Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Unsko-sanski kanton
Općina Velika Kladuša
JU CENTAR ZA SOCIJALNI RAD
VELIKA KLADUŠA
Bosnia and Herzegovina
Federation of Bosnia and Herzegovina
Una-Sana canton
Municipality of Velika Kladuša
CENTER FOR SOCIAL WORK
VELIKA KLADUSA
IZVJEŠTAJ O RADU
JU CENTAR ZA SOCIJALNI RAD VELIKA KLADUŠA ZA
2013. GODINU SA IZVJEŠTAJEM O RADU UPRAVNOG
ODBORA
Velika Kladuša, april 2014.godine
Adresa: Cazinska br. 3, 77230, Velika Kladuša
Telefon/fax: 00387(0)37/775-065, www.czsr-velikakladusa.ba, E-mail: info@czsr-velikakladusa.ba
Žiro račun: KIB: 1980011080001093, Raiffeisen bank dd: 161035004293001
1
SADRŽAJ
I UVOD ..................................................................................................................................... 3
II OSNOVNE INFORMACIJE O USTANOVI .................................................................... 4
1. Unutrašnja organizacija i sistematizacija radnih mjesta ......................................... 4
2. Uslovi u kojim djeluje i opremljenost Ustanove ........................................................ 5
III DJELOKRUG RADA USTANOVE ................................................................................. 6
1. Zakonska regulativa .................................................................................................... 7
2. Ostvarivanje saradnje ................................................................................................. 8
IV REALIZIRANE AKTIVNOSTI U 2013. GODINI ......................................................... 8
1. Socijalna zaštita ............................................................................................................ 8
1.1. Osnovna prava lica sa invaliditetom ................................................................... 9
1.2. Stalna novčana pomoć ........................................................................................ 10
1.3. Druge materijalne pomoći .................................................................................. 12
1.3.1. Jednokratna novčana pomoć ...................................................................... 12
1.3.2. Subvencioniranje troškova dženaze/sahrane .............................................. 12
1.4. Smještaj u drugu porodicu ................................................................................. 12
1.5.Smještaj u ustanovu socijalne zaštite ................................................................. 13
1.5.1. Smještaj punoljetnih lica u ustanovu socijalne zaštite ................................ 13
1.5.2. Smještaj maloljetnih lica u ustanovu socijalne zaštite ................................ 14
2. Zaštita civilnih žrtava rata ........................................................................................ 15
2.1. Civilne žrtve rata ................................................................................................ 16
2.2. Posebna kategorija civilnih žrtava rata ............................................................. 17
2.3. Članovi porodice civilne žrtve rata .................................................................... 17
2.4. Pregled cjelokupnog stanja civilnih žrtava rata u 2013. godini ...................... 19
3. Zaštita porodice s djecom .......................................................................................... 20
3.1. Priznavanje prava na naknadu umjesto plaće ženi majci
u radnom odnosu i priznavanje prava na jednokratnu novčanu
naknadu ženi majci koja nije u radnom odnosu ............................................... 20
3.2. Zdravstvena zaštita ............................................................................................. 21
3.3. Kategorizacija djece i omladine ometane u psihofizičkom razvoju ................ 23
4. Porodična zaštita ........................................................................................................ 23
4.1. Porodični odnosi .................................................................................................. 23
4.2. Ostvarivanje alimentacionih zahtjeva BiH državljana
prema inostranstvu .............................................................................................. 24
4.3. Starateljstvo nad maloljetnim i punoljetnim licima ......................................... 24
4.4. Usvojenje ............................................................................................................. 25
4.5. Maloljetnička delikvencija ................................................................................. 26
4.6. Nasilje u porodici ................................................................................................ 28
V PREGLED CJELOKUPNOG STANJA BROJA KORISNIKA .................................... 31
VI IZVJEŠTAJ O RADU UPRAVNOG ODBORA ........................................................... 32
VII ZAKLJUČAK ................................................................................................................. 33
2
I UVOD
JU Centar za socijalni rad Velika Kladuša je u toku 2013. godine djelovala u okviru
ciljeva i zadataka utvrđenih Programom rada ove ustanove za 2013. godinu i nadležnosti koje
proizlaze iz odredbi Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtva rata i zaštite
porodice s djecom F BiH, Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice
s djecom USK, Porodičnog zakona F BiH i drugih zakonskih i podzakonskih propisa.
Cjelokupan rad ustanove se temeljio na principima hitnosti u rješavanju zahtjeva,
poštivanju ljudskih prava, ravnopravnog pristupa prema svim građanima Općine Velika
Kladuša, dakle bez diskriminacije po bilo kom osnovu, pružanju usluga socijalnog i
savjetodavnog rada, pravne i psihološke pomoći, a sve u cilju pružanja što kvalitetnijih i boljih
usluga našim građanima.
Nesebičan i predan angažman i trud zaposlenika ove ustanove rezultira činjenicom da
ova ustanova iz godine u godinu postiže sve bolje rezultate rada, a kvalitet pruženih usluga
građanima se povećava, unatoč brojnim poteškoćama s kojima je ustanova suočena. Ove
poteškoće se ogledaju prvenstveno u neadekvatnim uslovima u kojima ustanova djeluje,
nepopunjenoj kadrovskoj strukturi, ograničenim financijskim mogućnostima i
nezadovoljavajućim zakonskim rješenjima u segmentima socijalne i porodične zaštite.
Aktuelna ekonomska situacija u državi se posebno reflektira na sektor socijalne i
porodične zaštite, pa ova Ustanova nije u mogućnosti pružiti financijsku pomoć licima u stanju
socijalne potrebe u optimalnoj mjeri. Naime, socijalna davanja koja se financiraju iz Budžeta
USK-a su u izvještajnom periodu bila daleko neredovitija nego je to bio slučaj u prethodnim
godinama, pa je tako sa 31.12.2013. godine stalna novčana pomoć isplaćena za mjesec august
2013. godine, naknada porodiljama u radnom odnosu i van radnog odnosa za mjesec maj 2013.
godine, isplate civilnim žrtvama rata za mjesec oktobar 2013. godine, smještaj u drugu porodicu
za mjesec oktobar 2013. godine, smještaj u ustanove za mjesec juni 2013. godine i dodatak za
tuđu njegu i pomoć od strane drugog lica za mjesec august 2013. godine.
Unatoč poteškoćama Ustanova je uspjela uz maksimalne napore odgovoriti brojnim
zahtjevima lica u stanju socijalne potrebe, u ogromnoj mjeri sanirati stanje socijalnih problema,
posebno kroz jednokratne novčane pomoći, te postići ogromne rezultate u područjima kako
socijalne zaštite, tako i zaštite civilnih žrtava rata, zaštite porodice s djecom i drugih vidova
porodično-pravne zaštite.
Postignuti rezultati će biti prezentirani kroz ovaj izvještaj, obrađivanjem svakog
pojedinog vida socijalne i porodične zaštite ponaosob, izvještaj će obuhvatiti i izvještaj o radu
upravnog odbora.
3
II OSNOVNE INFORMACIJE O USTANOVI
JU Centar za socijalni rad Velika Kladuša kao ustanova sa javnim ovlaštenjima djeluje
na teritorijalnom području Općine Velika Kladuša. Općina Velika Kladuša se prostire na 331,55
m2 površine i prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine broji
44.770 stanovnika1. Teritorij Općine Velika Kladuša je administrativno podijeljen na 14
mjesenih zajednica. JU Centar za socijalni rad Velika Kladuša osnovana je Odlukom Općinskog
vijeća Općine Velika Kladuša br. 01-05-171/2000 od 15.12.2000. godine. Međutim, začeci
socijalne zaštite na području Općine Velika Kladuša datiraju iz 1963. godine, kada je počela sa
djelovanjem Služba socijalne zaštite koja je bila u okviru Općinskog organa uprave i imala je
jednog referenta socijalne zaštite. Usljed izražene potrebe tadašnji općinski organi uviđaju da
je potrebno socijalnu zaštitu organizirati kao samostalnu djelatnost, pa je 1978. godine kupljena
poslovna zgrada i osnovan SIZ za socijalnu i dječiju zaštitu Velika Kladuša. SIZ za socijalnu i
dječiju zaštitu se 1990. godine transformiše u Centar za socijalni rad.
U sljedećem tabelarnom prikazu su dati osnovni podaci o Ustanovi:
Naziv ustanove
Sjedište
Telefon/fax
e-mail adresa
JU Centar za socijalni rad Velika Kladuša
Ul. Cazinska br. 3, 77.230 Velika Kladuša
037/ 770-409, 037/775-065, 037/ 775-067
info@czsr-velikakladusa.ba
Identifikacijski broj
Direktor Ustanove
4263200890006
Veljačić Emira, dipl. mng. u soc. politici i soc. zaštiti
Hušić Jasmin, predsjednik
Milojković Dragana, član
Abdić Agan, član
Upravni odbor
Ukupan broj zaposlenih na dan
11 zaposlenih i 2 pripravnika
31.12.2013.godine
Tabela br.1 (Osnovni podaci o Ustanovi)
Ustanova posjeduje sljedeće normativne akte:
1. Pravila JU Centar za socijalni rad Velika Kladuša;
2. Poslovnik o radu Upravnog odbora JU Centar za socijalni rad Velika Kladuša;
3. Pravilnik o radu, unutrašnjoj organizaciji rada i sistematizaciji radnih mjesta JU Centar
za socijalni rad Velika Kladuša;
4. Pravilnik o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti uposlenih u JU Centara za socijalni
rad Velika Kladuša;
5. Pravilnik o zaštiti na radu i zaštiti od požara u JU Centar za socijalni rad Velika Kladuša;
6. Pravilnik o kućnom redu u JU Centar za socijalni rad Velika Kladuša.
1. Unutrašnja organizacija i sistematizacija radnih mjesta
JU Centar za socijalni rad Velika Kladuša ima 11 zaposlenika i 2 pripravnika.
Unutrašnja organizacija rada funkcionira prema odredbama Pravilnika o radu,
unutrašnjoj organizaciji rada i sistematizaciji radnih mjesta JU Centar za socijalni rad Velika
Kladuša, a poslovi su razvrstani po referatima u skladu sa opisom poslova za svako pojedino
radno mjesto.
1
Preliminarni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini u 2013. godini,
Saopštenje Agencije za statistiku BiH br. 1/2013 od 05.11.2013. godine;
4
U pogledu sistematizacije radnih mjesta treba naglasiti da Ustanova nema popunjenu
kadrovsku strukturu. Od mjeseca augusta 2013. godine Ustanova nema zapolenog vozača, a
budući da je veliki dio posla koje zaposleni obavljaju terenskog karaktera, ovo predstavlja veliki
hendikep u kvalitetnom pružanju usluga građanima.
Sa danom 31.12.2013.godine pregled predviđenog broja izvršilaca i broja zaposlenih
izvršilaca izgleda ovako:
R.broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Naziv radnog mjesta
Direktor
Pravnik
Socijalni radnik
Edukator rehabilitator
Psiholog
Saradnik za socijalnu i zdravstvenu
zaštitu
7. Šef računovodstva
8. Blagajnik
9. Referent administrativnih poslova
10. Vozač –domar
11. Čistač –kuhar
Pravilnikom
predviđeni broj
izvršilaca
1
2
5
1
1
1
Broj izvršilaca
sa 30.12.2013.
1
1
1
1
1
1
1
1
0
1
1
2
3
0
1
0
Tabela br. 2 (Prikaz broja zaposlenih)
2. Uslovi u kojima djeluje i opremljenost Ustanove
Zgrada JU Centar za socijalni rad Velika Kladuša nalazi se u užem dijelu grada.
Površina zgrade, odnosno radnih prostorija iznosi 129 m2, a površina dvorišta zgrade 204 m2.
Ustanova ima 10 kancelarija, od toga raspolaže sa osam kancelarija, dok preostale dvije
prostorije koristi JU „Socijalno-pedagoška životna zajednica“ Bihać. Zgrada je starije gradnje,
a najveći problem je neomogućen pristup licima sa invaliditetom. Ustanova nema angažiranog
zaštitara, pa se cirkulacija stranaka po prostorijama ustanove odvija nekontrolirano i veoma
često dolazi do ekcesnih situacija, čime se dovodi u pitanje fizička sigurnost zaposlenih.
Drugim riječima, strankama je na ovaj način omogućeno nesmetano ulaženje u prostorije
ustanove, a imajući u vidu da u ustanovu svakodnevno dolaze duševni bolesnici, alkoholizirane
osobe i slično, te da su zaposlenici često primorani tražiti intervencije policije, jasna je potreba
da za postojanjem zaštitara.
U toku 2013. godine u okviru Projekta „Jačanje mreže socijalne sigurnosti i jačanje
Centara za socijalni rad“, koji je odobren od Federalnog ministarstva rada i socijalne politike
Sarajevo u saradnji sa Svjetskom bankom, implementiran preko implementacione jedinice PIU
SESER u iznosu od 13.800,00 KM na zgradi Ustanove je kompletno zamijenjen krov.
Ustanova posjeduje automobil marke Opel Corsa. Automobil je dotrajao, neispravan i
nesiguran za vožnju. Ovo je veliki problem ako se ima u vidu da se veliki dio posla zaposlenih
ove ustanove zahtjeva terenski rad, te obilazak štićenika ove ustanove smještenih u ustanovama
socijalne zaštite van Unsko-sanskog kantona.
