Vivera: iz Gline za cijeli svijet
Od rata naovamo, stalno im
raste broj zaposlenih, a rastu
i prihodi koji su sa 15 skočili
na 223 milijuna kuna
Izmjene Zakona o radu
Ključne promjene su vezane
za ugovore na određeno
vrijeme, prekovremeni rad,
probni rad i radne knjižice
Banke su prekršile zakone
Trgovački sud presudio je
u korist udruge Potrošač
u sporu o kreditima u
“švicarcima”
tema tjedna
aktualno
svijet financija
Str. 4
Str. 8
Str. 20-21
2008
2009
2010
2010 2011
2012
3 7 8 5
Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik
Utemeljen 1953.
Ponedjeljak, 8. srpnja 2013.
Godina LX / Broj 3785.
www.privredni.hr
60
1953
2013
privredni vjesnik
novi zakon o leasingu / i kulen otišao u eu / uzgoj trešanja / predstavljanja / stil / svijet financija
Utrka za EU fondove
Dobar start, ali na duge
staze država ne može sama
Grčić vjeruje da će većinu poslova na EU projektima dobiti domaće
graditeljske tvrtke, što bi trebalo potaknuti i rast pratećih industrija
>>4-5
AN
POSELBOG
I
R
P
fo
EEN in
si
Što dono e Network
p
ro
u
E
e
s
Enterpri
Intervju: Jerko Jakšić
know-how tehnologijom u tursku
>> 7
>> 10
Nastojimo biti prepoznati kao eksperti za regiju jer je to naša strateška
odrednica, kaže novi predsjednik Uprave PharmaSa
Hibridi iz Osijeka danas u golemoj Turskoj zauzimaju čak oko
šest posto ukupnih površina zasađenih kukuruzom
Natječaj za izradu trodimenzionalne nagrade
“Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku”
Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Hrvatska radiotelevizija
(HRT) objavljuju Natječaj za izradu trodimenzionalne nagrade “Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku”. Nagrada će se
dodijeliti odabranim turističkim tvrtkama, udrugama i zaslužnim
pojedincima u turizmu Hrvatske na završnici akcije “Turistički
cvijet – kvaliteta za Hrvatsku 2013.”, u sklopu godišnje turističke
manifestacije “Dani hrvatskog turizma 2013.“, 24. i 25.10.2013.
u Zadru.
U akciji se dodjeljuju nagrade za najuspješnije turističke destinacije, hotele, marine, kampove i plaže Hrvatske, kao i za pojedince i udruge koji pridonose očuvanju tradicije, razvoju i promociji
hrvatskog turizma.
Cilj je natječaja u suradnji s mladim hrvatskim dizajnerima dobiti inovativno i kreativno idejno rješenje imajući u vidu važnost
i jedinstvenost ove turističke nagrade koja se dodjeljuje već 17.
godinu za redom.
OPIS NAGRADE
Turistička nagrada ima nacionalni značaj i komunicira unutar struke iz turističkog
sektora Hrvatske, također i prema van. Nagrada se svake godine dodjeljuje na
završnoj svečanosti najveće, godišnje turističke manifestacije Hrvatske “Dani hrvatskog turizma” i medijski je široko popraćena, uz izravan TV prijenos na HRT-u.
Dodjeljene nagrade vrlo su značajne i vrijedne poslovnim tvrtkama i pojedincima,
kao priznanje za njihov kvalitetan cjelogodišnji rad, te se najčešće izlažu na vidiljivim
mjestima u poslovnim prostorima (recepcije hotela, kampova, marina, info točke u
destinacijama, turistički uredi i sl.).
Nagrade se dodjeljuju u ukupno 10 kategorija, to su:
1. Najuspješnije male turističke destinacije na Jadranu
2. Najuspješnije srednje turističke destinacije na Jadranu
3. Najuspješnije velike turističke destinacije na Jadranu
4. Najuspješnije turističke destinacije kontinentalne Hrvatske
Turistički prvak Hrvatske (bira se između najuspješnijih turističkih
destinacija)
5. Hotel godine
6. Marina godine
7. Kamp godine
8. Plaža godine
9. Posebne nagrade ustanovama, institucijama, udrugama (za inovacije,
obrazovanje, ekologiju, online i sl.)
10.Posebne nagrade pojedincima
TEHNIČKA SPECIFIKACIJA NATJEČAJA
Trodimenzionalnu Nagradu “Turistički cvijet – kvaliteta za Hrvatsku 2013.” treba
riješiti kao samostojeći objekt maksimalne dimenzije 30 cm. Treba imati u vidu da je
glavna nagrada (“Turistički prvak Hrvatske”) većih dimenzija (maksimalne dimenzije
40 cm), no prati koncept idejnog rješenja Nagrade “Turistički cvijet”.
• Nagrada mora biti laka za manipulaciju / rukovanje prilikom dodjele iste.
• Cijena izvedene/ izrađene Nagrade ne smije iznositi više od 2.000 kn/ kom
(brutto)
• Nagrada i tehnologija izrade iste mora biti prilagođena proizvodnji u maloj seriji
(godišnje 10 - 20 nagrada)
• Na Nagradi se mora predvidjeti i mogućnost upisa naziva nagrade (poželjno je odrediti i prikazati tipografiju/ tipografsko rješenje naziva, poziciju na
nagradi i tehnologiju izvedbe natpisa na istoj) :
1. Naziv akcije i godina dodjele Nagrade – “Turistički cvijet – kvaliteta za
Hrvatsku 2013.”
2. Kategorija u kojoj se dodjeljuje Nagrada – varira u broju znakova ovisno
o dužini naziva kategorije, maksimalno do 60 znakova s razmacima
(vidljivo iz Opisa nagrade).
3. Naziv tvrtke/ Ime i prezime pojedinca dobitnika Nagrade – varira u broju znakova ovisno o dužini naziva tvrtke/ pojedinca, maksimalno do 60
znakova s razmacima.
• Odabir Nagrade biti će izvršen u dva (2) kruga
1. U prvom će se krugu Ocjenjivački sud odlučiti za uži izbor natječajnih
radova, te će s autorima provjeriti tehničke mogućnosti izrade Nagrade
za ovu, ali i za iduće godine.
2. Za drugi će se krug obavezno predati prototip Nagrade u prirodnoj
veličini u materijalu u kojem je predviđen u konačnoj izradi, nakon čega
će Ocjenjivački sud odabrati i nagraditi najbolje radove.
• Prijedlog se predaje pod šifrom i sadrži:
• Ispunjenu Prijavnicu koja je dostupna na web stranici HGK, pod NAJAVE
uz tekst o Natječaju.
• Prototip Nagrade u prirodnoj veličini (iznimno za 1. krug u elektronskom
obliku ili model u prirodnoj veličini, ali ne nužno i s konačnim materijalima)
• Prezentacijsku mapu (A3 format) s tekstualnim opisom koncepta rada, te
3D vizualizacijom idejnog rješenja za 1. krug natječaja, tehnički opis i opis
tehnologije izrade idejnog rješenja, tlocrt, nacrt, bokocrt i karakteristične
presjeke.
• Sadržaj prezentacije predati u digitalnom obliku na CD-u zajedno s prezentacijskom mapom (A3 format). Prezentacija treba sadržavati 3D vizualizaciju
ukoliko natjecatelj ne predaje model. Po želji, može sadržavati i animaciju.
• Prezentacijska mapa i maketa predaju se anonimno u zatvorenoj omotnici
(s istom šifrom) koja sadrži podatke o autoru ili autorima rješenja.
Natječaj je otvoren za građane RH koji su rođeni nakon 01.07.1978. godine.
Svaki natjecatelj može prijaviti najviše 2 rješenja.
U slučaju da natjecatelj šalje više od jednog natječajnog rada, svaki je rad potrebno
pripremiti prema pravilima natječaja i poslati/ predati odvojeno.
Natječaj je otvoren od 01. srpnja 2013. do zaključno 01. kolovoza 2013. godine
predajom rada u Centru za dizajn HGK do 16 sati ili slanjem rada putem Hrvatske
pošte (vrijedi datum otisnut na omotnici).
Ocjenjivački će sud odabrati uži izbor natječajnih radova (tjedan dana za ocjenjivanje), te s njihovim autorima provjeriti tehničke mogućnosti izrade Nagrade.
Za 2. krug odabira izabrani autori idejnih rješenja, konačan prijedlog Nagrade u
prirodnoj veličini trebaju poslati/ predati do 06. rujna 2013. godine u Centru za
dizajn HGK.
OCJENJIVAČKI SUD
Za ocjenu natječajnih radova te odabir nagrađenih rješenja zadužen je Ocjenjivački
sud koji sačinjava:
• Neven Kovačić
>> dizajner
>> dizajner
• Ada Kezić
• Ana Banić Göttlicher / Maša Vukmanović >> dizajner
• predstavnik
>> HGK
• predstavnik
>> HRT
NAGRADE
Nakon završetka Natječaja Ocjenjivački će sud najboljim pristiglim radovima u skladu s uvjetima i kriterijima Natječaja dodijeliti sljedeće nagrade u brutto iznosu:
1.nagrada - 12.000 kn
2.nagrada - 7.000 kn
3.nagrada - 4.000 kn
U slučaju da pristigli natječajni radovi svojom kvalitetom ne zadovoljavaju vrijednosne kriterije Ocjenjivačkog suda, Ocjenjivački sud ima pravo donijeti odluku o
dodjeli manje od tri nagrade ili ne dodjeliti nagrade.
Promocija nagrađenih radova i uručivanje novčanih nagrada bit će u Centru za
dizajn HGK, Draškovićeva 45, Zagreb.
PRAVA
Dodjelom nagrada, prvonagrađeni rad smatra se otkupljenim, čime HGK i HRT
stječu vlasništvo nad komercijalnim korištenjem autorskog djela, koje podrazumijeva pravo na njegovo neograničeno daljnje korištenje, prilagodbu pojedinih dijelova
autorskog djela (upis imena, godina i sl.), te pravo na reproduciranje bez naknadnih
materijalnih obveza prema autoru. Dodjela nagrade ne podrazumijeva automatsko
izvođenje nagrađenog rada. Realizacija rada predmet je ugovora između autora
rada i Raspisivača.
PREDAJA NATJEČAJNIH RADOVA I PITANJA
Hrvatska gospodarska komora
Centar za dizajn
Draškovićeva 45, 10 000 Zagreb
Više informacija i prijavnica za natječaj na www.hgk.hr
Za pitanja vezana za tehničku specifikaciju natječaja i pitanja iz područja turizma
sudionici natječaja mogu se javiti postavljanjem pitanja do 15.07.2013. na e-mail:
dizajn@hgk.hr i obavezno cc: maila na: turizam@hgk.hr. Odgovori na sva zaprimljena pitanja anonimno će se dostaviti svim sudionicima natječaja 17.07.2013.
UVOD
www.privredni.hr
Broj 3785, 8. srpnja 2013.
Za Vas tražimo odgovore > > redakcija@privredni.hr
Rebalans krajem godine
Zbog plaćenih obveza
prema zdravstvu bit će potreban i novi rebalans proračuna, najvjerojatnije u
posljednjem tromjesečju,
otprilike u vrijeme kada
će se predlagati trogodišnji proračun od 2014. do
2016. U prvih šest mjeseci ostvareni proračunski prihodi su par postotaka ispod plana. U to nisu uračunate dobiti trgovačkih društava. Rebalans će biti tehnički, da registriramo ono što
se dogodilo u zdravstvu. Prilikom izdavanja obveznica na međunarodnom tržištu vidjeli smo velik interes
domaćih investitora - prvenstveno banaka i mirovinskih fondova - i to je razlog da im ponudimo dugoročno
ulaganje u hrvatske vrijednosne papire - jedan dio s deviznom komponentom, jedan dio kunskih. Kamatna će
stopa, budući da je riječ o izdanju s dugoročnim dospijećem, biti nešto viša od pet posto.
Mihael Zmajlović, ministar zaštite okoliša:
Zakon za održivo gospodarenje otpadom
Zakon o održivom gospodarenju otpadom promijenit će naše navike i cijelu
sliku Hrvatske. Otvaranje
reciklažnih dvorišta i odvojeno prikupljanje otpada na kućnome pragu, s
naglaskom na papir, bit će
prvi od koraka kojima će
početi uspostava održivog sustava gospodarenja otpadom. Novi će zakon mijenjati komunalne navike, smanjiti količine otpada koji se odlaže na odlagališta, uvesti
odvojeno prikupljanje korisnog otpada u kućanstvima,
izdvojiti problematični i opasni otpad. Izgradnja mreže reciklažnih dvorišta postat će prioritet svake lokalne
vlasti i standard dostupan svim građanima.
Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a:
Razvoj obrtništva utječe na nezaposlenost
Ulazak Hrvatske u EU povijesni je dan za sve hrvatske građane, a među njima i za 113.000 obrtnika.
EU će pružiti mogućnost
Hrvatskoj da postane politički i gospodarski stabilnija. Ulaganje u obrazovanje mladih ljudi, posebice
u obrtnička zanimanja, garantira otvaranje novih radnih
mjesta. Kako bismo išli ukorak s EU-om, već je započela reforma Hrvatske obrtničke komore, i to u nekoliko
pravaca. Neki od njih su razvijanje novih usluga, intenzivan rad na edukaciji obrtnika te profesionalni i prijateljski rad sa strankama.
Glavni urednik: Darko Buković
Izvršne urednice: Vesna Antonić, Andrea Marić
Novinari: dr. Uroš Dujšin, Franjo Kiseljak,
Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić,
Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković,
Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić,
Drago Živković
pvinfo
G(h)ost komentator: Ivica Dobrinčić, direktor i vlasnik tvrtke
Šipun iz Vrbnika
Slavko Linić, ministar financija:
IMPRESUM
Zabrinuti ste zbog posla? Ne dobivate odgovor od nadležnih mjesecima?
Ne znate za novu zakonsku izmjenu? Trebate li carinski, porezni, poslovni,
financijski savjet?
3
Velika ekspanzija žlahtine
Uz proizvode Jadran-galenskog laboratorija, žlahtina je trenutačno
najkomercijalniji proizvod Primorsko-goranske županije
Ž
lahtina je posljednjih petnaestak godina doživjela jednu od najvećih
ekspanizija, u vinarstvu i
vinogradarstvu možda i
najveću u Hrvatskoj. Projekt Žlahtina započeo je
otprilike 1989. godine u
sklopu PZ-a Vrbnik jer
su tada dolazila u modu
vina koja su bila svježa,
lagana i blago aromatizirana. Žlahtina se u PZ-u
Vrbnik, među prvima u
Hrvatskoj, počela proizvoditi metodom hladne
fermentacije što je tada
bila rijetkost. U kratko
vrijeme postala je vrlo
popularna i prepoznatljiva na tržištu te je nastala
veća potražnja za njom.
Iz toga razloga su se pojavili i prvi privatni vinari, i to mlađi ljudi koji su
dodali poseban šarm ovoj
sorti, a moj posao rasadničarstva je doživio procvat. Jednostavno, bila je
veća potražnja od ponude.
Znači, dio zasluga
za uspjeh žlahtine pripada svakako i tvrtki Šipun
koja se do unazad nekoliko posljednjih godina
ponajviše bavila rasadničarstvom, a proizvodnja
vina bila joj je dodatan
posao. Posljednjih nekoliko godina uloge su se
promijenile, tako da nam
je vinarstvo glavni posao
a rasadničarstvo dodatni. Od 1999. godine do
danas proizveli smo oko
400.000 cjepova loze.
Žlahtina je prepoznata na domaćem tržištu i
dobro se ukorijenila, a
nema gotovo niti jednog
ozbiljnijeg njenog proizvođača koji je ne izvozi. Isto tako, nije zaustavljena ni sadnja novih
vinograda. To je dovelo do situacije da s punom odgovornošću mogu
reći kako je vrbničko vinarstvo u potpunosti pripremljeno za tržišnu utakmicu koja nam predstoji
sada kada smo postali tržište Europske unije. Dokaz tome je činjenica da
nam izvoz žlahtine stalno raste, što je pozitivan
trend.
Žlahtina je lagano
vino koje potrošači vole
popiti ljeti i koje - kako
kažu poznavatelji vina
- ne umara, odnosno,
zbog niskog postotka alkohola ne opija prebrzo.
Vrbničko vinarstvo
u potpunosti je
pripremljeno za
tržišnu utakmicu
koja nam predstoji
sad kad smo postali
tržište Europske
unije
Nema više dijela Hrvatske u kojem to vino nije
zastupljeno. Uz proizvode Jadran-galenskog laboratorija ono je trenutačno najkomercijalniji
proizvod Primorsko-goranske županije.
Najveći broj vinogra-
dara iz Vrbnika udruženo je u PZ Vrbnik koja
je vrlo kvalitetna zadruga, a ostali su kooperanti privatnih vinara. Takav
model do dana današnjeg
dobro funkcionira i gotovo nitko nikoga ne ugrožava jer sam uvjeren da
svi vinari iz Vrbnika uspiju prodati vino. Doduše, uskoro se očekuje veći
dolazak konkurencije, ali
se i našim vinarima otvara novo tržište.
Vinarija Šipun je povećala svoje površine pod
vinogradima, tako da iz
godine u godinu povećavamo proizvodnju. Osim
Žlahtine Šipun uvodimo i
drugu robnu marku proizvedenu od stare autoh-
tone sorte sansigot, koja
je dobila izvrsne kritike
od vinskih znalaca. Radi
se o crvenom vinu koje
bi trebalo biti otprilike
ono što je žlahtina među
hrvatskim bijelim vinima. Za sada ga imamo u
ograničenim količinama
ali kada na rod dođu mladi vinogradi, imat ćemo
značajne količine ovog
vina na tržištu. Isto tako,
uskoro ćemo na tržište izbaciti i jedan opolo proizveden također od stare
autohtone sorte te još nekoliko vina proizvedenih
također od vrbničkih autohtonih sorti. Kao agronom i proizvođač preporučio bih svim vinarima
da sade autohtone sorte.
Na struci i na državnim
strukturama je da reagiraju na vrijeme i ne sjede skrštenih ruku da nam
se ne bi događali slučajevi poput terana i prošeka.
Apsurdno je da nam jedan prošek koji je tipično piće primorskog dijela
Hrvatske netko osporava te da trebamo posebno
štititi plavac mali i žlahtinu kada su to naše sorte
od pamtivijeka. Ne znam
poznavatelja vina koji ne
bi htio piti hrvatske autohtone sorte koje su naša
velika prednost. Tvrdim
da se možemo dobro pozicionirati u svijetu jer
Hrvatska ima više od 50
izuzetnih vina koja izazivaju oduševljenje vinskih
poznavatelja, u što sam se
uvjerio prilikom naše prezentacije u New Yorku.
Tajnica redakcije: Bruna Ivić Bajamić
Tel: +385 1 4846 233, 5600 000
Faks: +385 1 4846 232
E-mail: redakcija@privredni.hr
Marketing i promocija:
Tel: +385 1 5600 000
Faks: +385 1 4846 232
E-mail: marketing@privredni.hr
Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o.
Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631
Lektura: Sandra Baksa, Nina Lolić
Ažuriranje adresara, pretplata i distribucija:
Tel: +385 1 5600 000
E-mail: pretplata@privredni.hr
Direktor: Nikola Baučić
PV grafika: Stanislav Bohaček,
Tihomir Turčinović
Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.
Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru
Tajnica glavnog urednika i direktora:
Tel: +385 1 5600 001
Faks: +385 1 4846 656
E-mail: uprava@privredni.hr
4
TEMA TJEDNA
Privredni vjesnik
Broj 3785, 8. srpnja 2013.
( 250 milijuna kuna
( 3 mlrd €
planirani prihod u 2013.
za vodno gospodarstvo do 2020.
Utrka za EU fondove
Vivera, Glina
Dobar sta
staze drža
Dječja hrana
za cijeli svijet
Grčić vjeruje da će većinu poslova na EU pro
industrija, pa onda i cijeloga gospodarstva
Drago Živković
zivkovic@privredni.hr
Vivera je od velike važnosti za Glinu, posebno zato što su cijelo vrijeme
od rata naovamo stalno zapošljavali, i to u velikoj većini radnike iz Gline i
okolice. U zadnjih nekoliko tjedana zaposlili su još 14 novih radnika
Drago Živković
zivkovic@privredni.hr
I
ako po službenim podacima u Glini posluje šezdesetak tvrtki, samo se dvije mogu
smatrati značajnima za
gospodarstvo tog područja. Jedna je pilana, danas
dio tvrtke Šerif export-import, a druga je tvornica
dječje hrane Vivera, u vlasništvu njemačke grupacije Hipp. Viveru je osnovala Pliva, proizvodnja je
počela 1989., a zaustavljena je već 1991. godine
izbijanjem rata. Spletom
sretnih okolnosti i trudom
zaposlenika Plive i Vivere pogoni nisu opljačkani
u ratu, pa je proizvodnja
ponovno pokrenuta već
1996. Pet godina kasnije Viveru je kupio Hipp,
obiteljska tvrtka iz Bavarske, jedan od vodećih europskih proizvođača dječje hrane.
Vrijeme je za Kinu
Vivera je jedna od najuspješnijih njemačkih investicija u Hrvatskoj, ističu u Njemačko-hrvatskoj
industrijskoj i trgovinskoj komori, koja je organizirala obilazak glinske
tvornice. Kada ju je Hipp
preuzeo, imala je 56 zaposlenih, a danas ih je čak
188. Prihodi su u istom
razdoblju povećani sa 15
milijuna na 223 milijuna
kuna, a ove godine direktor Darko Baljak očekuje i 250 milijuna kuna.
Prije 12 godina proizvodilo se manje od 700.000
vrećica dječje hrane, lani
se došlo blizu 20 milijuna,
a ove godine je plan premašiti 21 milijun.
Gotovo sva proizvodnja se izvozi i to iz dva
razloga. Prvi je, naravno, činjenica da je Hrvatska malo tržište, uz to s
opadajućim natalitetom,
što znači i sve manje malih konzumenata Viverinih
proizvoda. Drugi je razlog
apsolutna dominacija Podravkinog Čokolina na domaćem tržištu dječje hrane
u koje se dodaje mlijeko.
Čokolino je specifičan i po
tome što ga konzumira veliki broj odraslih, pa i sam
Baljak priznaje da rado
jede taj proizvod izravne
konkurencije.
Iako Hipp ima još nekoliko pogona u Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj i
Rusiji, pogon u Glini jedini je koji proizvodi suhu
dječju hranu koja se onda
prodaje na svim tržištima na kojima Hipp posluje. Glavna izvozna tržišta Vivere su Njemačka i
Austrija, ali sve više izvo-
ze i u Vijetnam koji im je
odskočna daska za kinesko tržište. Potražnja za
kvalitetnom dječjom hranom u Kini je ogromna,
što Baljak ilustrira iskustvom Njemačke gdje Kinezi kupuju velike količine Hippovih proizvoda i
poštom ih šalju svojim rođacima u Kinu, a tamo na
crnom tržištu dostižu i tri
puta veću cijenu.
Hrvatski dobavljač
Grupacija Hipp jedan je
od pionira ekološke proizvodnje, a za dječju hranu
primjenjuje standarde više
od EU standarda. Vrlo je
malo poljoprivrednih proizvođača koji mogu zadovoljiti kriterije Hippa,
a u Hrvatskoj je samo jedan: tvrtka Siladi iz Kotoribe, od koje Vivera kupuje ekološko brašno.
Iako po državnim kriterijima spada u srednje
velike tvrtke, Vivera je od
velike važnosti za Glinu,
posebno zato što su cijelo vrijeme od rata naovamo, pa i u vrijeme recesije, stalno zapošljavali, i to
u velikoj većini radnike iz
Gline i okolice. U zadnjih
nekoliko tjedana zaposlili su još 14 novih radnika.
Iako su natječaj raspisali u samo jednim novinama, kaže Baljak, dobili su
čak 569 prijava, od čega
se 130 kandidata plasiralo
u drugi krug selekcijskog
postupka.
Od 2001. godine Hipp
je u Viveru uložio oko 60
milijuna kuna, ali tvornica
danas radi na maksimumu
kapaciteta, zbog čega su
uveli i treću smjenu. Reorganizacijom će još neko
vrijeme moći realizirati rastuće narudžbe, ali u
roku od dvije do pet godina Baljak očekuje veliku investiciju od 10 do 15
milijuna eura kojom bi se
znatno povećali proizvodni kapaciteti.
Tvornica danas radi
na maksimumu
kapaciteta, zbog
čega su uveli i treću
smjenu
Vivera se ističe po
mnogo čemu, pa tako
imaju vrlo inovativne metode borbe protiv glodavaca i leptira gubara čija
im je najezda veliki problem u ovo doba godine.
Zanimljivi su još po jednom detalju: iako su vlasnici Nijemci, nitko od
vodećih ljudi tvrtke ne
govori njemački. S vlasnicima komuniciraju na engleskom.
K
ada je Europska
unija odobrila
Hrvatskoj 650
milijuna eura iz strukturnih i pretpristupnih fondova za prvih šest mjeseci
članstva, rijetki su vjerovali da bismo mogli imati dovoljno projekata da
povučemo znatniji dio tog
iznosa. Skepsa ostaje, ali
ako se po jutru dan poznaje, postotak iskorištenosti
mogao bi biti vrlo visok.
Već prvoga dana članstva u EU-u Hrvatskoj su
odobrena prva dva projekta koja će se najvećim dijelom financira-
Najveći pojedinačni
projekt je izgradnja
pruge Dugo SeloKriževci, vrijedan
198 milijuna eura
ti iz strukturnih fondova.
Tako će Osijek i Poreč
dobiti nove vodoopskrbne sustave s pročišćavanjem otpadnih voda, vrijedne 72,5 odnosno 67,2
milijuna eura. Od ukupno gotovo 138 milijuna
eura, iz strukturnih fondova dobit ćemo 102,7 milijuna, dok bi ostatak trebali prikupiti sami. Oko
300.000 stanovnika širih
područja Osijeka i Poreča do 2016. godine dobit
će 150 kilometara novih
vodovoda i kanalizacije
te mogućnost priključka
na napredne sustave pročišćavanja vode. Otpadna
voda više se neće ispuštati
u rijeke ili u more, već će
se njome zalijevati poljoprivredne površine, što bi
trebalo biti od velike pomoći u sušnim godinama.
Vrijednosti približne
Vodno gospodarstvo trenutačno je glavna uzdanica Hrvatske u povlačenju novca iz EU fondova.
Država tu zapravo nema
puno izbora, jer smo se
pristupnim ugovorom obvezali da ćemo do 2023.
sva naselja s više od 50
stanovnika priključiti na
vodopskrbu s pročistačima voda. Za taj golemi infrastrukturni pothvat EU-a
bit će nam potrebno 4,5
milijardi eura, od čega bismo barem tri milijarde
trebali povući iz strukturnih fondova. Realizacija
plana u vodnom gospodarstvu zasad je stopostotna,
pohvalio se ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, dok direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić
5
www.privredni.hr
Broj 3785, 8. srpnja 2013.
( 650 mil €
osijek i poreč
Izravna korist za
150.000 ljudi
stiglo iz EU fondova za prvih šest mjeseci članstva
rt, ali na duge
va ne može sama
jektima dobiti domaće graditeljske tvrtke, što bi trebalo potaknuti i rast pratećih
na. U pripremi je i projekt
izgradnje pruge Podsused-Samobor-Perivoj, vrijedan 105 milijuna eura,
a radi se i na projektima
centara za gospodarenje
Realizacija
plana u vodnom
gospodarstvu zasad
je stopostotna,
pohvalio se ministar
poljoprivrede
najavljuje da bi uskoro
mogla biti odobrena još
četiri EU projekta, za Vukovar, Čakovec, Vodice i
Županju, vrijedna ukupno
104 milijuna eura. U raznim fazama pripreme je
čak 70 projekata, tako da
su Hrvatske vode na dobrom putu da ispune ambiciozno postavljeni cilj
o 250 projekata do 2020.
godine.
Sve navedene vrijednosti projekata samo su
okvirne, dok će se toč-
ne vrijednosti dobiti nakon javne nabave, ističe
potpredsjednik Vlade
Branko Grčić. Plišić najavljuje prve natječaje za
izvođače radova u Osijeku i Poreču već u kolovozu i rujnu, a Grčić vjeruje da će to uglavnom biti
domaće graditeljske tvrtke, što bi trebalo potaknuti i rast pratećih industrija, pa onda i cijeloga
gospodarstva. Većinu dosadašnjih radova u vodnom gospodarstvu odra-
dile su domaće tvrtke, pri
čemu se ističu Osijek Koteks i Tehnika.
