Glasilo Lovačkog saveza Herceg Bosne i Kinološkog saveza Herceg-Bosne
Mostar • svibanj - lipanj 2014. • god. XVII. • br. 94
Skupština saveza
Slavko Marin
novi predsjednik saveza
poplave u bih
Pomoć i solidarnost sa stradalima
Skupština saveza, 31. svibnja 2014.
Moglo je i drukčije
I
iz sADRŽAJA
05
SKUPŠTINA SAVEZA
10
POPLAVE U BiH
16
OTVORENO PRVENSTVO SAVEZA
U LOVNOM STRELJAŠTVU
21
UNOS DIVLJAČI U LOVIŠTE
40
KALIBRI ZA LOV SRNJAKA
43
SJEĆANJE NA 91. I
ZAUSTAVLJANJE TENKOVA
46
PROLJETNI RADOVI NA
REVIRU I RIJEKAMA
zvještajni dio sastanka Skupštine
Saveza trajao je (svega) 50 minuta!
U toliko malo vremena, Ilija Vrljić,
predsjednik Saveza, pročitao je izvješće
o radu Saveza u 2013. godini, Tadija Šugić, umjesto odsutnog(!) Ante Dolića,
predsjednika Nadzornog odbora, pročitao je izvješće Odbora o financijskom
poslovanju Saveza u 2013. godini, na
dnevnom redu toga dijela sastanku bio
je još program rada i financijski plan Saveza za 2014. te točka o lovnoj kinologija. Bila je predložena i točka o mogućem
povećanju članskog doprinosa Savezu,
ali je ona, voljom većine zastupnika,
skinuta s dnevnog reda.
Dakle, redom jako bitni dokumenti,
ali zastupnici, osim rijetkih izuzetaka,
nisu bili zainteresirani za raspravu o
njima. Kao da su se samo čekali izbori... Šteta!
A izborni dio sastanka započeo je izborom predsjednika Skupštine Saveza.
Od ranije se, naime, znalo da to neće
ići glatko i da lovačke udruge s prostora Zapadne Hercegovine, dakle jako bitan i respektabilan dio članstva Saveza,
prijedlogu Upravnog odbora Saveza
prilaze s rezervom i neće ga podržati. Na glasovanju, većina zastupnika
je podržala prijedlog da Ilija Vrljić u
iduće četiri godine bude predsjednik
Skupštine Saveza. Odmah po izboru
na dužnost, novi predsjednik Skupštine je preuzeo vođenje sastanka od
Milana Andrijanića, koji se u toj ulozi našao umjesto odsutnog(!) Darinka
Mihaljevića, predsjednika Skupštine,
a rasprava koja je uslijedila pokazala je
razlike u stavovima oko bitnih pitanja
rada Saveza. Za razliku od izbora predsjednika Skupštine, izbor predsjednika
Lovačkog saveza Herceg Bosne protekao je posve mirno, i Slavko Marin je,
Adresa uredništva: Hrvatskih branitelja b.b., 88 000 Mostar
Tel./faks: 00 387 36 318 477 • E-mail: ls-hercegbosne@mocable.ba • www.lovackisavez-hb.ba
Za nakladnika: Slavko Marin • Glavni urednik: Dragan Naletilić • Izvršni urednik: Ivica Lučić • Uredništvo: Mladen Bešlić, Vlado Bošnjak, Blago Lasić,
Ivica Lučić, Tomislav Mihaljević, Dragan Naletilić, Vlado Soldo, Dobroslav Vrdoljak, Ilija Vrljić • Lektor i korektor: Blago Lasić • Tajnik uredništva: Vlado Bošnjak
Priprema za tisak: TIPORT, Široki Brijeg • Tisak: SUTON d.o.o., Široki Brijeg • Fotografija: Shutterstock, autori i vlastita arhiva
Godišnja pretplata: BiH 25 KM, inozemstvo 45 KM
Plaćanjem članarine u svojoj udruzi, članici Lovačkog saveza Herceg Bosne, automatski se postaje pretplatnikom na list
Žiroračun (KM): 3382202200225742 Unicredit banka • Devizni račun: 7100-280-48-06-06373-2 UniCredit banka
Uredništvo ne mora biti suglasno sa stavovima autora iznesenim u njihovim tekstovima
Cijena oglasnog prostora:
1/1 stranice – 700 KM • 1/2 stranice – 350 KM • 1/3 stranice – 250 KM • 1/4 stranice – 180 KM
1/8 stranice – 90 KM • 1/1 unutarnja stranica korica – 800 KM • 1/1 zadnja stranica korica – 900 KM
www.lovackisavez-hb.ba
3
očekivano, dobio apsolutnu potporu
zastupnika.
Nije tajna da već izvjesno vrijeme unutar hrvatskoga lovačkog (i kinološkog)
korpusa u BiH žive dva nesporazuma.
Jedan je između Lovačkog i Kinološkog saveza Herceg Bosne, a drugi između Lovačkog saveza Herceg Bosne i
gotovo svih lovačkih udruga iz Zapadne Hercegovine.
Prvi bi nesporazum uskoro mogao postati - sporazum. Na čelu obaju saveza
sad su novi ljudi, a to je dobro ozračje
za otvoren i pošten razgovor o svim
“otvorenim pitanjima”. Ta se prilika ne
bi smjela propustiti.
Glede drugog nesporazuma, pitanje
je ima li mjesta optimizmu. Zadnja je
skupština Saveza bila odlična prilika za
(p)okrenuti stvari, ali je, nažalost, propuštena. Pogriješilo se u taktici, možda i u
strategiji. Neke (i nečije) su procjene bile
loše, neke (i nečije) želje čudne, motivi
također… Na obje strane. I sad je stanje
gore nego što je bilo.
Realnu nadu da će, ipak, biti bolje, daje
Slavko Marin, novi predsjednik Saveza.
Bezrezervnu potporu pri izboru na tu
dužnost dobio je od svih zapadnohercegovačkih zastupnika. I baš to povjerenje
je temelj na kojem treba graditi buduće
međusobne odnose. Pa, ako pritom s
brvna treba skloniti još kojeg „jarčića“,
dok nije postao „jarčina“, zašto ne?
Na kraju, sad se javljaju i oni koji odjednom “cijene” zapadnohercegovačkog
lovca. Samo zato jer je, po njihovu,
protiv Lovačkog saveza Herceg Bosne.
Ne, procjene su im pogrešne, (krajnje)
želje davno pročitane. Zapadnohercegovački lovac i Savez su jedno, nema
jednoga bez drugoga.
Dragan Naletilić
ISSN 1840-0647
International Council for Game and Wildlife Conservation
Conseil International de la Chasse et de la Conservation du Gibier
Internationaler Rat zur Erhaltung des Wildes und der Jagd
Međunarodni savjet za lov i zaštitu divljači
Milanska Deklaracija
Lovci ujedinjeni u borbi protiv kriminala povezanog s divljim životinjama i krivolova
Vodeći računa o načelima CIC-a, lovci, sudionici 61. Generalne skupštine (24. travnja 2014. u Milanu), ujedinjeni u borbi protiv kriminala povezanog s divljim životinjama i krivolova, usvojili smo
sljedeće:
Svjesni smo razarajućeg učinka neviđene razine zločina protiv divljih životinja, uključujući i ilegalnu
trgovinu, na populaciju vrsta koje spadaju u divljač, na njihove osjetljive ekosustave čiji su dio i na
našu zajedničku prirodnu baštinu.
Pozivamo na globalnu pozornost i snažnu predanost borbi protiv kriminala nad divljim životinjama,
koja je nedavno predstavljena na visokoj razini različitih nacionalnih, bilateralnih i multilateralnih
inicijativa, konferencija i sastanaka.
Zabrinuti smo činjenicom da dobro pripremljena strategija za borbu protiv ove vrste kriminala često
ne pravi razliku između legalne i ilegalne trgovine te pravilnog korištenja divljih životinja.
Bojimo se da bi smanjenje i degradacija povijesno testiranih i dokazanih metoda za očuvanje divljih životinja, na temelju promišljenog održivog korištenje prirodnih resursa, moglo imati dugoročne
štetne učinke, što će se odraziti na biljni i životinjski svijet koji ovisi o svojim očuvanim staništima i
ekosustavima.
61. CIC Generalna skupština u Milanu, Italija:
Potvrđuje važnu obvezu globalne lovne zajednice da se pridržava svih propisa za zaštitu divljih životinja i kažnjava bilo kakvo njihovo kršenje na svim prirodnim područjima, da stvara i održava
transparentnost lovačkih postupaka u upravljanju divljim životinjama i pokazuje nultu toleranciju za
zločine protiv divljih životinja i u potpunosti je protiv ilegalne trgovine i korištenja divljih životinja.
Naglašava važnost i ključnu ulogu koju su lovci imali u povijesti u smislu zaštite divljih i nenaseljenih područja i uspjeha na terenu u borbi protiv krivolova i drugih oblika kriminala vezanih za biljni i
životinjski svijet u svakoj zemlji.
Ponavlja da se jedino dobro uređeno i dobro regulirano korištenje divljači, koje se temelji na znanstvenim dokazima i relevantnim načinima upravljanja, pokazalo učinkovitim, pod uvjetom da zadovoljava ekonomske i kulturne interese lokalne zajednice i domicilnog stanovništva, a kako bi se
osiguralo njihovo sudjelovanje u zaštiti divljači.
Poziva sve lovačke organizacije u svijetu: lokalne, nacionalne i međunarodne, da udruže snage s
javnošću, lokalnim zajednicama i privatnim partnerima, kao i s organizacijama za zaštitu divljih
životinja, i daju sve od sebe kako bi doprinijeli smanjenju kriminaliteta nad divljim životinjama, na
osnovi temeljitih, pragmatičnih te pravodobnih i koordiniranih akcija.
Obavještava da je borba protiv kriminala i ilegalne trgovine divljim životinjama strateški prioritet za
CIC, i stoga će ova organizacija ustrajno raditi na tim inicijativama pod motom – „Ujedinjeni lovci u
borbi protiv kriminala povezanog s divljim životinjama“, u suradnji sa svojim partnerima, kako bi se
ostvarila povijesna uloga lovaca kao istinskih čuvara i skrbnika divljih životinja i njihovih staništa. O
napretku u borbi protiv kriminala povezanog s divljim životinjama, raspravljat će se na svakoj idućoj
Generalnoj skupštini CIC-a.
4
Broj 94, svibanj - lipanj 2014.
IZ SAVEZA
Slavko Marin
novi predsjednik saveza
SKUPŠTINA
Lovačkog saveza
Herceg Bosne
Povjerenu mi dužnost nastojat ću obnašati maksimalno savjesno, odgovorno i
pošteno, na dobrobit našeg Saveza, naših članica i članova, kao i cjelokupnog lovstva
u Bosni i Hercegovini. Dragi prijatelji, očekujem vašu potporu i suradnju i vjerujem
da ona neće izostati, riječi su novog predsjednika Saveza nakon što je, voljom zastupnika, izabran vršiti tu dužnost u sljedeće četiri godine
I
Ivica Lučić
ntoniranjem himne hrvatskog naroda
„Lijepa naša domovino“ i minutom šutnje za umrle lovce članove Lovačkog saveza Herceg Bosne, u kongresnoj dvorani
Poslovnog centra „Sivrić“ u Mostaru, 31.
svibnja 2014., po modelu „dva u jedan“,
održana je izvještajna i izborna Skupština
Lovačkog saveza Herceg Bosne.
Skupštinu je otvorio njezin dopredsjednik
Milan Andrijanić, te predložio uobičajene proceduralne aktivnosti: izbor članova
radnog predsjedništva, verifikacijskog povjerenstva, zapisničara i ovjerovitelje zapisnika.
U radno predsjedništvo su izabrani Jako
Čavara i Ivica Bačić, u verifikacijsko povjerenstvo Lovro Ivić, Mario Herceg i Marko
Bilandžija, za zapisničara je izabran Vlado
Bošnjak, a za ovjerovitelje zapisnika Željko
Džidić i Dragan Guberac.
Izvješće verifikacijskog povjerenstva podnio je Lovro Ivić izvijestivši da su skupštini
nazočna 62 zastupnika s pravom glasa, iz
39 članica, te da skupština može pravovaljano odlučivati i donositi odluke.
Uslijedilo je razmatranje predloženog
dnevnog reda i prijedlog zastupnika Donija Mikulića da se točka 6. vezana za razmatranje povećanja članskog doprinosa Savezu, skine s dnevnog reda, što je Skupština,
kao i izmijenjeni dnevni red, odlukom većine i usvojila.
IZVJEŠĆE O RADU SAVEZA U 2013.
Po usvajanju dnevnog reda uslijedilo je
podnošenje Izvješća o radu Saveza u prowww.lovackisavez-hb.ba
tekloj, 2013. godini, koje je podnio predsjednik Saveza Ilija Vrljić. Predsjednik je u
izvješću prezentirao rad i aktivnosti Saveza
u protekloj godini s težištem na međunarodne aktivnosti, kao i aktivnosti na domaćem planu vezane za lovno zakonodavstvo,
lovnu izobrazbu, lovno izdavaštvo, lovno
streljaštvo, rad i aktivnosti članica, te pro-
Trudit ću se i dalje, koliko god mogu, biti
uz Savez i od pomoći Savezu, i naravno
svima vama. Sve što sam radio bilo je dobronamjerno, pa ako sam i griješio, jer tko
radi taj i griješi, bilo je s najboljim namjerama i nemojte mi to uzeti za zlo.
FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2013.
Po usvajanju Izvješća o radu,
prešlo se na drugu točku
dnevnog reda, vezanu za financijsko poslovanje Saveza
u 2013. godini, odnosno Financijsko izvješće i Izvješće
Nadzornog odbora o materijalno-financijskom poslovanju Saveza u 2013. godini.
