poticajna materijalna sredina koja doprinosi razvoju dječjeg učenja, kreativnosti i stvaralaštvu • poznavanju zakonitosti rasta i razvoja djeteta u skladu s čim stručni djelatnici planiraju svoj rad • učenje je interaktivan proces koji uključuje djecu, odrasle, kao i čitavo društveno okruženje • poticanje partnerskog odnosa sa roditeljima kao najvišeg oblika suradnje u ostvarivanju zajedničkog cilja – optimalnog razvoja djeteta 8 • • poticanje tolerancije prema različitostima i uvažavanje prava sve djece (poticati uključivanje i socijalizaciju djece sa teškoćama u razvoju u život i rad ustanove) kontinuirano stručno usavršavanje kao potreba podizanja stručne kompetencije za rad i stjecanje novih znanja, vještina i sposobnosti potrebnih za primjenu suvremenih oblika rada sa djecom predškolske dobi Ciljevi redovitih programa Osiguranje dobrobiti za dijete; cjelovit razvoj, odgoj i učenje djeteta te razvoj kompetencija. Namjena programa Cjeloviti razvojni programi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja provode se za djecu od jedne godine do polaska u osnovnu školu. Nudimo cjelodnevne (10-satne) programe koji počinju s radom u 6,30 sati, te poludnevne (5,5-satne) programe koji počinju s radom u 7,30, odnosno u 8,30 sati. Skupine dijelimo prema kronološkoj dobi djeteta na jasličke skupine (djeca od 1. do 3. godine) i vrtićke skupne (djeca od 3. do 5. godine i djeca u godini prije polaska u školu – 1 skupina). Dobno mješovite skupine omogućuju kvalitetnu socijalnu interakciju i suradničko učenje djece različite dobi. Odgojno obrazovni rad u skupini djece u godini prije polaska u školu temelji se na načelima i vrijednostima Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Nazivi programa, vremenik i nositelji Skupina “Cvjetići” “Leptirići” Radno vrijeme 6,30 16,30 6,30 16,30 “Smokvice” 6,30 16,30 Početak ZavršeDjelatnik rada tak rada 1. 9. 31. 8. Tina Zakarić 2014. 2015. Marijana Smojver Radno mjesto odgojitelj Stručna sprema VŠS odgojitelj VSS 1. 9. 2014. Lidija Medek odgojitelj VŠS Mirna Vičić odgojitelj VŠS Milojka Vičić odgojitelj VŠS Ruža Rogić odgojitelj VŠS 1. 9. 2014. 31. 8. 2015. 31. 8. 2015. 9 “Loptice” “Morske zvjezdice” 6,30 16,30 6,30 16,30 1. 9. 2014. 1. 9. 2014. 31. 8. 2015. 31. 8. 2015. Daniela Car Mohač odgojitelj (zamjena: Vlatka Pobor) VŠS Ružica Kujundžić odgojitelj VŠS Maja Gržac odgojitelj VŠS Silvija Domijan odgojitelj VŠS “Slatkići” 7,30 13,00 1. 9. 2014. 31. 8. 2015. Branka Cvija odgojitelj mentor VŠS “Tići” 8,30 14,00 7,30 13,00 1. 9. 2014. 1. 9. 2014. 31. 8. 2015. 31. 8. 2015. Nevija Pavlić odgojitelj VŠS Melita Car odgojitelj VŠS 6,30 16,30 1. 9. 2014. 31. 8. 2015. Marina Drageljević odgojitelj VŠS Branka Mureta odgojitelj VŠS Tatjana CarKolombo Sandra Miculinić odgojitelj VŠS odgojitelj VŠS Emanuela Švarc odgojitelj VŠS Romana Naglić odgojitelj VŠS Marijana Juretić odgojitelj VŠS Sandra Erceg odgojitelj VŠS Anna Crnčić odgojitelj VŠS Ana Debelić odgojitelj VŠS PO Selce “Šareni svijet” PO Selce “Delfini” PO Selce “Dudači” 6,30 16,30 PO Dramalj 6,30 “Školjkice” 16,30 PO Jadranovo “Ribice” 6,30 16,30 PO Jadranovo „Pčelice“ 6,30 16,30 1. 9. 2014. 1. 9. 2014. 1. 9. 2014. 1. 9. 2014. 31. 8. 2015. 30.6. 2015. 30.6. 2015. 30.6. 