Nagodbe i tržište kapitala Informacije s nagodbenih ročišta utjecale su na snažne dnevne promjene cijena pojedinih dionica Županije važne za razvoj Iz državnog je proračuna u prošloj godini izdvojeno 800 milijuna kuna za razvitak općina, gradova i županija Navike plaćanja Odobravanje iznadprosječno dugih rokova glavni je krivac za neuredne navike plaćanja u B2B sektoru aktualno aktualno svijet financija Str. 12 Str. 11 Str. 20 2008 2009 2010 2010 2011 2012 3 7 9 5 Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Utemeljen 1953. Ponedjeljak, 23. rujna 2013. Godina 60 / Broj 3795. www.privredni.hr 60 1953 2013 privredni vjesnik još jeftinija struja / porazna demografija / bjelovarski sajam / sajam županija / regija / svijet financija nove investicije u proizvodne djelatnosti ulaganja ipak ima Gospodarsku klimu popravljaju tek otvorena nova tvornica vijaka u Kninu, nova zapošljavanja u obućarskoj industriji u Prelogu i najave investicija u farmaceutici >>4-5 AN SEBOG POR P IL info EEN i ork onos Što d rope Netw u E prise Enter na Jednu uloženu 1,5 kuna u proračun Intervju: Josip Butara, direktor ultre >> 21 >> 6-7 Osim visokog povrata u proračun, stambene štedionice pozitivno utječu i na zaposlenost i smanjenje sive ekonomije Grupacija koja obuhvaća 21 hrvatski trgovački lanac, a godišnji promet joj premašuje tri milijarde kuna, mijenja imidž i ime Energetska konferencija 2. – 3.10. 2013. Energetska konferencija Energetska konferencija UVOD www.privredni.hr Broj 3795, 23. rujna 2013. Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta: Daljnje ukidanje parafiskalnih nameta Projektom Poboljšavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice (BIZimpact), koji je dio programa Regionalna konkurentnost, financiran sredstvima IPA programa EU-a i hrvatske vlade u iznosu od 1,5 milijuna eura, lakše ćemo ostvariti dio ciljeva Vlade. Neki od ciljeva su: uspostava dijaloga s poduzetnicima, usvajanje kvalitetnih zakona te unapređenje poslovnog okruženja. Također, nastavit ćemo s daljnjim ukidanjem parafiskalnih nameta. Ističem kako je Vlada dosad smanjila nelikvidnost za 10 milijardi kuna što je značajan uspjeh. Tomislav Tolušić, predsjednik Hrvatske zajednice županija: Županijski položaj nije vidljiv, ali je bitan Hrvatske županije žele biti uključene u operativne programe za EU kako bi svojim iskustvom s terena i informacijama iz prve ruke bile stručna podrška Ministarstvu. Ako se dolazi iz raznih županija u Zagreb, prolaze se i županijske ceste. Djeca se vode u županijske škole, a ako je netko bolestan odlazi u županijski dom zdravlja. Ako se pak vadi građevinska dozvola ili legalizira objekt, to se radi u županijskim institucijama. Županije imaju bitan položaj, on možda nije vidljiv, ali kroz županije se odrađuje veliki broj raznih stvari. Zlatan Fröhlich, predsjednik HGK-Komore Zagreb: Jačanje gospodarske suradnje Potpisivanje sporazuma o suradnji između HGKKomore Zagreb i Privredne komore Unsko-sanskog kantona logičan je korak u daljnjem jačanju suradnje između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, država koje su snažno povezane kao partneri u trgovini, ali i drugim područjima poput prometa, poljoprivrede, turizma, energetike i zaštite okoliša. Zajednički projekti, nastupi na sajmovima, edukacije i izravna povezivanja naših gospodarstvenika samo su neke od aktivnosti kojima ćemo se posvetiti u nastavku naše suradnje. IMPRESUM Glavni urednik: Darko Buković Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić Novinari: dr. Uroš Dujšin, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima? Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni, financijski savjet? 3 pvinfo G(h)ost komentator: Boris Belak, kreativni direktor, predavač i autor knjiga o oglašavanju Strahopoštovanje je stvar prošlosti U reklame danas ne samo da se ne vjeruje, nego one većinom iritiraju publiku koja čini sve da bi ih izbjegla O vog lipnja pozvali su me na Branding konferenciju u Sarajevu, da kažem nešto kratko o značenju i važnosti brenda. Kada sam izlaganje započeo sa slučajem infarkta u finskoj sauni, mogao sam i očekivati da će publika ostati u čudu. Riječ je o živopisnoj – i da, ponešto morbidnoj – ilustraciji Simona Anholta, kojeg mediji rado nazivaju “ocem brendiranja nacija”. (Anholt je prvi istaknuo kako danas od brendiranja ne može pobjeći nitko, pa ni nacija. Nacije tako poimamo ili kao radišne, ili kao tehnološki napredne, ili nepouzdane itd. – koliko god to nepravedno bilo, jer nažalost je prečesto linija između brendiranja i stereotipiziranja suviše tanka.) Pa što sa saunom? Jedan je finski novinar prije nekoliko godina zabrinuto upitao Anholta kako će reagirati strani mediji kad doznaju da je jedan sportaš umro od infarkta u sauni - što će si ljudi misliti o Finskoj? Anholt je odgovorio da čak i ako jedan čovjek mjesečno skonča u sauni u Finskoj, na zao glas može doći samo sauna kao takva – ali i dalje ne Finska! Naime, Finsku će se i dalje – opravdano – smatrati naprednom zemljom u kojoj bi mnogi rado vidjeli svoju budućnost i budućnost svoje djece. Pouka je vrlo jednostavna: dobar, snažan i pouzdan brend čuva nas i kroz lošija vremena – koja dođu prije ili kasni- Mnogi su brendovi ovdje pomalo zapeli u svojoj slavnoj prošlosti je, a ne zna se koliko će trajati. Danas, u digitalnoj eri, eri društvenih mreža i opće dostupnosti i povezanosti, već i sam pojedinac postaje svojevrsni brend – postaje svoj vlastiti komunikacijski medij, bez posrednika, kao i kreator vlastitog “brending” sadržaja. Već su i današnji dvadesetogodišnjaci itekako svjesni toga, kao i svoje moći koju im donosi takva situacija. Kao postojeći i potencijalni novi potrošači, oni više ne gledaju medijske sadržaje i oglašivače kroz razne nametnute filtere. Strahopoštovanje, ako ga je ikad bilo, stvar je nepovratne prošlosti. Komunikacija marketinških i oglašivačkih ideja više se ne može promatrati lakonski, podrazumijevajući da se u reklamu vjeruje – jer ne samo da se ne vjeruje, nego reklame većinom iritiraju publiku koja čini sve da bi ih izbjegla. “Digitalna” je publika nestrpljiva, brza i samosvjesna. Prije gotovo godinu dana objavio sam tekst o tome kako na ovim prostorima stvarna marketinška i oglašivačka komunikacija tek počinje: veliki igrači ovdje postaju tek mali izazivači u europskoj areni, prepunoj opcija, ali i znatno iskusnijih i lukavijih marketinških i oglašivačkih igrača, da ne kažemo onih kojima je briga za želje i potrebe kupca realna i uhodana aktivnost, a ne samo tekst u korporativnoj brošuri. Uz to, mnogi su brendovi ovdje pomalo zapeli u svojoj slavnoj prošlosti, oslanjajući se na to da će kupac radije kupovati “domaće”. Pa, kako smo vidjeli, teško da hoće ako je skuplje. Svojom komunikacijom i dizajnom uspjeli su time stvoriti procjep od, u nekim slučajevima, čak dva desetljeća. A u međuvremenu se generacija lojalnih kupaca umirovila, prestavši biti kupovno potentna, dok vezu s novijim, nadolazećim generacijama kupaca nitko nije još izgradio do te mjere da bi mirno mogao konstatirati kako je izgrađen brend koji ga može provesti i kroz krizu i kroz priključenje na veće tržište. Suvremena komunikacija ideje zahtijeva isključivo micanje fokusa sa samog oglašivača na uvid u želje i potrebe publike, što tek tada može rezultirati iskrenom, životnom, aktivirajućom, inspirirajućom i, naravno, ekonomski učinkovitom marketinškom strategijom, kao i oglašivačkom komunikacijom. Prisjetimo se finske saune: koliko brend kojim upravljamo može izdržati “udara” neugodnih slučajeva? Rok za započinjanje ozbiljnog razmišljanja o tome? Jučer. Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 4846 233, 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: redakcija@privredni.hr Marketing i promocija: Tel: +385 1 5600 000 Faks: +385 1 4846 232 E-mail: marketing@privredni.hr Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631 Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija: Tel: +385 1 5600 000 E-mail: pretplata@privredni.hr Direktor: Darko Buković PV grafika: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru Tajnica glavnog urednika i direktora: Tel: +385 1 5600 001 Faks: +385 1 4846 656 E-mail: uprava@privredni.hr 4 TEMA TJEDNA *vijesti Ina dobila certifikat Poslodavac Partner Treću godinu za redom Ina je dobila priznanje Poslodavac Partner. Taj se certifikat dodjeljuje za izvrsnost u upravljanju ljudskim resursima. Cilj projekta Poslodavac Partner je prepoznavanje i isticanje organizacija koje kvalitetno upravljaju ljudskim resursima te propagiranje i implementacija onih standarda koji dokazano i smisleno unapređuju poslovne rezultate i kvalitetu rada. Novi izvozni uspjeh Končara Filipinska Energetska regulatorna komisija (ERC) izdala je potvrdu o završetku radova na obnovi Hidroelektrane Binga na Filipinima, za koju je četiri generatora proizvelo Društvo Končar-Generatori i motori (GIM). S norveškom tvrtkom SN Aboitiz Power Benguet, GIM je ugovorio isporuku aktivnih dijelova generatora, provjeru ostalih dijelova te nadzor montaže, ispitivanja i puštanja u pogon četiriju generatora. Sredinom srpnja bila je primopredaja zadnjeg, četvrtog generatora na HE Binga koja je u zajedničkom vlasništvu lokalnog Aboitiz Powera i norveškog SN Powera. Vrijednost ugovora iznosi više od 13 milijuna američkih dolara. Sporazum o suradnji Predstavnici Hrvatske gospodarske komore-Komore Zagreb i Privredne komore Unsko-sanskog kantona potpisale su Sporazum o suradnji s ciljem bolje razmjene informacija među komorama, jačeg poslovnog povezivanja i definiranja ostalih oblika regionalne suradnje. Sporazum je potpisan u sklopu 11. međunarodnog sajma EKOBIS 2013., nedavno održanog u Bihaću. Privredni vjesnik Broj 3795, 23. rujna 2013. ( 35 mil € ( 400 vrijednost investicije novih radnih mjesta Otvorena nova tvornica vijčane opreme u Kninu Najmodernija tvornica vijaka u regiji Kompletna proizvodnja iz nove tvornice namijenjena je izvozu, ustvrdio je vlasnik DIV Grupe Tomislav Debeljak na otvaranju tvornice u Kninu, dodajući kako će se vrijednost izvoza u ukupnoj proizvodnji postupno povećati sa 20 milijuna eura na više od 130 milijuna eura 20 milijuna eura na više od 130 milijuna eura. Najveći kupci DIV-ovih proizvoda u Hvatskoj su Same Deutz Fahr, Hrvatske željeznice, Dalekovod-Proizvodnja, Đuro Đaković-Specijalna vozila, a u inozemstvu Reyer, HP Import, Vipa, FM, BMG World, NSS, Bossard... Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr S večanim puštanjem u rad nove tvornice vijaka u Kninu započela je proizvodnja u jednoj od najmodernijih takvih tvornica u svijetu. Investicija samoborske DIV Grupe u ovu tvornicu iznosi 35 milijuna eura, a njenom realizacijom se otvara 400 novih radnih mjesta. Procjenjuje se da će još oko 350 ljudi biti indirektno zaposleno u ostalim logističkim i servisnim djelatnostima izvan samog DIV-a. Podsjetimo, U našoj tvornici vijaka udio direktnog izvoza u ukupnom prometu lani je iznosio 65 posto, rekao je Debeljak nakon velikih problema s administracijom, gradnja nove tvornice započela je 2010. godine. Investitori su posebnu pozornost posvetili optimizaciji procesa i iskorištavanja energije radi postizanja pune konkurentnosti. Osim velikih proizvodnih kapaciteta u sklopu tvornice su i dvije nove poslovne zgrade DIV Grupe, visokoregalno skladište, te potpuno nov energetski sustav sa 14-megavatnom trafostanicom i rasklopištem. Investicija je realizirana u najvećem dijelu vlastitim sredstvima iz zadržane dobiti, u iznosu od 25 milijuna eura. Preostalih 10 milijuna eura osigurano je kreditom Hrvatske banke za obnovu i razvitak preko Hrvatske poštanske banke. Moderan pogon Na površini od 22.000 četvornih metara odvijat će se kompletna proizvodnja standardnih vijaka od pripreme do završne obrade. Instalirane su 23 linije za proizvodnju vijčane robe, 14 linija za valjanje navoja, tri linije za toplinsku obradu vijčanog materijala - svaka kapaciteta tri tone po satu, dvije linije za površinsku zaštitu galvanskim cinčanjem - svaka kapaciteta oko pet tona po satu, te nova poluautomatska pakirnica vijčanog materijala uz osiguranu transportnu komunikaciju željeznicom i cestom. Planira se više od 3300 zaposlenih DIV Grupa, bez Brodosplit brodograđevne industrije, jedna je od vodećih tvornica vijaka u Europi s poslovanjem na osam lokacija u šest država i više od 1000 zaposlenih. Ulaganjima u nove kapacitete i nove tehnologije tvrtka se stalno razvija, a njena uprava planira daljnji rast. Završetkom prve faze restrukturiranja Brodosplita i s dosezanjem punog kapaciteta nove tvornice u Kninu, DIV Grupa će zapošljavati više od 3300 radnika. Centralna lokacija i sjedište je u Samoboru, što je ujedno i proizvodna lokacija specijalizirana za proizvodnju vijčanih elemenata metodom hladnog i toplog kovanja, velikim dijelom prema specijalnim zahtjevima kupaca. “Zbog stalnog povećanja narudžbi i potreba za vijčanom robom u Europi, DIV Grupa je odlučila investirati u proširenje kapaciteta i izgradnju nove tvornice u Kninu, jer naši trenutni kapaciteti ne zadovoljavaju potrebe. Naime, u našoj tvornici vijaka udio direktnog izvoza u ukupnom prometu prošle je godine bio 65 posto, a promatrajući samo proizvodnju, udio direktnog izvoza u toj godini je bio preko 85 posto. Kompletna proizvodnja iz nove tvornice namijenjena je izvozu, što znači da ćemo značajno povećati izvoznu komponentu”, ustvrdio je Tomislav Debeljak, vlasnik DIV Grupe, na otvaranju nove tvornice u Kninu, dodajući kako će se vrijednost izvoza u ukupnoj proizvodnji ove tvornice vijaka postupno povećati sa Značaj za stanovništvo “Ovo je povijesni dan jer smo prije 22 godine napuštali Knin, a danas otvaramo vrijednu investiciju u kojoj je već zaposlen velik broj radnika, a bit će ih zaposleno i više. Nadam se da ćemo nastaviti ovim putem prosperiteta kojim smo krenuli”, ustvrdila je Josipa Rimac, gradonačelnica Knina. Ivo Milatić, pomoćnik ministra gospodarstva, rekao je kako je oduševljen otvaranjem velikog proizvodnog pogona u Kninu i novim radnim mjestima. “Novi pogoni u Kninu će dijelom osigurati budućnost još uvijek gospodarski osiromašenoj kninskoj regiji. Takvih bi primjera trebalo biti i više, jer Vlada kroz Zakon o strateškim investicijama dosta radi na uklanjanju birokratskih barijera”, rekao je Milatić naglasivši također da se nakon privatizacije Brodosplita, u kojoj je to brodogradilište preuzeo vlasnik DIV Grupe, procesi odvijaju prema planu i da će Brodosplit uspješno poslovati. 5 www.privredni.hr Broj 3795, 23. rujna 2013. ( sa 34 na 4% pao globalni udjel Europe u proizvodnji cipela ( 70% hrvatske proizvodnje ide u izvoz Nova industrija obuće Cipele iz Preloga konkurentne globalno Novo zapošljavanje u Prelogu izazvalo je zabrinutost u Austriji, gdje Paul Green zapošljava oko 150 ljudi, no Huber je u tamošnjim medijima odbacio mogućnost otkaza austrijskim radnicima zbog pogona u Hrvatskoj Drago Živković zivkovic@privredni.hr G lobalna industrija obuće doživjela je u proteklih 25 godina ogromne promjene. Tako je 1985. godine u svijetu proizvedeno 8,8 milijardi pari obuće, a u 2012. više od 21 milijardu pari, prema podacima Hrvatskog društva kožara i obućara. U istom je razdoblju udjel Kine u svjetskoj proizvodnji obuće porastao sa 17 na više od 60 posto, a udjel Europe je smanjen sa 34 na samo četiri posto. Samo u razdoblju od 2010. do 2012. godine potrošnja obuće u Kini porasla je za 21 posto, u Indiji za 11 posto, dok je u SAD-u pala za 4,2 posto, a u Europi za čak 13,4 posto. Unatoč ra, vrijedna oko pet milijuna eura, iako se u nekim medijima spominjalo i 10 lično u toj regiji, u kojoj je duga tradicija proizvodnje cipela, a nama je iznimno milijuna. Iako neočekivan u kontekstu globalnog tržišta, izbor Međimurja za tvrtku iz Salzburga zapravo nije nelogičan, jer već 20 godina surađuju s proizvođačima obuće Meisom iz Goričana i Ivančicom iz Ivanca. “Osjećamo se od- važna kvaliteta”, izjavio je Huber. Paul Green je u Prelogu zaposlio 50 radnika, a u iduće dvije godine planira još 400 očiglednom pomicanju težišta globalne industrije obuće prema zemljama u razvoju, austrijski Paul Green, jedan od vodećih europskih brendova ženske obuće, odlučio je svoju novu tvornicu izgraditi u međimurskom gradiću Prelogu. Investicija je, po riječima direktora kompanije Geralda Hube- Regionalna koncentracija Hrvatska industrija obuće izrazito je regionalno koncentrirana. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, gotovo 70 posto ukupno zaposlenih u proizvodnji obuće radi u samo dvije županije, Varaždinskoj i Međimurskoj. Izvoz obuće također je oko 70 posto od ukupne proizvodnje, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku, vrijednost izvoza kože i srodnih proizvoda u prvih je šest mjeseci premašila milijardu kuna, uz blagi porast. U prvom valu Paul Green je u Prelogu zaposlio 50 radnika, a proklamirani je plan do kraja godine zaposliti još barem 100 radnika, te u iduće dvije godine još 400, što uključuje i zaposlene u budućem logističkom i distribucijskom centru za cijelu regiju. Ove su najave izazvale zabrinutost u Austriji, gdje Paul Green zapošljava oko 150 ljudi, no Huber je u tamošnjim medijima odbacio mogućnost otkaza austrijskim radnicima zbog zapošljavanja u Hrvatskoj. Sve tvornice Paula Greena zajedno dnevno proizvedu 10.000 cipela, a ova u Prelogu počela je sa 1000 pari dnevno, ali bi vrlo brzo trebala dostići 2000. Proizvodnja bi trebala biti nastavljena i u Meisu i u Ivančici, kao i u tri pogona u BiH. Godišnje Paul Green proda cipela za oko 100 milijuna eura, najviše na tržišta Zapadne Europe, ali i u SAD-u i Japanu. Novi investicijski ciklus koprivničke kompanije Belupo ulaže 500 milijuna kuna u nove pogone Postojeće dvije tvornice i mikrobiološki laboratorij, iako najsuvremeniji u ovom dijelu Europe, više nisu dovoljni za potrebe poslovanja na 16 farmaceutskih tržišta Koprivnička kompanija Belupo priprema novi investicijski ciklus vrijedan 500 milijuna kuna. Gradit će novu tvornicu lijekova, četvrti Belupov pogon, jer postojeće dvije tvornice i mikrobiološki laboratorij, iako najsuvremeniji u ovom dijelu Europe, više nisu dovoljni za potrebe poslovanja na 16 farmaceutskih tržišta. Ulaganje još treba potvrditi nadzorni odbor kompanije, ali neslužbeno se doznaje da bi novi po- gon trebao početi s radom 2016. godine. U tvornici će se proizvoditi lijekovi u krutim i polukrutim oblicima (kreme i masti). Investicija bi trebala proizvodne kapacitete Belupa podići za trećinu, a u proizvodnji polukrutih oblika kapacitet će biti povećan čak dva i pol puta. Koprivnička kompanija prošle je godine ostvarila prihod od 632 milijuna kuna, što je četiri posto više nego u 2011. godini. Ostvarena je dobit od 81 milijun kuna. Bruto marža u 2012. godini iznosila je 63,6 posto, dok je u 2011. godini bila 62,6 posto. Prošlogodišnje investicije i investicijsko osiguranje Belupo su stajali oko 20 milijuna kuna. U kompaniji radi 1250 ljudi, od čega 27 posto ima visoku stručnu spremu. U idućem razdoblju, uz novu investiciju, Belupo planira još više povezati istraživanje i tehnološka poboljšanja s razvojem novih proizvoda. Novi proizvodi, uvedeni na tržište u posljednjih s posebnom namjenom. Uz hrvatsko tržište nastavit će se širiti u inozemstvu, uz fokus na tržištima Istočne i Jugoistočne Investicija bi trebala proizvodne kapacitete Belupa podići za trećinu pet godina, čine 30 posto njihove prodaje. Uz ostalo, orijentirali su se na generičke lijekove, dodatke prehrani i kozmetiku Europe te izvoz lijekova koji se ne izdaju na recept (OTC lijekovi). Belupo posjeduje certifikate kvalitete proi- zvodnje što mu omogućava provođenje kliničkih studija za nove lijekove na području Europske unije. Lijekovi koje proizvode klasificirani su u 11 skupina, a već dugi niz godina vode na hrvatskom tržištu lijekova koji djeluju na kardiovaskularni sustav. Prema količinama, tu drže oko 20 posto tržišta. Belupo je prošle godine dobio i Zlatnu kunu kao najuspješnije veliko trgovačko društvo Koprivničko-križevačke županije. (I.V.) 6 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3795, 23. rujna 2013. ( 10% niže cijene ( već 12 godina nudi GEN-I u odnosu na HEP Josip Butara, direktor grupacije Ultra GEN-I i RWE odgovorili HEP-u Struja još jeftinija U brzo nakon što je Hrvatska elektroprivreda najavila kako će od 1. listopada smanjiti proizvodni dio cijene električne energije za kućanstva za 10,7 posto, čime će računi oko 2,15 milijuna građana biti u prosjeku mjesečno niži između šest i sedam posto, javila se i konkurencija. Naime, slovenska tvrtka GEN-I u sklopu ponude Jeftina struja najavila je dodatno sniženje cijena električne energije za kućanstva. Drugim riječima, one će i dalje biti za 10 posto niže u odnosu na nove cijene HEP-a, čime GENI potvrđuje obećanje da će uvijek biti najpovoljniji na hrvatskom tržištu. Tako će od 1. listopada razina uštede korisnika Jeftine struje u segmentu kućanstava biti gotovo jednaka kao i prije HEP-ove najave sniženja. Tvrtka naglašava da HEP ponovno nije objavio snižavanje cijena električne energije za male poduzetnike koji i dalje plaćaju visoku cijenu, dok GEN-I jamči uštede i od 30 posto Ultra gros po Prije osam godina osnovano je Udruženje hrvatskih trgovačkih k kojima su neke trgovačke kuće, ranije udružene u dvije trgovačk Ultra, pa se shodno tome promijenio i vizualni identitet grupacije za male poduzetnike. “Kao što smo obećali, odlučili smo dodatno sniziti vlastite cijene u ponudi Jeftina struja jer želimo ostati najjeftiniji ponuđač električne energije na tržištu. To je pozicija koju držimo na svim tržištima gdje poslujemo i smatramo da će to korisnici znati cijeniti”, kaže predsjednik Uprave Grupe GEN-I Robert Golob. “Otkako smo počeli sa snižavanjem cijena na hrvatskom tržištu, smatram da smo na najbolji način pokazali kakve su koristi od ulaska u EU te od usvajanja europskih normi u Hrvatskoj”, ističe on. Politiku najnižih cijena električne energije bez ugovornih obveza GENI Zagreb temelji na jamstvu da neće povisiti cije- ne do kraja 2015. godine. Na taj način, priopćeno je iz agencije Grayling, tvrtka se obvezala da maksimalne cijene neće rasti do 1. siječnja 2016., već postoji samo mogućnost njihovog sniženja. Druga tvrtka, RWE Energija, od početka dolaska na hrvatsko tržište građanima je ponudila uštedu do 12 posto u odnosu na onu HEP Operatora distribucijskog sustava (ODS). A ta odluka ostaje bez obzira na promjenu cijene tog dominantnog opskrbljivača u nas, priopćeno je iz tvrtke Briefing komunikacije. RWE Energija će također cijene prilagoditi već od 1. listopada, a one će se odnositi i na one korisnike koji su već potpisali ugovor s tom tvrtkom. (B.O.) Weekend Media Festival Banke uvode virtualne poslovnice Šesti Weekend Media Festival ove je godine proširio svoj doseg. Više nije samo najveće regionalno okupljanje komunikacijske industrije, nego je počeo privlačiti i druge djelatnosti. Tako su čelni ljudi Zagrebačke i Raiffeisen banke na panel raspravi o tehnološkim promjena- na tržištu djeluje Ultra gros ma najavili skoro uvođenje virtualnih poslovnica i promjenu modela poslovanja, pa banke više neće nuditi gotove proizvode za nepoznate klijente, nego stvarati posebne proizvode za prepoznate individualne klijente. Predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković vjeruje da će se ta promjena dogoditi u iduće dvije godine, dok predsjednik Uprave Raiffeisen banke Zdenko Adrović smatra da će za prepoznavanje klijenata biti potrebno i spajanje baza podataka koje imaju banke s bazama podataka komunalnih poduzeća, ali uz sprečavanje zloporabe. Osiguravateljska društva ipak više ovise o osobnom kontaktu, jer u slučaju štete klijenti očekuju da s njima razgovara živ čovjek a ne stroj, stoga predsjednik Uprave Croatia osiguranja Krešimir Starčević smatra da će tehnološke promjene zadnje doći u njegovu djelatnost. Iznimno bogat program Weekend Media Festivala prošlog tjedna u Rovinj je privukao oko 4000 sudionika iz zemalja regije, a uz vodeće poslovne ljude iz regije, predavači su bili i menadžeri globalnih kompanija, poput Nestlea i Googlea. (D.