Izvješće Nadzornog odbora
podnio je njegov član Tadija
Šugić. Obrazlažući izvješće
Šugić se posebno osvrnuo na
stavke ostvarenih prihoda i
rashoda, ističući višak rashoda nad prihodima, te naglasio
sljedeće: Ovakva tendencija prihodovne
i rashodovne strane prisutna je unazad
nekoliko godina, a rezultat je plaćanja
izlaznog PDV-a, što je prouzročilo nelikvidnost Saveza u proteklom razdoblju,
a što će se nastaviti i u idućoj, 2014. godini.
Kao prijedlog mjera za poboljšanje financijskog stanja, Šugić je, uime Nadzornog
odbora, predložio nastavak provedbe mjera štednje na razini Saveza, te razmatranje
mogućnosti povećanja članskog doprinosa
članica prema Savezu. Na koncu je zaključio da je materijalno-financijsko poslovanje Saveza u 2013. bilo u skladu s pozitivnim zakonskim propisima i da nije bilo
Radno predsjedništvo
bleme u radu, ističući sljedeće:
Smatram da smo u protekloj godini, bez
obzira na sve poteškoće, uspješno proveli planirane aktivnosti i zadaće, osigurali kontinuitet lovnog gospodarenja, organizirali kvalitetan rad članica, sačuvali
članstvo i lovišta, i odoljeli čestim nasrtajima na naš identitet, opstojnost i jednakopravnost na ovim prostorima.
Na kraju izvješća predsjednik se obratio
zastupnicima u Skupštini na sljedeći način:
Dragi prijatelji, podnošenjem ovoga
izvješća rastajem se s vama kao predsjednik Saveza, ali lovstvo je moj životni motiv,
iz lovstva sam došao i u lovstvu ostajem.
5
AKTUALNO
Pogled na dvoranu iz jednoga...
nikakvih nepravilnosti u radu, te da Nadzorni odbor daje pozitivno mišljenje na
financijsko poslovanje Saveza u protekloj
godini. Za razliku od prethodnih godina,
ovaj put nije bilo burnih rasprava o financijskom izvješću i ono je usvojeno većinom
zastupničkih glasova.
pomenu da nema potrebe obrazlagati ga s
obzirom na to da su ga zastupnici dobili u
skupštinskim materijalima. Ovo obrazloženje zastupnici su prihvatili jednako i za
Financijski plan Saveza, te bez primjedbi
usvojili i Program rada i Financijski plan
Saveza za 2014. godinu.
PROGRAM RADA I FINANCIJSKI
PLAN ZA 2014.
LOVNA KINOLOGIJA
Usvajanjem Financijskog izvješća i Izvješća
Nadzornog odbora predsjedavajući skupštine Milan Andrijanić otvorio je raspravu
o Programu rada Saveza za 2014., uz na-
Nakon pomalo klišeiziranih i suhoparnih
izvješća, programa i planova, na dnevnom redu Skupštine našla se, lovcima
zanimljiva tema – lovna kinologija. Kao
uvod u raspravu, tajnik Saveza Ivica Lučić
pročitao je pismo predsjednika Kinološkog saveza Herceg Bosne, Perice Jukića,
upućeno Skupštini.
U svome pismu Jukić ističe da su lovački i
kinološki savezi Herceg Bosne čuvari nacionalnog identiteta i oslonci razvoja nematerijalne kulturne baštine našega naroda, te
da mu je nakana potaknuti lovnu kinologiju i raditi na njezinu unapređenju. Jukić
dalje navodi: Naša nakana je naći sporazum kojim se omogućuje svim članovima
Lovačkog saveza članstvo i u Kinološkom
savezu, te time i sva prava člana toga saveza... Naša nakana je učvrstiti članstvo i u
vašem savezu, kako ne bismo bili članovi
drugih saveza... Naša nakana je raditi na
rješenju u kojem će lovci solidarno pomoći
razvoj kinologije u okviru svoje organizacije... O ovoj temi odavno se nije razgovaralo,
a danas nas sustižu neriješenosti tih odnosa radi čega ćemo dugoročno jedni i drugi
biti suodgovorni za slabljenje nacionalnog
projekta očuvanja naše kulture i nematerijalne baštine.
Nakon Jukićeva pisma, za riječ se javio Ilija Vrljić dajući kronološki presjek odnosa i
suradnje ovih dvaju saveza u svome predsjedničkom mandatu. Vrljić je predložio da
Skupština zaduži Upravni odbor Saveza da
pokrene pregovore o daljnjoj suradnji Lovačkog i Kinološkog saveza.
Ovaj prijedlog o suradnji dvaju saveza podržao je i Mario Herceg, ujedno i dopredsjednik Kinološkog saveza Herceg-Bosne, a
dopunio ga je Branko Vukoja vremenskim
rokom realizacije od šest mjeseci, što su
zastupnici i usvojili.
IZBOR PREDSJEDNIKA I DVA
DOPREDSJEDNIKA SKUPŠTINE
Raspravom o lovnoj kinologiji završio je
izvještajni dio Skupštine, uslijedila je kratka stanka, a potom izborni dio Skupštine, koji je započeo izborom predsjednika
Skupštine.
Predsjedavajući skupštine iznio je prijedlog
Županijskog vijeća za lovstvo Hercegovačko-neretvanske županije, koje je za predsjednika Skupštine predlažilo Iliju Vrljića,
nakon čega se otvorila rasprava o ovom,
kao i drugim prijedlozima.
Tako je Mario Herceg iznio stav Županijskog vijeća za lovstvo Županije Zapadnohercegovačke da toj županiji treba pripasti
mandat predsjednika Skupštine, te istaknuo nedovoljan angažman predsjednika
Vrljića oko dodjele lovišta u ZHŽ-u.
Kandidaturi Vrljića usprotivio se i Branko
...i drugoga kuta
6
Broj 94, svibanj - lipanj 2014.
IZ SAVEZA
Vukoja navodeći stavke koje nisu riješene u
njegovu predsjedničkom mandatu: prostor
za smještaj Saveza, odnosi s Kinološkim
savezom, financijsko stanje, te provedba
Zakona o lovstvu. Za predsjednika Skupštine Vukoja je predložio Krešu Ćavara,
predsjednika LD Mosor iz Širokog Brijega.
Slavko Marin je istaknuo da je dobro imati
različita mišljenja, ali nam državne institucije onemogućavaju provedbu određenih
aktivnosti u lovstvu, pa tako i dodjelu lovišta, s čim se složio i Dragan Guberac, kritizirajući rad institucija vlasti na većinskim
hrvatskim prostorima, ali i rad članova
Upravnog odbora Saveza s tih prostora. U
raspravi o ovoj točki sudjelovali su i zastupnici Dragan Ostojić, Pavo Kosić, Dragan
Stojak, Jako Čavara i Željko Džidić.
Nakon njih za riječ se javio Ilija Vrljić izražavajući žaljenje što je toliko otrovnih strelica neopravdano upućeno prema njemu.
Smatra da je Branko Vukoja, kao dopred-
predsjednika Saveza, predsjednik Skupštine pojasnio je da se po Statutu Saveza,
predsjednik bira tajnim glasovanjem, te
predložio Skupštini da donese odluku o
javnom glasovanju, što je jednoglasno prihvaćeno. Potom je uslijedio izbor predsjednika Saveza za kojega je, kao jedini kandidat, predložen i izabran Slavko Marin.
Obraćajući se Skupštini nakon izbora, Marin je istaknuo: Iskreno i od srca zahvaljujem svima vama na ukazanom povjerenju
i izboru za predsjednika Saveza. Zahvaljujem i svima onima koji su na bilo koji način
dali svoj doprinos radu i jačanju Saveza i
njegovih članica, i razvoju i unapređenju
lovstva na ovim prostorima. Povjerenu mi
dužnost nastojat ću obnašati maksimalno
savjesno, odgovorno i pošteno na dobrobit
našeg Saveza, naših članica i članova, kao
i cjelokupnog lovstva u Bosni i Hercegovini.
Očekujem vašu potporu i suradnju i vjerujem da ona neće izostati.
Dobar znak - Slavko Marin, novi predsjednik Saveza, sa zastupnicima iz
zapadnohercegovačkih lovačkih udruga
sjednik Saveza, trebao rješavati probleme
lovačkih udruga u Županiji Zapadnohercegovačkoj, ali da on to nije radio, kao što
nije sudjelovao u radu Upravnog odbora,
niti u pripremi ove Skupštine.
Točku na „i“ u ovoj raspravi stavio je Krešo Ćavar riječima: Ovo je za mene pobjeda
demokracije, Lovački savez Herceg Bosne
ne smije doći u pitanje, prihvatit ću svaku
odluku Skupštine.
A odluka Skupštine bila je u korist Ilije Vrljića koji je izabran za njezina predsjednika,
te je uz čestitke predsjedavajućeg, preuzeo
predsjedanje Skupštinom, zahvalio na izboru i predložio Petra Gelu i Ivicu Širića
za dopredsjednike Skupštine, što je bez
primjedbi jednoglasno usvojeno.
IZBOR PREDSJEDNIKA I DOPREDSJEDNIKA SAVEZA
Otvarajući točku dnevnog reda: Izbor
www.lovackisavez-hb.ba
Potom je, kao novoizabrani predsjednik,
sukladno Statutu Saveza, predložio kandidate za dopredsjednike Saveza: Tomislava
Mihaljevića iz Hercegbosanske županije i
Pavu Kosića iz Posavske županije.
Također, dao je pojašnjenje da mjesto
trećeg dopredsjednika pripada Županiji
Zapadnohercegovačkoj, koja trenutačno
nema kandidata, te predložio da to mjesto ostane rezervirano i upražnjeno dok
ta županija ne predloži svoga kandidata za
dopredsjednika Saveza. Ovi prijedlozi prihvaćeni su i jednoglasno usvojeni od strane
Skupštine.
IZBOR ČLANOVA NADZORNOG
ODBORA, STEGOVNOG I ARBITRAŽNOG SUDA
U nastavku skupštine, nakon izbora predsjednika i dopredsjednika Skupštine i Saveza, nestalo je prisutne napetosti i neizvje7
SLAVKO MARIN
Rođen 1958. u Novom Travniku. Oženjen, otac troje djece. Osnovnu i srednju školu završio u Novom Travniku, a
Fakultet političkih znanosti u Sarajevu
na kojem je diplomirao na dva odsjeka
te stekao zvanja socijalnog radnika i
profesora.
U svom dugogodišnjem profesionalnom angažmanu obnašao je veći broj
civilnih i vojnih dužnosti.
Civilne dužnosti obnašao je na općinskoj, županijskoj, entitetskoj i državnoj razini od kojih ističemo dužnost
savjetnika hrvatskog člana Predsjedništva BiH, zamjenika ministra u Vijeću
ministara BiH, savjetnika predsjedatelja
Vijeća ministara BiH. Trenutačno obnaša dužnost predsjedatelja Općinskog
vijeća u općini Novi Travnik.
U vojnim strukturama HVO-a obnašao
je visoke časničke dužnosti u Zbornom
području Vitez i Zbornom području Tomislavgrad, te dužnost Načelnika stožera Prvog hrvatskog gardijskog zbora VF
BiH i dužnost vršitelja dužnosti Glavnog
inspektora u Vojsci F BiH.
Za uspješno obavljanje spomenutih
civilnih i vojnih dužnosti dobio je više
priznanja i odlikovanja. U lovstvo se aktivno uključuje nakon
Domovinskog rata. U svojem matičnom lovačkom društvu „Pavlovica“ u
Novom Travniku obnašao je dužnost
predsjednika društva u dva mandata, a
trenutačno je na dužnosti predsjednika
Skupštine društva.
U Lovačkom savezu Herceg Bosne
obnašao je dužnost člana Izvršnog odbora, a potom u dva mandata dužnost
dopredsjednika Saveza. Za rad u lovstvu odlikovan je Odličjem prvog reda
Lovačkog saveza Herceg Bosne.
IZ SAVEZA
snosti, emocije su se smirile i
glave ohladile, tako da je ostatak izbornog procesa odrađen rutinski.
Za članove Nadzornog odbora predloženi su i izabrani
Tadija Šugić, Mate Buntić i
Zdravko Vujinović.
U Stegovni sud predloženi su
i izabrani Nikola Golemac,
Ivo Nikolić i Stojan Musa, a
u Arbitražni su predloženi i
izabrani Ivica Bačić, Jozo Gudelj i Marko Bilandžija.
POMOĆ ČLANICAMA
SAVEZA NA POPLAVLJENIM PODRUČJIMA
Po završetku izbornog dijela Skupštine, Ilija Vrljić je
otvorio raspravu o pomoći
lovstvu, odnosno članicama
Saveza na poplavljenim područjima u BiH.
Predložio je da se ta aktivnost organizira na razini Saveza, na način da se na zajednički račun
dragovoljno uplaćuju sredstva od udruga
i lovaca, te da Upravni odbor imenuje
povjerenstvo koje će izvršiti raspodjelu
novca i o tome izvijestiti Skupštinu. Također, izvijestio je Skupštinu da je s razine
Posavini potrebnija nego
ikada, predložio je da se novac prikuplja na jedinstveni
račun Saveza i da se usmjeri
u Posavinu, te da se utroši isključivo za nabavku divljači.
Ovaj prijedlog i inicijativa
podržani su i prihvaćeni uz
obrazloženja pojedinih zastupnika da su slične aktivnosti već pokrenuli na razini
svojih udruga i županijskih
vijeća za lovstvo.