Ima i za konzultante
Uz vodno gospodarstvo,
puno se nade polaže u projekte na željeznici i u gospodarenju otpadom. Najveći pojedinačni projekt
koji je poslan na odobrenje u Bruxelles je projekt
izgradnje pruge Dugo Selo-Križevci, vrijedan 198
milijuna eura, od čega bi
nam EU dala 168 miliju-
Malim poduzetnicima 60 milijuna eura bespovratno
Hrvatska već sedmu godinu provodi operativni program regionalne konkurentnosti, za
koji smo iz IPA fonda dosad dobili 82 milijuna eura. No, već za drugu polovinu ove godine
za isti ćemo program iz strukturnih fondova moći povući čak 108,4 milijuna eura. Upravljanje programom od Ministarstva gospodarstva preuzelo je Ministarstvo regionalnog razvoja, koje će uskoro raspisati i prve javne pozive za bespovratne potpore, raspoređene
u tri komponente. Za unapređenje poslovne infrastrukture namijenjeno je 26,5 milijuna
eura, a za taj novac mogu se kandidirati jedinice lokalne samouprave, razvojne agencije,
komore i udruge poduzetnika. Mali i srednji poduzetnici mogu se natjecati za čak 60 milijuna eura potpora, pri čemu će prednost dobiti prerađivačka industrija i turizam. Dodatnih 13 milijuna eura izdvojeno je za jačanje inovacija, a potencijalni dobitnici bespovratnih potpora mogu biti obrazovne i istraživačke ustanove.
otpadom Marišćina i Kaštijun, od kojih je svaki
vrijedan oko 50 milijuna
eura. Na popisu spremnih
projekata je i izgradnja
nove pruge Gradec-Sveti Ivan Žabno, vrijedne 75
milijuna eura.
Ukupno država ima
devet projekata u fazi visoke pripremljenosti, a
budu li svi oni prošli, mogli bismo iskoristiti svih
650 milijuna eura za ovu
godinu. Država se, čini
se, dobro pripremila za
EU fondove, ali nedostaje
nam malih projekata poduzetnika, jedinica lokalne samouprave, obrazovnih ustanova i nevladinih
udruga. Stoga Grčić sve
njih poziva da krenu svom
snagom u pripremu projekata, jer država neće moći
sama povlačiti sav ponuđeni novac. Priprema EU
projekata je notorno zahtjevna, ali Grčić podsjeća da je država za tu svrhu izdvojila u proračunu
300 milijuna kuna. Taj se
novac može koristiti i za
usluge konzultanata, koje
uostalom koristi i sama
država.
Već prvoga dana punopravnog članstva Hrvatske u Europskoj uniji Europska komisija
je odobrila dva projekta koji će se financirati
sredstvima kohezijskog
fonda EU-a i to u vrijednosti od 103 milijuna eura.
Radi se o Projektu Osijek
koji podrazumijeva “poboljšanje vodnogospodarske strukture”, odnosno o
projektu proširenja kanalizacijskog sustava u Osijeku i izgradnje postrojenja za obradu otpadnih
voda, što bi trebalo smanjiti izlijevanje otpadnih voda u Dravu. Drugi
je Projekt Poreč u kojem
je riječ o izgradnji četiriju postrojenja za obradu
otpadnih voda u Poreču,
što će pak smanjiti izlijevanje nepročišćene vode
u more.
Naravno, riječ je o projektima koji se nisu dogodili preko noći. U tvrtki Hrvatske vode već su
ih ranije pripremali i financirali izradu potrebne projektne i studijske
dokumentacije. Projekt u
Osijeku vrijedan je oko
73 milijuna eura, od čega
je EK odobrio 53 milijuna
eura bespovratnih sredstava. Konkretan početak radova očekuje se početkom
2014. godine, a završetak
2016. godine.
Samo iz ta dva odobrena
projekta, kako se navodi iz Europske komisije,
izravnu korist će osjetiti
150.000 stanovnika osječke i porečke regije, a time
će biti stvoreno 300 novih
radnih mjesta. (S.S.)
Proračun EU-a 2013.
EP odobrio sredstva
za Hrvatsku
Europski parlament je u
četvrtak pristao (sa 559
glasova za, 25 protiv) na
dodatna sredstva za proračun u 2013. godini,
kako bi se pokrili troškovi nastali pridruživanjem Hrvatske EU-u.
Riječ je o 655,1 milijunu
eura obveza i 374 milijuna eura u plaćanjima. Ti
su iznosi dogovoreni već
na pristupnoj konferenciji
30. lipnja 2011. Dodatna
sredstva neće se koristiti za administrativne troškove koji su već uključeni
u proračun za 2013. godinu. Unatoč činjenici da su
se financijski poslovi nakon pristupanja nove članice precizirali u tekućem
višegodišnjem financijskom okviru, neke zemlje
članice bile su sumnjičave prema prijedlogu Komisije. Vijeće je konačno
usvojilo rebalans proračuna prošlog tjedna.
“Ovo je važan korak naprijed”, rekao je zastupnik
La Via zadužen za proračun za 2013. “Žao mi je
što je to došlo tako kasno,
ali drago mi je da se naša
odlučnost isplatila, tako
da će Hrvatska imati svježe resurse za provedbu
europskih politika”, dodao je.
O izmjenama i dopunama
proračuna glasovalo se
paralelno s revizijom trenutnog višegodišnjeg financijskog okvira (2007.2013.).
6
AKTUALNO
*vijesti
AZTN protiv
koncentracije
telekoma
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja smatra
kako ne postoje argumenti kojima se koncentracija
Hrvatskog Telekoma i Optime telekom, koja je predložena u predstečajnoj nagodbi Optime, u ovom
obliku može ocijeniti dopuštenom. Udio HT-a, koji
već sada ima vladajući položaj na tržištima pružanja
usluga u nepokretnoj mreži, provedbom ove koncentracije povećao bi se na
između 60 i 70 posto, a na
pojedinim tržištima i iznad
80 posto.
Ingra završila radove
u Iraku
Zagrebačka tvrtka Ingra
završila je radove na iračkoj hidroelektrani Haditha, vrijedne 5,8 milijuna eura. Rehabilitirana je
turbina, generator i pripadajuća hidromehanička
oprema na jedinici broj jedan HE Haditha u Iraku.
Jedinica broj jedan bila
je izvan pogona 12 godina, a zahvaljujući specifičnom i stručnom znanju
Ingrinog osoblja, uspješno
je puštena u pogon i rad u
punoj snazi od 110 MW.
Ingra se natječe za dobivanje radova na rehabilitaciji ostalih pet jedinica
HE Haditha, i još nekoliko ugovora na tržištima
Iraka i Bliskog istoka.
Održana Energetska
arena
Dvodnevna
regionalna
konferencija o energiji 5.
energetska arena, koja se
održavala prošli tjedan u
Zagrebu, okupila je stručnjake, proizvođače, distributere i trgovce u energetskom sektoru. Bilo je
zanimljivo čuti kako je domaći energetski sektor odgovorio na ulazak konkurencije te kako će primjena
novog zakona o ugljikovodicima i davanje koncesija utjecati na gospodarski
rast. Konferenciju je organizirala Infoarena Grupa
pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva.
Privredni vjesnik
Broj 3785, 8. srpnja 2013.
( već za 10% udjela
u leasing društvu potrebna suglasnost Hanfe
( plan za 3 godine
nužan za otvaranje leasing podružnice
Novi zakoni o leasingu i faktoringu
Vraćene jahte iz leasinga
moći će se iznajmljivati
Udruženje leasing društava koje djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori predložilo je u
javnoj raspravi da se u zakon upiše i mogućnost davanja u najam i vlastitih nekretnina
Igor Vukić
vukic@privredni.hr
O
sim
klasičnim
djelatnostima
operativnog i financijskog leasinga, društva za leasing moći će se
baviti i prodavanjem, davanjem u zakup i iznajmljivanjem
objekata
leasinga (automobila, jahti...) vraćenih društvu jer
korisnici za njih više nisu
mogli podmirivati ugovorene rate. Pravo na proširenje djelatnosti dat će im
novi zakon o leasingu, o
kojem je Ministarstvo financija provelo javnu raspravu. Zakon bi u saborsku proceduru trebao stići
na jesen.
Udruženje
leasing
društava koje djeluje pri
Hrvatskoj gospodarskoj
komori, predložilo je u
javnoj raspravi da se u
zakon upiše i mogućnost
davanja u najam i vlastitih nekretnina. U djelatnost leasing društava,
smatraju u Udruženju,
trebalo bi staviti i upravljanje vlastitim nekretninama, njihovo održavanje, savjetovanje u vezi
s poslovanjem povezanih
osoba te poslove posredovanja u sklapanju financijskih poslova.
U Udruženju, koje
vodi Alma Mekić Ćerdić, inače predsjednica
Uprave Erste Factoringa,
smatraju da su te dodatne djelatnosti neophodne
za rentabilnost poslovanja leasing društava. Ona
Omogućavanjem
najma viška
slobodnog vlastitog
prostora društva bi
mogla racionalizirati
svoje poslovanje
bi tako imala priliku, uz
ostalo, kapitalizirati višak
poslovnih prostora nastalo smanjivanjem obujma
poslovanja
posljednjih
godina. Nakon povrata
nekretnina teško je naći
novog primatelja leasinga. Omogućavanjem najma viška slobodnog vlastitog prostora, društva
bi bila u prilici i racionalizirati svoje poslovanje.
Predstavnici Ministarstva
financija obećali su da će
dodatno razmotriti taj prijedlog u daljnjim fazama
izrade zakona.
Tko bi trebao biti u
nadzornim odborima?
Predstavnici Udruženja
leasing društava HGK-a
smatraju također da nacrt
zakona u članku 41. preusko opisuje buduće članove nadzornih odbora
ovih društava. Iz predložene formulacije proizlazi da bi to mogli biti samo
članovi uprava i nadzornih odbora banaka i leasing društava. U prijedlogu stoji da bi članovi
nadzornih odbora morali imati “relevantno iskustvo stečeno na rukovodećim položajima u
leasing društvu ili drugim trgovačkim društvima usporedive djelatnosti”. Udruženje smatra da
se članstvo u nadzornom
odboru treba omogućiti i
drugim osobama iz koncerna koji u sastavu imaju
leasing društva.
Prema prijedlogu, leasing društvo sa sjedištem
u Republici Hrvatskoj,
koje namjerava obavljati
poslove leasinga u drugoj
državi članici EU-a putem
podružnice dužno je o toj
namjeri obavijestiti Hanfu
i navesti državu članicu u
kojoj namjerava obavljati poslove leasinga. Obavijest mora sadržavati i
poslovni plan podružnice za iduće tri godine. U
planu treba navesti i obujam poslova leasinga koje
namjerava obavljati, organizacijski ustroj podružnice te opis mjera, strategiju i politike upravljanja
rizicima. I u obrnutom
smjeru, društvo iz članice
EU-a koje želi raditi u Hrvatskoj mora obavijesti-
ti Hanfu i pripremiti plan
poslovanja.
Faktoring pod
povećalom
U prijedlogu zakona regulirana je i procedura stjecanja udjela u leasing
društvu. Svaka pravna ili
fizička osoba koja namjerava izravno ili neizravno
steći ili povećati udjel u leasing društvu (i ujedno prelaziti pragove od 10, 20, 30
ili 50 posto dionica), mora
prethodno dobiti suglasnost
Hanfe za takva stjecanja.
Ministarstvo
financija priprema donošenje još jednog zakona iz
ovog sektora. Riječ je o
novom zakonu o faktoringu, kojim se želi uspostaviti jedinstveni pravni okvir za obavljanje
faktoringa, pojačati nadzor nad društvima koja
se bave tom djelatnošću i
olakšati korisnicima usluga zaštitu njihovih prava.
Novi zakon o faktoringu također bi se u Saboru trebao naći na jesen.
intervju
www.privredni.hr
Broj 3785, 8. srpnja 2013.
( više od 80
registriranih generičkih lijekova
7
( više od 50%
predviđena stopa rasta prihoda u 2013.
Jerko Jakšić, predsjednik Uprave PharmaSa
Želimo popuniti nišu između
generičkih i inovativnih proizvođača
Nastojimo biti prepoznati kao eksperti za regiju jer je to naša strateška odrednica. Na taj način možemo biti
interesantni malima i velikima, bilo da se radi o suradnji na jednom proizvodu ili o širenju na regiju
Drago Živković
zivkovic@privredni.hr
J
erko Jakšić preuzeo je 1. srpnja
dužnost predsjednika Uprave farmaceutske
kompanije PharmaS, čiji
je osnivač i vlasnik Luka
Rajić. Jakšić dolazi s pozicije glavnog direktora za Hrvatsku generičke
farmaceutske kompanije
Alvogen, a na čelu PharmaSa naslijedio je Zdravku Knežević, koja je u
kompaniji od samih početaka prije četiri godine.
PharmaS ovom promjenom završava prvi razvojni ciklus koji je obilježilo etabliranje poslovanja
na šest tržišta u regiji Jugoistočne Europe, otvaranje dvije moderne tvornice u Hrvatskoj i Srbiji
te razvijanje portfelja lijekova. U drugoj fazi razvoja, ističe Jakšić, PharmaS planira intenzivirati
širenje poslovanja te pokrenuti partnerstva s multinacionalnim kompanijama i naposljetku krenuti
u osvajanje novih tržišta
izvan regije Jugoistočne
Europe.
Hrvatska je ušla u EU i
izašla iz Cefte. Kako će
se to odraziti na vaše poslovanje?
- U ranim danima postojanja PharmaS je postavio dugoročnu strategiju
kojom je, između ostalog,
dano rješenje za poslovanje sa zemljama Cefte nakon ulaska Hrvatske
u Europsku uniju. Tako
je prošle godine u Srbiji u Zrenjaninu otvorena najmodernija farmaceutska tvornica kapaciteta
30 milijuna pakovanja godišnje, putem koje je moguće osigurati opskrbu za
zemlje članice Cefte, kao
i za zemlje u koje ćemo
ubuduće širiti poslovanje.
No, i nadalje će naša glavna tvornica za izvoz lijekova, pa i u zemlje Cefte,
biti nova, moderna tvornica u Popovači. S druge
strane, od ulaska Hrvatske
u EU očekujem pozitivne efekte, kako od brojnih
novih mogućnosti za poslovanje na velikom EU
tržištu, tako i od same liberalizacije tržišta. Nasto-
je proširenje liste. To je
uostalom bitno i državi
jer liste automatski znače
pad cijena nekih lijekova, ulazak konkurencije,
a samim time i ostvarenje
ušteda u zdravstvenom
proračunu. Osim liste,
prioritet je svakako uvođenje financijske discipline. Rokovi naplate su se
u posljednje vrijeme počeli skraćivati, no i dalje
su u našem slučaju preko
180 dana.
U prvom kvartalu imate rast prihoda od 50 posto. Koji je plan do kraja ove godine?
- PharmaS će u Hrvatskoj
do kraja godine nastaviti
bilježiti stope rasta od 50
posto i više, dok ćemo u
okviru cijele grupe svakako imati dvoznamenkasti
rast prihoda.
Rokovi naplate su
se počeli skraćivati,
no i dalje su u
našem slučaju
preko 180 dana
jimo biti prepoznati kao
eksperti za regiju jer je to
naša strateška odrednica.
Na taj način možemo biti
interesantni malima i velikima, bilo da se radi o suradnji na jednom proizvodu ili o širenju na regiju.
Najavljujete
partnerstva s inovativnim farmaceutskim kompanijama. Što im PharmaS
može ponuditi u usporedbi s drugim generičkim kompanijama?
- U budućnosti namjeravamo popuniti nišu koja
postoji između generičkih
i inovativnih proizvođača lijekova te na taj način
na tržište dovesti brojne inovativne proizvode. Preduvjet tome bit će
partnerstva koja ćemo ponuditi inovativnim multi-
nacionalnim kompanijama u proizvodnji lijekova.
Prednost naše kompanije je jak segment prodaje
orijentiran prema primarnoj zdravstvenoj zaštiti, proizvodnja temeljem
koje zadovoljavamo najviše standarde te prisutnost na više tržišta u regiji
kao i poznavanje sustava
ulaska na liste lijekova u
regiji. PharmaS ima dvije tvornice lijekova u Popovači i u Zrenjaninu, izgrađene u posljednje dvije
godine, u okviru kojih su
svi segmenti - proizvodnja, skladištenje i distribucija te kontrola kvalitete lijekova - uspostavljeni
u skladu s EU standardi-
ma farmaceutske industrije. Trenutačno poslujemo
na šest tržišta – Hrvatska,
Srbija, BiH, Kosovo, Makedonija i Albanija s namjerom širenja na druga
tržišta, a u cijeloj regiji
imamo više od 80 registriranih generičkih lijekova,
odnosno dvaput više proizvoda.
Vlada najavljuje još
jednu sanaciju HZZOa. Kakva su dosadašnja
iskustva PharmaSa s
HZZO-om? Koji su rokovi plaćanja?
- Naša misija je
unaprijediti zdravstvene standarde
kroz pouzdanu kva-
litetu i cijenom povoljne
generičke lijekove, a istovremeno želimo postati poželjan partner u cjelovitom sustavu brige za
zdravlje. U tom kontekstu
gajimo i partnerske odnose s HZZO-om. Regulatorna tijela svoj posao
obavljaju profesionalno, a
za farmaceute je vrlo važno da se liste lijekova redovito obnavljaju. Od početka godine je primjetan
pozitivan trend u tom segmentu, pa se i u srpnju
očeku-
Kako gledate razvoj
PharmaSa u srednjoročnom
razdoblju?
Gdje vidite kompaniju
za pet godina?
- PharmaS ubuduće neće
biti samo generička kompanija, već ćemo ući i u
druge segmente poslovanja. Primjerice, uskoro
ćemo ući u tzv. consumer
healthcare segment, odnosno tržište bezreceptnih
lijekova. PharmaS je prije
svega farmaceutska kompanija i želimo se otvoriti
prema svim vidovima suradnje za koje postoji potreba na tržištu.
8
AKTUALNO
*vijesti
Techcom preuzeo
Adria čelik i Adria
Željezaru
Techcom, njemačka inženjerska kompanija iz
Münchena, preuzela je od
zagrebačkog C.I.O.S.-a
preostalih 50 posto udjela
u željezari Adria čelik iz
Kaštel Sućurca i 100 posto udjela Adria Željezare
iz Zagreba, izvijestile su
navedene kompanije koje
su se usuglasile da daljnje
detalje transakcije drže
povjerljivima. Techcom,
koji je u vlasništvu Edgara
Schumachera, lani je u razvoj željezare Adria čelik
uložio 8,5 milijuna eura, a
ona je lani ostvarila 75,3
milijuna kuna prihoda i
1,7 milijuna kuna dobiti.
Neočekivani rast
trgovine na malo
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku,
trgovina na malo u svibnju je neočekivano porasla, prvi put nakon ožujka
prošle godine. U odnosu na isti lanjski mjesec,
potrošnja je realno porasla 1,1 posto, a nominalno
3,2 posto. Na mjesečnoj
razini trgovina na malo je
realno porasla 0,8 posto,
a nominalno također 0,8
posto. Makroekonomisti
koji su sudjelovali u anketi Hine očekivali su pad
potrošnje u svibnju, u prosjeku od 1,4 posto.
Tisak otkupljuje stari
papir
Tisak je ponudio građanima mogućnost otkupa
starog papira po cijeni od
50 lipa za kilogram papira. Tisak otkupljuje dnevne novine, letke, časopise i kataloge koje je prije
predaje potrebno sortirati. Nakon predaje starog
papira, korisniku se izdaje potvrda s navedenim
iznosom otkupa. Iznos otkupa moguće je podići na
najbližem kiosku Tiska u
roku od 72 sata predočenjem potvrde. Jedna osoba
može predati maksimalno
150 kilograma papira za
otkup u jednom danu.
Privredni vjesnik
Broj 3785, 8. srpnja 2013.
“ Najgori su oni koji imaju viziju. Ako imate viziju,
idite psihijatru.
”
Viktor Gotovac, Pravni fakultet u Zagrebu
Izmjene Zakona o radu
Nepodnošljiva lakoća
mijenjanja zakona
Ovakve izmjene u velikoj mjeri idu u korist poslodavaca, ali to nije iznenađenje jer su sve ranije
promjene Zakona o radu bile više na strani radnika, što se sada obija o glavu sindikatima
Drago Živković
zivkovic@privredni.hr
S
redinom
lipnja
Sabor je prihvatio
izmjene Zakona o
radu, koju su u resornom
ministarstvu nazvali prvom fazom sveobuhvatne
izmjene radnog zakonodavstva. Ključne izmjene su vezane za ugovore na određeno vrijeme,
prekovremeni rad, probni rad i radne knjižice.
Tako se sada prvi ugovor
o radu na određeno vrijeme može sklopiti bez vremenskog ograničenja, ali
drugi i svaki sljedeći s
istim radnikom i za isto
radno mjesto neće moći
biti sklopljen na dulje od
tri godine. Ako se prvi
ugovor na određeno vrijeme sklopi na dulje od
tri godine, drugi se neće
moći sklopiti na određeno.
U korist poslodavaca
Ograničenje prekovremenog rada sada je 180
sati godišnje, umjesto
ranijih 32 sata mjesečno, a minimalno trajanje
odmora radnika između smjena smanjeno je s
deset na osam sati. Olakšano je otkazivanje ugovora o radu tijekom probnog rada, a više nema
ni radnih knjižica, nego
bi elektroničke zapise o
radnicima trebao voditi
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Druga faza izmjena radnog
zakonodavstva trebao bi
biti sasvim novi zakon o
radu, čije se stupanje na
snagu očekuje 1. siječnja
2014.
Nezadovoljavanje
radnika na
probnom radu je
posebno opravdan
razlog za otkaz
Ovakve izmjene u velikoj mjeri idu u korist poslodavaca, ali to nije iznenađenje jer su sve ranije
promjene Zakona o radu
bile više na strani radnika, po mišljenju Viktora
Gotovca s Pravnog fakulteta u Zagrebu. To
se, smatra on, sada obija o
glavu sindikatima koji su
u ovim socijalnim pregovorima, zbog pritiska recesije i rasta nezaposlenosti, u izrazito defenzivnoj
situaciji. “Ministar rada
Mirando Mrsić spreman
je zakon mijenjati i bez
pristanka sindikata, riski-
rajući loše rezultate, a sindikati moraju to imati na
umu”, procjenjuje Gotovac. Velikim problemom
Mrsićevog pristupa izmjenama Zakona o radu Gotovac smatra uzimanje u
obzir sudske prakse u radnim sporovima jer, prema
njemu, svrha zakona ne
smije biti olakšavanje posla bilo kome, pa tako ni
sucima, a suci nikako ne
smiju postati kvazizakonodavci. “Nepodnošljiva
je lakoća mijenjanja zakona u Hrvatskoj, a najgori su oni koji imaju viziju. Ako imate viziju, idite
psihijatru”, poručuje Gotovac i dodaje da ga najviše plaši kombinacija pravnika i liječnika. Takva je
loša kombinacija već donijela loša rješenja, među
koja uvrštava i uvođenje
vaučera za sezonce, jer je
to, prema njegovu mišljenju, korak unazad u zaštiti
prava radnika.
Čudna sudska praksa
U radnoj skupini koja je
pripremala zadnje izmjene Zakona o radu bila je i
Nataša Novaković, pravnica iz Hrvatske udruge poslodavaca. Nakon
što su izmjene donesene i
stupile na snagu, ona priznaje da rješenja nisu najsretnija, ali dodaje da su
u medijima u velikoj mjeri pogrešno predstavljena.
Kad je riječ o ugovorima
na određeno vrijeme, u izmjene se išlo zbog situacija u kojima se sklapao jedan ugovor na razdoblje
dulje od tri godine, a nakon isteka tog roka poslodavac nije mogao radniku ponuditi drugi ugovor
na neodređeno. Nikakvih
promjena nema kod uzastopnih ugovora koji ukupno traju dulje od tri godine jer ta rješenja nisu ni
bila sporna, ističe Nataša Novaković. Novi zakon
o radu ne bi trebao donijeti nikakve promjene što
se tiče ugovora na određeno vrijeme. Kad je riječ o
skraćenju minimalnog odmora između smjena sa 10
na osam sati, promjena je
tek kozmetička, pojašnjava pravnica HUP-a, jer poslodavac sva ta skraćenja
mora nadoknaditi i radniku
dati 12 umjesto osam sati
odmora. Prekovremeni rad
također zapravo nije povećan, već je samo preraspoređen, a izmjene odredbi
o otkazu tijekom probnog
roka bile su nužne zbog,
prema ocjeni Nataše Novaković, vrlo čudne sudske prakse. Vrhovni sud
je, naime, u nekim presudama stao na stajalište da
se i za otkaz tijekom probnog rada moraju navoditi opravdani razlozi kao
i za ostale vrste otkaza, a
poslodavci smatraju da se
time gubi smisao probnog rada. Stoga je uvedena izričita odredba da je
nezadovoljavanje radnika
na probnom radu posebno
opravdan razlog za otkaz.
Agencijama za privremeno zapošljavanje ovim
je izmjenama omogućeno da se bave i posredovanjem pri zapošljavanju,
ali im je izričito zabranjeno naplaćivanje provizije
od radnika. Prema podacima HUP-a, u Hrvatskoj
je registrirano 56 takvih
agencija, ali samo ih je
25 aktivno, dok ih stvarno
radi tek desetak.
S MARKOVA TRGA
www.privredni.hr
Broj 3785, 8. srpnja 2013.
( 16.559 poduzeća ( 9643
prijavilo se u dva dosadašnja reprograma
9
Dan Hrvatske obrtničke komore
dobila su odobrenje
Sjednica hrvatske vlade
Linić: U rujnu više
nema milosti
Predloženo je da se otplaćuje dug nastao do 31. siječnja 2013. Porezni
dug može se reprogramirati na rok od 36 mjeseci, s kamatnom stopom
nižom od zatezne kamate
Igor Vukić
vukic@privredni.hr
P
oduzećima poreznim dužnicima
Vlada je ponudila
i treću priliku za reprogramiranje dospjelih obveza.
A prema najavi ministra
financija Slavka Linića i posljednju.
“Zakon o naplati poreznog duga donosimo po
hitnom postupku tako da
tvrtke na koje se ovo odnosi imaju vremena preko
ljeta regulirati svoje obveze. U rujnu više neće biti
milosti. Ići ćemo žestoko na naplatu svih obveza. Tko ne plati, mora u
stečaj”, naglasio je Linić
na prošlotjednoj sjednici
Vlade.
Upravljanje
i održavanje
autocesta dat će se
u koncesiju na rok
od 30 do 50 godina
Prema predloženom
zakonu otplaćivao bi se
dug nastao do 31. siječnja
2013. Porezni dug može
se reprogramirati na rok
od 36 mjeseci, s kamatnom stopom nižom od zatezne kamate. Zahtjev treba podnijeti u roku od 60
dana od prihvaćanja zakonskog prijedloga.
U dva dosadašnja reprograma prijavilo se
16.559 poduzeća, a odobrenje je dobilo njih 9643.
Obročnom otplatom podmirit će ukupni dug od 4,6
milijardi kuna i popraviti stanje likvidnosti na tržištu.
“Ispočetka su se poduzetnici sporo javljali, valjda misleći da će netko
drugi umjesto njih podmiriti dug. Zato smo uveli i
drugi reprogram. Ugovorene dužničke rate plaćaju se u 88 posto slučajeva,
što je vrlo visok postotak”,
istaknuo je Linić.
U međuvremenu su
dužnici bili u prilici regulirati dugove i preko predstečajnih nagodbi. No ministar kaže da su neke
tvrtke otezale s ulaskom u
taj proces, jer on ugrožava
ugled i šalje lošu sliku poslovnim partnerima, osobito u inozemstvu. Novu
priliku dobit će i oni dužnici kojima je već bio odobren reprogram, ali je ukinut zbog raznih razloga. A
zahtjev za reprogramom
može se odbiti i ako poduzetnik nije bio uredan porezni obveznik nakon 31.
siječnja, ako je u 2011. i
2012. isplaćivao dividende
(a imao je porezni dug) te
ako su ga blokirali i drugi
vjerovnici.
Dugove države i njezinih poduzeća Vlada nastoji
sanirati i aktiviranjem svoje
imovine. Tako je odobren
plan za davanje autocesta u
koncesiju, a pristupit će se i
bržoj prodaji ostale državne imovine.
Smanjuje se broj
strateških tvrtki
Upravljanje i održavanje
autocesta, kojima upravljaju Hrvatske autoceste
i Autocesta Rijeka-Zagreb, dat će se u koncesiju
na rok od 30 do 50 godina, rekao je ministar gospodarstva Siniša Hajdaš Dončić. Uskoro bi
trebao biti raspisan natječaj za koncesionara. Rok
trajanja koncesija ugovorit će se ovisno o ponudama zainteresiranih tvrtki.