Ž.) Sanja Plješa pljesa@privredni.hr U druženje hrvatskih trgovačkih kuća na tržištu djeluje već 12 godina. Prve četiri godine poslovalo je pod nazivom Ultra Grupa, a prije osam godina naziv je promijenjen u Ultra gros. Kako bi kupci lakše pronašli prodajna mjesta, grupacija u kojoj se danas nalazi 21 trgovački lanac, u komunikaciji će se pojavljivati kao Ultra. Znak Ultra prvi su dobili dalmatinski trgovački lanci Djelo iz Šibenika, Ribola iz Kaštela, Sonik iz Zadra i Victa iz Splita te zagorski trgovački lanac Trgocentar iz Zaboka. U sljedećim mjesecima uz svoj će naziv znak Ultra Grupa osnovana je kao reakcija na promjene nastale dolaskom stranih trgovačkih lanaca Ultra istaknuti i ostalih 16 članica grupacije. O planovima za budućnost razgovarali smo s direktorom grupacije Ultra Josipom Butarom. Kada je i zbog čega nastala grupacija Ultra gros, današnja Ultra? - Ultra Grupa osnovana je kao reakcija na promjene na tržištu nastale dolaskom stranih trgovačkih lanaca. Naime, već je tada postalo jasno da manji trgovci mogu opstati jedino ako udruže sna- ge. Sedam osnivača tada je postavilo temeljne ciljeve poslovanja i razvoja. Nekoliko mjeseci kasnije u Pazinu je donesena odluka o osnivanju udruženja U.n.i.g.r.o.s.s. od devet članica, sa sličnim ciljevima kao i Ultra Grupa. Nedugo nakon toga, svjesne da su postojeća zasebna udruženja još uvijek premala, ove dvije grupacije pristupaju pregovorima o udruživanju. Tako je potkraj 2004. godine došlo do spajanja tih grupacija u novo udruženje pod nazivom Ultra gros. U vrijeme osnivanja cilj grupacije bio je postizanje boljih komercijalnih uvjeta od dobavljača s kojima su već postojali sklopljeni ugovori. Taj cilj ostao je postulat poslovanja, ali se razvojem proširio i na druge ciljeve poput učvršćivanja tržišnih pozicija članica i zadržavanja glavnog tržišnog uvjeta u regiji u kojoj posluju, osiguranja mogućnosti rasta i sinergijskih učinaka zajedničke promocije, razvoja robne marke i uvoza. Zašto se mijenja vizualni identitet grupacije? - Tijekom svih godina poslovanja grupaciju su prepoznali dobavljači, ali je, nažalost, još uvijek manje poznata našim potrošačima. Iako je svaka članica u svojoj poslovnoj regiji poznata kupcima, sinergijski učinci promocije na nacionalnoj razini mogu biti mnogostruko veći vizualnim udruživanjem snaga. Kao što je udruživanje donijelo bolje komercijalne uvjete od dobavljača, tako je i jedinstveni vizu- alni identitet način udruživanja prema potrošačima, ali i prema dobavljačima jer na još jednoj razini pokazujemo svoju jedinstvenost i dugoročnu stratešku usmjerenost. Stavljanjem znaka Ultra ispred imena članica postižemo nacionalnu prepoznatljivost. Naši kupci će nas lako pronaći u bilo kojem mjestu u Hrvatskoj. Time želimo pokazati da iskustvo kupovine u svojoj lokalnoj prodavaonici, našoj članici, mogu doživjeti i u bilo kojoj drugoj prodavaonici ostalih članica Ultre. Hoće li te promjene omogućiti lakšu prodaju hrvatskih proizvoda na europskom tržištu? - Grupacija ima prodavaonice samo na hrvatskom teritoriju i trenutno ne po- INTERVJU www.privredni.hr Broj 3795, 23. rujna 2013. ( 21 trgovački lanac Carinske povlastice S AEO potvrdom lakše u izvoz okupljen u grupaciju Ultra ostaje Ultra kuća - Ultra gros s ciljem postizanja boljih komercijalnih uvjeta od dobavljača s ke udruge, već imale sklopljene ugovore. Nedavno je Ultra gros promijenio naziv u e kako bismo ponudili proizvode po konkurentnim cijenama, dostupnost našim kupcima u svakom gradskom ili seoskom naselju jer se naše prodavaonice nalaze svuda gdje su potrošači. Želimo se pozicionirati kao hrvatski trgovac koji je najbolji susjed našim kupcima. Moram napomenuti kako su proizvodi naše robne marke Ultra plus već sada na istoj ili nižoj cjenovnoj razini nego isti proizvodi inozemne konkurencije nakon sniženja cijena uvoznog asortimana, što također ide u prilog hrvatskoj trgovini i proizvođačima. stoje planovi za širenje na europsko tržište. Promjene kod nas trgovaca nemaju učinak na prodaju proizvoda hrvatskih proizvođača izvan granica poslovanja naših članica. Na koji se način treba boriti protiv inozemne konkurencije, posebice jeftinih i loših proizvoda s dalekih tržišta? - Strategija agresivnih marketinških kampanja stranih lanaca koje uključuju sniženja cijena uvoznog asortimana robne marke nije nastup kakav Ultra želi imati na tržištu. Naš odgovor je suradnja s hrvatskim proizvođačima Što grupaciji Ultra u smislu poslovanja donosi ulazak Hrvatske u EU? - Ulazak u EU donosi i pozitivne i negativne promjene. Pozitivno je to što će se padom carina i ukidanjem kvota moći doći do jeftinijih izvora proizvoda, ponajprije iz mesne, konditorske i sladoledne kategorije, no naša grupacija će pritom biti vrlo selektivna i prednost davati domaćim proizvođačima jer smatramo da trebamo podupirati hrvatsku pro- Rast prometa lani čak 40 posto Kako je završila poslovna 2012. godina za grupaciju Ultra i što očekujete od ove godine? - Protekla je godina donijela dobre poslovne rezultate jer su nove članice pridonijele povećanju ukupnog prometa grupacije za 40 posto. Tako je ukupan promet članica prelazio 3,4 milijarde kuna. Sastav članica je dosta heterogen i velika većina ih posluje pozitivno, neke čak značajno premašuju prosjek sektora i izrazito su likvidne, dok samo manji dio ima poteškoća s rezultatima poslovanja i likvidnošću. Ove godine očekujemo nastavak organskog rasta i akvizicija nekih članica, koji nam pomaže da usprkos padu potrošnje ostvarujemo dobar poslovni rezultat. Očekujemo i nastavak rasta prodaje naše privatne marke i progresivno širenje asortimana robne marke jer je tržište spremno prihvatiti veći asortiman od trenutnih 450 proizvoda robne marke koje imamo u ponudi. U pregovorima s dobavljačima osigurali smo uvjete nabave s kojima ćemo moći imati konkurentne cijene proizvoda na našim policama te time zadržati i povećati tržišni udio. 7 izvodnju. S druge strane, negativna strana je to što će trgovački lanci povećati uvoz, i to proizvoda upitne kvalitete. Također, postoji realna opasnost od vraća- Naš odgovor je suradnja s hrvatskim proizvođačima kako bismo ponudili proizvode po konkurentnim cijenama nja pograničnih kupnji jer će zbog nižih stopa PDV-a u zemljama EU-a s kojima graničimo potrošači iz graničnih područja biti u prilici češće kupovati preko granice. Jesu li vidljive pozitivne promjene u poslovanju malih trgovaca nakon njihova spajanja u grupaciju? - Dakako da su vidljive, ponajprije zbog postizanja boljih uvjeta nabave kroz sinergijski učinak zajedničkog nastupa prema dobavljačima, čime članice postižu veću profitabilnost poslovanja i cjenovnu konkurentnost na tržištu. Osim toga, tu su koristi suradnje u marketinškim aktivnostima, kvalitetni proizvodi robne marke, mogućnost zajedničkog uvoza te razmjena iskustava u svim segmentima poslovanja, od uvođenja kvalitetnih informacijskih sustava, preko obuke zaposlenika, do razmjene iskustava o zadovoljavanju potreba i interesa kupaca. Iako se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju nije puno toga vidljivoga promijenilo, mnoštvo je manje vidljivih, ali za gospodarstvo itekako važnih promjena. Jedna od njih je početak primjene sustava ovlaštenog gospodarskog subjekta (AEO) za koji je zadužena Carinska uprava. Iako status ovlaštenog gospodarskog subjekta nije ni za koga obvezan, ipak je koristan zato što njime Carinska uprava jamči pouzdanost, što daje pravo na neke povlastice EU-a. U sustavu ovlaštenog gospodarskog subjekta postoje tri različite potvrde. S potvrdom za carinska pojednostavljenja dobiva se lakši pristup pojednostavljenjima, manje fizičkih i dokumentarnih kontrola, prioritetna obrada i mogućnost zahtijevanja određenog mjesta za takvu kontrolu. Potvrda za sigurnost i zaštitu uz sve to daje i pravo na prethodne obavijesti te zahtijeva manje podataka za skraćene deklaracije. Moguće je dobiti i jednu potvrdu koja objedinjuje sve povlastice. Za dobivanje potvrda potrebno je osigurati odgovarajuću evidenciju o usklađenosti s carinskim zahtjevima kao i zadovoljavajući sustav vođenja poslovne evidencije i, ako je potrebno, evidencije o prijevozu koje omogućuju odgovarajući carinski nadzor. Uz to je potrebno imati dokaz o financijskoj sposobnosti, a po potrebi odgovarajuće zaštitne i sigurnosne mjere, rečeno je na seminaru održanom u HGK-Komori Zagreb. (D.Ž.) HR Business arena 2013. U restrukturiranju treba imati mjeru U restrukturiranju kompanija najteže je promijeniti mentalni sklop, a najveći izazov je osigurati protočnost informacija, jer ako se neka informacija može pogrešno protumačiti, to će se i dogoditi, ustvrdio je predsjednik Uprave Hrvatske pošte Alen Premužak na konferenciji HR Business arena 2013. Uprava HP-a mora komunicirati i sa sindikatima, a oni često svojim negativnim pristupom sve upropaste, požalio se. Ipak, dodaje da do restrukturiranja zapravo ne bi trebalo ni dolaziti jer ako po- stoji potreba za njim, to znači da se nije dobro radilo. Hrvatski telekom je neprestano u transformaciji, a kad tražimo od drugih da se transformiraju, moramo početi od sebe, tvrdi članica Uprave HT-a Irena Jolić Šimović. U restrukturiranju uvijek treba naći mjeru i zaposlenima koji su tehnološki višak pružiti perspektivu i podršku nakon odlaska iz kompanije, uvjerena je ona te ističe da u komunikaciji sa zaposlenima treba koristiti društvene mreže i otvorene i interne. No, Melanie Seier Larsen, konzultantica iz A.T. Kearneyja Slovenija, upozorava da s društvenim mrežama treba biti oprezan jer tijekom restrukturiranja mogu postati kanal za negativne reakcije i dovesti do fijaska u komunikaciji. (D.Ž.) 8 S MARKOVA TRGA *vijesti Pad proizvodnje mlijeka U srpnju je ukupna količina prikupljenog kravljeg mlijeka bila 17,5 posto manja nego u istom mjesecu 2012., a proizvodnja mlijeka za piće je pala za 35,9 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U Hrvatskoj je u srpnju prikupljeno 41.626 tona kravljeg mlijeka, što je 8808 tona manje nego u srpnju prošle godine. U odnosu na prosjek 2012. godine, kada se prosječno mjesečno prikupljalo 50.180 tona kravljeg mlijeka, u srpnju ove godine prikupljeno je 17 posto manje mlijeka. Podravskoj Moslavini 2,1 milijun kuna iz IPARD-a Na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, a u sklopu mjere 301 “Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture”, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatila je Općini Podravska Moslavina 2,11 milijuna kuna. Ta je općina uložila sredstva u rekonstrukciju lokalne nerazvrstane ceste, uključujući pripremne, zemljane i radove na konstrukciji cestovne površine. Projektom je izgrađeno 10.400 metara cesta na području Krčenika i Podravske Moslavine. Za školski projekt 211.000 eura Pomorska škola Bakar uspješno je privela kraju europski projekt kroz koji je uvela inovativne i izvannastavne programe s ciljem povećanja konkurentnosti i relevantnosti svojih učenika, budućih generacija pomoraca na tržištu rada. Projekt Od obrazovanja do zapošljavanja kroz modernizaciju kurikuluma pomorskih strukovnih škola vrijedan je 211.000 eura, a financirala ga je Europska unija kroz višegodišnji operativni program za razvoj ljudskih resursa u Hrvatskoj. Privredni vjesnik Broj 3795, 23. rujna 2013. ( 845 nagodbi ( 14,5 mlrd kn prihvaćeno do sada duga regulirano njima Ministarstvo financija Država u nagodbama naplati 50 posto potraživanja U osam najvećih predstečajnih nagodbi, u kojima se raspravljalo o dugu od 8,7 milijardi kuna, potraživanja države za porez i doprinose iznosila su 636 milijuna kuna. Država je tim tvrtkama otpisala polovinu, ali je drugu polovinu potraživanja, od 310 milijuna kuna, doista i naplatila žao: kroz njega je prošlo 1,7 milijardi računa, a svakodnevno se na sustav spaja 70.000 obveznika fiskalizacije. Igor Vukić vukic@privredni.hr D ržava u predstečajnim nagodbama naplati znatno više svojih potraživanja, nego što je to slučaj u stečajnim postupcima. U Ministarstvu financija i s tim su podatkom pokazali da je vrijedilo proces oporavka prezaduženih poduzeća izvući iz nadležnosti pravosudnog sustava. Primjerice, u osam najvećih predstečajnih nagodbi, u kojima se raspravljalo o dugu ukupno vrijednom 8,7 milijardi kuna, potraživanja države za porez i doprinose iznosila su 636 milijuna kuna. Država je tim tvrtkama otpisala polovinu, ali je drugu polovinu potraživanja, od 310 milijuna kuna, doista i naplatila. U dosadašnjim stečajnim postupcima postotak naplate nije bio veći od 15 posto U dosadašnjim stečajnim postupcima, u zadnjih desetak godina, postotak naplate nije bio veći od 15 posto. U 2012. godini stečajni suci i ostali sudionici stečajnih postupaka poreznim su obveznicima vratili samo 2,2 posto potraživanja. U Ministarstvu financija stoga ocjenjuju da su neke sudske blokade predstečajnih postupaka izazvane i negodova- njem što pravosuđe više nema glavnu riječ u restrukturiranju tvrtki. I susjede zanima fiskalizacija Prema zadnjim podacima, prihvaćeno je 845 nagodbi. U njima je reguliran dug od 14,5 milijardi kuna. Na taj je način sačuvano 14.326 radnih mjesta. Sudsku je potvrdu od ukupnog broja zasad dobilo 210 nagodbi. Prosječno trajanje nagodbe od objave prihvaćanja plana financijskog restrukturiranja je 63 dana, a trgovačkim sudovima zatim treba 56 dana za potvrdu nagodbe. U Ministarstvu financija kažu da je nekoliko susjednih zemalja iskazalo zanimanje za softverska rješenja kojima je provedena fiskalizacija. Poreznici iz Slovenije, Srbije, BiH i Makedonije htjeli bi također na taj Procedura smanjivanja deficita Iako se porezni prihodi ostvaruju manje-više u predviđenom tempu, hrvatski će proračunski deficit biti veći od tri posto, pa će prema pravilima EU-a biti podložan tzv. proceduri pretjeranog deficita. Riječ je o mehanizmu kojim EU potiče države članice na mjere za brže uravnoteženje proračuna. Prema informacijama iz Ministarstva financija, prijedlog Europske komisije o načinu prilagodbe hrvatskog proračuna bit će objavljen u studenome. Zemlje imaju šest mjeseci da provedu prijedlog. Dosad je 25 zemalja EU-a bilo u takvom tretmanu, a prošle godine čak i Njemačka. Države se kažnjavaju tek ako se ne pridržavaju dogovorenih mjera. Hrvatska će neke preventivne mjere za smanjivanje deficita uvesti već u proračunu za 2014., najavljeno je u Ministarstvu financija. način zahvatiti dio svoje sive ekonomije. U Hrvatskoj je u srpnju prijavljeni promet ugostitelja bio 65 posto veći nego lani. Trgovci su ove godine imali 32 posto veći promet. U prvih šest mjeseci ugostitelji i trgovci prijavili su sedam milijardi više oporezivih isporuka u odnosu na prošlu godinu, a ukupno u svim djelatnostima razlika prijavljenih oporezivih isporuka iznosi 13 milijardi kuna. Od početka fiskalizacije obavljeno je više od 30.000 nadzora. Utvrđeno je više od 4000 nepravilnosti, 900 lokala je privremeno zatvoreno, a naplaćeno je sedam milijuna prekršajnih kazni. Usprkos početnim teškoćama, sustav je izdr- Porezni dužnici smanjuju dug U Ministarstvu financija najavljuju da će ubuduće posebnu pozornost obratiti na obiteljska poljoprivredna gospodarstva jer su uočili da se nelegalna trgovina sve više prebacuje u taj oblik poslovanja, koji ne podliježe fiskalizaciji. Neki trgovci registrirali su OPG i prodaju na tržnicama iako nemaju proizvodnju ili pak formalno imaju proizvodnju, ali ne proizvode robu kojom trguju. S druge strane, fiskalizacija je maknula s tržišta mnoge trgovce robom sumnjiva podrijetla. U Ministarstvu kažu da su dobili zahvale od ponekih proizvođača koji kažu da sada sa svojom robom lakše dolaze do potrošača. Od objave prve liste poreznih dužnika prije godinu dana, ukupni se dug smanjio za sedam milijardi kuna. S liste dužnika brisano je nešto manje od 2000 pravnih osoba, oko 3000 fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost i oko 6000 građana. Porezna uprava utvrdila je da mnogi građani imaju imovinu koja nadmašuje njihova primanja. Nerazmjer imovine i primitaka utvrđen je do sada u iznosu od 559,7 milijuna kuna. Na to je obračunata porezna obveza od ukupno 200,3 milijuna kuna. 9 www.privredni.hr Broj 3795, 23. rujna 2013. ( podneseno 820.000 U Brodosplitu porinuće Novogradnje 473 zahtjeva za legalizaciju Sjednica hrvatske vlade Milanović: Štete za Hrvatsku neće biti Prostora za dogovor ima još, kako naglašavaju iz EU-a, 10 radnih dana dok traju konzultacije u zemljama članicama Igor Vukić vukic@privredni.hr Z akon o provedbi europskog uhidbenog naloga, poznatiji kao Lex Perković, obilježio je protekli tjedan u Banskim dvorima i Hrvatskom saboru. Zbog rasprava o tom problemu, na redovnoj se sjednici Vlade našlo samo 13 točaka, a trajala je oko pola sata. Nakon dodatnih konzultacija, uz ostalo i s Europskom komisijom, izmjene Zakona o provedbi europskog uhidbenog naloga Vlada će donijeti na nekoj od idućih sjednica. Europska komisija zatražila je da se izmjene U dodatnim konzultacijama s EK-om doći će se do zadovoljavajućeg rješenja, tvrdi Milanović donesu po hitnoj proceduri i da primjena uhidbenog naloga vrijedi bez vremenskog ograničenja. Prijedlog premijera Milanovića jest da takva odredba stupi na snagu 15. srpnja iduće godine. Prema važećem rješenju, podsjetimo, uhidbeni nalog vrijedi za kaznena djela počinjena nakon 2002. Uz zahtjev za hitnom izmjenom, Europska komisija zaprijetila je i mehanizmom kažnjavanja. Najavljuje da će suspendirati novac potreban za usklađivanje za ulazak Hrvatske u šengenski su- stav. Uveo bi se i pojačani monitoring u području pravosuđa i unutarnjih poslova. Prostora za dogovor ima još, kako naglašavaju iz EU-a, 10 radnih dana dok traju konzultacije u zemljama članicama. Premijer Zoran Milanović na prošlotjednoj sjednici Vlade istaknuo je da “štete neće biti i da zemlja neće morati platiti ni franak niti euro više no što treba. U dodatnim konzultacijama s Europskom komisijom doći će se do zadovoljavajućeg rješenja”. Razlike u ocjeni brzine kojom treba udovoljiti zahtjevu iz EU-a pojavile su se i u samoj Vladi. Ministri iz HNS-a, na čelu s ministricom vanjskih poslova Vesnom Pusić, skloniji su bržem postizanju dogovora. Tek će se vidjeti hoće li se te razlike odraziti i na djelovanje Vlade u drugim sektorima. Prošlog tjedna su tako zajedno nastupali u osjetljivim pregovorima s MOL-om o strategiji poslovanja i razvoja Ine. Sastanak je trajao tri i pol sata. Hrvatsku su predstavljali ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i Mladen Pejnović, ravnatelj Ureda za upravljanje imovinom. S mađarske strane bili su Sandor Csanyi, potpredsjednik Upravnog odbora MOL-a, i Zoltan Aldott, predsjednik Uprave Ine. Na prvom sastanku usuglašen je tijek i način odvijanja pregovora. Pregovori s MOL-om jednom mjesečno Načelno je dogovoreno da će se nalaziti jednom mjesečno. Pregovarat će o budućnosti korporativnog upravljanja Inom, kontroli troškova, investicijama i raspodjeli dobiti. Raspravit će se i smjer istraživanja, razvoja i proizvodnje ugljikovodika, nabava i prerada nafte te proizvodnja derivata. Na dnevnom redu bit će i veleprodaja i maloprodaja derivata te plinsko poslovanje. Pregovarači su priopćili da su zajednički ciljevi povećanje ulaganja, učinkovitost poslovanja i veći doprinos Ine u razvoju hrvatskog gospodarstva. Vlada se prošli tjedan suočila s posljedicom još jedne ranije odluke. Zakon o legalizaciji nezakonitih nekretnina urodio je sa 820.000 zahtjeva pa će Ministarstvo graditeljstva morati zaposliti još 550 radnika da bi se svi obradili u primjerenom roku. Prema riječima ministrice Anke Mrak Taritaš, novi službenici će biti zaposleni na određeno vrijeme. A s prošlotjedne redovite sjednice vrijedi izdvojiti odluku Vlade da 980 hektara zemljišta obraslog šikarom dodijeli vinogradarima, maslinarima i drugim uzgajivačima za podizanje višegodišnjih nasada. Takav uzgoj se očito isplati jer za taj natječaj već vlada veliki interes, rekao je ministar poljoprivrde Tihomir Jakovina. Ovo je 10. u nizu takva odluka, a dosad je proizvođačima dodijeljeno više od 5000 hektara zapuštenog državnog zemljišta. Narudžba broda zbog razgovora na porti U Brodosplitu je za nizozemsku tvrtku Jumbo svečano porinuta Novogradnja 473. “Porinućem ovog broda kakav se još nije gradio na hrvatskim navozima Brodosplit pokazuje kako je u stanju