DAR, TVRDI UVEZ I
DOMJENAK
Ova skupština, kao i većina
ranijih, imala je i svoj mali
svečarski dio u kojem je novoizabrani predsjednik Lovačkog saveza Herceg Bosne
Slavko Marin, u znak zahvalnosti, dosadašnjem predPredsjednik Slavko Marin i Pero Perić, član LD Uskoplje
sjedniku Saveza Iliji Vrljiću
uručio prigodan dar, a potom
i tvrdi uvez Hoop!-a svim člaSavjeta lovačkih saveza BiH, preko Svjet- nicama Saveza.
ske lovačke organizacije (CIC), pokrenuta Tim činom službeno je završena još jedna
inicijativa o međunarodnoj pomoći lov- skupština Saveza, uslijedilo je zajedničko
stvu u BiH.
fotografiranje, domjenak, čašica opuštenog
Na ovu inicijativu reagirao je Dragan razgovora, prijateljski stisak ruke. Doista,
Guberac ističući da je pomoć lovstvu u pobijedila je demokracija!
ODLUKE Skupštine
1. Usvaja se Izvješće o radu Saveza u 2013. godini
2. Usvaja se Financijsko izvješće Saveza za 2013. godinu
3. Usvaja se Izvješće Nadzornog odbora o financijskom poslovanju Saveza u
2013. godini.
4. Usvaja se Program rada Saveza za 2014. godinu
5. Usvaja se Financijski plan Saveza za 2014. godinu
6. Ovlašćuje se Upravni odbor Saveza da u roku od 6 mjeseci provede
aktivnosti vezane za lovnu kinologiju i o tome pismeno izvijesti sve članice
Saveza
7. Za predsjednika Skupštine Lovačkog saveza Herceg Bosne izabran je:
• Ilija Vrljić – LD Jarebica, Mostar
8. Za dopredsjednike Skupštine Lovačkog saveza Herceg Bosne izabrani su:
• Ivica Širić – LD Jeleč, Žepče
• Petar Gelo – ŠGD Hercegbosanske šume, Kupres
9. Za predsjednika Lovačkog saveza Herceg Bosne izabran je:
• Slavko Marin – LD Pavlovica, Novi Travnik
10. Za dopredsjednike Lovačkog saveza Herceg Bosne izabrani su:
• Tomislav Mihaljević – LU Cincar, Livno
8
11.
12.
13.
14.
• Pavo Kosić – LU Sava, Orašje
• Kandidat Županijskog vijeća za lovstvo Županije Zapadnohercegovačke iz reda zastupnika na Skupštini 31. 5. 2014.
Za članove Nadzornog odbora Lovačkog saveza Herceg Bosne izabrani su:
• Tadija Šugić – LD Jastreb, Dobretići
• Mate Buntić – LU Vran, Tomislavgrad
• Zdravko Vujinović – LD Jarebica kamenjarka, Stolac
Za članove Stegovnog suda Lovačkog saveza Herceg Bosne izabrani su:
• Nikola Golemac – LD Jarebica, Mostar
• Ivo Nikolić – LSUG Jarebica, Štrepci
• Stojan Musa – HUL Orao, Čitluk
Za članove Arbitražnog suda Lovačkog saveza Herceg Bosne izabrani su:
• Marko Bilandžija – UL Kuna, Jajce
• Ivica Bačić – LU Jadran, Neum
• Jozo Gudelj – LU Vran, Tomislavgrad
S razine Saveza organizirati dragovoljno prikupljanje novčane pomoći,
od strane članica i članova Saveza, za lovačke udruge članice Saveza na
poplavljenim područjima u BiH.
Broj 94, svibanj - lipanj 2014.
IZ SAVEZA
Ilija Vrljić
L
IZVJEŠĆE O RADU SAVEZA U 2013.
ovački savez Herceg Bosne
svoj je rad u 2013., kao i ranijih
godina, temeljio na zakonskim
propisima, programskim aktivnostima i zadaćama, te odlukama
radnih tijela Saveza, utemeljenim
na ciljevima provedbe jedinstvene lovne politike, razvoja i unaprjeđenja lovstva, uzgoja, zaštite i
korištenja divljači, te zaštite prirode i ljudskog okoliša.
Rad Saveza u protekloj godini
obilježio je cijeli niz različitih aktivnosti na domaćem i međunarodnom planu koje su se provodile
u ozračju nepovoljnih političkih,
gospodarskih i socijalnih prilika
na ovim prostorima.
Stoga smo za prioritete u radu
odabrali one aktivnosti koje su
značajne s aspekta lovstva i koje
će doprinijeti njegovu poboljšanju na prostorima na kojima
Savez i njegove članice djeluju i
rade.
Nemam namjeru nabrajati sve aktivnosti i zadaće, ali svakako želim
istaknuti one najznačajnije koje
su obilježile rad Saveza i njegovih
članica u 2013. godini.
Početak godine obilježio je međunarodni susret čelnika lovačkih saveza Hrvatske, Slovenije,
Herceg Bosne i CIC-a, održan sredinom siječnja u Varaždinu, s temom o aktualnom stanju lovstva
u regiji, te unaprjeđenju suradnje
i odnosa ovih prijateljskih lovačkih organizacija.
Nakon Varaždina, uslijedila je još
jedna međunarodna aktivnost
vezana za sudjelovanje Saveza na
CIC Koordinacijskom forumu održanom početkom ožujka u Skoplju, o temi stanja i zaštite balkanskog risa u jugoistočnoj Europi.
Bila je ovo najznačajnija međunarodna aktivnost Saveza u protekloj godini, na kojoj smo podnijeli veoma zapaženu i stručnu
prezentaciju o stanju risa u Bosni i
Hercegovini.
Zajedno s međunarodnim, početak godine obilježile su i domaće
aktivnosti vezane za lovno zakonodavstvo u Brčko Distriktu, gdje
www.lovackisavez-hb.ba
se Savez veoma aktivno uključio
u rješavanje ove problematike i
zaštitu interesa naših članica na
tom prostoru, te za Javnu raspravu o temi izmjena i dopuna federalnog Zakona o lovstvu, na kojoj
smo dali konkretne primjedbe i
prijedloge, te izrazili neslaganje s
izmjenama i dopunama Zakona,
predloženim od strane federalnog ministarstva.
Također o temi lovnog zakonodavstva, odnosno ustanovljenja
lovišta i njihove dodjele na korištenje, a u cilju provedbe zakona
i zaštite interesa naših članica,
održani su sastanci s premijerima
i resornim ministrima u Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegovačko-neretvanskoj i
Posavskoj županiji.
Nakon lovnog zakonodavstva
(koje će nas pratiti tijekom cijele
godine), uslijedile su aktivnosti
Saveza vezane za sudjelovanje
u izradi međunarodnog IPA projekta „Lovno-ribolovna ponuda
regije Dalmacija-Hercegovina“,
zatim u izradi „Strategije razvoja
Zapadnohercegovačke Županije“,
te sudjelovanje na edukacijskim
seminarima „Parkovi prirode u
BiH“ i „Minska opasnost u regiji“.
Ove aktivnosti svojevrsno su priznanje Savezu kao instituciji koja
ima ugled i kapacitete da sudjeluje u izradi i provedbi ovih značajnih regionalnih projekata.
Upravni odbor Saveza je početkom travnja 2013. donio odluke
vezane za provedbu mjera štednje i smanjenja troškova Saveza,
a koje je potvrdila i Skupština
Saveza održana koncem svibnja
u Mostaru.
Ove odluke, koje su umnogome
odredile daljnji rad i aktivnosti
Saveza, polučile su dobre financijske rezultate, što je vidljivo i iz
financijskog izvješća, ali su umanjile i zaustavile neke aktivnosti
bitne za rad i funkcioniranje Saveza, što dugoročno može imati
štetne posljedice.
Međutim, i pored mjera štednje, osnovni servis i težišne aktivnosti nisu izostale tako da su
tijekom ljeta održana planirana
9
natjecanja u lovnom streljaštvu na
Kupresu i Mostaru,
proveden je jesenji
ciklus
izobrazbe
lovnih pripravnika
i polaganja lovačkih ispita, izdano je
planiranih pet brojeva lovačkog glasila Hoop!, tiskan
je lovački kalendar
i lovačke iskaznice.
Također, nije izostala niti dobra suradnja s institucijama
vlasti te domaćim
i međunarodnim
lovačkim asocijacijama, a osobito s
članicama Saveza
kroz svakodnevnu
komunikaciju, zajedničke aktivnosti
i sudjelovanje na
različitim lovnim manifestacijama, obljetnicama, lovačkim večerima i zajedničkim lovovima.
Osim navedenih, u protekloj
godini odvijao se i cijeli niz drugih aktivnosti, jednako važnih za
uspješno funkcioniranje našega
sustava. Ponajprije mislim na organizirano i plansko gospodarenje lovištima od strane naših
članica u smislu uzgoja i zaštite
divljači, izgradnje lovne infrastrukture i unosa žive divljači, a
osobito u smislu mukotrpne borbe članica za očuvanje članstva i
zaštitu lovišta od krivolova.
Želim istaknuti da su se sve ove,
kao i mnoge druge aktivnosti
provodile samoinicijativno, bez
potpore institucija sustava i bez
zakona o lovstvu, koji predstavlja
najveći problem u našem radu i
čija provedba ostaje naša najvažnija zadaća u idućem razdoblju.
Osim implementacije zakona,
pred nama su jednako važne
zadaće institucionalnog jačanja
i rješavanja trajnog smještaja Saveza, zadaće poboljšanja rada
županijskih vijeća za lovstvo i
radnih tijela Saveza, te zadaće
unaprjeđenja rada članica kroz
pružanje stručne, edukativne i
materijalne potpore od strane
Saveza. Smatram da smo u protekloj godini, bez obzira na sve
poteškoće, uspješno proveli planirane aktivnosti i zadaće, osigurali kontinuitet lovnog gospodarenja, organizirali kvalitetan rad
članica, sačuvali članstvo i lovišta,
i odoljeli čestim nasrtajima na naš
identitet, opstojnost i jednakopravnost na ovim prostorima.
Dragi prijatelji, podnošenjem
ovoga izvješća rastajem se s
vama kao predsjednik Saveza,
ali lovstvo je moj životni motiv,
iz lovstva sam došao i u lovstvu
ostajem. Trudit ću se i dalje, koliko god mogu, biti uz Savez i od
pomoći Savezu, i naravno svima
vama. Sve što sam radio bilo je
dobronamjerno, pa ako sam i griješio, jer tko radi taj i griješi, bilo je
s najboljim namjerama i nemojte
mi to uzeti za zlo.
Svima vama i svima onima koji
su na bilo koji način dali potporu
Savezu i meni kao predsjedniku,
iskreno i od srca zahvaljujem, i
pozivam da nastavimo put koji
naš Savez, naše članice i naš hercegbosanski lovački korpus čini
prepoznatljivim, snažnim i jedinstvenim.
AKTUALNO
Poplave
u BiH
Dragovoljne uplate na jedinstveni račun Saveza do 31. 7. 2014.
Hypo Alpe Adria Bank d.d. Mostar
3060080000433944
10
Broj 94, svibanj - lipanj 2014.
S
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
redinom svibnja 2014. veći dio Bosne i Hercegovine i dijelovi susjednih zemalja bili
su izloženi velikim kišnim oborinama. U samo dva dana, po četvornom metru pala
je veća količina kiše nego što iznosi višemjesečni prosjek za ovo doba godine. Potučeni su svi rekordi od kada se vrše mjerenja na ovim prostorima, a to je preko 120 godina.
Mnogobrojni potočići, potoci, rječice i rijeke počeli su narastati i izlijevati se iz svojih korita, plaveći pri tome manje ili veće površine. Neuređen sustav upozoravanja spriječio je
preventivno djelovanje na spašavanju ljudi i materijalnih dobara, pa su se na kraju često
spašavali vlastiti životi
LD Jeleč Žepče Štete na divljači oko 30.000 KM
LU Sava Orašje Lovište gotovo posve pod vodom
LD Fazan Odžak Potrebne su godine za obnovu divljači
LU Kuna Domaljevac Život je ovisio o čamcima i humanitarnoj pomoći
LD Sokol Seonjaci Divljač je migrirala, a dio se utopio
LSUG Jarebica Štrepci Klizišta uništila
šumske putove
11
www.lovackisavez-hb.ba
poplave
Pomozimo stradalima u poplavama
S
Ivica Drmić
redinom svibnja 2014.
veći dio Bosne i Hercegovine i
dijelovi susjednih zemalja bili
su izloženi velikim kišnim oborinama. U samo dva dana, po
četvornom metru pala je veća
količina kiše nego što iznosi višemjesečni prosjek za ovo doba
godine. Potučeni su svi rekordi od kada se vrše mjerenja na
ovim prostorima, a to je preko
120 godina. Mnogobrojni potočići, potoci, rječice i rijeke počeli
su narastati i izlijevati se iz svojih
korita, plaveći pri tome manje ili
veće površine. Neuređen sustav
upozoravanja spriječio je preventivno djelovanje na spašavanju ljudi i materijalnih dobara,
pa su se na kraju često spašavali
vlastiti životi. Da jedna nevolja
nikad ne dolazi sama, svjedoči i
ovaj slučaj. Kao posljedica oborina, ali i brojnih drugih razloga,
aktiviran je velik broj klizišta,
u kojima su nestajala pojedina
naselja. Poplavljeni i blokirani
putevi, pruge, srušeni mostovi i
puknuti nasipi samo su dio dodatnih posljedica. Preko milijun
stanovnika pogođeno je ovim
nepogodama, a velik broj stanovništva ostao je bez krova nad
glavom.
Osim ljudi stradale su i životinje – pitome i divljač. Na
poplavljenim područjima desetkovan je kako stočni fond,
tako i fond divljači. Stradali su
i usjevi, cjelokupna ovogodišnja
sjetva. Došlo je i do zagađenja
zemljišta i vode, koje će onemogućiti njihovo dugotrajnije korištenje. Zagađena voda, brojne
lešine uginule stoke i divljači te
očekivani porast temperature,
preduvjeti su za nastanak zaraznih bolesti, odnosno usložnjavanje higijensko-epidemiološke
situacije. Stvoreni su povoljni
uvjeti za razmnožavanje komaraca i drugih insekata koji
mogu biti prijenosnici bolesti.