5
III DJELOKRUG RADA USTANOVE
Djelokrug rada Ustanove odvijao je u toku 2013. godine u okviru registrovane
djelatnosti i nadležnosti koje proizlaze iz propisa koji regulišu oblast socijalne i porodične
zaštite, a obuhvatao je slijedeće aktivnosti:
- primjena i provođenje oblika socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata, zaštite
porodice sa djecom, zaštite odgojno zanemarene i zapuštene djece, te učestvovajne u
izvršavanju odgojnih mjera i mjera zaštite nadzora;
- neposredno pružanje usluga socijalnog rada i stručne pomoći na eliminisanju uzroka i
posljedica izazvanih stanjem socijalne potrebe, poremećenih bračnih i porodičnih
odnosa i drugih oblika asocijalnog ponašanja;
- poslovi organa starateljstva utvrđeni Porodičnim zakonom F BiH i drugim propisima;
- rješavanje u prvom stepenu zahtjeva za ostvarivanje prava iz svoje nadležnosti, a u
skladu sa zakonom i drugim propisima;
- trebovanja i isplate novčanih primanja za korisnike pojedinih oblika socijalne zaštite,
zaštite civilnih žrtava rata i porodice sa djecom, te naknade porodiljama;
- regulisanje zdravstvene zaštite određenim kategorijama u skladu sa zakonom i drugim
propisima;
- saniranje poremećenih bračnih i porodičnih odnosa;
- vođenje postupaka u vezi sa kategorizacijom djece i omladine ometane u psihofizičkom
razvoju, njhovoj rehabilitaciji i osposobljavanju u nadležnim ustanovama;
- vođenje postupaka u rješavanju alimentacionih zahtjeva iz inostranstva, a u skladu sa
Konvencijom o ostvarivanju alimentacionih zahtjeva u inostranstvu od 20. juna
1956.godine;
- poslovi koji su Krivičnim zakonom FBiH i Zakonom o krivičnom postupku FBIH za
maloljetne izvršioce krivičnih djela stavljeni u nadležnost organa starateljstva;
- proučavanje pitanja i vršenje stručnih poslova koji zahtjevaju primjenu metoda
upravnog, socijalnog, pedagoškog i drugog stručnog rada;
- rad na suzbijanju prosijačenja, alkoholizma, narkomanije, prostitucije i drugih oblika
asocijalnog ponašanja;
- izvršvanje mjera pojačanog nadzora organa starateljstva prema maloljetnim učiniocima
krivičnih djela izrečene od strane nadležnog suda;
- davanje mišljenja i ukazivanje na činjenice koje su od važnosti za donošenje pravične
sudske odluke u postupku prema maloljetnicima;
- saradnja sa kazneno popravnim ustanovama i zavodima u cilju zbrinjavanja porodice
kada se nosilac domaćinstva nalazi na izdržavanju kazne;
- prikupljanje, sređivenje i vođenje evidencije o korisnicima socijalne zaštite, oblicima i
uslugama socijalne zaštite, civilnim žrtvama rata, zaštiti porodice sa djecom,
porodiljama i drugim vidovima usluga. Na traženje dostava podataka sa evidencije
nadležnim organima i institucijama;
- izdavanje uvjerenja iz službene evidencije Ustanove;
- podonošenje izvještaja o radu i finansijskom poslovanju;
- donošenje programa rada i plana finansijskog poslovanja;
- pružanje savjetodavnih usluga i stručne pomoći pojedincu, porodici i grupama građana;
- uspostava suradnje sa građanima, mjesnim zajednicama, pravnim licima, udruženjima
građana, humanitarnim organizacijama, zdravstvenim ustanovama, školama,
pravosudnim i drugim organima i institucijama koji mogu doprinijeti unaprijeđenju
kvaliteta socijalnog rada;
- i drugi poslovi u skladu sa zakonom i drugim propisima.
6
1. Zakonska regulativa
Osnovna prava iz socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom
regulisana su federalnim i kantonalnim zakonom, na način da federalni zakon samo uređuje
osnovna prava iz ovih oblasni i daje osnovne smjernice, a priznavanje prava je u nadležnosti
kantona i općina. Imajući u vidu različitu ekonomsku moć kantona, to se i obim prava i novčana
davanja razlikuju od kantona do kantona. Bitno je naglasiti da Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti
civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom USK nije usklađivan sa izmjenama koje je
pretrpio federalni zakon, te da Unsko-sanski kanton ne priznaje građanima određeni broj prava,
iako su ista zakonom predviđena (osposobljavanje za život i rad, kućna njega i pomoć u kući,
dodatak za djecu, jednokratna pomoć za opremu novorođenog djeteta, pomoć u prehrani djeteta
do 6 mjeseci i dodatna ishrana za majke dojilje, posebni psihosocijalni tretman bračnih drugova
koji žele djecu i trudnica, smještaj djece uz osiguranu ishranu u ustanovama predškolskog
odgoja, osiguranje jednog obroka u vrijeme nastave u školama osnovnog obrazovanja i
školarine i stipendije đacima i studentima).
JU Centar za socijalni rad Velika Kladuša u svom radu provodi sljedeće propise:
1. Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom
F BiH ("Službene novine F BiH", broj: 36/99, 54/04, 39/06 i 14/09),
2. Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodica sa djecom Unsko
sanskog kantona ("Službeni glasnik USK",br. 5/00, 7/01), pored navedenog Zakona iz
oblasti socijalne zaštite tu su još i Instrukcije o visini novčanih iznosa koje se isplaćuju po
Zakonu o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom br. 0941-5265-1/04 od 15.04.2005.godine, Upustvo o provođenju odredbi Zakona socijalnoj
zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom koje reguliše prava naknade
plaće ženi majci u radnom odnosu ("Službeni glasnik USK", br.7/01),
3. Porodični zakon F BIH („Službene novine F BIH“, br. 35/05 i 41/05),
4. Zakon o zaštiti od nasilja u porodici („Službene novine F BIH“, br. 28/13),
5. Krivični zakon F BIH („Službene novine F BIH“, br. 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05,
42/10, 42/11),
6. Zakon o Krivičnom postupku F BIH („Službene novine F BIH“, br. 03/03, 32/03, 36/03,
26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09,
16/09, 93/09, 72/13),
7. Pravila o odgojnim preporukama, o odgojnim mjerama i kažnjavanju maloljetnika
(„Službene novine FBIH“, br. 43/98),
8. Zakon o zaštiti lica sa duševnim smetnjama („Službene novine F BIH“, br. 37/01 i 40/02),
9. Uredba o primjeni odgojnih preporuka prema maloljetnicima („Službene novine F BIH“,
br. 6/09),
10. Memorandum o razumijevanju o pravnoj pomoći i službenoj saradnji u oblasti izvršenja
mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja izrečenih u krivičnom postupku
između Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko
Distrikta BiH („Službeni glasnik BiH“, br. 44/06),
11. Zakon o radu F BIH („Službene novine F BIH“, br. 43/99, 32/00 i 29/03),
12. Zakon o upravnom postupku („Službene novine F BIH“, br. 2/98 i 48/99),
13. Odluka Vlade Unsko sanskog kantona o utvrđivanju prava na zdravstveno osiguranje br.
03-017-1804/05 od 29.06.2005.godine,
14. Instrukcije o primjeni odluke Vlade Unsko sanskog kantona br. 03-017-1804/05 od
11.10.2005.godine i drugi zakoni.
7
2. Ostvarivanje saradnje
U svom radu JU Centar za socijalni rad Velika Kladuša je i u toku 2013. godine ostvarivala
kontinuiranu saradnju sa:
- Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike Sarajevo,
- Kantonalnim ministarstvom zdravstva, rada i socijalne politike Bihać,
- Općinskim načelnikom i Općinaskim vijećem Općine Velika Kladuša,
- Mjesnim zajednicama sa područja općine Velika Kladuša;
- preduzećima, osnovnim i srednjim školama, omladinskim i dječijim organizacijama, raznim
udruženjima na nivou općine, kantona i šire;
- organizacijama socijalne zaštite, posebno ustanovama i zavodima u kojima su smještena
maloljetna i punoljetna lica sa područja naše općine;
- sa nadležnim organima i ustanovama kao što su: općinski sudovi, Tužilaštvo USK-a.
Policijska uprava Velika Kladuša, Dom zdravlja Velika Kladuša i drugim organima i
ustanovama;
- sa humanitarnim i humanim organizacijama i udruženjima;
- sa centrima za socijalni rad sa područja drugih općina.
Cilj saradnje sa ovim subjektima je efikasnije provođenje sistema socijalne i porodične
zaštite građana.
IV REALIZIRANE AKTIVNOSTI U 2013. GODINI
1. Socijalna zaštita
Socijalna zaštita je organizirana djelatnost u Federaciji, usmjerena na osiguranje socijalne
sigurnosti njenih građana i njihovih porodica u stanju socijalne potrebe. Korisnici socijalne
zaštite su:
- djeca bez roditeljskog staranja,
- odgojno zanemarena djeca,
- odgojno zapuštena djeca,
- djeca čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama,
- osobe sa invaliditetom i osobe ometene u fizičkom i psihičkom razvoju,
- materijalno neosigurane i za rad nesposobne osobe,
- stare osobe bez porodičnog staranja,
- osobe s društveno negativnim ponašanjem,
- osobe i porodice u stnju socijalne potrebe kojima je, uslijed posebnih okolnosti, potreban
odgovarajući oblik socijalne zaštite;
- disfunkcionalna porodica,
- lica i porodice koje nemaju dovoljno prihoda za podmirenje osnovnih životnih potreba. 2
Prema odredbama federalnog i kantonalnog zakona prava iz socijalne zaštite su: novčana
i druga materijalna pomoć, osposobljavanje za život i rad, smještaj u drugu porodicu, smještaj
u ustanovu socijalne zaštite, usluge socijalnog i drugog stručnog rada, kućna njega i pomoć u
kući i drugi oblici zaštite koje propisuju općina i kanton.
Iako zakon predviđa sva ova prava u segmentu socijalne zaštite, u praksi Kantonalno
ministartvo zdravstva, rada i socijalne politike Bihać finansira samo određeni broj prava koja
2
Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom USK („Sl. glasnik USK“, br.
5/00 i 7/01).
8
je i naša Ustanova u toku 2013. godine priznavala korisnicima, a biće u daljem izlaganju
prezentirana.
1.1. Osnovna prava lica sa invaliditetom
Osobe koje mogu ostvariti pravo kao neratni invalidi su Zakonom o izmjenama i
dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom
Federacije BiH (Zakon o neratnim invalidima) osobe koje su od strane Instituta za medicinsko
vještačenje ocjenjene sa 90% i 100% oštećenja organizma i čiji Nalaz i mišljenje Instituta
pravosnažan na dan podnošenja zahtjeva JU Centar za socijalni rad.
Također ovim izmjenama i dopunama definisana je i visina naknade kako je prikazano
u tabeli:
R/br
Grupa po stepenu oštećenja
Stepen invaliditeta
Iznos lične
organizma
invalidnina u KM
1.
I GRUPA
100%
109,76 KM
2.
II GRUPA
90%
82,32 KM
Tabela br. 3 (Lična invalidnina – neratni invalidi)
U skladu sa navedenim Zakonom pravo kao neratni invalidi ostvarili su :
Maloljetni Punoljetni
Vrsta oštećenja
korisnici
korisnici
SLIJEPA I SLABOVIDNA LICA
1
19
GLUHA I NAGLUHA LICA
1
9
LICA SA POREMEĆAJIMA U GOVORU I GLASU
3
27
LICA SA TJELESNIM OŠTEĆENJIMA I TRAJNIM
32
272
SMETNJAMA U FIZIČKOM RAZVOJU
LICA SA SMETNJAMA U PSIHIČKOM RAZVOJU
11
41
LICA SA KOMBINOVANIM SMETNJAMA
16
149
64
517
UKUPNO
Tabela br. 4 (Neratni invalidi prema vrsti oštećenja organizma)
Osobe sa invaliditetom mogu ostariti pravo na dodatak za njegu i pomoć od strane drugog
lica te pravo na ortopedski dodatak.
Dodatak za njegu i pomoć od strane drugog lica je podijeljen u dvije grupe:
1. I grupa se odnosi na civilne invalide koji nisu u stanju, odnosno nesposobni su da
zadovoljavaju osnovne životne potrebe bez pomoći drugog lica i potrebna im je stalna
njega i pomoć (274,40 KM),
2. II grupa se odnosi na civilne invalide koji nisu u stanju, odnosno nesposobni su da
zadovoljavaju neke (dakle ne sve) bitne životne potrebe bez pomoć drugog lica (137,20
KM ).
Ukupan broj korisnika dodatka za njegu u pomoć od strane drugog lica iznosi 411.
Osobe preko 65 godina starosti po novom zakonu ne mogu ostvariti pravo na tuđu njegu
i pomoć od strane drugog lica, već je to pravo regulisano kantonalnim propisima. Po istom
propisu pravo na naknadu na tuđu njegu i pomoć od strane drugog lica ostvarilo je 20
lica i naknada iznosi 50 KM.