graditi tehnički najzahtjevnije brodove”, ustvrdio je Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave DIV Grupe na ceremoniji porinuća održanoj u utorak u Splitu. Kako je istaknuo Michael Kahn, predsjednik uprave tvrtke Jumbo, ovaj brod je jedinstven po tome što je najveći ovog tipa, i s najsofisticiranijom opremom. “Kada smo odlučivali kojem brodogradilištu ćemo povjeriti izgradnju ovih ‘heavy liftera’, otišli smo i u Brodosplit i tada sam na porti tvrtke započeo razgovor s jednim inženje- rom, prosijedim gospodinom, koji je bio ponosan na brodove izgrađene u Brodosplitu, dapače, smatrao je kako su svi tu izgrađeni brodovi ‘njihovi’ brodovi, a u razgovoru s njim shvatio sam i koliko je stručan i vješt u poslu. Ta velika posvećenost radu, osjećaj da se ne radi za drugoga nego za sebe i ta stručnost bili su značajni argumenti zbog kojih smo se odlučili povjeriti ovaj posao Brodosplitu”, ustvrdio je Kahn. Inače, ovaj tip broda se uglavnom koristi za postavljanje vrlo teške i skupe opreme za podmorske naftne bušotine i prijevoz teških tereta. Građen u klasi Lloyd’s Registra, klase 1A super, može lomiti led do jednog metra bez pomoći ledolomca. (J.V.) Još jedno porinuće u Brodosplitu Zaplovio i brod za nautički turizam U splitskom Brodosplitu proteklog je tjedna porinuta i Novogradnja 522, brod za nautički turizam, građen za obrt Providnost, u vlasništvu Marija Ercegovića iz Krila Jesenica. Brodosplit je za naručitelja izradio čelični trup i nadgrađe za brod duljine 45,59 metara i širine devet metara. “Dobili smo točno ono što smo željeli, zadovoljni smo kvalitetom broda i uvjeren sam da ćemo nastaviti suradnju”, rekao je Ercegović prilikom porinuća. Inače, nakon što je u prosincu 2012. isporučen motorni brod Futura kao prvi iz serije brodova za nautički turizam, a u veljači ove godine i motorni brod Amalija, škver- ski brodograditelji izrađuju čelični trup i nadgrađe za Novogradnju 523. Izgradnja tog broda ugovorena je također za domaćeg naručitelja. Nakon kruzera građenih za američko tržište u razdoblju od 2006. do 2008. godine i prošlo ljeto isporučene luksuzne motorne jahte Caspian Star, u Brodosplitu se gradi i nova luksuzna jahta duljine 60 metara. U pripremi je i gradnja pet jedrenjaka za vlastitu plovidbu. (S.P.) 10 AKTUALNO Privredni vjesnik Broj 3795, 23. rujna 2013. ( više od 500 izlagača Hrvatski drvni klaster Drvoprerađivači se nude na prodaju Dvadesetak poslovnih subjekata u hrvatskoj drvnoj industriji u potrazi je za strateškim ulagačima, a ne nađe li ih, više od 30 posto malih drvoprerađivača moglo bi uskoro zatvoriti svoje pogone zbog globalizacije, gubitka starih tržišta i nedostatka sirovine, rečeno je na skupštini Hrvatskog drvnog klastera. Trenutačno se za razmjerno male iznose od nekoliko milijuna eura mogu kupiti posrnuli drvni giganti, poput slatinskog Gaja, koji imaju i po 10-15 hektara industrijskog zemljišta, rekao je direktor Klastera Marijan Kavran. Članovi Klastera najavili su da će na nadolazećem saj- mu Ambienta za nagradnu igru donirati 12 tona peleta, te kamin i peć na pelete, što je puno veća vrijednost od 20.000 kuna, s koliko je država pomogla održavanje sajma. Interes za izlaganje na Ambienti izrazili su i mnogi strani poduzetnici iz drvnog sektora, a Ministarstvo vanjskih poslova najavilo je i poljsko-hrvatski forum drvoprerađivača, koji bi se trebao održati početkom 2014. Očekuje se i donošenje Vladine uredbe o dražbi drvnih proizvoda, kojom bi bio uveden bolji nadzor izvoza, jer je trenutačno oko 70 posto izvoza pogrešno deklarirano. Iako prerada drva i dalje čini oko devet posto hrvatskog izvoza, o njoj se u medijima rijetko govori: prema podacima Denisa Jelačića sa Šumarskog fakulteta, drvnoj industriji je u 2011. bilo posvećeno samo 0,002 posto priloga na televizijama. (D.Ž.) Međunarodna konferencija o sigurnosti u turizmu Hrvatska - sigurna turistička destinacija Na Prvoj međunarodnoj konferenciji o sigurnosti u turizmu, održanoj prošlog tjedna u Bolu na Braču, okupilo se stotinjak sudionika iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Savjetnik ministra turizma Ivo Bašić rekao je kako najnovija istraživanja Tomas nautike pokazuju da turiste na dolazak u Hrvatsku posebice motivira vrlo visok stupanj sigurnosti i iznimna ljepota prirode i krajolika. “Moramo ustrajati da i dalje budemo prepoznati kao sigurna turistička destinacija, jer nam je cilj da do 2020. budemo među 20 vodećih turističkih zemalja svijeta”, poručio je Bašić. Ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje Jadran Perinić istaknuo je kako je Hrvatska prepoznata kao sigurna zemlja, ali “nas to ne smije uljuljati nego stupanj sigurnosti moramo podignuti te predviđati moguće događaje. Poznato je da jedan euro uložen u sigurnost donosi povrat od sedam eura”. Ravnateljica Europskoga foruma za urbanu sigurnost Elizabeth Johnston ocijenila je kako je pitanje sigurnosti gradova ključno za njihovu turističku promociju. Inače, Europski forum za urbanu sigurnost okuplja čelnike 250 gradova iz 17 zemalja, a u Hrvatskoj je član jedino grad Solin. (J.V.) iz 14 zemalja sudjelovalo na sajmu 21. JESENSKI MEĐUNARODNI BJELOVARSKI SAJAM Više predstavljanja, manje prodaje Uspjelo nam je da Sajam čak ni u vrijeme krize ne zabilježi pad broja izlagača, izložbenih površina i posjetitelja. Ali nismo ni blizu onome što planiramo, želimo i možemo, istaknuo je direktor Bjelovarskog sajma Branko Salaj Goran Gazdek O vogodišnji Jesenski međunarodni bjelovarski sajam srušio je vlastite rekorde: gotovo 40.000 posjetitelja, 25.899 četvornih metara izložbenog prostora, više nego ijedne prethodne godine i više od 500 izlagača iz 14 zemalja. Na stočarskoj izložbi pojavila su se 552 grla različitih pasmina od 204 uzgajatelja s područja 18 hrvatskih županija. Ovogodišnja manifestacija pokazala je da su se na Bjelovarski sajam preselile navike iz europskih sajmova - više se predstavlja, a manje prodaje izložena roba. Ali još uvijek nije zanemariv ostvareni komercijalni učinak: od pet izloženih kombajna prodana su tri pojedinačne vrijednosti 2,5 milijuna kuna, te više prikolica i priključnih strojeva. Organizatori su posebno zadovoljni ovogodišnjim uređenjem izložbenih prostora koji se mogu mjeriti najvišim standardima. Poseban doprinos ukupnim događanjima dala je Europska komisija koja je na svom izložbenom prostoru privukla velik broj posjetitelja i svojim edukativnim sadržajima poticala na upoznavanje europskih zemalja i projekata ruralnog razvoja. “Ulazak Hrvatske u Europsku uniju ovom je sajmu donio nove izlagače, a seljacima prigodu da se nametnu velikom tržištu. Na poljoprivredu se troši 47 posto proračuna Europske unije i upravo su te subvencije spasile seljake u zemljama koje je tresla velika kriza. I naši seljaci se trebaju potruditi i uzeti tih 300 milijuna eura koliko je godišnje na raspolaganju, ne kako bi preživjeli, već kako bi razvijali svoju proizvodnju”, kazao je Branko Baričević, šef predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj predstavljajući zajedničku poljoprivrednu europsku politiku. Regionalni brend Da ovaj sajam doista postaje regionalni lider poljoprivrednog sajmovanja uvjerio se je i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. “Svake godine ovaj sajam je sve bolji i bolji jer je od njega napravljen brend ne samo Bjelovara i Bjelovarskobilogorske županje već cijele regije”, izjavio je Jakovina nakon obilaska. Partner Bjelovarskog sajma, talijanska tvrtka Maschio Gaspardo, prvi se put predstavila samostalno. Poznati proizvođač poljoprivredne mehaniza- cije, koji sljedeće godine obilježava 50 godina rada, jedna je od rijetkih tvrtki u usponu. “Hrvatsko tržište smatramo vrlo interesantnim, a ulaskom u EU otvaraju se mogućnosti modernizacije postojećih strojeva”, rekla je glasnogovornica tvrtke Milica Sretković. Najnoviju opremu za ispitivanje prskalica i raspršivača, kakvih je u Hrvatskoj više od 70.000, Agro elektronika iz Višnjevca predstavila je i na Jesenskom sajmu. Ispitna stanica Agro elektronike je prvi ovlaštenik za redoviti pregled uređaja za primjenu pesticida u Hrvatskoj koji će poslovati prema direktivama EU-a. Vrijedna tradicija Na Bjelovarskom sajmu obilježena je i 100. obljetnica organiziranog uzgojno-selekcijskog rada u stočarstvu, odnosno početka vođenja matičnih knjiga, prvih kontrola proizvodnih svojstava, odabira najboljih grla i ostalih mjera za unapređivanje i razvoj stočarstva. Stota obljetnica je od iznimnog nacionalnog interesa budući da malo zemalja posjeduje stoljetnu tradiciju neprekinutog uzgojno-selekcijskog rada. Na stočarskoj izložbi pojavila su se 552 grla različitih pasmina od 204 uzgajatelja Iz Ukrajine je Sajam posjetila skupina gospodarstvenika koja namjerava nastupiti na sljedećim sajamskim priredbama. “Očito je da su se ostvarile želje pokretača i osnivača sajma od prije dva desetljeća, kada je održana prva međužupanijska stočarska izložba. Uspjelo nam je da Sajam čak ni u vrijeme krize ne zabilježi pad broja izlagača, izložbenih površina i posjetitelja. Ali nismo ni blizu onome što planiramo, želimo i možemo”, istaknuo je direktor Bjelovarskog sajma Branko Salaj. 11 www.privredni.hr Broj 3795, 23. rujna 2013. ( 800 mil kn iz proračuna ( 20 župana 2012. otišlo za razvitak općina, gradova i županija sudjelovalo na okruglom stolu na Velesajmu Sajam županija *vijesti Hrvatskoj za razvoj potreban sustav županija Sve županije moraju zajednički djelovati na horizontalnoj i vertikalnoj razini. To znači da je za neke projekte nužna horizontalna suradnja lokalnih jedinica uprave i samouprave, dok se vertikalna razina odnosi na suradnju županija s raznim institucijama, rekao je Nadan Vidošević, predsjednik HGK-a napomenuo je kako će država ipak i dalje pomagati županije koje se nalaze na područjima posebne državne skrbi, kao i brdovitim područjima. Fičor je rekao kako je iz državnog proračuna u prošloj godini izdvojeno 800 milijuna kuna za razvitak općina, gradova i županija. Vedran Kružić, pomoćnik ministra gospodarstva za trgovinu i unutarnje tržište, istaknuo je kako je u tijeku izrada dvaju zakona, a to su zakon o strateškim investicijskim projektima i zakon o poticanju inve- Sanja Plješa pljesa@privredni.hr H rvatska mora imati županije, a kada je u pitanju regionalni ustroj, trebaju ostati općine, mjesta i gradovi, te se to ne smije izgubiti jer su to vrlo važni instrumenti u razvoju pojedinih krajeva, rekao je Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore nakon drugog okruglog stola predstavnika hrvatske vlade sa županima 20 županija, održanog proteklog tjedna na Zagrebačkom velesajmu. Okrugli stol je održan na teme Pozicioniranje hrvatskih proizvoda na tržištu Europske unije i Ruralni i regionalni razvoj – financijske mogućnosti i obavljanje javnih funkcija, u sklopu 2. sajma županija. Tom je prigodom rečeno kako suradnja ministarstava i županija treba biti na još višoj razini. “Pitanje je komunikacije i suradnje, a ne novca, kako bi se donijeli neki strateški dokumenti i proveli razni programi. Mi župani radimo na terenu te zato najbolje znamo s kakvim se problemima suočavamo”, rekao je Tomislav Tolušić, predsjednik Hrvatske zajednice županija. EU fondovi - test za lokalne uprave Odgovarajući na pitanje novinara koje su bile preporuke predstavnika Vlade hrvatskim županima, Vidošević je istaknuo kako okrugli stol nije bio mjesto gdje su se davale preporuke, već mjesto za razgovore o razvitku suradnje. “Sve županije moraju zajednički djelovati na horizontalnoj i vertikalnoj razini. To znači da je za neke projekte nužna horizontalna suradnja lokalnih jedinica uprave i samouprave, dok se vertikalna razina odnosi na suradnju županija s raznim institucijama”, rekao je Vidošević. Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnog razvoja, istaknuo je kako su u tom ministarstvu nezadovoljni radom nekih županijskih agencija, ali nije htio precizirati o kojim je agencijama riječ. No, napomenuo je kako vlada zadovoljstvo suradnjom i radom agencija u Istarskoj, Osječkobaranjskoj i Međimurskoj županiji. “Županijske agencije moraju napraviti svoj dio posla, a županije se također moraju angažirati i uložiti dodatna sred- stva u određene programe s kojima će nastojati aplicirati na europske fondove. S našim programima pomažemo rad županijskih agencija”, istaknuo je Puljiz. Na upit o tome jesu li nam ili nisu potrebne županije, Puljiz je rekao kako će EU fondovi biti test za sve lokalne uprave i samouprave. Naime, ako se neke županije ne mogu potruditi da poboljšaju gospodarsku situaciju u svojim sredinama, tada ne trebaju ni postojati, kategoričan je on. Pomoć investiranju Miljenko Fičor, glavni državni rizničar, posebno je naglasio kako je dobro da nitko nije rekao da se županije moraju oslanjati samo na sredstva iz državnog proračuna nego da same moraju poraditi na tome da kroz određene programe svojim sredinama namaknu što više financijskih sredstava. No, Država će i dalje pomagati županije na brdskim i područjima posebne skrbi, kaže državni rizničar Fičor sticija i unapređenju investicijskog okruženja. Ti bi zakoni trebali pomoći lakšem investiranju u manje razvijenim županijama. Kulturna baština je nacionalni kapital Drugi sajam županija i 4. međunarodni sajam alternative, zdravog života i graničnih područja znanosti Mystic održani su proteklog tjedna za Zagrebačkom velesajmu. Tema ovogodišnjeg Sajma županija bila je Hrvatski proizvod na tržištu Europske unije. Cilj toga sajma bio je pokazati posjetiteljima ukupni potencijal hrvatskih županija, osvijestiti nacionalnu politiku gospodarskog razvoja, promicati prepoznatljivost županija te potaknuti optimizam i stimulirati poslovne procese značajne za daljnji gospodarski razvitak. Poseban je naglasak bio na prepoznavanju vrijednosti kulturne baštine kao nacionalnog kapitala. Otvoren tehnološki centar U Perutnini Ptuj-Pipo u Čakovcu otvoren je suvremeni tehnološki centar za obradu mesa peradi, a riječ je o investiciji vrijednoj 19 milijuna kuna. Ta je investicija sufinancirana kroz IPARD program EU-a i uz pomoć HBOR-a, dok su 48 posto činila tvrtkina vlastita sredstva. Ugovor o prijenosu trgovačkog poslovanja Predstavnici Dione su s predstavnicima tvrtki Ribola i Gavranović u sklopu plana restrukturiranja postigli sporazum o prijenosu trgovačkog poslovanja Dione na te tvrtke u regijama Dalmacije i središnje Hrvatske. Tim ugovorom prodajna mjesta Dione, zajedno s radnicima, preuzet će Ribola i Gavranović, a Diona će nastaviti s konsolidacijom poslovanja. Izložba Zajednice za industrijski dizajn Četvrta izložba članova Zajednice za industrijski dizajn (ZziD) otvorena je proteklog tjedna u Centru za dizajn HGK-a. Na izložbi su predstavljeni novi proizvodi poput kolekcije klupa i stolova, polica, komoda, fotelja, neobičnog suvenira koji uključuje prsten, ogrlicu, naušnicu i narukvicu... Inače, u travnju je 13 dizajnera iz ZziD-a sudjelovalo na Sajmu namještaja i prateće opreme u Milanu u sklopu predstavljanja 30 hrvatskih dizajnera na izložbi Solid Acts - Design from Croatia u organizaciji Centra za dizajn HGK-a. 12 aktualno Privredni vjesnik Broj 3795, 23. rujna 2013. ( 9 javnih opomena izrekla Zagrebačka burza Okrugli stol o predstečajnim nagodbama Nagodbe pozitivno utječu i na tržište kapitala Najave da neka tvrtka ide u nagodbu ili informacije s nagodbenih ročišta utjecale su na snažne dnevne promjene cijena pojedinih dionica Igor Vukić vukic@privredni.hr P ostupci predstečajnih nagodbi znatno su utjecali i na tržište kapitala, izjavila je Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze. Najave da neka tvrtka ide u nagodbu ili informacije s nagodbenih ročišta utjecale su na snažne dnevne promjene cijena pojedinih dionica. Burza je zato reagirala uvodeći kratke obustave trgovanja, u dane kad se za neku tvrtku održavalo bitno ročište, rekla je Ivana Gažić na prošlotjednom okruglom stolu održanom na Akademiji Zagrebačke burze. Velikog narušavanja pravila burzovne trgovine nije bilo jer su informacije o nagodbama stizale vrlo brzo preko Fininog servisa i web stranice. Za tržište kapitala važno je da informacije budu dostupne pa zato i nije bilo potrebno potpuno prekidati burzovno trgovanje, složila se i Đurđica Mihotić-Žižić, v.d. direktorice Sektora za tržište kapitala Hanfe. Prema zakonu, nije potrebno ni poduzeća koja su formalno u stečaju uklanjati s burzovne kotacije. Planove restrukturiranja pripremaju dužnici Prateći ponašanje tvrtki s burze a koje su ušle u predstečajne nagodbe, Zagrebačka burza izrekla je devet javnih opomena. I to je vjerojatno pridonijelo boljem izvještava- nju investitorske javnosti. Josip Glavaš, predsjednik Uprave Erste-investa, kaže da problem kod nagodbi može izazvati činjenica da planove financijskog restrukturiranja pripremaju dužnici, odnosno ljudi koji su i dosad bili vlasnici i menadžeri. Njihovim radom tvrtke su i došle u velike minuse, stoga oni teško mogu nadoknaditi izgubljeno povjerenje vjerovnika. Predsjednica Uprave Fine Anđelka Buneta objasnila je da takvu situaciju mogu prebroditi sami vjerovnici, jer i oni prema zakonu imaju mogućnost napraviti plan restrukturiranja. “Ta mogućnost se sve više koristi. Ispočetka su i dužnici i vjerovnici skupljali iskustvo, a sada su sve upućeniji u alate kojima mogu zadovoljiti svoje interese. I sve zdušnije sjedaju za isti stol i traže rješenje”, rekla je Anđelka Buneta. Sudionici okruglog stola složili su se da je uvođenje procesa predstečajnih nagodbi bilo opravdano, da pomaže smanjivanju nelikvidnosti, a pozitivno će ubuduće utjecati i na tržište kapitala. Tvrtke koje nakon svega ostanu na životu bit će zdravije, ocijenila je Ivana Gažić. Mnoge će biti dokapitalizirane, imat će nove dioničare i novi menadžment. Fina kao primjer I dok je Fina u ovim postupcima bila vrlo efikasna, i mogla bi biti primjer mnogim drugim državnim tijelima, pravosuđe je opet bilo presporo, rekla je Ivana Gažić. U nekim slučajevima, poput Dalekovoda, gubi se zbog pravosudnih odluka dragocjeno vrijeme u kojem bi takve tvrtke, koje imaju mjesto na tržištu, mogle ubrzati svoj oporavak. Sudionici okruglog stola složili su se da predstečajne nagodbe pomažu smanjivanju nelikvidnosti Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale-Splitske banke, koji je moderirao okrugli stol, upozorio je i na moguće negativne efekte. Primjerice, moralni hazard koji se može pojaviti kod tvrtki koje namjerno ne podmiruju obveze kako bi ih potom izbjegle u nagodbi. HAZU: Demografska politika i tržište rada Pripremiti društvo za useljenike Z bog demografskih trendova Hrvatska za dvadesetak godina neće imati dovoljno radne snage i morat će se okrenuti imigraciji, rekao je Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, sudjelujući prošli tjedan na okruglom stolu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Demografska politika i tržište rada. S obzirom na negativne trendove nataliteta i starenje stanovništva, Mrsić je akademicima predložio da uskoro naprave skup o imigraciji, kako useljavanje stranaca ne bi bio kulturološki šok. Tako se nadovezao na raspravu o imigraciji koju je tjedan prije potaknuo predsjednik HGK-a Nadan Vidošević. Starenje stanovništva imat će ipak i jedan relativno dobar efekt: u mirovinu će se ići kasnije, sa 67 godina. No mirovina će se duže primati jer se produžava prosječni životni vijek. Zbog napretka medicine povećava se životna dob i tome će trebati prilagoditi čitavu strukturu zdravstvene zaštite i socijalnih službi, istaknuo je Mrsić. Akademkinja Alica Wertheimer-Baletić objasnila je da demografski faktor trenutačno olakšava stanje nezaposlenosti jer je slabiji priljev mladih na tržište rada. Nezaposlenost u Hrvatskoj posljedica je ekonomskih razloga Imigranti u Hrvatsku neće biti iz EU-a, pa čak ni iz Europe i krize, a ne demografije. I ta se znanstvenica slaže da će Hrvatska morati razmi- šljati o uvozu radne snage jer je zbog EU-a izložena i “selektivnoj emigraciji”: odlasku najboljih stručnjaka i radnika u najtraženijim zanimanjima. Imigranti u Hrvatsku neće biti iz EU-a pa čak ni iz Europe. Kako je pokazao Daniel Nestić s Ekonomskog instituta, i u Europi prevladavaju isti demografski trendovi kao i u Hrvatskoj. Kako se čulo u raspravi, u Francuskoj i Švedskoj postignuti su određeni rezultati izdašnim i dugoročnim pronatalitetnim politikama, ali glavni trendovi demografskog pada nisu preokrenuti. Eventualno je broj rođenih zadržan na osnovnoj reproduktivnoj razini (2,1 dijete), kao u Švedskoj. Davorko Vidović, savjetnik predsjednika HGK-a za radnu politiku, ocijenio je da hrvatska statistika zanemaruje znatan broj žena koje rade u obiteljima brinući o starijim i bolesnim članovima te o unucima. Odlučivanje o radnim politikama otežava i činjenica da Hrvatska nema uređene registre stanovništva, istaknuo je Vidović. (I.V.) enterprise europe info Broj 92, 23. rujna 2013. Strukturni i kohezijski fondovi EU-a Europski novac za sustizanje prosjeka Za projekte kohezijske politike Hrvatska u šest mjeseci ove godine može dobiti 450 milijuna eura. Sljedeće godine na raspolaganju nam je između jedne i 1,2 milijarde eura, te još 800 milijuna eura za financiranje projekata iz poljoprivrede Kohezijska politika jedna je od najvažnijih politika koja se provodi u Europskoj uniji. Ona nastoji unaprijediti ekonomsku i socijalnu koheziju kako bi se smanjila razvojna razlika u zemljama članicama Unije. Ulaskom Hrvatske u EU od 1. srpnja otvorene su nam mogućnosti financiranja hrvatskih poduzetnika: u šest mjeseci ove godine u ukupnom iznosu od 450 milijuna eura, sljedeće godine između jedne i 1,2 milijarde eura, te još 800 milijuna eura za financiranje projekata iz poljoprivrede. Prednost kohezijske politike je stabilnost, jer se politika donosi za sedmogodišnje razdoblje, a nova perspektiva traje od 2014. do 2020. te će za to razdoblje vrijediti nova pravila, rekla je direktorica Centra za EU Hrvatske gospodarske komore Ružica Gelo, na predstavljanju ovih fondova na proširenoj sjednici Vijeća Udruženja za ispitivanja i certificiranja koje djeluje pri Centru za kvalitetu Hrvatske gospodarske komore. “EU definira okvir korištenja fondova, a ostala pitanja definiraju države