Nepovoljni vremenski uvjeti,
ali i neusklađenost entitetskih
propisa, onemogućavaju zaprašivanje komaraca u međuentitetskom pojasu. Na područjima
koja nisu bitno pogođena poplavama preporučuje se, prije
početka lova, izvršiti reviziju
godišnjeg plana gospodarenja
za zeca, poljske koke, ptice močvarice, srnjaka i divlju svinju.
U protivnom moglo bi biti neugodnih iznenađenja već u idućem prebrojavanju divljači.
U svim ovim nepogodama,
kada niti jedna razina vlasti
nije adekvatno odgovorila na
izazove, ljudska solidarnost je
ponovno došla do izražaja. Od
prikupljanja i odvoza pomoći, do fizičkog angažiranja na
otklanjanju posljedica. Prema
grubim procjenama štete prelaze iznos od četiri milijarde maraka. Za saniranje šteta trebat će
više godina, uz neizostavnu pomoć međunarodne zajednice,
putem donatorskih konferen-
12
cija. Stoga je za svaku pohvalu
promptna odluka Skupštine
Lovačkog saveza Herceg Bosne
održane 31. svibnja 2014. u Mostaru o organiziranom dragovoljnom prikupljanju novčane
pomoći za lovačke udruge članice Saveza na poplavljenim područjima. Navedenom odlukom
pozvane su sve lovačke udruge i
pojedinci da do 31. srpnja 2014.
dragovoljno uplate novčanu pomoć u neodređenom iznosu.
Uplata se može izvršiti u KM na
broj računa 3060080000433944,
otvoren kod Hypo Alpe Adria
Bank d.d. Mostar, s naznakom
„pomoć od poplava“. Raspodjelu prikupljenog novca izvršit
će povjerenstvo imenovano od
strane Upravnog odbora Saveza. O raspodjeli prikupljenog
novca, povjerenstvo će podnijeti pismeno izvješće Upravnom
odboru Saveza. Prikupljeni novac lovačke će udruge utrošiti
namjenski za obnovu lovišta, u
prvom redu za nabavku divljači.
Savjet lovačkih saveza Bosne
i Hercegovine, 1. lipnja 2014.,
uputio je apel za pomoć Međunarodnom savjetu za lov i zaštitu divljači (CIC), u kome se,
između ostaloga, kaže: “Pozivamo i vas, kao krovnu svjetsku
lovačku organizaciju, koju lovci
u BiH vjerno slijede od njezina
utemeljenja, da prepoznate trenutak i pomognete uništenom
lovstvu u Bosni i Hercegovini”.
Apel su potpisali Ilija Vrljić,
predsjednik Lovačkog saveza
Herceg Bosne, Salem Alihodžić,
predsjednik Saveza lovačkih organizacija u BiH i Vukašin Vojinović, predsjednik Lovačkog
saveza Republike Srpske.
Premda su prisutne teze iz
znanstvene fantastike kako su
„za sve krivi Amerikanci“, koji
su negdje u bližem susjedstvu
instalirali opremu i provode
opite koji bi riješili orkansko
nevrijeme u SAD-u, više je
nego očigledno da su poplave
posljedica čovjekova negativnog utjecaja na okoliš. Ponajprije su vezane za globalno zagrijavanje, odnosno pretjerano
emitiranje stakleničkih plinova.
Prisjetimo li se samo velikih
poplava u BiH 2010. godine, te
snježnih oborina 2012. godine,
čini se da ćemo u budućnosti
biti područje koje je sve češće
izloženo ovakvom vremenu.
Da bismo barem djelomice
ublažili štete, potrebne su radikalne promjene vezane za
gospodarenje šumom (planska
sječa, obvezno pošumljavanje,
održavanje šumskog reda, itd.),
sistemska rješenja za odlaganje
otpada, uz uklanjanje divljih deponija iz lovišta, povrat zemljišta uzurpiranog od vodotokova, izrada nedostajućih i stalno
održavanje postojećih nasipa, te
namjensko korištenje novca dodijeljenog za održavanje, zaštitu
i spašavanje. U protivnom ćemo
uvijek biti primorani sanirati
štete, što sebi ne možemo priuštiti, jer je višestruko skuplje.
Broj 94, svibanj - lipanj 2014.
poplave
LU SAVA Orašje
U
do sada neviđenim poplavama,
pod vodom se našlo preko 80 posto teritorija općine Orašje i oko 90
posto područja lovišta LU Sava. Od deset
lovačkih sekcija koliko ih je u udruzi, u njih
osam lovišta su bila sto posto pod vodom,
a u dvije djelomice. Štete su goleme, katastrofalne, i one materijalne, ali i one na divljači. Populacija divljači svedena je skoro na
nulu, a i ono malo što je ostalo zadržalo se
na jako malom području. Totalno su uništene lovačke kuće, lovačke čeke, hranilišta
za nisku i visoku divljač, prirodna staništa
mnogih vrsta divljači ovdje više ne postoje.
Petar Mikić
LD Fazan Odžak
P
oplavni val na području općine Odžak zahvatio je površinu
od 7500 ha, stradale životinje se broje na tone, a posebno je
devastiran fond divljači. U dijelu lovišta gotovo smo ostali bez
populacije srna, divljih svinja, zečeva i fazana. Šteta je nemjerljiva, i
trebat će novca i godina da se ovi fondovi koliko toliko obnove. Poplava je pogodila lovište u razdoblju intenzivne reprodukcije, što će
biti pogubno. Divljač se najčešće gnijezdi u blizini riječnih tokova,
pa je zato i bila najviše izložena poplavnom udaru.
Oštećen je i veći dio lovnih objekta: čeke, hranilišta za srne, divlje
svinje i fazane, solila…
Predsjednik, lovočuvarska služba i lovci odmah su se stavili u službu zaštite ljudi, domaćih životinja i divljači. Lovci su se uključili u
pomoć pri zbrinjavanju divljači i premještanju na sigurna područja,
hranjenju i praćenju zdravstvenog stanja. Čamcima koji služe za lov
i ribolov evakuirani su ljudi i životinje i dostavljana voda i hrana na
ugrožena područja. I sada su na terenu u najugroženijim dijelovima
lovišta, gdje se radi na asanaciji i uklanjanju uginule divljači.
Poduzeli smo nužne mjere za neprekidnu kontrolu općeg stanja divljači i lovišta, redovito osiguranje dovoljne količine kvalitetne hrane
za divljač, kao i mjere za osiguranje pomoći i zaštite svim vrstama
divljih životinja u lovištu, a osobito zdravstveno ili životno ugroženim jedinkama. Vodimo podatke o poduzetim mjerama za zaštitu
divljači, postojanju i visini šteta na divljači, kao i ostale podatke od
značenja za zaštitu divljači i lovišta.
Lovačko društvo je u neprekidnom kontaktu s Lovačkim savezom
Herceg Bosne i Europskom federacijom lovaca (FACE), od kojih će
tražiti pomoć kako bi se na najbrži mogući način najprije utvrdila
šteta, a potom i sanirale posljedice poplava.
I u ovoj se prirodnoj katastrofi ponovno pokazalo veliko srce ljudi
širom svijeta, posebice ljudi s naših prostora, koji su nesebično pomogli (i pomažu) na razne načine. Ne samo ljudima, nego i životinjama jer su i one ugrožene i s nama dijele istu sudbinu.
Nedžad Garić
www.lovackisavez-hb.ba
13
poplave
LU KUNA Domaljevac
Š
ok, tuga i očaj. Nikada nisam tako nešto vidio,
samo su neke od izjava koje smo mogli čuti od
najstarijih Domaljevčana kojima su i te kako u
sjećanju ostale visoke vode rijeke Save i štete koje su
prethodne poplave činile. Ova je do sada neviđena i
nezapamćena. Vodostaj rijeke Save dosegnuo je nevjerojatnih 1168 cm, ali, zaobalne vode i rijeka Bosna,
koja je kod Šamca probila riječni nasip, gotovo su u
cijelosti poplavile općinu Domaljevac-Šamac. Životi
ljudi u blizu 1500 poplavljenih kuća ovisili su o čamcima i humanitarnoj pomoći. I dok se u većini poplavama ugroženih područja voda polako povlači, otkrivajući stvarne razmjere nezapamćene katastrofe, za
stanje stvari koje slijedi može se reći da će biti jako
složeno i neprocjenjivo teško. Stanje nastale štete još
ne možemo procijeniti.
Nažalost, nije nam ovo prvi put da moramo sve ispočetka.
Stoga, dragi prijatelji, koristim i ovu prigodu da zahvalim svima vama koji ste se oglasili i nudili svoju
pomoć. Također svima vama upućujem poziv da se
pridružite akciji prikupljanja pomoći i svoja sredstva
uplatite na podračun Lovačkog saveza Herceg Bosne
koji je namjenski otvoren i sredstva su namijenjena
za kupnju i naseljavanje divljači na području Županije
Posavske.
Lovro Ivić
LD JELEČ Žepče
K
ao izravna posljedica poplave koja je u cijelosti zahvatila Žepačko polje, nizvodno od grada Žepča do granice sa Zavidovićima – dakle
u dijelu lovišta kojim gospodari LD Jeleč, u cijelosti je
uništena imovina ovoga Društva.
Spomenuto lovište je jedino stanište fazanske divljači, i Društvo ga svake godine naseljava kupnjom
fazana vlastitim novcem. Poplava je došla u vrijeme
kada je reprodukcija divljači bila u punom jeku te su
stradala matična jata i sav pomladak.
Osim fazanske stradala je i zečja divljač, čija su staništa uglavnom na poplavljenom području Žepačkoga
polja.
Velika šteta učinjena je i na flori toga dijela lovišta.
Po procjeni povjerenstva, ukupna šteta koju je poplava nanijela Društvu iznosi oko 30.000 KM, a odnosi
se na uništena matična jata fazana i fazanske piliće, te
na uništenog zeca i zečja legla.
LD SOKOL Seonjaci
O
vog su proljeća poplave dva puta u jačem intenzitetu poplavile
područje Brčko Distrikta BiH. Prvi put početkom svibnja, a onda
ponovno 15. svibnja, mnogo jače i intenzivnije. Najstariji kažu da
ne pamte ovako visok vodostaj Save u zadnjih 70 godina. Pritoci Save Tinja, Brka, Zovičica kao i manji potoci poput Guderevice, Lomnice i Teke,
izlili su se i poplavili preko 30 posto teritorija Distrikta Brčko. Poplave koje
su od 15. do 25. svibnja zadesile Distrikt i kompletnu Posavinu nanijele
su neprocjenjive štete kako gospodarstvu i to u svim granama, a najviše u
poljoprivredi, tako i na divljači. Zbog poplava došlo je do migracije velikog
broja divljači. Velik broj divljači se utopio, s obzirom na površinu koja je
bila zahvaćena vodom i nemogućnošću mladunaca da zbog siline vodene
bujice dođu na suho tlo. Poznato je da je proljeće doba kada se u lovištu
nalazi mnogo mladunaca, fazanska divljač je počela polagati jaja, pa su ove
poplave sigurno nanijele neprocjenjivu štetu fondu divljači kojom raspolažemo u lovištu. Štete su nanesene na svim vrstama divljači, a najveće su
na zečjoj, fazanskoj i srnećoj.
Iako je lov u Distriktu već dulji niz godina zabranjen, lovci su aktivni u
lovištu u onom dijelu koji se ne kosi sa zabranom, a to se prije svega odnosi na čuvanje divljači i njezinu prihranu, a u ovakvim situacijama i na
spašavanje od katastrofe. Pri spašavanju ljudskih života i imovine, članovi
našega društva su se aktivno uključili i u spašavanje divljači. Zabilježeno
je nekoliko slučajeva spašavanja, a neke od njih smo zabilježili i na fotografijama. Ovom prilikom treba pohvaliti one koji su se uključili u ovu aktivnost. Nadamo se da će tijela uprave u Društvu prepoznati njihov napor
te ih predložiti za dodjelu odličja. No treba napomenuti da ima i onih koji
nisu ništa doprinijeli da olakšaju muke onima koji su izravno bili pogođeni
poplavama. Onima koji su radili i doprinijeli da katastrofalna šteta bude
manja, njima hvala, a onima koji to nisu – neka im bude na čast.
Niko Ždravac
Ivica Širić
14
Broj 94, svibanj - lipanj 2014.
poplave
LSUG Jarebica, Štrepci
S
tanje prirodne katastrofe koje je zadesilo područja u Posavini i drugim dijelovima BiH i Hrvatske manjim dijelom je pogodilo i staništa divljači na području LSUG
„Jarebica“ Štrepci.
Plavljenja u donjem dijelu lovišta, u blizini naseljenih mjesta
Boće, Donji Zovik i Omerbegovača, utjecala su na migraciju
divljači prema višim terenima. Zabilježeni su slučajevi uginuća fazanske divljači kao posljedica djelovanja poplava.
Pokretanje velikog broja klizišta na padinama Majevice narušilo je staništa jazavaca i drugih životinja koje žive u jamama.
Klizišta su uništila veći dio šumskih cesta koje vode do lovnogospodarskih objekata, te će veći dio sredstava koji Udruzi u
danom trenutku bude na raspolaganju, biti potrebno uložiti u
saniranje cesta i njihovo stavljanje u funkciju.
Mišljenja smo da je brojno stanje matičnog fonda divljači u
našim šumama u bitnome smanjeno, ali se nadamo da će se
smirivanjem općeg stanja, divljač koja je migrirala i vratiti.
Izvanredno stanje koje je još uvijek na snazi u Brčko Distriktu, u drugi je plan stavilo donošenje Zakona o lovstvu, koje
treba, u drugom čitanju, usvojiti Skupština Brčko Distrikta,
uključujući i amandmane na prijedlog Zakona koji je usvojen
u prvom čitanju. Unatoč navedenim problemima, stalno smo
na terenu, pratimo razvoj situacije i u lovištu je stanje zadovoljavajuće.