Pravo na ortopedski dodatak imaju ona lica koja su prema nalazu i mišljenju ljekarske
komisije ocjenjena da im je potreban ortopedski dodatak i određuje se u mjesečnom iznosu od
7% od osnovice (19,21 KM).
9
Ukupan broj lica koja koriste ortopedski dodatak iznosi 224.
Treba naglasiti da po izmjenama navedenog Zakona stranka je prilikom podnošenja
zahtjeva dužna priložiti Nalaz i mišljenje o stepenu invaliditeta. Za donošenja Nalaza i mišljenja
nadležan je Institut za medicinsko vještačenje koji za svoje usluge ima cjenovnik, propisan od
strane Vlade F BiH i čiju cjenu usluga plaćaju same stranke. Licima koja ostvare invalidnost
od 90 i 100% refundirat će se sredstva od strane Kantonalnog ministarstva zdravstva i socijalne
politike, dok licima sa nižim stepenom invaliditeta novac neće biti vraćen.
Što se tiče dobne strukture, daleko je veći punoljetnih osoba koji su korisnici neratne
invalidnine, dodatka na tuđu njegu i pomoć od strane drugog lica, te ortopedskog dodatka kako
je prikazano u sljedećem grafikonu:
Maloljetni
korisnici; 64
Punoljetni
korisnici; 517
Grafikon br. 1 (Prikaz broja maloljetnih i punoljetnih korisnika – neratnih invalida)
Lica sa invaliditetom (neratni invalidi) se finansiraju u 100% iznosu iz Federalnog
budžeta.
Za rješavanje problema sa kojima se suočavaju lica sa invaliditetom smatramo da bolja
zaštita i unapređenje položaja istih mora značajnim dijelom da se kreira i na lokalnom nivou,
uz puno učešće nevladinog sektora i udruženja osoba sa invaliditetom.
1.2. Stalna novčana pomoć
Uporedno sa svim djelatnostima, poslovima i zadacima koje obavlja JU Centar za
socijalni rad Velika Kladuša, veoma bitnu ulogu zauzima zaštita starih i iznemoglih lica, lica
bez porodičnog staranja, kao i drugih lica koja su u stanju socijalne potrebe, a nemaju vlastitih
prihoda niti drugih sredstava za osnovne životne potrebe, te im je neophodno regulisati stalnu
novčanu pomoć.
Zakonom o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom USK
regulisana su osnovna prava iz socijalne zaštite, uslovi za ostvarivanja pojedinih prava,
postupci, finansiranje, nadzor nad provođenjem zakona i konačno novčani iznosi i druga
davanja određenim građanima koji se nalaze u stanju socijalne potrebe.
Zakonom utvrđeni uslovi za sticanje prava na stalnu novčanu pomoć su slijedeći: da je
lice nesposobno za rad o čemu se dostavlja Nalaz Instituta za procjenu radne sposobnosti,da su
usljed godina starosti nesposobni za rad - žena 60 godina, muškarac 65, da nemaju dovoljno
prihoda za izdržavanje, da nemaju obaveznike izdržavanja-članova porodice koji su prema
Porodičnom zakonu obavezni da ih izdržavaju, a ako ih imaju da nemaju mogućnosti za
izdržavanje, da nisu sklopili ugovore o doživotnom izdržavanju dajući svoju imovinu, da ne
10
posjeduju automobil i sl. Pored navedenih uslova ispituju se i druge činjenice koje bi potvrdile
da se lice zaista nalazi u stanju socijalne potrebe.
Prema instrukcijama o visini novčanih naknada koje se isplaćuju po Zakonu o socijalnoj
zaštiti, zaštiti CŽR-a i zaštiti porodica sa djecom USK iznos najnižih primanja domaćinstva
koji se smatra dovoljnim za izdržavanje iznosi:
- za jednočlano domaćinstvo ......................... 50,00 KM
- za dvočlano domaćinstvo............................. 60,00 KM
- za tročlano domaćinstvo............................... 70,00 KM
- za četvoročlano i višečlano domaćinstvo...... 75,00 KM
Iznos najnižih primanja domaćinstva koji se smatra dovoljnim za izdržavanje, a imaju
osobu sa invaliditetom ili osobu sa trajnim smetnjama u psihičkom ili fizičkom razvoju iznosi:
- za jednočlano domaćinstvo ......................... 60,00 KM
- za dvočlano domaćinstvo............................. 70,00 KM
- za tročlano domaćinstvo............................... 80,00 KM
- za četvoročlano i višečlano domaćinstvo......90,00 KM
Stalna novčana pomoć je nedovoljna za osnovne potrebe korisnika koji su nesposobni
za privređivanje usljed starosti ili nesposobnosti za samostalan rad i privređivanje.
Zdravstveno stanje korisnika kao i starosna dob zahtjeva česte ljekarske preglede,
medicinsku i drugu zaštitu, što iziskuje veće materijalne troškove. Stambeni položaj korisnika
stalne novčane pomoći je također izrazito loš. Korisnici uglavnom žive u dotrajalim porodičnim
kućama, građenim od primitivnog materijala, gdje je često popravak nemoguć. Veći broj
korisnika stalne novčane pomoći nema regulisan priključak na elektro i vodovodnu mrežu što
pored teške materijalne i zdravstvene situacije u kojoj se nalaze dodatno narušava kvalitetu
njihovog života.
U 2013. godini podnešeno je 33 zahtjeva za priznavanje prava na novčanu pomoć, od
tog broja njih 21 je ostvarilo pravo na stalnu novčanu pomoć, a 12 podnosioca zahtjeva nisu
ostvarila pravo na stalnu novčanu pomoć, jer je u upravnom postupku utvrđeno da stranka ne
ispunjava zakonom propisane uvjete.
U protekloj godini je urađeno 17 rješenja o obustavi stalne novčane pomoći zbog smrti
ili promjena okolnosti u domaćinstvu koje su dovele do prestanka istog prava iz razloga što su
stranke ostvarile određena primanja koja utiču na iznos stalne novčane pomoći. Zaključno sa
31.12.2013. godine 107 lica ostvaruje pravo na stalnu novčanu pomoć.
R.broj
1.
2.
3.
4.
5.
UKUPNO
Osnov za stalnu novčanu pomoć
osobe sa smetnjama u duševnom i tjelesnom razvoju
duševno bolesne osobe
osobe koje nemaju dovoljno prihoda za izdržavanje
osobe u stanju različitih socijalno zaštitnih potreba
bez specifične kategorije
Broj korisnika
23
15
62
5
2
107
Tabela br. 5 (Korisnici stalne novčane pomoći)
1.3. Druge materijalne pomoći
Naša Ustanova građanima pruža druge materijalne pomoći u koje spadaju: privremena
pomoć-izuzetne pomoći, jednokratne pomoći, pomoći za subvencioniranje ili sufinansiranje
troškova dženaze/sahrane.
11
1.3.1. Jednokratna novčana pomoć
Jednokratna materijalna pomoć isplaćuje se licu koje se nađe u stanju socijalne potrebe
zbog pretrpljene prisilne migracije, repatrijacije, elementarne nepogode, smrti jednog ili više
članova porodice, medicinsko vještačenje, povratka sa liječenja ili otpuštanja sa izdržavanja
kazne zatvora koja se može ublažiti ili otkloniti jednokratnom novčanom pomoći.
Visina jednokratne novčane pomoći iznosi najviše do 35% prosječne plaće isplaćene u
F BiH.
Tokom 2013 godine podnešeno je 491 zahtjeva za priznavanje prava na
jednokratnu pomoć. Od ukupnog broja podnesenih zahtjeva 14 zahtjeva rješeno je
negativno, a 477 zahtjeva rješeno je pozitivno.
1.3.2. Subvencioniranje troškova dženaze/sahrane
Pravo na subvencioniranje troškova dženaze/sahrane imaju članovi porodice lica koje
je na osnovu rješenje JU Centar za socijalni rad Velika Kladuša bilo korisnik prava na stalnu
novčanu pomoć. Sredstva za subvencioniranje se obezbjeđuju iz Budžeta Općine Velika
Kladuša, a prema Odluci3 Općinskog vijeća priznaju se:
- u slučaju kada je smrt nastupila na području općine Velika Kladuša – 500,00 KM;
- u slučaju kada je smrt nastupila van područja općine Velika Kladuša, a na području USK –
700,00 KM;
- u slučaju kada je smrt nastupila van područja USK, a na području Bosne i Hercegovine –
1000,00 KM.
U toku 2013. godine subvencionirano je ukupno 7 dženaza/sahrana od čega je u 5
slučajeva do smrti korisnika došlo je na području općine Velika Kladuša, a u 2 slučaja smrt
korisnika je nastupila u Bihaću.
1.4. Smještaj u drugu porodicu
Pravo na smještaj u drugu porodicu imaju: djeca bez roditeljskog staranja, odgojno
zanemarena djeca, odgojno zapuštena djeca, djeca čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama,
djeca ometena u fizičkom ili psihičkom razvoju. Pravo na smještaj u drugu porodicu također
imaju lica sa invaliditetom i lica ometena u fizičkom ili psihičkom razvoju i stara lica bez
porodičnog staranja koja nisu u mogućnosti da se staraju o sebi.
Djeca koja nemaju roditelja, kao i djeca koja su ostala bez roditeljskog staranja, ili čiji
je razvoj ometen u vlastitoj porodici, mogu biti povjerena na smještaj, njegu, čuvanje i
vaspitanje drugoj hraniteljskoj porodici.
U osnovi smještaja djeteta u drugu porodicu jeste težnja da se djetetu obezbijedi
okruženje u kojem će imati mogućnosti za pravilan rast, razvoj, vaspitanje, obrazovanje i
osposobljavanje za samostalni život u budućnosti – sve ono što djeca dobijaju u svojim
biološkim porodicama. Hraniteljstvo je privremeno, ali se može desiti da dijete u hraniteljskoj
porodici boravi duži vremenski period, pa i do sticanja punoljetstva. Hraniteljska porodica može
biti i porodica srodnika. Prilikom zbrinjavanja prvoshodna važnost biće data zaštiti najboljih
interesa djeteta. Nakon donošenja rješenja i obostranog potpisivanja ugovora o smještaju,
obavlja se i sam čin smještaja djeteta u hraniteljsku porodicu. U hraniteljsku porodicu obično
se može smjestiti od jedno do troje djece. Odluku o broju i uzrastu djece zajednički donose
3
Odluka o izmjenama Odluke o visini privremenih, jednokratnih i drugih novčanih pomoći („Službeni glasnik
Općine Velika Kladuša“, br. 2/13).
12
stručni radnici Centra za socijalni rad i hraniteljska porodica. U nekim slučajevima, u
hraniteljsku porodicu može se smjestiti i više od troje djece ukoliko se radi o braći i sestrama,
jer nije poželjno njihovo razdvajanje. JU Centar za socijalni rad Velika Kladuša ima obavezu
da pruža kontinuiranu podršku hraniteljskoj porodici, kao i da nadzire i prati način na koji je
dijete zbrinuto. Podršku novim hraniteljskim porodicama mogu pružiti i hranitelji i hraniteljske
porodice sa iskustvom.
Hranitelj i hraniteljska porodica imaju pravo na:
1. stručnu pomoć i podršku centra za socijalni rad, prije i u toku zbrinjavanja djeteta,
2. iscrpne podatke i informacije o djetetu (porodične prilike, ko je staratelj djeteta,
zdravstveno stanje),
3. nadoknadu za troškove zbrinjavanja djeteta, u skladu sa Zakonom.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Hranitelj i hraniteljska porodica imaju obavezu da:
brinu o ličnosti, zdravlju, vaspitanju i školovanju djeteta
čuvaju povjerljivost podataka o djetetu
sarađuju sa osobljem centra za socijalni rad i postupaju po njihovim upustvima
omoguće i podrže kontakt djeteta sa članovima njegove biološke porodice
uvažavaju djetetovo etničko, vjersko, jezičko i kulturno porijeklo
obavještavaju centar za socijalni rad o svim okolnostima koje su značajne za razvoj
djeteta
Pored smještaja (hraniteljstva) za malodobnu djecu JU Centar za socijalni rad Velika
Kladuša u skladu sa Zakonom u drugu porodicu smješta i punoljetne osobe, tako da je u 2013.
godini bilo ukupno smještenih u drugu porodicu 8 lica.
SMJEŠTAJ LICA U
DRUGU PORODICU
BROJ ODRASLIH
BROJ
MALOLJETNIH
UKUPNO
2
7
9
Tabela br. 6 (Broj lica smještenih u drugu porodicu)
Hraniteljska porodica u koju je smješteno dijete ili odrasla osoba sa posebnim
potrebama, ima pravo na novčanu naknadu u iznosu od 300,00 KM mjesečno.
Hranitaljska porodica u koju je smješteno dijete, stavljeno pod starateljstvo, odnosno
odrasla osoba bez bližih srodnika ima pravo na novčanu naknadu u iznosu od 200,00 KM
mjesečno.
Poznato je da su prednosti odrastanja u porodici suštinske, što je i osnovni razlog zbog
kojeg se nastoji što veći broj djece bez roditeljskog staranja zbrinuti u okviru porodica.
Hraniteljstvo obezbjeđuje odrastanje u porodičnom okruženju djeci i odraslima koja nisu u
mogućnosti odrastati u vlastitoj porodici.