2015. Način realizacije Primjena suvremenih procesa učenja djece zasnovanih na najnovijim znanstvenim spoznajama. Integrirani i razvojni kurikulum podrazumijeva paralelno odvijanje mnoštva aktivnosti djece, stimulativno materijalno okruženje koje potiče na istraživanja i stjecanje znanja. Bitni aspekti rada su: - stvaranje poticajnog okruženja - individualizirani pristup 10 poticanje i stvaranje uvjeta za dječje aktivnosti dokumentiranje procesa učenja djece razvojne mape djece refleksije sa djecom i stručnjacima predlaganje novih mogućnosti za igru, stvaranje, promatranje, otkrivanje, traženje i učenje novih rješenja usmjeravanje na važnost i zdravstveno-preventivni potencijal tjelesnog vježbanja od najranije dobi, u cilju poticanja cjelokupnog psihofizičkog razvoja djeteta i razvijanja zdravih navika. - Način vrednovanja • kroz praćenje provedbe bitnih zadaća i razvojnog plana ustanove • kroz nastavak rada vrtićkog tima za kvalitetu • samoevaluacija i vanjska evaluacija rada (Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja) • upitnici za djecu, odgajatelje i roditelje na kraju pedagoške godine 2.2. Program katoličko-vjerskog odgoja Program obogaćen katoličko vjerskim sadržajima provodi se u Crikvenici. Ciljevi programa Cilj katoličkog vjerskog odgoja je odgajati religioznu dimenziju djeteta i oplemeniti ju za jedine ljudske vrijednosti: savjest, intelekt, karakter, vjera ljubav, nada i osobnost. Program provode posebno educirane odgojiteljice koje su završile teološko-katehetsko doškolovanje za vjerski odgoj djece predškolske dobi pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Rijeci. Namjena programa Program je namijenjen djeci čiji roditelji pisanim zahtjevom iskažu potrebu za katoličko-vjerskim programom. 11 Nazivi programa, vremenik i nositelji Skupina Cjelodnevna “Prijatelji” Radno vrijeme 6,30 16,30 Početak rada 1. 9. 2014. ZavršeDjelatnik tak rada 31. 8. Ružica Šepac 2015. Adela Hennion Radno mjesto odgojitelj Stručna sprema VŠS odgojitelj VŠS Način realizacije • • situacijski spontano i nepredviđeno kada prati potrebe i osjećaje djeteta planski i predviđeno slijedeći liturgijsko vrijeme i blagdane Teme vjerskog odgoja kroz godinu • • • • • • • • • doček i prihvaćanje djece stvoreni svijet i stvorenja u njemu došašće – radost Isusova dolaska na svijet Isusovo djetinjstvo i život otkrivanje tajne života u susret uskrslome Isusu majka život kršćanske zajednice crkve druge teme vjerskog sadržaja prema interesu djece Način vrednovanja • kroz praćenje provedbe bitnih zadaća i razvojnog plana ustanove • kroz nastavak rada vrtićkog tima za kvalitetu • samoevaluacija i vanjska evaluacija rada (Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja) • upitnici za djecu, odgajatelje i roditelje na kraju pedagoške godine 2.3. Program javnih potreba za djecu s teškoćama - inkluzija Vrtić ostvaruje jedan program javnih potreba za djecu s teškoćama u objektu u Crikvenici, u skupini „Smješkići“ u kojoj boravi 6 djece. Skupina poludnevnog programa "Tići" i skupina djece s teškoćama "Smješkići" prostorno su i funkcionalno povezane, a 12 svojim radom u uvjetima inkluzije koja se postiže prilagodbom okruženja, timskim radom stručnjaka različitih profila i suživotom dvije skupine djece različite dobi i potreba pridonose prepoznatljivosti našeg vrtića. Ciljevi programa • poticanje cjelokupnog razvoja djeteta s posebnim potrebama u uvjetima inkluzije (stručni tim, odgojitelji) • sustavno kroz odgojno-obrazovne sadržaje i opću informiranost djelovati na formiranje svijesti i izgradnju pozitivnih stavova i prihvaćanja djece s teškoćama u razvoju Namjena programa Program je namijenjen djeci s većim utjecajnim teškoćama u razvoju. Nazivi programa, vremenik i nositelji Skupina „Smješkići“ Radno vrijeme 7,30 13,30 Djelatnik Radno mjesto Tea Petek defektologodgajatelj Maja Rogać (zamjena Andrea Car) fizioterapeut (0,5), pomoćni djelatnik za njegu pratnju i skrb (0,5) Stručna sprema VSS Početak rada 01.09. 