Filip Filipović
Iz početka, strpljivo i planski
K
atastrofalne
poplave
koje su u svibnju zahvatile Bosnu i Hercegovinu, kao takve su iza nas. No
štete koje su načinile su goleme
i još uvijek se utvrđuju i zbrajaju. Materijalne štete će se s vremenom kako-tako sanirati, ali
ljudske žrtve nenadoknadiv su
gubitak ove prirodne nepogode.
Na popisu stavki koje su uništene poplavom su i lovišta. Od
članica Lovačkog saveza Herceg Bosne, stradala su lovišta
Kune iz Domaljevca, Fazana
iz Odžaka, Save iz Orašja, Sokola iz Ravne Brčkog i Jarebice iz Štrebaca, dakle posavska
lovišta. Također, poplave su
napravile nezanemarivu štetu
i u lovištu Fazana iz Usore te
Jeleča iz Žepča. Uništena su
staništa i cijele populacije divljači koja je tu obitavala. Ove su
www.lovackisavez-hb.ba
udruge ostale i bez kompletne
infrastrukture u lovištu koju su
desetljećima izgrađivale i održavale.
I lovišta koja su susjedna lovištima naših članica, pretrpjela su goleme štete. Posljedice
ove nepogode još su ozbiljnije,
posebice u skoroj budućnosti,
zbog činjenice da su na ovaj
način nastali golemi reviri bez
divljači, s malom mogućnosti
da tu divljač od nekamo dođe.
Da se stanje na ovakvim područjima, u pogledu brojnog
stanja divljači, počne normalizirati, potrebna je ljudska intervencija, prije svega vlasnika
(entiteti i županije) i korisnika
lovišta (lovačke udruge i drugi
pravni subjekti).
Svakodnevno smo svjedoci
izvješća o procjeni šteta izazvanih ovim poplavama, koje
15
nadmašuju iznos od 4 milijarde
KM. No ni u jednome se izvješću kao dio tih šteta ne spominje divljač i štete na njezinu staništu. Kolika je ta šteta, do tog
će podatka biti jako teško doći,
ali se sa sigurnošću može reći
da je golema – na razini države
u stotinama milijuna KM. Kada
se pravi lovnogospodarska osnova za neko lovište, za svaku
od 10 godina njezina trajanja
zna se točan broj divljači u lovištu te je, po cjeniku koji je na
snazi, lako izračunati njezinu
ukupnu vrijednost. Na ovaj bi
način korisnici lovišta mogli
doći do približne štete na divljači. Pri izračunu ukupne štete
na divljači trebalo bi iznos štete
koja je napravljena u ovoj godini množiti najmanje s faktorom
5 (pet idućih godina po lovnogospodarskoj osnovi). Narav-
no, tome se trebaju pridodati
štete na lovnogospodarskim
objektima, staništima divljači
i ostalim prirodnim resursima
koji utječu na brojno stanje divljači u lovištu.
Što uraditi sada u lovištima
gdje je desetkovan ili potpuno uništen fond pojedine vrste divljači? Nema druge nego
početi iz početka, strpljivo i
planski. Kada bi svatko radio
svoj posao i ispunjavao svoju
obvezu, onda ovaj posao ne bi
pao samo na „leđa i novčanik“
lovačkih udruga odnosno lovaca. To bi, ponajprije, trebala
biti obveza i briga vlasnika lovišta. No kako od toga (vlasnika)
neće biti ništa, ostaju lovci, koji
su se i do sada, jedini, brinuli o
divljači i njezinu staništu.
Vlado Bošnjak
AKTUALNO
I ekipno i pojedinačno,
Neumljani ispred Širokobriježana
OTVORENO PRVENSTVO SAVEZA
U LOVNOM STRELJAŠTVU
Strijelci LD Jadran iz Neuma u momčadskom su poretku bili bolji od Širokobriježana za
velikih osam golubova, a pojedinačno, najbolji je bio Ivica Bačić, drugi je bio Alen Franjić,
obojica iz Jadrana, a treći Zoran Mandić iz LD Mosor
J
oš se puščane cijevi nisu ni
ohladile od natjecanja u Širokome Brijegu, a cijela streljačka
karavana preselila se u Neum,
na šesto Otvoreno prvenstvo
Lovačkoga saveza Herceg Bosne. Domaćin je bila LU Jadran
iz Neuma, koja je učinila
sve što treba da ovo natjecanje, zakazano za 17.
svibnja, protekne na zavidnoj razini.
Po prijavama ekipa, ovo
je trebalo biti jedno od
masovnijih prvenstava.
No dan uoči natjecanja,
sve se promijenilo. Strijelci iz Posavine, koji su
najredovitiji sudionici
svih natjecanja koje organizira Savez, morali
su odustati od puta u
Neum zbog više sile.
Dva dana prije natjecanja, poplave su već bile
zahvatile prostore Žep-
ča, Maglaja, Doboja… U petak
jutro, dan uoči natjecanja, Đuro
Oršolić, voditelj posavskih
strijelaca, obavještava Savez
da dolaze zaobilaznim putem,
preko Hrvatske, jer je put kroz
Doboj bio pod vodom. Trebalo
je samo još srediti „papire“ oko
prijenosa oružja preko granice.
Oko podne istoga dana novi
16
poziv od Đure. Sa žaljenjem i
zabrinutim glasom, Đuro obavještava da odustaju od puta:
„Žao nam je što ne možemo
doći, imamo dojavu da voda
već prodire u dijelove općine
Domaljevac, a i ostala područja
se pripremaju za obranu od poplava. Pozdravite sve sudionike
natjecanja u Neumu i vidimo se,
ako Bog da, u Busovači“.
Popodne, 16. svibnja, na streljani u Neumu održan je službeni
trening. Strijelci su osjetili „bilo“
streljane i onda je većina nastavila druženje do kasnih sati uživajući u blagodatima neumske
gastronomske i „druge“ ponude.
No, nekima će to sutra na natjecanju pomrsiti račune.
U nizu kišovitih dana,
subota je osvanula bez
padalina. Na streljani
su odrađene posljednje
pripreme i natjecanje je
moglo početi. Ukupno
je prijavljeno 35 strijelaca, raspoređenih u 8 ekipa: LU Jadran (Neum)
dvije ekipe, LD Galeb
(Čapljina), LD Jarebica (Mostar), Gater sv.
Huberta (Čitluk), HLU
Malič (Grude), LD Mosor (Široki Brijeg) i LD
Lještarka (Kiseljak).
Prije početka natjecanja
nazočne je, u ime domaćina, pozdravio Ivica
Broj 94, svibanj - lipanj 2014.
LOVNO STRELJAŠTVO
Bačić, predsjednik LU Jadran,
u ime organizatora natjecanja, Lovačkog saveza Herceg
Bosne, prigodnim se riječima
obratio Ivica Lučić, tajnik Saveza, a na kraju, natjecanje je
otvorio Živko Matuško, načelnik Općine Neum.
Širokobriježani
podbacili
Po imenima na popisu, izgledalo je da je i ovaj put unaprijed poznat ekipni pobjednik.
Naime, ekipa širokobriješkoga „Mosora“ došla je u svome
najboljem sastavu i svi su ih,
po tradiciji, vidjeli na pobjedničkom postolju. Jedino su se
domaćini, strijelci LU Jadran,
potajice nadali da bi im mogli
pomrsiti planove. I bilo je tako.
Pucale su se, uobičajeno, dvije serije po 15 golubova za
momčadski poredak, a prvih
šest strijelaca iz toga dijela
još jednu seriju za pojedinačni poredak. Nakon prve serije
vidjelo se da će biti „gusto“ u
vrhu. Strijelci LD Mosor gađali
su ispod svojih mogućnosti, a
ostali su bili u svome prosjeku.
Sve su oči bile uprte u drugu
serije. Mosorovci i u drugoj
seriji podbacuju, a ohrabreni
domaćini (Ivica Bačić, Mato
Bačić, Alen Franjić i Ante Matuško) pojačavaju svoj prosjek
iz prve serije i uvjerljivo, sa 75
pogodaka i velikih osam golubova viška, osvajaju prvo mjesto, ispred strijelaca LD Mosor
(Vladimir, Tomislav i Zoran
Mandić te Dragan Jurić), koji
su „ubili“ 67 golubova. Treći su
bili strijelci LD Jarebica iz Mostara (Leo Stojčić, Ivo Stojčić,
Goran Knezović i Blaženko
Dujmović) sa 62 goluba.
U završnu seriju za pojedinačni poredak plasirali su se Ivica
Bačić, Alen Franjić, Zoran
Mandić, Tomislav Mandić,
Ante Matuško i Ivo Stojčić.
Uz pozorno praćenje nazočnih
strijelaca i pristiglih gledatelja,
ponovno su domaćini imali ra-
www.lovackisavez-hb.ba
zloga za slavlje, osvojivši prva
dva mjesta. Ivica Bačić osvojio
je prvo mjesto, a za drugo raspucavali su Alen Franjić i Zoran Mandić. Alen je bio s(p)
retniji i tako svojoj ekipi upotpunio iznimno uspješan nastup. Treći je bio Zoran Mandić, a četvrti Tomislav Mandić,
obojica iz Mosora.
Na kraju, čestitke i veselje domaćina. Koliko su bili radosni,
govori i izjava Ante Matuška,
strijelca iz pobjedničke ekipe:
„Ostvario se moj dječački san
da jednom budem u ekipi koja
će pobijediti Mosor. Kada sam
ja počinjao s lovnim streljaštvom, ovi strijelci Mosora bili
su nepobjedivi, a meni osobno
uzor i inspiracija. Stoga je ovo
moj najsretniji dan vezan za
lovno streljaštvo“.
Uslijedila je završna svečanost, tj. podjela pokala, medalja i zahvalnica, a taj su
„posao“ obavili Ivica Bačić,
Zvonko Udovičić, MiljenkoMića Lasić, Živko Matuško i
Ivica Lučić.
U hotelu „Jadran“ u Neumu,
gdje je druženje nastavljeno uz lovački gulaš i riblje
specijalitete, bilo je još dosta
„bisera“ vezanih za samo natjecanje i trijumf domaćih
strijelaca. Mosorovci su svoj
poraz pravdali gestom dobre
volje prema domaćinu koji
ih je lijepo ugostio večer prije natjecanja. „Lijepo ste nas
najeli i napili pa nema smisla
da vas još i pobijedimo“, šalio
se Ćada, i ozbiljno dodao:
„Vidimo se u Busovači, tamo
neće biti ovako“. Tako je ovo
natjecanje dalo jedan novi,
pozitivan impuls streljačkim
susretima. Ugodno druženje
u „Jadranu“ potrajalo je do
pred večer. Nikomu se nije
žurilo, pa ni organizacijskom
timu iz Saveza: Ivici, Jeleni i
Vladi, koji su iznimno zanimljiv i sadržajan dan završili
na lovačkoj večeri u Ravnom.
Vlado Bošnjak
17
LOVNO STRELJAŠTVO
VIJEĆE ZA LOVSTVO ŽUPANIJE ZAPADNOHERCEGOVAČKE
Čvrsto na braniku
i temeljima Saveza
Umjesto Donija Mikulića iz Gruda, dosadašnjega predsjednika, za novoga predsjednika ŽVL-a Županije Zapadnohercegovačke izabran Mario Herceg iz Ljubuškoga
P
očetkom lipnja održana
je druga u nizu sjednica Županijskoga vijeća za lovstvo
Županije Zapadnohercegovačke. (Prva je održana uoči Skupštine Lovačkoga saveza Herceg
Bosne koncem svibnja, na kojoj
su doneseni stavovi vezani za
dnevni red Skupštine Saveza i
odluka da svaka lovačka udruga na području Zapadne Hercegovine dadne dvije KM po
lovcu kao doprinos za stradale
od poplava u Posavini.) U izuzetno slikovitom i povijesno
znakovitom okružju i ozračju
Kočerinskoga polja, okružena
parcelama mladoga duhana,
tek prispjeloga za podbiranje,
krumpirovih nasada i tek pokošenoga sijena, i monumentalnih slova izgrađenih i postavljenih od braće, umjetnički
i senzualno nadarenih Grge i
Anđelka Mikulića, koji su pokraj grobnice silnoga Vignja
Miloševića blago postavljeni; u
preuređenoj i gotovo dovršenoj
lovačkoj kući Kočerinjana (Lovačko društvo Rujan) sastali su
se vijećnici Županijskoga vijeća, njih šesnaest od sedamnaest
pozvanih. Domaćini Kočerinjani su se pokazali, kao i uvijek do
sada, kao izuzetno gostoljubivi,
odgovorni i sposobni organizatori ovakvih i drugih sličnih
priredbi i sastanaka, večera i
Ubuduće, redoviti sastanak svaka dva mjeseca
18
proslava. Ta kuća je zapravo
kamena kućetina u onom najpozitivnijem smislu (kažu da je
to nekada bila šumarska kuća),
počevši od prostranoga kamenog podruma u kojemu je uvijek – i ljeti i zimi – vrlo ugodna
temperatura od 16 do 20 stupnjeva, kraj njega je čatrnja, u
kojoj je voda uvijek hladna i ne
nestaje je. Dvorana za skupove
i sastanke je u visokom prizemlju, gdje je mjesto za kuhinju
i druge sadržaje, a stepenice
vode na potkrovlje, tako temeljito izgrađeno da ga uz Božju
pomoć nikakve vremenske nepogode ne mogu srušiti. Čovječe, armirani betonski nosači i
grede, poput atomskoga skloništa! Što reći, već svaka vam
čast i puno poštovanje, Kočerinjani (Rujnjani), za sve što u
lovstvu i oko njega učiniste!
Dnevni red sjednice nije bio
preširok pa su vijećnici za nekoliko sati odradili sve što je
bilo predviđeno i planirano.