1.5. Smještaj u ustanovu socijalne zaštite
1.5.1. Smještaj punoljetnih lica u ustanovu socijalne zaštite
Smještaj punoljetnih lica u ustanove socijalne zaštite kao oblik socijalne zaštite
primjenjuje se onda kad ova lica nisu u stanju da se sama o sebi brinu, a nemaju srodnike koji
su u zakonskoj obavezi da se brinu za njih i nisu u mogućnosti da ih izdržavaju.
13
Odredbe Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa
djecom F BiH koje se odnose na smještaj lica u ustanove socijalne zaštite su površne, nejasne i
primjenom istih krše se osnovna ljudska prava lica koja su njima obuhvaćena. Naime, pored
osnovne dokumentacije za smještaj (lična dokumentacija, medicinska dokumentacija, dokazi o
primanjima i sl.) neophodna je saglasnost lica za kojeg se smještaj reguliše. Kako se u većini
slučajeva radi o osobama koje su invalidna lica sa duševnim smetnjama koja ne mogu dati niti
potpisati saglasnost za smještaj, neophodno je da naša Ustanova pokrene Prijedlog za
oduzimanje ili ograničavanje poslovne sposobnosti kod nadležnog Općinskog suda u Velikoj
Kladuši kako bi imenovali staratelja, a kako je definisano pomenutim Zakonom. Dakle, da bi
Centar za socijalni rad mogao imenovati staratelja punoljetnom licu neophodno je da je
rješenjem nadležnog Suda istome oduzeta poslovna sposobnost. Oduzimanjem ili
ograničavanjem poslovne sposobnosti ovim licima krše se njihova osnovna ljudska prava što je
i rezultiralo sve većim brojem Apelacija kod Ustavnog suda BiH koje su rješene u korist lica
koja su smještena. Pored ove "otežavajuće" okolnosti za smještaj lica u ustanovu socijalne
zaštite nophodna je pismena saglasnost Ministarstva zdravstva, rada i socijalna politike USK-a
koje većim djelom pokriva troškove smještaja. Lica koja su smještene korisnici su neratne
invalidnine i iznosom iste participiraju u troškovima smještaja. Troškovi smještaja su izuzetno
visoki s obzirom na smještaj, uslugu i pažnju koja se poklanja licima koja su smještena i kreću
se od 800,00 KM pa sve do 1085,00 KM mjesečno.
R/br.
1.
2.
3.
4.
Naziv ustanove
Mjesto
Zavod za zbrinjavanje mentalno
Fojnica
invalidnih lica Drin
Zavod za zbrinjavanje mentalno
Fojnica
invalidnih lica Bakovići
Zavod za zaštitu djece i omladine
Pazarić
Prihvatni centar „DUJE“
Klokotnica Doboj-Istok
UKUPNO
UKUPAN BROJ SMJEŠTENIH LICA SA
31.12.2013.GODINE
Broj
smještenih lica
M
Ž
1
2
1
1
3
1
6
1
0
4
10
Tabela br. 7 (Punoljetna lica smještena u ustanovu socijalne zaštite)
Tokom 2013. godine podnešen je jedan (1) zahtjev za smještaj u ustanovu socijalne
zaštite i riješen je pozitivno.
1.5.2. Smještaj maloljetnih lica u ustanovu socijalne zaštite
Smještaj malodobnih osoba je onaj vid socijalne zaštite koji se primjenjuje onda kad su
malodobni bez roditeljske zaštite, a nemaju srodnike koji su u zakonskoj obavezi da se brinu za
njih i nisu u mogućnosti da ih izdržavaju. Stručni tim JU Centar za socijalni rad Velika Kladuša
odlučuje o smještaju za malodobne, uz saglasnost nadležnog Kantonalnog ministarstva.
Pored smještaja djece bez roditeljskog staranja, naša Ustanova, u skladu sa zakonskim
ovlaštenjim, reguliše i odlučuje o smještaju malodobnih za koje je nadležna Komisija za
kategorizaciju USK-a odredila i preporučila školovanje u specijaliziranoj školi. Okončanje
ovog postupka je, također, uslovljeno odobrenjem nadležnog Kantonalnog ministarstva.
14
R/br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Naziv ustanove
Centar za slijepu i slabovidnu djecu i
omladinu
Zavod za zbrinjavanje mentalno
invalidnih lica Drin
JU „Dom i porodica“
SOS dječije selo
SOS Dječije selo
Centar za djecu bez roditeljskog
staranja "Duga"
Zavod za specijalno obrazovanje i
odgoj djece "Mjedenica“
8.
JU Socijalno pedagoška životna
zajednica
9.
Dječiji dom "Bjelave"
10. Prihvatni centar „DUJE“
11.
Mjesto
Broj
smještenih lica
M
Ž
Sarajevo
1
5
Fojnica
1
0
Zenica
Sarajevo
Gračanica
0
1
1
1
1
6
Kulen Vakuf
4
3
Sarajevo
1
0
9
1
0
1
1
0
1
0
20
17
Bihać, Velika Kladuša,
Bos. Petrovac, Ključ i
Sanski Most
Sarajevo
Klokotnica DobojIstok
Centar za slušnu i govornu
Sarajevo
rehabilitaciju
UKUPNO
UKUPAN BROJ SMJEŠTENIH LICA SA
31.12.2013.GODINE
37
Tabela br. 8 (Maloljetna lica smještena u ustanovu socijalne zaštite)
Iz tabele br. 8 se vidi da je u 2013.godini u ustanovama socijalne zaštite za maloljetne osobe
bilo smješteno ukupno 37 lica. Ovaj broj u odnosu na 2012.godinu je manji za 2 malodobne
osobe.
Nije bilo podnešenih novih zahtjeva za smještaj u ustanovu socijalne zaštite. Po službenoj
dužnosti provedena su 3 postupka za smještaj u ustanove (svi riješeni pozitivno) i donešeno je
6 rješenja o prekidu smještaja zbog punoljetstva ili prestanka školovanja ili povratka djeteta u
porodicu ili regulisanja porodičnog smještaja bez novčane naknade.
Od ukupnog broja malodobnih na smještaju, za 1 lice troškove smještaja snosi sama
smještena osoba. Za 4 maloljetne osobe participaciju snose roditelji odnosno staratelji.
2. Zaštita civilnih žrtava rata
Civilna žrtva rata je lice kod kojeg je u toku rata ili neposredne ratne opasnosti, usljed
ranjavanja ili nekog drugog oblika ratne torture nastupilo oštećenje organizma, što uključuje
mentalno oštećenje ili značajno narušavanje zdravlja, nestanak ili pogibiju tog lica (član 54.
stav 1. Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s
djecom („Sl. novine F BiH“, br. 36/99, 54/04, 39/06 i 14/09).
Status civilne žrtve rata priznaje se pod okolnostima utvrđenim u članu 54. stav 2.
Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom F
BiH.
U postupku priznavanja statusa člana porodice civilne žrtve rata JU Centar za socijalni
rad Velika Kladuša primjenjuje materijalne propise Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite
15
civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom F BiH („Sl. novine F BiH“, br. 36/99, 54/04,
39/06 i 14/09) i Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata USK („Sl. Glasnik USK“,
br. („Sl. glasnik USK“, br. 5/00 i 7/01), dok u postupku priznavanja statusa primjenjuje
procesne odredbe Zakon o upravnom postupku („Sl. novine F BiH“, br. 2/98, 48/99).
JU Centar za socijalni rad Velika Kladuša je u toku 2013. godine, u zakonom
definiranim okvirima pružala zaštitu civlinim žrtava rata. Zaštita ove posebno osjetljive
kategorije korisnika se sastojala kako u priznavanju statusa civilne žrtve rata, statusa posebne
kategorije civilne žrtve rata i statusa člana porodice civilne žrtve rata i zakonom pripadajućih
prava, tako i u pružanju usluga savjetodavnog karaktera, pravne i psihološke pomoći. Poseban
značaj pružanja savjetodavne i pravne pomoći ovoj kategoriji ogleda se u činjenici da se veliki
broj korisnika civilnih žrtava rata ostvarivanjem prava na primanja po osnovu lične invalidnine,
ortopedskog dodatka, prava na dodatak za njegu i pomoć od strane drugog lica, mjesečno lično
novčano primanje i porodične invalidnine, obezbjeđuje egzistenciju sebi i svojoj porodici, što
je u socijalno-ekonomskoj situaciji u kojoj se nalazi kompletno društvo itekako bitno.
Najveći broj podnesenih zahtjeva unutar referata civilnih žrtava rata rješen je u korist
podnosioca zahtjeva. Treba naglasiti i da je određeni broj korisnika prava ostvario u upravnom
sporu kod Katonalnog suda u Bihaću.
Od 01.01.2013. godine povećana je osnovica za obračun primanja civilnih žrtava rata i
iznosila je 586,15 KM.
2.1. Civilne žrtve rata
2.
3.
4.
5.
6.
Civilnim žrtvama rata koje su zadobile tjelesno oštećenje pod uslovima predviđenim
članom 54. Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s
djecom F BiH, priznaje se pravo na ličnu invalidninu, pravo na dodatak za njegu i pomoć od
strane drugog lica i ortopedski dodatak, ovisno o ocjeni oštećanja organizma koju vrši Institut
za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja Sarajevo Odjeljenje u prvostepenom postupku
Bihać.
Zakon prema oštećenju organizma civilne žrtve rata razvrstava u šest kategorija:
I kategorija - osobe sa 100% oštećenja organizma, kojima je za redovan život potrebna njega i
pomoć od strane druge osobe;
II kategorija - osobe sa 100% oštećenja organizma;
III kategorija - osobe sa 90 % oštećenja organizma;
IV kategorija - osobe sa 80% oštećenja organizma;
V kategorija - osobe sa 70% oštećenja organizma;
VI kategorija - osobe sa 60% oštećenja organizma.
-
Lična invalidnina je u u toku 2013. godine, prema kategoriji oštećenja organizma,
isplaćivana za 159 korisnika u mjesečnim novčanim iznosima za:
I kategorija – iznos od 586,15 KM – 7 korisnika;
II kategorija – iznos od 427,89 KM – 20 korisnika;
III kategorija – iznos od 322,39 KM – 19 korisnika;
IV kategorija – iznos od 252,04 KM – 15 korisnika;
V kategorija – iznos od 187,57 KM – 44 korisnika;
VI kategorija – iznos od 105,50 KM – 54 korisnika.
1.
Pravo na dodatak za njegu i pomoć od strane druge osobe zakon priznaje civilnim
žrtvama rata od I do IV kategorije koje su nesposobne za vršenje osnovnih životnih potreba
bez pomoći drugog lica, a u toku 2013. godine je isplaćivan za ukupno 12 korisnika u
mjesečnim novčanim iznosima za:
16
-
dodatak za njegu i pomoć I stepen – iznos od 586,15 KM – 8 korisnika;
dodatak za njegu i pomoć II stepen – iznos od 410,31 KM – 2 korisnika;
dodatak za njegu i pomoć III stepen – iznos od 293,08 KM – 2 korisnika.
-
Pravo na ortopedski dodatak zakon priznaje civilnim žrtvama rata kod kojih je je
utvrđeno oštećenje organizma kao neposredna posljedica zadobivene rane, povrede ili ozljede,
a što je prouzrokovalo amputaciju ekstremiteta ili teško oštećenje funkcije ekstremiteta ili
gubitak vida na oba oka, te je u toku 2013. godine isplaćivan za 108 korisnika u mjesečnim
novčanim iznosima za:
ortopedski dodatak I stepen – iznos od 169,98 KM – 25 korisnika;
ortopedski dodatak II stepen – iznos od 128,95 KM – 43 korisnika;
ortopedski dodatak III stepen – iznos od 99,65 KM – 40 korisnika.
U toku 2013. godine podneseno je 10 novih zahtjeva za priznavanje statusa civilne žrtve
rata, pravo je ostvarilo 3 nova korisnika, u 1 predmetu je u toku postupak revizije, u 1 predmetu
se čeka ocjena Instituta za medicinsko vještačenje, dok je odbijeno 5 zahtjeva.
Na početku 2013. godine Ustanova je imala 160 korisnika civilne žrtve rata, a taj broj
je sa 31.12.2013. godine iznosio 161.
U slijedećem tabelarnom prikazu biće prikazan broj korisnika civilnih žrtava rata.
(1+2+3-4-5-6-7=8)
1
2
3
4
5
6
7
8
Civilne Broj
U
žrtve
korisnika
toku
Odbi
rata
na
Novi Ostva Postu
Broj korisnika
postu
jeni
Prestalo
početku
zahtj rilo
pci u
na kraju godine
pak
zahtj
pravo
godine
evi
pravo toku
(31.12.2013.)
revizij
evi
(01.01.2
e
013.)
160
10
3
1
5
1
5
161
Tabela br. 9 (Civilne žrtve rata)
2.2. Posebna kategorija civilnih žrtava rata
Izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata
i zaštite porodice s djecom F BiH objavljenim u Službenim novinama F BiH br. 39/06 definišu
se kao posebna kategorija civilnih žrtava rata osobe koje su preživjele seksualno zlostavljanje i
silovanje i priznaje im se pravo na mjesečno lično novčano primanje koje je u toku 2013. godine
iznosilo 586,15 KM.