S njima će se ugovoriti i odnosi u slučajevima
da promet vozila poraste
ili padne ispod određenih
graničnih veličina. Koncesionar će morati preuzeti zaposlene sa svim njihovim pravima.
Hajdaš Dončić procjenjuje da bi država mogla
ostvariti koncesijski prihod od 2,4 do 3,2 milijarde eura. Time bi se djelomično otplatio dug HAC-a
i ARZ-a koji ukupno iznosi četiri milijarde eura. Dr-
žava zapravo i nema mnogo izbora. Ne unovči li
upravljanje autocestama,
dug će morati podmirivati iz prenapregnutog proračuna i javnog duga, rekao
je Hajdaš Dončić. Pronađe
li koncesionara, državi će
na drugoj strani ostajati i
po 60 lipa od svake prodane litre benzina. Taj se novac sada koristio za otplatu duga autocesta i on neće
pripasti koncesionaru, naglasio je ministar prometa.
Ostalu državnu imovinu prodavat će novi Centar za prodaju i restrukturiranje trgovačkih društava
(CERP) koji će naslijediti dio poslova Agencije za
upravljanje državnom imovinom. CERP će prodavati
udjele u državnim kompanijama koje se ne smatraju strateškima. Prema riječima potpredsjednika
Vlade Branka Grčića, lista strateških tvrtki smanjit
će se sa 69 na 55. Ostalih
500 tvrtki s državnim udjelom prodavat će se u što
kraćem roku. No Grčić je
priznao da država još nema
registar ukupne imovine pa
će se napokon pristupiti i
njegovoj izradi.
Dodijeljene
nagrade Zlatne
ruke i Šegrt Hlapić
Hrvatska obrtnička komora (HOK) obnovila je
svoje djelovanje 1. srpnja 1994., a u znak toga
proteklog je tjedna održana svečana Akademija
HOK-a na kojoj je obilježen Dan HOK-a. Tom
su prigodom dodijeljene
Zlatne ruke, najviša obrtnička priznanja obrtnicima i institucijama koji su
pridonijeli razvoju obrta. Promovirani su i novi
majstori, njih 1430, koji
su položili majstorske ispite u proteklih godinu
dana. Najboljoj obrtničkoj
školi - Strukovnoj školi
Vice Vlatkovića iz Zadra,
najboljem majstoru Ivanu Obadu (vlasniku obrta Auto Obad) i najboljem
učeniku strukovne škole Luki Juraneku iz osječke Ugostiteljsko-turističke
škole, ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras uručio je nagradu Šegrt Hlapić. Statuu Zlatne
ruke s poveljom za dugogodišnji uspješni rad u
obrtu i izniman doprinos
razvoju obrtništva dobili
su: Gracijano Švić iz Rovinja, Zvonko Jurković iz
Čavla i Stjepan Vrandečić
iz Pučišća. Plaketu Zlatne
ruke s pisanim priznanjem
dobili su Vladimir Kaniški
iz Varaždina, Ivan Leščić
iz Preseke, Zvonko Babić iz Zagreba, Ante Jakić
iz Metkovića, Željko Pugelnik iz Novske i Franjo
Svrtan iz Zagreba. (S.P.)
HRVATSKO ENERGETSKO DRUŠTVO
ZAKLADA "HRVOJE POŽAR"
Glavni odbor Zaklade "Hrvoje Požar" objavljuje
odluke o dobitnicima nagrade "Hrvoje Požar" za 2013. godinu
Temeljem objavljenog natječaja i postupka propisanog Poslovnikom o dodjeli godišnje nagrade "Hrvoje Požar" te Poslovnika
o stipendiranju mladih energetičara, Glavni odbor je odlučio da
su dobitnici:
A) za stručni i znanstveni doprinos razvitku energetike:
Prof. dr. sc. Stjepan Car, KONČAR – Institut za
elektrotehniku, Zagreb
B) za izvrstan uspjeh u studiju energetskog usmjerenja:
1.Robert Brandalik, Elektrotehnički fakultet Osijek
2.Tessa Uroić, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb
3.Vlatka Kos - Grabar, Fakultet elektrotehnike i računarstva,
Zagreb
C) za posebno zapažen diplomski rad iz područja energetike:
1.Zlatko Bačelić Medić, dipl.ing. , Fakultet strojarstva i
brodogradnje, Zagreb
2.Nikola Barić, dipl.ing., Rudarsko-geološko-naftni fakultet,
Zagreb
D) stipendije za stručni dio studija:
1.Martina Mikulić, Fakultet elektrotehnike i računarstva,
Zagreb
2.Luka Boban, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb
3.Boris Lukić, Tehnički fakultet Rijeka
4.Hrvoje Novak, Fakultet elektrotehnike i računarstva,
Zagreb
5.Josipa Vuković, Fakultet strojarstva i brodogradnje,
Zagreb
Nagrade će se dodijeliti u petak 5. srpnja 2013. godine u 12,00
sati u glavnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti,
Zagreb, Zrinski trg 11.
10 aktualno
Privredni vjesnik
Broj 3785, 8. srpnja 2013.
Hrvatska znanost na velikom turskom tržištu
I slavonski kulin ušao u EU
Pjenušava sine
Kulin i pjenušci mogu se jako dobro slagati. Kulin traži jakog pa
I
ako se proizvodnjom
kulena/kulina, kako
slavonskog tako i baranjskog, bave stotine malih proizvođača, samo je
jedan od njih u medijima
stekao nadimak “kralja
kulina”. Opravdanost tog
nadimka Tomislav Galović potvrdio je već prvo-
Sjeme iz Osijeka za
Tursku i Bliski istok
Nakon što su se osječki hibridi i sorte dokazali
na turskom tržištu, krenulo se u izvoz know-how
tehnologije
Svetozar Sarkanjac
sarkanjac@privredni.hr
Z
nanstveni i poslovni razvoj više
od 130 godina
starog Poljoprivrednog
instituta Osijek proteklog
je tjedna dobio dodatni zamah. S turskom tvrtkom Türkiye tarim kredi
kooperatifleri (The Agricultural Credit Cooperatives), odnosno s njenom
komercijalnom jedinicom
Tareks (Tareks Agricultu-
Hibridi iz Osijeka u
Turskoj zauzimaju
oko šest posto
ukupnih površina
pod kukuruzom
ral Products, Import, Eksport and Trade Co. Inc.),
osječki Institut je potpisao dva vrijedna ugovora - o zastupanju Poljoprivrednog instituta Osijek
na tržištu Turske i pojedinih azijskih zemalja, te
ugovor o istraživanju i razvoju.
Izvoznu suradnju s
Turskom
Poljoprivredni institut Osijek započeo
je prije desetak godina
kada se krenulo u izvoz pakiranog sjemena, a nakon
što su se osječki hibridi i sorte dokazali na turskom tržištu, krenulo se u
izvoz know-how tehnologije odnosno znanja. Institut proizvodi roditeljske komponente i visoke
kategorije sjemena osječkih sorti i hibrida, u Osijeku ih umnožava i potom
prodaje turskom partneru,
a on dalje pod nadzorom
znanstvenika s Instituta
proizvodi sjeme za tržište
Turske i okolnih zemalja
Bliskog istoka.
Stanica u Altinovi
“Naši hibridi kukuruza u
Turskoj su vrlo cijenjeni.
Zauzimaju oko šest posto
ukupnih površina pod kukuruzom s tendencijom
daljnjeg rasta, a ujedno
se otvara veća mogućnost
i za naše ostale poljoprivredne kulture: pšenicu,
ječam, soju, suncokret te
lucernu”, objasnio je dr.
Zvonimir Zdunić, ravnatelj Instituta, dodajući kako je Turska jedno
od najvećih svjetskih tržišta sa 72 milijuna stanovnika, te da nakon
Kine ima najveći
ekonomski rast
na
svijetu - čak 8,5 posto.
Turska tvrtka Tareks
prepoznala je kvalitete
Poljoprivrednog instituta Osijek i uložila znatna
sredstva u kupnju zemljišta, izgradnju i opremanje znanstveno-istraživačke selekcijske stanice
u Altinovi (nedaleko od
Izmira) za razvoj novih
sorti i hibrida poljoprivrednog bilja prilagođenih uzgoju u klimatskim
uvjetima bliskoistočne
regije. Znanstvenici Instituta u selekcijskoj stanici
u doradi sjemena rade na
stvaranju novih kultivara
(sorti i hibrida) kukuruza,
suncokreta, pšenice, ječma, soje i lucerne pogodne za uzgoj na području
Turske i pojedinih zemalja Azije.
U ime tvrtke Tareks iz
Ankare ugovore je potpisao generalni direktor Abdullah Kutlu. Tareks je ranije samo uvozio sjeme
ratarskih kultura iz Hrvatske, a danas je sjemenarstvo jedna od njihovih
najvažnijih
djelatnosti.
Posluju sa 1.100.000
turskih poljoprivrednika kojima osiguravaju
sjeme svih poljoprivrednih kultura, a 35-40 posto
sjemena silažnog kukuruza proizvedeno je u suradnji s Poljoprivrednim institutom iz Osijeka.
Galović očekuje
da će za godinudvije na ovaj način
plasirati jednu do
dvije tone kulina
ga dana ulaska Hrvatske
u EU izvozom prvih količina slavonske mesne delikatese na tržište Unije.
Iako je riječ o simboličnim količinama i izvozu
u susjednu Sloveniju, Ga-
lovićev iskorak mogao bi
biti početak prodora slavonskog kulina na europske trpeze.
Partner u tom prodoru Galoviću je slovenski
vinar Janez Istenič iz Stare Vasi na Bizeljskom, nedaleko od granice s Hrvatskom. Galović i Istenič
poznaju se preko 20 godina, a poslovno surađuju
zadnjih desetak. “Za prvi
legalni izvoz kulina izabrali smo Isteniče zato što
proizvode najbolji pjenušac u Sloveniji. S kulinom
će to biti sinergija”, vjeruje Galović.
Meso traži vino
Istenič je svoj prvi pjenušac napravio još 1968. godine i nazvao ga po kćerki
Barbari. Od tada je razgranao proizvodnju na niz
različitih pjenušaca, za
koje je dobio mnoštvo nagrada, ali proizvodi i mirna vina i balzamički ocat.
Iako pjenušac i kulin na
prvu loptu ne zvuče kao
Chris Myers, pivski sommelier
Postoji hrana za
Drago Živković
zivkovic@privredni.hr
K
ada se kaže
sommelier, odmah pomislimo
na vino. Postoje, međutim, i pivski sommelieri, iako su vrlo rijetki. U
Hrvatskoj, koliko je poznato, nema nijednoga,
pa je Zagrebačka pivovara nedavno dovela jednoga iz Amerike. Ime mu je
Chris Myers i diči se titulom svjetskog prvaka u
točenju i serviranju piva,
osvojenom 2010. u Londonu. Myers nam je objasnio kako se postaje pivski sommelier i kako na
najbolji način uživati u
pivu.
Pivski sommelier, to
je nešto novo? Barem
nama u Hrvatskoj...
- Ne samo u Hrvatskoj,
nego i u većem dijelu svi-
jeta. Tek u zadnjih pet do
deset godina ljudi su počeli cijeniti pivo onako
kako već stoljećima cije-
Pojmovnik
zitologija - znanost o pivu
(grčki zythos = pivo)
Cicerone certifikat potvrda umijeća prodaje i
serviranja piva u SAD-u
Reinheitsgebot - bavarski
zakon o čistoći piva,
uveden 1516., ukinut 1987.
nimo vino. Pivski sommelier može se postati na nekoliko različitih načina,
slično kao što se postaje
i šef kuhinje. Neki se ljudi rode u obiteljima koje
se bave pivom, pa kad
odrastu postanu stručnjaci za pivo. Postoje i programi obrazovanja, u Belgiji primjerice Institut za
zitologiju, u Velikoj Bri-
taniji pivska akademija.
Kompanija za koju ja radim, F&B Partnership, organizira kratke tečajeve
koji se održavaju vikendom, a u SAD-u postoje
i Cicerone certifikati. To
je put koji sam ja prošao.
U ugostiteljstvu radim od
16. godine života, pipničar sam zadnjih 15 godina.
Koliko ste piva kušali u
svojoj karijeri?
- Sigurno nekoliko stotina, vjerojatno i preko tisuću. Zadnjih
pet godina imam sreće, putujem svijetom,
prošao sam 15 država
na pet kontinenata i uvijek
volim kušati lokalna piva.
Gdje su najbolja piva,
po vašem mišljenju?
- Osobno sam slab na Belgiju jer ima tako dugu
povijest piva. Njemač-
11
www.privredni.hr
Broj 3785, 8. srpnja 2013.
rgija osvaja europske trpeze
rtnera, pjenušac koji je više sazrio, koji ima još koji gram neprevrelog sladora, a može biti i bijeli i crni, pojašnjava Istenič
idealna kombinacija, Galović i Istenič su uvjereni
da je tu riječ o sinergiji, a
ne konfliktu. “Sve mesnato traži i vino. Kulin tra-
ži jakog partnera, pjenušac koji je više sazrio, koji
ima još koji gram neprevrelog sladora, a može biti
i bijeli i crni”, pojašnjava
Istenič. “Kulin i pjenušci
mogu se jako dobro slagati. Primjerice, uz moj kulin najbolje ide Isteničev
pjenušac No. 1 jer je sličan našoj graševini”, dodaje Galović. Riječ je o
višestruko nagrađivanom
vrlo suhom, zrelom pjenušcu, proizvedenom od
vina chardonnay i plavca
žutog.
Sinergiju svojih proizvoda Galović i Istenič za
početak planiraju realizirati zajedničkim poklonpaketima koje će prodavati ne samo u Hrvatskoj i
Sloveniji, nego i u drugim
zemljama EU-a.
“Za godinu-dvije očekujem da ću na ovaj način plasirati jednu do dvije tone kulina. Međutim,
glavna tržišta u EU-u ipak
su mi Engleska i Švedska, tu već imam konkret-
ne izvozne rezultate u zadnjih nekoliko mjeseci”,
kaže Galović. Narudžbe
iz Engleske stigle su mu
još prije ulaska u EU, a
sada će ih moći ispuniti,
i to po izvrsnoj cijeni od
70 eura za kilogram, dva
puta skuplje nego u Sloveniji ili Hrvatskoj.
Zaštita podrijetla
Kulin kao proizvod ima
jako visoku reputaciju, a
pjenušaca se, na žalost, u
svijetu proizvodi i previše. Stoga je Galoviću sada
lakše probijati se na tržištu, priznaje Istenič. U
njihovoj suradnji vidi još
puno prostora za napredak, jer je tek nedavno,
primjerice, shvatio da Galović proizvodi i vrhunsku
slaninu koja bi se mogla
izvrsno slagati s nekim
njegovim pjenušcima.
Na zaštitu slavonskog
kulina kao proizvoda još
se čeka, jer je procedura
tek pokrenuta, nakon što
U Engleskoj kulin
postiže cijenu od
čak 70 eura po
kilogramu
se sami proizvođači dugo
nisu mogli složiti hoće li
tražiti zaštitu izvornosti ili
zaštitu zemljopisnog podrijetla. Na kraju se od
zaštite izvornosti odustalo, jer EU ne prihvaća zemljopisno ograničavanje
podrijetla mesa za kulin,
a slavonskim proizvođačima je neprihvatljivo da
se slavonski kulin može
proizvoditi od mesa bilo
kojih svinja. Galovića taj
problem ne muči previše
jer se za europsko tržište
pripremio još 2001. godine kada je zaštitio robni žig “Slavonski domaći
Kulin Galović”, a 2004.
i industrijski dizajn ambalaže. Za razliku od nekih proizvođača kulina,
koji vole govoriti o crnoj slavonskoj svinji kao
idealnoj za taj proizvod,
Galović ističe da je te pasmine svinja jednostavno
premalo, vjerojatno manje od 1000 grla, pa bi takvo ograničavanje izvora
mesa za kulin bitno umanjilo mogućnosti razvoja
proizvodnje.
Ulazak Hrvatske u EU
podjednako je dobra vijest
i za Galovića i za Isteniča.
Galoviću se tržište drastično povećava, a Istenič
očekuje rast broja gostiju i
veću prodaju za barem 30
posto. (D.Ž.)
svako pivo i pivo za svaku hranu
ka piva su mi zanimljiva zbog Reinheitsgebota, piva su im odlična, ali
imaju jako mali raspon
okusa. U Belgiji nije bilo
takvog zakona, pa su pivo
radili od pšenice, višanja, malina, raznih žitarica, i to prirodnom fermentacijom, zbog čega imaju
ogroman raspon okusa. Što se SADa tiče, u zadnjih
desetak godina
američko pivo
je postalo kao
američki jazz,
grana se na
sve strane.
Naša
pivska scena fantastično
se razvila u zadnjih 20 godina, ali još nismo ni blizu Belgiji!
Govori se i o rastućem
trendu mikropivovara u
SAD-u...
- Tako je. Nakon prohibicije, kad nije bilo nijedne pivovare, do 1980.
imali smo manje
od stotinu pivovara. Između 1980. i 1995.
industrija je narasla na oko 500
pivovara, a od
tada se broj pivovara povećao na
čak
3000.
M n o gi više
vole
lokaln o
pivo
i
z
kvar-
ta, koje se ne može kupiti čak ni na drugom kraju
grada, a kamoli u drugim
dijelovima SAD-a. Pivo
je organski proizvod, kao
kruh. Ako uzmete kruh
ujutro u lokalnoj pekari,
uvijek će biti bolji nego
što bi bio sutradan ili tjedan dana kasnije.
Kad je riječ o kombiniranju piva i hrane, postoje li neka opća pravila
ili je to kompliciranije?
- Postoje, ali nije komplicirano. Volim reći da nemamo pravila za pivo,
samo sugestije i smjernice. Jedino pravilo je ‘jedite i pijte ono što volite i u
čemu uživate’, jer svatko
je priča za sebe. Za vino
će vam reći da je pravilo
crno vino s crvenim mesom, bijelo vino s ribom,
ali pivo ne služi tome da
se o njemu priča, nego da
okupi ljude radi razgovo-
Hrvatska piva rame uz rame s njemačkima
Kakvo je vaše mišljenje o hrvatskim pivima, barem onima koje ste kušali?
- Prije svega, želim reći da sam uistinu uživao u cijeloj kulturi kafića i ispijanja piva na terasama u Zagrebu. Možemo pričati nadugačko o okusima, sastojcima ili slaganju piva s
hranom, ali ne valja previdjeti važnost kulture u kojoj pivo igra veliku ulogu, a Zagreb definitivno ima takvu kulturu. Imao sam priliku kušati nekoliko lokalnih piva i vrlo sam zadovoljan. Ožujsko je, koliko vidim, najprodavanije i jasno mi je zašto je tako. To je vrlo dobro,
pitko lager pivo, prikladno za većinu situacija. Odličan je i Staropramen, Selection čak i
bolji od Classica. Ipak, najveće iznenađenje mi je Tomislav, rekao bih da je to najbolje čuvana hrvatska tajna. Tomislav je pivo iznimnog okusa – vrlo lijepo izbalansirano, s laganom aromom pržene karamele u sladu, blago baršunastim osjetom u ustima i vrlo ugodnim okusom na dnu jezika, s jedva primjetnim dodirom slatkoga. Kad bih uspoređivao
hrvatska piva s njemačkim ili belgijskim, rekao bih da su rame uz rame s njemačkima, ali
Belgija po svom bogatstvu okusa apsolutno prednjači u cijelom svijetu.
ra. Sugestija je, primjerice, da uz bogatiju, težu
hranu, poput masnih sireva, idu svijetla, laganija lager ili pilsner piva,
koja će presjeći okus hrane. Ako vam masnoća sira
prekrije jezik, vaši okusni
pupoljci neće tako dobro
prepoznavati okuse sljedećeg zalogaja, pa vam
gutljaj takvog piva može
očistiti jezik i pripremiti
vas za sve okuse koji slijede.
U Hrvatskoj je primjetna visoka lojalnost brendovima piva, mnogi desetljećima piju jedno te
isto pivo. Je li to globalna pojava?
- Načelno jest, ali postoje generacijske razlike.
Ja imam 35 godina, sličniji sam svojim roditelji-
ma i njihovim prijateljima, koji uglavnom piju
ista piva već 25-30 godina. Mlađi od mene još
uvijek se traže, isprobavaju razna piva, istražuju pivski svijet. Osobno,
imam neka omiljena piva,
ali volim reći da postoji
vrijeme i mjesto za svako
pivo, kao i hrana za svako
pivo i pivo za svaku hranu.
12 AKTUALNO
Privredni vjesnik
Broj 3785, 8. srpnja 2013.
( 1,68 mil sadnica trešanja ( 450 tona
proizvedeno, prodano i zasađeno u Hrvatskoj do 2012.
trešanja godišnje uvozimo
Nacionalno znanstveno-stručno savjetovanje o trešnji Hrvatske
Domaće trešnje treba
pozicionirati i brendirati
Prema podacima HGK-a, 2000. godine država je dala prve poticaje za sadnju trešanja,
dok je 2006. bila prijelomna godina u pogledu smanjenja uvoza te vrste voća
Sanja Plješa
pljesa@privredni.hr
T
rešnje su dobar izvor vitamina i antioksidansa
zbog čega im se od davnih
dana pridavao niz ljekovitih svojstava. Pomažu u
liječenju bolesti bubrega,
gihta i artritisa, ali su istodobno i vrlo ukusna zdrava hrana. Za razliku od
ostalih voćnih vrsta, trešnje prednjače u uzgoju u
natkrivenom prostoru tj.
raznim tipovima plastenika. U Hrvatskoj postoji 451.000 rodnih nasada
stabala trešanja koje se nalaze na 897 hektara površine, evidentiranih u nacionalnom upisniku Arkod.
Ujedno je to 0,09 posto
od ukupnih poljoprivred-
nih površina u našoj zemlji, rekao je Ante Biško iz
Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo
na prošlotjednom prvom
Nacionalnom znanstvenostručnom savjetovanju o
trešnji Hrvatske. Dodao je
kako se prema proizvodnim površinama trešnje
nalaze na osmom mjestu
u Hrvatskoj. Biško je napomenuo i kako je u razdoblju od 1999. do 2012.
godine u našoj zemlji proizvedeno, prodano i zasađeno 1,68 milijuna sadnica trešanja koje mogu biti
zasađene u okućnicama,
vrtovima ili ostalim površinama koje nisu evidentirane u Arkodu. Pritom su
značajno zastupljene domaće sadnice te Regina i
Kordia od inozemnih sad-
nica trešanja. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, 2000.
godine država je dala prve
poticaje za sadnju trešanja, dok je 2006. bila prijelomna godina u pogledu
smanjenja uvoza te vrste
voća. Tako smo primjerice 2004. uvezli 1000 tona,
a dvije godine kasnije 800
tona trešanja.
Visoka i stabilna
cijena
“Trešnja ima visoku i stabilnu cijenu jer je to proizvod vrhunske kvalitete. U Hrvatskoj se planira
pojačati proizvodnja toga
voća. Naime, u posljednjih nekoliko godina godišnje uvozimo 450 tona
trešanja. Italija je najveći
europski proizvođač tre-
šanja, dok je Turska najveći svjetski proizvođač
te vrste voća. Ta zemlja
s proizvodnjom trešanja
u svjetskoj proizvodnji
sudjeluje sa 20,2 posto.
Na drugom kraju svijeta,
na južnoj hemisferi najveći izvoznik trešanja je
Čile koji to voće izvozi
u Ameriku i Kinu”, istaknuo je Biško. Kako bi
krenuli u korak s europskom proizvodnjom trešanja, u Zagrebu je 2010.
godine osnovana udruga ZG Trešnja koja danas
ima 15 članova proizvođača trešanja. Njihovi nasadi nalaze se na 30 hektara površine. Glavni cilj
te udruge je edukacija
članova te aktivan rad na
pozicioniranju i brendiranju hrvatskih trešanja
Po proizvodnim
površinama, trešnje
su na osmom
mjestu u Hrvatskoj
kako bi se uskoro domaće trešnje izvozile na tržište EU-a.
“Dalmacija je, nažalost postala beznačajan proizvođač toga voća
iako je prije 20 godina bila jedna od vodećih hrvatskih regija u proizvodnji trešanja. Razlozi
tome su možda i u činjenici što je veliki dio nekadašnjih nasada urbaniziran. Želja nam je da
udruga ZG Trešnja uskoro preraste u proizvođačku grupu, a nakon toga u
zadrugu tj. kooperativu”,
rekao je Zlatan Kljaković Gašpić, predsjednik
te udruge. (S.P.)
U Splitu održan Tjedan maslinovog ulja
Ljubav prema maslini: od igre do
umjetnosti uživanja u okusima
Tjedan maslinovog ulja
održao se u Splitu od 3.
do 6. lipnja kao dio projekta Hrvatska - zemlja
maslinovog ulja. Taj projekt nastao je kao odgovor
na nedovoljnu promociju i prodaju domaćih maslinovih ulja, a cilj mu je,
između ostaloga, i edukacija stanovništva o ljekovitim svojstvima tog ulja.
Tjedan
maslinovog
ulja ove godine okupio je
Udrugu maslinara Salona iz Solina, te više obiteljskih poljoprivrednih
gospodarstava: OPG Pero
Šantić s otoka Brača, OPG
Majić-Oleum Sanctum iz
Supetra, OPG Željko Vojković s Visa, OPG Nino
Činić iz Buja, obrt Bilaja
iz Marine, OPG Rožić Šibić iz Nerežišća, OPG Teo
Šantić iz Postira, OPG
Mihanović iz Žrnovnice,
OPG Ante Dorić iz Slatina, OPG Kolega s Dugog
otoka te Poljoprivrednu
zadrugu Postira. Sa svojim proizvodima prisutne su bile i tvrtke Zvijezda, Uje, Olynthia Natura
sa Šolte, Olea BB iz Rapca te Mih-San Gurmano iz
Poreča. U novootvorenom
Oil baru za vrijeme manifestacije kušalo se četrdesetak ponajboljih hrvatskih maslinovih ulja, a za
djecu je održana kulinarska radionica Volim maslinovo ulje i organizirane
su igre poput Maslina, ne
ljuti se i Zakuglajte s maslinom.
U sklopu manifestacije u Dioklecijanovim je
podrumima postavljena i
izložba Maslina u kadru
nakon koje su dodijeljene
i nagrade autorima najboljih fotografija s motivima
dalmatinskih maslinika.
Ove godine projekt
Hrvatska - zemlja maslinovog ulja proširen je na
segment ugostiteljstva te
su predstavljeni novi restorani-prijatelji maslinovog ulja, odnosno oni koji
vode posebnu brigu o tretmanu maslinovog ulja u
kuhinji i na stolu. Među
takve su se uvrstili restorani Orsan i Pivnica Dubrava iz Dubrovnika, Vila
Koruna iz Malog Stona,
Pergola iz Savudrije, Agava iz Zagreba te Uje oil
bar iz Splita. (J.V.)
enterprise europe
info
Broj 88, 8. srpnja 2013.
Ulazak u EU
Transfer tehnologije
na Jadranu
Sveučilište u Splitu predstavilo je
projekt Jadranska infrastruktura za
transfer tehnologije – TTAdria. Projekt je sufinanciran iz Fonda za ulaganje u znanost i inovacije faza II.,
komponenta IPA III.c, i ukupno je vrijedan 902.000 eura, što ga čini najvećim projektom ovog tipa na nacionalnoj razini. Ulaganja u znanost pokreću
inovacije i gospodarski rast te veću zapošljivost, a Europska unija u svojim
strateškim dokumentima ekonomski
rast zasniva upravo na gospodarskom
rastu utemeljenom na znanju i inovacijama, istaknula je na predstavljanju
projekta voditeljica Ureda za transfer
tehnologije Leandra Vranješ Markić.
“U odnosu na ostale zemlje Unije Hrvatska se nalazi u kategoriji umjerenih inovatora, a jedan od načina na
koji će se takva situacija promijeniti je
povećati kontakte s tvrtkama i zajednički kreirati istraživanja te potaknuti razvoj inovacija”, dodala je Leandra
Vranješ Markić. Krajnji cilj projekta je
pridonijeti povećanju konkurentnosti malih i srednjih tvrtki te ukupnom
gospodarskom rastu regije. Umrežavanjem sveučilišta i znanstveno-istraživačkih instituta izgradit će se uvjeti
za stalan proces transfera znanja i tehnologija prema gospodarstvu, a mapiranjem znanja i tehnologija izgradit
će se baza suradnje koja će biti na raspolaganju tvrtkama u regiji i šire.
Pojeftinjenja i
mogućnosti za posao
Prema anketi, najviše se radujemo mogućnostima na tržištu rada koje nudi Europska unija. Dobro
su dočekane i niže cijene hrane, ukidanje carina i potpore za zapošljavanje, posebice mladih
Hrvatska je već tjedan dana 28. članica Europske unije. U naše živote ta
je činjenica unijela neke promjene.
Portal MojPosao u anketi provedenoj na više od 500 ispitanika istražio
je koje promjene građane najviše
vesele.
Ispitanici u anketi ističu kako “nemaju iluzija da i Europska unija ima svojih
mana”, ali se ipak nadaju da će se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju početi
više primjenjivati zakoni kojima se kažnjavaju prekršitelji. Drugi govore kako
je promjena koja ih najviše veseli veća
konkurentnost cijelog gospodarstva.
Kako kaže jedan ispitanik, dobro je to
što “propadaju nezdrave organizacije koje se oslanjaju na pomoć države i
otvaraju prostor za poslovanje tvrtki na
zdravim temeljima”.
Najviše ispitanika, njih 36 posto, najviše veseli mogućnost pristupa EU tržištu rada koje, kako smatraju, nudi veće
mogućnosti za pronalazak posla te
“mnogo veći izbor poslova nego u Hrvatskoj i veći izbor poslodavaca”.
Prema procjenama ispitanih, “u Hrvatskoj nema mjesta za mlade, ambiciozne i visokoobrazovane ljude” i nadaju
se da na EU tržištu rada postoji “manje
nepotizma nego u Hrvatskoj te veći izbor radnih mjesta”.
Niže cijene hrane promjena su koja najviše raduje 18 posto ispitanih. No i oni
upozoravaju kako već sada imamo “europske cijene, no još uvijek hrvatske
plaće”. Za 16 posto ispitanih najvažnija i najbolja promjena je ukidanje carina, što će olakšati i online kupovinu
za koju su hrvatski građani do sada bili
prilično zakinuti. Jednak postotak ispitanih (16 posto) smatra najvažnijom
mjerom potpore za zapošljavanje, ponajprije mladih. Za šest posto ispitanih
najveću radost donose niže cijene telekomunikacijskih usluga, dok neki od
njih ističu kako ih veseli i mogućnost
nekih drugih pojeftinjenja, primjerice električne energije. Preostalih devet
posto ispitanih u anketi smatra kako
su im neke druge promjene najvažnije. Najveći dio njih sretan je jer smatraju da ulazak Hrvatske u Europsku uniju
donosi veće plaće, odsustvo monopola te mogućnost putovanja i boravka u
inozemstvu. (K.S.)
enterprise europe
Financiranje energetske učinkovitosti iz EU fondova
Jesmo li ipak zakasnili
na europski vlak?
Do kraja ove godine u Hrvatskoj se planira donijeti novi zakon o energetskoj učinkovitosti. Time će se omogućiti lokalnim
zajednicama da prijavljuju projekte na strukturne fondove Europske unije
Sanja Plješa
Iako je Hrvatska tek ušla u punopravno članstvo Europske unije, još
od 2000. godine EU je značajno povećao sredstva za sufinanciranje
energetske učinkovitosti zemljama
članicama EU-a, i to iz sredstava Europskog regionalnog razvojnog fonda (ERDF) i Kohezijskog fonda (CF).
U razdoblju od 2000. do 2006. ERDF i
CF sufinancirali su projekte energetske
učinkovitosti sa 306 miijuna eura, a tijekom proračunskog razdoblja od 2007. do
2013. za takve je projekte rezervirano 16
puta više sredstava tj. pet milijardi eura.
Pritom je najviše sredstava odobreno Češkoj - 951 milijun eura, Italiji - 874 milijuna
eura i Poljskoj 499 milijuna eura. Za razdoblje od 2014. do 2020. predviđeno je pak
17 milijardi eura za sufinanciranje projekata energetske učinkovitosti, podaci su hrvatskog Društva za oblikovanje održivog
razvoja (DOOR).
“Međutim, iako su sredstva formalno dostupna, to ne podrazumijeva da je do
njih lako doći niti da su takva ulaganja
troškovno opravdana”, kaže Maja Božičević Vrhovčak, izvršna direktorica DOOR-a. Takav je zaključak, pojašnjava, donio i Revizorski sud lani u čak 24 projekta
gdje se investiralo u energetsku učinkovitost javnih zgrada. Tako je za sljedeće proračunsko razdoblje, koje počinje od iduće godine, i iz EU-a preporučeno da se uz
procjenu potreba identificira i potencijal ušteda. Pritom su energetski pregledi
osnovni zahtjev za odabir projekta u slučajevima kada nisu definirani referentni
podaci na nacionalnoj razini.
Kasnimo s prijavama
Govoreći o razvitku energetske učinkovitosti, Maja Božičević Vrhovčak je rekla
kako se do kraja ove godine u našoj zemlji
planira donijeti novi zakon o energetskoj
učinkovitosti. Prema najavama iz Ministarstva gospodarstva, time će se omogući-
Hrvatska je od pretpristupnih
fondova mogla koristiti oko
140 milijuna eura godišnje, no
povučena su sredstva ispod
50 posto
ti lokalnim zajednicama da prijavljuju projekte na strukturne fondove. No, Maja
Božičević Vrhovčak smatra kako smo već
zakasnili s prijavama projekata na strukturne fondove jer je riječ o velikim projektima za čiju pripremu i realizaciju treba utrošiti mnogo vremena. “Hrvatska je
sektorima, jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija. Za to su zadužena naša razna ministarstva što otežava
koordinaciju”, kaže Ana-Maria Boromisa,
predstojnica Odjela za međunarodno
gospodarstvo i političke odnose u Institutu za međunarodne odnose. Dodala je
kako bi se prema preporukama Revizorskog suda, mjere energetske učinkovitosti trebale nadovezivati na nacionalne
programe energetske učinkovitosti.
od pretpristupnih fondova mogla koristiti oko 140 milijuna eura godišnje. Ostvarene stope ugovaranja su oko 90 posto, no
povučena su sredstva znatno manja, tj. ispod 50 posto. U sklopu postojećeg proračunskog okvira za razdoblje od 1. srpnja
do 30. prosinca ove godine Hrvatskoj je
doznačeno 450 milijuna eura, a u 2014. taj
će iznos biti oko milijardu eura”, istaknula je.
No, nacrti programskih dokumenata za financijsko razdoblje od 2014. do 2020. još
nisu dostupni, što dodatno otežava pripremu projekata za apliciranje na strukturne fondove EU-a. “Osim toga, područje energetske učinkovitosti uključeno je u
više tematskih ciljeva, primjerice jačanje
konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, prijelaz prema ekonomiji s niskom razinom emisije ugljikovog dioksida u svim
Kako bez programa
No problem je u tome što je nacionalni
program energetske učinkovitosti tek nedavno donesen, pa nije mogao poslužiti
za programiranje europskih fondova ove
godine. Ipak, nacionalni program energetske učinkovitosti za razdoblje od 2014.
do 2016. treba biti osnova za početak programiranja za razdoblje od sljedeće do
2020. godine. “Programiranje operativnih
programa je u naprednijoj fazi od Nacionalnog programa energetske učinkovitosti za razdoblje od 2014. do 2016. Stoga
je teško očekivati da će operativni programi biti međusobno usklađeni te uzimati
u obzir potrebe i troškovnu učinkovitost.
Malo je vjerojatno da će veća sredstva
biti utrošena u sektorima gdje je moguće
ostvariti najbolje rezultate, u smislu ušteda energije i novca”, zaključila je Ana-Maria Boromisa.
www.een.hr
8. srpnja 2013.
2 3
Projekt EVLIA
Intelektualna
imovina - dodana
vrijednost za MSP
Na radionici Vrijednost intelektualne imovine kao dodatne poluge pri financiranju malih i srednjih poduzeća upozoreno je da je
potrebno razviti metodologiju za financijsku procjenu vrijednosti nematerijalne imovine malih i srednjih poduzeća
U organizaciji Poslovno-inovacijske
agencije Republike Hrvatske - BICRO
održana je radionica kojom je predstavljen projekt EVLIA - Vrijednost
intelektualne imovine kao dodatne
poluge pri financiranju malih i srednjih poduzeća.
Radionicom se željela istaknuti potreba
razvoja metodologije za financijsku procjenu vrijednosti nematerijalne imovine
malih i srednjih poduzeća, u suglasnosti s financijskim dionicima. Tijekom provedbe EVLIA projekta, projektni partneri
će testirati njegovu učinkovitost na određenom broju inovativnih malih i srednjih poduzeća uz uključenost financijskih
posrednika. U projektu sudjeluje 31 projektni i strateški partner - među njima su
kreatori politika, poslovne posredničke
organizacije, akademski i istraživački instituti te privatni i javni financijski posrednici. Dodatni podaci o projektu dostupni
su na web stranici projekta www.evlia.eu.
Projekt EVLIA omogućit će nam otvoriti
dijalog na temu vrednovanja intelektualne imovine i njenog korištenja za olakšanje pristupa financiranju malih i srednjih
poduzeća, ističe Mislav Jurišić, voditelj
projekta. “Kroz ovaj projekt financijske institucije moći će se bolje upoznati s karakteristikama intelektualnog vlasništva
i intelektualne imovine, dodatnom kvalitativnom ocjenom pravne snage zaštite određene imovine, tehnološke vrijednosti i tržišne vrijednosti koje mogu
utjecati na smanjenje rizika ulaganja u
određeni poduzetnički projekt. Očekujemo kako će projekt pomoći malim i srednjim poduzećima da na transparentan i
standardiziran način prema financijskim
institucijama komuniciraju i kvalitativnu
vrijednost svog intelektualnog vlasništva”, naglašava Jurišić.
Na okruglom stolu Izazovi procjene vrijednosti intelektualnog vlasništva i financiranja inovativnih tvrtki raspravljalo se o važ-
nosti procjene vrijednosti intelektualnog
vlasništva, problematici prepoznavanja,
zaštite intelektualnog vlasništva te izazovima traženja izvora financiranja. Poduzetnici su predstavili praksu procjene financijske vrijednosti koja se koristi
u transakcijama i praksu procjene vrijednosti intelektualnog vlasništva prilikom
transfera tehnologije iz akademske zajednice u gospodarstvo.
U modernim društvima vrijednost intelektualnog vlasništva se redovno monetizira. Ili ćemo početi uvažavati nematerijalnu imovinu, ili ćemo zauvijek ostati u
tranziciji, istaknuo je konzultant Mladen
Vukmir iz tvrtke Vukmir i suradnici. “Primjer Coca-Cole potvrđuje tu činjenicu:
72 milijarde dolara imaju u nematerijalnoj imovini, a 30 milijardi u materijalnoj
imovini”, kaže Vukmir.
Prilike i probleme s kojima se poduzetnici susreću predstavila je Jana Žiljak
Vujić iz tvrtke FotoSoft: “Problem nas
malih poduzetnika s inovacijom ogleda se u nedostatku novca i vremena za
razvoj i komercijalizaciju projekta, a ponajviše u pomanjkanju znanja o intelektualnom vlasništvu, čak i kod nas - visokoobrazovanih građana. Hrvatski studiji
ne nude adekvatno znanje o intelektualnom vlasništvu, stoga smatram kako
je ključno uvesti nove studije i kolegije
na naša sveučilišta. Zahvaljujući BICROu dobili smo financijsku potporu za razvoj naše inovacije te znanje o tome
kako s time uspješno poslovati”, smatra
Jana Žiljak.
inicijativu BICRO-a kroz projekt EVLIA i
nadam se kako ćemo imati sve više ovakvih projekata nakon ulaska u EU”, dodala je predstavnica HBOR-a Marija Jerkić.
“Onog trenutka kad se usvoje metodologije i kada se budemo mogli osloniti na
provjeru vrijednosti intelektualne imovine kao temelja za donošenje odluke
o dodjeli kredita, vjerujem kako će bankovni sektor objeručke podržati inovativne projekte budući da će rizik za njihovo
kreditiranje biti znatno niži. Podržavam
Rasprava sudionika okruglog stola je pokazala kako postoji snažna potreba izrade metodologije za financijsku procjenu
vrijednosti nematerijalne imovine malih i
srednjih poduzeća te kako ne postoji sustavna edukacija znanstvenika i poduzetnika u prepoznavanju, zaštiti i upravljanju intelektualnim vlasništvom.
U modernim društvima
vrijednost intelektualnog
vlasništva se redovno
monetizira. Ili ćemo početi
uvažavati nematerijalnu
imovinu, ili ćemo zauvijek
ostati u tranziciji
enterprise europe
Zastupanje interesa hrvatskog gospodarstva na europskoj razini
U pravo vrijeme na
s pravim ljudima
Kako komunicirati s europskim tržištem i kako ga mijenjati i prilagođavati sebi pitanje je kojim se bavila prva konferencija koju su organizirale
Krešimir Sočković
Ovo je prva konferencija koju Hrvatska gospodarska komora organizira u
statusu Hrvatske kao punopravne članice Europske unije, a namjera nam je bila
privući još veću pažnju članica jer je to
pravi način komuniciranja s tržištem Europe, te sagledavanje putova na koji se
način moramo mijenjati, rekla je na početku konferencije Zastupanje interesa
hrvatskog gospodarstva na europskoj razini potpredsjednica HGK-a za gospodarstvo, europske integracije i pitanja
EU-a Vesna Trnokop Tanta.
Konferenciju su organizirali HGK i Europska
poduzetnička mreža, a njome se željelo hrvatske gospodarstvenike i sudionike konferencije upoznati s načinima donošenja odluka ključnih za gospodarstvo te s praksom
lobiranja na EU razini kroz europska strukovna udruženja. “Ulazak Hrvatske u EU znači
preuzimanje obveza europske pravne stečevine, ali i korištenje mogućnosti koje se
pružaju otvaranjem vrata tržišta EU-a. Čak
75 posto europskog zakonodavstva odnosi
se na gospodarstvo te je stoga potrebno biti
prisutan kroz poslovna udruženja. Pri HGK-u
djeluje 55 strukovnih udruženja i 35 zajednica, što omogućuje ujedinjavanje i jasnu
artikulaciju stvarnih potreba realnog sektora. Strukovna udruženja i zajednice HGK-a
od 2002. godine intenzivno se učlanjuju u
odgovarajuće asocijacije na europskoj razini. Do danas su udruženja i zajednice HGK-a
članice 36 EU udruženja, dok je Komora članica u četiri EU mreže”, istaknula je Vesna Trnokop Tanta.
Raditi na razvoju strategije održivog
razvoja
Hrvatska je nakon 12 godina pregovaranja
ostvarila važan cilj, učenja i prilagodbe,
rekla je pomoćnica ministra gospodarstva Sabina Škrtić. “Sustavi su temeljeni na
osnovama i pravilima, stoga je važno raditi na razvoju strategije održivog razvoja, strategiji industrijskog razvoja te osobito poticanja investicija. Važno je osigurati
i određene alate kako bi se strategije dogodile, a ciljevi ostvarili. Razvoj industrije
u Hrvatskoj treba temeljiti na suvremenim
tehnologijama, intelektualnom kapitalu koji generira znanja radi stvaranja dodane vrijednosti”, istaknula je Sabina Škrtić. Izvršna direktorica Europskog centra
za odnose s javnošću ECPA Maria Laptev,
govoreći o lobiranju u EU-u i ulozi europskih udruženja, istaknula je kako je važno
sve učiniti da se glas gospodarstva čuje
na pravom mjestu u pravo vrijeme i s pra-
vim ljudima. “Važno je biti prisutan u europskim institucijama, obratiti se onima
koje poznajete te uvijek raditi na svojoj
zadaći. Prije toga je nužno razgovarati u
udruženjima te razmotriti najbolje pristupe, koristiti koalicije te članstvo u EU udruženjima, a važno je pogoditi i pravo vrijeme i prioritete na europskoj razini. Ljudi
u Bruxellesu trebaju stručno znanje koje
se donosi s terena, a vjerodostojnost nam
je tolika koliko smo prisutni u Bruxellesu”,
naglasila je Maria Laptev.
Direktor Odjela za europske poslove Europskog udruženja gospodarskih komora Eurochambres Ben Butters govorio
je o djelovanju Eurochambresa na stvaranju općih uvjeta za pokretanje poslovanja, uklanjanju barijera članicama za
pristup tržištu te pristupu resursima odnosno financijama. “Eurochambres su oči
i uši gospodarstva na europskoj razini, a
za sve probleme na međunarodnoj razini moguće je obratiti se preko nacionalnih komora koje će o tome obavijestiti
Eurochambres”, naglasio je Butters. Ralph
Kamphöner, direktor za međunarodnu trgovinu i veleprodaju Europskog udruženja trgovine EuroCommerce, istaknuo je
kako se oni bave svim pitanjima važnim
za članice na razini zakonodavstva EU-a te
predstavljaju trgovinu u 31 europskoj zemlji. Važno je da se u odborima čuje glas
članica. Utjecajem i glasovanjem članica
EU-a može se promijeniti i politika u Bruxellesu. Dobar primjer za to je slučaj uvoza cipela iz Kine u kojemu je presudan bio
glas upravo četiriju manjih članica EU-a”,
naglasio je Kamphöner.
Članice utječu na politiku Bruxellesa
Naše udruženje utječe na odluke u vezi
sa zabranama primjene određenih sredstava ili kemikalija i pružamo informacije
Edukacije u sklopu projekta Danube PIE
Danube PIE je međunarodni projekt
koji financira Europska komisija, CIP
program, ograničeni poziv namijenjen
samo članovima nacionalnih konzorcija Europske poduzetničke mreže.
Projektom se žele educirati mala i srednja poduzeća dunavske regije u području eko dizajna s krajnjim ciljem povećanja njihove konkurentnosti. Eko
dizajn kroz efikasniju upotrebu materijala i energije treba osigurati smanjenje
troškova, očuvanje životne okoline, povećanje konkurentnosti i širenje na tržište mijenjanjem postojećih proizvoda
i procesa ili uvođenjem novih održivih
proizvoda. Projekt je namijenjem malim i srednjim poduzećima koja posluju
u područjima povezanim s ambalažom
i pakiranjem, ali i poduzećima u drugim
proizvodnim sektorima i imaju potrebu
primijeniti eko dizajn u svom poslovanju. Korisnici projekta mogu biti i uslužna poduzeća/organizacije koje u svojim
aktivnostima primjenjuju ili žele primijeniti eko dizajn koncepte. Tijekom provedbe projekta u idućih 18 mjeseci organizirat će se edukacije, umrežavanja, razmjene
iskustava, informiranje o EU-u i nacionalnim fondovima.
Tehnološki park Varaždin član je konzorcija projekta Danube PIE, a partneri u konzorciju su:
•Strinbeis Europa Zentrum – Stuttgart,
Njemačka
•Privredna i industrijska komora Temišvar
– Temišvar, Rumunjska
•Poslovni centar za podršku malim i
srednjim poduzećima – Ruse, Bugarska
•Mađarska agencija za investicije i
trgovinu – Budimpešta, Mađarska
•Univerzitet u Novom Sadu – Novi Sad,
Srbija
Kontakt osoba u Tehnološkom parku Varaždin je Emilija Žuvić, članica projektnog
tima; emilija.zuvic@tp-vz.hr, tel: 00385
(0)42 500 051.
www.een.hr
8. srpnja 2013.
4 5
pravom mjestu
e po ulasku Hrvatske u Europsku uniju Hrvatska gospodarska komora i Europska poduzetnička mreža
koje izravno mogu pomoći tvrtkama, kazao je generalni direktor Europskog krovnog udruženja za strojogradnju, metaloprerađivačku i elektroindustriju Orgalime
Adrian Harris. “Ako želite ostvariti svoje ciljeve, potrebno je biti ustrajan, iskoristiti
mogućnosti komora, dogovarati, stvarati koalicije i lobirati”, rekao je Harris. Hrvatske tvrtke i pojedinci već imaju iskustva u
lobiranju i suradnji s europskim kolegama. Predstavnici Ine su sudjelovali u pripremi REACH uredbe o sigurnosti kemikalija. “Samim ulaskom u Europsku uniju
trebali smo svi iz naše branše - ako želimo plasirati robu na tržište drugih zemalja - registrirati sve kemikalije. Kako je to
Europska komisija uvijek je spremna i voljna čuti glas gospodarstva
Iz ureda Antonija Tajanija, potpredsjednika Europske komisije zaduženog za
industriju i poduzetništvo, poslana je
poruka sudionicima konferencije Zastupanje interesa hrvatskog gospodarstva
na europskoj razini:
“S velikim zadovoljstvom izražavamo toplu dobrodošlicu Hrvatskoj kao 28. članici
EU-a. Hrvatska je
od neovisnosti
doživjela
velike i vrijedne pro-
mjene te sam siguran da vas čeka svijetla budućnost u EU-u, na obostrano
zadovoljstvo. Također, prikladno je da
se današnja konferencija održava u prvom tjednu pristupanja Hrvatske EU-u.
To je tema ključna za hrvatske građane,
tvrtke i njihove strukovne udruge. Konferencija se održava u Hrvatskoj gospodarskoj komori koja je u proteklih pet
godina bila aktivni partner u Europskoj
poduzetničkoj mreži i koja je više nego
svjesna važnosti ove teme. Europska poduzetnička mreža aktivna je u svim državama članicama EU-a kao i u mnogim
zemljama trećeg svijeta te pritom, zajedno sa svojim partnerima, pruža pomoć malim i srednjim poduzetnicima,
omogućavajući im da se njihov glas,
kao i glas njihovih organizacija, čuje na
velikoj gospodarskoj pozornici. Europska komisija uvijek je spremna i voljna
čuti glas EU sudionika. Ovo je način na
koji osiguravamo pravedno i ekspeditivno donošenje odluka u EU institucijama koje su, naposljetku, i stvorene kako
bi služile europskim narodima. Na današnjoj konferenciji imate priliku slušati iskustva govornika i panelista koji su
stručnjaci u lobiranju prema Bruxellesu.
Njihovo je iskustvo neprocjenjivo te se
nadamo da će vas njihov doprinos u današnjoj konferenciji potaknuti na uključivanje u kreiranje europske politike, što
će u konačnici utjecati na ishode koje
priželjkujemo za oblikovanje europske
budućnosti.”
dugotrajan proces, uspjeli smo dogovoriti godinu počeka u kojoj ćemo to sve stići
napraviti”, kazala je stručnjakina za zaštitu
zdravlja, sigurnost i okoliš Ine Tatjana Benko. Udruživanje u međunarodna udruženja pojedinih industrijskih grana koristi ne
samo promicanju poslovnih mogućnosti
nego posredno i zaštiti potrošača i okoliša. “Kao mala zemlja kroz međunarodna
udruženja dobili smo priliku da se uputimo u promjene koje nas očekuju kako bismo svoje poslovanje ali i nacionalno zakonodavstvo prilagodili onome u Uniji”,
kaže Dubravka Marijanović, direktorica instituta u Saponiji.
Udruženja imaju potrebne
informacije
U brodogradnji su dobro osjetili tranziciju, posebice njene negativne strane. No
do informacija kako si pomoći moglo se
doći preko međunarodnih udruženja,
istaknuo je Darko Petričević, direktor Ventilator Grupe. Aktivnim radom Grupacija
akvakulture u okviru HGK-a uspjela je u
vodič Europske unije unijeti svoje prijedloge, naglasio je Želimir Filić iz Cromarisa. Iako smo malo tržište i nismo značajni
igrači na velikom europskom tržištu, moramo iskoristiti mogućnosti dobivanja informacija, smatra Gordana Pehnec Pavlović iz Zajednice proizvođača za zdravstvo
HGK-a. “Pred nama su veliki izazovi, posebice u velikim europskim projektima. Možemo pronaći prijatelje na velikom tržištu
i s tvrtkama partnerima surađivati i osvajati bolje pozicije te lobirati za svoje interese”, zaključuje Gordana Pehnec Pavlović.
Jedinstvena kontaktna točka
Jedinstvena kontaktna točka za usluge (PSC: Point of Single Contact)
uspostavljena je kao informacijski
servis pri Centru za poslovne informacije Hrvatske gospodarske komore. Jedinstvene kontaktne točke postoje u svim državama članicama EU/
EGP-a (Europskog gospodarskog prostora koji tvore 28 država članica EU-a
te Island, Norveška i Lihtenštajn). Namijenjene su tvrtkama koje žele proširiti
svoje poslovanje u drugoj državi članici
EU-a, proširiti svoje postojeće poslovanje
u EU-u ili pružati svoje usluge na privremenoj osnovi u drugoj državi članici EUa. Jedinstvena kontaktna točka pruža sve
raspoložive poslovne informacije primarno hrvatskim poduzetnicima, ali i pravnim i fizičkim osobama iz EU-a koje se
bave uslužnim djelatnostima. Informacije
koje se pružaju putem Jedinstvene kontaktne točke HGK-a izravno koriste i članicama i svim potencijalnim poduzetnicima iz zemlje i inozemstva.
Od 1. srpnja PSC Hrvatska je postala dijelom tzv. EUGO mreže, europske mreže jedinstvenih kontaktnih točaka.
Ulaskom Hrvatske u punopravno članstvo EU-a hrvatskim je tvrtkama otvoreno slobodno unutarnje tržište usluga. To
konkretno znači da domaće tvrtke mogu
slobodno obavljati većinu uslužnih djelatnosti u bilo kojoj drugoj državi članici EUa. Isto vrijedi i za poduzetnike iz EU-a prilikom pružanja usluga u Hrvatskoj.
Više informacija se može pronaći na:
http://ec.europa.eu/internal_market/
eu-go/index_en.htm.
enterprise europe
EU NATJEČAJI
EU NATJEČAJI
Ove i druge natječaje možete pronaći na web stranicama službenog
glasnika Europske unije na http://
ted. europa.eu.
Inženjerske usluge
Empresa Metropolitana de Abastecimiento y Saneamiento de Aguas de Sevilla,
Sevilla, Španjolska, traži inženjerske usluge. Natječaj je otvoren do 8. kolovoza, a
prijave na španjolskom jeziku predaju se
na Empresa Metropolitana de Abastecimiento y Saneamiento de Aguas de
Sevilla, S.A. (EMASESA), Escuelas Pías, 1,
Contact point(s): Secretaría, 41003 Sevilla, Spain, info@emasesa.com. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.
Računalni programi
Office fédéral des routes OFROU Bern,
Švicarska traži usluge vezane uz računalne programe. Natječaj je otvoren do 8.
kolovoza, a prijave na njemačkom jeziku se predaju na Office fédéral des routes OFROU ne pas ouvrir – dossier d’offre
Case postale, Contact point(s): WTO maintenance logicielle et support pour
«autorisations spéciales online», 3003
Berne, Switzerland, info.betrieb@astra.
admin.ch. Više podataka o nadmetanju
na http://www.simap.ch/shabforms/
servlet/Search?NOTICE_NR=781089.
Dijelovi i oprema za vozila
Mini Maritsa-iztok, Radnevo, Bugarska,
traži nabavu dijelova i opreme za vozila i njihove motore. Natječaj vrijedi do 5.
kolovoza, a prijave na bugarskom jeziku
se predaju na Mini Maritsa-iztok EAD,
ul. Georgi Dimitrov 13, Contact point(s):
otdel Targovski, etazh 6, For the attention of: Irena Videva - Ekspert targoviya
6260 Radnevo. Bulgaria. Više podataka
o nadmetanju možete dobiti na istoj
adresi.
Servis autobusa
Kapos Volán, Kaposvar, Mađarska, traži usluge servisa autobusa. Natječaj je
otvoren do 23. srpnja, a prijave na mađarskom jeziku predaju se na Deák
Ügyvédi Iroda, Jókai u. 22. fszt. 1-2.,
7100 Szekszárd, Hungary, chris.deak@
t-online.hu. Više podataka o nadmetanju na istoj adresi.
Servis i popravak bojlera
ENEA Wytwarzanie; Kozienice, Świerże
Górne, Poljska, traži usluge servisiranja
i popravka bojlera. Natječaj je otvoren
do 18. srpnja, a prijave na poljskom jeziku predaju se na ENEA Wytwarzanie S.A.,
Kozienice, For the attention of: Jacek Laskowski 26-900 Świerże Górne, Poland,
jacek.laskowski@ewsa.pl. Više podataka
o nadmetanju na istoj adresi.
Održavanje dizala
Stortingets administrasjon, Oslo, Norveška, traži nabavu usluga održavanja dizala.
Natječaj je otvoren do 7. kolovoza, a prijave na norveškom jeziku predaju se na Stortingets administrasjon, Prinsens gate 26,
For the attention of: Torstein Fjeldet Lun-
de, 0026 Oslo, Norway, torstein.lunde@
stortinget.no. Više podataka o nadmetanju na http://www.doffin.no//search/
Search_AuthProfile.aspx?ID=AA3344.