2014. Završetak rada 31. 7. 2015. SSS (VŠS) Način realizacije U rad programa uključen je tim stručnjaka. Svakodnevno su u rad skupine uključeni defektolog-odgajatelj, fizioterapeut, odgajatelj, stručni tim vrtića, a povremeno i vanjski suradnici (liječnik pedijatar i fizijatar), čime se otvara mogućnost holističkog pristupa. Inkluzija pruža djetetu s posebnim potrebama mogućnosti: • promatranja i oponašanja dobrih modela učenja te životnih interakcija s djecom koja nemaju teškoća, • svoj djeci a naročito djetetu s teškoćama u razvoju kroz svakodnevne situacije i planirane situacije učenja razvoj osobnih kompetencija. 13 Način vrednovanja • kroz praćenje provedbe bitnih zadaća i razvojnog plana ustanove • kroz nastavak rada vrtićkog tima za kvalitetu • samoevaluacija i vanjska evaluacija rada (Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja) • upitnici za djecu, odgajatelje i roditelje na kraju pedagoške godine 2.4. Program predškole Ciljevi programa Osiguranje dobrobiti za dijete; cjelovit razvoj, odgoj i učenje djeteta te razvoj kompetencija. Namjena programa Kurikulum predškole podrazumijeva odgojno-obrazovni rad s djecom koja su u godini su prije polaska u školu. Program predškole integriran je u redoviti odgojno obrazovni program, a za djecu koja nisu obuhvaćena programom vrtića organizira se u popodnevnim satima. Kurikulum predškole djetetu treba osigurati prilike za stjecanje iskustava kvalitetnoga institucijskoga predškolskog odgoja i obrazovanja. Nazivi programa, vremenik i nositelji Radno vrijeme 15,00 - 17,30 Djelatnik Struka Str. sprema odgojitelj ili VŠS učitelj razredne nastave Početak rada Završetak rada 2. 2. 2015. 30. 5. 2015. Broj radnih sati 250 sati Način realizacije Odgojno-obrazovni rad s djecom u godini prije polaska u školu planira se i oblikuje cjelovito (tematski, projektno), a ne parcelizirano (kao međusobno nepovezane aktivnosti, izdvojena područja učenja, uvježbavanje posebnih vještina i sl.). U kurikulumu predškole planiraju se kontekstualni uvjeti (okruženje) za održavanje različitih odgojno-obrazovnih 14 aktivnosti i stjecanje raznovrsnih odgojno-obrazovnih iskustava djece, a ne precizan tijek njihovih aktivnosti niti fragmentirani sadržaji učenja. U planiranju i oblikovanju kurikuluma predškole naglasak se stavlja na: • poticanje cjelovitog razvoja, odgoja i učenja djece te osiguranje primjerene potpore razvoju kompetencija, usklađene s individualnim posebnostima i razvojnim karakteristikama svakog djeteta • prihvaćanje igre i drugih aktivnosti koje pridonose svrhovitom učenju i cjelovitom razvoju djece te razvoju navika tjelesnog vježbanja i očuvanja vlastitoga zdravlja • učenje koje treba biti nestandardizirani proces, a koji se događa u svrhovitome kontekstu u sklopu kojeg djeca uče istraživanjem, otkrivanjem i rješavanjem problema • poticanje samoiniciranog učenja djece i osposobljavanje djece za planiranje i evaluaciju vlastitog učenja te upravljanje tim procesom • stvaranje primjerenog okruženja za spontano bogaćenje rječnika, kvalitetno izražavanje i razvoj razumijevanja, slušanja, govora i jezika odnosno razvijanje predčitačkih i grafomotoričkih vještina u kontekstualno povezanim situacijama • kontekstualno