U toku 2013. godine podnesen je jedan novi zahtjev za priznavanje statusa posebne
kategorije civilne žrtve rata i pripadajućeg prava na lično mjesečno novčano primanje, i u ovom
predmetu je toku postupak revizije od strane Kantonalnog ministarstva zdravstva, rada i
socijalne politike Bihać. Ukupan broj korisnika na početku 2013. godine iznosio je 13 i ovaj
broj je ostao nepromijenjen.
2.3. Članovi porodice civilne žrtve rata
Lica kojima ova Ustanova prizna status člana porodice civilne žrtve rata imaju pravo
na porodičnu invalidninu čiji iznos ovisi od broja članova korisnika prava po osnovu pogibije
istog lica.
17
1.
2.
3.
4.
5.
-
Porodična invalidnina kod članova porodice civilnih žrtava rata podliježe imovinskom
cenzusu, što znači da se utvrđeni iznos porodične invalidnine umanjuje za 50% ukoliko
korisnik prava na porodičnu invalidninu ostvaruje prihode po osnovu radnog odnosa,
porodične ili radne penzije, katastarskog prihoda, obavljanja samostalne djelatnosti i sl, a taj
iznos prelazi visinu prosječne plate ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine u prethodnoj
godini.
Pravo na porodičnu invalidninu imaju članovi uže porodice civilne žrtve rata i to:
udovica – kada navrši 55 godina života ili udovac – kada navrši 65 godina života, a prije
navršenih 55, odnosno 65 godina, ako su nesposobni za privređivanje;
djeca, usvojioci i pastorčad – do navršene 15. godine života, odnosno ako su na redovnom
školovanju do kraja propisanog redovnog školovanja, a najkasnije do 25. godine života, a ako
su nesposobni za privređivanje dok ta nesposobnost traje pod uslovom da je nesposobnost
nastupila prije navršene 15. godine života;
roditelji civilne žrtve rata imaju pravo na porodičnu invalidninu iako su članovi uže porodice
ostvarili to pravo;
očuh ili maćeha koji su osobu od koje izvode pravo izdržavali ili ih je ta osoba izdržavala
najmanje tri (3) godine prije smrti, imaju pravo na porodičnu invalidninu. Navedena lica imaju
preče pravo od roditelja koji nije izvršavao roditeljsku dužnost prema osobi od koje se pravo
izvodi;
pravo na porodičnu invalidninu imaju i članovi porodice civilne žrtve rata od I do IV kategorije
pod uslovom da je civilna žrtva rata prije smrti imala priznato pravo na dodatak za njegu i
pomoć od strane druge osobe i da je smrt civilne žrtve rata nastupila kao posljedica rane, ozljede
ili bolesti.
Porodična invalidnina je isplaćivana u mjesečnom novčanom iznosu za:
jednog člana porodice 252,04 KM;
dva člana porodice 322,39 KM;
tri člana porodice 351,69 KM;
četiri i više članova porodice 381,00 KM;
U toku 2013. godine podneseno je 23 nova zahtjeva za priznavanje prava statusa člana
porodice civilne žrtve rata, pravo je ostvarilo 18 novih korisnika, u 3 predmeta je u toku upravno
rješavanje, dok je odbijen 1 zahtjev, a u 1 predmetu je u toku postupak revizije.
Na početku godine, tj. 01.01.2013. godine ova Ustanova je imala 388 korisnika prava
ličnu invalidninu, dok je sa 31.12.2013. godine imala 393 korisnika.
(1+2+3-4-5-6-7=8)
1
2
3
4
5
6
7
8
Broj
Broj
korisnik
korisnika na
U toku
Novi
Ostva Postu Odbije Presta
a
na
PORODI početku
postupa
zahtje
rilo
pci
u
ni
lo
kraju
ČNA
godine
k
pravo toku
zahtjevi pravo
godine
INVALID (01.01.2013. vi
revizije
(31.12.2
NINA
)
013.)
388
24
18
3
1
32
1
393
Tabela br. 10 (Članovi porodice civilne žrtve rata)
Zaključno sa 31.12.2013. godine ova Ustanova je imala 42 korisnika člana porodice
civilne žrtve rata koji se nalaze na redovnom školovanju. Pravo je ostvario jedan novi korisnik.
Zbog završenog i prekinutog redovnog školovanja obustavljeno je pravo za 23 korisnika.
18
(1+2-3=4)
1
PORODIČNA
INVALIDNINA
(DJECA
NA
REDOVNOM
ŠKOLOVANJU)
2
3
Broj korisnika na
Ostvarilo
početku godine
pravo
(01.01.2013.)
Prestalo pravo
64
23
1
4
Broj
korisnika na
kraju godine
(31.12.2013.)
42
Tabela br. 11 (Članovi porodice civilne žrtve rata - djeca na redovnom školovanju)
2.4. Pregled cjelokupnog stanja civilnih žrtava rata u 2013. godini
Na početku 2013. godine ova Ustanova imala je ukupno 563 korisnika civilnih žrtava
rata, posebne kategorije CŽR i članova porodice civilnih žrtva rata, novih zahtjeva imala je
ukupno 35, pravo je ostvarilo 21 novi korisnik, u toku je postupak u 4 predmeta, odbijeno je 6
zahtjeva, pravo je prestalo za 37 korisnika. Sa 31.12.2013. godine broj korisnika je iznosio 567.
U toku 2013. godine doneseno je 82 rješenja po službenoj dužnosti u predmetima
civilnih žrtava rata, a ovi postupci provode se radi usklađivanja iznosa porodične invalidnine u
slučajevima kada nekom od sauživaoca prestane pravo na porodičnu invalidninu (rješenja o
privremenoj obustavi i ponovnom uspostavljanju prava), kao i radi obustave prava korisnicima
(smrt, završeno školovanje i dr.).
(1+2+3-4-5-6-7=8)
1
2
3
4
5
6
7
8
Broj
Broj
U toku
korisnika
Odbij
korisnika
Novi
Ostvari Postup
Presta postup
na početku
en
na kraju
zahtje lo
ak
u
lo
ak
godine
zahtje
godine
vi
pravo
toku
pravo revizij
(01.01.201
v
(31.12.201
e
3.)
3.)
Civilne
žrtve
160
10
3
1
5
5
1
161
rata
Posebna
kategorij 13
1
1
13
a CŽR
Članovi
porodice 388
24
18
3
1
32
1
393
CŽR
UKUPN
563
35
21
4
6
37
3
567
O:
Tabela br. 12 (Prikaz cjelokupnog stanja CŽR u 2013. godini)
Sa 31.12.2013. godine civilnim žrtvama rata, posebnoj kategoriji civilnih žrtava rata i
članovima porodice civilnih žrtava rata isplaćena su sredstva za mjesec oktobar 2013. godine.
19
3. Zaštita porodice s djecom
3.1. Priznavanje prava na naknadu umjesto plaće ženi majci u radnom odnosu i
priznavanje prava na jednokratnu novčanu naknadu ženi majci koja nije u
radnom odnosu
JU Centar za socijalni rad Velika Kladuša prema odredbama Zakona o socijalnoj zaštiti,
zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom, kao i cijelo područje Unsko sanskog
kantona od svih prava (dodatak na djecu, naknada plaće ženi-majci u radnom odnosu, za
vrijeme odsustvovanja sa posla radi njege djeteta,novčana pomoć za vrijeme trudnoće i
porođaja žene majke koja nije u radnom odnosu,jednokratna pomoć za opremu novorođenog
djeteta,pomoć u prehrani djeteta do 5 mjeseci i dodatna ishrana za majke dojilje,posebni
psihosocijalni tretmani bračnih drugova koji žele djecu i trudnicama,smještaj djece uz
osiguranu ishranu u ustanovama predškolsog odgoja,osiguranje jednog obroka u vrijeme
nastave u školama osnovnog obrazovanja,školarine i stipendije đacima i studentima), provodi
postupak za samo dva prava, odnosno nakanda plaće ženi-majci u radnom odnosu za
vrijeme odsustvovanja sa posla radi njege djeteta i jednokratna novčana pomoć ženimajci koja nije u radnom odnosu.
Nedostatku novčanih sredstava je razlog za neprovođenje ovih prava, jer novac za
isplatu svih potencijalnih korisnika trebalo bi da osigura u Budžetu USK-a.
Prema podacima Centra pravo na jednokratnu novčanu naknadu ženi-majci van radnog
odnosa u toku 2013. godine podnijelo je zahtjev 225 porodilje van radnog odnosa, s tim da
je 223 porodilje ostvarila to pravo. Novčana pomoć ženi-majci koja nije u radnom odnosu
ostvaruje se u vidu jednokratne pomoći u iznosu od 100,00 KM, koja se isplaćuju u blagajni
JU Centar za socijalni rad Velika Kladuša.
Porodilje u radnom odnosu, odnosno pravo na naknadu umjesto plaće za vrijeme
porodiljskog odsustva ostvarilo je ukupno 55 porodilja i za sve njih je donijeto pozitivno
rješenje do kraja 2013. godine. Za prekid porodiljskog odsustva prije godine dana djeteta
podneseno je ukupno 8 zahtjeva čime im je obustavljeno ovo pravo i donijeto rješenje o istom.
Naknada umjesto plaće ženi-majci utvrđuje se u iznosu od 50% njene prosječne plaće
ostvarene u periodu od šest mjeseci prije porođaja, s tim da taj iznos ne može biti manji od 50%
prosječne mjesečne plaće ostvarene na Kantonu u prethodnoj godini i objavljene od nadležnog
organa.
Godina
2011. godina
2012. godina
2013. godina
Porodilje u radnom Porodilje
odnosu
odnosa
47
260
57
234
55
223
van
radnog
Ukupno
307
291
278
Tabela br. 13 (Porodilje u radnom odnosu i van radnog odnosa)
Problemi u provođenju ovih prava nastaju zbog velikog kašnjenja i neredovne isplate
sredstava ženi majci u radnom i van radnog odnosa, pa samim time prisutno je nezadovoljstvo
kod korisnika. Sa 31.12.2013. godine naknada za porodilje u radnom odnosu i van radnog
odnosa isplaćena je za mjesec maj 2013. godine.
Izmjenama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa
djecom, omogućeno je da poslodavac može ukoliko želi isplaćivati puni iznos radnici ili 50%
njene prosječne plaće ostvarene u zadnjih šest mjeseci, a refundacijom potraživati sredstva od
JU Centar za socijalni rad nakon prispjeća od Ministarstva zdravstva i socijalne politike.
Međutim ovakva praksa je dosta rijeđa od poželjne, te iz tih razloga većina porodilja koje
20
ostvare pravo na naknadu umjesto plaće prije isteka godine dana od poroda vraćaju se na radna
mjesta.
Usljed ovako nepovoljnog ambijenta u provođenju malog broja osnovnih prava
porodice sa djecom, a i kada se istima prizna pravo do isplate prođe i po nekoliko mjeseci, ne
daje stimulaciju za proširenje porodice, jer u svemu tome porodice i majke sa djecom su
prepuštene same sebi.
3.2. Zdravstvena zaštita
Odlukom Vlade USK-a iz 2005.godine JU Centar za socijalni rad je pored
mnogobrojnih ovlaštenja, dobila i ovlaštenje za provođenje postupka za ostvarivanje prava na
zdravstvenu zaštitu određenih kategorija stanovništva a u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj
zaštiti, Instrukcijom za primjenu Odluke Vlade USK-a br: 03/017-1804/2005 i Zakonom o
upravnom postupku
Po Odluci Vlade USK-a pravo na zdravstveno osiguranje mogu ostvariti:
- Trudnice i porodilje sa djetetom uzrasta do 6.mjeseci starosti - Ukupno korisnica ovog
prava na dan 31.12.2013.godine je 146. U toku 2013. godine primljeno je 123 zahtjeva za
ostvarivanje pomenutog prava te su isti pozitivno riješeni. Uslijed prestanka postojanja uvjeta
(navršenih 6.mjeseci stsrosti djeteta), pravo na zdravstveno osiguranje po ovom osnovu ukinuto
je za 117 lica.
- Djeca od 0.-7. godina ( odnosno do polaska u školu ) – Ukupan broj djece koja su ostvarila
pravo na zdravstveno osiguranje po ovom osnovu je 627. Tokom 2013. godine podnijeto je 144
zahtjeva za priznavanje ovog prava i svi su riješeni pozitivno. Prestankom postojanja uvjeta za
ostvarivanje ovog prava (polaskom u školu ili su im roditelji ostvarili pravo na zdravstvenu
zaštitu po nekom drugom osnovu), isto je ukinuto za 128 djece.
- Osobe oboljele od cerebralne paralize, leukemije, malignih oboljenja, inzulno-ovisnog
dijabetesa, TBC i celikalije - Ukupan broj osoba koji ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu
na osnovu oboljenja predviđenih Odlukom Vlade USK-a je 349 . U toku 2013. godine,
primljeno je 141 zahtjeva za ostvarivanje ovog prava i svu su pozitivno riješeni. Zbog okolnosti
koje uvjetuju ukidanje i prestanak ovog prava, isto pravo je ukinuto za 35 lica koja su u
međuvremenu ostvarila pravo na penziju, ostvarila pravo kao neratni invalidi, CŽR-a ili su
umrli.