članice. Zbog toga je potrebna nacionalna strategija te definiranje prioriteta. Ni jedan projekt se ne sufinancira u 100-postotnom iznosu, već je za privatni sektor uglavnom riječ o 50 posto sufinanciranja sredstava. Tvrtke dobivaju povrat dijela sredstava tek nakon što samostalno financiraju projekt, a avansno plaćanje bit će moguće samo do 30 posto”, naglašava Ružica Gelo. Postotak sufinanciranja raste u odnosu na stupanj nerazvijenosti regije, a kako Hrvatska spada u manje razvijena područja, kandidat je za maksimalne iznose sufinanciranja. Europski su fondovi Kohezijski fond, Struktur- ni fondovi - Fond za regionalni razvoj te Socijalni fond, a sektorski su fondovi Fond za pomorstvo i ribarstvo te Poljoprivredni fond za ruralni razvoj. Kohezijski je fond namijenjen manje razvijenim zemljama EU-a, a orijentiran je na ulaganja u promet i okoliš. U tijeku je proces programiranja za razdoblje od 2014. do 2020., te će se na natječaje moći prijaviti projekti iz prioritetnih područja, naglašava Ružica Gelo. “Za polugodišnje razdoblje 2013. predviđena su četiri operativna programa - u području prometa i okoliša, regionalne konkurentnosti te razvoja ljudskih potencijala. Još nisu u potpunosti definirani kriteriji za natječaj, no riječ je o ukupno 30 milijuna eura iz EU sredstava, i to 50 posto namijenjenih za turizam, a 50 posto za ostale djelatnosti. ”Vrijednost potpora je od 500.000 do 3,5 milijuna eura te su namijenjena većim investicijama. U studenom se otvara i natječaj za uvođenje ICT tehnologije u proizvodne procese od ukupno 3,5 milijuna eura, a vrijednosti potpore su od 20.000 do 100.000 eura. U siječnju 2014. godine otvorit će se natječaj za edukaciju i pomoć kod zapošljavanja. Sljedeći natječaji za poduzetnike bit će tek najesen sljedeće godine u okviru nove perspektive. “Nas muče trenutačno dvije veće stvari. Nedostaju nam razvojne strategije koje nam otežavaju proces programiranja, a mnogi koji se žele natjecati za europska sredstva trebaju manje iznose od sadašnjeg minimuma, pa će se zatražiti da se u natječaju za program konkurentnosti najniži iznos smanji na 100.000 eura”, zaključuje Ružica Gelo. enterprise europe Zadnji natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava LAG-ovima Nakon uspješno provedenog prvog natječaja za IPARD mjeru 202 “Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja”, nakon kojega je ugovoreno 30 lokalnih akcijskih grupa (LAG), Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju raspisat će drugi natječaj, u razdoblju od 16. rujna do 18. listopada 2013. godine. Raspoloživa sredstva za provedbu mjere 202 temeljem alokacije za 2013. godinu iznose 1.385.000 eura, od čega Europska komisija sudjeluje sa 80 posto, a Republika Hrvatska sa 20 posto udjela Sukladno Odluci ministra poljoprivrede određena je kvota od 12 LAG-ova koji će se sufinancirati sredstvima IPARD programa temeljem alokacije za 2013. godinu i neiskorištenih sredstava iz prvog natječaja. Raspoloživa sredstva za provedbu mjere 202 temeljem alokacije za 2013. godinu iznose 1.385.000 eura, od čega Europska komisija sudjeluje sa 80 posto, a Republika Hrvatska sa 20 posto udjela. Mjera 202 bazira se na LEADER pristupu - mehanizmu provedbe politike ruralnog razvoja Europske unije, koji se temelji na realizaciji lokalnih razvojnih strategija kojima upravljaju lokalne akcijske grupe po principu “odozdo prema gore”. LAG je partnerstvo predstavnika javnog, gospodarskog i civilnog sektora određenog ruralnog područja (s više od 5000, a manje od 150.000 stanovnika) koje je osnovano s namjerom izrade i provedbe lokalne razvojne strategije tog područja. LAG-ovi s “domaćeg” terena, osluškujući potrebe poljoprivrednika, predla- žu projekte za razvoj ruralnih životnih i radnih uvjeta te diverzifikaciju gospodarskih aktivnosti. Oni animiraju lokalno stanovništvo te organiziraju promotivno-promidžbene događaje za članove i stanovnike LAG-a. Ovo je također jedna od aktivnosti kojima se pomaže hrvatskim poljoprivrednicima u povlačenju sredstava iz fondova Europske unije. Lokalnim akcijskim grupama kao korisnicima IPARD mjere 202 Europska unija sufinancira izradu studija za područje LAG-a, usavršavanje i obrazovanje zaposlenika, volontera te članova LAG-a, izradu promidžbenih materijala, organizaciju promotivno-promidžbenih događaja, radionica, seminara i studijskih putovanja za članove i stanovnike LAG-a, plaće za zaposlenike LAG-a, najam ureda i režijske troškove ureda LAG-a te uredsku i računalnu opremu. Za navedene troškove LAG-ovima se može odobriti maksimalni iznos od 450.000 kuna godišnje. Isplate iz IPARD-a opremu za berbu, sortiranje i pakiranje voća. Obrt je investirao u kombajn za berbu lješnjaka te skladište za lješnjake u kojem se nalazi linija za čišćenje lješnjaka, sušara i pakirnica. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju izvršila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu mjere 301 “Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture“. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju izvršila je nove isplate na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za završena ulaganja u sklopu mjere 101 “Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva”. Korisniku tvrtki Dalmaconsult iz Omiša za ulaganje u podizanje nasada višnje maraske isplaćena je 634.363,71 kuna, dok je korisniku Obrt Minas-Zrno 1 iz Ludbrega isplaćena 398.207,51 kuna za projekt izgradnje objekta za skladištenje voća i ulaganje u specijaliziranu Općini Podravska Moslavina isplaćen je 2,1 milijun kuna za ulaganje u rekonstrukciju lokalne nerazvrstane ceste, uključujući pripremne radove, zemljane radove i radove na konstrukciji cestovne površine. Projektom je izgrađeno 10.400 metara cesta na području Krčenika i Podravske Moslavine. Korisniku PIK Vinkovci isplaćeno je 3,4 milijuna kuna za rekonstrukciju objekta i nabavu opreme za sortiranje i sjeckanje luka. Korisnik je navedenom investicijom modernizirao postojeći proizvodni program, znatno unaprijedio svoje poslovanje te se tako približio EU standardima. Korisniku Poljoprivredni proizvođač Zlatko Vinković isplaćeno je 624.400 kuna za ulaganje u specijaliziranu opremu za berbu, sortiranje i pakiranje krumpira. Navedenim ulaganjem proizvođač će osnažiti položaj na tržištu te povećati konkurentnost i efikasnost poslovanja. Korisniku OPG Kušec Stjepan isplaćeno je 536.902,11 kuna za ulaganje u izgradnju mosne vage i silosa za skladištenje žitarica. Realizacijom ovog ulaganja nadopunjuje se postojeće poslovanje gospodarstva, podiže kvaliteta i količina proizvoda te smanjuju troškovi i rizik proizvodnje. www.een.hr 23. rujna 2013. 2 3 EUREKA Dva projekta dobila potpore Dva nova projekta financirana iz programa EUREKA ostvarila su potporu od 2,2 milijuna kuna Poslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske - BICRO potpisala je dva nova ugovora unutar programa EUREKA kojim se osigurava financiranje tržišno orijentiranih projekata različitih tehnologijskih područja. Financijska potpora u iznosu od 2,2 milijuna kuna odobrena je za projekt E!8724 S.W.A.T – Sites of the web assessment to- cija hrvatskih partnera koji čine KončarInstitut za elektrotehniku, Fakultet strojarstva i brodogradnje te Calyx. Ukupna vrijednost projekta E!8724 S.W.A.T. koji čini konzorcij partnera iz Hrvatske i Slovenije je 501.908 eura. Poduzeće Vidi-to je vodeći partner na projektu, a strani partner je slovenska tvrtka O.K. Counsulting iz Ljubljane. Poduze- EUREKA potiče suradnju i ujedinjavanje resursa poduzetnika i znanstvenoistraživačkih organizacija kako bi preko međunarodne suradnje razvili inovativne i globalno konkurentne proizvode, procese ili usluge ols poduzeća Vidi-to iz Zagreba i projekt E!8723 VISINEV – Visually augmented analysis of complex information structures evolving in socio-tehnical systems konzor- ću Vidi-to odobren je iznos od 150.000 eura što predstavlja polovinu ukupne vrijednosti hrvatskog dijela projekta. Ostatak vrijednosti osigurala je sama hrvatska tvrtka. Ovim će se projektom razviti inovativni i danas globalno nepostojeći visokoautomatizirani dubinski alat za ocjenu kvalitete web sjedišta, na temelju znanstveno dokazanih algoritama za ocjenjivanje, procjenjujući i odmjeravajući elemente i aspekte kvalitete iz raznih područja. Ukupna vrijednost projekta E!8723 VISINEV koji čini konzorcij partnera iz Hrvatske i Slovenije je 504.921,78 eura. Uz hrvatske partnere, strani partner na projektu je slovenska tvrtka TPV trženje in proizvodnja opreme vozil iz Novog Mesta. Hrvatskim partnerima na tom projektu odobren je iznos od 149.187,37 eura što je polovina od ukupne vrijednosti hrvatskog dijela projekta. Ostatak sredstava osigurale su same članice konzorcija. Projektom će se raditi na istraživanju i razvoju novih tehnika za vizualizaciju informacijskih struktura, unaprijedit će se sposobnosti prepoznavanja uzoraka među entitetima koji čine semantičku mrežu za- pisa sljedivosti evolucije informacija u razvoju kompleksnih sustava te će sudionicima razvoja omogućiti lakše otkrivanje, razumijevanje, održavanje i ponovno korištenje relevantnih informacija u odgovarajućem kontekstu. Program EUREKA želi potaknuti tvrtke na ulaganje u aktivnosti istraživanja i razvoja te na taj način jačati njihov inovacijski kapacitet. EUREKA potiče suradnju i ujedinjavanje resursa poduzetnika i znanstveno-istraživačkih organizacija kako bi preko međunarodne suradnje razvile inovativne i globalno konkurentne proizvode, procese ili usluge. Od 2010. godine BICRO je ugovorio ukupno 10 EUREKA projekata ugovorenog iznosa od 1,3 milijuna eura. Proračun za program EUREKA revidira se na razini fiskalne godine te iznosi prosječno pet milijuna kuna, dok je natječaj stalno otvoren. Više informacija o EUREKA programu može se naći na www.bicro.hr/index. php/eureka. enterprise europe BIZimpact Informacijama do e Projekt poboljšavanja informiranosti hrvatske poslovne zajednice predstavio je svoju drugu fazu. Njome se želi poboljšati poslovni okoliš u H Projektom BIZimpact - koji s više od 1,5 milijuna eura financiraju Europska unija sredstvima IPA programa i hrvatska vlada - želi se ojačati konkurentnost malog i srednjeg poduzetništva i omogućiti bolji poslovni okoliš za one koji se žele baviti poduzetništvom. Provedba BIZimpacta II trajat će dvije godine, od ožujka 2013. do ožujka 2015. godine, i nastavak je prvoga BIZimpacta koji je proveden u razdoblju od 2007. do 2009. godine. Projekt je dio Operativnog programa za regionalnu konkurentnost. Provedba projektnih aktivnosti uključit će cijelo područje Hrvatske što će osigurati opsežan prijenos vještina, informacija i znanja. Projektom će se jačati razvoj kapaciteta donositelja politika i poslovnih organizacija za identificiranje, analizu i informiranje o budućim učincima u regulativnim područjima ključnim za poslovanje u Hrvatskoj, a radit će se i na poboljšavanju svijesti poslovne zajednice o ključnim regulatornim područjima. Aktivnosti će biti usmjerene i na jačanje poduzetničke kulture s osobitom usredotočenošću na regionalni razvoj. Projekt se sastoji od četiri komponente - procjene ekonomskih učinaka (PEU), razvoja procesa savjetovanja/javno-privatnih dijaloga s poslovnom zajednicom u kon- tekstu procjene ekonomskih učinaka, širenja informacija i podizanja svijesti, te razvoja kapaciteta za organiziranje informativnih kampanja u organizacijama korisnika odnosno partnera. Glavni korisnik projekta je Ministarstvo poduzetništva i obrta, a ostali Coface CEE Top 500 Najboljih 500 Sredn Prema istraživanju Coface CEE Top 500, najveće tvrtke u Srednjoj i Istočnoj Europi povećale su prihod, ali bilježe značajan pad dobiti. Poljska Međunarodna kreditno-osiguravateljska tvrtka Coface predstavila je petu godišnju studiju Top 500 tvrtki Srednje i Istočne Europe – Coface CEE Top 500. Studija ocjenjuje 500 tvrtki Srednje i Istočne Europe po njihovoj dobiti uz dodatnu analizu faktora kao što su broj zaposlenika, okruženje (okvir) tvrtki, sektora i tržišta. U istraživanje su uključene najveće tvrtke u CEE regiji, čiji je prihod veći od 120 milijuna eura. Financijski sektor - banke, osiguravateljske kuće, leasing i brokerske kuće - isključene su iz istraživanja. Osim prihoda tvrtki, lista obuhvaća i neke druge indikatore kao što su neto dobit i broj zaposlenih. Prihodi i dobit pretvoreni su u eure, sukladno tečaju na kraju 2012. godine. Unatoč ekonomskoj krizi, top 500 tvrt- ki u regiji povećale su prihode za pet posto u odnosu na 628 bilijuna eura u 2011. Taj porast ipak nije doveo do stabilnog rasta neto dobiti. Dok je u 2011. godini neto dobit top tvrtki rasla, već iduće godine zabilježen je pad od oko 32 posto - sa 30 na 20 bilijuna eura u 2012. godini. rale su prihod od 234 bilijuna eura, što je povećanje od šest posto u usporedbi s prethodnom godinom. Poljska je, nakon najvećeg rasta BDP-a u EU-u, u 2011. godini doživjela značajno usporavanje rasta BDP-a, a broj stečajeva dosegao je rekordnu razinu. Broj zaposlenika razvijao se pozitivno, što znači da je u tvrtkama s liste broj zaposlenih rastao za oko 1,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. Povećanje stope nezaposlenosti uglavnom ide ruku pod ruku s visokom stopom otkaza u top 500 tvrtkama. Većina velikih igrača u CEE regiji, gotovo jedna trećina, je iz Poljske (171 tvrtka, 34,2 posto). Time je Poljska u odnosu na 2011. dodatno povećala vodstvo (2011.: 31,8 posto top tvrtki). Poljske tvrtke s ove liste generi- Mađarska se nalazi na drugom mjestu po broju tvrtki u Top 500 CEE regije (66; 13,2 posto), dok se u 2011. godini nalazila na trećem mjestu. Unatoč padu BDP-a od 1,7 posto, prihodi top tvrtki dosegli su gotovo 240 bilijuna eura što je povećanje od 2,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prvi put Rumunjska je preskočila Ukrajinu i popela se s petog na treće mjesto. To se može objasniti porastom od 22,7 posto tvrtki (ukupno 54 tvrtke) na Top 500. Unatoč porastu broja top tvrtki, Rumunjska se nalazi tek na petom mjestu po prihodima tvrtki (48.559 milijuna eura), a na istom se mjestu nalazi i po neto dobiti (37,7 posto). Od 500 top tvrtki najveći je broj onih koje dolaze iz sektora nafte i plina - 65 tvrtki generira dobit od 162 bilijuna eura. Ipak, 2012. godina je bila posebno teška za ovaj sektor, tako da se neto dobit smanjila za 34,6 posto. Na drugom mjestu, ali daleko ispod sektora nafte i plina, nalazi se sektor pribavljača energije. Tvrtke iz tog sektora, njih 51, ostvarile su prihod od 76 bilijuna eura što je tek polovina prihoda sektora nafte i plina. Prosječna stopa rasta cijelog sektora je obećavajuća (11 posto) iako su recesija i posljedično smanjena potražnja za energijom rezultirale otpuštanjem 12,9 posto radnika te oštrim padom dobiti. www.een.hr 23. rujna 2013. 4 5 efikasnosti Hrvatskoj i ojačati konkurentnost hrvatskog malog gospodarstva korisnici su Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatski savez zadruga. U projektima će raditi i druge javne institucije, ali i pojedine tvrtke, obrti i zadruge. “Pokrenuli smo drugu fazu projekta jer je prva bila iznimno uspješna pri čemu treba imati u vidu da je pred Hrvatskom kao najnovijom članicom EU-a proces daljnje i sveobuhvatne prilagodbe europskoj pravnoj stečevini te praćenje izmjene postojećih i donošenje novih europskih propisa”, rekao je na predstavljanju projekta ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras. “Naš normativni okvir mora biti poticajan za poduzetnike i mora im omogućiti ravnopravan status s poduzetnicima u EU-u. Preuzeli smo velik broj europskih propisa od kojih su mnogi imali pozitivne efekte, ali su se pojedini pokazali kao neprimjerena rješenja za našu poslovnu praksu. Nužno je dalje jačati poslovnu informiranost kako bi poduzetnici bili na vrijeme upoznati sa zakonskim promjenama i zakonskom regulativom”, smatra Maras. Ministar je naglasio kako će se posebno raditi na procjeni učinaka propisa na gospodarstvo jer je to podloga za dono- šenje novih učinkovitijih normativnih rješenja. “Nužno je poboljšavati učinkovitost javne uprave čiji rad mora biti transparentan kako bi se ostvarila što bolja suradnja javne uprave, poslovne zajednice, ali i svih onih na koje se određeni zakoni odnose. Zakoni se trebaju artikulirati uz pomoć javne i demokratske rasprave, ali u nedavnoj prošlosti uslijed određenih okolnosti nije bilo moguće osigurati primjerenu javnu raspravu. Potrebno je i dalje smanjivati parafiskalne namete, pa tako primjerice od 1. siječnja 2015. godine članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori postaje dobrovoljno”, kazao je Maras. “Izuzetno smo zadovoljni s prvom fazom ovog projekta jer smo ostvarili sve zacrtane ciljeve koji su unaprijedili poduzetnički angažman pa ga smatramo jednim od najuspješnijih u našoj dosadašnjoj praksi”, istaknula je Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK-a za gospodarstvo, europske integracije i pitanja Europske unije. “Informiranost poslovne zajednice je preduvjet njene djelotvornosti i društvenog prosperiteta. Pored upoznavanja naših članica s legislativom EU-a te zbog njihovog Informiranost poslovne zajednice je preduvjet njene djelotvornosti i društvenog prosperiteta, naglasila je Vesna Trnokop Tanta lakšeg poslovanja na tom golemom tržištu osnovali smo tri nova centra - Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj, Centar za investicije i Centar za EU. U prvoj fazi projekta provedena su istraživanja čiji će rezultati znatno olakšati provedbu druge faze u kojoj će se dodatno ojačati komu- nikacijski procesi”, zaključila je Vesna Trnokop Tanta. U realizaciji druge faze projekta treba pojačati međuresorsku suradnju te sustavno provoditi procjenu učinaka propisa, smatra Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca. “Normativno reguliranje gospodarstva u krajnjoj liniji se odražava na porezne obveznike i tome valja posvetiti više pozornosti. U Hrvatskoj je prisutna normativna inflacija jer se zakonski okvir često mijenja, što je posljedica nepostojanja strategije gospodarskog razvoja. Ulaskom u EU moramo pratiti normativne promjene, ne samo na razini EU-a već i pojedinih članica, kako bismo uputili svoja očitovanja i zaštitili interese naših gospodarstvenika”, kazao je Jakelić. Prva faza provedbe projekta bila je korisna za obrtnike, ocijenila je kaže Sanja Želinski Matunec iz Odjela za gospodarstvo i međunarodnu suradnju HOK-a. “Obrtnici se ubrzano prilagođavaju novim uvjetima poslovanja i u tome im HOK pomaže. Pored formalnog komuniciranja za prijenos informacija, znanja i umijeća, značajna je i neformalna komunikacija koju će provedba ovog projekta također poboljšati”, ističe Sanja Želinski Matunec. nje Europe a je zauzela prvo mjesto, Mađarska i Rumunjska je sustižu, a Ukrajina nije više među tri poslovno najjače zemlje Automobilski sektor ove je godine uspio ući u top četiri: 42 tvrtke iz sektora ostvarile su prihod od 63 bilijuna eura, od kojih najveći udio imaju tvrtke iz Češke i Slovačke (Škoda Auto S.S., Volkswagen Slovakia, KIA Motors). Iako je neto dobit tvrtki iz ovog sektora pao za gotovo 33 posto, broj zaposlenih se povećao za 6500. Najveći porast dobiti ostvarili su sektor distribucije automobila, industrija hrane te veleprodaja. Pojedine industrije bilježe značajan pad: građevinski sektor, metalna industrija, rudarstvo i telekomunikacije, od kojih je građevinski sektor, već tradicionalno, najviše pogođen ekonomskim padom. Sedam tvrtki iz građevinskog sektora zastupljenih u studiji bilježi pad dobiti od devet posto, smanjenje broja zaposlenika od osam posto, a navedeni sektor bilježi i najveći broj steča- jeva. Unutar CEE regije primjećuje se veoma polagani rast, s godišnjom stopom od 1,2 posto. U 2011. godini stopa nesolventnosti se gotovo utrostručila, a u 2013. se očekuje daljnji porast. Pogled izbliza pokazuje da su zemlje CEE regije heterogenije nego ikad. Dok se neke još bore s recesijom i negativnim stopama BDP-a, druge pokazuju stabilan ekonomski razvoj. BDP po stanovniku kreće se između 3000 eura (Ukrajina) pa sve do 17.000 eura (Slovenija). Države poput Češke, žestoko su pogođene recesijom u eurozoni dok neke poput Estonije bilježe stabilan ekonomski rast. Broj stečajeva dramatično je rastao u Bugaskoj i Hrvatskoj, dok su Estonija i Latvija pokazale ozbiljan pozitivan razvoj. enterprise europe EU NATJEČAJI EU NATJEČAJI Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog glasnika Europske unije na http://ted. europa. eu. Procjena usluga Norad (Direktoratet for utviklingssamarbeid), Oslo, Norveška, traži procjenu konzultantskih usluga. Natječaj je otvoren do 29. rujna, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Norad (Direktoratet for utviklingssamarbeid), Ruseløkkvn. 26, Pb 8034 Contact point(s): Evalueringsavdelingen, For the attention of: Ida Lindkvist, Oslo 0030, Norway, www.norad.no. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. je otvoren do 18. listopada, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na Schweizerische Bundesbahnen SBB infrastruktur projekte, région Ost, Kasernenstrasse 95/97, For the attention of: Jocen Graner, 8021 Zürich. Switzerland, jochen.graner@sbb.ch. Više podataka o natječaju na http://www.simap.ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_NR=783417. Inženjerske usluge HŽ Infrastruktura, Zagreb, traži nabavu inženjerskih usluga. Natječaj je otvoren do 1. listopada, a prijave na hrvatskom jeziku se predaju na HŽ Infrastruktura d.o.o., 39901919995, Ulica kneza Branimira 7, Contact point(s): HŽ infrastruktura d.o.o., Nabava, Zagreb, Mihanovićeva 12, For the attention of: Matija Šulentić, 10000 Zagreb, Croatia. Više podataka o nadmetanju na https://eojn.nn.hr/SPIN/ application/ipn/DocumentManage- ment/DokumentPodaciFrm.aspx?Oznak aDokumenta=2013%2fS+005-0073920. Testno bušenje Katowicki Holding Węglowy S.A., Katowice, Poljska, traži usluge testnog bušenja. Natječaj je otvoren do 25. listopada, a prijave na poljskom jeziku se predaju na Katowicki Holding Węglowy S.A., ul. Damrota 16-18, For the attention of: Sylwia Nizio, 40-022 Katowice, Poland.s.nizio@ khw.pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Žičani proizvodi Lubelski Węgiel, Puchaczów, Poljska, traži žičane proizvode. Natječaj je otvoren do 25. listopada, a prijave na poljskom jeziku se predaju na Lubelski Węgiel Bogdanka S.A. w Bogdance, Bogdanka, For the attention of: Dariusz Stawowy 21-013 Puchaczów, Poland, dstawowy@lw.com. pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Građevinski radovi AD Mepso, Skopje, Makedonija, traži izvođača građevinskih radova. Natječaj je otvoren do 21. listopada, a prijave na makedonskom jeziku se predaju na AD MEPSO, Macedonian Electricity Transmi- Građevinski radovi Schweizerische Bundesbahnen SBB infrastruktur projekte, Zürich, Švicarska, traži izvođača radova na izgradnji. Natječaj ssion System Operator, str. Orce Nikolov bb For the attention of: Pance Manojlovski, 1000 Skopje, FRY Macedonia, pancem@mepso.com.mk. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. Autobusi Kujawsko-Pomorski Transport Samochodowy Spółka Akcyjna, Włocławek, Poljska, traži nabavu gradskih autobusa. Natječaj je otvoren do 25. listopada, a prijave na poljskom jeziku se predaju na Kujawsko-Pomorski Transport Samochodowy Spółka Akcyjna, ul. Wieniecka 39, Contact point(s): Kujawsko-Pomorski Transport Samochodowy S.A. Włocławek Oddział w Brodnicy, ul. Podgórna 66a, 87300 Brodnica, For the attention of: Stanisław Jastrzębski, 87-800 Włocławek, Poland, jastrzebski@pkscbr.strefa.pl. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi. POSLOVNE PONUDE IZ EU-a POSLOVNE PONUDE IZ EU-a Na internetskoj stranici www.een.hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu. Ako vas zanima neka od ponuda za suradnju, pošaljite upit na jravlic@hgk.hr uz broj šifre ponude za koju ste zainteresirani. Ručno rađeni suveniri i igračke (BORU20130816002) Ruska tvrtka specijalizirana za proizvodnju i razvoj suvenira te ručno izrađenih igračaka traži distributere i zastupnike. Igračke su ručno izrađene od ekološki prihvatljivih prirodnih materijala (lan, sisal, slama, vuna), dizajnirane po narudžbi i jedinstvene. Igračke mogu biti proizvedene u različitim bojama i veličinama. Svi proizvodi su pogodni za uređenje interijera. Stočna hrana i poljoprivredna pomagala (BOHU20130722003) Mađarska tvrtka specijalizirana za trgovanje različitim poljoprivrednim pomagalima i pružanje stručnih konzultacija za proizvodnju krmiva i uzgoj stoke, traži agente, predstavnike i distributere u Europi. Tvrtka distribuira stočnu hranu na- pravljenu po vlastitoj recepturi. Zainteresirani su za suradnju s proizvođačima stočne hrane i poljoprivrednih pomagala. Tvrtka ima trgovinu u Rumunjskoj. Inovativno medicinsko multimedijsko rješenje (BOFR20130819001) Francuska tvrtka specijalizirana za izradu i marketing inovativnog medicinskog multimedijskog komunikacijskog rješenja za bolnice traži partnere-distributere, agente, ugrađivače. Rješenje uključuje opremu (uređaj koji se stavi kraj kreveta), ali i softver koji nudi dvostruko sučelje, s jedne strane pružajući medicinskom osoblju pristup za ažuriranje medicinske dokumentacije pacijenta, a s druge strane nudeći pacijentima pristup zabavi (TV, internet, telefon, igre, Skype, obrazovni programi...). Smrznuti prehrambeni proizvod (BOUK20130723003) Škotska tvrtka, koja je razvila niz nutritivno izbalansiranih svježe smrznutih pizza, traži distributere za svoje proizvode. Proizvod je nov na tržištu i nudi distributerima priliku da distribuiraju nagrađivan i vrlo inovativan prehrambeni proizvod, pogodan za zdravlje. Tvrtka je već doživjela veliki uspjeh u Velikoj Britaniji, a želi razviti prodaju u inozemstvu putem distributera. Preparat za dekontaminaciju tla i vode (BOFR20130703011) Francuska tvrtka specijalizirana za dekontaminaciju vode i tla traži trgovačke posrednike i ekskluzivnog uvoznika za svoj preparat/pripravak koji apsorbira ulje. Preparat koji upija ulja je prirodan proizvod, brzo djelotvoran, jednostavan za korištenje i ima odličan omjer kvalitete i performanse: 1 kg pripravka apsorbira oko 8 kg mineralnih ulja, biljnih ulja, hidrauličkih ili PCB-a. Tvrtka nudi distribucijska prava tvrtkama koje su u stanju izgraditi učinkovitu distribucijsku mrežu. Metalni proizvodi i graditeljstvo (BOHU20130809004) Mađarska tvrtka specijalizirana za proizvodnju metalnih proizvoda, metalnih dijelova i izgradnju stambenih i nestambenih zgrada, nudi usluge podugovaranja, a također traži partnere za joint venture. Savjetodavne usluge za ulazak na talijansko tržište (BOIT20130715001) Talijanska tvrtka specijalizirana za pružanje savjetodavnih usluga poslovnim subjektima u sljedećim područjima: otvaranje novih tržišta; analitički, strateški i operativni marketing; korporativna komunikacija; obuka i strukturiranje prodajne mreže; razvoj distribucijskih kanala za proizvode i usluge; poslovna inteligencija i poslovne informacije; pokretanje i ulazak na tržište novih proizvoda, nudi svoje usluge stranim tvrtkama zainteresiranima za talijansko tržište. Inovativni proizvodi za vodene sportove (BOIE20130710001) Irska tvrtka, specijalizirana za razvoj niza inovativnih proizvoda za vodene i pustolovne sportove i proizvoda koji se mogu patentirati, traži distributere i predstavnike za jedan specifičan proizvod – inovativni alat za skidanje ronilačkih odijela i sportskih kombinezona. Drveni namještaj (BOCZ20130813001) Češki proizvođač drvenog namještaja u kombinaciji s modernim elementima drugih materijala traži partnere za suradnju. Tvrtka nudi svoje usluge kao podizvođač. www.een.hr 23. rujna 2013. 6 7 RAPEX izvješće RAPEX izvješće RAPEX (The Rapid Alert System for Non-Food Products) je brzi sustav za obavještavanje o svim opasnim potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu, farmaceutske, medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama preko nacionalnih kontakt točaka i Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih su izvučeni i ovi podaci mogu se naći na web stranici: http://ec.europa.eu/consumers/ dyna/rapex/rapex_archives_en.cfm. Igračka dinosaurovo jaje, naziva Dinosaur Egg, Chelonian Egg. Proizvod predstavlja rizik za djecu jer se dijelovi igračke mogu potrgati i progutati, a kada se umoče u tekućinu, šire svoj volumen. Proizvod nije u skladu s Direktivom o igračkama. (slika 1) Pištolj za ljepilo, brend Maxi Fix, model Mini Glue Gun. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer njegove žice nisu dovoljno kvalitetno izolirane pa postoji opasnost od električnog udara. (slika 2) 1 2 3 4 5 6 7 8 Motocikl Triumph, modeli Street Triple, Street Triple R, Street Triple 70 KW, proizvedeni u Tajlandu i Ujedinjenom Kraljevstvu. Proizvod predstavlja rizik za kupce jer vijak koji drži kablove na upravljaču može popustiti i blokirati upravljač. (slika 3) Kombi vozilo, brend Mercedes Benz, model Sprinter, proizveden između 2. rujna 2009. i 10. veljače 2011. Loše zavaren spoj zadnje osovine može dovesti do loma i gubitka kontrole nad vozilom. (slika 5) Ženske cipele, brend Jumex, model Style No HP8306 colour black. Proizvod predstavlja rizik za korisnika jer materijal od kojeg je cipela napravljena sadrži krom koji može izazvati alergijske reakcije. (slika 7) LED svjetlo, brend Saunia, model ED light:46321. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer pretvarač električne energije koji se isporučuje sa svjetiljkom nije dovoljno kvalitetno napravljen i izoliran pa postoji opasnost od električnog udara. (slika 4) Čokoladna jaja s igračkom, brend Türkmali, proizvodi Crazy Fruit i Formula. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer su dijelovi kapsule u kojoj se nalazi igračka premaleni i mogu se progutati. (slika 6) Motocikli, brend BMW, modeli F700GS i F800GS. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer bočna stajaća nožica nije dovoljno čvrsto stegnuta pa postoji opasnost od rastavljanja i pada motocikla. (slika 8) Potražnja za tehnologijama Potražnja za tehnologijama Za tehnologije uputite upit na lada. benzon@bicro.hr. Ruby on Rails programiranje za platformu namijenjenu društvenim medijima (Ref: 10 FR 38m9 3JHQ) 04/2014 • Francuska tvrtka specijalizirana za pametne društvene medije razvija online platformu koja omogućuje generiranje točnih profila kupaca (njihove navike, omiljene online trgovine, grupe...). Francuska tvrtka je u potrazi za dodatnom podrškom u Ruby on Rails programiranju kako bi dovršili i okončali razvoj platforme. Traže sporazum o tehničkoj suradnji. Bežična tehnologija za novu generaciju protuprovalnih alarmnih sustava (Ref: 13 IT 56Z6 3SCM) 04/2014 • Tvrtka za istraživanje i razvoj iz sjevero-istočne Italije, specijalizirana za dizajn i izradu bežičnih alarmnih sustava, traži nova rješenja u bežičnim komunikacijama. Nova rješenja bi se koristila u središnjim jedinicama i perifernim senzorima alarmnih uređaja u svrhu zaštite objekata za stambene i poslovne namjene. Traži se tvrtka s iskustvom i ekspertizom u području bežične komunikacije koja želi razvijati i testirati nove tehnologije u okviru tehničke suradnje/komercijalnog ugovora. Traži se pametna tehnologija za brojače/brojila (Ref: 12 BE 0315 3P4R) 04/2014 • Belgijska MSP tvrtka koja nudi IT usluge u potrazi je za partnerima koji razvijaju add-on tehnologije za brojače/brojila, s ciljem da se dobiveni podaci mogu dalje koristiti u velikim podatkovnim mrežama. Traže se tehnologije koje su već na tržištu. Uz izmjenu tehnološkog know-howa među partnerima, cilj je prilagoditi i integrirati ponuđenu tehnologiju za ciljane aplikacije. Elektrana na biomasu i otpadne vode od proizvodnje maslinovog ulja (Ref: 10 TR 97NA 3HHH) 04/2014 • Turska tvrtka koja se bavi proizvodnjom maslinovog ulja svake sezone u proizvodnji generira veliku količinu otpada u svojim mlinovima tzv. Olive Mill Waste Water (OMWW), te također ima mogućnost prikupljati i mnogo veće količine OMWW-a iz svoje regije. S ciljem iskorištavanja spomenutih otpadnih voda, tvrtka planira izgraditi elektranu. Tvrtka traži partnere/tvrtke koje posjeduju tehnologiju potrebnu za izgradnju takve elektrane s ciljem sklapa- nja komercijalnog sporazuma s tehničkom pomoći, kao i tehničke suradnje. Tehnologija rezanja i zavarivanja plastičnih pruga (Ref: 12 PL 62AP 3R3A) 11/2013 • Poljski proizvođač namještaja i dodatne opreme od tehnoratana u potrazi je za tehnologijom za rezanje i spajanje polietilen pruga te njihovo međusobno zavarivanje. Tehnologija treba biti u mogućnosti učinkovito zavariti pruge u kratkom vremenu. Tvrtka traži partnere s ciljem sklapanja komercijalnog ugovora s tehničkom pomoći. Traži se tehnologija za zavarivanje različitih aluminijskih lamela za bakrene cijevi (Ref: 13 IL 80ER 3SF5) 04/ 2014 • Izraelska tvrtka, specijalizirana za korištenje solarne energije za grijanje vode u potrazi je za tehnologijom za zavarivanje aluminijskih lamela za bakrene cijevi. Tehnologija bi se koristila pri proizvodnji upijajućih panela za kolektore. U idealnom slučaju tehnologija bi treba- la biti primjenjiva na selektivne aluminijski obložene lamele (0,4-0,5 mm debljine) kojima se pridružuju bakrene cijevi (8 & 16 mm vanjski promjer). Traži se u potpunosti razvijena tehnologija. Projekt za poboljšanje energetske učinkovitosti za kampuse (Ref: 12 RO 662C 3RJ4) 12/2013 • Tehničko sveučilište iz Rumunjske u potrazi je za partnerima/znanstvenicima za suradnju na projektu u području inteligentne energije. Projekt će analizirati i razvijati različite scenarije energetske učinkovitosti s ciljem da se identificiraju mogućnosti za smanjenje potrošnje energije na sveučilišnom kampusu. Traženi partneri su inovativna mala i srednja poduzeća za istraživanje i razvoj na području inteligentne energije uključeni u EU ili međunarodne programe za I&R. Razvoj prirodnih biocida za zaštitu drva (Ref: 13 ES 23D1 3S91) 10/ 2013 • Španjolski istraživački centar koji se bavi obradom drva, procesima izrade namještaja i pakiranja traži istraživače, kemičare i proizvođače biocida za suradnju. Cilj suradnje je razvoj i unapređenje prirodnog konzerviranja drva, analizirajući djelovanje procesa na različite ksilofagne organizme, kao i djelovanje biocida pri završnoj obradi drveta. Istraživački centar očekuje blisku i produktivnu suradnju partnera/znanstvenika. enterprise europe 23. rujna 2013. 8 B2B Women Entrepreneurs in Progress Pod okriljem sektorske grupe za žensko poduzetništvo u Europskoj poduzetničkoj mreži i u organizaciji Instituta Mihajlo Pupin organizira se B2B Women Entrepreneurs in Progress, koji će se održati 27. rujna u Nišu u Srbiji. Ovaj institut je već imao iskustva u organizaciji B2B sastanaka za poduzetnice, odnosno vlasnice malih i srednjih poduzeća u Jugoistočnoj Europi. Žene koje su vlasnice tvrtke ili upravljaju nekom tvrtkom iz nekoliko industrijskih sektora bit će fokus grupa ovog doga- Zastupljeni sektori: •Poljoprivreda i proizvodnja hrane •Informacijske i komunikacijske tehnologije •Tekstil •Obrazovanje i savjetovanje đanja. Osnovni cilj manifestacije je prije svega pronaći poslovne partnere u Jugoistočnoj Europi za poslovnu suradnju te međunarodno promicanje poduzetnica i novih tehnologija. Drugi izazov je probijanje regionalnih barijera i poslovna suradnja malih i srednjih poduzeća s juga i sjevera Europe. Poduzeća u vlasništvu muškaraca su također dobrodošla. Kontakt osoba za B2B u Hrvatskoj je Emilija Žuvić, TPV Varaždin, emilija.zuvic@tp-vz.hr Više informacija o događanju i prijave na: http://womenentrepreneursb2b. talkb2b.et/. Greenvest – sajam otvorenog tipa Prvi hrvatski green tech i green lifestyle sajam otvorenog tipa Greenvest: Home edition održat će se u trgovačko-zabavnom centru Arena Centar od 17. do 19. listopada 2013. godine na raspoloživoj unutarnjoj izložbenoj površini od 1000 četvornih metara i vanjskoj izložbenoj površini od 2500 četvornih metara. Riječ je o sajmu na kojem će se predstavljati domaće i strane tvrtke te njihove green usluge, proizvodi i tehnologije krajnjim potrošačima. Područja sajma su eko inovacije, eko poljoprivreda, energetska učinkovitost, financijske usluge, informatičke tehnolo- gije, inteligentna energija, inteligentni sustavi i procesi, inženjerske usluge, konzultantske usluge, obnovljivi izvori energije, proizvodi od recikliranih materijala, tehnologije reciklaže, zaštita okoliša, zelena gradnja, zelene uslužne djelatnosti, zeleni lifestyle proizvodi, zeleni prijevoz i zeleni turizam. cije o Nacionalnom akcijskom planu za obnovljive izvore energije, Zakonu o obnovljivim izvorima energije i drugim povezanim podzakonskim aktima, informacije o planovima i mjerama vezanim uz daljnji razvoj projekata obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti te zelene gradnje, a poseban naglasak stavljen je na buduće izvore financiranja takvih projekata iz domaćih i europskih izvora. Za vrijeme sajma u petak, 18. listopada, od 10 do 17 sati u kinodvorani u Arena Centru održat će se jednodnevna konferencija Greenvest: Hrvatsko zeleno gospodarstvo u 2014. godini. Uz iznimno dinamičan program i govornike, organizatori će poslovnom sektoru i zainteresiranoj javnosti pružiti sveobuhvatne informa- Više informacija možete saznati klikom na poveznicu: http://www.croenergo. eu/Saznajte-sto-nas-ceka-u-2014-OIEenergetska-ucinkovitost-zelena-gradnja-te-domaci-i-europski-izvori-financiranja-16557.aspx. Međunarodni gospodarski susreti na sajmu SASO u Splitu Četvrti međunarodni gospodarski susreti B2B@SASO fair 2013. održat će se u petak, 25. listopada u Splitu. Tradicionalni događaj organizira Ured za transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, Poslovno-inovacijskom agencijom Hrvatske BICRO te stranim partnerima u okviru Europske poduzetničke mreže. Prošlogodišnji susreti bili su iznimno uspješni te su okupili 126 tvrtki i institucija iz Hrvatske i inozemstva, gdje se održalo preko 180 poslovnih sastanaka. Zanimljiv format susreta idealna je prilika za promociju vlastitih proizvoda Kalendar događanja u organizaciji EEN-a 27. rujna - B2B Women Enterpreneurs in Progress, poslovni susreti, Niš, Srbija 28. rujna - Mission to Growth, Promoviranje poslovne suradnje u Portugalu, Zagreb 7. listopada - Cluster Mission Japan, Yokohama, Japan 17. listopada - Greenvest sajam, Zagreb 22.-24. listopada Mission for Growth, Tel Aviv, Izrael 25. listopada - Međunarodni poslovni susreti na sajmu SASO, Split i usluga, širenje poslovanja na nova tržišta i pronalazak novih poslovnih partnera. Sudjelovanje na gospodarskim susretima je besplatno te za registraciju i više informacija molimo posjetite: http://saso.talkb2b.net. Za pitanja i prijedloge slobodno nas kontaktirajte na: een@utt.unist.hr. Prilog EEN info ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA Glavni urednik Darko Buković Urednik priloga Krešimir Sočković PREDSTAVLJAMO 13 www.privredni.hr Broj 3795, 23. rujna 2013. ( 8 radnika ( 2 ekipe reportera stalno zapošljava Gotovac izvješćuju za portal iz zemlje i svijeta Kamenoklesarski obrt Gotovac, Kaštel Sućurac Prostudio, Virovitica Profit je u izvozu obrađenog kamena Klikni za gospodarske vijesti Naš je kamen među najboljima, tvrdi majstor Gotovac, ali moramo promijeniti običaj da izvozimo kamene blokove koje netko onda obradi pa nam ih skupo proda K a m e n o k l e s a rski obrt Gotovac osnovan je 1994. godine, stalno zapošljava osam radnika i surađuje s desetak kooperanata. Bavi se proizvodnjom i ugradnjom kamena, postavljanjem zidnih i podnih obloga, rezanjem i oblikovanjem kamena, iznajmljivanjem strojeva i opreme za izgradnju, a Ivan Gotovac poznat je kao suradnik na nekoliko vrlo značajnih kamenih spomenika izvodi i radove na vađenju građevinskog kamena, kao i vapnenca, gipsa, sadre i krede. Svoje usluge nude i za ostale građevinske radove vezane uz kamenoklesarstvo i obradu kamena. Vlasnik i direktor obrta Ivan Gotovac javnosti je poznat i kao predsjednik Sekcije za obradu kamena pri Hrvatskoj obrtničkoj komori te kao suradnik na nekoliko značajnih kamenih spomeni- ka, poput Gospe od Puta na odmorištu Skradin ili spomenika generalu Andriji Matijašu Pauku postavljenom pokraj Marine kraj Trogira. Njegovi proizvodi ugrađeni su u splitsku i velolučku rivu, u mnoge crkve, u splitski aerodrom; tri fakulteta obložio je kamenom te ugradio svoje proizvode u brojne poslovne objekte, zgrade i privatne kuće. Sa svojim je kamenom izvodio radove u nekoliko država, pri čemu posebno ističe tri luksuzne stambene zgrade u Njemačkoj. Muke s dozvolama Gotovac stalno surađuje s nekoliko akademskih kipara. Posebice je intezivna suradnja s kiparom Venom Jerkovićem za kojeg Gotovac tvrdi kako je jedan od najboljih kipara koji radi s kamenom u Hrvatskoj. Kako bi osigurao sirovinu koja mu treba za obradu, Ivan Gotovac već 12 godina pokušava dobiti dozvole za eksploataciju dva polja kamena. “Više od 10 godina trebalo je da se pribave svi papiri potrebni za dobivanje te koncesije. Težak je to put, ali nadam se da smo sada pred dovršetkom i da ćemo uskoro početi eksploatirati kamen s tih lokacija”, ističe Gotovac. Hrvatsko tržište je, kaže, jako malo, a pad građevinske aktivnosti odrazio se, dakako, i na poslovanje proizvođača kamena. “Izvoz je jedini izlaz iz ove situacije, ali - to je ono što treba promijeniti - moramo izvoziti gotov proizvod a ne sirovinu”, ističe obrtnik. “Proizvodnja kamena je djelatnost na koju se, odmah nakon turizma i uz brodogradnju, možemo osloniti. Hrvatska je jedna od najbogatijih zemalja što se tiče kamena i naš je kamen, posebice bijeli, jedan od najboljih na svijetu”, kaže. Kao primjer i uzor ističe tvrtku Kamen Pazin. Ne isplati se, tvrdi, izvoziti kamene blokove koje će netko obraditi i potom po visokoj cijeni plasirati na naše tržište. Na umjetni kamen majstor Gotovac pak gleda s negodovanjem. Dobro je, kaže, što taj materijal ima vrlo mali udjel na našem tržištu. (J.V.) Prostudiov portal Sajmovi.eu namijenjen je širokoj publici, ali ponajprije obrtnicima i gospodarstvenicima koji traže informacije o sajmovima u zemlji i inozemstvu O d ove jeseni hrvatski web prostor bogatiji je za još jednu internetsku stranicu iz domene gospodarskog novinarstva. Tvrtka Prostudio iz Virovitice pokrenula je specijalizirani portal za sajmove i sajmovanje - Sajmovi.eu namijenjen ponajprije obrtnicima i gospodarstvenicima koji traže informacije o izlaganju na sajmovima u zemlji i inozemstvu. Na adresi www.sajmovi.eu čitatelji mogu vidjeti najave nadolazećih sajmova i festivala, pročitati reportaže i pogledati fotogalerije te pronaći vijesti iz gospodarstva te aktualna priopćenja resornih ministarstava i komora. “Potencijalni izlagači su takve informacije tražili na stranicama gospodarske i obrtničke komore ili upisom određenog sajma ili pojma u internetsku tražilicu za što bi obično gubili dosta vremena i na kraju ostali uskraćeni za sve što ih zanima. Mi smo sve to objedinili i stvorili bazu podataka o gotovo svim sajmovima, ne samo u Hrvatskoj već i u zemljama iz okruženja, a u planu su i sajmovi u zemljama Europske unije”, kaže vlasnik tvrtke Prostudio Boris Gazibara. “Pomoću najmodernijeg Informacije u Kalendaru sajmova mogu se pretraživati i po grupi proizvoda pretraživača obogaćenog visokom SEO optimizacijom posjetitelj u Kalendaru sajmova može pronaći informacije o datumu, vremenu i mjestu održavanja sajma, ali ono što držimo značajnim je pretraživanje po grupi proizvoda. Baza nam je bila odlična knjižica Kalendar sajmova i izložbi koju svake godine izdaje Hrvatska gospodarska komora. Uz opće informacije o sajmu donosimo i Google maps koordinate, vremensku prognozu za razdoblje dok sajam traje, program događanja te informacije o cijenama ulaznica i parkinga, a u dogovoru s organizatorima prijavnice, uvjete izlaganja i detaljnu statistiku sajma”, kaže Gazibara naglašavajući da su svi podaci prevedeni na engleski i njemački jezik. Posao će se širiti Za sada postoje dvije reporterske ekipe s bogatim novinarskim iskustvom koje izvještavaju sa sajmova u zemlji i inozemstvu, a kako se projekt bude širio, broj timova, dopisnika, urednika i drugih zaposlenika bit će veći. Osim iz Hrvatske u prvim mjesecima rada zabilježeni su posjeti čitatelja iz Njemačke, Češke, Austrije, Slovenije, Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Belgije i ostalih zemalja. “Naš projekt je prepoznat u Poduzetničkom inkubatoru