Inženjerske usluge
Office fédéral des routes OFROU, division infrastructure routière, Winterthour, Švicarska, traži nabavu inženjerskih usluga. Natječaj je otvoren do 16.
srpnja, a prijave na njemačkom jeziku
predaju se na Office fédéral des routes
OFROU, division infrastructure routière,
filiale de Winterthour, Grüzefeldstrasse
41, Contact point(s): Soutien technique
en structuration des archives, 8404 Winterthour, Switzerland, beschaffung. winterthur@astra.admin.ch. Više podataka o nadmetanju na http://www.simap.
ch/shabforms/servlet/Search?NOTICE_
NR=776765.
POSLOVNE
PONUDE
IZ EU-a
POSLOVNE
PONUDE
IZ EU-a
Na internetskoj stranici www.een.
hr svakog mjeseca možete pronaći najnoviju ponudu stranih tvrtki koje su objavljene u bazi Enterprise Europe Network (EEN) i koje
traže poslovne partnere u Hrvatskoj. Ispunjavanjem obrasca na internetskoj stranici moguće je i svoju tvrtku uvrstiti u europsku bazu.
Ako vas zanima neka od ponuda za
suradnju, pošaljite upit na jravlic@
hgk.hr uz broj šifre ponude za koju
ste zainteresirani.
Solarne ploče (20130528018)
Španjolski proizvođač solarnih ploča
traži distributere ovih ali i drugih proizvoda vezanih za solarnu energiju, a zainteresirani su i za partnera za zajedničko ulaganje.
Rasvjetna rješenja
(20130523020)
Njemačka tvrtka specijalizirana za proizvodnju i distribuciju najučinkovitijih rasvjetnih rješenja traži poslovne partnere za dugoročnu komercijalnu suradnju.
Tvrtka traži trgovačke posrednike, partnere za franšizu, prijevoz/logistiku i partnere za zajedničko ulaganje u smislu
trgovanja rasvjetnim rješenjima i/ili prodaje dijelova vlastitih proizvoda/rješenja.
Za uličnu i parking rasvjetu tvrtka nudi
posebne proizvode koji omogućuju do-
datnu sigurnost: videokameru kao nadzorni sustav, koja radi na solarnu bateriju te bežičnu litij-ionsku bateriju najviše
kvalitete.
Distribucija orašastih
plodova, sjemenki, suhog voća
(20130528021)
Poljski uvoznik i distributer orašastih plodova, sjemenki i suhog voća traži trgovačke posrednike, a zainteresiran je i za
recipročnu proizvodnju. Tvrtka također
nudi distribuciju proizvoda i usluge prijevoza/logistike.
za šivanje gdje proizvodi najnovije modele sportskih, ali i putnih torbi.
Proizvodnja pločica i opeka
(20130606044)
Alarmni sustavi (20130529030)
Češka tvrtka specijalizirana za razvoj, proizvodnju i prodaju električnih alarmnih
sustava traži distributere/agente i nudi
suradnju u obliku podugovaranja.
Poljska tvrtka specijalizirana za proizvodnju pločica i opeka koje se mogu
koristiti za unutarnje i vanjske radove,
traži agente i predstavnike za daljnju
distribuciju.
Tkana i pletena odjeća
(20130528036)
Makedonska tvrtka specijalizirana za proizvodnju tkane i pletene odjeće nudi podugovaranje te traži trgovačke posrednike (agente, distributere) za uspostavu
suradnje.
Usluge prijevoza (20130524013)
Poljska tvrtka specijalizirana za međunarodni prijevoz/transport raznih proizvoda traži proizvođače i distributere koji bi izvozili svoju robu u Poljsku,
kao i primatelje/uvoznike poljskih proizvoda u drugim europskim zemljama.
Tvrtka nudi usluge prijevoza: cestovni
prijevoz u vlastitim automobilima i prikolicama te zračni prijevoz temeljem suradnje s odabranim tvrtkama. Osim prijevoza, tvrtka nudi i pomoć oko carinske
dokumentacije.
Proizvodnja kožnih torbi
(20130610015)
Litvanska tvrtka specijalizirana za šivanje
kožnih torbi za žene i muškarce traži distributere. Tvrtka u vlasništvu ima tvornicu
Infracrvene lampe za
grijanje (20130606042)
Njemačka tvrtka koja se bavi proizvodnjom infracrvenih lampi za grijanje,
sušenje i sanitarne svrhe traži distributere ili tvrtke za zajedničko ulaganje.
Lampe štede energiju (do 40 posto
manja potrošnja energije nego uobičajene lampe), imaju dugi životni vijek (>10.000 h) i ne pucaju (blow-up
proof ).
Trgovina električnih
proizvoda (20130604053)
Mađarska tvrtka specijalizirana za proizvodnju i trgovinu električnih proizvoda nudi trgovačko posredništvo (distribuciju i prodaju) ili podugovaranje.
Tvrtka je također zainteresirana za recipročnu proizvodnju s tvrtkama specijaliziranima za inovacije i dizajn.
Proizvodnja poljoprivrednih
i šumarskih strojeva
(20130607040)
Tvrtka s juga Francuske vodeća je u
proizvodnji strojeva za rasipanje pijeska radi održavanja golf terena, sportskih igrališta i parkova. Također se bavi
proizvodnjom strojeva za održavanje
velikih zelenih površina. Traži trgovačke posrednike (veletrgovce profesionalnih materijala i opreme za zelene
površine).
www.een.hr
8. srpnja 2013.
RAPEX
izvješće
RAPEX
izvješće
RAPEX (The Rapid Alert System for
Non-Food Products) je brzi sustav
za obavještavanje o svim opasnim
potrošačkim proizvodima u Europskoj uniji koji ne uključuju hranu,
farmaceutske medicinske proizvode. Omogućava brzu razmjenu informacija među zemljama članicama
preko nacionalnih kontakt točaka i
Europske komisije kako bi se pokrenule mjere za sprečavanje prodaje
ili uporabe proizvoda koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost kupaca. Tjedna izvješća iz kojih
su izvučeni i ovi podaci mogu se naći
na web stranici: http://ec.europa.eu/
consumers/dyna/rapex/rapex_archives_en.cfm.
LED reflektor, brend LED Hut, model
GU10-8W-WW, barkod: 5055726701644.
Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer
izolacijski materijal nije dovoljno kvalitetan i dijelovi pod naponom mogu lako
izazvati električni udar ili kratki spoj. (slika 1)
UV lampa, naziv 36 Watt Gel Curing UV
Lamp, nepoznatog brenda, model 818.
Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer
izolacija električnog kabela nije dobro
1
2
3
Daytona 675, Daytona 675R, Tiger 1050,
Tiger Sport, Street Triple, Street Triple R,
Street Triple 70KW, Daytona 675 i Daytona 675R, proizvedeni 2012. i 2013. godine. Proizvodi predstavljaju rizik za
korisnike jer mogu puknuti nosači pokazivača smjera. (slika 5)
4
5
6
izvedena. Dijelovi pod naponom mogu
se dodirnuti kada se lampa otvori. (slika 2)
Ruksak, brend Togehter plus, model
Super Mario plush backpack, barkod:
5016743103088. Proizvod predstavlja rizik za korisnike jer ima mnogo malih dijelova koji mogu lako otpasti, progutati
se ili inhalirati. (slika 3)
7
6 7
8
Električni termofor, brend Kevi, model Ky-c. Proizvod predstavlja rizik za
korisnike jer izolacija dijelova pod naponom nije dobro izvedena pa postoji opasnost od električnog udara ili kratkog spoja. (slika 4)
Motocikli, brend Triumph, modeli Tiger
800, Tiger 800XC, Speed Triple, Speed
Triple R, Street Triple, Street Triple R,
Mjehurići od sapunice, naziva Seifenblasen - bubbles, model DNP7 113, batch
broj 94793001241000000050. Proizvod
predstavlja rizik za korisnike jer sadrže previsoke količine bakterija pseudomonas, što nije
u skladu s Direktivom o
igračkama. (slika 6)
Plastična lutka, brend WL
Whitehouse, naziv: Fashion doll, model 61940 (62151), barkod:
5038104619403. Igračka predstavlja rizik
za djecu jer plastika od koje je napravljena sadrži visoke razine ftalata. (slika 7)
Automobobil, brend BMW, modeli serije 3 - E46, proizvedeni 2001. i 2002. godine. Proizvod predstavlja rizik jer degradacijom sistema za napuhavanje
zračnih jastuka može puknuti ili se nedovoljno napuhati u slučaju nesreće.
(slika 8)
Potražnja
za tehnologijama
Potražnja
za tehnologijama
Za ove ponude uputite upit na een@
bicro.hr.
Ruby on rails programiranje za platformu namijenjenu društvenim
medijima (Ref: 10 FR 38m9 3JHQ)
04/2014 • Francuska tvrtka specijalizirana za “pametne” društvene medije razvija online platformu koja omogućuje
generiranje točnih profila kupaca (njihove navike, omiljene online trgovine,
grupe...). Francuska tvrtka je u potrazi
za dodatnom podrškom u Ruby on rails
programiranju kako bi dovršili i okončali
razvoj platforme. Traže sporazum o tehničkoj suradnji.
Bežična tehnologija za novu generaciju protuprovalnih alarmnih sustava
(Ref: 13 IT 56Z6 3SCM) 04/2014 • Tvrtka za istraživanje i razvoj iz sjevernoistočne Italije, specijalizirana za dizajn i izradu
bežičnih alarmnih sustava, traži nova rje-
šenja u bežičnim komunikacijama. Nova
rješenja bi se koristila u središnjim jedinicama i perifernim senzorima alarmnih
uređaja u svrhu zaštite objekata za stambene i poslovne namjene. Traži se tvrtka s iskustvom i ekspertizom u području bežične komunikacije koja želi razvijati
i testirati nove tehnologije u okviru tehničke suradnje/komercijalnog ugovora.
ski obložene lamele (0,4-0,5 mm debljine) kojima se pridružuju bakrene cijevi (8
mm i 16 mm vanjski promjer). Traži se u
potpunosti razvijena tehnologija.
inovativna mala i srednja poduzeća za
istraživanje i razvoj na području inteligentne energije uključeni u EU ili međunarodne programe za I&R.
Traži se “pametna” tehnologija za
brojače/brojila (Ref: 12 BE 0315 3P4R)
04/2014 • Belgijska MSP tvrtka koja nudi
IT usluge u potrazi je za partnerima koji
razvijaju add-on tehnologije za brojače/
brojila, s ciljem da se dobiveni podaci
mogu dalje koristiti u velikim podatkovnim mrežama. Traže se tehnologije koje
su već na tržištu. Partneri će razmijeniti
tehnološki know-how, a cilj je i prilagoditi i integrirati ponuđenu tehnologiju za
ciljane aplikacije.
Elektrana na biomasu i otpadne vode
od proizvodnje maslinovog ulja (Ref:
10 TR 97NA 3HHH) 04/2014 • Turska
tvrtka koja se bavi proizvodnjom maslinovog ulja svake sezone u proizvodnji generira veliku količinu otpada u
svojim mlinovima tzv. olive mill waste
water (OMWW), te također ima mogućnost prikupljati i mnogo veće količine
OMWW-a iz svoje regije. S ciljem iskorištavanja ovih otpadnih voda tvrtka planira izgraditi elektranu. Traži partnere/tvrtke koje posjeduju tehnologiju potrebnu
za izgradnju takve elektrane s ciljem sklapanja komercijalnog sporazuma s tehničkom pomoći, kao i tehničke te zajedničke suradnje.
Tehnologija za obradu čelika
usmjerena na poboljšanje trajnosti radnih dijelova poljoprivrednih strojeva (Ref: 13 PL 61AK 3SGL)
05/2014 • Mala poljska tvrtka iz metaloprerađivačkog sektora namjerava uspostaviti proizvodni pogon za poljoprivrednu opremu i strojeve (drljače,
noževi...). S obzirom na to da se radni
dijelovi tih strojeva lako istroše, popucaju ili napuknu, tvrtka želi kupiti već licencirano tehničko rješenje za kaljenje
tih dijelova. U obzir dolaze tehnologije termičke ili kemijske obrade površine materijala. Tražena tehnologija bi u
potpunosti trebala biti razvijena i dostupna po razumnoj cijeni.
Traži se tehnologija za zavarivanje
različitih aluminijskih lamela za bakrene cijevi (Ref: 13 IL 80ER 3SF5)
04/2014 • Izraelska tvrtka, specijalizirana
za korištenje solarne energije za grijanje
vode, u potrazi je za tehnologijom za zavarivanje aluminijskih lamela za bakrene
cijevi. Tehnologija bi se koristila pri proizvodnji upijajućih panela za kolektore. U
idealnom slučaju, tehnologija bi trebala biti primjenjiva na selektivne aluminij-
Projekt za poboljšanje energetske
učinkovitosti za kampuse (Ref: 12
RO 662C 3RJ4) 12/2013 • Tehničko
sveučilište iz Rumunjske u potrazi je za
partnerima/znanstvenicima za suradnju na projektu u području inteligentne
energije. Projekt će analizirati i razvijati
različite scenarije energetske učinkovitosti s ciljem identifikacije mogućnosti
za smanjenje potrošnje energije na sveučilišnom kampusu. Traženi partneri su
Tehnologija rezanja i zavarivanja plastičnih pruga (Ref: 12 PL 62AP 3R3A)
11/2013 • Poljski proizvođač namještaja
i dodatne opreme od tehnoratana u potrazi je za tehnologijom za rezanje i spajanje polietilen pruga te njihovo međusobno zavarivanje. Tehnologija treba biti
u mogućnosti učinkovito zavariti pruge
u kratkom vremenu. Tvrtka traži partnere
s ciljem sklapanja komercijalnog ugovora s tehničkom pomoći.
enterprise europe
8. srpnja 2013.
8
Podnošenje prijava za sufinanciranje inicijalne faze
inovativnih znanstveno-poduzetničkih projekata
Petim pozivom za sufinanciranje inicijalne faze inovativnih znanstveno-poduzetničkih projekata kroz
Program provjere inovativnog koncepta pozivaju se
zainteresirani koji zadovoljavaju uvjete javnog poziva da prijave svoje projekte preko sustava online prijava koji je dostupan na adresi onlineprijave.bicro.
hr. Upute za podnošenje prijava dostupne su u korisničkom sučelju online sustava.
Poduzetnički centar Pakrac d.o.o.
Detaljne informacije o Programu PoC i uvjetima sufinanciranja nalaze se u Priručniku za operativne postupke
programa provjere inovativnog koncepta za poduzetnike i
Priručniku za operativne postupke programa provjere inovativnog koncepta za znanstvenike i istraživače. Priručnici
i ostala dokumentacija dostupni su na mrežnim stranicama Poslovno-inovacijske agencije Republike Hrvatske
BICRO (www.bicro.hr) i Prepoznatih centara zaduženih za
provedbu Programa provjere inovativnog koncepta:
Tehnološko-inovacijski centar Međimurje
d.o.o. (TICM)
Sveučilište u Zagrebu
Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u
Rijeci d.o.o.
Trg maršala Tita 14, 10 000 Zagreb
Centar za istraživanje, razvoj i transfer
tehnologije*
Zvonimirova 8, 10 000 Zagreb
Kontakt osoba: Davor Plavšić
T: 01/4698 164
E: dplavsic@unizg.hr. Ova e-mail adresa je zaštićena od
spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
http://cirtt.unizg.hr
Institut Ruđer Bošković
Bijenička cesta 54, 10 000 Zagreb
Kontakt osoba: Marijana Klasnić Kožar
T: 01/4571 342
E: marijana.klasnic.kozar@irb.hr. Ova e-mail adresa
je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti
JavaScript da je vidite.
www.irb.hr
Razvojna agencija Zagreb – TPZ d.o.o.
Dragutina Golika 63, Zagreb
Kontakt osoba: Aleksandar Grozdanić
T: 01/3667 149
E: s.grozdanic@raza-tpz.hr. Ova e-mail adresa je
zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti
JavaScript da je vidite.
www.raza-tpz.hr
Tehnološki park Varaždin d.o.o.
Zagrebačka 89, 42 000 Varaždin
Kontakt osoba: Karlo Kukec
T: 042/500 051
E: info@tp-vz.hr. Ova e-mail adresa je zaštićena od
spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
www.tp-vz.hr
*
Zona male privrede 5, 34 550 Pakrac
Kontakt osoba: Darian Husko
T: 034/290 650
E: darian.husko@gmail.com. Ova e-mail adresa je
zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti
JavaScript da je vidite.
www.pc-pakrac.hr
Bana Josipa Jelačića 22, 40 000 Čakovec
Kontakt osoba: Ivan Plačko
T: 040/395 542
E: ivan.placko@ticm.hr. Ova e-mail adresa je zaštićena
od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je
vidite.
www.ticm.hr.
Slavka Krautzeka 83A, 51 000 Rijeka
Kontakt osoba: mr.sc. Neven Tamarut
T: 051/265 963
E: step-ri@uniri.hr. Ova e-mail adresa je zaštićena od
spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
www.step.uniri.hr
Istarska razvojna agencija – IDA d.o.o.
Mletačka 12, 52 100 Pula
Centar za istraživanje metala Istarske županije – METRIS
(Centar se nalazi na lokaciji Zagrebačka 30, Pula)
Kontakt osoba: Tea Rosanda
T: 052/388 110
E: tea.rosanda@ida.hr. Ova e-mail adresa je zaštićena od
spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
www.ida.hr
ZADRA – Razvojna agencija Zadarske
županije d.o.o.
Grgura Budislavića 99, 23 000 Zadar
Kontakt osoba: Katarina Colić
T: 023/492 880
E: katarina.colic@zadra.hr. Ova e-mail adresa je zaštićena
od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je
vidite.
www.zadra.hr
Sveučilište u Splitu, Ured za transfer
tehnologije • Centar za znanstvenotehnologijski razvitak
Livanjska 5, 21 000 Split
(Ured se nalazi u Sveučilišnoj knjižnici, R. Boškovića 31,
Split)
Kontakt osoba: Boško Ljubenkov
T: 021/566 882
E: poc@utt.unist.hr. Ova e-mail adresa je zaštićena od
spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
www.utt.unist.hr
Tera Tehnopolis d.o.o.,
Trg Ljudevita Gaja 6, 31 000 Osijek,
Kontakt osoba: Ana Nikšić
T: 031/251 000
E: ured@tera.hr. Ova e-mail adresa je zaštićena od
spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
www.tera.hr
Poduzetnički inkubator BIOS
J.J. Strosmayera 341, 31000 Osijek
Kontakt osoba: Bela Ikotić
T: 031/209 955
E: bela.ikotic@inkubator.hr. Ova e-mail adresa je
zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti
JavaScript da je vidite.
www.inkubator.hr
Natjecatelji čije je pretprijave pozitivno ocijenio Prepoznati centar imaju rok za izradu i predaju potpunih prijava do 21. srpnja 2013. godine.
Natjecatelji koji su u prethodnom, četvrtom krugu Programa PoC bili uvršteni na rang listu, ali to zbog nedostatka raspoloživih sredstava nije rezultiralo sklapanjem
ugovora o sufinanciranju, mogu zatražiti prijenos bodova u nadolazećem petom krugu prijava za Program PoC.
Napominjemo kako će isti projekti zbog značajnog vremenskog odmaka biti iznova evaluirani u skladu s propisanim poslovno-financijskim kriterijima.
Ukoliko su navedeni natjecatelji zainteresirani za prijenos bodova u peti krug, molimo da iskažu interes putem maila poc@bicro.hr do 30. lipnja 2013. godine te
će naknadno biti obaviješteni o daljnjim procedurama.
U predmetu maila potrebno je navesti “Prijenos bodova”, a u sadržaju naziv natjecatelja, naziv projekta i šifru
projekta.
BICRO će vrednovati zaprimljene prijave projekata u petom krugu Programa provjere inovativnog koncepta te o
ishodu obavijestiti natjecatelje putem Prepoznatih centara za provedbu Programa provjere inovativnog koncepta. Davatelj potpore je BICRO.
Financijska sredstva u ukupnom iznosu od 10 milijuna
kuna raspoloživa za odobrene projekte temeljem ovog
javnog poziva osigurana su iz zajma Svjetske banke za
Drugi projekt tehnologijskog razvoja (STP II). Ugovori o
sufinanciranju projekata odabranih u petom krugu potpisivat će se ovisno o dostupnim sredstvima financiranja.
M
olimo natjecatelje da uvaže da CIRTT radi isključivo s natjecateljima koji dolaze preko znanstvenih organizacija. Male i Srednje poduzetnike ljubazno upućujemo da se jave na kontakte
drugih Prepoznatih centara.
Kalendar događanja u organizaciji EEN-a
8. srpnja - Info dan: Mogućnosti za poduzetnike iz EU
programa CIP, Eureka, Eurostars i Horizon 2020, ŽK
Osijek, Osijek
5. rujna - Riga Food, brokarage događanje, Riga, Latvija
29. kolovoza - Agriculture and Everything for it,
brokerage događanje, Dobrich, Bugarska
12. rujna - Međunarodni sajam MOS, poslovni susreti,
Celje, Slovenija
5. rujna - Radionica 1. Alps Adria ICT Research Days,
Graz, Austrija
7. listopada - Cluster Mission Japan, Shinjuku,
Japan
Prilog EEN info
ZA EEN HRVATSKA PRIPREMA
9. rujna - EU - Brazil matchmaking događanje, Rio de
Janeiro, Brazil
Glavni urednik
Darko Buković
Urednik priloga
Krešimir Sočković
PREDSTAVLJAMO 13
www.privredni.hr
Broj 3785, 8. srpnja 2013.
( 5 godina
( tek 2 mjeseca
postoji portal Zelena zona
ZELENA ZONA, ZAGREB
posluje OPG Rožić Šibić
OPG Rožić Šibić, Nerežišća, otok Brač
Doprinos
bankarstva za
održivu budućnost
Ekološko imanje je
naš glavni proizvod
Zelena zona je komunikacijska platforma za
Naše imanje smo uredili tako da osim proizvodnog ima
informiranje i edukaciju o globalnim zelenim trendovima i edukativnu komponentu pa je na njemu održan čitav
te održivom rastu i razvoju
niz radionica, kaže bračni par Šibić
Z
agrebačka banka pokrenula je
sredinom
svibnja internet stranicu Zelena zona. Na toj web platformi svi zainteresirani za
zelene teme i tehnologije mogu pronaći gotovo
sve što ih zanima o energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije. “Zelena zona mjesto
je na kojem građani, ali
i tvrtke, mogu naći potrebne informacije i educirati se o mogućnostima ostvarivanja ušteda uz
donošenje osobnih i poslovnih odluka u skladu s
očuvanjem okoliša, zdravim životnim odabirima
i afirmativnim društvenim djelovanjem. Zelena
zona doprinos je razvoju zelenog bankarstva za
zajedničku održivu budućnost”, ističe Mirela
Budojević, direktorica
Stambenog bankarstva i
Upravljanja partnerima
Zagrebačke banke.
Održivi rast i razvoj
već su godinama ugrađeni
u poslovnu strategiju ove
banke. “Još sredinom 90ih kada smo od Europske
banke za obnovu i razvoj
uzeli prvi kredit za financiranje malog i srednjeg
poduzetništva, obveza-
li smo se u obzir uzimati
i utjecaj svakog financiranog projekta na okoliš”,
kaže ona dodavši kako je
Zelena zona pokrenuta zahvaljujući internom znanju, ekspertizi i trudu zaposlenika ove banke. “I to
od same ideje pa sve do
danas kada u kući imamo
pravu redakciju koja svakodnevno osvježava sadržaj ove komunikacijske
platforme”, napominje.
Partner, a ne
konkurencija
Poticanje primjene novih
i inovativnih metoda upotrebe zelenih tehnologija,
poglavito održivog iskorištavanja energije te zapošljavanja i gospodarskog rasta u Hrvatskoj,
Zagrebačka banka spremna je pratiti kreiranjem
novih, pametnih i inovativnih proizvoda. “Prvi
smo na našem tržištu prepoznali nove trendove i
ponudili zelene kredite
građanima i poduzetnicima. U sljedećem razdoblju namjera nam je predstaviti inovativna zelena
financijska rješenja, u suradnji s partnerima, specijalno osmišljena za praćenje osnovnih životnih
potreba uz podržavanje
visokih standarda ekološke osviještenosti i energetske učinkovitosti, a
poduzetnicima još bolje
modele financiranja ekoloških i energetskih projekata te zelenih tehnologija”, naglašava. Zelena
zona nije konkurencija u
pravom smislu riječi drugim portalima slične orijentacije nego partner
koji surađuje s relevantnim internetskim stranicama i institucijama kako
bi sinergija rezultirala širenjem zelene svijesti i
donošenjem održivih poslovnih odluka.
Zelena zona
pokrenuta je
zahvaljujući
znanju i ekspertizi
zaposlenika
Zagrebačke banke
Mirela Budojević se
nada da će ovaj projekt
u budućnosti okupiti još
partnera iz središnjih, regionalnih i lokalnih tijela državne uprave, javnih institucija te privatnih
gospodarskih
subjekata s kojima će zajednički ostvariti širu društvenu
korist. (B.O.)
O
PG Rožić Šibić
osnovao je bračni par Šibić prije
pet godina, nakon što su se
vratili iz Sjedinjenih Američkih Država kako bi se
u Hrvatskoj bavili ekološkom proizvodnjom i zdravim načinom življenja. Po
povratku su najprije uredili obiteljski posjed koji nosi
naziv Zogetera - jer to je
nadimak obitelji Vesne Rožić Šibić. Iako je registriran u Nerežišćima na Braču, OPG Rožić Šibić ima
imanje i u okolici Trogira
koje je Vesna Rožić Šibić,
rođena Trogiranka, naslijedila. Danas proizvode maslinovo ulje koje posljednje tri godine dobiva zlatne
medalje na svim ocjenjivanjima u Hrvatskoj. Osim
ulja, proizvode razne preparate temeljene na maslinovom ulju, poput balzama od nevena i propolisa
te od kantariona, balzama
za usne na bazi ljekovitog
bilja, sapuna od maslinovog ulja, sapuna umotanih
vunom i čaja od maslinovog lista. Inače, OPG Rožić Šibić proizvodi razne
proizvode od biljaka koje
pronađu u prirodi i koje
uzgajaju na svom imanju.
Tako proizvode džemove
od smokve, smokvenjake,
beru začinsko i aromatično
bilje od kojeg proizvode čitavu liniju začina i čajeva, a
nakon četiri godine koliko
proizvode dobili su ekološki ceritifikat. “UNDP nam
je pomogao tako što nam je
dodijelio sredstva namijenjena izgradnji gustirne na
bračkom imanju na kojem
imamo 50 maslina. Na trogirskom imamo još 40 maslina, 23 trešnje, bademe i
13 smokava. Odlučili smo
posaditi jednu vrstu gotovo
zaboravljene lavande koja
ima intenzivan miris i koju
mještani zovu mala lavanda. Uzgajamo još i smilje, ružmarin i beremo kadulju”, ističe Vesna Rožić
Šibić, upraviteljica OPG
Rožić Šibić iz Nerežišća.
Ručna obrada tla
Ovaj OPG na Braču ima
imanje površine 17.000 četvornih metara, a u okolici Trogira nekoliko parcela od kojih je najveća 1700
četvornih metara. Dio bilja obitelj pronađe na okolnim imanjima. “Proizvodimo na tradicijski način, a
od ove godine smo počeli
pozitivno poslovati. Naše
imanje smo uredili tako
da osim proizvodnog ima
i edukativnu komponentu
pa je na njemu održan či-
tav niz edukativnih radionica. Nastojimo zemlju
obrađivati ručno. Usuđujem se reći da je imanje
naš najznačajniji proizvod.
Proizvode s imanja plasiramo poznatim kupcima,
uglavnom na Braču, Rabu,
Proizvodimo
na tradicijski
način, a od ove
godine počeli smo
pozitivno poslovati,
kaže Vesna Rožić
Šibić
Splitu i Dubrovniku te na
sajmovima. Poslujemo većinom s poznatim kupcima
kako bismo izbjegli danas
gotovo uobičajno neplaćanje. Pogotovo je ta pojava
izražena kada se radi o malim količinama”, otkriva
Vesna Rožić Šibić.
OPG Rožić Šibić dobio je poticaje od UNDP-a,
Razvojne agencije Splitsko-dalmatinske županije i Ministarstva turizma.
Prepoznati su i od lokalne
zajednice te su gotovo stalni gost svih specijaliziranih
sajmova poput izložbe Hrvatska - zemlja maslinovog
ulja. (J.V.)
14 HRVATSKA & REGIJA
*vijesti
Ruski plin 13 posto
jeftiniji
Milorad Dodik, predsjednik srpskog entiteta, i
Aleksandar Medvedev, zamjenik predsjednika UO
Gazproma, potpisali su
Mapu puta za realizaciju
energetskih postrojenja na
području RS-a, u okviru
projekta Južni tok. Mapa
puta pretpostavlja pripremu dokumentacije za realiziranje poslova oko izgradnje kraka plinovoda
koji bi išao teritorijem RSa. Posao predviđa i izgradnju termoelektrana na plin.