- Osobe sa invaliditetom, kao i djeca nesposobna za samostalan život i rad od prije
navršene 15.-te godine života za sve vrijeme dok takva nesposobnost traje - Od ukupnog
broja lica koja ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu po ovom osnovu(244), tokom 2013.
godine, isto pravo je priznato za 38 lica, a obustavljeno pravo za 54 lica.
- Osobe iznad 65. godina starosti - U toku 2013. godine primljeno je 107 zahtjeva za
priznavanje prava na zdravstveno osiguranje osobama nakon navršenih 65 godina života i svi
su pozitivno riješeni. Ukupan broj korisnika po ovom osnovu do kraja 2013. godine je 487.
Pomenuto pravo je ukinuto za 45 korisnika, zbog prestanka postojanja uvjeta za ostvarivanje
istog.
Pravo na zdravstvenu zaštitu imaju i lica koja su ostvarila pravo na stalnu novčanu
pomoć, civilne žrtve rata, kako korisnici lične invalidnine tako i korisnici porodične invalidnine
koji to pravo nisu ostvarili po nekom drugom osnovu, djeca i odrasla lica koja se nalaze na
smještaju kako u Ustanovama socijalne zaštite tako i ona lica koja su smještena u hraniteljsku
porodicu.
Sveukupno osiguranih lica preko JU Centar za socijalni rad Velika Kladuša u 2013.
godini (uzimajući u obzir i osobe koje su to pravo ostvarile tokom prethodnih godina te isto još
uvijek i koriste) je 2.210, a pravo na zdravstvenu zaštitu u 2013. godini ukupno je ostvarilo 573
osobe.
21
Redni
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Kategorija korisnika
Broj korisnika
Trudnice i porodilje sa djetetom uzrasta do
6.mjeseci starosti
Djeca od 0-7 godina odnosno do polaska u školu
Osobe oboljele od cerebralne paralize, leukemije,
malignih oboljenja, inzulin-ovisnog dijabetesa,
TBC i celikalije, osobe kod kojih postoji sumnja na
zarazno oboljenje u periodu dijagnostilžke i
liječenja ( ne kraće od 6. mjeseci)
Osobe sa invaliditetom, kao i djeca nesposobna za
samostalan život i rad od prije 15-te godine života
za sve vrijeme dok takva nesposobnost traje
Osobe iznad 65 godina starosti
Osigurana lica koja koriste pravo na zdravstvenu
zaštitu na osnovu stalne novčane pomoći
Osigurana lica koja su pravo na zdravstvenu zaštitu
stekli na osnovu ostvarenog prava kao civilne žrtve
rata
Osigurana lica smještena u ustanove i druge
porodice(hraniteljske porodice)
UKUPNO OSIGURANIH LICA NA
31.12.2013.GODINE:
146
627
349
244
487
107
202
48
2.210
Tabela br. 14 (Korisnici zdravstvene zaštite)
Broj osiguranih
lica u 2013.
godini
51%
Broj osiguranih
lica u 2012.
godini
49%
Grafikon br. 2 (Usporedba broja osiguranih lica u 2013. godini i 2012. godini)
Putem Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK-a zaključno sa
31.01.2013. godine pravo na zdravstvenu zaštitu ostvarivalo je ukupno 956 djece na redovnom
školovanju, odnosno uzrasta od 6 do 18 godina.
Unatoč činjenici da je osiguranje ove kategorije u nadležnosti Ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta USK-a, JU Centar za socijalni rad Velika Kladuša pruža savjetodavnu
pomoć našim građanima u pogledu ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu putem ovog
ministarstva i potrebne dokumentacije, te u tom smislu daje građanima obrasce zahtjeva koji
sadrže popis potrebne dokumentacije i adresu na koju stranke upućuju zahtjev.
22
3.3. Kategorizacija djece i omladine ometane u psihofizičkom razvoju
Komisija za ocjenjivanje sposobnosti, razvrstavanje i evidenciju djece i mladih sa
posebnim potrebama USK-a u toku 2013. godine je radila i sastajala se nekoliko puta. U toku
2013. godine ukupno je podneseno 4 zahtjeva za kategorizaciju. Za svaki podneseni zahtjev
bilo je potrebno izići na teren kako bi se prikupili podaci o uslovima i načinu života djeteta sa
posebnim potrebama i njegove porodice, te prikupiti potrebnu dokumentaciju (u saradnji sa
roditeljima). JU Centar za socijalni rad Velika Kladuša je tokom 2013. godine uradila je 2
rješenja (neriješeni zahtjevi iz 2012. godine) o razvrstavanju djece i omladine sa posebnim
potrebama, a tri zahtjeva su još uvijek u postupku rješavanja. Također, roditelji malodobne su
odustali od 1 zahtjeva za kategorizaciju. Na evidenciji je ukupno 48 razvrstane djece po
kategorijama.
R.broj
Vrsta oštećenja
Broj djece
Ukupno
Djeca i mladi sa psihičkim teškoćama (laka,
1.
12
12
umjerena, teža i teška mentalna retardacija,)
2.
Djeca i mladi sa oštećenjem sluha
1
1
3.
Djeca sa oštećenjem vida
4
4
4.
Djeca sa fizičkim onesposobljenjem
6
6
5.
Djeca sa poremećajem u govoru i glasu
0
0
6.
Djeca sa kombiniranim smetnjama
15
15
7.
Djeca sa autizmom
2
2
8.
Djeca koja ne podliježu pravilniku za
8
8
ocjenjivanje, razvrstavanje i evidenciju
UKUPNO
48
48
Tabela br.15 (Djeca razvrstana po vrsti oštećenja)
4. Porodična zaštita
4.1. Porodični odnosi
Porodičnim zakonom Federacije BiH („Sl. novine F BiH“ broj 35/05) bračni partneri
koji imaju zajedničku djecu nad kojom ostvaruju roditeljsko staranje dužni su podnijeti
zahtjev za posredovanje Agenciji za posredovanje, a JU Centar za socijalni rad je ovlaštena
od strane Federalnog ministra rada i socijalne politike za posredovanje prije pokretanja
brakorazvodne parnice u Općinskom sudu. U toku 2013. godine podnijeto je 54 zahtijeva a
urađeno je 7 zaključaka o obustavi postupka, jer su se stranke pomirile i nastavile zajednički
život ili su povukli svoj zahtjev, ukupno 47 bračnih parova je dobilo Zapisnik o posredovanju,
te pokrenuli dalje proceduru u Općinskom sudu. Prije podnošenja zahtijeva za posredovanje
prije razvoda braka osim informisanja o zakonskoj proceduri u najvećem broju slučajeva više
puta se savjetodavno radi na otkrivanju i otklanjanju uzroka koju su doveli do poremećenih
bračnih odnosa, te želje da se brak razvede. Uglavnom dođe do sanacije konfliktnih bračnih
odnosa te stranka ili stranke i ne podnesu zahtijev, te se ta porodična problematika vodi kao
savjetodavni rad. U toku 2013. godine 66 lica su bila obuhvaćena savjetodavnim radom (jedan
bračni partner, oba, malodobna djeca a nekad i njihovi roditelji, jer su često i roditelji kao i
njihova malodobna djeca izdržavana lica od strane svojih roditelja).
U odnosu na 2012. godinu kad je bilo podnijeto 57 zahtijeva za posredovanjem prije
razvoda braka, u toku 2013. godine broj podnijetih zahtijeva je u blagom opadanju (54 postupka
posredovanja).
23
Zakonska procedura dalje zahtjeva prisustvovanje ročištima u Općinskom sudu kad se
posredovanje završi i davanje mišljenja o povjeri, održavanju ličnih odnosa sa roditeljem sa
kojim dijete ili djeca ne žive i obavezno određivanje izdržavanja. U konfliktnim situacijama
kada se roditelji nikako ne mogu sporazumjeti oko povjere i kontaktiranja sa malodobnom
djecom, a ni u drugim pitanjima u vezi roditeljskog staranja rade se socijalne anamneze za
roditelje, a nakon izlaska na teren. Kada se predmet vrati na ponovni postupak sa Kantonalnog
suda na osnovu uvažene žalbe radi se psihološki nalaz za djecu, roditelje, a po nalogu i za djecu
i roditelje, tj. za sve članove porodice pojedinačno.
Izdavanje uvjerenja za sklapanje maloljetničkog braka nakon navršenih 16 godina
života koje je potrebno za Općinski sud u vanparničnom postupku, a radi izdavanja dozvole
matičaru da sklopi maloljetnički brak ako za to postoje opravdani razlozi, te da je maloljetna
osoba tjelesno i duševno sposobna za vršenje prava i dužnosti koje proizilaze iz braka i da je
brak u interesu maloljetne osobe. Podnijeto je 3 zahtjeva i isto toliko je izdato u v j e r e nj a o
psihofizičkoj zrelosti maloljetnice za sklapanje braka prije punoljetstva.
Nalaz i mišljenje psihologa za djecu bez roditeljskog staranja /postavljanje staratelja,
smještaj u drugu porodicu ili smještaj u neku od ustanova za djecu bez roditeljskog staranja,
usvojenje/; u predmetima koji se vode u Općinskom sudu u pogledu povjere i kontaktiranja sa
malodobnom djecom u slučajevima kada se roditelji ne mogu sporazumno dogovoriti, a živjeli
su u bračnoj ili vanbračnoj zajednici; izrada nalaza za maloljetnike koji su došli u sukob sa
Zakonom (Zakon o krivičnom postupku) i izrada nalaza za djecu i odrasle sa umanjenim
intelektualnim sposobnostima za Institut za mjedicinsko vještačenje – ukupno 34.
4.2. Ostvarivanje alimentacionih zahtjeva BiH državljana prema inostranstvu
Tokom 2013. godine jedan predmet iz 2004. godine je riješen negativno, a dva iz 2005.
godine su obustavljena po zahtjevu stranke. Dva predmeta iz 2006. godine su, također,
obustavljena po zahtjevu stranke. U 2008. godini podnešen je jedan zahtjev za priznavanje
presude o izdržavanju i tokom 2012. godine negativno je riješen. Tokom 2009. godine
podnešena su 2 zahtjeva za priznavanje presude o izdržavanju i oba zahtjeva su negativno
riješena. Tokom 2010. godine nije podnešen niti jedan zahtjev za ostvarivanje alimentacije
prema inostranstvu. Tokom 2011. godine podnešena su 3 zahtjeva za ostvarivanje alimentacije
i dva predmeta su proslijeđena nadležnim ministarstvima Slovenije i Austrije i još uvijek su u
postupku rješavanja. Jedan predmet iz 2011. godine je obustavljen zbog odustanka stranke od
zahtjeva. Jedan zahtjev je podnešen tokom 2012. godine i proslijeđen je nadležnom ministarstvu
Austrije i još uvijek je u postupku rješavanja. Sredinom 2013. godine podnešen je jedan zahtjev
i proslijeđen je nadležnom ministarstvu Austrije i još uvijek je u postupku rješavanja.
4.3. Starateljstvo nad maloljetnim i punoljetnim licima
Svrha starateljstva je zamjena roditeljskog staranja kada se radi o maloljetnicima,
odnosno radi se o zaštiti ličnosti i imovine štićenika (osoba pod starateljstvom) kada je riječ o
punoljetnim osobama. Zaštita ličnosti štićenika podrazumjeva brigu za zdravlje, vaspitanje,
obrazovanje, osposobljavanje za samostalan život i rad, te brigu za imovinu. Poslove
starateljstva vrši Organ starateljstva putem imenovanog staratelja odnosno neposredno preko
stručne osobe ili posredno preko osobe koja nije uposlenik Centra za socijalni rad.
Trenutno se na evidenciji JU Centra za socijalni rad Velika Kladuša nalazi ukupno 109
lica, od toga 69 maloljetnih lica, a 40 punoljetnih.
24
Tijekom 2013. godine zaprimljeno je 26 zahtjeva za starateljstvo. Od tog broja 4 su
zahtjeva za starateljstvo nad maloljetnim osobama, a 22 nad punoljetnim. Svi zahtjevi su
riješeni pozitivno. Pored rješenja po zahtjevu stranke, naša Ustanova je uradila i 6 rješenja po
službenoj dužnosti (4 za maloljetne osobe, a 2 za punoljetne osobe). U 2013. godini donešeno
je 16 rješenja po službenoj dužnosti o prestanku starateljstva iz razloga što su maloljetne
osobe pod starateljstvom navršile 18 godina života ili usvojenja.
U skladu sa odredbama člana 197. Porodičnog zakona („Službene novine F BiH“, 35/05
i 41/05), u nadležnosti JU Centar za socijalni rad Velika Kladuša je provođenje postupaka za
imenovanje posebnog staratelja za pojedine poslove ili određenu vrstu poslova odsutnoj osobi
čije je boravište nepoznato, a koja nema zastupnika, nepoznatom vlasniku imovine kada je
potrebno da se neko o toj imovini stara, kao i u drugim slučajevima kada je to potrebno radi
zaštite prava i interesa određene osobe.
U toku 2013. godine ova ustanova je zaprimila ukupno 42 obavještenja da su u
postupcima koji se vode kod drugih organa (Općinski sud u Velikoj Kladuši, Općinski organ
uprave općine Velika Kladuša i sl.) određena lica koja su označena kao stranke u postupku
nepoznatog boravišta i ova Ustanova je po službenoj dužnosti u ovim predmetima provela
postupke imenovanja staratelja za poseban slučaj.