Bez imalo neslaganja i s puno
razumijevanja i tolerancije, za
novoga predsjednika Vijeća
izabran je Mario Herceg, predsjednik HUL Kravica Ljubuški,
umjesto dosadašnjega Donija
Mikulića iz Gruda. Za člana
Upravnog odbora Saveza, uz
Marija, izabran je još Krešo
Ćavar, predsjednik LD Mosor
iz Širokoga Brijega. Zaključeno je da članovi Upravnog
odbora Saveza iz ovoga Vijeća,
pogotovo predsjednik Vijeća,
moraju bezuvjetno zastupati
i provoditi odluke Vijeća ili će
biti odmah smijenjeni. Vijeće
će se sastajati svaka dva mjeseca, razmatrati problematiku
lovstva na svom terenu, odluke
i inicijative Upravnog odbora
Saveza i drugih tijela, analizirati i predlagati teme i pitanja u
našemu glasilu Hoop!, predlagati Upravnom odboru Saveza
mjere i radnje za unapređenje
rada Saveza, njegov učinkovitiji rad i očuvanje Saveza i
njegova digniteta. Vijeće će,
također, predložiti Upravnom
odboru Saveza određene mje-
re za preustroj (reformu) Saveza u cilju efikasnijega rada i
očuvanja njegova temeljnoga
poslanja, s ciljem podizanja
ugleda, efikasnijeg i jeftinijeg
djelovanja, uvođenja nekih
inovacija, poput volontiranja
na nekim programima, veće
uloge županijskih vijeća uopće
i njegova financiranja, smanjivanja troškova administracije,
štednje po određenim zadatcima i programima itd. Vijećnici
su se jednoglasno složili za uspostavu prisnih i čistih odnosa
sa susjednim županijama, pogotovo sa Savezom, što je u interesu lovačke populacije koja
u posljednje vrijeme sve više,
temeljem zluradih priča i dezinformacija pojedinaca, počinje sumnjati u smisao, ciljeve,
način izvedbe i djelovanja, moral i poštenje pojedinih ljudi
aktivnih u tijelima Saveza(!)
Županijsko vijeće za lovstvo
Županije Zapadnohercegovačke će se odlučno suprotstaviti
takvim pojedincima i takvim
konstrukcijama koje štete ugledu Saveza, i svima koji bez argumenata budu na bilo koji način unosili nemir među lovce,
zaključeno je na sjednici. Također, vijećnici su uočili određeni
negativni trend da se pojedini
dužnosnici Saveza olako bacaju na pojedince s terena floskulom da je „XY protiv Saveza“
čim se iznese neki stav i mišljenje različito od onoga koje se
želi lovačkoj populaciji nametnuti. Takve ocjene Vijeće bezuvjetno odbacuje, jer naš Savez
mora biti demokratski teren za
sučeljavanje različitih metoda
i interesa uz punu toleranciju
drugih i drukčijih.
S općim zaključkom da zapadnohercegovačko
Županijsko
vijeće za lovstvo čvrsto stoji na
braniku i temeljima našega Saveza i da će učiniti sve potrebno za njegovo očuvanje i daljnji
rast; i uz dobar zalogaj, zaželjeli
su jedan drugomu uspjeh u
radu i životu.
Blago Lasić
Broj 94, svibanj - lipanj 2014.
IZ ŽVL-a
ŽUPANIJSKO VIJEĆE ZA LOVSTVO HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE
Novi predsjednik Vijeća
I
zborna sjednica Županijskog vijeća
za lovstvo (ŽVL) Hercegbosanske županije održana je 16. svibnja 2014. u Bosanskom Grahovu, u organizaciji LD Risovac.
Akcent je stavljen na izbor novoga predsjednika ŽVL-a i izbor dopredsjednika
Lovačkog saveza Herceg Bosne, kojega
po nekom ustaljenom pravilu „daje“ Hercegbosanska županija.
Dosadašnji predsjednik Vijeća, Mijo Matešković, i ovu je sjednicu održao u stilu
koji ulijeva veliki respekt kod sugovornika
i suradnika. Prije izbora, Matešković je zahvalio na dosadašnjem povjerenju i naglasio da nipošto nije voljan produžiti mandat, uz vrlo sažeto i korektno objašnjenje.
Ni predsjednici lovačkih društava – članovi Vijeća, nisu ostali nijemi pa su se
Mateškoviću spontano, jedan po jedan,
obratili srdačnim govorom zahvalnosti i
iskrenim pohvalama za kvalitetno, mudro
i pošteno vođenje ŽVL-a u vrijeme njegova „predsjednikovanja“.
Za novoga predsjednika ŽVL-a Hercegbosanske županije, jednoglasno, izabran je
Filip Šarić, predsjednik LU Livanjsko polje
iz Lištana.
Za dopredsjednika Lovačkog saveza Herceg Bosne izabran je dipl. ing. agr. Tomislav Mihaljević. O predloženom kandidatu
komentar je stajao: Čovjek od struke, autoritet, uporan, nepotkupljiv! Čovjek koji već
ima dobre odnose s ljudima u Savezu, koji
će nadasve štititi interese lovaca!
Ovaj „zadani“ dio dnevnog reda odrađen je
brzo i spontano, a u radnome dijelu sastanka prokomentirane su još neke teme, po-
I
www.lovackisavez-hb.ba
Dragomir Lončar
Korektno i učinkovito o svim temama
Opet preko leđa lovaca
ščekujući suglasnost na godišnje planove i potpisivanje novih ugovora o korištenju lovišta za 2014./15., korisnike
lovišta na području Hercegbosanske županije dočekao je – hladan tuš. Naime, na
temelju članka 2. Odluke o davanju lovišta
na privremeno korištenje Vlade Hercegbosanske županije, broj 01-02-107-1/14 od
29. travnja 2014., a u svezi s člankom 43.
Zakona o lovstvu („Službene novine Federacije BiH“, broj 4/06, 8/10), Ministarstvo
poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva
Hercegbosanske županije donosi „Pravilnik
najviše ona koja muči sva lovačka društva
– dodjela lovišta na duže razdoblje i okončanje ove „mrtve trke“ s ministarstvima.
Domaćini su se pobrinuli da ne izostane
ni onaj drugi dio druženja, a Miji Mateškoviću u čast krenula je i lagana pjesma,
onako kako dolikuje da se jedan dobar čovjek isprati s odrađene dužnosti.
o davanju lovišta na privremeno korištenje
i visini naknade za korištenje lovištima“
kojim se uređuje davanje na privremeno
korištenje lovišta na području Hercegbosanske županije te utvrđuje visina naknade
za korištenje lovištima. Visina naknade za
privremeno korištenje lovišta iz članka 2.
ovog Pravilnika utvrđuje se prema površini
lovišta i to na sljedeći način:
• za lovišta površine do 13.000 ha ukupna
naknada za privremeno korištenje iznosi
3.000 KM;
• za lovišta površine od 13.001 ha do
19
26.000 ha ukupna naknada za privremeno korištenje iznosi 4000 KM;
• za lovišta površine iznad 26.001 ha ukupna naknada za privremeno korištenje
iznosi 5000 KM.
Sukladno članku 3. istoga pravilnika, lovišta iz članka 2. ovoga Pravilnika, shodno
članku 43. stavak 2. Zakona o lovstvu, daju
se privremeno na korištenje dosadašnjim
korisnicima lovišta bez natječaja, na razdoblje od 1. travnja 2014. do 31. ožujka 2015.
(lovna godina), odnosno do donošenja odluke o davanju lovišta na korištenje suklad-
IZ ŽVL-a
no članku 36. Zakona o lovstvu. Ukoliko
lovište nije moglo biti ustupljeno sukladno
stavku 1. ovoga Pravilnika, privremeno se
daje na korištenje, bez natječaja, drugoj
pravnoj osobi koja je registrirana za obavljanje djelatnosti lovstva ili lovačkoj udruzi,
koju odredi Ministarstvo poljoprivrede,
vodoprivrede i šumarstva Hercegbosanske
županije (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
Ustupanje glede stavaka 1. i 2. ovoga članka
može trajati najdulje godinu dana.
S obzirom na teško financijsko stanje lovačkih društava te na dugogodišnje ulaganje i čuvanje lovišta bez koncesije, i s
obzirom na činjenicu da nije riječ o gospodarskim lovištima, zasjedalo je Županijsko
vijeće za lovstvo u dva navrata te iskazalo
nezadovoljstvo donošenjem ovakvog „Pravilnika“ koji dovodi lovačka društva na rub
postojanja i upitnost kvalitete gospodarenja, nastavkom ulaganja te čuvanjem lovišta, s obzirom na to da je riječ o naknadi
za jednogodišnje korištenje lovišta, što je
u potpunoj suprotnosti s valjanim zakonskim odredbama.
Na sastanku održanom 6. lipnja 2014. u
prostorijama LU Cincar Livno, kojem su
nazočili predsjednik Lovačkog saveza Herceg Bosne Slavko Marin i tajnik Saveza Ivica Lučić, predstavnici lovačkih društava,
ŠGD Hercegbosanske šume d.o.o. Kupres i
Finvesta Ždralovac d.o.o. Bosansko Grahovo, jednoglasno je odlučeno da dosadašnji
korisnici neće pristati na plaćanje jednogodišnje naknade za korištenje lovišta i potpisivanje ugovora, nego će se ići u ispitivanje zakonitosti donošenja ovakve odluke
Vlade Hercegbosanske županije i stavljanje
navedenog „Pravilnika“ izvan snage. Na
istom je sastanku dogovoreno da se odgodi
početak lovne sezone do dobivanja suglasnosti na godišnje planove gospodarenja
lovištima. Predsjednik Županijskog vijeća
za lovstvo Hercegbosanske županije Filip
Šarić obvezao se o donesenim zaključcima
izvijestiti resornog ministra poljoprivrede,
vodoprivrede i šumarstva, ministra pravosuđa i uprave te predsjednika Vlade.
Dana 19. lipnja 2014. održan je drugi sastanak Županijskog vijeća za lovstvo Hercegbosanske županije na Šatoru, domaćin
je bio Vlado Jolić, direktor Finvesta
Ždralovac d.o.o. Bosansko Grahovo. Osim
predstavnika lovačkih društava, sastanku
su, u ime Saveza, nazočili tajnik Ivica Lučić
i dopredsjednik Saveza Tomislav Mihaljević. Na dnevnom redu je bila samo jedna
točka: Davanje lovišta na jednogodišnje
gospodarenje uz naknadu.
Sastanak u Livnu
Predsjednik županijskog vijeća za lovstvo
Hercegbosanske županije Filip Šarić izvijestio je nazočne da nije naišao na razumijevanje resornog ministra niti je dobio odgovore na zahtjeve s prethodnog sastanka, te
da su korisnici lovišta LU Risovac Bosansko Grahovo i ŠGD Hercegbosanske šume
d.o.o. Kupres platili jednogodišnje naknade
i potpisali ugovore o korištenju lovišta za
2014./15. lovnu godinu, što je izazvalo negodovanje kod ostalih sudionika sastanka.
Predsjednik Županijskog vijeća za lovstvo
se obvezao zakazati sastanak s predsjednikom Vlade Hercegbosanske županije te
ga upoznati sa zaključcima Županijskog
vijeća za lovstvo, tražiti potrebno razumijevanje za probleme i financijsko stanje
korisnika lovišta i podsjetiti ga na upitnost
zakonitosti navedenog „Pravilnika“. Međutim, do trenutka pisanja ovoga članka, do
navedenog susreta nije došlo niti je Županijsko vijeće za lovstvo dobilo bilo kakav
odgovor od mjerodavnih institucija. Lovna
sezona je odgođena do daljnjeg, a lovci su
opet ti preko kojih puca svake pa i ove lovne sezone.
Tomislav Mihaljević
Sastanak na Šatoru
20
Broj 94, svibanj - lipanj 2014.
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
UNOS DIVLJAČI U LOVIŠTE
Struka je za unos
umjetno uzgojene
zdrave divljači,
ali na stručan i pravilan način
P
osljednjih desetljeća zapažamo, a i u lovnoj literaturi nalazimo brojne publikacije o
negativnom utjecaju više elemenata civilizacije na brojno stanje divljači. Ako pratimo stanje u našim lovištima, vidjet ćemo da se i danas neprestano događaju znatne
promjene na fondu divljači i stanju u lovištu. S povećanjem broja lovaca i zbog drugih, negativnih čimbenika koji utječu na smanjenje broja divljači, povećala se potreba za umjetnim uzgojem divljači i njezinim puštanjem u lovišta
www.lovackisavez-hb.ba
21
LOVIŠTE
U
zgoj i zaštita divljači
obuhvaća sve mjere i radnje
kojima se pomaže razmnožavanje i opstanak divljači
propisano lovno-gospodarskom osnovom, a osobito:
unos i čuvanje divljači radi
postizanja brojnosti utvrđene
lovno-gospodarskom osnovom
i programom uzgoja.
Sredstva koja korisnik lovišta
ostvari u gospodarenju lovištem smiju se koristiti samo
za gospodarenje i promicanje
lovstva, ukoliko zakonom nije
drugačije određeno.
Jedna od bitnih točaka propisanih člankom 14. Zakona o
lovstvu F BiH, a u vezi s promicanjem lovstva, smatra se
„unošenje novih vrsta divljači
u lovište“.
Sukladno članku 26. Zakona
o lovstvu F BiH, naseljavanje
novih vrsta divljači vrši se na
temelju odobrenja mjerodavnog federalnog ministarstva.
Odobrenje se donosi na prijedlog županijskoga ministarstva.
Naseljavanje iz stavka 1. ovoga
članka vrši se uz nazočnost
mjerodavnog inspektora, predstavnika ministarstva i korisnika, kao i drugih osoba na licu
mjesta, uz obvezu da se načini
zapisnik i konstatiraju urađene
radnje. Uz zahtjev za odobrenje korisnik lovišta dostavlja
stručno mišljenje i uvjerenje o
zdravstvenom stanju divljači
koja se naseljava.