Dodik i Medvedev su najavili da će cijena ruskog
zemnog plina retroaktivno od 1. ožujka biti niža za
BiH tržište za 13 posto.
Rusi napustili
terminale u Pločama
Najveća ruska državna naftna kompanija Gazpromnjeft, koja je od OMV-a
kupila mrežu benzinskih
crpki u BiH, otkazala je od
1. srpnja dvogodišnji ugovor OMV-a o zakupu skladišta u Naftnim terminalima FBiH u Pločama. Riječ
je o rezervoaru kapaciteta
10.000 kubnih metara goriva. Kako se saznaje, Rusi
otkazuju ugovore jer će
svu distribuciju nafte i derivata preusmjeriti na Pančevo. To je ozbiljan financijski problem za državnu
tvrtku NT FBiH jer će, ako
ubrzo ne nađu novog partnera, izgubiti mjesečni
najam od 60.000 eura.
Profit banaka u BiH 60
milijuna eura
Guverner Centralne banke
BiH Kemal Kozarić izjavio je da su banke u BiH
u 2012. ostvarile profit od
60 milijuna eura, da je rast
štednje građana iznosio
osam posto, a ukupna štednja dostigla 3,5 milijardi
eura. U BiH, prema riječima guvernera, posluje 28
banaka, a većina od njih je
u privatnom i stranom vlasništvu. Banke su likvidne,
ali glavne bankarske odluke donose se u Milanu,
Beču i Ljubljani, izjavio je
Kozarić i naglasio da su u
2012. banke u BiH odobrile 7,5 milijardi eura, uglavnom privatnim tvrtkama.
Privredni vjesnik
Broj 3785, 8. srpnja 2013.
( 126 mil KM
stajat će gradnja HE Vranduk na rijeci Bosni
Raste svijest o isplativosti obnovljivih izvora energije
BiH osma po
hidropotencijalu u Europi
Obnovljivi izvori energije i energetski sektor najveći su dugoročni razvojni potencijal Bosne i Hercegovine.
U vrijeme Austro-Ugarske izgrađeno je više od 300 mini hidroelektrana, a danas ih nema ni stotinu
Zdravko Latal
latal@privredni.hr
E
lektroprivreda
Republike Srpske nedavno je
postavila kamen temeljac
za izgradnju TE i Rudnika
Stanari kod Doboja u čiju
će izgradnju EFT Grupa investirati 600 milijuna eura. Radove će prvi
put u zemlji izvoditi Kinezi. Vlada RS-a je dala
koncesiju Rusima za izgradnju TE Ugljevik III.
i Rudnika. EP BiH sa sjedištem u Sarajevu privodi
kraju pripreme za gradnju
bloka VIII. TE Kakanj od
300 MW, a za izgradnju
bloka VII. TE Tuzla od
450 MW, vrijednog više
od 800 milijuna eura, odabrala je tri ponude za izbor projektnog partnera.
Zatim, u planu je izgradnja većih hidroelektrana
na Drini, a krajem godine
počinje gradnja HE Vranduk, prve hidrocentrale na
rijeci Bosni ukupne snage19,63 MW nizvodno od
Zenice. Investicija iznosi
126 milijuna konvertibilnih maraka (KM). Prema
riječima generalnog direktora EP-a BiH Elvedina Grabovice, radovi
na izmještanju cesta i infrastrukture za naselja uz
akumulaciju su u tijeku,
a krajem godine planiran
je i početak gradnje HE
Janjići na Bosni uzvodno od Zenice. Energetski
sektor u Bosni i Hercegovini je dugoročno najveći razvojni potencijal zemlje. Uostalom, BiH je
jedina zemlja na zapadnom Balkanu koja izvozi
struju. Na brojnim stručnim savjetovanjima organiziranim u zadnje vri-
BiH je jedina zemlja
na zapadnom
Balkanu koja izvozi
struju
jeme posebno je ukazano
na velike mogućnosti eksploatacije
obnovljivih
izvora energije hidropotencijala, vjetra, sunčeve i biomase. Na tuzlanskom sajamu Energa 2013
koji je održan u lipnju posebno je bila prezentirana tehnologija za iskorištavanje solarne energije.
Hidropotencijali u BiH se
procjenjuju na 8000 MW
s tehnički ostvarivim mogućnostima od 6800 MW
i ekonomski ostvarivim
potencijalom od 5800
MW. Kapaciteti postojećih hidrocentrala iznose oko 2100 MW što je
53 posto od ukupno proizvedene energije danas i
37 posto od ostvarivih potencijala s godišnjim hidroenergetskim mogućnostima od 99,256 GWh,
po čemu se BiH nalazi na
osmom mjestu u Europi.
Male hidrocentrale
Od tih potencijala 700
MW odnosi se na male
hidrocentrale. Međutim,
sadašnja iskorištenost tih
protočnih
proizvođača
struje nije veća od 4,4 posto i 5,7 posto od raspoloživih energetskih mogućnosti. Dugo je vremena u
krugovima eksperata, napose prije tridesetak godina, prevladalo uvjerenje
da su male HE nedovoljno komercijalne da se država i njene elektroprivrede bave tim “poslićima”.
U vrijeme Austro-Ugarske
prevladavala su ipak drugačija razmišljanja, a rezultat je bilo više od 300
malih tvornica struje izgrađenih na malim vodotocima, od kojih su neke i danas, nakon više remonta,
u funkciji. Izgradnja malih HE ima i svoj značajni
ekološki aspekt jer nemaju negativnih posljedica za
okoliš, a uz to ovi kapaciteti predstavljaju i važnu
komponentu unutar sustava iskorištavanja i upravljanja vodenim resursima,
pogotovo u sprečavanju
plavljenja. Nije zanemarivo ni njihovo mjesto u razvoju male privrede i zapošljavanja, posebno u
slabo razvijenim područjima zemlje. No, za inten-
zivniju gradnju ovih centrala do 10 MW, za što
postoji značajan privatni
interes, nedostaju podaci
o višegodišnjim hidrološkim praćenjima vodotoka,
što je posao meteoroloških
zavoda, kao i efikasniji rad
lokalnih vlasti pri izdavanju koncesija i građevinskih dozvola.
Vjetar i sunce
Prema dosadašnjim ispitivanjima, ukupan vjetropotencijal u BiH iznosi nešto više od 900 MW,
ali su tehnički potencijali
mnogo veći i kreću se oko
2000 MW. Kao ekonomski
opravdane investicije spominje se 19 lokacija najveće izdašnosti, uglavnom u
južnim dijelovima Hercegovine, od Ivanjice iznad
Dubrovnika na istoku, preko Podveležja kod Mostara, do Kupreškog polja i
Livna na zapadu. Trenutno
su realizaciji najbliže dva
projekta, Mesihovina kod
Tomislav-Grada i Podveležje. Za prvi vjetropark,
investiciju EP Hrvatske
zajednice Herceg-Bosna,
sredstva su uglavnom osigurana putem kredita KfW
iz Frankfurta od 72 milijuna eura od kojih je jedan
milijun nepovratnih sredstava. Potrebno je još naći
tri milijuna eura za realizaciju vjetroparka sa 22 vjetroturbine instalirane sna-
ge 44 MW s proizvodnjom
struje od 120.000 MWh.
EP BiH je također najavio gradnju vjetroparka na
Podveležju.
BiH ima i značajne potencijale u korištenju sunčeve energije i prema dosadašnjim istraživanjima
oni iznose oko 70,5 milijuna GWh sunčevog zračenja godišnje. Ipak, u pogonu je samo nekoliko
fotonaponskih postrojenja
snage oko 800 KW. Razlozi takvog stanja su visoka
početna ulaganja i nezainteresiranost vlasti za poticaje ili garancije cijena za
isporučenu struju. Glavna zapreka je nepostojanje zakona koji bi regulirao tu djelatnost, izjavio
je medijima Emir Avdić,
predsjednik Asocijacije proizvođača električne energije iz obnovljivih
izvora. Izgradnja solarnih elektrana bila je regulirana posebnom uredbom
iz 2010. godine, ali ju je
Ustavni sud FBiH osporio,
a zakon još nije donesen.
Uz ove energetske izvore, zbog nižih cijena sve
je više u uporabi biomasa, odnosno drvo i drveni ugljen, jer je više od 50
posto zemlje pod šumama.
Natronka u Maglaju u vlasništvu Turaka upravo je u
pripremi izgradnje vlastite energane od otpadnih
masa drveta.
15
www.privredni.hr
Broj 3785, 8. srpnja 2013.
( rast BDP-a od 2,3%
potreban Sloveniji da bi došla na nulu
Slovenska krizna spirala
Kako se rebalansirati
u korist razvoja
Alenka Bratušek prinuđena je ispravljati promašene procjene Janeza Janše. Brisanjem
državnih investicija i kreiranjem dodatnog deficita pronalazi nužno pokriće za isplatu mirovina
i servisiranje kamatnog duga kreditorima
Franjo Kiseljak
kiseljak@privredni.hr
O
no što stvara u
okviru
raspoloživog BDP-a
vrijednog 35,5 milijardi eura, Slovenija ne zna
ili ne može rasporediti tako da bi dala zamah
gospodarstvu potreban da
se zemlju izvuče iz žilave
recesije. Ured za makroekonomske analize i razvoj
ovih dana prepravio je prognoze za ovu godinu, i to
na niže. BDP će kalirati za
2,4, a ne kako je prvobitno
najavljeno za 1,9 posto. Ne
piše se dobro niti 2014. godini. Neće biti skromnog
rasta od 0,2 posto. Ured
najavljuje da će se upravo u tom postotku dogoditi u sljedećoj godini dalji
pad BDP-a. U najboljem
slučaju BDP-a po stanovniku bit će ove godine za
16.982 eura. Najmanje od
2006. godine!
Aktualna vlast koju
četvrti mjesec predvodi Alenka Bratušek bila bi
presretna da se može pohvaliti rastom BDP-a od
2,3 posto. Na žalost, s ta-
Upravo 2,3 posto
BDP-a Slovenija
mora izdvojiti ove
godine samo za
podmirenje kamata
kreditorima
kvim rastom Slovenija bi
tek došla na nulu. Upravo
toliki dio BDP-a Slovenija
mora izdvojiti ove godine
kreditorima, i to samo za
podmirenje kamatnih troškova. Za servisiranje duga
državni proračun ima izdvojiti 837,5 milijuna eura
– 134 milijuna eura više
nego što je vlada Janeza
Janše predvidjela u proračunu za 2013. godinu. Nije
to jedina stavka na kojoj
se “zaplanirala” vlada desnog centra. Pogrešno je
odredila i apanažu mirovinskoj blagajni. Za nesmetanu isplatu privremeno zamrznutih mirovina
trebalo je pronaći dodatnih
139 milijuna eura. Samo te
dvije stavke – isplata mirovina i servisiranje duga
– prinudile su vladu Alenke Bratušek na brzopotezno rebalansiranje državnog proračuna.
Kreiranje deficita
Janšina procjena poreznih
prihoda pokazala se nerealno ambicioznom. Stoga
je Alenka Bratušek morala
skratiti porezna očekivanja
čak za 542 milijuna eura.
Sada državni proračun ima
8,07 milijardi eura vlastitih
prihoda kojima ima pokriti 9,6 milijardi eura rashoda. Sve to, dakako, moguće je samo uz kreiranje
500 milijuna eura većeg
proračunskog deficita koji
će ove godine u konačnici premašiti 1,54 milijarde eura (4,4 posto udjela u
BDP-u).
Kako je bilo teško
uravnotežiti državni proračun pokazuje podatak
da se ovaj put moralo drastično rezati većinu državnih investicija, što će imati
za posljedicu i manji priljev sredstava iz proračuna
EU-a. Prvobitno se računalo s priljevom od 1,44 milijarde eura. Zbog precrtanih državnih investicija iz
EU blagajne može se očekivati 1,17 milijardi eura.
U postupku rebalansiranja vlada Alenke Bratušek
nije imala veliki manevarski prostor. Treba znati da
se Slovenija nalazi u postupku “premašenog deficita” u kojem ima poprilično vezane ruke. Za većinu
odluka, naime, treba dobiti diskretnu suglasnost Europske komisije.
Vanjska intervencija
Izlazak iz začarane spirale
sve većih poreza te malaksavanja prihoda, zaposlenosti i plaća, bit će iznimno
težak, pogotovo uz zlatno
fiskalno pravilo koje ustavnom snagom primorava državu na brzo razduživanje.
Država, naime, već petu
godinu posluje s gubitkom
koji premašuje petinu svih
njenih prihoda. Stroži kritičari već su se pomirili s
činjenicom da će Sloveniju “privesti zdravoj pameti” (umjerenoj potrošnji i
učinkovitom radu) vanjska intervencija. Ta se već
umiješala u sanaciju slovenskog bankarskog sustava.
*vijesti
Turističkih “minus
pet” razlog za uzbunu
Slovenska lječilišta imala su u prva četiri mjeseca 10 posto manje noćenja nego u usporedivom
razdoblju lani. Nešto bolji
početak turističke godine
bio je u priobalnim mjestima te u Ljubljani. Manjak noćenja na državnoj
razini stoga iznosi pet posto, ali je i to dovoljan razlog za uzbunu. Hrvatski
gosti imali su šest posto
manje noćenja, austrijski
sedam, talijanski osam,
srpski devet, mađarski 10
i njemački 12 posto. Manjak zanimanja za slovenska lječilišta pripisuje se
gospodarskoj krizi, lošem
vremenu i drukčijem rasporedu blagdana, najviše
pak negativnoj promociji
Slovenije. “Jedina promocija svodi se na bombardiranje inozemne javnosti
pitanjima kada će Slovenija bankrotirati. Nemamo protumjera ni kriznog
komuniciranja”, temeljna
je zamjerka vodećih ljudi
Zajednice lječilišta.
Pomoć
najugroženijim
tvrtkama
Više slovenskih poduzeća zatražilo je državnu pomoć. Vlada je odobrila tzv.
uvjetovanu pomoć Cimosu - 35 milijuna eura, pod
uvjetom da se s takvom intervencijom suglasi i Europska komisija. Istodobno vlada je pristala jamčiti
i za sanacijske kredite Mariborskoj livarni te Tvornici namještaja Svea. Akciju spašavanja ugroženih
tvrtki vodi državni sekretar Gašpar Mišič.
Rješenje za Diners
Club Slovenija
Probuditi razvojni potencijal javnog sektora
Koalicijskim sporazumom stranke
na vlasti odlučile su javnom sektoru vratiti ugled i pripadajuće znače-
nje u društvu, prije svega jačanjem
njegovog razvojnog potencijala. Na
žalost, praksa je još daleko od zacrtanog cilja. U državnoj upravi, uključujući vojsku i policiju, u travnju
bilo je 31.753 zaposlenika. Cijeli javni sektor na osnovi obračunskih
sati ukupno zapošljava 157.775
javnih službenika (4,5 posto manje nego u travnju prošle godine).
“Ključni problem javnog sektora
nije samo u tome što je i dalje prevelik. Još veći je problem što pru-
ža premalo za novac što ga dobiva”,
precizan je u dijagnozi Karel Lipnik,
komentator Financa. U javnom sektoru dobro znaju što su njegove slabosti, ali za to ne preuzimaju nikakvu odgovornost. Da je javni sektor
u režimu koji vrijedi za realni sektor,
određeni broj ljudi morao bi odmah
potražiti novi posao. U javnom sektoru sve se svodi na “preraspodjele”, neovisno o tome jesu li ljudi na
novom radnom mjestu doista potrebni. “Mene zanima što će vlada
učiniti da zdravstvo promišljenije
kupuje lijekove i opremu, da učitelji u osnovnim školama pola radnog
vremena ne pokrivaju pripremom
za rad, da se suci pridržavaju sudskog reda i zakona, odnosno da im
rokovi ne budu samo instrukcijski”,
piše Karel Lipnik, uvjeren da je i javni sektor sve bliže spoznaji o nužnosti stezanja remena. “Nadam se
da ta spoznaja neće doći prekasno
i da neće biti posljedica vanjske intervencije”, zaključuje Lipnik.
Nakon mjesec dana blokade ipak se našlo rješenje za Diners Club Slovenije čije je poslovanje
ugrozio vlasnik franšize
Tomaž Lovše, i to dugovima drugih tvrtki iz svog
vlasničkog portfelja. Dugove prema trgovcima
preuzet će Amerikanci.
Tijekom srpnja franšiza
se prenosi na Erste Card
Club, hrvatsku granu Erste Banka.
16 STIL
*vijesti
Privredni vjesnik
Broj 3785, 8. srpnja 2013.
( 74 odličja
dobili Grgići na raznim ocjenjivanjima sireva
Kamp odmorišta i
izvan turističkih zona
Ministarstvo turizma uputilo je svim županima,
Udruzi gradova te predstojnicima ureda državne uprave dopis u kojem
se inicira poticanje razvoja, planiranje i gradnja kamp odmorišta i
izvan T3 turističkih zona.
Tako će se kamp odmorišta, osim u turističkim zonama, otvarati i u gradovima, manjim mjestima, uz
prometnice te na drugim
prikladnim lokacijama na
kojima je prema prostornim planovima moguća
gradnja takvih objekata.
HTZ dodijelio
nagrade djeci u akciji
Volim Hrvatsku
U ovogodišnjem projektu
Hrvatske turističke zajednice Volim Hrvatsku, organiziranom na temu Djeca crtaju i pišu Hrvatsku,
uručena su priznanja najboljim radovima u kategoriji likovnih radova dječjih
vrtića te literarnih i likovnih radova osnovnih škola. Prvo mjesto u kategoriji likovnih radova dječjih
vrtića osvojila su djeca
šibenskog Dječjeg vrtića Osmijeh, a u kategoriji likovnih radova osnovnih škola djeca riječke
Osnovne škole Pećine.
Roko Gvozdenica-Šipić
iz Osnovne škole Mokošica iz Mokošice nagrađen
je za najbolji literarni rad.
Posebna priznanja dobili
su Lucija Miščević iz zagrebačke Osnovne škole Ante Kovačića te Ana
Šarić iz Privatne osnovne škole Nova iz Zadra.
Neodoljiva Hrvatska
za Guinnessov rekord
U Ninu je predstavljen katalog Neodoljiva Hrvatska koji će ove jeseni kandidirati za titulu najvećeg
svjetskog kataloga u Guinnessovoj knjizi rekorda.
Katalog je dimenzija 170
x 130 centimetara, težak
110 kilograma, s više od
350 stranica i 800 četvornih metara papira. Idejna
začetnica, autorica i voditeljica projekta je Sunčana Matić.
( 22 mil kn
uložili u svoj Ambient park
Edukacijsko-degustacijski centar zdrave hrane
U Sesvete na odmor uz
“eliksir mladosti i afrodizijak”
U sklopu Ambient parka je zoološki vrt, ali i mljekara u kojoj se radi kozji sir i razni drugi
proizvodi. Do kraja godine obitelj Grgić planira svoj kozji sir početi izvoziti u Švicarsku
Sanja Plješa
pljesa@privredni.hr
N
a cesti Sesvete-Dugo Selo,
u Budencu kraj
Sesvetskog Kraljevca nalazi se prostrani Ambient
park. U njemu je izletište,
zoološki vrt a uskoro će tu
biti i ekološki edukacijski
centar.
Cijeli je kompleks
ograđen kako bi se životinje s imanja slobodno kretale šumom i livadom. U
tom životinjskom carstvu
je 70 koza pasmine francuska alpina, 75 jelena lopatara, 11 magaraca, četiri
ponija, 60 zečeva orijaša,
10 tzv. rimskih golubova,
dva kraljevska fazana, pet
pauna, 30 purica, 30 gusaka, 50 pataka, 50 kokoši nesilica te 20 divljih
i 30 vijetnamskih svinja.
Vlasnik Ambient parka
Aleksandar Grgić kaže
da će uskoro nabaviti i ljame, prepelice i papige.
I magarećeg mlijeka
Grgić pripovijeda kako
je ovo imanje nastalo još
prije 11 godina, ali se on
iz Švicarske s obitelji vratio u Hrvatsku tek potkraj
2011. godine. Pokrenuli su proizvodnju domaćih proizvoda uz ambiciju
da postupno izgrade pravu seosku atrakciju. Tako
je nastao Ambient park, u
što je obitelj Grgić uložila
22 milijuna kuna, od čega
su tek manji dio kreditna
sredstva. No, temelj njihove proizvodnje i dalje
je kozje mlijeko i proizvodi od kozjeg mlijeka, ali i
Cilj nam je do kraja
ove godine izvoziti
kozji sir u Švicarsku,
kaže Grgić
magareće mlijeko za koje
kaže da je “eliksir mladosti i afrodizijak”.
“Imamo vlastitih 70
mliječnih koza, a od osam
kooperanata iz Zagrebačke županije otkupljujemo
ekološko kozje mlijeko.
Planiramo ukupno imati tisuću koza. Osim svega navedenog, na našem
imanju nalazi se mljekara kapaciteta prerade
2000 litara kozjeg mlijeka dnevno. Osim što kozje mlijeko i proizvode od
toga mlijeka prodajemo u
Hrvatskoj, cilj nam je do
kraja ove godine izvoziti
kozji sir u Švicarsku”, rekao je Grgić.
Sve u znaku eko
proizvoda
U sljedeće tri godine obitelj Grgić namjerava izgraditi muzej sira i narodnih nošnji u drvenoj kući
na imanju. Osim što će
posjetitelji tu moći vidjeti nošnje zagorskog kraja i cijele Hrvatske, u tom
će se muzeju narodne noš-
nje i tkati. U sklopu Ambient parka izgradit će se
i ugostiteljski objekt s kušaonicom sira na 300 četvornih metara površine,
s terasom za stotinjak ljudi. Grgić kaže kako će se
uglavnom nuditi kozji sir
i tradicionalna jela s ražnja, iz krušne peći i ispod
peke. Jela će se isključivo
raditi od eko proizvoda
obitelji Grgić. U Ambient
parku nalazit će se i kuća
meda gdje će se posjetitelji moći educirati o proizvodnji prirodnog meda.
Glavni proizvodi obitelji Grgić, ekološki kozji
sirevi robne marke Gabri-
el, u proteklih devet godina za svoju su kvalitetu dobili čak 74 odličja na
raznim ocjenjivanjima sireva.
Obitelj Grgić želi se
povezati s ustanovama,
tvrtkama, školama i vrtićima te dovoditi turiste u
sklopu organiziranih izleta i posjeta. “Želimo omogućiti djeci kvalitetan
kontakt s malim životinjama te ih pritom upoznati s
proizvodnjom kozjeg mlijeka i preradom sira. Uz
predavanja i konzumaciju proizvoda iz Ambient
parka pokušali bismo djeci i ostalim posjetiteljima
skrenuti pažnju i objasniti
sve prednosti kozjeg mlijeka i mesa te ih usmjeriti na konzumaciju zdrave
hrane”, istaknuo je Grgić.
Uz sadašnjih osam zaposlenih, u sljedeće tri godine namjeravaju otvoriti
još 15 radnih mjesta. Grgić je napomenuo kako
bi želio da njihov primjer
slijede i ostali vlasnici takvih obiteljskih gospodarstava jer se tako Hrvatska može urediti kao mala
Švicarska.
Novost u ponudi Hotela Westin
Prva online koktel ponuda
U doba kada većina hotela razvija vlastite aplikacije za rezervaciju
soba, zagrebački hotel
The Westin uvodi novost u ponudi za goste.
Naime, proteklog su tjedna predstavljena mala prijenosna računala tj. tableti
s interaktivnom aplikacijom, tzv. online koktel ponuda. Ti se tableti nalaze u
svim apartmanima za po-
slovne goste, a na raspolaganju su im tijekom cijelog boravka u tom hotelu.
The Westin ima 19 Executive i 19 Westin Guest
Office - Junior apartmana u kojima najčešće odsjedaju gosti koji dolaze
u Zagreb zbog poslovnih
obveza, i to na dulje. Upra-
vo za takve long stay goste napravljen je napredni informatički sustav koji
im otvara brojne mogućnosti. Tableti, koji dolaze
u paketu s tipkovnicom,
omogućuju izravnu komunikaciju prema hotelskim sadržajima i servisima, omogućuju pristup
svim informacijama vezanim za destinaciju, pristup standardnim aplika-
cijama, a to su primjerice
mail servisi, web pretraživači, live stream stranice i news servisi. Istodobno, menadžmentu hotela
pružaju trenutnu povratnu
informaciju o zadovoljstvu proizvodom i uslugama koje hotel nudi. Osim
u apartmanima za goste,
tableti se nalaze i u svim
javnim prostorima hotela.
(S.P.)
HRWWWATSKA 17
www.privredni.hr
Broj 3785, 8. srpnja 2013.
( oko 19.000
*vijesti
HT doveo hub:raum
Hrvatski Telekom je na
domaće i regionalno tržište doveo hub:raum.
Kroz suradnju s tim velikim telekomunikacijskim
startup
akceleratorom,
HT, zajedno s Iskonom
kao dijelom HT Grupe,
želi podržati lokalne ideje i projekte u rastu te im
omogućiti da prototip svojih ideja testiraju i lansiraju na tržištu Europe.
Hub:raum djeluje uz potporu Deutsche Telekoma
i jedne od najuglednijih
tvrtki za kapitalna ulaganja u svijetu, T-Venturea.
posjetitelja portala koji nudi uvid u stare novine i časopise
Digitalizacija hrvatske povijesti
Svakodnevica
u online rukama
Osim zaštite vrijednih izvornika od oštećenja, ciljevi programa
digitalizacije stare novinske građe su, među ostalim, njena šira
dostupnost putem interneta i predstavljanje najvrednije baštine
Nacionalne i sveučilišne knjižnice
Boris Odorčić
odorcic@privredni.hr
I
nternetski
sadržaj
mijenja se vrlo brzo,
a pritom često u nepovrat odlaze mnoge korisne i zanimljive vijesti,
fotografije... Stoga je važno sačuvati taj sadržaj, a
isto tako i knjige i novine,
koje oštećuje učestalo korištenje i zub vremena. A
to se može učiniti digitalizacijom.
U Hrvatskoj je u tome
prilično odmakla Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK) u Zagrebu,
koja je s projektima digitalizacije započela 1992.
godine. Tada je digitalizacija obuhvatila članke
iz domaćeg i stranog tiska s temom Domovinskog rata te 200 crteža i
grafika iz Grafičke zbirke ove ustanove. “To su
bili prvi koraci u stjecanju znanja iz područja digitalizacije. Konkretna
provedba programa digitalizacije dogodila se desetljeće kasnije, kada je
NSK nabavio prvi skener. Od 2005. godine
provodi se redovni program digitalizacije građe na vlastitoj opremi,
odnosno jednom skeneru
za građu velikih formata
i drugom koji skenira mikrofilm, u kojemu se digitalizira najvrednija građa knjižnice poput starih
knjiga i rukopisa, zemljopisnih karata, starih ploča
i nota te građe koja se često koristi ili koja se di-
gitalizacijom želi zaštiti, poput starih novina i
disertacija Sveučilišta u
Zagrebu”, ističe savjetnica za digitalizaciju u
Zavodu za knjižničarstvo NSK-a Sofija Klarin Zadravec.
Stare hrvatske novine
i časopisi
Od 2008. godine knjižnica provodi i projekte digitalizacije koje financira Ministarstvo kulture u
okviru nacionalnog programa digitalizacije knjižnične, arhivske i muzejske
građe. “Svakim od prove-
ne građe svih hrvatskih
knjižnica na jednom portalu te intenzivniju razmjenu podataka s ostalim
velikim sustavima poput
Europske digitalne knjižnice (Europeana) kojoj
smo prve podatke o hrvatskoj digitaliziranoj građi
dostavili 2012. godine”,
kaže ona.
Osim zaštite vrijednih
izvornika od oštećenja
učestalim
korištenjem,
ciljevi tih programa digitalizacije građe su njena šira dostupnost putem
interneta, predstavljanje
najvrednije baštine knjiž-
Broj korisnika koji
su fizički posjetili
NSK lani se
izjednačio s brojem
posjetitelja njihova
portala s digitalnom
građom
denih projekata nastojimo
svladati novi izazov u digitalizaciji ili nadograditi
dio sustava za upravljanje
digitalnim preslikama. U
situaciji kada knjižnica iz
sredstava redovne djelatnosti ne može ulagati dovoljno u razvoj informacijskih sustava i nabavu
opreme, digitalizacija se
odvija sporije od planiranog, ali i dalje s visoko postavljenim normama
kvalitete. A do 2015. planiramo uspostavu sustava
i portala za zvuk, vizualnu i kartografsku građu,
povezivanje digitalizira-
nice, osiguranje novih
usluga i povećanje digitalnog sadržaja za mrežne korisnike NSK-a. “Takvih je korisnika sve više,
a osobito su brojni oni
koje zanimaju digitalizirane stare hrvatske novine i časopisi”, napominje
Sofija Klarin Zadravec
dodavši kako se, primjerice, u prošloj godini izjednačio broj korisnika koji
su fizički posjetili NSK
s brojem posjetitelja portala Stare hrvatske novine i časopisi, kojih ima
oko 19.000. “To su brojke
koje upućuju knjižnicu na
trajnu opredijeljenost za
digitalizaciju građe i brigu za online korisnike”.