4.4. Usvojenje
Porodičnim zakonom Federacije BiH („Službene novine F BiH“ broj 35/05) regulisan
je pojam usvojenja kao poseban oblik porodično - pravne zaštite djece bez roditelja ili bez
odgovarajućeg roditeljskog staranja, kojim se zasniva roditeljski, odnosno srodnički odnos.
Usvojenje se može zasnovati kao potpuno i nepotpuno. Potpuno se može usvojiti dijete do
deset godina, a nepotpuno dijete do navršene osamnaeste godine života i zbog sposobnosti
djeteta na tom kalendarskom uzrastu da shvati značenje usvojenja potreban je pristanak i samog
djeteta. Usvojioci mogu biti državljani Bosne i Hercegovine, ali mogu biti i strani državljani ali
uz odobrenje Federalnog Ministarstva rada i socijalne politike. Prije zasnivanja potpunog ili
nepotpunog usvojenja Organ starateljstva mora dijete smjestiti u porodicu budućih usvojioca
na period od šest mjeseci. Za vrijeme trajanja adaptivnog perioda od šest mjeseci dijete mora
biti pod neposrednim nadzorom Organa starateljstva kako bi se utvrdilo da li je usvojenje u
njegovom najboljem interesu. U toku 2013. godine zasnovano je sedam potpunih usvojenja.
Petoro djece potpuno su usvojili državljani Bosne i Hercegovine, a dvoje djece /brat i sestra/
strani državljani i to uz odobrenje Federalnog Ministarstva rada i socijalne politike.
Starosna dob
djece
do 2 godine
od 3 – 5 godina
od 6 – 8 godina
od 9 – 10 godina
UKUPNO: 7
Potpuno usvojenje po spolu
M
/
1
2
/
3
Ž
1
/
1
2
4
Tabela br. 16 (Usvojenja u 2013. godini)
U toku 2013. godine jedno je dijete smješteno u porodicu budućih usvojioca na
adaptivni period u trajanju od šest mjeseci i to jedan dječak. Radi se o potpunom usvojenju, a
budući usvojioci su državljani Bosne i Hercegovine. Ako adaptivni period protekne uredno u
toku 2014. godine zasnovat će se potpuno usvojenje.
25
4.5. Maloljetnička delikvencija
Pojam DELIKVENCIJA (tal. delinque – pogriješiti, činiti kaznena djela ) obuhvaća teže
oblike asocijalnog, antisocijalnog, socio-patološkog i kriminalnog ponašanja s izuzetkom
ubistva, kao što su krađa, pljačka, namjerno izazivanje šteta, požara, prijestupništva, devijantno
ponašanje, huliganstvo, razbojstvo, vršenje kaznenih djela, krađa i vožnja automobila i motora
itd.
Naše je stoljeće vrijeme izrazitog povećanja životnog standarda u većini evropskih i
zapadnih zemalja, a kao posljedica toga povećan je kriminalitet, a posebno maloljetnička
delikvencija. Želja za višim materijalnim stupnjem potisnula je emocionalno obrazovanje s
počasnog mjesta. Roditelji teže da materijalnim dobrima nadoknade svoju nemogućnost da daju
same sebe. Oni ukrašavaju svoj stan obilježima materijalnog blagostanja koji su u službi
protuteze neugodne činjenice da su i otac i majka zaposleni. Materijalističko ozračje zamjenjuje
ljubav koja je pravi izvor sreće svakog djeteta. Siromaštvo, stoga nije značajni uzrok
delikvencije; štaviše teške materijalne prilike učvršćuju veze među članovima porodice.
O pojmu maloljetničke delikvencije postoje različita i brojna shvatanja. U upotrebi je i mnogo
termina kojima se ova pojava ili pojedini njeni oblici označavaju. Takvo shvatanje je višestruko
uslovljeno. Pored složenosti same pojave, tome su u najvećoj mjeri doprinijeli različiti
konceptualni pristupi, koji vode različitim rješenjima. U početku se maloljetnička delikvencija
nije razlikovala od kriminaliteta. Danas se ističe razlika između delikvencije i kriminilateta.
Niža inteligencija može da utiče posredno na pojavu maloljetničke delikvencije, jer se
ove osobe teže socijalno prilagođavaju, teže uče i prije napuštaju školu, slabije uspijevaju u
poslu. Pored toga, djeca sa smanjenom inteligencijom su sugestibilnija, nego djeca prosječne
inteligencije, manje kritična, tako da lahko mogu da potpadnu pod uticaj drugih, posebno ako
su im jedini prijatelji vaspitno zapuštena djeca. Mnogi maloljetni delikventi ispoljavaju izrazito
implusivno, nemirno, agresivno ili destruktivno ponašanje.
Dijete se razvija i oblikuje u porodici koja pruža modele koji omogućavaju održavanje određene
ravnoteže. Neki tvrde da dijete koje živi u vrijednoj porodičnoj sredini stiče imunost protiv
delikvencije. Danas se sve više govori o razvodu braka koji sve češće ima za posljedicu ne samo
otvoreno odbacivanje i frustraciju nego i pažnju koju pruža jedan od roditelja koja je bez
topline. U tom je slučaju dijete bez stimulacije i bez djelotvorna autoriteta.
Roditelji su sve više zaposleni. Provode vrlo malo vremena sa svojom djecom. Odnosi između
majke i djece poremećeni su zbog njezine odsutnosti koja je nametnuta ekonomskim
problemima ili zbog pomanjkanja tradicije odgoja.
Do 31.12.2013. godine zaprimili smo 64 zahtjeva od strane Tužilaštva USK u kojem se
od nas traži da izlaskom na teren prikupimo socio-anamnestičke podatke i sačinimo socijalnu
anamnezu za maloljetno lice koje je počinilo krivično djelo. Za 44 maloljetna lica Tužilaštvo je
pokrenulo postupak kod nadležnog Općinskog suda u Velikoj Kladuši i Općinskog suda u
Cazinu, a za 20 maloljetnih lica Tužilaštvo USK postupak nije pokrenulo.
U 2013. godini na osnovu zahtjeva Tužilaštava USK-a i Općinskog suda Velika Kladuša
ukupno je sačinjeno 108 socijalnih anamnezi, odnosno tokom 2013. godine 108 puta smo
izlaskom na teren morali prikupiti socio-anamnestičke podatke. Treba uzeti u obzir činjenicu
da se broj izlazaka na teren za ovakve slučajeve u odnosu na 2011. i 2012. godinu znatno
povećao, a materijalni troškovi od strane našeg osnivača Općine Velika Kladuša se iz godine u
godinu smanjuju što znatno otežava rad stručnih radnika Centra za socijalni rad i dovodi u
pitanje normalno funkcionisanja ove Ustanove. Najveći problem kod izlaska na teren
predstavlja stanje u kojem se nalazi službeno vozilo Ustanove (neispravno, prokišnjava i sl.)
koje je upotrebljivo samo po suhom vremenu.
26
Tokom 2013. godine izrečene su 22 odgojne mjere, za 8 maloljetnika se čeka izricanje
odgojne mjere, a za njih 14 postupak je obustavljen i to:
Izrečena odgojna mjera
Općinski sud Velika
Kladuša
Pojačan nadzor organa starateljstva
Pojačan nadzor od strane roditelja
Upućivanje u odgojnu ustanovu
Ukor
Obustavljen postupak
Očekuje se izricanje odgojne mjere
UKUPNO:
Broj lica
8
14
0
0
14
8
44
Tabela br. 17 (Izrečene odgojne mjere maloljetnicima)
Naša Ustanova aktivno radi na suzbijanju maloljetničke delikvencije u skladu sa
mogućnostima. Saradnja ove Ustanove sa institucijalma koje se bave maloljetničkom
delikvencijom na području lokalne zajednice i šire je uslov za preventivno djelovanje na
suzbijanju maloljetničke delikvencije. Uloga ove Ustanove kada je u pitanju maloljetnička
delikvencija ogleda se u slijedećem: kod svakog pokretanja postupka od Tužilaštva USK-a
prema maloljetnicima sa područja naše Općine na traženje Općinskog suda Velika Kladuša
izlazimo na teren, vršimo uviđaj o stanju u kojem živi okrivljeni maloljetnik te nadležnom sudu
dostavljamo uviđaj sa terena i psihološku obradu ličnosti maloljetnika. Predstavnik ove
Ustanove obavezno prisistvuje na pripremnom ročištu, glavnoj raspravi i raspravi za izricanje
odgojne mjere prema maloljetniku. Odgojna mjera pojačan nadzor od strane
roditelja/staratelja je efikasna ukoliko roditelji/staratelji žele da uz pomoć JU Centra za
socijalni rad, realizuju i provode mjeru promjenom ponašanja maloljetnika, udaljavanjem
štetnih utjecaja na maloljetnika (osoba, mjesta, društvene sredine), redovno školovanje,
druženje sa vršnjacima koji imaju pozitivan utjecaj na maloljetnika. Ukoliko je loša saradnja
roditelja sa Centrom za socijalni rad i ne primjenjuju nikakve mjere prema djetetu kojem je
izrečena odgojna mjera, najčešće nema vidljivih rezultata. U toku provođenja ove mjere uloga
Centra za socijalni rad je savjetodavni rad sa roditeljima, svakih šest mjeseci dostavlja se
izvještaj sudu koji je izrekao mjeru sa preporukama.
Odgojna mjera pojačan nadzor organa starateljstva je mjera koju sud najčešće izriče
prema maloljetnicima. U 2013. godini na području općine Velika Kladuša izrečeno je 8 takvih
mjera prema maloljetniku. Ova odgojna mjera ima najviše efekta na maloljetnike i njihove
porodice. Obzirom da Centar za socijalni rad nema mogućnosti za realizaciju ove mjere
(dobrovoljni rad, uključivanje u sportske, muzičke i kulturne aktivnosti i sl.) u potpunosti
izostaju i bolji uspjesi.
Ova mjera se uglavnom provodi kao redovni savjetodavni rad sa maloljetnikom i
njegovom porodicom, saradnjom sa školom koju pohađa i iznalaženje mogućnosti za
uključivanje u različite aktivnosti, prema interesu maloljetnika.
Najčešće krivično djelo koje su činili maloljetnici u toku 2013.godine, a prema kojima
je Tužilaštvo USK pokrenulo postupak kod Općinskog suda Velika Kladuša je krađa i teška
krađa, a među ostalim počinjenim krivičnim djelima nalaze se: krivično djelo protiv sigurnosti
javnog prometa, posjedovanje i omogućavanje upotrebe opojnih droga, teška kaznena djela
protiv opće sigurnosti ljudi i imovine, nedozvoljeno držanje oružja ili ekspolozivnih materija,
krivično djelo razbojništva.
R.broj
1.
Vrsta krivičnog djela
Krađa i teška krađa
Broj predmeta
29
27
2.
3.
4.
5.
6.
Razbojništvo
Protiv sigurnosti javnog prometa
Posjedovanje i omogućavanje upotrebe opojnih droga
Protiv opće sigurnosti ljudi i imovine
Nedozvoljeno držanje oružja i ekspolozivnih materija
1
4
3
3
4
UKUPNO
44
Tabela 18. (Počinjena krivična djela od strane malodobnih počinitelja)
Zbog neblagovremenog procesuiranja maloljetnih prekršioca zakona, najčešće se
dešava da uđu u punoljetstvo i zbog toga se obustavljaju daljni postupci i izricanje kazne za
počinjeno krivično djelo, čime mlade osobe mogu steći dojam da za većinu krivičnih djela koje
počine mogu proći bez sankcija ili kazne.Za maloljetnike o kojima su prikupljani podaci tokom
2013. godine u Centru za socijalni rad, starosna struktura je sljedeća:
GODINE
1
9
24
SPOL (M, Ž)
M
Ž
1
0
8
1
24
0
10
10
0
44
43
1
BROJ MALOLJETNIKA
7-14
15-16
17-18
Maloljetnici koju su postali
punoljetni u 2013. godini
UKUPNO
Tabela br. 19 (Broj malodobnih počinitelja krivičnih djela)
Odlaskom na teren i uvidom u uvjete i okolinu u kojoj maloljetnici žive primjetno je da
se većina njih odlučila za počinjenje krivičnog djela radi novčane dobiti, ne uzimajući u obzir
da će time pričiniti krivično djelo i da mogu biti Zakonski odgovorni za to.
Obrazovni status maloljetnika je sljedeći:
10
Srednja stručna sprema
Osnovna škola
26
Nepotpuna osnovna škola
8
Tabela br. 20 (Obrazovni status malodobnih počinitelja krivičnih djela)
UKUPNO
44
Prema ovim podacima vidimo da je niži obrazovni status više zastupljen, te su tokom
školovanja maloljetnici uglavnom i postizali lošije rezultate kako u učenju tako i u vladanju, te
nisu imali interesa za dalje školovanje.
Najupečatljivija karektaristika ove grupe maloljetnika je nesređeni uvjeti u kojima živi,
loše materijalne i financijske prilike, neadekvatna briga roditelja, nizak nivog moralne i
građanske odogovornosti, neadekvatene društvene sredine, nebrige šireg društva o mladim
osobama i omogućavanje njihovog pozitivnog društvenog razvoja (obrazovanje, sport,
slobodne aktivnosti i sl.).