Iz uzgajališta
u lovišta
Zec i općenito zečja populacija nalazi se na biološkom
minimumu i znatno je ugrožena, i kao takvoj doista joj
je potrebna pomoć. Prostor
za podivljavanje mora biti
što sličniji lovištu, minimalne
veličine 100 ha. Znajući za sam
postupak i tehnologiju uzgoja,
ovaj pothvat nije nimalo lagan.
Jedan vid pomoći je unos zeca
iz uzgajališta u lovišta i održivi
način gospodarenja. Ne treba,
svakako, smetnuti s uma da zečevi uzgojeni u kavezima nisu
alternativa zečevima u otvo-
22
renim lovištima. Ispuštanje
zečeva iz uzgoja u lovišta jedna
je od metoda koja umnogome
može pridonijeti stabilizaciji
fonda zečje divljači, odnosno
dati impuls u obnovi krvi ili
genetskom poboljšavanju
populacije. Većina lovačkih
društava danas oplemenjuje
populaciju puštajući svake
godine zeca iz kaveznog uzgoja
u prirodu, to ne čine jedino
ona društva koja imaju zeca u
dovoljnim količinama.
Unošenje fazana
u lovišta
Kako i koje fazane pustiti u
lovište, vrlo je složena i delikatna tema, i svaka kategorija ima
svojih prednosti i mana.
Najmlađa kategorija koja
se može unijeti u lovište je
kategorija fazana starih 5 do 6
tjedana. Ta kategorija zahtijeva
određene objekte u lovačkim
udrugama, odnosno prihvatne
objekte u vidu zatvorenih ili
poluotvorenih volijera. Financijski gledano to je najisplativija kategorija, jer se za određeni
iznos novca dobije najviše
jedinki. Dobrim prihvatom,
odgovarajućim radom, savjesnim i pravodobnim aktivnostima možemo dobiti kvalitetne fazane u lovištu, u najvećem
broju. Vrijeme pokazuje da
se taj način sve više napušta,
jer je sve manje entuzijazma
i dragovoljnosti u obavljanju
poslova koji su potrebni da se
od pileta dobije odrasli fazan.
Preporuka je da se ova kategorija pušta u lovište iz fazanerija
sredinom lipnja, kad su povoljniji vremenski uvjeti.
Druga, slična kategorija su
fazani starosti 7 do 8 tjedana.
Malo su skuplji, ali imaju jednu
prednost – već su bili u fazanerijama u uvjetima u kakve
dolaze. Dva su tjedna bili na
otvorenom, izloženi svim vremenskim prilikama i neprilikama. Zahtijevaju iste poslove i
pozornost kao i ranije spomenuta kategorija fazana.
Sljedeća kategorija su fazani
stari 3 mjeseca, u posljednje
vrijeme poprilično zastupljena
kategorija. Dosta su skuplji od
fazana iz prethodne dvije kategorije, tj. za isti se novac dobije
manji broj jedinki. Za njih se
prihvat uglavnom ne radi, oni
se izravno puštaju u prirodu,
premda za nju i nisu baš najspremniji. S obzirom na to da
su iz sigurnosti volijere, gdje
su bili zaštićeni od predatora
i s uvijek osiguranom hranom, ispušteni u prirodu bez
privremenih hranilišta i pojila,
a posebno ako teren nije dobro
očišćen od predatora, željeni
rezultat će sigurno izostati.
Kategorije od 4 i 5 mjeseci
starosti su, zbog cijene, već
ozbiljno ograničene brojem
jedinki koje možemo uzeti i
pustiti u lovište. Do početka
lova će se toliko raširiti po
terenu, da lovci vjerojatno
neće biti zadovoljni brojnošću
te divljači.
Sve prisutnija je praksa puštanja fazana u lovište pred sam
lov, bilo da je riječ o kupljenim
fazanima ili onima iz vlastitih
Broj 94, svibanj - lipanj 2014.
LOVIŠTE
volijera, što lovu sve više oduzima njegovu draž i bit.
Redovita je pojava u lovačkim
udrugama da su volijere pretrpane fazanima, i onda su oni
loše kvalitete.
Kategorija fazana za reprodukciju može dati dobre rezultate
na terenima koji fazanu pružaju povoljne uvjete za reprodukciju. Ti fazani se uzimaju
krajem veljače, u omjeru 1 : 2
– 3 u korist koka i u povoljnoj
godini mogu dati dobre rezultate. U ovakvom je uzgoju problem što su količine tih fazana
ograničene zbog smještajnih
kapaciteta za prezimljavanje, a
i dosta su skupi.
Još jedna kategorija su fazani iz
matičnoga jata koji se isporučuju početkom lipnja. Omjer spolova je 1 : 9 – 10 u korist koka.
Kad se fazani uzmu u tom razdoblju, znači da koke još nisu
posve iznošene i sa sigurnošću
možemo očekivati da će svaka
napraviti gnijezdo i položiti 5-6
jaja i izvesti nekoliko pilića.
Uzgoj i unos divlje
svinje u lovišta
O dugoročnom planu umjetnog uzgoja i unosa divlje
svinje može se govoriti jedino
ako je riječ o uzgajalištima i
ograđenim lovištima. Glavni je
problem kako prikupiti točne
podatke o brojnosti divlje
svinje, s obzirom na to da se
ona kreće preko više lovišta i
noćna je životinja, što dodatno
otežava prikupljanje podataka
na temelju kojih se dugoročno
planira upravljanje njezinom populacijom (brojnost,
dobna struktura, omjer spolova). Najveći problem je manjak
zrelih veprova i razmjerno
povećan broj mladih krmača
koje se kasno prase, zbog čega
njihova prasad ne mogu biti
zdrava osnova za oblikovanje
strukture matičnoga fonda. Iz
toga proizlazi da se gospodarenje fondom divljih svinja odvija stihijski, a tome najviše doprinose skupni lovovi u kojima
www.lovackisavez-hb.ba
se puca uglavnom na krupnije
primjerke. U lovište se ponajčešće unosi nazimad iz gatera
(umjetnog uzgoja) u proljeće,
zbog obilja hrane i bujne vegetacije koja im daje skrovište.
Veliki problem je podivljavanje
ili odvikavanje od prisutnosti
ljudi. Zbog nedostatka hrane u
lovištu, unesena divljač migrira
u susjedna lovišta. Organiziranim prihranjivanjem, unesene
divlje svinje zadržavaju se u
šumi. Prihranjivanje treba
vršiti u proljeće, ljeto i jesen
u blizini njihovih dnevnih
brloga, postavljanjem hranilica
u kojima se prave manji otvori
za prolaz prasadi. Drugi način
prihranjivanja i zadržavanja
svinja u šumi je postavljanje
i održavanje hranidbenih
putova na šumskim vlakama
i proplancima. Na takvim se
mjestima izoru brazde i posije
se zrnati kukuruz. Na mjestima gdje se divlje svinje dolaze
hraniti treba strogo zabraniti
lov i kretanje lovaca. Ako se
ne uznemiruju, divlje će svinje
23
steći naviku dolaska na hranilišta i zadržati se u lovištu.
Najčešće pogreške
pri podivljavanju
Umjetno uzgojenu divljač
potrebno je pravilno prihvatiti
i pravilno podivljati, čuvati i
loviti. Najčešći su prigovori na
pitomost umjetno uzgojene
divljači, a što je divljač takva
najviše su krivi sami lovci koji
se bave prihvatom i podivljavanjem divljači. Obično se prihvatilišta grade blizu lovačkih
domova ili naselja pa divljač
budi znatiželju kod lovaca koja
je jača od pravila struke. Lovci
dovode čak i obitelji, prijatelje
vidjeti divljač ili u neposrednoj
blizini prihvatilišta organiziraju druženja. Dakle, navikavanjem divljači na prisutnost
ljudi izostaje njezino potpuno
podivljavanje te puštanjem
u lovište divljač ne bježi od
lovaca.
Predatori su također jedan od
najčešćih uzroka smanjenja
broja divljači puštene u lovište.
Nije bitno samo sudjelovati
u lovu na predatore pa time
ispuniti lovačku obvezu,
bitno je konkretno doprinijeti
smanjenju broja predatora na
prihvatljiv broj.
Zaključno, prije unošenja divljači u lovište nužno je smanjiti
broj predatora na prihvatljivu
mjeru, urediti lovište za prihvat divljači koju ćemo pustiti
u lovište te osigurati zaštitu i
čuvanje divljači. Ako nismo
poduzeli navedene mjere,
rezultat će biti loš i kao uvijek
tražit ćemo krivca negdje
drugdje. U tom kontekstu, u
lovačkim društvima susrećemo se s brojnim problemima.
Jedan od njih je što nema stimulacije za lovce koji odstreljuju predatore, a drugi, veliki
problem je zabrana lova na
određene vrste predatora koji
čine enormne štete na sitnoj
divljači (prije svega pernati
grabežljivci).
Tomislav Mihaljević
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
Lovačka udruga VRAN Tomislavgrad
Noge odmorih,
živce umorih!
O
bilazeći danas lovište
i želeći malo umoriti
noge, a odmoriti živce,
ispade da noge odmorih, a živce umorih. Netko će kazati da
šetnja prirodom odmara živce,
pa kako onda ja svoje umorih?
Odmara, odmara, al’ kad se susretnete s destrukcijom te prirode, događa se suprotno.
Krenuvši do Štrbine, stariji
znaju gdje je i o čemu je riječ,
a oni koji ne znaju, riječ je o
staroj lokvi, neposredno ispod
same kose koja se pruža s lijevu
stranu ceste Lipa – Vran, negdje na njezinoj polovini. U lokvi, na moju radost, ima vode,
a nju, lokvu, mi lovci uskoro
planiramo sanirati. Od Štrbine
postoji stari puteljak, do Rašića
ograde u dužini nekih 1,5 km
koji sam u više navrata čistio i
prosijecao. Puteljak je postojao dok se nije počela borovina
sjeći, pa ga sad malo ima, malo
nema, jer je većim dijelom put
zatrpan okresinama i granama
borovine.
Tješih se da će vrijeme učiniti
svoje, pale grane i okresine će
istrunuti, pa krenuh do Grla
pogledati najprije ima li vode
na Tučevcu. Ima vode, al’ ima
i smeća još i više u rupi, odnosno rupetini uz samu prometnicu Grla – Blidinje. Svima je
poznato da su iskopani milijuni kubika pijeska. No, ostalo
je nezatrpano grotlo u dužini
nekih 500 m i širine 100 m,
spriječena je prirodna migracija divljači i napravljen deponij
najgore vrste.
Idući dalje cestom prema kolibi u Grlima, koju su sagradili
lovci LU Vran Tomislavgrad,
točnije članovi sekcije Orlov
kuk i njezina vrata otvorili
svim putnicima namjernicima, primijetih s desnu stranu
nove iskopine pijeska i markirane oznake u dužini od jednoga kilometra. Javna je tajna
da netko želi dobiti koncesiju
za eksploataciju pijeska, ako
je već nije dobio. Opet je na
pomolu novo grotlo i deponij.
Znaju li općinski vijećnici da
se daljnjim kopanjem sprječava migracija divljači, a nama
lovcima pristup lovištu? Zbog
čega sjede u svojim stolicama?
Da pune džepove novcem, a
Grla smećem? Valjda bi trebalo biti jasno samo po sebi
da će se daljnjim iskapanjem
pijeska u Grlima uništiti i ono
malo prirodnog krajolika što je
ostalo netaknuto. Snimih nekoliko fotografija novih iskopina, u koje ako upadne kakva
živina, teško će moći izići.
Krenuh do naše kolibe koju
uredno, iako nisu lovci, održavaju Tošica i Fendo – inače
Deponij na početku Grla, s desnu stranu ceste Lipa – Blidinje
Je li ovo početak još jednoga odlagališta???
24
Broj 94, svibanj - lipanj 2014.
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
Lovačka koliba u Grlima
Lešina ubijenog psa
Škrabotina bolesnoga uma
redoviti i uzorni gosti kolibe.
Odmah pokraj ploče „Lovačka udruga Vran Tomislavgrad“
ugledah ružan prizor. Ubijen
pas! Po boji krvi ubijen je koji
sat prije moga dolaska. Doista
ružan prizor. Onaj tko ga je
odstrijelio, mogao ga je barem
skloniti dalje od puta. A ništa
nije bolji ni onaj tko ga je prošli tjedan izbacio iz auta i pustio
da luta. Lešina psa će se raspasti i zaudarati nekoliko dana, a
duša onoga koji ga je izbacio, i
onoga tko ga je ubio zaudarat
će dugo, dugo.
A što je ovo, pitam se? Sve s
kiše na krupu. Odatle krenuh
da vidim kakvo je stanje u kolibi, kad nisam ni ušao, imam
što vidjeti. Pokidane natuknice
koje sam izvjesio na pročelju
kolibe u najlonskoj foliji o pravilima kojih bi se trebalo držati, odnosno da svi koji ulaze u
Što priroda godinama stvara, čovjek u sekundi uništi
www.lovackisavez-hb.ba
25
kolibu da je smatraju svojim
domom dok su u njoj, da iza
sebe ostave uredno i ne bacaju
smeće. Na drugom listu gdje
stoji „objekat je pod video nadzorom“ netko bolesna uma ili
kompleksa manje vrijednosti,
isprobavao je likovna umijeća pa nacrtao „mušku stvar“,
valjda da ispadne duhovit, ili
da pokaže koliko je bolestan u
glavu. Ako kojim slučajem onaj
tko je to radio bude ovo čitao,
neka zna da je vrlo loš umjetnik, i da je „onu stvar“ mogao
nacrtati u normalnoj veličini,
normalna i samopouzdana
muškarca, a ne onako jadnu,
i stidljivu. Tko zna, možda je
slikao prema samome sebi.
Eto tako, malo odsjedoh u kolibi – noge odmorih, a živce
umorih.