uočavanje odnosa među predmetima i pojavama te poticanje i osnaživanje istraživačkih interesa djece za matematičko-logičke i prirodoslovne aktivnosti • upoznavanje djece s informacijsko-komunikacijskom tehnologijom i mogućnostima njezina iskorištavanja u svrhu obogaćivanja i produbljivanja njihova učenja • poticanje djece na iskazivanje i realizaciju vlastitih interesa i ideja, razvoj kritičkog mišljenja te nesmetano planiranje, organiziranje i provedbu aktivnosti • razvoj sposobnosti djece za aktivno sudjelovanje u društvenim i kulturnim događajima • razvoj sposobnosti djece za komunikaciju u multikulturnoj i višejezičnoj međunarodnoj zajednici • razvoj osobnih potencijala djece (spoznajnih, umjetničkih, motoričkih i sl.) • prihvaćanje i poticanje kreativnog izražavanja ideja, iskustava i osjećaja djece u raznim umjetničkim područjima i izražajnim medijima • poticanje djece na poštovanje i njegovanje vlastite kulturne i povijesne baštine • razvoj socijalnih kompetencija djece osiguravanjem sigurnih i podržavajućih kontekstualnih uvjeta koji omogućuju privikavanje na izvanobiteljski i institucijski kontekst, potiču kulturu komunikacije, zajedničkog življenja i ophođenja, razvoj socijalno-emocionalnih veza s vršnjacima, suradničko učenje, nenasilno rješavanje sukoba, timski rad – dogovaranje i podjela uloga, preuzimanje odgovornosti za vlastito ponašanje i postupke prema sebi, drugima i okruženju itd. • poticanje djece da osvijeste važnost obiteljskog i institucijskog okruženja za njihov život, odgoj i učenje. 15 Način vrednovanja • kroz praćenje provedbe bitnih zadaća i razvojnog plana ustanove • kroz nastavak rada vrtićkog tima za kvalitetu • samoevaluacija i vanjska evaluacija rada (Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja) • upitnici za djecu, odgajatelje i roditelje na kraju pedagoške godine 2.5. Programi za roditelje 2.5.1. Rastimo zajedno Program je razvijen u okviru UNICEF-ovog Programa za rani razvoj djece i poticajno roditeljstvo ("Prve tri su najvažnije") s ciljem osnaživanja suradnika u predškolskim ustanovama za pružanje podrške roditeljima u najboljem interesu djece. Program konceptualno-programski vode prof. dr. Ninoslava Pećnik i prof. Branka Starc, dok je logističko-organizacijska podrška osigurana iz Ureda UNICEF-a. U cijelosti se provodi u suradnji s Odsjekom za predškolski odgoj Agencije za odgoj i obrazovanje. Ciljevi programa Glavni cilj programa radionica je stvoriti poticajno i osnažujuće okruženje u kojemu roditelji s voditeljicama radionica i s drugim roditeljima razmjenjuju ideje o načinima na koje žive svoje roditeljstvo i o načinima na koje se odnose prema svojem djetetu; bolje upoznaju sebe kao roditelja te doznaju i za druge moguće načine odnošenja prema djetetu. Također se upoznaju sa znanstvenim stajalištima o pozitivnoj interakciji roditelja i djeteta, kao i o roditeljstvu na dobrobit djeteta (i roditelja). Namjena programa Svrha programa radionica za roditelje „Rastimo zajedno“ jest omogućiti protok informacija, znanja, vještina i podrške koji roditeljima koriste u ispunjavanju njihovih roditeljskih odgovornosti te promiču rast i razvoj kako roditelja tako i djeteta. Program Voditelji Rastimo zajedno Sandra Erceg Tatjana Car- Vrijeme rada i Broj roditelja trajanje programa 11 radionica za do 20 roditelje u 16 Kolombo Marija Miškulin trajanju od dva sata Način realizacije Radionice u trajanju 2 sata. Teme radionica: 1. Roditelji 21. stoljeća 2. Roditeljstvo u najboljem