Virovitičko-podravske županije pa smo dobili potporu u vidu subvencioniranog zakupa opremljenog poslovnog prostora i subvencionirane usluge knjigovodstva”, kaže Gazibara izražavajući nadu da će portal Sajmovi.eu prepoznati i poslovna zajednica kojoj je namijenjen. (G.G.) 14 HRVATSKA & REGIJA *vijesti Izgradnja sjeverne dionice autoceste i mosta na Savi Austrijski Strabag AG i JP Autoceste FBiH potpisali su ugovor o gradnji 11 kilometara krajnje sjeverne dionice autoceste koridorom V.c od Svilaja do Odžaka i graničnog prijelaza za Hrvatsku. Vrijednost radova na autocesti je 61 milijun eura i 11 milijuna eura na graničnom prijelazu, a radove će uz Strabag izvoditi i kompanije Euroasfalt i ŽGP iz Sarajeva. Ovo je osmo gradilište, a potkraj iduće godine u prometu će biti 100 kilometara autoceste. Do sada je u ovu prometnicu investirana 1,1 milijarda konvertibilnih maraka. Početak radova na sjevernoj dionici ubrzat će i gradnju mosta na Savi između dva Svilaja. Natječaj za zeničku zaobilaznicu Autoceste FBiH uputile su javni poziv za pretkvalifikaciju građevinskih i konzultantskih kompanija koje će se natjecati za dodjelu ugovora za izgradnju i nadzor izgradnje autoceste na koridoru V.c Donja Gračanica-Kakanj, poddionica Klopče-Divuša. Izgradnja ove trase autoceste financirat će se iz sredstava zajma dobivenog od Kuvajtskog foruma za arapski ekonomski razvoj. Procijenjena vrijednost investicije iznosi 38,5 milijuna eura, a predviđeni rok završetka radova je 30 mjeseci. Rok za predaju prijava i pretkvalifikacijske dokumentacije je 21. listopada ove godine. Željeznice FBiH iznajmile Turcima osam elektrolokomotiva Željeznice Federacije BiH potpisale su s Državnim željeznicama Republike Turske ugovor o najmu osam elektrolokomotiva, što zapravo predstavlja nastavak suradnje koja traje od 1997. godine kad su bosanskohercegovački željezničari Turcima iznajmili 19 elektrolokomotiva nakon servisiranja u zagrebačkom Končaru. Kako saznaju mediji u Sarajevu, nastavit će se pregovori o iznajmljivanju devet garnitura španjolskih superbrzih i luksuznih vlakova talgo koji ni nakon više od pet godina nisu pušteni u promet na prugama Bosne i Hercegovine. Prva vjetroelektrana na Vlašiću Vlada Srednjobosanske županije potpisala je ugovor s poslovnim društvom Lahor iz Travnika o dodjeli koncesije za izgradnju vjetroelektrane na Vlašiću. To je četvrta koncesija za gradnju vjetroparkova na Vlašiću. Vjetroelektrana će imati 20 stupova, instaliranu snagu 50 megavata, s godišnjom proizvodnjom 87.600 megavatsati električne energije. Vrijednost radova koji bi trebali uskoro početi iznosi 65 milijuna eura, a čitav posao se realizira s partnerima iz Njemačke. Zasad je u Federaciji BiH Elektroprivreda BiH počela s pripremnim radovima na izgradnji vjetroparka na Podveležju kod Mostara. Plin pojeftinio za 8,04 posto Vlada Federacije BiH dala je suglasnost nadzornom odboru BH gasa za utvrđivanje nove cijene prirodnog plina. Od 1. rujna veleprodajna cijena prirodnog plina za distributivna privredna društva u Federaciji BiH iznosi 0,754 KM po standardnom kubičnom metru bez PDV-a, što je u odnosu na dosadašnju cijenu pojeftinjenje od 8,04 posto. Ova odluka znači i pojeftinjenje za domaćinstva od 8,04 posto, a u vladi vjeruju da će ta cijena ostati na snazi i u četvrtom kvartalu. Privredni vjesnik Broj 3795, 23. rujna 2013. ( od 59 do 60 mil KM prosječna godišnja vrijednost proizvodnje vina Pomoć bosanskohercegovačkim vinarima Stop za uvoz grožđa Vinarska industrija se mora razvijati na vlastitoj proizvodnji vina od grožđa s domaćih plantaža i na domaćim autohtonim sortama, a ne na uvoznom grožđu, tvrdi ministar Mirko Šarović Zdravko Latal latal@privredni.hr M irka Šarovića, ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, gospodarstvenici su jednoglasno ocijenili najradišnijim i najefikasnijim članom Vijeća ministara BiH kad je riječ o zaštiti domaće proizvodnje, posebice u području poljoprivrede i prehrambe- Nigdje u svijetu se proizvodnja čuvenih i kvalitetnih vina ne zasniva na uvoznom grožđu ne industrije. No, Šarović bi uskoro mogao biti smijenjen jer je predsjednik Republike Srpske i lider vladajućeg SNSD-a u srpskom entitetu Milorad Dodik uputio zahtjev državnom parlamentu da smijeni Šarovića budući da je član SDS-a, s kojim je Dodikova stranka raskinula koaliciju. Vlada- jući SNSD i najača oporbena stranka u RS-u SDS započeli su žestoku predizbornu borbu iako je do općih izbora ostalo nešto više od godinu dana. SDS tvrdi da je Dodik krivac za katastrofalno ekonomsko stanje entiteta u kojem su se gotovo izravnali zaposlenici s brojem onih koji traže posao te ove dvije grupacije s umirovljenicima. Koliko će podignutih ruku dobiti Dodik za Šarovićevu smjenu krajnje je neizvjesno, no taj je ministar nastavio raditi istom dinamikom na zaštiti domaće proizvodnje kao da se oko njega ništa ružno ne događa. Idućih će dana, najavio je, objaviti propise kojima će se uspostaviti stroža kontrola uvoza grožđa kako bi se pomoglo domaćim vinarima da unaprijede proizvodnju i koliko-toliko eliminiraju unutarnju i inozemnu konkurenciju. U BiH se godišnje uveze golema količina grožđa te vinogradari i vinari već godinama traže da se utvrdi tko i za koga uvozi grožđe. Vinarska se industrija mora razvijati na vlastitoj proizvodnji vina od grožđa s domaćih plantaža i na domaćim autohtonim sortama, a ne na uvoznom grožđu, objasnio je Šarović razloge uvođenja oštrije kontrole. Brendirati autohtone sorte Vinari u oba entiteta u Hercegovini, koji se bave proizvodnjom kvalitetnih vina kao što su žilavka, blatina i vranac, podržali su Šarovićevu odluku i upozorili da se nigdje u svijetu proizvodnja čuvenih i kvalitetnih vina ne zasniva na uvoznom grožđu, jer se ne može graditi prepoznatljivost i održavati kvaliteta. Šarovića je podržala i Grupacija proizvođača vina pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH iako, kako kažu, još nisu imali u rukama “papir” s mjerama koje će se poduzeti. Ta incijativa nije loša jer imamo autohtone sorte - žilavku i blatinu - koje se moraju zaštititi i brendirati. Nekad se u bivšoj dr- žavi najviše na inozemna tržišta plasirala žilavka, poručuju Hercegovci. U analizi stanja u vinskom sektoru u BiH, koju je lani napravila Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a, u zemlji je registrirano 11.000 poljoprivrednih imanja-vinograda, a samo 200 od njih površinom premašuje dva hektara. Prosječna cijena domaćeg vina u zemlji se kreće oko sedam konvertibilnih maraka, a u izvozu dvije konvertibilne marke. Na osnovi ovih cijena izračunato je kako prosječna godišnja vrijednost proizvodnje vina iznosi od 59 do 60 milijuna KM, što je 3,9 posto BDP-a poljoprivrede. Godišnje BiH izveze vina u vrijednosti oko devet milijuna KM, najviše u Hrvatsku i Srbiju, dok je izvoz u EU vrlo skroman, oko 200.000 litara iako je dozvoljena kvota od 1,6 milijuna litara. Istovremeno se uveze vina za 8,7 milijuna KM, najviše iz Srbije 49 posto, Crne Gore 20 posto, Hrvatske 13 posto i Slovenije 10 posto. 15 www.privredni.hr Broj 3795, 23. rujna 2013. ( 2,8 mlrd € ( 1 mlrd € dug cestovne tvrtke DARS *vijesti otplate morat će odgoditi Prezaduženo slovensko gospodarstvo Dugovi – karijes konkurentnosti Na površinu postupno izranja spoznaja da banke nisu same stvorile financijsku kavernu od najmanje četiri milijarde eura. Banke su zapravo dale novac nekome tko ga danas ne može vratiti američka poduzeća poslovala lanjske godine s odnosom između neto duga i kapitala – 2,43! Slovenska analiza pokazala je da bi domaća poduzeća morala odjednom otplatiti 12,5 milijardi eura neto duga da bi se izravnala s konkurencijom u Americi. Najveći iznos duga u Sloveniji ima autocestni DARS. Dužan je 2,8 milijardi eura. Problem je što u Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr P rezadužena poduzeća, u dugu ogrezle općine i ništa manje dužna država! To su grube slovenske činjenice kojima je omeđen ring gdje se četiri stranke vladajuće koalicije međusobno tuku, svaka za svoj model rebalansiranja državnog proračuna. Gregor Virant, vođa Građanske liste, uopće ne pristaje razgovarati o uravnoteženju koje bi se temeljilo na bilo kakvom povećanju poreznog opterećenja. Lukšičevi Socijalni demokrati istodobno ne daju razgrađivati socijalnu državu. Karl Erjavec, predvodnik umirovljeničke stranke DESUS, već je zaprijetio napuštanjem koalicije uvrsti li se u popis mjera za stabilizaciju financija – ukidanje tzv. rekreacijskog dodatka umirovljenicima s nižim mirovinama od 622 eura. Premijerka Alenka Bratušek najradije bi prekrojila “kosi toranj slovenske proračunske potrošnje” prema zahtjevima Bruxellesa koji forsira privo- đenje proračuna u tri posto dopuštenog deficita. Pomrčina bankarstva U teškom tjednu za aktualnu vlast u Sloveniji gdje je proračunsku knjigu trebalo brzo presložiti – zbog prihoda koji su omanuli i rashoda koji pokazuju nevjerojatnu snagu rasta – donekle nezapaženo prošla je zanimljiva analiza o (pre)zaduženosti slovenskog gospodarstva. Na površinu postupno izranja spoznaja da banke nisu same stvorile financijsku kavernu od najmanje četiri milijarde eura. Banke su zapravo dale novac nekome tko ga danas ne može vratiti. Pomrčinu sloven- skog bankarstva izazvalo je gospodarstvo, poglavito onaj dio čiji se menadžment upustio u privatizacijske pothvate uz izdašnu kreditnu asistenciju. Kriza je razgolitila, a sada i blokirala tajkunizaciju u trećoj rundi slovenske koncentracije kapitala. Za ilustraciju dovoljno je upozoriti na Tatjanu Fink koja je u svojoj karijeri počašćena cijelim nizom menadžerskih priznanja jer je doista uspješno vodila tvrtku Trimo u Trebnju. Inovativno poduzeće razgranalo je poslove širom svijeta, između ostalog nazočno je u Hrvatskoj i Srbiji. Menadžerska privatizacija, na žalost, skršila je i moćni Trimo. Nakon prekoračenja svih rokova za otplatu kredita Trimo su zaplijenile banke. One su nedavno i smijenile Tatjanu Fink. Novo krizno rukovodstvo sada gasi požar. Sljedeći je potez dotjerivanje Trima za prodaju. Skupe odgode Tajkunske privatizacije s financijskim iscrpljivanjem prisvojenih poduzeća nedvojbeno su velik uzročnik krize u bankarstvu. Na žalost, problemi u bankama uvećani su i prezaduženošću netajkuniziranih poduzeća. Američka revija CFO pokazala je da su velika Da bi došla na razinu konkurentnosti američkih tvrtki, slovenska poduzeća trebala bi smjesta vratiti 12,5 milijardi eura neto duga razdoblju do 2020. godine dospijevaju tako zgusnute otplate da ih DARS ne može pokriti novčanim tijekom iz poslovanja. Morat će odgoditi otplatu najmanje milijardu eura zajmova, što će nedvojbeno povećati troškove financiranja i dodatno nagristi konkurentnost. Neugodne usporedbe za slovenska poduzeća Odnos između neto duga i dobiti iz poslovanja prije amortizacije (EBITDA) uzima se kao pokazatelj u kojem je roku pojedino poduzeće sposobno svojim tekućim poslovanjem otplatiti zajmove. Optimalnim smatra se odnos između dva i tri. Poduzeća kojima raspon prelazi pet u opasnosti su da nailaskom na bilo kakvu kriznu epizodu upadnu u izrazite poteškoće. Vrlo znakovita usporedba između velikih slovenskih poduzeća i inozemne konkurencije iz iste branše ukazuje na dubinu krize, odnosno na bi- tan razlog slovenske konkurentske inferiornosti. Slovenski zračni prijevoznik Adria Airways treba 45 godina da bi novčanim tijekom iz poslovanja otplatio svoje zajmove. Neto zaduženost Lufthanse potkraj lipnja iznosila je 5,1 milijardu eura. Njemačkom prijevozniku, međutim, dovoljne su samo dvije godine za otplatu zajmova. Skupina Pivovarna Laško ostvarenim EBITDA-om može otplatiti svoje zajmove tek za 10,2 godine – nizozemskom Heinekenu dovoljno je – 3,6 godina. Intereuropa u sadašnjim okolnostima treba šest godina za otplatu duga. Švicarski logističar Kuehne + Nagel, prema podacima Blomberga, ima više slobodnih sredstava nego duga. Neto dug Gorenja iznosio je krajem lipnja 395,8 milijuna eura i otplativ je u 4,6 godina poslovanja. Mercator je dužan milijardu eura. S današnjom dobiti iz poslovanja prije amortizacije, dug može otplatiti tek u 10,7 godina poslovanja. Belgijski trgovački lanac Delhaize sve svoje dugove (2,074 milijarde eura) može pokriti iz poslovanja u samo 1,5 godina. Zbrka oko aerodroma Ljubljana Uprava Aerodroma Ljubljana bez ikakvog rezervnog plana dočekala je prošlotjednu odluku dioničara koji su se usprotivili gradnji novog putničkog terminala. Kako je vlada najavila prodaju Aerodroma, dioničari smatraju investiciju u novi terminal vrijednu 57 milijuna eura izrazito rizičnom. Uprava koju vodi Zmago Skobir sada ne zna kamo usmjeriti investicije predviđene za obnovu Aerodroma čiju potrebu nitko ne osporava. Zapažen nastup Turske na sajmu u Celju Na Međunarodnom sajmu obrta i poduzetništva u Celju na kojem su se do prošlog utorka predstavila gospodarstva Indije, Brazila, Hrvatske, Indonezije, Mađarske, Poljske i Srbije, odnosno Vojvodine, izrazito aktivan nastup imala je Gospodarska komora Istanbula (ITO). Najveća područna gospodarska zbornica na svijetu sa 350.000 članova zakupila je u Celju cijelu dvoranu. Inače, Turska želi povećati robnu razmjenu sa Slovenijom na više od milijardu eura. Obvezno knjigovodstvo i za poljoprivrednike Poljoprivredna gospodarstva u Sloveniji, ako ostvaruju više od 7500 eura zajedničkog godišnjeg dohotka iz osnovne poljoprivredne djelatnosti i šumarstva (katastarskog dohotka i pripisanih subvencija), od 1. siječnja 2014. godine obvezna su voditi knjigovodstvo u porezne svrhe. Zbog lakšeg prelaska za obvezno vođenje knjigovodstva Ministarstvo poljoprivrede pripremilo je uputstvo za primjenu koja uključuje i jedinstven kontni plan. 16 STIL *vijesti eCultvalue Dan dijaloga u Dubrovniku U veljači ove godine započela je realizacija projekta eCultValue koji potiče korištenje novih tehnologija shvaćajući njihov potencijal za razvoj novih pristupa u promociji kulturne baštine i iskustvima koje baština može ponuditi u stvarnom i virtualnom okruženju. Jedna od glavnih aktivnosti u projektu je organizacija Dana dijaloga. Prvi takav dan održava se 19. rujna u dubrovačkoj Umjetničkoj galeriji. Ciklo G.E.T. Tour U organizaciji G.E.T. – Udruge za kulturu stola 28. rujna u Međimurju i 5. listopada u Hrvatskom zagorju održat će se Ciklo G.E.T. Tour. Riječ je o biciklističkim utrkama na lokalnim trasama pojedinih regija, koje su namijenjene turistima, biciklističkim amaterima te profesionalcima. Ciklo G.E.T. Tour organizira se s ciljem širenja i popularizacije cikloturizma. Do kraja ove godine predviđena je još jedna biciklistička utrka u Jastrebarskom, dok za 2014. organizatori predviđaju od osam do 12 utrka po određenim hrvatskim regijama. Privredni vjesnik jedan je od medijskih pokrovitelja Ciklo G.E.T. Toura. Crikvenica i Selce imaju web kamere Turistička zajednica Grada Crikvenice ove je godine postavila nove web kamere u centru Crikvenice i Selca. Na taj su način nastale jedinstvene žive razglednice u svakom trenutku. Posjetom na web stranice te turističke zajednice posjetitelji mogu zaviriti na moderan Trg Stjepana Radića i na rivu u Selcu, u svakome trenutku vidjeti što se događa i uživati u pogledu na more. Od svibnja do kolovoza zabilježeno je više od 200.000 pogleda posjetitelja na web kamere. Privredni vjesnik Broj 3795, 23. rujna 2013. ( 1832 ispitanika sudjelovalo u istraživanju agencije Tomas Zagreb ( 42% gostiju dolazi zbog poslovnih obveza Stavovi i potrošnja posjetitelja Zagreba Grad s dušom nagrđuju stare fasade Hrvatski glavni grad ponajviše posjećuju turisti u dobi između 26 i 45 godina. S obzirom na to da je Zagreb i kongresno središte u koje uglavnom dolaze poslovni ljudi, 62 posto gostiju ima višu i visoku stručnu spremu Sanja Plješa pljesa@privredni.hr Z agreb je posljednjih godina sve omiljenije turističko odredište za mnoge domaće i strane goste. Njegovi ga posjetitelji sve češće uspoređuju s uspješnim europskim destinacijama. No, kako bi još više razvio turističke proizvode i ojačao svoju poziciju na iznimno kompetitivnom tržištu gradskog turizma te pritom privukao i nove posjetitelje, Zagreb mora svojim gostima pružiti razne doživljaje, nadmašiti njihova očekivanja i dati osjećaj vrijednosti za novac. Kako bi se saznalo koji su najvjerniji zagrebački gosti te kakvi su njihovi stavovi, zagrebački Institut za turizam lani je proveo istraživanje Tomas Zagreb, jedno iz obitelji Tomas istraživanja, kontinuiranih istraživanja obilježja turističke potražnje. Tomas Zagreb je od 1998. do 2012. proveden šest puta, i to u suradnji sa zagrebačkom Turističkom zajednicom. Ove je godine sudjelovalo 1832 ispitanika, od kojih 1175 u hotelima, a korištena je metoda osobnog intervjua. Gosti u prosjeku imaju 40 godina Prema rezultatima istraživanja primjetan je trend povećanja hotelskih smještajnih kapaciteta u Zagrebu u odnosu na proteklo razdoblje. “Broj noćenja u hotelima neprekidno raste, a to ne čudi Samo osam posto gostiju posjećuje zagrebačke muzeje jer su hoteli nositelji turističkog prometa. Primjetan je i neprekidan rast potražnje za boravkom u hotelima u ljetnim mjesecima, i to sa 12 na 20 posto u ukupnim noćenjima u zagrebačkim turističkim objektima”, rekla je Zrinka Marušić iz Instituta za turizam. U razdoblju od svibnja do listopada ostvaruje se nešto manje od dvije trećine noćenja u zagrebačkim hotelima. Usporedbe radi, u Splitu se u tom razdoblju ostvaruje 78 posto, a u Rijeci 67 posto hotelskih noćenja. Zrinka Marušić je istaknula i kako zagrebački gosti u prosjeku imaju 40, a oni koji borave u hotelima 42 godine. Hrvatski glavni grad ponajviše posjećuju turisti u dobi između 26 i 45 godina. S obzirom na to da je Zagreb i kongresno središte u koje uglavnom dolaze poslovni ljudi, 62 posto gostiju ima višu i visoku stručnu spremu. Turistički trendovi se mijenjaju, pa tako Zagreb privlači nove segmente gostiju. Sve više informacija s interneta Lepeza motivacije dolaska turista u naš glavni grad vrlo je široka, pa tako 42 posto gostiju dolazi zbog poslovnih obveza, 30 posto zbog novih iskustava i doživljaja, a 26 posto zbog kratkog odmora u gradu. Usporedbe radi, prije 15 godina u Zagreb je dvije trećine gostiju dolazilo samo zbog poslovnih obveza. “Turistička potrošnja se mijenja i sve je više tzv. pravih turista. Od 2003. godine internet je za goste hotela primarni Zagreb u međunarodnom okruženju Prema analizi European Cities Marketing Benchmarking Reporta, u društvu 113 europskih gradova Zagreb se lani nalazio na 65. mjestu po ukupnom broju noćenja u komercijalnim smještajnim kapacitetima. Bio je i na 45. mjestu po broju inozemnih noćenja u tim oblicima smještaja. U konkurentskom okruženju 25 europskih gradova, Zagreb se nalazio na 13. mjestu po broju inozemnih noćenja u komercijalnim smještajnim objektima, i na 16. mjestu po prosječnom godišnjem rastu noćenja u razdoblju od 2008. do 2012. godine. izvor informacija o Zagrebu. Dok je 1998. internet bio tek sedmi izvor informacija, kojim se koristilo samo sedam posto hotelskih gostiju, danas informacije s tog medija koristi čak 66 posto gostiju koji posjećuju Zagreb. Vidljivo je da internet zauzima sve veći primat u izvorima informacija”, rekla je Zrinka Marušić. No, ono što zabrinjava je mala posjećenost muzeja, pa tako samo osam posto gostiju posjećuje zagrebačke muzeje, i to ponajviše Muzej prekinutih veza. Kao razlog turisti su naveli - nedostatak vremena. Može se zaključiti kako je, prema riječima gostiju, Zagreb grad s dušom, pun zanimljivosti i ugodne atmosfere, otvorenih i srdačnih ljudi, jedinstvenog šarma i intimne atmosfere. No, istodobno je i grad starih fasada, zgrada uništenih grafitima, velike gužve u prometu, slabe gastronomske ponude, siromašnog noćnog života i slabe ponude tradicionalnih suvenira. HRWWWATSKA 17 www.privredni.hr Broj 3795, 23. rujna 2013. “ Korištenjem CMMI-ja ocjenjuje se sposobnost i zrelost neke tvrtke prilikom izrade softvera. ” *vijesti Mladen Kuzminski, tvrtka Konto Razvoj softvera Važno je razumjeti korisnika Uvriježenom mišljenju unatoč, najmanje grešaka pojavljuje se tijekom programiranja softvera, a najviše zbog žurbe i loše definicije korisničkih zahtjeva Boris Odorčić odorcic@privredni.hr R ačunarski softver, koji je već dugo sastavni dio privatne i radne ljudske svakodnevice, sve je nepredvidljiviji. Mladen Kuzminski iz požeškovaraždinske tvrtke Konto, čija je osnovna djelatnost projektiranje, razvoj Treba se snažnije usmjeriti na upravljanje korisničkim zahtjevima i održavanje informacijskih sustava, kaže kako je jedan od razloga tomu sve veći broj softverskih grešaka. Njih u stopu prate i sve veći troškovi razvoja te, na koncu, sve više nezadovoljnih kupaca softvera. “Uzroci tih grešaka prilikom razvo- ja softvera su žurba, loša komunikacija s kupcima i definicija korisničkih zahtjeva. Uz to, proces razvoja softvera nije dokumentiran onako kako bi trebao biti i komunikacija unutar razvojnog tima nije na zadovoljavajućoj razini”, objašnjava Kuzminski dodajući kako je, unatoč uvriježenom mišljenju, najmanje grešaka u samom programiranju softvera. Stoga se treba snažnije usmjeriti na upravljanje korisničkim zahtjevima koji često skrivaju prepreke poput sante leda. “Nekoliko je načina prikupljanja i upravljanja korisničkim zahtjevima. To se, naime, može raditi u običnom word dokumentu, ali i različitim alatima i platformama kao što je CaliberRM. Ona prikuplja, pročišćava i organizira korisničke zahtjeve kako bi razvoj softvera ispunio poslovne potrebe te se brže isporučio ispravni softver. Tako se štedi novac i vrijeme”, napomenuo je na prošlotjednoj drugoj besplatnoj radionici Udruženja za informacijske tehnologije Hrvatske gospodarske komore Kako IT tvrtke mogu bolje i uspješnije organizirati te upravljati vlastitim poslovnim procesima. Ocjenjivanje tvrtki Bolje upravljanje korisničkim zahtjevima tek je dio onoga čime se zapravo može poboljšati i podići kvaliteta razvoja softvera. To se, također, može učiniti na nekoliko načina. Primjerice, tvrt- ke koje se bave tom djelatnošću mogu koristiti razne standarde (ISO i dr.), primjere dobre prakse i programe poput Capability Maturity Model Integrationa (CMMI) koji je, smatra Kuzminski, još uvijek nepoznat u Hrvatskoj. “Riječ je o programu ocjenjivanja organizacija koje se bave razvojem softvera. Drugim riječima, korištenjem CMMI-ja ocjenjuje se sposobnost i zrelost neke tvrtke prilikom izrade softvera. K tomu, on tvrtkama daje smjernice za razvoj i unapređenje procesa razvoja softvera”, naglašava Kuzminski ističući kako se tvrtke mogu ocijeniti razinama zrelosti od jedan do pet. “A te ocjene su tražene u mnogim NATO-vim i drugim javnim natječajima u Europskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama”, zaključuje Kuzminski. Informacijske tehnologije u obrazovanju Prva srednja škola s učionicom budućnosti Nakon učenika u Osnovnoj školi Kamešnica u Otoku, i učenici IX. gimnazije u Zagrebu od prošlog tjedna mogu interaktivno učiti i razmjenjivati znanje pomoću najnovijih informacijskih tehnologija. Naime, ta se zagrebačka gimnazija, kao prva srednja škola u nas, pridružila Učionicama budućnosti, projektu Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet i Samsung Electronics Adriatica, koji podržava Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Ta učionica budućnosti opremlje- na je nastavničkim i tablet računalima te pametnom pločom. Ugrađena tehnologija nastavnicima omogućava brzo dijeljenje pratećih informacija, bilježaka s predavanja te trenutan uvid u učeničko razumijevanje pojedinog predavanja, priopćeno je iz tvrtke Grayling. Ravnatelj Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet Zvonimir Stanić ističe kako mu je drago da IX. gimnazija u Zagrebu prepoznaje važnost uvođenja i korištenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija u obrazovanju, te da već duži niz godina prednjači na tom polju. “Budući da je upravo to i jedan od CARNetovih prioriteta, prepoznali smo potencijal projekta Učionica budućnosti. U dvije odabrane škole pratit ćemo prednosti ovakvog sustava i korištenja ICT-ja u nastavi i ta saznanja primjenjivati u unapređenju ovog projekta, ali i drugih CARNetovih usluga. Interaktivnost, mobilnost, mogućnost kolaboracije nastavnika, učenika, škole i roditelja, te uvođenje usluga poput e- Dnevnika, digitalnih udžbenika i videokonferencija u nastavu - to je ono što će u hrvatskim školama omogućiti obrazovanje za 21. stoljeće”, naglašava Stanić. Danijel Bačelić, voditelj Odjela poslovnih rješenja tvrtke Samsung Electronics Adriatic, kaže kako projektom Učionice budućnosti ova kompanija želi dugoročno omogućiti svim učenicima i nastavnicima u nas ravnopravan pristup dostupnim tehnološkim alatima, s ciljem podržavanja razvitka Hrvatske u društvo znanja i jednakih prilika. (B.O.) Poslovanje u oblaku Konferencija o internetskom poslovanju u oblaku Business for Cloud – B4CLOUD održava se 17. listopada u zagrebačkom Hypo Centru. Na njoj će Jon Froda, stručnjak za web poslovanje i suosnivač rješenja Podio koje koristi više od 200.000 tvrtki diljem svijeta, otkriti savjete za unapređenje poslovnih procesa te podijeliti viziju o budućnosti poslovanja. Osim njegovom, posjetitelji konferencije moći će prisustvovati drugim predavanjima hrvatskih i inozemnih stručnjaka i saznati kako bolje organizirati tvrtku koristeći online poslovna, odnosno cloud rješenja. Partnerstvo sa SevOneom Hrvatska tvrtka Sedam IT postala je certificirani partner američkog giganta za izvještavanje i monitoring, tvrtkom SevOne. Hrvoje Selak, direktor sektora Mrežne tehnologije u Sedam IT, kaže kako će dosadašnja ponuda ove tvrtke biti obogaćena SevOne rješenjima koja korisnicima ostvaruju uštede, omogućavaju brzu i uspješnu primjenu novih tehnologija, a vodećim pozicijama osiguravaju donošenje pravovremenih odluka. Ususret MobilityDayu MobilityDay 2013 održat će se 26. rujna u zagrebačkom hotelu Antunović. Konferencija, koja se održava sedmu godinu zaredom, mjesto je okupljanja donosioca odluka, IT profesionalaca i razvojnih inženjera koji mobilna rješenja koriste u poslovanju, ili se pak bave razvojem rješenja za mobilne uređaje i mobilne platforme. U sklopu konferencije održat će se Start-up Pitch, gdje će pet odabranih timova imati priliku predstaviti sebe i poduzetničku ideju, baziranu na mobilnim tehnologijama. 18 PST! KNJIGOMETAR Pripremila: Vesna Antonić ur. Anita Peti-Stantić/Mateusz-Milan Stanojević Jezik kao informacija Srednja Europa Autori sa stajališta jezika kao informacije pristupaju pragmalingvističkim i sociolingvističkim pitanjima, bave se propitivanjem informacijske strukture mentalnoga leksikona i specifičnostima računalno-posredovane komunikacije... Neki uočavaju posebnost informacije koja je izvornom govorniku gotovo automatizirana, dok u inojezičnom hrvatskom zahtijeva poseban napor. Neki su se autori okrenuli kontrastivnoj analizi hrvatskoga u odnosu prema engleskom, španjolskom, francuskom i talijanskom... Michael J. Sandel PRAVEDNOST: KAKO ISPRAVNO POSTUPITI? Algoritam Nadomjesno majčinstvo, istospolni brakovi, kanibalizam uz pristanak, eutanazija, imigracijska reforma, moralne granice na tržištu kapitala – za profesora s Harvarda Michaela J. Sandela ne postoje tabu teme koje ne želi obraditi, posebno ako tjeraju ljude da zauzimaju različita stajališta u raspravama o njima. U ovoj knjizi, nastaloj po uzoru na njegov kolegij, Sandel će nam ponuditi rijetko viđenje kompliciranih tema i kontroverzija s kojima se susrećemo u suvremenom javnom životu. D.S.Allan i J.B.Delair KATAKLIZMA AGM Ova multidisciplinarna znanstvena studija bavi se dokazima velike globalne katastrofe koja se dogodila prije samo 11.500 godina. Pomicanja kore, podrhtavanja Zemljine osi, masovna izumiranja, podizanje planinskih lanaca, dizanje i sažimanje kopnenih masa, gigantske vulkanske erupcije i potresi – sve to ukazuje na to da se zbio fatalni sudar s kozmičkim posjetiteljem. Brojni geološki, biološki i klimatološki dokazi tog događaja stavljaju pod znak pitanja mnoge geološke teorije i bude sjećanja na našu pravu prošlost. Privredni vjesnik Broj 3795, 23. rujna 2013. PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Namještaj Studio2, Strumica, Makedonija, www.studio2. com.mk. Tvrtka proizvodi različiti namještaj od MIDF-a (furniran, obložen PVC folijama ili obojen), drveta, iverice (oplemenjena ili furnirana). Studio2 posjeduje vlastiti proizvodni program za: spavaće sobe (u kompletu ili po elementima), s mjesečnim proizvodnim kapacitetom od 100 spavaćih soba; elemente za kupaonice (MDF obložen PVC folijama), s mjesečnim proizvodnim kapacitetom od 1000 elemenata; elemente za kuhinju, s mjesečnim kapacitetom proizvodnje od 1000 elemenata; unutarnja vrata (završna obrada od furniranog MDF-a i MOF-a obloženog PVC folijama), s mjesečnim kapacitetom proizvodnje od 400 vrata; interijere za hotele i administrativne objekte (prema vlastitom ili projektu investitora). Tvrtka je za sada isključivo zastupljena na grčkom tržištu, ali je zainteresirana i za poslovnu suradnju s hrvatskim tvrtkama. Kontakt: Violeta Stanojević, studio2@ studio2.com.mk, +389 34 344697, +389 71 253505. Koža Viviani, Zagreb, www. viviani.hr. Tvrtka se bavi proizvodnjom gotove kože, namijenjene za vojnu, policijsku i vatrogasnu obuću, planinarsku obuću (trekking), moto sport, konjički sport, golf, ortopediju, te za dječju obuću. Nudi sljedeće artikle: puno lice (debljina 0,8-3 mm); nubuk (debljina 0,83 mm); korigirana koža; bordura; cjepanik. Kontakt: viviani@viviani.hr, +385 1 6055833. Oprema od aluminija Ai Guidovie, Venecija, Italija, www.aiguidovie.it. Tvrtka proizvođač opreme od aluminija za supermarkete, trgovine, HoReCa sektor i slično, traži distributere za svoje proizvode u Hrvatskoj. Kontakt: commercial@aiguidovie.it, +39 041921621. Trgovinsko posredovanje Tehnomont brodogradilište, Pula, www. tehnomont.hr. Tvrtka je jedna od sestrinskih tvrtki unutar Tehnomont grupacije s tradicijom u brodogradnji, remontu brodova i metalnoj industriji još od 1905. godine. Tvrtka traži trgovinsko posredovanje u prodaji usluga, posredovanje u prodaji ribarskih i drugih radnih brodova do 50 m dužine te posredovanje u prodaji solarnih termokolektora. Kontakt: Miljenko Brnić, mbrnic@ tehnomont.hr, +385 52 38692. Zastupanje Saki, Samobor. Tvrtka nudi visokokvalitetne proizvode iz vlastite proizvodnje od ručno brušenog kristala. Traži zastupnike za svoje proizvode. Kontakt: Petra Štih, saki@zg.htnet.hr, +385 1 3366110. Sigurnosni tisak Joh. Enschede Security Print, Haarlem, Nizozemska, www.joh-enschede.nl. Tvrtka se bavi visokim sigurnosnim tiskom. Tvrtka traži osobe ili tvrtke koje će biti zastupnici ili predstavnici. Glavni cilj je traženje sigurnosnih tiskarskih poslova na hrvatskom tržištu, a koji će se obavljati u Nizozemskoj. Proizvodi: novčanice, banknote, porezne markice, poštanske marke, viza naljepnice, registracijske certifikate ili bilo koje druge sigurnosne dokumente. Kontakt: Paul Eimrs, p.eimers@joh-enschede. nl, +31 23 5184524, +31 6 22163427. IZBOR IZ NADMETANJA Aleksandar Stanković STO FACA I ACA V.B.Z. Nakon više od 13 godina i gotovo 550 emisija iza sebe, Aleksandar Stanković, voditelj emisije Nedjeljom u 2, najprovokativnijeg i najdugovječnijeg političkog talk showa u Hrvatskoj, odlučio je objaviti knjigu reminiscencija na “stvari i događaje koji su se zbivali prije emisije ili poslije nje”. S tom svrhom odabrao je stotinjak gostiju te je susrete s njima uobličio u formu kratkih, anegdotalnih priča. I u pisanoj formi Stanković je uspio zadržati svoju verbalnu britkost i domišljatost. Zdenko Bašić MJESEČEVE SJENE Planetopija Vjetar sa sjeverozapada ponovno je progovorio. Ovaj puta o mjestima na koja mjesečeva svjetlost noću ne dopire, koja istodobno bude nostalgiju i strahopoštovanje i na kojima glavnu riječ vode vještice, coprnice, vragovi, mure, jankići, nevidinčići, baukači i druga bića tame. Zdenka Bašića vjetar je podsjetio na sve takve priče koje je čuo od svojih baka i maestralnim je ilustracijama još jednom oživio obiteljsku usmenu predaju vezanu za sjeverozapadni dio Medvednice i Samoborski kraj. Hrvatska Nadogradnja sustava za videonadzor Hrvatski sabor nabavlja usluge nadogradnje sustava za videonadzor. Rok dostave ponuda je 10. listopada. Sol za posipanje HŽ Infrastruktura nabavlja sol za posipanje. Rok dostave ponuda je 10. listopada. Oprema za bazene Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice nabavlja opremu za bazene za plivanje. Rok dostave ponuda je 11. listopada. Usluge prijevoza Grad Velika Gorica nabavlja usluge prijevoza za učenike osnovnih škola. Rok dostave ponuda je 23. listopada. Ugostiteljska oprema Nacionalni park Plitvička jezera nabavlja ugostiteljsku opremu. Rok dostave ponuda je 2. listopada. Regija Uredski namještaj Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo nabavlja uredski namještaj. Rok dostave ponuda je 16. listopada. Parking automati Grad Banja Luka nabavlja parking automate. Rok dostave ponuda je 15. listopada. Usluge javne kuhinje Brčko Distrikt nabavlja usluge javne kuhinje za 2014. godinu. Rok dostave ponuda je 9. listopada. Metalne ograde i montaža Općina Budva nabavlja usluge postavljanja metalne ograde oko zelenih površina. Rok dostave ponuda je 15. studenog. Kalendari i rokovnici Agencija za nacionalnu bezbjednost u Podgorici nabavlja službenu radnu odjeću i obuću. Rok dostave ponuda je 30. rujna. Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/5501-511 fax.: 01/5501-555 nadmetanja@briefing.hr www.briefing-nadmetanja.hr 19 www.privredni.hr Broj 3795, 23. rujna 2013. STEČAJEVI NEKRETNINE DRAŽBE Na dražbi sve više kuća i stambenih zgrada Poslovni prostor, ukupne površine 666 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 246.724 kune, nalazi se na adresi Poslovni centar Jedinstvo, Ulica J.J. Strossmayera u Slavonskom Brodu, prodaje se na dražbi 26. rujna u 8 sati na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu, Trg pobjede bb, soba broj 49. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti. Stan, ukupne površine 201 četvorni metar, procijenjene vrijednosti 211.018 kuna, nalazi se u Vukovarskoj 4b u Čakovcu, prodaje se na dražbi 26. rujna u 8.30 sati na Općinskom sudu u Čakovcu, R. Boškovića 18, soba 20. Prodaje se cijela nekretnina koja se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Stan, ukupne površine 209 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,4 milijuna kuna, nalazi se na adresi Šibenskih vatrogasaca 10 u Šibeniku, prodaje se na dražbi 26. rujna u 8.50 sati na Općinskom sudu u Šibeniku, Stjepana Radića 81, soba broj 9. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine dijela utvrđene vrijednosti. Kupac je dužan platiti porez i pristojbe, kao i druge obveze sukladno pozitivnim pravnim propisima. Jamčevina iznosi 20 posto vrijednosti nekretnine. Kuća s dvorištem, prizemna poslovna građevina-skladište građevinskog materijala, oranica i ostalo, ukupne površine 6025 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 5,2 milijuna kuna, nalazi se u Ulici Ante Star- čevića u Đakovu, prodaje se na dražbi 27. rujna u 8.10 sati na Općinskom sudu u Đakovu, Trg dr. F. Tuđmana 2, soba broj 6. Jamčevina iznosi 10 posto od ukupno utvrđene vrijednosti nekretnine. Poslovni objekt, gostionica, skladište ogrjeva, kuhinja, dvorište i oranica, ukupne površine 16.044 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 7,2 milijuna kuna, nalazi se u Ulici Nikole Tesle 74 u Semeljcima u Osječko-baranjskoj županiji, prodaje se na dražbi 27. rujna u 8.30 sati na Općinskom sudu u Đakovu, Trg dr. F.Tuđmana 2, soba broj 6. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Poreze i pristojbe u vezi s prodajom dužan je platiti kupac. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Zgrada, ukupne površine 259 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 795.323 kune, u naravi predstavlja jednokatnu obiteljsku stambenu zgradu i dvorište, prodaje se na dražbi 30. rujna u 9.10 sati na Općinskom sudu u Zaprešiću, Trg žrtava fašizma 1, soba broj 32/II. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća, ukupne površine 813 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 377.576 kuna, koja u naravi predstavlja kuću, dvorište i oranicu, nalazi se na adresi Bana Jelačića 10 u Nuštru, prodaje se na dražbi 1. listopada u 8.45 sati na Općinskom sudu u Vinkovcima, Duga ulica 2, soba broj 12/I. Kuća se ne smije prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća, ukupne površine 2039 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,7 milijuna kuna, koja u naravi predstavlja kuću, dvorište, oranicu i voćnjak, nalazi se u Podvinju u mjestu Sveta Nedelja u Zagrebačkoj županiji, prodaje se na dražbi 1. listopada u 14.30 sati na Općinskom sudu u Samoboru, Obrtnička 2, sudnica broj 14/II. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Zgrada, ukupne površine 258 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,3 milijuna kuna, koja u naravi predstavlja stambenu zgradu i dvorište, nalazi se u Ulici Jurja Dobrile 72 u Velikoj Gorici, prodaje se na dražbi 2. listopada u 9.45 sati na Općinskom sudu u Velikoj Gorici, Trg kralja Tomislava 36, soba broj 24. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Osobe zainteresirane za kupnju mogu razgledati nekretninu svakim radnim danom. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr) Tjedni gospodarski TV magazin 20 SVIJET FINANCIJA *vijesti Povećanje prihoda od turizma U Hrvatskoj je u sedam mjeseci ove godine ostvareno 13,27 milijardi kuna financijskog prihoda ili 8,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, podaci su Porezne uprave. Gledajući po kategorijama, pravne i fizičke osobe ostvarile su 5,51 milijardu kuna prihoda (+2,7 posto) u djelatnosti pružanja smještaja u hotelima i sličnim objektima, 164,56 milijuna kuna prihoda (+6,9 posto) u kategoriji kampova i prostora za kampiranje te 2,42 milijarde kuna (+28,2 posto) u djelatnosti restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane. Ulaganje u 15 novih turbosa Godinu dana nakon uvođenja prvih certifikata na Zagrebačku burzu (ZSE) domaći će ulagači moći ulagati u 15 novih strukturiranih vrijednosnih papira s podlogom u šest različitih instrumenata: Bund futures, S&P500, Zlato, Srebro, Nafta i DAX. Njihov je izdavatelj Erste Group Bank AG sa sjedištem u Beču, dok Erste banka ima ulogu predstavnika izdavatelja te održavatelja likvidnosti za predmetne strukturirane proizvode. Otkad je u rujnu 2012. uvedena mogućnost trgovanja turbosima na ZSE pa do početka rujna ove godine, ukupan promet turbosa iznosio je nešto više 181 milijun kuna. Prihvaćeni planovi restrukturiranja tvrtki U postupcima provođenja predstečajnih nagodbi za 821 predmet prihvaćen je plan financijskog restrukturiranja ili je sklopljena nagodba, a riječ je o tvrtkama s ukupno 14.087 zaposlenih čije prijavljene obveze iznose ukupno 14,4 milijarde kuna, pokazuju najnoviji podaci Fine. Privredni vjesnik Broj 3795, 23. rujna 2013. ( 45,1 dan prosječni rok plaćanja među poslovnim korisnicima Navike plaćanja Nepouzdani korporativni klijenti Jedan od razloga neurednih navika plaćanja u B2B sektoru je odobravanje iznadprosječno dugih rokova plaćanja. Kao razloge za platnu nedisciplinu tvrtke navode manjak likvidnosti i opću gospodarsku situaciju Boris Odorčić odorcic@privredni.hr P rosječni rok plaćanja među poslovnim korisnicima u Hrvatskoj iznosi 45,1 dan. Krajnji korisnici (građani, tj. B2C sektor) su u tome ipak nešto bolji te je njihov prosječni rok plaćanja 20 dana, pokazuje EOS Matrix istraživanje Navike plaćanja u Hrvatskoj, koje je proveo neovisni institut za istraživanje tržišta Ipsos među 200 tvrtki u nas. Što se ranije krene u naplatu potraživanja, to je veća uspješnost tog procesa Kada se pak promatraju plaćanja u roku (u valuti), u rezultatima je posebice uočljiva nepouzdanost korporativnih klijenata. Naime, njih svega 53,7 posto podmiruje svoje račune u roku. U Istočnoj Europi taj je prosjek 71,7 posto, a u Zapadnoj 74,7 posto. Barbara Cerinski, direktorica tvrtke EOS Matrix u Hrvatskoj, kaže kako je jedan od razloga neurednih navika plaćanja korporativnih klijenata odobravanje iznadprosječno dugih rokova plaćanja. Hrvatski klijenti u B2B sektoru imaju u prosjeku 10 odnosno pet dana dulji rok od zapadnoeuropskog i istočnoeuropskog prosjeka koji iznosi 35 odnosno 40 dana. “Kraći rokovi plaćanja povećavaju pritisak na kupce, a to pozitivno djeluje na platnu disciplinu”, naglašava Barbara Cerinski. Ovo je vidljivo i na primjeru hrvatskih krajnjih korisnika gdje je rok plaćanja od 20 dana ispod prosjeka u Zapadnoj Europi, koji iznosi 22 dana. Istodobno je udio pravovremenih plaćanja od 81,1 posto u Hrvatskoj viši nego na Zapadu (79,6 posto) i Istočnoj Europi (77 posto). Slično je i kod otpisa potraživanja. Naime, sa svojih 6,1 posto i tu je udio B2B kupaca veći od istočnoeuropskog prosjeka, koji iznosi 5,5 posto. Kao razloge za platnu nedisciplinu u sektoru B2B anketirane tvrtke navode osobito problem manjka likvidnosti i opću gospodarsku situaciju. Nadalje, prema njezinim riječima, građani su najdiscipliniraniji u plaćanju struje, vode, plina i komunalnih usluga. “Zatim, veliku pozornost posvećuju financijskim obvezama koje imaju prema bankama, poput plaćanja kredita i podmirivanja minusa na tekućem računu, jer im ne vole biti dužni. Tek potom plaćaju račune za usluge telekom operatora i slično”, otkriva ona dodavši kako građani ipak sve teže podmiruju svoje financijske obveze. Pretpostavka visokog troška Važno je istaknuti kako hrvatske tvrtke u usporedbi s europskima rijetko surađuju s vanjskim pružateljima usluga za upravljanje potraživanjima kao što je tvrtka EOS Matrix. Tako je u ovoj godini 44 posto anketiranih tvrtki iz B2B sektora za na- platu svojih potraživanja koristilo usluge vanjskih stručnjaka. A to je daleko ispod europskog prosjeka od 55,3 posto. “Hrvatski poduzetnici još nisu shvatili u kojoj je mjeri suradnja sa stručnjacima za upravljanje potraživanjima važna za uspjeh i budućnost poslovanja“, ističe Barbara Cerinski. Diana Franulić Šarić, voditeljica korporativnih komunikacija u EOS Matrixu, napominje kako je glavni razlog protiv suradnje s agencijom za naplatu potraživanja prepotstavka visokog troška. “To otkriva da su tvrtke nedovoljno upoznate s našim uslugama. One naime smatraju kako mogu same, uz interne snage, riješiti problem naplate. Međutim, često ne uspiju to učiniti na vrijeme, koje je u tim postupcima izuzetno dragocjeno. Jer, što se ranije krene u naplatu potraživa- nja, to je veća uspješnost tog procesa”, objašnjava ona dodavši kako trećina B2B tvrtki prepušta svoja potraživanja odvjetničkim uredima, a više od četvrtine (28 posto) ima vlastite zaposlenike koji se bave isključivo naplatom. “To je posebice vidljivo kod tvrtki s višim prihodima jer si one to mogu priuštiti”, kaže. Isto istraživanje Navike plaćanja u Europi, koje je EOS Grupa u suradnji s međunarodnom agencijom Ipsos provela u 12 europskih zemalja, pokazuje kako i većina tvrtki na Starom kontinentu trpi posljedice zbog loših navika plaćanja svojih klijenata. Tako je oko 60 posto tih tvrtki imalo problema u poslovanju zbog odgode ili plaćanja po isteku valute. Prema rezultatima, u prosjeku 74,8 posto Europljana plaća svoje račune na vrijeme. Kao kupci najmanje su pouzdani Poljaci (70 posto), Grci (70,2 posto) i Britanci (70,2 posto). Naprotiv, Nijemci (79,6 posto) i Rusi (78,3 posto) su najpouzdaniji. Posebice je zanimljivo kako su Grčka i Španjolska, europske zemlje koje su najviše pogođene financijskom krizom, uspjele značajno poboljšati svoje navike. U Španjolskoj je udio računa plaćenih u roku povećan sa 69,6 posto u 2012. godini na 76,9 posto u 2013., a u Grčkoj sa 66,4 na 70,2 posto. 