4.6. Nasilje u porodici
Zakon o zaštiti od nasilja u porodici Federacije BiH („Službene novine broj 28/13“)
stavlja van snage isti zakon („Službene novine Federacije BiH“, br. 22/05 i 51/06) i uređuje:
pojam nasilja u porodici, osobe koje se smatraju članovima porodice u smislu ovog Zakona,
način zaštite članova porodice, te vrstu i svrhu zaštitnih mjera za učinioce nasilnih radnji.
28
Zahtijev za izricanje zaštitne mjere nadležnom sudu podnosi policijska uprava. Izuzetno,
može podnijeti i tužilaštvo kada za to postoje opravdani razlozi.
Općinski sud izriče jednu od 6 predviđenih ovim Zakonom vrsta zaštitnih mjera i
dužan je dostaviti rješenje organu starateljstva na čijem području osoba kojoj je izrečena
zaštitna mjera ima prebivalište ili boravište radi evidencije najkasnije u roku od tri dana od
donešenja rješenja. Učiniocima nasilja u porodici izriču se sljedeće zaštitne mjere:
1) udaljenje iz stana, kuće ili nekog drugog stambenog prostora i zabrana vraćanja u
stan, kuću ili neki drugi stambeni prostor,
2) zabrana približavanja žrtvi nasilja,
3) zabrana uznemiravanja i uhođenja osobe izložene nasilju,
4) obavezan psihosocijalni tretman,
5) obavezno liječenje od ovisnosti i
6) privremeno lišavanje slobode i zadržavanje.
U toku 2013. godine Općinski sud u Velikoj Kladuši Prekršajno odeljenje nam je
dostavio 40 rješenja i u svim predmetima je izrečena zaštitna mjera „zabrane uznemiravanja
osobe izložene nasilju“.
Radi osiguranja fizičke zaštite i ostvarivanja prava i interesa žrtve nasilja u porodici,
bez straha i opasnosti po život, policija i organ starateljstva dužni su, uz prethodni pristanak
žrtve, privremeno zbrinuti žrtvu u sigurnu kuću, drugu odgovarajuću instituciju ili kod druge
porodice. Žrtva nasilja u porodici privremeno se zbrinjava u sigurnu kuću na zahtjev policije ili
organa starateljstva u trajanju od šest mjeseci. Na zahtijev sigurne kuće ovaj rok se može
produžiti uz pisanu s a g l a s n o s t nadležnog organa starateljstva. U toku 2013. godine putem
naše ustanove smještene su u sigurnu kuću u Bihaću, koja je u sklopu NVO „Žene sa Une“
jedna žena sa dvoje djece i jedna djevojka.
Potpisan je protokol o saradnji u toku 2012. godine i time preciziran multidisciplinarni
pristup u postupku zaštite žrtve nasilja u porodici i provođenja zaštitnih mjera. Federalni
ministar rada i socijalne politike donio je Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o
izrečenim zaštitnim mjerama, osobama koje su štićene zaštitnom mjerom i o nasilnim osobama
kojima su izrečene zaštitne mjere („Službene novine Federacije BiH“, broj 95/13). Evidenciju
koju vodi organ starateljstva sačinjavaju dva obrasca i knjiga evidencije /što je u pripremi/.
Starosna
struktura
zlostavljanih
osoba
Oblici nasilja po spolnoj strukturi
Fizičko
nasilje
Emocionalno Seksualno
nasilje
nasilje
0–3
4–6
7 – 14
15 – 18
19 – 27
28 – 45
preko 46
M
2
2
9
9
1
Ž
1
1
5
5
M
2
1
Ž
1
1
3
1
4
6
1
M
-
Ž
-
Drugi
oblici
nasilja
M
Ž
1
1
1
1
1
2
1
2
1
1
UKUPNO
23
12
3
17
-
-
4
8
Ukupno
po spolu
M
1
4
2
10
10
3
Ž
2
2
4
2
7
13
7
2
3
8
4
17
23
10
30
37
67
UKUPNO
Tabela br. 21 (Nasilje u porodici)
29
Nasilje nad
muškim
osobama
45%
Nasilje nad
ženama
55%
Grafikon br. 4 (Procentualni odnos nasilja prema spolu)
U odnosu na prošlu 2012. godinu kada je bilo prijavljeno da je 91 osoba bila izložena
nekom vidu nasilja u porodici ove kalendarske godine broj prijavljenih žrtava nasilja u porodici
iznosi 67. Razlika je u evidenciji Četvrte policijske uprave Policijske stanice Velika Kladuša
koja sada u sklopu svog projekta „Nasilje u porodici“ vodi evidenciju samo na osnovu izvještaja
koji podnosi Kantonalnom tužilaštvu Bihać o počinjenom krivičnom djelu nasilja u porodici a
ne vodi evidenciju, te i nama ne dostavlja prijave i prijedloge o zaštitnim mjerama upućenim
Općinskom sudu.
U toku 2013. godine nije bilo žrtava trgovine ljudima, a u kojima je bila uključena JU
Centar za socijalni rad, a ustanova je dužna pružiti smještaj, pravne usluge, psihološke i sve
druge kao i kod žrtava porodičnog nasilja.
30
V PREGLED CJELOKUPNOG STANJA BROJA KORISNIKA
Prikaz korisnika - lica na evidenciji JU Centar za socijalni rad Velika Kladuša na dan
31.12.2013.godine izgledao je ovako:
R/br
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
Broj lica na
Kategorija lica na evidenciji
evidenciji na dan
31.12.2013.godine
Lica sa invaliditetom – neratni invalidi
571
Stalna novčana pomoć
107
Smještaj maloljetnih i punoljenih lica u hraniteljsku porodicu
9
Smještaj maloljetnih i punoljenih lica u ustanovama socijalne
47
zaštite
Jednokratne novčane pomoći
477
Civilne žrtve rata i članovi porodice civilne žrtve rata
567
Zdravstvena zaštita
2.210
Porodilje u radnom odnosu
55
Porodilje van radnog odnosa
223
Lica ometana u psihi-fizičkom radu - kategorizacija djece i
48
omladine
Nasilje u porodici
67
Posredovanje između bračnih partnera prije pokretanja
47
postupka za razvod braka
Starateljstvo nad maloljetnim i punoljetnim licima
109
Usvojenje
7
Maloljetnička delikvencija
44
Starateljstvo za poseban slučaj
42
UKUPNO:
4630
Tabela br. 22 (Prikaz broja korisnika u 2013. godini)
U okviru svih referata i drugih poslova urađeno je:
R/br Naziv akta
Broj
1.
Dopis
1021
2.
Saglasnost
45
3.
Uvjerenja
331
4.
Mišljenja
98
5.
Rješenja iz radnog odnosa
16
6.
Rješenja u upravnom postupku
1715
UKUPNO
3.226
Tabela br. 23 (Prikaz urađenih akata u 2013. godini)
31
VI IZVJEŠTAJ O RADU UPRAVNOG ODBORA
Upravni odbor JU Centar za socijalni rad Velika Kladuša djelovao je u toku 2013.
godine do 09.12.2013. godine u skladu sa svojim ovlaštenjima koja proizlaze iz Uredbe sa
zakonskom snagom o ustanovama („Službeni glasnik BiH“, br. 6/92, 8/93 i 13/94), Odlukom
Općinskog vijeća Općine Velika Kladuša o osnivanju JU Centar za socijalni rad Velika
Kladuša, Pravilima JU Centar za socijalni rad Velika Kladuša i Poslovnikom o radu Upravnog
odbora JU Centar za socijalni rad Velika Kladuša.
U toku izvještajnog perioda, odnosno 2013. godine Upravni odbor je održao ukupno 5
redovnih sjednica.
Aktivnosti Upravnog odbora odnosile su se na: razmatranje i usvajanje Izvještaja o radu
JU Centar za socijalni rad Velika Kladuša za 2012. godinu, Izvještaja o finansijskom poslovanju
JU Centar za socijalni rad Velika Kladuša za 2012. godinu, kao i razmatranju i usvajanju
Programa rada i plana finansijskog poslovanja za 2013.godinu.
Upravni odbor je svojom Odlukom br. 01-34-UO-1282-1/2013 od 20.11.2013. godine
utvrdio koeficijente za obračun plaća i naknade zaposlenih ove Ustanove.
Odlukom Upravnog odbora br. 01-34-UO-1355-1/13 od 03.12.2013. godine raspisan je
konkurs da izbor i imenovanje direktora JU Centar za socijalni rad Velika Kladuša. Konkurs je
objavljen u dnevnom listu Dnevni avaz dana 08.12.2013. godine i u „Službenim novinama F
BiH“ dana 11.12.2013. godine.
Dana 09.12.2013. godine Rješenjem Općinskog načelnika Općine Velika Kladuša
razriješeni su predsjednik i članovi Upravnog odbora ove Ustanove.
32
VII ZAKLJUČAK
U toku 2013. godine JU Centar za socijalni rad Velika Kladuša imala je ukupno 3.226
zahtjeva za ostvarivanje prava iz oblasti socijalne, dječije, porodične zaštite i zaštite civilnih
žrtava rata, od kojih je najveći broj riješen u korist podnosioca zahtjeva.
Iz ove brojke i prethodnog izlaganja se može vidjeti da je ova Ustanova i u toku 2013.
godine opravdala ulogu i značaj koji ima u našoj lokalnoj zajednici u skladu sa materijalnim
mogućnostima kojima raspolaže.
Usluge stručnog, socijalnog, pravnog i psihološkog rada koje ustanova pruža građanima
imaju za rezultat unaprijeđenje kompletnog sistema socijalne i porodične zaštite.
Saradnja Ustanove sa subjektima uključenim posredno ili neposredno u prevenciji i
rješavanje problema iz sistema socijalne i porodične zaštite, prezentiranje rada i nadležnosti
naše Ustanove i djelovanje prvenstveno na prevenciji uzroka koji dovode do problema u
sistemu socijalne i porodične zaštite, te rješavanje postojećih problema bio je naš cilj u 2013.
godini. Iz stanja prezentiranog kroz izvještaj možemo zaključiti da je postavljeni cilj ispunjen.
S obzirom da u važećoj zakonskoj regulativi iz oblasti socijalne i porodične zaštite u
toku 2013. godine nije bilo promjena, osim usvajanja novog Zakona o zaštiti od nasilja o
porodici F BiH, to se i u djelokrugu rada Ustanove nije ništa suštinski mijenjalo.
Pravilnik o standardima za rad i pružanje usluga u ustanovama socijalne zaštite u
Federaciji BiH objavljen je Službenim novinama F BiH br. 15/2013 od 22.02.2013. godine i
prema odredbama istog JU Centar za socijalni rad Velika Kladuša ne ispunjava veći broj
predviđenih minimalnih uslova za rad. U tom smislu Ustanova se u toku 2013. godine obraćala
Općini Velika Kladuša i Kantonalnom ministarstvu zdravstva, rada i socijalne politike Bihać,
radi preduzimanja mjera radi ispunjavanja ovih uslova.
Do kraja 2013. godine Općina i Ministarstvo nisu preduzeli bilo kakve korake u ovom
pravcu, pa očekujemo da će u narednoj 2014. godini Općina i Kanton imati više razumijevanja
i da će stvoriti pretpostavke za ispunjavanje minimalnih zajedničkih i posebnih standarda za
rad Ustanove.
Budući da JU Centar za socijalni rad Velika Kladuša ne zadovoljava u najvećem dijelu
zajedničke minimalne standarde postavljene ovim Pravilnikom niti posebne minimalne
standarde te da je Pravilnikom stavljeno u obavezu ustanovama socijalne zaštite da u roku od
tri godine od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika obezbijede minimalne propisane uslove,
u narednom periodu će se morati intenzivirati aktivnosti, u saradnji sa Osnivačem – Općinskim
vijećem Općine Velika Kladuša i resornim Ministarstvom zdravstva, rada i socijalne politike
Bihać, u smjeru obezbjeđenja propisanih uslova.
Nedostaci u ovom pogledu se posebno odnose na neomogućen pristup osobama sa
invaliditetom, nedovoljan broj prostorija za rad stručnih radnika, nepostojanje prostora za
arhivu i nedovoljnog broja uposlenih stručnih radnika i tehničkog osoblja (socijalni radnici,
edukator rehabilitator i vozač).
Općinski načelnik Općine Velika Kladuša je dana 27.12.2013. godine raspisao Javni
oglas za izbor i imenovanje članova Upravnog odbora JU Centar za socijalni rad Velika
Kladuša, a konkursna procedura će biti okončana u narednoj 2014. godini.
OBRAĐIVAČ:
JU Centar za socijalni rad
Velika Kladuša
PREDLAGAČ:
Općinski načelnik
Općine Velika Kladuša
Broj: 01-05-439/2014
Velika Kladuša, 11.04.2014. godine
33

P-3 smrtni slučaj užeg člana obitelji

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON

O-1 obrazac za podnositelja zahtjeva

IZVOR udomiteljstvo 06.09.MH.

Priopcenje za medije 30.3.2012.

ZAHTJEV ZA PRIZNAVANJE PRAVA NA JEDNOKRATNU

informacija o zdravstvenoj zaštiti koju građani ostvaruju putem ju

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB Ž UPANJA KLASA:003-06/11

Zdrastveni odgoj

iskustva i osvrt jednog praktičara