interesu djeteta 3. Roditeljski ciljevi 4. Sva naša djeca i kako ih volimo 5. Slušanje-vještina roditeljstva 6. Kako dijete uči o svijetu oko sebe 7. Postavljanje granica 8. Biramo i kreiramo rješenja 9. Još želim znati 10. Biti roditelj: utjecaj i izbori 11. Završetak i novi početak Na radionicama roditelji s voditeljicama i s drugim roditeljima razmjenjuju ideje o načinima na koje žive svoje roditeljstvo, upoznaju bolje sebe kao roditelja, uviđaju načine na koje se odnose prema svom djetetu te doznaju i za druge moguće načine. Također se upoznaju sa znanstvenim stajalištima o pozitivnoj interakciji roditelja i djeteta, kao i o roditeljstvu na dobrobit djeteta (i roditelja). Uz to, preispituju se vrijednosti u podlozi vlastitog roditeljstva, uči o potrebama djece i roditelja i načinima njihovog zadovoljavanja, vježbaju komunikacijske vještine i odgovara na druga pitanja za koja roditelji izraze interes. Predavanjima i vježbama stječu se znanja i vještine koje roditeljima koriste u odnosu s djetetom. Razgovorom se izmjenjuju iskustva o rješavanju problema s djetetom. Druženjem se postaje sigurniji, samopouzdaniji, zadovoljniji. Način vrednovanja • upitnici i evaluacijske liste za roditelje prije početka i nakon održanog ciklusa radionica • evaluacija voditelja radionica nakon svake provedene radionice 17 2.5.2. Rastimo zajedno Plus Ciljevi programa Svrha Programa radionica s roditeljima „Rastimo zajedno Plus“ je omogućiti protok informacija, znanja, vještina i podrške koji roditeljima koriste u ispunjavanju njihovih roditeljskih odgovornosti te promiču osobni rast i razvoj kompetentnosti i roditelja i djeteta. Namjena programa Program radionica s roditeljima “Rastimo zajedno Plus” namijenjen je roditeljima djece s teškoćama u razvoju u dobi do osam godina života. Glavni cilj Programa radionica je stvoriti poticajno i osnažujuće okruženje u kojem roditelji s voditeljicama radionica i s drugim roditeljima: • razmjenjuju ideje o načinima na koje žive svoje roditeljstvo, • upoznaju bolje sebe kao roditelja i • prepoznaju učinkovite načine kako se nositi s dodatnim opterećenjima pod kojima žive, • kao i načine na koje se odnose prema svom djetetu te • doznaju i za druge moguće načine odnošenja prema djetetu. Također se upoznaju sa znanstvenim stajalištima o razvojno poticajnoj interakciji roditelja i djeteta, kao i o roditeljstvu na dobrobit djeteta i roditelja. Program Voditelji Vrijeme rada i trajanje programa Broj roditelja Rastimo zajedno Plus Tea Petek Marija Miškulin 11 radionica za do 20 roditelje u trajanju od dva sata Način realizacije Program radionica s roditeljima djece s teškoćama u razvoju „Rastimo zajedno Plus“ sastoji se od jedanaest dvosatnih konceptualno i tematski povezanih radionica koje provode posebno educirani voditeljski timovi stručnjaka za podršku ranom razvoju. • Svako je dijete posebno, svaki je roditelj poseban • Između očekivanja i prilagodbe • Četiri stupa roditeljstva • Psihološke potrebe djeteta i roditeljski ciljevi • Sva naša djeca i kako ih volimo 18 • Slušanje – važna vještina roditeljstva • Kako dijete uči o svijetu oko sebe? • Granice: zašto i kako? • Roditeljske odgovornosti • Biti roditelj: utjecaji i izbori • Završetak i novi početak Način vrednovanja • upitnici i evaluacijske liste za roditelje prije početka i nakon održanog ciklusa radionica • evaluacija voditelja radionica nakon svake provedene radionice 2.5.3. Klub roditelja Rastimo zajedno Ciljevi programa Nastavak