Skupa digitalizacija
Valja istaknuti kako na
projektima digitalizacije radi skupina stručnjaka
za skeniranje građe, obradu datoteka, razvoj informatičkih sustava i pohranu podataka. Povremeno
se projektima pridružuju i
volonteri te studenti knjižničarstva sa zagrebačkog
Filozofskog fakulteta. “U
projektima je nužan interdisciplinarni
pristup
te tako ponekad i suradnja sa stručnjacima izvan
NSK-a”, naglašava.
Trenutačno im je
najveći izazov količina digitalizirane građe te
održivost projekata i informatičkih sustava. Količinu građe moguće je
povećati ulaganjem u vlastite skenere ili izdvajanjem sredstava za skeniranje izvan knjižnice. S
obzirom na cijenu skeniranja i količinu građe koju
knjižnica planira skenirati, te ostale troškove digitalizacije, neće biti jednostavno u skoro vrijeme
doseći broj digitaliziranih
stranica kojim se mogu
pohvaliti druge nacionalne knjižnice. Budući da je
digitalizacija - gledajući
ukupne troškove procesa
od skeniranja do objave,
trajne pohrane i osiguranja dugoročne čitljivosti
te izrade portala primjerenih skupinama korisnika - izuzetno skup proces,
europske države najčešće
dodatno financiraju taj
dio poslovanja nacionalnih knjižnica. Tako je, primjerice, u britanskoj nacionalnoj knjižnici British
Library digitalizirano blizu sedam milijuna stranica, dok je količina digitaliziranih hrvatskih novina
manja od milijun stranica.
Uglavnom besplatno
za korisnike
“Razlog britanskog uspjeha je javno-privatno partnerstvo. Međutim, iz istih
razloga, za korisnike usluga nije besplatna, nego se
digitalizirane stare novine
mogu koristiti jedino uz
plaćanje”, ističe ona dodavši kako je sva građa
hrvatskih knjižnica javno dostupna korisnicima,
osim male količine koja
je pod zaštitom autorskog
prava.
Dodatni pak izazov je
i osiguranje sredstava za
izradu, održavanje i razvoj sustava za upravljanje digitalnim objektima
te praćenje normi u području digitalizacije i trajne pohrane, kao i praćenje
i primjena novih tehnologija.
Knjižnica je stoga
aplicirala na jedan europski projekt digitalizacije
građe zajedno sa 13 europskih nacionalnih knjižnica, ali on nije odobren.
“Ipak, to nas nije obeshrabrilo, pa planiramo prijavu novih suradničkih projekata”, zaključuje Sofija
Klarin Zadravec.
IN2 u Sloveniji
Ministarstvo zdravlja Slovenije izabralo je ponudu
hrvatske softverske grupe IN2 kao najbolju na
natječaju za implementaciju sustava e-Naručivanje. Riječ je o projektu
sličnom onom koji je IN2
već razvio za Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Ministarstvo zdravlja Hrvatske, zahvaljujući
kojem liječnik opće prakse pacijente može prijaviti na postupke u javnim
bolnicama putem interneta. Projekt u Sloveniji sufinancira Europska unija u
visini od 85 posto njegove
vrijednosti.
Combis partner
godine
Regionalni sistem integrator Combis je povodom
godišnje globalne partnerske konferencije tvrtke
Cisco Systems, koja je u
lipnju održana u Bostonu,
nagrađen kao partner godine. Nagrada je priznanje
za poslovna postignuća
Combisa u području dizajna i implementacije složenih rješenja za pružatelje
usluga, pri čemu su korištene Cisco Systems tehnologije. Combis je nagradu odnio u konkurenciji
79 država s područja središnje EMEAR regije koja
uključuje zemlje s teritorija Europe, Bliskog istoka,
Afrike i Rusije.
18 PST!
KNJIGOMETAR
Privredni vjesnik
Broj 3785, 8. srpnja 2013.
PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE
standardima. Tvrtka nudi
svoje osnovne proizvode, a radi i prema klijentovim idejama i željama.
Kontakt: Laura Stankute,
info@fureksa.com, +370
841 440000.
Pripremila:
Vesna Antonić
Konstrukcije i izgradnja
Adam Johnson
Sin Gospodara Siročadi
Lumen
Jun Do odbačeni je sin nestale majke, dok mu je otac
utjecajni upravitelj radnog logora za siročad. Viši državni
dužnosnici ubrzo u dječaku prepoznaju odanost i izoštrene instinkte te tako počinje njegov uspon na hijerarhijskoj
ljestvici. Jun Do postaje profesionalni otmičar koji se mora
boriti s promjenjivim pravilima, nasumičnim nasiljem i zahtjevima korejskih vrhovnika ne bi li ostao živ. Stjeran do
krajnjih granica, upušta se u izdajničku ulogu protivnika
Kim Jong Ila kako bi spasio Sun Moon, ženu koju voli.
Helen Simonson
Posljednja ljubav bojnika Pettigrewa
Algoritam
Bojnik Ernest Pettigrew, utjelovljenje dužnosti i ponosa,
nakon smrti brata Bertieja ulazi u bitku za antiknu sačmaricu, dio kompleta koji je otac razdijelio braći. No, Bertiejeva
je udovica ne želi vratiti shvaćajući njenu vrijednost. Dok
bi bojnik htio ponovno spariti puške iz poštovanja prema
tradiciji, njegov sin Roger htio bi ih prodati za lijepu svotu.
Usred borbe za vatreno oružje, naš će junak otkriti neočekivanu saveznicu i izvor utjehe u svojoj susjedi Jasmini
Ali…
Michal Ajvaz
Tirkizni orao
Profil
I za ovo Ajvazovo djelo karakteristično je preplitanje realnih
gradskih kulisa s natprirodnim pojavama, prisutni su motivi Meyrinkovih mističnih romana o Pragu i Borgesovog magijskog realizma. Zanimljivost njegovih tekstova je u asocijativnom spajanju potpuno različitih pojava, u isticanju
detalja ne bi li pokazao kako oblici stvari koji nas okružuju i
nisu tako jasno određeni kao što mislimo. Ajvaz nam višestruko posreduje stvarnost, različite razine pripovijedanja
umeće jedne u druge, često ih lomi i suprotstavlja.
Katherine Jenkins
POUKE REDOVNIKA ZA KOJEGA SAM SE UDALA
Planetopija
Riječ je o životnoj priči žene koja sa 26 godina iznenada
odlučuje krenuti u smjeru promjene. Odlazi u Koreju poučavati engleski jezik nimalo svjesna životnog zaokreta koji je tamo čeka. Upoznaje egzotičnu, ali i šokantnu
stranu života u Koreji. No najveće iznenađenje je zabranjena ljubav koja joj se dogodila s budističkim redovnikom. Ta ih je ljubav oboje stavila pred brojna i nesvakidašnja iskušenja.
Karel Gržan
Otkivamo vrline
Verbum
Knjiga je zabavna zbirka ilustriranih poučnih priča iz obiteljskoga života koje potiču djecu na istraživanje i vježbanje u vrlinama. U njoj djeca na zanimljiv način otkrivaju i
upoznaju urednost, odgovornost, zahvalnost, strpljivost,
mudrost, vjeru, slobodu... Dječje doba vrijeme je novih
spoznaja i upravo djecu odlikuje želja za otkrivanjem i učenjem o novim stvarima oko sebe, ali isto tako to je prigoda
za otkrivanje vrijednosti unutar sebe koje omogućuju da
se pravilno izgrađujemo.
Niskoenergetske montažne
kuće
Domprojekt,
Zagreb,
w w w. d o m p r o j e k t . h r.
Tvrtka nudi niskoenergetske montažne kuće. Kontakt: Lidija Bukić, domprojekt@zg.t-com.hr,
+385 1 4810138.
Modularni arhitektonski
sistemi
Indaperfil S.L., Almeria, Španjolska, www.indaperfil.com. Tvrtka traži
distributere za svoje modularne arhitektonske sisteme. Glavne značajke
proizvoda su ekologičnost, izvrsna izolacijska
svojstva, ponovna upotrebljivost, prenosivost, lagana montaža... Kontakt:
Jose Batlles, Jose Batlles, +34 950467648, +34
669365903.
Drvene kuće
Fureksa, Siauliai, Litva,
www.fureksa.com. Tvrtka je proizvođač drvenih
kuća, prema norveškim
Budizol,
Wloclawek,
Poljska,
www.budizol.
com.pl. Tvrtka se bavi
proizvodnjom prefabriciranih konstrukcija u drvnoj i miješanoj industriji, te izgradnjom naselja
s obiteljskim kućama,
stambenih zgrada i poslovnih objekata. Tvrtka
nudi svoje usluge i proizvode. Kontakt: poczta@
budizol.com.pl, +48 54
2303992.
cius, info@scaffold-trade.
com, +370 68577953.
Oprema za građevinsku
industriju
Radius, Zagreb, www.radius.hr. Tvrtka nudi sljedeće proizvode: 1. oplate zidova system PERI
(TRIO) 5000m2, 2. oplate
zidova vlastite proizvodnje, 100 posto kompatibilno s PERI TRIO 2700m2,
3. oplate stropova system
ISCHEBECK 5000m2, 4.
drvene nosače 6000m, 5.
podupirače 20000 kom, 6.
fasadne skele 25000m2,
7. fasadne skele 8000m2,
8. oplate (kružni stupovi, zidovi, jednostrani zidovi, pravokutni stupovi)
1000m2. Kontakt: Alojzije
Bilić, radius@zg.htnet.hr.
Skele i oplate
GCG Trade, Kaunas, Litva, www.scaffold-trade.
com. Tvrtka uvozi, izvozi i opskrbljuje građevinske tvrtke novim i rabljenim skelama i oplatama
proizvedenim u Njemačkoj. Svojim klijentima
tvrtka nudi skele sljedećih njemačkih proizvođača: Thyssen Hunnebeck,
Plettac, Ruch, Leyher te
oplate od tvrtki Doka,
Peri, Thyssen Hunnebeck,
Paschal, Noe, Meva. Kontakt: Robertas Abromavi-
Dekorativni profili
Eldeco, Istanbul, Turska,
www.eldeco.com.
tr. Tvrtka je proizvođač
dekorativnih profila od
aluminija i PVC-a: keramičkih profila (unutarnjih i vanjskih), fasadnih
profila, profila za kupaonice, MDF i PVC profila,
aluminijskih i PVC zavjesa.. Tvrtka traži prodajnog
agenta. Kontakt: Hilmi
Yilmaz, export@eldeco.
com.tr, +90 216 6118822,
+90 532 6686312.
IZBOR IZ NADMETANJA
Hrvatska
Šatori za očevide
Ministarstvo unutarnjih
poslova nabavlja šatore za
očevide. Rok dostave ponuda je 26. srpnja.
Usluge održavanja
lja borbene kacige. Rok
dostave ponuda je 7. kolovoza.
Usluge čišćenja
Autotrolej iz Rijeke nabavlja usluge čišćenja autobusa i poslovnih prostora. Rok dostave ponuda je
17. srpnja.
Zaštitna odjeća i obuća
Grad Zagreb nabavlja usluge održavanja automatskih vrata i parkirnih rampi. Rok dostave ponuda je
23. srpnja.
Gume
HŽ Putnički prijevoz nabavlja gume za automobile i tačke. Rok dostave ponuda je 24. srpnja.
Borbene kacige
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske nabav-
Hrvatska radiotelevizija
nabavlja zaštitnu odjeću i
obuću. Rok dostave ponuda je 23. srpnja.
Regija
Teretna vozila
Šume Republike Srpske
Sokolac nabavljaju teretna vozila. Rok dostave
ponuda je 29. srpnja.
Zaštitni viziri
Republička uprava civilne
zaštite Republike Srpske
nabavlja zaštitne vizire za
razminiranje. Rok dostave
ponuda je 15. srpnja.
Inventarske pločice
Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne
Gore nabavlja usluge
izrade inventarskih pločica. Rok dostave ponuda je
16. srpnja.
Sanacija mostova
Općina Novo Sarajevo
nabavlja radove na sanaciji mostova općine. Rok
dostave ponuda je 22.
srpnja.
Briefing e-servisi d.o.o.
tel.: 01/5501-511
fax.: 01/5501-555
nadmetanja@briefing.hr
www.briefing-nadmetanja.hr
19
www.privredni.hr
Broj 3785, 8. srpnja 2013.
Pogled u svijet
STEČAJEVI
NEKRETNINE
DRAŽBE
Francuskonjemački
Milijuni za pašnjake, start
vinograde i šume
Pašnjaci u okolici Šibenika, procijenjeni na 28,3
milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja
osam čestica ukupne površine 19.858 četvornih
metara. Dražba za ove nekretnine će se održati 22.
kolovoza u 13 sati na Općinskom sudu u Šibeniku,
Stjepana Radića 81, soba
broj 9. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što
isključuje sve naknadne
prigovore kupca. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine dijela utvrđene vrijednosti.
Kupac je dužan platiti porez i pristojbe, kao i druge obveze sukladno pozitivnim pravnim propisima.
Razgledavanje nekretnine se održava po zahtjevu
kupca, a dogovor je moguć svakim radnim danom
od 13 do 16 sati, soba broj
9 Općinskog suda u Šibeniku. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje
su najkasnije 10 dana prije dražbe položile osiguranje u iznosu od 20 posto vrijednosti nekretnine
na račun Suda 23900011300001202 Hrvatske poštanske banke, depozitna
sredstva Općinskog suda u
Šibeniku, poziv na broj 05
51-1592-117. Od polaganja osiguranja oslobođen
je ovrhovoditelj. Potvrdu
o uplati kupci su dužni dostaviti Sudu najkasnije tri
dana prije zakazanog ročišta dražbe.
Zgrada, poslovni prostori i zemljište dubrovačke Remize, procijenjeni
na 38 milijuna kuna. Ne-
kretnina u naravi predstavlja stojnu kuću, dva vrta,
remizu, pašnjak te pravo vlasništva preostalog
dijela koji u naravi predstavlja poslovne prostore u prizemlju – suterenu
poslovno-stambene zgrade, uz odgovarajući dio cijele nekretnine. Dražba za
ovu nekretninu će se održati 22. kolovoza u 9 sati
na Trgovačkom sudu u
Splitu, stalna služba Dubrovnik, u sudnici 2. Sve
dodatne informacije mogu
se dobiti na broj 091/7854
372 svakog radnog dana
od 9 do 13 sati. Jamčevina za sudjelovanje u dražbi iznosi 10 posto procijenjene vrijednosti.
Kuća, dvorište, okolno
zemljište i šuma u Tribunju, procijenjeni na 19,5
milijuna kuna. Nekretnina u naravi predstavlja
kuću i dvorište, pašnjak,
pet čestica neplodnog tla
i tri čestice šume, ukupne površine 5779 četvornih metara. Dražba za
ovu nekretninu će se održati 21. kolovoza u 11.20
sati na Općinskom sudu u
Šibeniku, Stjepana Radića 81, soba broj 9. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve
naknadne prigovore kupca. Nekretnina se ne može
prodati ispod trećine utvrđene vrijednosti. Kupac je
dužan platiti porez i pristojbe, kao i druge obveze sukladno pozitivnim
pravnim propisima. Razgledavanje se može dogovoriti po zahtjevu kupca svakim radnim danom
od 13 do 16 sati, soba broj
9 Općinskog suda u Šibeniku. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje
su najkasnije 10 dana prije dražbe položile osiguranje u iznosu od 20 posto vrijednosti nekretnine
na račun Suda 23900011300001202 Hrvatske poštanske banke, depozitna
sredstva Općinskog suda u
Šibeniku, poziv na broj 05
51-1650-125. Od polaganja osiguranja oslobođen
je ovrhovoditelj. Potvrdu
o uplati kupci su dužni dostaviti Sudu najkasnije tri
dana prije zakazanog ročišta dražbe.
Vinogradi i pašnjaci u
Primoštenu, procijenjeni na 29,1 milijun kuna.
Nekretnina u naravi predstavlja po desetak čestica vinograda i pašnjaka
ukupne površine 5410 četvornih metara. Dražba za
ovu nekretninu će se održati 22. kolovoza u 10.40
sati na Općinskom sudu u
Šibeniku, Stjepana Radića 81, soba broj 9. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno, što isključuje sve
naknadne prigovore kupca. Nekretnina se ne može
prodati ispod dvije trećine dijela utvrđene vrijednosti. Kupac je dužan platiti porez i pristojbe, kao
i druge obveze sukladno
pozitivnim pravnim propisima. Kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje
su najkasnije 10 dana prije dražbe položile osiguranje u iznosu od 20 posto vrijednosti nekretnine
na račun Suda 23900011300001202 Hrvatske poštanske banke, depozitna
sredstva Općinskog suda u
Šibeniku, poziv na broj 05
51-2363-117. Od polaganja osiguranja oslobođen
je ovrhovoditelj. Potvrdu o uplati kupci su dužni dostaviti sudu najkasnije tri dana prije zakazanog
ročišta dražbe. Razgledavanje se može dogovoriti po zahtjevu kupca svakim radnim danom od 13
do 16 sati, soba broj 9 Općinskog suda u Šibeniku.
Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom
postupku (www.hgk.hr)
dr. Uroš Dujšin
J
e li proradio francusko-njemački
motor? Ciničnim
eurokratima je to partnerstvo oduvijek bilo način
skrivanja njemačke moći
i francuske slabosti. Uz
Njemačku izuzetno snažnu a Francusku neobično
slabu, jedan dugi dokument bi joj mogao postati
savršena podloga. Zahtjev
za suzbijanjem nezaposlenosti mladih je lako
postaviti; no prezirni ton
usmjeren prema Europskoj komisiji zabrinut će
mnoge manje zemlje članice. Mnogima je spomenuti dokument njemačka
pobjeda u suštini i francuski uspjeh u budućem
obliku. Njemačka je odložila ključne poteze u stvaranju bankovne unije, i to
osobito u pogledu sporazuma o europskom fondu spasa za rekapitalizaciju banaka u nevolji sve do
sljedeće godine nakon njemačkih izbora.
”Ne može nam
Komisija diktirati”
Francuska je za uzvrat dobila podršku za snažnije upravljanje privredom.
Planira se više sastanaka
17 čelnika eurozone, te sastanaka isključivo ministara industrije, socijalne
politike i rada. To je dio
francuske opsesije stvaranjem manje, uže političke Europe – uz isključenje
zemalja izvan eurozone
kao npr. Velike Britanije.
Francuski i njemački dužnosnici tvrde da su napravili proboj u postavljanju
stupova bankovne unije
sredinom sljedeće godine.
Cilj im je zaustaviti ugrožene banke i slabašne vla-
de kako jedne druge ne bi
povukle u ponor, i to stvaranjem europskih tijela za nadzor banaka kao
i za spašavanje onih propalih. Pitanje se svodi na
dva pitanja: tko odlučuje
i tko plaća. Nadzorno tijelo eurozone počet će s radom sljedeće godine. Ono
je, međutim, od slabe koristi osim ako ga ne podržani europsko izvršno tijelo
ovlašteno za restrukturiranje banaka u teškoćama,
po mogućnosti uz pristup
zajedničkim fondovima.
No problem je u tome što
Nijemci ne žele plaćati za
tuđe greške. Čak i ako bi
se tako nešto i pokušalo
zaobići, njemački ustavni
sud to ne bi dozvolio.
Prošlog su mjeseca
Francuzi bili oduševljeni
zbog toga što im je omogućeno da podese svoj deficit na propisanih tri posto
BDP-a. No g. Hollande se
narogušio kada je Komisija zatražila od njega da
revidira mirovine, smanji
troškove i liberalizira privredu. “Komisija nam ne
može diktirati što trebamo
raditi”, izjavio je. Francuzi smatraju da ekonomsku
politiku ne smiju prepusti-
ti anonimnim briselskim
tehnokratima. Demokratski legitimitet zahtijeva
da o njihovim okvirima
raspravljaju i odobravaju šefovi. Bi li mirovinska
reforma bila podnošljivija da je diktira Angela
Merkel umjesto Komisije? Sigurno je da ne bi. No
među kolegama francuski
je predsjednik u mogućnosti blokirati reforme koje
ne voli ili ih barem prihvatiti u zamjenu za koncesije
kao primjerice harmonizaciju poreza.
Ne valja ljubav, ali ni
svađa
Većina europskih zemalja ne voli francusko-njemačke aranžmane, no još
im više smeta kada se ovo
dvoje ne može složiti. Da
bi se eurozona uopće mogla izvući iz blata, francusko-njemački
motor
mora raditi. Upravo zbog
toga što su toliko različite,
kompromis između Francuske i Njemačke u pravilu prihvaćaju i drugi,
iako svi takvi sporazumi
Da bi se eurozona
uopće mogla izvući
iz blata, francuskonjemački motor
mora raditi
nisu jednako poželjni. Dobar bi dio ljudi volio vidjeti da Njemačka pristane na
efektivnu bankovnu uniju
koja bi osiguravala barem
od nekih rizika u eurozoni,
dok bi Francuska prihvatila liberalizaciju privrede,
produbila jedinstveno tržište i ukinula barijere međunarodnoj trgovini. No
najveća opasnost bi bila
u tome da se Angela Merkel i g. Hollande dogovore
da stvore krnju bankovnu
uniju, a dozvole Francuskoj da izbjegne nužne reforme i smanji konkurentnost svima ostalima. To bi
bogme bilo gore no nikakav dogovor.
20 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik
Broj 3785, 8. srpnja 2013.
( oko 100.000 kredita ( od toga oko 75.000
dodijelile banke u švicarcima
je stambenih kredita
Banke prekršile zakone o potrošačima i o obveznim odnosima
Korisnici kredita u švicarcima d
Sudac Radovan Dobronić je naložio bankama da u roku od 60 dana preračunaju glavnice kredita na kunski iznos po tečaju
početna kamatna stopa koja treba biti fiksna do kraja otplatnog razdoblja
Igor Vukić
vukic@privredni.hr
T
rgovački sud presudio je prošli tjedan u korist
udruge Potrošač u sporu
o kreditima s valutnom
klauzulom u švicarskim
francima. Nepravomoćnom presudom sudac Radovan Dobronić utvrdio
Po pravomoćnosti
presude, svaki bi
štediša mogao
tražiti povrat
preplaćenog novca
zasebnom tužbom
je da je osam tuženih poslovnih banaka prekršilo Zakon o potrošačima i
Zakon o obveznim odno-
sima. Uz ostalo, kamatne
stope izračunavale su na
štetu građana.
O razlozima rasta kamatnih stopa građani nisu
bili informirani na primjeren način. Korisnici kredita, zatim, nisu bili
dovoljno upoznati s mogućnošću rasta tečaja švicarskog franka.
Banke plaćaju i
sudske troškove
Sudac je stoga naložio
bankama da u roku od 60
dana preračunaju glavnice kredita na kunski iznos
po tečaju koji je vrijedio
na dan podizanja kredita. Na tu glavnicu mora se
potom primijeniti početna
kamatna stopa koja treba
biti fiksna do kraja otplatnog razdoblja. Bankama
je naložio i da plate sudske troškove.
Tuženi su Zagrebačka,
Erste, Splitska, Privredna, Hypo, OTP, Raiffeisen i Sberbanka. Iz njiho-
vih odvjetničkih timova
neslužbeno je najavljena
žalba koja bi pravomoćnost presude mogla odgo-
diti i za nekoliko godina.
No sudac Dobronić sugerirao je bankama da se pokušaju nagoditi s tužitelji-
ma. “Postane li presuda
pravomoćna, pojavit će se
nove tužbe, a one će biti
obilne i dugotrajne. Ima
podloge da i dalje razmišljate o nekom obliku nagodbe”, rekao je sudac.
Po
pravomoćnosti
presude, svaki bi štediša
mogao tražiti povrat preplaćenog novca zasebnom
tužbom. Banke su dodijelile oko 100.000 kredita u
švicarcima, od čega je oko
75.000 stambenih.
Obrazlažući odluku
da banke nisu dovoljno
upoznale korisnike s nestabilnošću tečaja franka, Dobronić je podsjetio
na analizu Međunarodnog monetarnog fonda
iz 1997. koja je prognozirala da će uvođenjem
eura doći do bijega kapitala iz eurozone i pritiska
na franak. “Ako su banke
Banke i restrukturiranje
Restrukturirajte se, sad i odmah
Ni procesi predstečajnih nagodbi nisu potaknuli vlasnike prezaduženih tvrtki na snažniji angažman. Katkad je teško postići
dvije ili tri banke sa suprotstavljenim interesima, ističe Vesna Ciganek-Vuković
Igor Vukić
vukic@privredni.hr
P
roteklih kriznih
godina nisu kroz
restrukturiranje
prolazila samo poduzeća u teškoćama. Možda
i u većem omjeru reforme poslovanja provodili su i uspješni poduzetnici, kako bi izbjegli krizu
i prilagodili se situaciji,
rekla je Vesna CiganekVuković, članica Uprave Raiffeisen banke, na
okruglom stolu Banke i
korporativno restrukturiranje u organizaciji časo-
pisa Banka. Stoga je poručila svim poduzetnicima
da zapamte kako restrukturiranje treba biti trajan
proces, koji ne treba odgađati dok ne bude kasno.
U praksi je, međutim, vlasnike tvrtki teško privoliti na radikalnije poteze.
Odugovlače s davanjem
otkaza, prodajom nerentabilnih djelatnosti ili nekretnina, sporo se odlučuju na promjenu poslovnog
modela. “Češće nas nazovu i kažu - dajte nam još
tri milijuna kuna, samo da
nas ne blokiraju...”, ispričala je bankarica.
Netko mora platiti
račun
Prema njezinim riječima, ni procesi predstečaj-
nih nagodbi nisu potaknuli vlasnike prezaduženih
tvrtki na snažniji angažman. Katkad je teško po-
Loši krediti će i dalje rasti
Udjel loših kredita razmjeran je gospodarskoj aktivnosti
pa će u Hrvatskoj u kratkom roku i dalje rasti postotak
teško naplativih kredita, ocijenio je Slaven Ćurić iz Deloitta. Oporavak u Srednjoj i Istočnoj Europi krenuo je sa
sjevera: u Poljskoj i Češkoj je udjel loših kredita počeo
padati ili stagnira, a na jugu je još loša situacija. Velimir
Šonje iz Arhivanalitike primjećuje da se u Hrvatskoj usporio rast nenaplativih kredita kod najranjivijih, malih i
srednjih poduzeća. Uočen je i rast dodjele novih kredita, što bi mogao biti slabašni znak oporavka. No takav
rast zabilježen je i 2011., pa je uskoro opet uslijedio novi
udar krize, dodao je Šonje.
stići dogovor i zato što su
među vjerovnicima dvije
ili tri banke sa suprotstavljenim interesima. No vlasnik mora pokazati da je
spreman na ustupke, kaže
Vesna Ciganek-Vuković,
ocjenjujući
dosadašnji
proces predstečajnih nagodbi “nezadovoljavajućim”.
Netko na kraju mora
platiti račun, podsjeća
Damir Odak, viceguverner Hrvatske narodne
banke. Prema njegovom
mišljenju, u Hrvatskoj se
tvrtkama dopušta da odgađaju suočavanje s teš-
koćama. Postrožavanje
knjigovodstvenih pravila
natjeralo bi tvrtke na aktivnije restrukturiranje.
Za to bi bile zainteresirane i banke koje žele naplatiti plasmane. Potreban je stalan oprez jer se,
zapravo, ne zna kakvi su
bili rezultati naplate u ranijim krizama. Odak kaže
da su hrvatske banke stabilne i vrlo likvidne, s kapitalnim rezervama gotovo najvećim na svijetu
(jedino Afganistan i Uzbekistan imaju statistički veću kapitalnu adekvatnost banaka). Čak i
21
www.privredni.hr
Broj 3785, 8. srpnja 2013.
( 8 banaka
Europska banka za obnovu i razvoj
Zabi kredit od
60 milijuna eura
tužila udruga Potrošač
obili prvu rundu
koji je vrijedio na dan podizanja kredita. Na tu glavnicu mora se potom primijeniti
A što kažu banke?