21 www.privredni.hr Broj 3795, 23. rujna 2013. ( 7,5 mlrd kn Generali osiguranje ukupna imovina svih 5 stambenih štedionica Jeftinije autoosiguranje Stambene štedionice Jedna uložena kuna = 1,5 kuna u proračunu Osim visokog povrata u proračun, istraživanje je pokazalo da stambene štedionice pozitivno utječu i na zaposlenost, smanjenje sive ekonomije... Drago Živković zivkovic@privredni.hr S tambene štedionice su stabilne i visokokapitalizirane, a u odnosu na banke manje izložene rizicima. Sustav državno poticane stambene štednje u postojećem je obliku efikasan i donosi koristi za sve sudionike: državu, građane i stambene štedionice. Ključni su to zaključci istraživanja Instituta za javne financije, predstavljenog na okruglom stolu u organizaciji Hrvatske udruge banaka i magazina Banka. Socijalna stabilnost Analiza troškova i koristi sustava stambene štednje pokazuje da se u nepunih 15 godina njegova postojanja cjelokupan iznos isplaćenih državnih poticajnih sredstava ne samo vratio nego i oplodio. Od svake kune uložene u poticaje u državni se proračun izravno vratilo 1,56 kuna, a od početka kreditne aktivnosti stambenih štedionica 2006. prosječno je stvorena dodana vrijednost u gospodarstvu od 2,69 kuna. Sve to unatoč smanjenjima poticaja, najprije sa 1250 kuna na 750 kuna 2005., a potom na 500 kuna od početka ove godine. Osim visokog povrata u proračun, istraživanje je pokazalo da stambene štedionice pozitivno utječu na zaposlenost, smanjenje sive ekonomije, financijsku pismenost i štednju građana, te socijalnu stabilnost i kvalitetu stanovanja. Iako prosječna kamata za kredite stambenih štedionica (5,3 posto) nije znatno manja od kamate kod banaka (5,6 posto), u promjenljivim tržišnim uvjetima to ipak nije zanemarljivo. U Hrvatskoj posluje pet stambenih štedionica, a najveći udjel u aktivi ima Prva stambena štedionica (30,8 posto), slijede Wüstenrot, Raiffeisen i PBZ stambene štedionice, a najmanja je HPB stambena štedionica s udjelom od 4,4 posto. Krajem 2012. godine ukupna imovina svih pet štedionica iznosila je 7,5 milijardi kuna, a depoziti 6,35 milijardi. Od početka 1998. godine sklopljeno je 1,7 milijuna ugovora o stambenoj štednji s oko 750.000 građana, a zadnjeg dana 2012. krediti stanovništvu iznosili su 3,4 milijarde. Sve stambene štedionice lani su ostvarile dobit, a prosječna profitna marža je 1,2 posto imovine. Višeslojni poticaji Za analitičara Velimira Šonju nema sumnje da su poticaji za stambenu štednju dobro ula- ganje države, a protivi se i raširenoj tezi da se njime pogoduje imućnima koji zloupo- trebljavaju sustav štedeći bez ikakve namjere da uzmu stambeni kredit, jer im on i ne treba. Šonje tvrdi da takvi pasivni štediše zapravo održavaju sustav i povećavaju ukupnu domaću štednju, što može biti samo dobro za gospodarstvo. Stambene štedionice djeluju stabilizirajuće na financijski sustav jer u vrijeme kada u bankama raste udjel loših kredita, u štedionicama je on stabilan i iznosi ispod jedan posto. Stoga se Šonje pita što bi bilo da I štednja je za stanovanje Anketa koju je među 218 štediša stambenih štedionica provela agencija GfK pokazala je da nema velikog nenamjenskog odljeva novca iz sustava. Iako je 73 posto ispitanika izjavilo da su u stambenoj štedionici primarno zbog štednje, 40 posto te štednje utrošili su za uređenje doma, a 54 posto ih je štedilo za budućnost ili za djecu. Zadovoljstvo uslugama stambenih štedionica je, čini se, visoko, s obzirom na to da je 74 posto ispitanih nakon isteka ugovora sklopilo novi ugovor o stambenoj štednji. je država djelovala kontraciklički i 2005. povećala poticaje, umjesto što ih je smanjila. Stambene štedionice vjerojatno bi imale veći udjel na tržištu stambenih kredita od sadašnjih 5,5 posto, pa ne bi bilo ni tolikog rasta loših kredita u bankama. Šonje se ipak protivi jednom od prijedloga iz istraživanja, onome o uvođenju višeslojnih poticaja koji bi ovisili o namjeni kredita, jer smatra da bi se time bespotrebno U bankama raste udjel loših kredita, a u štedionicama je on stabilan i iznosi ispod jedan posto zakomplicirao i poskupio sustav. No, predsjednica Uprave Prve stambene štedionice Katarina Šobat vjeruje da bi selektivno i kratkoročno povećanje poticaja za, primjerice, zelene kredite ili kredite za obnovu fasade jako pomoglo stambenim štedionicama. Još jedno područje za razvoj vidi i u kreditima za legalizaciju, ali da bi se stambene štedionice i time bavile, bilo bi nužno promijeniti postojeći zakon. Generali osiguranje prvo je osiguravateljsko društvo na tržištu koje nudi mogućnost ugovaranja obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti (AO) sa i do 23 posto nižom cijenom police. Generali je time, ponajprije iz pozicije inicijatora, a sada i praktičnom primjenom novog liberaliziranog cjenika, postao predvodnikom liberalizacije tržišta AO uslijed stvaranja uvjeta koji omogućavaju primjenu novih kriterija koji ugovarateljima donose povoljniju cijenu, priopćeno je iz tvrtke Kursor komunikacije. Inovacija Generali cjenika obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti je u personaliziranom pristupu svakom pojedinom ugovaratelju. Tako se pri izračunu cijene police vrednuje više kriterija, s naglaskom na povijest sigurne vožnje ugovaratelja, zbog čega početna cijena police – u kojoj je već uračunat određeni bonus - u konačnici može biti niža i do 23 posto. “Uzimajući u obzir aktualne ekonomske okolnosti i standard građana, a temeljem uvjeta koji omogućavaju liberalizaciju tržišta AO, zadovoljni smo što konačno možemo ponuditi pravične cijene po mjeri i želji osiguranika, jer ne vidimo razloga da netko tko je savjestan i siguran vozač plaća skuplju cijenu police”, ističe Georg Engl, predsjednik Uprave Generali osiguranja. (B.O.) New Banking Vision 2013 Novi igrači prijetnja ili prilika? U sklopu ovogodišnje konferencije New Banking Vision 2013 u Rovinju održao se okrugli stol pod nazivom Novi igrači u području plaćanja – Prijetnja ili prilika iz perspektive banaka, kojim su sudionici ukazali na ulogu inovativnosti i razvoja usluga u modernim načinima plaćanja. Tako je Luka Tomašković iz Zagrebačke banke rekao kako se u Hrvatskoj na gotovinsko plaćanje odnosi 60 posto transakcija. Opasnost od ulaza telekoma iz perspektive banaka vidi u smanjivanju ionako malih marža na transakcije. Dražen Jurković iz Konzuma istaknuo je kako su pouzdanost, brzina i sigurnost najvažniji parametri klijentima kod izbora načina plaćanja. Maciej Witucki, predsjednik uprave Orange Poljska, potvrdio je prisutnost telekoma kao igrača u području plaćanja već nekoliko godina. Oni svoju prednost, primjerice, prepoznaju u činjenici da pola populacije u dobi od 16 do 24 godine ne posjeduje račune u bankama već koristi mobilne pametne telefone. Inače, na ovom skupu o bankarstvu i informacijskim tehnologijama, koji organizira grupacija ASSECO South Eastern Europe, sudjelovali su predstavnici banaka i ICT stručnjaci. Oni su raspravljali o trendovima i izazovima tržišta, iskustvima, najnovijim tehnologijama i mogućim budućim pristupima koji će omogućiti rast i razvoj financijskog sektora. (B.O.) 22 SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik Broj 3795, 23. rujna 2013. Tržište novca Zagreb Financijski sustav iznimno likvidan Kretanje na Tržištu novca Zagreb Jelena Drinković I u drugoj polovini rujna zadržana je iznimno visoka likvidnost financijskog sustava. Na novčanom tržištu potražnja za kratkoročnim pozajmicama je skromna, a kamatne stope bilježe minimalne razine. Sudionici koji povremeno uzimaju kratkoročne pozajmice spremni su prihvatiti vrlo nisku kamatnu stopu, dok dio sudionika s viškovima likvidnosti nije spreman plasirati sredstva uz tako nisku kamatu. Zbog toga je nerijetko povezivanje ponude i potražnje vrlo zahtjevno te dio potražnje redovito, unatoč u mil. kn Ponuda Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb Potražnja Promet 16.9.’13. - 19.9.’13. 9.9.’13. - 13.9.’13. u% 300 5 250 4 200 3 150 2 100 1 50 0 16.9.2013. 17.9.2013. 18.9.2013. obilnoj ponudi, ostaje nenamiren. Ministarstvo financija održalo je prošli utorak aukciju trezorskih zapisa u kunama i eurima. Na prošlotjednoj aukciji prihvaćene su gotovo sve ponude. Ukupan iznos pri- 19.9.2013. 0 20.9.2013. stiglih ponuda bio je 598 milijardi kuna, a ostvareni iznos emisije bio je 528 milijuna kuna. I na ovoj je aukciji najviše upisano zapisa s rokom dospijeća od 364 dana, i to 388 milijuna kuna. Kao i na aukciji od tjedna ranije, mi- ponedjeljak utorak jenjao se samo prinos na zapise izdane na rok od 182 dana koji se dodatno smanjio za pet baznih bodova, odnosno iznosio je 1,60 posto. Nakon izdanja ovih trezorskih zapisa saldo upisanih zapisa povećao se za 91 milijun srijeda četvrtak petak kuna. Kod trezorskih zapisa u eurima ponovno su prihvaćene sve pristigle ponude, odnosno upisano je 22,6 milijuna trezorskih zapisa u eurima. Od toga veći dio, 20 milijuna eura, upisan je s rokom dospijeća od 91 dan po kamatnoj stopi od 0,55 posto koja je porasla za 15 baznih bodova, a 2,6 milijuna eura upisano je na rok od 364 dana po kamatnoj stopi od 1,05 posto koja je smanjena za 10 baznih bodova. Sljedeću aukciju Ministarstvo financija najavit će naknadno. Već dulje vrijeme visoka likvidnost sustava uz prisutne viškove kuna u sustavu određuje ukupna kretanja na novčanom tržištu. Visina kamatne stope bilježi najniže razine, a potražnja za kunama sve je skromnija. Za sada nema naznaka o promjeni kretanja, posebice do kraja trećeg kvartala ove godine. Hrvatsko devizno tržište Mirovinski fondovi Kuna oslabjela prema euru Mirex porastao za 0,36% Tečaj kune na tjednoj razini oslabio je u odnosu na euro i švicarski franak. Prema tečajnici Hrvatske valuta AUD CAD Srednji tečaj za devize australski dolar kanadski dolar EUR 7.62 5,301253 nosu na švicarski franak. Kuna je ojačala jedino u odnosu na američki dolar, i to za 0,86 posto. USD 5.70 CHF 6.17 7.61 5.68 6.16 7.60 5.66 6.15 7.59 5.64 6.14 5,467012 JPY japanski jen (100) 5,661957 CHF švicarski franak 6,174967 GBP britanska funta 9,021121 USD američki dolar 5,625939 EUR euro 7,605707 Izvor: HNB 0,37 posto, pa je euro vrijedio 7,605707 kuna. Vrijednost hrvatske valute pala je za 0,80 posto u od- narodne banke objavljenoj prošlog petka, kuna je u odnosu na jedinstvenu europsku valutu oslabjela primjena od 21. rujna 2013. 16.9. 7.58 5.62 6.13 7.57 5.60 6.12 6670 FTSE 100 17.9. 18.9. 19.9. ričkoj politici. No, u petak su ipak blago pale na svim svjetskim burzama pri čemu je jedan od najvećih gubitnika bio rudarski sektor. Ulagačima 15800 15700 20.9. 16.9. 17.9. 18.9. 19.9. 20.9. Dow Jones su sada oči uprte u odluku o visini američkog državnog proračuna, o čemu se dogovor očekuje se do kraja rujna. Osim toga, očekuje se da će do polo3850 3820 6640 15600 3790 6610 15500 3760 6580 15400 3730 6550 15300 3700 16.09. 17.09. 18.09. 19.09. 20.09. 4250 4220 CAC40 16.09. 17.09. 18.09. 19.09. 20.09. 8750 8700 DAX 14720 8650 14590 4160 8600 14460 4130 8550 14330 4100 8500 14200 16.09. 17.09. 18.09. 19.09. 20.09. NASDAQ 16.09. 17.09. 18.09. 19.09. 20.09. 14850 4190 16.09. 17.09. 18.09. 19.09. 20.09. MIREX - tjedni 1,2% 0,4% 0,8% 0,2% 0% 0% -0,4% -0,8% 16.9. 17.9. 18.9. 19.9. 20.9. Najviše cijene dionica u pet godina 6700 MIREX - mjesečni 0,4% Međunarodno tržište kapitala Cijene dionica na svjetskim burzama proteklog su tjedna dosegnule najviše razine u proteklih pet godina, i to zahvaljujući labavoj monetarnoj ame- Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice koja označava prosječan prinos obveznih mirovinskih fondova, proteklog je tjedna porasla za 0,36 posto. Tako je Mirex potkraj prošlog tjedna iznosio 183,8638 bodova. Podsjećamo da je tjedan ranije iznosio 183,1939 bodova. NIKKEI 225 16.09. 17.09. 18.09. 19.09. 20.09. vine listopada biti gotovi dogovori o visini dozvoljenog zaduživanja kako bi američka država mogla isplaćivati sve svoje obveze. Povećanje cijena dionica odrazilo se i na azijske burze koje su kraj tjedna dočekale s opreznijim trgovanjem. I dolar se stabilizirao nakon što je njegova vrijednost proteklog tjedna pala na najnižu razinu u proteklih sedam mjeseci. 19.8. -0,2% 29.8. 9.8. 19.8. 16.9. 17.9. 18.9. 19.9. VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 19. 9. 2013. Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond Erste Plavi obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond Raiffeisen obvezni mirovinski fond MIREX Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-ovi AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni DMF-ovi Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 188,9114 189,3027 168,6920 182,9774 183,8638 197,4511 219,1569 135,0244 157,8142 160,6885 174,2481 108,1235 123,0263 210,5357 205,8463 222,0457 104,4596 161,8441 140,8622 118,4728 183,6680 124,6363 134,9276 197,4797 168,5746 137,3355 120,8090 159,2045 (*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova. 23 www.privredni.hr Broj 3795, 23. rujna 2013. BURZA UKUPAN TJEDNI PROMET: 293,992 milijuna kuna Dobitnik Atlantska plovidba na tjednoj razini rast od 27 posto, odnosno za 14 milijuna kuna. Indeks Crobex je tjedan završio s padom od 0,24 posto, a njegova posljednja vrijednost bila je 1.823,97 bodova. Indeks Crobex10 je tjedan Iztok Likar www.hrportfolio.hr P roteklog je tjedna redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 65,9 milijuna kuna što je Top 10 po prometu Hrvatske telekomunikacije d.d. Atlantska plovidba d.d. Adris grupa d.d. (povlaštena) Ericsson Nikola Tesla d.d. Atlantic Grupa d.d. Luka Ploče d.d. Adris grupa d.d. (redovna) Viro tvornica šećera d.d. Ledo d.d. Uljanik plovidba d.d. tjedna promjena -0,30% +11,52% +0,73% +0,73% -3,13% -2,15% -4,36% +0,33% 0,00% +0,61% zadnja cijena 177,27 368,00 271,98 1.498,00 650,00 455,00 285,00 609,00 7.900,00 181,99 promet 8.446.684,03 3.770.538,80 2.299.605,47 2.075.504,72 2.011.404,37 1.715.559,66 1.590.570,91 1.453.142,96 1.439.420,36 1.364.209,26 TJEDNI DIONIČKI PROMET: 65.910.495,98 kn završio na 1.031,15 bodova što predstavlja tjedni pad od 0,41 posto. Obveznički indeks Crobis pao je za 0,24 posto, a Crobistr za 0,14 posto. Tjedne promjene najlikvidnijih izdanja kretale su se u 10 dionica s najvećim rastom cijene rasponu od 11,52 posto do -4,36 posto. Najveći promet ostvaren je dionicama HT-a kojima je trgovano u vrijednosti od 8,4 milijuna kuna. Dionice Atlantske plovidbe su s tjednim tjedna promjena Hoteli Živogošće d.d. Elektroprojekt d.d. Kreditna banka Zagreb d.d. Hoteli Podgora d.d. Hoteli Cavtat d.d. Turbo certifikat E-mini S&P 500 long 2 Turbo certifikat zlato long 3 Turbo certifikat srebro long 4 Atlas turistička agencija d.d. Turbo certifikat DAX long 2 +57,86% +34,31% +27,28% +23,38% +21,19% +18,18% +15,05% +14,93% +14,44% +12,82% zadnja cijena 44,99 899,90 140,01 25,91 303,00 13,00 142,20 25,40 10,30 127,60 promet 28.968,50 18.387,70 140,01 14.692,31 937.296,10 75.790,00 162.362,75 55.495,96 865,20 465.387,00 INVESTICIJSKI FONDOVI index Crobex Crobex10 Crobis Crobistr zadnja vrijednost 1.823,9700 1.031,1500 100,4988 122,9967 prometom od 3,8 milijuna kuna drugo najlikvidnije izdanje. Atlantska je tjedan završila kao dobitnik s 10 dionica s najvećim padom cijene Hoteli Brela d.d. Euroherc osiguranje d.d. Turbo certifikat E-mini S&P 500 short 2 Turbo certifikat DAX short 3 Turbo certifikat DAX short 4 Slatinska banka d.d. Dalekovod d.d. Industrogradnja Grupa d.d. Pounje trikotaža d.d. Turbo certifikat E-mini S&P 500 short 1 rastom od 11,52 posto, na 368 kuna. Ukupno je čak 17 izdanja ostvarilo promet veći od milijun kuna tjedna promjena -87,00% -55,05% -38,10% -25,61% -23,89% -23,43% -22,22% -21,10% -18,46% -18,38% zadnja cijena 6,50 2.000,12 3,90 49,10 27,40 40,50 25,98 71,00 0,53 11,10 promet 156.023,37 40.002,40 315.349,50 432.419,30 702.241,60 11.500,65 1.029.005,48 28.340,49 695,37 1.887,00 *vijesti Dobitnik KD Nova Europa Proteklog su tjedna od aktivnih 78 fondova 62 fonda porasla, dok ih je 16 palo. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od 5,27 do -0,94 posto. Dvadeset i jedan fond porastao je više od jedan posto, dok ni jedan nije pao više od jedan posto. Proteklog je tjedna od 35 dioničkih fondova njih 26 poraslo. Sedam ih je poraslo više od dva posto, a čak 18 više od jedan posto. Najveći tjedni rast bilježi KD Nova Europa čija je vrijednost uvećana za 5,27 posto te je postignutim rastom postao dobitnik tjedna. Kod mješovitih fondova od ukupno njih 15 u proteklom tjednu poraslo ih je 10. Najviše je vrijednost treći tjedan uzastopno uvećao NETA Emerging Markets Balanced, koji je porastao 3,02 posto. Sedam obvezničkih fondova ostvarilo je pozitivne tjedne promjene. S rastom od 0,80 posto najuspješniji je bio Erste bond. Slijedi Erste Adriatic Bond čiji je tjedni rast iznosio 0,72 posto. Jedini s tjednim minusom je Capital One, koji je ostvario pad od 0,19 posto, a slijedi HI-conservative s rastom od 0,01 posto. Kod novčanih fondova jedino je PBZ Dollar pao 0,01 posto. Preostalih 19 novčanih fondova poraslo je u rasponu od 0,01 do 0,07 posto. Najuspješniji su bili Agram Euro Cash s porastom od 0,07 posto i Locusta Cash s rastom od 0,06 posto. (I.L.) OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI od 12. 9. do 19. 9. 2013. godine ICF Balanced kn 100,2565 *Tjedna promjena [%] -0,02 KD Victoria kn 14,7453 -0,51 HPB Global kn 77,6225 -0,36 HI-growth € 8,7381 1,46 OTP uravnoteženi kn 98,0874 1,42 Raiffeisen World € 120,7500 0,92 KD Balanced kn 8,0533 -0,03 ZB euroaktiv € 126,6000 1,28 NETA Emerging Markets Balanced kn 73,3769 3,02 ZB trend € 132,5600 0,33 C-Premium kn 4,6156 0,34 -0,04 Naziv(fond) tjedna promjena -0,24% -0,41% -0,24% -0,14% Valuta Vrijednost udjela *Tjedna promjena [%] DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela FIMA Equity kn 56,6789 0,24 Agram Trust kn 55,7616 KD Prvi izbor kn 12,0365 1,94 NETA GBEM € 8,4102 0,01 Ilirika JIE € 125,7200 3,95 Allianz Portfolio kn 123,0078 0,48 Raiffeisen Central Europe € 47,4800 -0,02 Raiffeisen Prestige € 91,9900 0,24 PBZ Equity fond kn 68,2291 -0,63 VB SMART € 95,8996 0,92 0,50 HPB Dionički kn 85,9948 -0,45 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS Erste Adriatic Equity € 75,6400 -0,94 ZB bond € 169,4200 NETA Global Developed kn 96,5249 1,14 HI-conservative € 12,1666 0,01 ZB aktiv kn 101,3200 1,23 Raiffeisen Bonds € 153,5200 0,44 0,08 Capital Two kn 65,4302 0,73 PBZ Bond fond € 110,6022 Ilirika Azijski tigar € 43,3243 3,04 Erste Bond € 122,6300 0,80 PBZ I-Stock kn 59,2399 2,16 Capital One kn 182,4236 -0,19 HPB Titan € 67,6297 0,07 HPB Obveznički € 136,2588 0,07 HPB WAV DJE € 109,5385 1,24 Erste Adriatic Bond € 101,1500 0,72 Platinum Global Opportunity $ 13,2122 2,20 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS KD Nova Europa kn 6,5763 5,27 PBZ Novčani fond kn 140,8575 0,02 OTP indeksni kn 38,6055 0,30 ZB plus kn 172,4499 0,02 Platinum Blue Chip € 91,3303 1,92 ZB europlus € 147,5684 0,03 NETA MENA kn 502,9108 1,55 PBZ Euro Novčani € 135,6802 0,03 OTP MERIDIAN 20 € 83,0597 0,57 Raiffeisen Cash kn 153,9700 0,01 A1 kn 81,9200 -0,44 Erste Money kn 147,9400 0,02 NETA US Algorithm kn 147,8712 1,49 HI-cash kn 147,6759 0,03 NETA New Europe kn 92,5182 1,40 PBZ Dollar fond $ 127,7698 -0,01 NETA GDEM € 8,6770 0,24 HPB Novčani kn 140,7894 0,02 Ilirika BRIC € 74,9778 3,75 OTP novčani fond kn 130,2510 0,01 VB CROBEX10 kn 97,8102 -0,26 VB Cash kn 124,9359 0,04 KD Energija kn 9,5263 1,26 Agram Euro Cash € 11,7952 0,07 ZB BRIC+ € 87,5500 1,85 Allianz Cash kn 116,2656 0,02 Raiffeisen Prestige Equity € 113,9400 -0,14 Erste Euro-Money € 113,1500 0,02 Allianz Equity € 116,4385 -0,48 Auctor Cash kn 106,7255 0,05 Raiffeisen euroCash € 103,8300 0,01 ZB global € 138,7400 0,69 HPB Euronovčani € 104,3471 0,03 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS PBZ Global fond kn 92,1961 -0,41 Locusta Cash kn 1290,5874 0,06 HI-balanced € 10,4268 1,02 NETA MultiCash kn 103,6714 0,04 Raiffeisen Balanced € 119,1300 0,28 OTP euro novčani € 100,6181 0,03 srpnju i kolovozu djelomično ublažen. Javni dug mogao bi premašiti 70 posto BDP-a Hrvatska će Eurostatu potkraj ovog mjeseca prvi puta u svojstvu države članice Europske unije dostaviti podatke o proračunskom deficitu i dugu opće države. U drugoj polovini listopada ti će se podaci istodobno javno objaviti na stranicama Eurostata i Državnog zavoda za statistiku. U državni dug ubrojit će se i obveze javnih poduzeća, te svih jedinica lokalne uprave i samouprave. Procjenjuje se kako bi javni dug mogao premašiti 70 posto bruto domaćeg proizvoda. Blago usporavanje rasta potrošačkih cijena Godišnji rast potrošačkih cijena u kolovozu je usporio u usporedbi sa srpnjem. Potrošačke cijene na godišnjoj razini u kolovozu su porasle za 1,9 posto u usporedbi s povećanjem od 2,3 posto u srpnju, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Na mjesečnoj razini cijene su više za 0,1 posto. Godišnji rast potrošačkih cijena prije svega je potaknut rastom cijena prehrambenih proizvoda, iako je utjecaj rasta cijena zbog suše u prošlogodišnjem U srpnju rast trgovine na malo Trgovina na malo u srpnju je realno porasla 0,4 posto na godišnjoj razini, što je treći uzastopni mjesec realnog rasta na godišnjoj razini. Na mjesečnoj razini prema desezoniranim podacima trgovina na malo je zabilježila blagi realan pad od 1,2 posto. Promatrajući prema trgovačkim strukama, prema izvornim nominalnim indeksima, najveći nominalni rast na godišnjoj razini od 23,7 posto zabilježen je u kategoriji promet od trgovine na malo u specijaliziranim prodavaonicama živežnim namirnicama, koja u strukturi čini oko osam posto trgovine na malo. Pad industrije 4,2 posto Ukupni desezonirani promet industrije u srpnju je povećan u odnosu na lipanj za 2,3 posto, a kalendarski prilagođeni indeksi pokazuju da je u odnosu na lanjski srpanj pao za 4,2 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. U sedam mjeseci prema istom lanjskom razdoblju promet je smanjen 4,4 posto. 60 godina u službi gospodarstva privredni vjesnik Prvi hrvatski poslovnofinancijski tjednik Englesko izdanje poslovnofinancijskog tjednika FINANCIJSKA INDUSTRIJA 18 20 GODINA 400 najvećih i najuspješnijih poduzetnika i Rang-ljestvice banaka, GODINA osiguranja, leasinga i fondova d POSLOVNA OCEKIVANJA pv+ pvTV pvinternational Poslovne televizijske emisije Biblioteka Privrednog vjesnika z zeleni in mmagazin Zeleno je – IN Magazin o poslovnom životnom stilu centar za istraživanja Barometar gospodarstva Izbor ekonomskog analitičara godine Istraživanje poslovne klime u hrvatskim tvrtkama pv multimedija Web, društvene mreže www.privredni.hr Dobitnik nagrade Regionalni Media Biznis Partner 2012. Privredni vjesnik d.o.o. A Kačićeva 9, 10000 Zagreb, Hrvatska W www.privredni.hr utemeljeno 1953. E redakcija@privredni.hr
© Copyright 2024 Paperzz