poticajnog i osnažujućeg druženja za roditelje koji su završili program Rastimo zajedno kroz teme vezane uz roditeljstvo. Druženje i upoznavanje cijele obitelji Rastimo zajedno. Namjena programa Nakon završenog ciklusa omogućiti nastavak protoka informacija, znanja, vještina i podrške koji roditeljima koriste u ispunjavanju njihovih roditeljskih odgovornosti te promiču rast i razvoj kako roditelja tako i djeteta Program Voditelji Klub roditelja Rastimo zajedno Tea Petek Marija Miškulin Vrijeme rada i trajanje programa 2 radionice /susreta za roditelje u trajanju 2 sata Broj roditelja koji se odazovu iz svih dosadašnjih generacija Način realizacije Nakon završenog ciklusa održati dvije radionice za sve roditelje koji su završili program Rastimo zajedno. 19 Način vrednovanja Evaluacijske liste voditelja nakon održanih radionica. 2.6.3. Ostali oblici podrške roditeljstvu Psihološko savjetovalište za roditelje Savjetovalište za roditelje je osmišljeno kao podrška i pomoć roditeljima. Ciljevi Opći cilj je pomoć i podrška roditeljima. Zajedno sa psihologom roditelji postavljaju individualne ciljeve i razvijaju konkretne planove za nadilaženje prepreka. Namjena Savjetovalište mogu koristiti svi roditelji djece koja pohađaju Dječji vrtić Radost. Savjetovalište za roditelje Voditelj Vrijeme rada i Broj roditelja trajanje Marija Miškulin Savjetovalište djeluje cijele ped. god., prema potrebi roditelja Individualno savjetovanje Način realizacije Savjetovanje je individualno u dogovoreni termin. Teme s kojima se roditelji mogu javiti psihologu su raznolike: neke se tiču razvojnih problema djece, neke se odnose na odgojne dileme, dio tema se odnosi na životne gubitke, rastave, donošenje važnih životnih odluka. Način vrednovanja • broj roditelja koji su koristili usluge savjetovališta tijekom pedagoške godine 20 Zdravstveno savjetovalište za roditelje Zdravstveno savjetovalište za roditelje je osmišljeno kao podrška i pomoć roditeljima u zdravstvenim temama. Ciljevi Opći cilj je pomoć i podrška roditeljima u rješavanju zdravstvenih poteškoća djeteta i dilema roditelja. Namjena Savjetovalište mogu koristiti svi roditelji djece koja pohađaju Dječji vrtić Radost. Zdravstveno savjetovalište za roditelje Voditelj Vrijeme rada i trajanje Broj roditelja Ivna Ružić Savjetovalište djeluje cijele ped. god., svaki dan od 8 do 15 sati Individualno savjetovanje Način realizacije Savjetovalište je otvoreno svaki radni dan u terminu od 8 do 15 sati ili po najavi. Teme s kojima se roditelji mogu javiti su alergije, prehrambene navike, higijenske navike i razne druge teme. Način vrednovanja • broj roditelja koji su koristili usluge savjetovališta tijekom pedagoške godine Na temelju čl. 39. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (Narodne novine br. 10/97, 107/07 i 94/13) i čl. 55. Statuta Dječjeg vrtića RADOST, Odgojiteljsko vijeće je na sjednici održanoj 18. rujna 2014. godine utvrdilo Kurikulum Dječjeg vrtića RADOST za pedagošku godinu 2014./15. Ravnateljica: Martina Magaš 21 Na temelju čl. 21. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju i čl. 40. Statuta Dječjeg vrtića RADOST, Upravno vijeće Dječjeg vrtića RADOST je na 40. sjednici održanoj 25. rujna 2014. godine, na prijedlog ravnateljice, donijelo Kurikulum Dječjeg vrtića RADOST za pedagošku godinu 2014./15. KLASA: 601-02/14-01/19 URBROJ: 2107/01-09/02-14-1 Crikvenica, 25. rujna 2014. Predsjednik Upravnog vijeća: Vladimir Domijan 22
© Copyright 2024 Paperzz