Jačati zaštitu potrošača
Nakon što su Zagrebačka, Erste i Privredna banka dostavile Zagrebačkoj burzi očitovanje o presudi Trgovačkog suda,
Uprava Burze odlučila je u petak ponovo dopustiti trgovanje njihovim dionicama. U odgovoru Burzi Erste banka je
naglasila da je riječ o prvostupanjskoj presudi te da će u
drugostupanjskom postupku poduzeti sve potrebne korake kako bi dokazala da je njeno poslovanje bilo u skladu
sa svim hrvatskim pozitivnim propisima. Privredna banka
ističe da presudu smatra u potpunosti činjenično neutemeljenom. Stoga će se žaliti i do odluke Visokog trgovačkog
suda neće postupati po mjerama naloženima u presudi. I
Zaba će uložiti žalbu, a presudu nije htjela komentirati.
Ministar poduzetništva Gordan Maras ocijenio je da će,
kada presuda bude konačna, ona biti stvar hrvatskih banaka, odnosno onih koji su davali kredite, i potrošača
koji su ih uzimali. No banke bi na temelju konačne presude trebale promijeniti dio poslovanja. “Svaki dan trebamo raditi na zaštiti potrošača. Koristite li bilo koju uslugu, počevši od onih najmanjih slova na dnu stranice do
bilo čega drugoga, bitno je da ljudi shvaćaju koju uslugu
koriste, koliki je njezin rizik i što im se može dogoditi u
budućnosti”, rekao je Maras. I ministar financija Slavko
Linić izjavio je da je presuda stvar banaka koje se trebaju ponašati prema odlukama sudova.
to previdjele, znači da su
ignorirale ekonomiju kao
struku”, naglasio je sudac.
Nestabilan franak
Ocijenio je i da potrošači
nisu bili svjesni toga kako
se franak ponaša jer su bili
navikli na tržišna kretanja
njemačke marke.
“Franak je sam po
sebi nestabilan i to je tre-
balo jasno reći. Obveza je
banaka da taj rizik objasne klijentima”, naglasio
je Dobronić. Odbacio je
tvrdnju banaka da je do rasta švicarskog franka došlo zbog globalne gospodarske krize i da se to nije
moglo predvidjeti. Na suđenju su opunomoćenici
banaka rast kamata obrazložili skupljom tržišnom
kamatnom stopom i troškovima kapitala.
“Na kraju je ispalo da
su promjenjive i kamata i
glavnica. Na dugi rok to je
neprihvatljivo i u presudi
sam naglasio da se bankarska praksa treba promijeniti u potpunosti. Rok
ugovaranja treba se skratiti. U promjenjivom svijetu neprihvatljivo je pre-
uzimati obveze na 30
godina”, istaknuo je Dobronić.
Nakon objavljivanja
presude u četvrtak Zagrebačka je burza obustavila trgovanje redovnim
dionicama Zagrebačke,
Privredne i Erste banke.
Burza je od banaka zatražila da im dostavi tekst
presude.
ticaj za rast kreditiranja
daje osjećaj građana da će
imati posao i živjeti bolje
ili poduzetnika da će u budućnosti zaraditi.
Tvrtkama se
dopušta da
odgađaju
suočavanje s
teškoćama, smatra
Damir Odak
Bezidejnost na djelu
Trebalo bi dati više prilika mladim menadžerima pa bi i reakcije na
krizu bile fleksibilnije,
ocijenio je Bernard Jakelić iz Hrvatske udruge poslodavaca. Rast loših kredita povezan je
prema njegovim riječima i sa strukturom gospodarstva. Prije krize imali
smo boom infrastruktur-
no što traže međunarodna
pravila. Rezerve ne utječu
na profitabilnost i kreditnu politiku banaka, smatra Odak. Mnogo veći po-
nih radova pa nije čudo
da 37 posto teško naplativih kredita otpada na
građevinske tvrtke, proizvođače opreme i slično.
Država bi bržim restrukturiranjem javnih tvrtki i
kapitalnim investicijama
trebala potaknuti oporavak, smatra Jakelić.
Raspravu o potrebi restrukturiranja trebali smo
voditi još 2002. godine,
ustvrdio je Tomislav Ćorić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Hrvatsko
gospodarstvo je statično
zadnjih desetljeća, vlada
prilična bezidejnost pa će
biti potreban angažman
svih, od države, banaka
do poduzetnika, da bi se
mijenjali negativni trendovi, ocijenio je Ćorić.
Franjo Luković, predsjednik Uprave Zabe, naglasio je da njegova banka nastoji povećati opseg
i dostupnost kredita za
male i srednje tvrtke, koje
spadaju u najvitalniji dio
domaćeg gospodarstva.
Krediti iz ove ponude mogu se koristiti za
obrtna sredstva, financiranje investicija i proširenje djelatnosti. Ulagači u
projekte energetske učinkovitosti mogu računati i na besplatnu podršku
konzultanata EBRD-a te
na bespovratna poticajna
sredstva EU-a, ako projekt
nakon dovršetka ostvaruje
definiranu razinu ušteda
energije. (I.V.)
*vijesti
Liburnia Riviera
Hoteli kupili Hotele
Cavtat
Liburnia Riviera Hoteli iz Opatije potpisali su
kupoprodajni ugovor te
tako stekli oko 80,8 posto dionica trgovačkog
društva Hoteli Cavtat.
Cavtatska tvrtka je u
2012. ostvarila oko 77,6
milijuna kuna prihoda te
oko 17,4 milijuna kuna
financijskog
rezultata
mjerenog kao neto dobit
plus amortizacija.
dogovor i zato što su među vjerovnicima
da banke iz rezervi moraju podmiriti sve nenaplative kredite (oko 14 posto),
opet bi ostalo više rezervi
Europska banka za obnovu i razvoj dodijelila je Zagrebačkoj banci kredit od 60 milijuna
eura. Banka će od tog
iznosa 40 milijuna eura
proslijediti malim i srednjim poduzećima, a 20
milijuna eura uložit će se
u projekte privatne i komunalne energetske učinkovitosti te u obnovljive
izvore energije.
EBRD prvi put na
ovaj način, suradnjom s
poslovnom bankom, potiče proizvodnju obnovljive energije, istaknuo je
Suma Chakrabarti, predsjednik EBRD-a, na prošlotjednom potpisivanju
ugovora o kreditu. Suradnju sa Zagrebačkom bankom Chakrabarti je ocijenio vrlo uspješnom,
dodajući da će EBRD i
nakon ulaska Hrvatske u
EU nastaviti jeftinim kreditma poticati razvoj privatnog sektora.
Niže narudžbe
zdravstva
Za opremanje bolnica i
laboratorija država je tijekom 2012. godine sklopila ugovore u čak 44 posto manjoj vrijednosti
nego 2011., pa je nakon
dvije godine prvi put zabilježen osjetniji učinak
štednje u ovom segmentu
zdravstva, pokazuje ana-
liza Briefing e-servisa.
Manja potrošnja u zdravstvu najviše se odrazila na najveće ponuditelje: pet njih ugovorilo je
čak 57 posto manju vrijednost nego 2011. Obveznici javne nabave
sklopili su lani ugovore u
vrijednosti od 1,119 milijardi kuna.
Dovršen posao za
Fince
U društvu Končar-Generatori i motori potpisan
je i posljednji certifikat
o preuzimanju opreme i
radova na Hidroelektrani
(HE) Pahkakoski, čime
je završio ciklus obnove elektrana na rijeci Iijoki u središnjem dijelu
Finske za kupca Pohjolan Voima Oy. GIM je od
četiri elektrane na kojima su revitalizirani generatori u razdoblju od
2006. do 2013. godine
dobio ugovore za njih tri
(Haapakoski, Maalismaa
i Pahkakoski). Ukupno
je isporučeno šest novih
statora (po dva za svaku
elektranu) za generatore
snage 24 MVA.
22 SVIJET FINANCIJA
Privredni vjesnik
Broj 3785, 8. srpnja 2013.
Tržište novca Zagreb
Intenziviranje trgovanja uz lagani pad kamata
Kretanje na Tržištu novca Zagreb
Jelena Drinković
U
skladu s najavama u prošlom se
tjednu intenziviralo trgovanje sudionika
Tržišta novca. Naglasak je
posebno na pozajmice s
dužim rokovima dospijeća do mjesec dana. Odnos
ponude i potražnje i dalje
je nepromijenjen, s obzirom na to da se višak lividnosti u sustavu kreće na
razini od oko šest milijardi
kuna. U usporedbi s prethodnim razdobljem kamatne stope su zabilježile
lagani pad pa je prosječna
tjedna stopa iznosila 1,01
posto, dok je presječna
prekonoćna kamatna stopa bila 0,46 posto.
u mil. kn
Ponuda
Potražnja
Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb
Promet
u%
500
1. - 5. 7. 2013.
24. - 28. 6. 2013.
4
400
3
300
2
200
1
100
0
0
1.7.2013.
2.7.2013.
3.7.2013.
Nakon tri tjedna prošlog utorka je održana
aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija. Ostvaren je promet od
220 milijuna kuna kunskih trezoraca, tri milijuna trezorskih zapisa s valutnom klauzulom. Kako
4.7.2013.
5.7.2013.
je na dospijeću ukupno
bilo 996 milijuna kuna,
te 13 milijuna eurskih zapisa, to predstavlja smanjenje duga Ministarstva
financija po osnovi trezorskih zapisa za otprilike 850 milijuna kuna.
Ponajprije zahvaljujući
ponedjeljak
utorak
višku likvidnosti u sustavu i prinosi su zabilježili
pad u odnosu na prethodnu aukciju, pa je kamata na tromjesečni trezorski zapis bila 0,55 posto,
te 1,3 posto na tezorac s
rokom od godinu dana. S
obzirom na značajnu ra-
srijeda
četvrtak
petak
doblja održavanja, te će
8. srpnja biti poznati prinos, kupon i cijena novog
izdanja obveznica s datumom izdanja 10. srpnja,
za očekivati je porast potražnje za kratkoročnim
pozajmicama,
aktivnije trgovanje sudionika na
novčanom tržištu, te blagi porast tržišnih kamatnih stopa.
zliku u količini trezorskih zapisa na dospijeću
i upisanih, stječe se dojam da je većina investitora u fokus stavila novo
izdanje državnih obveznica na domaćem tržištu.
Kako je sljedeći tjedan početak novog raz-
Hrvatsko devizno tržište
Mirovinski fondovi
Pad vrijednosti kune prema devizama
Mali tjedni rast
Kuna je u proteklom tjednu izgubila lipu na vrijednosti prema švicarskom
franku. U petak je franak
Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog obveznog mirovinskog fonda, u proteklom tjednu se povećala za 0,3179 bodova. Zaključna vrijednost iznosila
je 178,337 bodova.
valuta
EUR
Srednji tečaj za devize
AUD
australski dolar
CAD
kanadski dolar
JPY
japanski jen (100)
5,812076
7.49
5,323635
USD
5.82
CHF
6.07
CHF
švicarski franak
6,056265
britanska funta
8,703239
USD
američki dolar
5,809819
EUR
euro
7,481304
6.06
7.47
5.76
6.05
7.46
5.73
6.04
178
7.45
5.70
6.03
176
7.44
2.7.
3.7.
4.7.
5.7.
5.67
FTSE 100
1.7.
2.7.
3.7.
4.7.
5.7.
sokom broju novozaposlenih. Istovremeno stopa
nezaposlenosti je na najnižim razinama u posljednje četiri godine. Na eu-
ropskom tržištu krajem
tjedna rast su predvodili
televizijski operator Sky
Deutschland i Seadrill koji
se bavi vađenjem nafte na
15150
3470
15100
Dow Jones
3460
6300
15050
3450
6200
15000
3440
6100
14950
3430
14900
6000
1.7.
3950
3890
2.7.
3.7.
4.7.
5.7.
CAC40
8100
2.7.
3.7.
4.7.
5.7.
1.7.
15200
DAX
14900
3830
8000
14600
3770
7900
14300
3710
7800
14000
3650
7700
1.7.
2.7.
3.7.
4.7.
5.7.
NASDAQ
3420
1.7.
8200
180
178
2.7.
3.7.
4.7.
5.7.
NIKKEI 225
13700
1.7.
2.7.
3.7.
4.7.
5.7.
1.7.
2.7.
3.7.
4.7.
5.7.
14.6.
24.6.
4.7.
1.7.
2.7.
3.7.
4.7.
6.02
1.7.
2.7.
3.7.
4.7.
5.7.
Kraj tjedna povratio tjedne minuse
6400
179
5.79
Međunarodno tržište kapitala
6500
MIREX - tjedni
182
4.6.
primjena od 6. srpnja 2013. 1.7.
Na američkom tržištu dionice i terminski ugovori su rasli, a cijene zlata
padale nakon objave podataka o neočekivano vi-
MIREX - mjesečni
7.48
5,51312
GBP
Izvor: HNB
kunu. Izgubila je vrijednost i prema euru, no samo
tri lipe pa je tjedan euro
završio na 7,48 kuna.
vrijedio 6,6 kuna. Čak 10
lipa izgubila je prema američkom dolaru pa je krajem
tjedna dolar vrijedio 5,81
morskim bušotinama, nakon pozitivne ocjene njihovog stanja i preporuke za kupovinu američkih
investitora. Krajem tjedna obveznice Portugala,
Španjolske i Italije izgubile su tjedne dobitke. Na
azijskom tržištu značajniji pad predvodio je krajem
tjedna Samsung nakon neočekivanih pet posto nižih
prihoda od prodaje u posljednjem kvartalu.
VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 4. SRPNJA 2013.
Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi)
AZ obvezni mirovinski fond
Erste Plavi obvezni mirovinski fond
PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond
Raiffeisen obvezni mirovinski fond
MIREX
Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi)
Otvoreni DMF-ovi
AZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond
CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond
Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond
Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni DMF-ovi
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond AUTOCESTA RIJEKA-ZAGREB
Auto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ ZABA zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond
CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta
Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR
Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen
Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT
184,0453
184,1100
163,5156
176,1417
178,3370
191,9428
131,1537
153,8220
156,9914
104,9527
119,1382
204,7756
200,3612
216,0716
100,2355
157,1734
135,9098
115,0297
177,5910
121,0046
130,9367
190,5322
163,1869
135,3323
117,2575
154,6469
(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička
sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.
23
www.privredni.hr
Broj 3785, 8. srpnja 2013.
BURZA
UKUPAN TJEDNI PROMET: 1,001 milijuna kuna
Dobitnik tjedna Slavonski ZIF
skraćen porastao je za milijun kuna i iznosio 33,5
milijuna kuna što na tjednoj razini predstavlja rast
od tri posto.
Indeks Crobex je tjedan završio s padom od 0,03 posto, a njegova je posljednja
Iztok Likar
www.hrportfolio.hr
P
roteklog tjedna
redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi u odnosu
na tjedan ranije koji je bio
Top 10
po prometu
Hrvatske telekomunikacije d.d.
Ericsson Nikola Tesla d.d.
Luka Ploče d.d.
ZIF Slavonski d.d.
Valamar Adria Holding d.d.
Turbo certifikat DAX long 2
Dioki d.d.
Ledo d.d.
INA-industrija nafte d.d.
Viro tvornica šećera d.d.
tjedna
promjena
-1,32%
+0,55%
+10,92%
+18,97%
+3,25%
-4,27%
+5,23%
-0,19%
-0,12%
-0,41%
zadnja cijena
175,99
1.460,00
547,00
34,49
151,20
67,00
23,15
7.725,00
4.294,96
610,00
promet
4.850.821,43
2.931.865,46
2.752.951,85
3.053.331,15
2.391.382,79
2.102.571,97
1.562.276,66
1.083.104,16
895.894,08
814.781,16
TJEDNI DIONIČKI PROMET: 33.499.952,69 kn
vrijednost bila 1.804,18 bodova. Indeks Crobex10 tjedan je završio na 1.019,71
bodu što predstavlja rast od
0,03 posto. Obveznički indeksi su korigirani, Crobis
je pao za 0,46 posto, a Crobistr za 0,35 posto.
10 dionica s najvećim
rastom cijene
Turbo certifikat nafta long 1
Hoteli Croatia
Apartmani Medena
HTP Korčula
ZIF Slavonski d.d.
Lošinjska plovidba - holding
Hoteli Cavtat
Luka Ploče
Turbo certifikat DAX short 4
Turbo certifikat DAX short 3
U ovoj godini Crobex je
u plusu 3,67 posto, a Crobex10 bilježi rast od 4,96
posto, dok je obveznički
Crobis u minusu 3,28 posto. Tjedne promjene najlikvidnijih izdanja kretale
tjedna
promjena
+32,28%
+24,99%
+24,98%
+22,97%
+18,97%
+12,61%
+12,50%
+10,92%
+10,20%
+10,10%
zadnja cijena
108,60
99,99
49,99
53,97
34,49
45,00
198,00
547,00
81,00
114,50
promet
23.468,89
9.844,50
9.498,70
251.493,40
3.053.331,15
27.050,37
174.179,04
2.752.951,85
601.406,05
10.603,40
INVESTICIJSKI FONDOVI
Proteklog je tjedna s radom počeo novi fond, Erste Adriatic Bond, a pripojeni su Ilirika Gold i
NETA JIE tako da su sad
aktivna 82 fonda, od čega
je u proteklom tjednu
njih 72 ostvarilo rast vrijednosti, a 10 je fondova zabilježilo pad. Tjedne promjene svih fondova
kretale su se u rasponu
od +2,32 do -1,42 posto.
Ukupno je 15 fondova
poraslo za više od jedan
posto. Među 10 fondova
s najvećim rastom nalazi
se devet dioničkih i jedan
mješoviti fond.
Promatramo li prinose od početka godine, devet fondova bilježi rast
veći od pet posto. Najveći prinos od 16,80 posto ostvario je NETA US
Algorithm, a slijede HPB
Dionički i VB Crobex10
s prinosom od 7,73 odnosno 6,99 posto. Kod mješovitih fondova na vrhu
ljestvice su HI-balanced
s prinosom od 0,99 posto i C-Premium (+0,95
posto). Kod obvezničkih fondova u ovoj godini
najviše su porasli HI-conservative za 1,75 posto i
Capital One za 0,40 posto, dok su kod novčanih
najveći prinos ostvarili
Agram Euro Cash (2,06
posto) i Auctor Cash
(1,25 posto).
Prema prinosu u zadnjih 12 mjeseci naju-
spješniji dionički fond je
Erste Adriatic Equity s rastom od 14,41 posto. Najuspješnije mješovite fondove predvodi ZB global
s rastom od 5,89 posto.
Kod obvezničkih najveći prinos u promatranom
razdoblju ostvario je OTP
euro obveznički s rastom
od 3,93 posto, a novčane
fondove predvodi Agram
Euro Cash s rastom od
4,09 posto i Locusta Cash
(+3,14 posto). (I.L.)
OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI
su se u rasponu od +18,97
posto do -4,27 posto. Ovotjedni dobitnik je Slavonski
ZIF čija je cijena porasla
10 dionica s najvećim
padom cijene
Centar banka d.d.
Turbo certifikat nafta short
ZIF Quaestus nekretnine d.d. (u likv.)
Turbo certifikat DAX long 1
OT-Optima telekom d.d.
Sunčani Hvar d.d.
Magma d.d.
Končar - mjerni transformatori d.d.
Zagrebačka banka d.d.
Genera d.d.
tjedna promjena
-0,03%
+0,03%
-0,46%
-0,35%
zbog najave isplate dividende. Rast je iznosio 18,97
posto, a zadnja cijena trgovanja bila je 34,49 kuna.
tjedna
promjena
-53,86%
-28,41%
-18,94%
-16,46%
-16,17%
-11,88%
-10,94%
-10,00%
-7,98%
-7,29%
Valuta
KD Victoria
HI-growth
Raiffeisen World
ZB euroaktiv
ZB trend
FIMA Equity
KD Prvi izbor
Ilirika JIE
Raiffeisen Central Europe
PBZ Equity fond
HPB Dionički
Erste Adriatic Equity
NETA Global Developed
ZB aktiv
NETA Rusija
NETA BRIC
Capital Two
Ilirika Azijski tigar
PBZ I-Stock
HPB Titan
HPB WAV DJE
Platinum Global Opportunity
KD Nova Europa
OTP indeksni
Platinum Blue Chip
NETA MENA
OTP MERIDIAN 20
A1
NETA US Algorithm
NETA New Europe
NETA GDEM
OTP Europa Plus
Ilirika BRIC
VB CROBEX10
KD Energija
ZB BRIC+
Raiffeisen Prestige Equity
Allianz Equity
Novi obveznički fond
S radom je započeo Erste
Adriatic Bond, novi obveznički fond, izvijestio
je Erste Invest. Riječ je o
fondu namijenjenom ulaganjima fizičkih i pravnih
osoba, na preporučeno razdoblje od barem dvije godine, kako bi se ostvario
odgovarajući prinos na uložena sredstva. Sva ulaganja
u novi fond do 30. rujna bit
će oslobođena obračunavanja i naplate izlaznih naknada, bez obzira na trajanje i iznos ulaganja.
od 27. 6. do 4. 7. 2013. godine
Vrijednost udjela
*Tjedna
promjena [%]
DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS
kn
€
€
€
€
kn
kn
€
€
kn
kn
€
kn
kn
€
€
kn
€
kn
€
€
$
kn
kn
€
kn
€
kn
kn
kn
€
€
€
kn
kn
€
€
€
13,6898
8,5568
116,4300
119,1100
129,7400
52,8508
10,9684
121,4812
45,4600
66,7364
85,5615
76,1200
91,8040
97,0300
26,2419
18,1411
64,6074
44,5091
53,6530
66,5352
103,2052
12,3955
5,8084
37,9922
88,8429
487,4670
78,1687
82,5900
140,5397
92,6571
8,5292
111,4359
73,5646
96,7815
8,7604
79,1000
108,5100
116,1401
2,32
0,69
0,64
1,52
1,04
1,71
-0,10
1,05
0,26
0,35
1,46
1,26
-0,71
0,63
1,98
-1,42
0,13
0,66
0,47
0,91
1,29
0,25
0,86
0,56
0,66
1,80
1,39
0,76
1,65
-0,17
-0,91
0,80
0,35
0,49
0,76
1,07
0,05
1,22
€
kn
€
136,8900
90,2254
10,3250
0,96
-0,09
0,51
MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS
ZB global
PBZ Global fond
HI-balanced
zadnja vrijednost
1.804,1800
1.019,7100
100,3395
121,4472
zadnja cijena
29,99
65,50
23,50
107,10
6,79
23,00
1,71
1.350,00
29,17
42,60
promet
3.778,74
452.658,76
14.709,50
11.362,05
414.573,27
7.774,60
231.787,80
16.200,00
120.834,58
1.088,00
*vijesti
Velika većina u plusu
Naziv(fond)
index
Crobex
Crobex10
Crobis
Crobistr
Naziv(fond)
Raiffeisen Balanced
ICF Balanced
HPB Global
OTP uravnoteženi
KD Balanced
NETA Emerging Markets Balanced
C-Premium
Agram Trust
NETA GBEM
Allianz Portfolio
Raiffeisen Prestige
VB SMART
€
kn
kn
kn
kn
kn
kn
kn
€
kn
€
€
117,3600
100,8000
77,1175
92,4327
7,6319
69,7408
4,7398
56,9090
8,3630
120,6654
89,5200
95,2696
*Tjedna
promjena [%]
0,54
0,77
1,31
0,16
0,84
-0,13
0,74
-1,18
-1,22
0,42
0,84
0,60
€
€
€
€
€
kn
€
€
€
169,4500
12,1283
150,7300
105,8725
121,5500
178,8019
133,3168
118,8656
99,9700
0,09
0,26
0,37
0,44
0,40
0,15
0,40
0,05
N/A
kn
kn
€
€
kn
kn
kn
$
kn
kn
kn
€
kn
€
kn
€
€
kn
kn
€
140,4650
172,1510
147,1344
135,2338
153,7200
147,4900
147,1471
127,8230
140,3173
129,9823
124,3627
11,7029
115,9561
112,9500
106,1799
103,7800
104,0861
1281,9795
103,3863
100,5843
0,02
0,01
0,02
0,03
0,01
0,02
0,03
0,01
0,02
0,02
0,05
0,11
0,02
0,12
0,02
0,03
0,04
0,03
0,00
0,05
Valuta
Vrijednost udjela
OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS
ZB bond
HI-conservative
Raiffeisen Bonds
PBZ Bond fond
Erste Bond
Capital One
HPB Obveznički
OTP euro obveznički
Erste Adriatic Bond
NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS
PBZ Novčani fond
ZB plus
ZB europlus
PBZ Euro Novčani
Raiffeisen Cash
Erste Money
HI-cash
PBZ Dollar fond
HPB Novčani
OTP novčani fond
VB Cash
Agram Euro Cash
Allianz Cash
Erste Euro-Money
Auctor Cash
Raiffeisen euroCash
HPB Euronovčani
Locusta Cash
NETA MultiCash
OTP euro novčani
Janaf povećava
kapital i isplaćuje
dividendu
Glavna skupština Jadranskog naftovoda krajem kolovoza bi trebala donijeti
odluku o povećanju temeljnog kapitala, i to iz dijela neto dobiti ostvarene u
prošloj godini, dok bi dio
dobiti bio osiguran za dividendu koja bi iznosila 20,36
kuna po dionici. Janaf je
2012. godinu završio s neto
dobiti u iznosu višem od
95,8 milijuna kuna, od čega
bi se najveći dio zadržao u
društvu, kroz povećanje temeljnog kapitala te unos u
zakonske pričuve i zadržanu dobit. Glavnoj skupštini, koja je zakazana za 30.
kolovoza, predlaže se da se
20,5 milijuna kuna prošlogodišnje dobiti isplati kao
dividenda, a da se glavnina
lanjske dobiti, odnosno više
od 70,5 milijuna kuna, unese u temeljni kapital tvrtke.
ENT ugovorio nove
poslove
Kompanija Ericsson Nikola Tesla ugovorila je na domaćem i tržištima susjednih zemalja nove poslove u
vrijednosti većoj od 44 milijuna kuna. U tvrtki kažu
kako su ugovoreni poslovi prvenstveno vezani uz
modernizaciju i proširenje
mobilnih i fiksnih mreža.
Dukat se širi u
Bugarsku
Tvrtka Dukat je najavila
osnivanje nove kompanije u Bugarskoj. Početkom
mjeseca Uprava Dukata
je donijela odluku kojom
se osniva novo trgovačko društvo u Bugarskoj,
Lactalis Bulgaria EOOD,
Sofija. Dukat je osnivač
novog društva sa 100 posto
poslovnog udjela.
Manje kredita
Prema podacima HNBa ukupni krediti banaka
na kraju svibnja su iznosili 286,3 milijarde kuna,
što je za 1,5 milijardi kuna
odnosno za 0,5 posto manje nego na kraju travnja.
Tome je pridonio pad deviznih kredita i kredita uz
valutnu klauzulu, pri čemu
je na njihov pad u kunama izraženog stanja zasigurno djelomično utjecalo i jačanje kune u odnosu
na euro za 0,6 posto u promatranom razdoblju, piše u
analizi Raiffeisen banke. U
nastavku godine analitičari
RBA ne očekuju značajnije promjene iznosa kredita.
Tjedni gospodarski
TV magazin
SPTV
ponedjeljak 19:20
srijeda
12:30 (REPRIZA)
VTV Varaždin
četvrtak 12:00
srijeda
13:30 (REPRIZA)
VKTV Vinkovci
srijeda
22:00
četvrtak 17:00 (REPRIZA)
TV NOVA Pula
srijeda
21:30
subota
16:00 (REPRIZA)
SBTV Slavonski Brod
petak
21:15
VOX Zadar
srijeda
21:30
četvrtak 15:30 (REPRIZA)
Poljoprivredna TV Požega
ponedjeljak 16:35
SRCE TV Čakovec
četvrtak 21:45
petak
14:45 (REPRIZA)
GTV ZADAR
četvrtak 21:30
nedjelja 22:30 (REPRIZA)
ponedjeljak 12:00 (REPRIZA)
ponedjeljak 21:30 (REPRIZA)
TV ŠIBENIK
TV ŠIBENIK
srijeda
21:00
nedjelja 22:30 (REPRIZA)
TV JADRAN Split
srijeda
00:00
ponedjeljak 23:45 (REPRIZA)
DUTV Dubrovnik
srijeda
20:15
subota
15:45 (REPRIZA)

Trgovački sud u Rijeci prihvatio samo šest posto zatraženih nagodbi

Teximp otvorio novi

FORMULA ZA UŠTEDU I INVALIDNOST VLAKOM NA POSAO UZ

ispis - Hrvatski sindikat pošte

Pročitajte članak objevljen u časopisu COSMOPOLITAN

PDF dokument o rezultatima MZOS-a možete skinuti ovdje

Zašto Hrvatska nije trebala pristupiti Europskoj Uniji

ovdje - Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo

Otvori PDF - Europska poduzetnička mreža Hrvatske

ulaGanJa Ipak Ima - e