Mate Buntić
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
Lovačka organizacija VITEZ Vitez
Zadržan pozitivan trend
I
LO Vitez i LO Kruščica, obje iz Viteza,
i ove su godine, prema provjerenom
receptu, poštovale obveze iz članka 48.
Zakona o lovstvu F BiH. Ministarstvu šumarstva, poljoprivrede i vodoprivrede, u
zakonskom roku, dostavile su godišnji plan
gospodarenja lovištem za 2014./2015. i izvješće o izvršenju plana za prethodnu lovnu godinu. Korisnici lovišta Vitez u dijelu
protekle lovne godine bile su i LO Vitez i
LO Kruščica. Kao i u prethodnim godinama, lovište je bilo privremeno dodijeljeno
na korištenje.
Privremeni godišnji plan gospodarenja
napravljen je po pravilima struke. Iz njega
slijede brojne obveze za lovce. Tako bi u
idućoj godini lovci LO Vitez i LO Kruščica
u lovište trebali iznijeti i distribuirati skoro
22 tone različite vrste hrane za prihranu
divljači. Konačno je planirana izgradnja
značajnijeg broja lovnogospodarskih, a ne
samo lovnotehničkih objekata. Velika pozornost će se posvetiti održavanju postojećih objekata. Ostaju nepoznati odgovori na
pitanja, koju metodologiju primjenjuju u
ministarstvu, zbog čega se odstrjelne kvote
za pojedine vrste divljači toliko drastično
umanjuju, te tko će snositi posljedice šteta
u slučaju kada vrsta nadmašuje gospodarski kapacitet lovišta, što zasigurno znači da
će činiti štete.
Kada je u pitanju izvršenje godišnjega plana gospodarenja za proteklu lovnu godinu,
iz izvješća se može zaključiti sljedeće:
1. odstrijeljene su odobrene količine
zeca, srnjaka i divlje svinje. Tetrijeb gluhan
i fazan su bili pod zaštitom. Mali, gotovo
nikakav, je interes za lov jarebice i divlje
patke (ponajprije zbog nedostatka lovačkih
pasa ptičara). Niti ove godine nije pronađen kupac za odstrjel medvjeda;
2. nedovoljno izlučivanje određenih vrsta predatora, ponajprije obje kune, u pojedinim dijelovima lovišta, kao i pasa i mačaka lutalica;
3. i dalje su prisutni veliki nelovni gubici, u tiskanici svrstani u „Otpad“. Najveći su od prometa, zatim slijede gubici
od predatora, pasa i mačaka lutalica,
gubici od požara, gubici kao posljedica krivolova, a zabilježeni su i slučajevi
gubitaka od poljoprivrednih strojeva, te
uginule divljači;
4. mjere uređenja lovišta djelomice su
realizirane. Ekonomska kriza, pad kupovne moći i „stezanje remena“ utjecali su i
na lovne aktivnosti. Izgrađen je samo dio
planiranih lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata, ali je učinjen značajniji pomak u održavanju već izgrađenih objekata.
Sve veći problem je i devastiranje objekata
u lovištu od strane trećih osoba, uključujući i izazvane požare;
5. osim mesa i mesnoga otpada, te soli
i mineralnih dodataka, nisu iznesene dovoljne količine hrane za prihranu divljači.
Povoljni vremenski uvjeti i postojanje prirodne hrane u lovištu u razdoblju kada je
po planskim dokumentima bila predviđena
prihrana divljači, razlog su da plan prihrane nije bilo potrebno realizirati u punoj
mjeri. Na taj je način ušteđen novac, koji će
KM), materijale za izradu i održavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata, te druge usluge (uključujući i prijevoz
materijala u lovište i veterinarski pregled
hrane), vrijednost pasa i mačaka lutalica
izlučenih iz lovišta, te hrane za prehranu
i prihranu divljači (bez mesa i klaoničkog
otpada, koji je dobiven besplatno). Ukupni
iznosi imaju trend povećanja u odnosu na
prethodnu lovnu godine (porast je za približno 20 posto).
Prethodna godina, koja je za LO Vitez godina povratka u lovište Vitez, bila je uspješna.
Dobar dio planiranog je ostvaren, unatoč
brojnim ometačima. Uočene su i određene slabosti koje bi se trebale otklanjati u
idućem razdoblju. Cjelokupan privremeni
godišnji plan gospodarenja načinjen je na
temelju rezultata prebrojavanja divljači,
Izgradnja nadstrešnice
se moći namjenski iskoristiti u ovoj godini;
izravna novčana ulaganja u lovište (s blagajne i žiroračuna) iznosila su 9.657,95
KM, od čega je najveći iznos utrošen na
investicijsko i tekuće održavanje lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata,
plaće i naknade za rad lovočuvarske službe, te stručnu edukaciju članstva i kupnju
literature. U lovište je dodatno investirano 37.204,20 KM, od čega najviše otpada
na vrijednost radova u lovištu (28.680,00
26
realnih potreba divljači, ali i da zadovolji
lovno-sportske potrebe članstva. Osim dovoljnih količina hrane i vode u svim razdobljima godine, od presudnog će značenja
biti osiguranje potrebnog mira u lovištu.
Plan, ako se provede, trebao bi omogućiti
povoljne uvjete i povećanje brojnosti većine glavnih gospodarskih vrsta u lovištu
Vitez.
Ivica Drmić
Broj 94, svibanj - lipanj 2014.
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
Lovačka udruga CINCAR Livno
Jedan od vučjih napada na ovce u Orlovači
Vuk zagospodario
livanjskim lovištem
U
posljednje
vrijeme,
osim postojećih i rješivih problema udruga
se susreće i s jednim specifičnim problemom. Naime, u lovištu je došlo do znatnog povećanja broja predatora, prije
svega vuka, koji čini štetu na
divljači i sve češće napada domaće životinje. Uzevši u obzir
ćud i nagon vuka, daju se naslutiti razmjeri štete koju čini
prilikom napada na domaće
životinje.
Iako udruga korist sve zakonom predviđene mjere da smanji populaciju vuka – organiziranjem hajki i izgradnjom čeka
i mečilišta – oštećeni vlasnici
domaćih životinja, u nemogućnosti da nadoknade štetu
od općinskih, županijskih ili
federalnih institucija, okreću
se lovačkoj udruzi od koje, uz
pomoć sudskih odluka koje
navode udrugu kao jedinog
krivca za nastalu štetu, uspijevaju naplatiti sve svoje troškove
koji često iznose i po nekoliko
desetaka tisuća konvertibilnih
maraka. Sve to dodatno opterećuje i onako skroman proračun i dovodi u pitanje opstanak
udruge kao takve.
Prilikom pokušaja suradnje s
mjerodavnim institucijama oko
rješenja ovoga problema, naiwww.lovackisavez-hb.ba
lazimo na barijere u komunikaciji i prebacivanje problema
samo na udrugu.
Tražeći rješenje problema i
razgovarajući sa stručnim osobama, dolazi se do zaključka da
je jedan od razloga pretjerane
ekspanzije vuka na ovim prostorima i taj da u lovištu trajno
boravi neopravdano velik broj
divljih konja, više od 400 jedinki. Na taj način je narušena
prirodna ravnoteža i to izravno dovodi do toga da vukovi
tijekom cijele godine imaju
stalan izvor hrane, a što rezultira brojnijim potomstvom te
dolaskom i ostankom vukova
s drugih terena, prije svega iz
hrvatskih lovišta, gdje je vuk
zakonom zaštićen.
Divlji konji su odnedavno zaštićeni, te je brigu o njima preuzela općina Livno i nekoliko
novoosnovanih
organizacija
koje nisu ili neće da budu svjesne problema koje, izravno ili
neizravno, uzrokuje pretjerano
velik broj konja. A kako lovačka udruga ne može utjecati na
broj i odabir lokacija na kojima
će konji boraviti, apsurdnost situacije u kojoj lovačka udruga
plaća za nečije propuste tim je
veća.
Ilija Bandov
27
Kad već
„ne daju“ lovišta…
L
ovačke udruge na području Hercegbosanske županije već
nekoliko mjeseci, točnije od 1. travnja 2014., čekaju odgovor
županijske Vlade glede zahtjeva za dodjelu lovišta. No odgovora nema, a time ni lovišta.
Razgovarajući s čelnicima pojedinih udruga, koji imaju svoju
verziju cijele priče, te čitajući dopise i objašnjenja županijskoga resornog ministarstva – a ne želeći pritom dublje analizirati
postojeću situaciju – dolazi se do zaključka da je stvoreno stanje u
kojem najviše gubi „mali“ čovjek, u ovome slučaju lovac, od kojega
se očekuje da poštuje i provodi zakon, a ovo je, nažalost, još jedan
od primjera gdje se stvari lome preko leđa lovaca.
Da se ta čudna i lovcima neprihvatljiva situacija može, barem djelomice, iskoristiti za njihovu dobrobit i dobrobit divljači, svjedoče
primjeri iz LU Cincar, gdje je vrijeme koje je bilo planirano za lov
na srnjaka iskorišteno za radove u lovištima sekcija.
Lovne sekcije Grad, Priluka i Podhum napravile su lokve i pojilišta.
Odrađeni su strojni iskopi te se planira sve to i betonirati.
Na Borovoj glavi se iznosi hrana i prave se solila, a na postojećoj
se čeki tamponira pijesak radi lakšeg uočavanja divljači u noćnim
satima.
Ilija Bandov
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
Lovačka društvo PAVLOVICA Novi Travnik
Sezona zatvorena,
diplome novim lovcima
O
dlukom Predsjedništva Društva,
zatvaranje ovogodišnje sezone
upriličeno je 27. travnja, a doma-
ćin svečanosti bila je sekcija Gradina, čije
je čelništvo na vrijeme napravilo program
obilježavanja i dostavilo ga svim članovima
Sa zajedničkog ručka
Društva i odabranim gostima koji su uvijek
spremni pomoći u zaštiti prirode, očuvanju
divljači i izgradnji lovno-tehničkih objekata.
Po tom programu, priliku da pozdrave
nazočne i upute im poticajne riječi dobili
su najprije Franjo Cvitanović, domaćin i
predsjednik sekcije Gradina, pa Mirko Lešić, predsjednik Društva, a na kraju Slavko
Marin, predsjednik Skupštine Društva.
Svečani dio programa završio je uručivanjem diploma 15-orici novih članova
Društva, odnosno lovcima pripravnicima koji su lovački ispit položili u
protekla dva ispitna roka. Diplome
je uručio Mirko Lešić, predsjednik
Društva.
Na zajedničkom ručku, koji su pripremili Krunoslav Cvitanović, Josip
Slipac, Stipo Ćorić te Stjepan i Vlado
Krišto, između ostaloga, razgovaralo
se o dobivanju lovišta na gospodarenje i, glede toga, neslavnoj ulozi resornoga ministra, te o golemom značenju
i nezamjenjivoj ulozi Lovačkog saveza
Herceg Bosne u očuvanju identiteta
hrvatskoga lovca na ovim prostorima.
Druženje je završeno u kasnim večernjim satima, uz obećanje predsjednika
Društva o novom susretu iduće godine, za Mali Uskrs, kod novotravničkoga nebodera.
Anto Cvitanović
Medo u akciji
N
estabilno vrijeme, stalna
kiša, vjetar i hladnoća u
prvoj dekadi svibnja ni
malo ne idu u prilog pčelarima.
Uz ovo, trojicu roških pčelara:
Marka Višića, Mirka Sučića i Antu
Orlovića snašla je još jedna, daleko veća nevolja, a riječ je o noćnom napadu medvjeda na njihove pčelinjake. Neželjeni gost je u
svom pohodu kod dvojice pčelara
razorio nekoliko košnica i to onih
najboljih, kako bi se osladio medom. Kod trećeg pčelara razvalio
je samo jednu košnicu, a zasigurno ne bi stao na tom da ga u rušilačkom pohodu nisu spriječila dva
psa tornjaka. Kako vlasnik pčeli-
njaka reče, tu je noć čuo lavež svojih pasa, a tek jutrom, kad je vidio
razvaljenu košnicu te nedaleko
od pčelinjaka nekoliko rasturenih
mravinjaka, bilo mu je jasno da je
medo bio u akciji. Dva pčelinjaka
su na potezu naseljenog mjesta
Zaljiće u Roškom Polju, a treći
pčelinjak je iznad naseljenog mjesta Pavlovići – Hambar, također
u Roškom Polju. S ovim slučajem
vlasnici su upoznali LU Zavelim,
a uz to još uvijek nisu načisto, što
i kako poduzeti da se nepoželjnog
gosta-medu odvrati – otjera od
svojih pčelinjaka.
Ante Đikić
28
Nevolje roških pčelara s medvjedima
Broj 94, svibanj - lipanj 2014.
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
Lovačka udruga LISAC Ravno
Kroz
2013.
2014.
L
ovna 2013./2014. u LU Lisac bila
je uspješna, i glede ulova i glede
aktivnosti u lovištu.
Skupština Udruge je odredila da tijekom lovne sezona na srnjaka, od 1.
svibnja do 1. rujna 2013., svaka lovna
jedinica može odstrijeliti po jednoga
srnjaka. To je pošlo za rukom samo 1.
lovnoj jedinici odnosno njezinu članu
Luki Tomiću, a lovci drugih dviju lovnih jedinica ostali su bez ulova srnjaka.
Tijekom sezone odstrijeljeno je više
primjeraka divlje svinje, nešto zeca i
nekoliko lisica. Prepelice je bilo izuzetno malo, jedna od najlošijih godina u
ovome stoljeću.
Radovi u lovištu bili su jako intenzivni.
Lovci su prosijecali staze, iskopali i betonirali dvije lokve za divljač, napravili
dvije promatračnice za prebrojavanje
i praćenje divljači, a još je jedna u fazi
izgradnje. Kupljeno je i postavljeno u
lovištu osam automatskih hranilica…
Prije tri godine, Skupština Udruge donijela je odluku da svi članovi
Udruge, nakon završetka sezone, do 30.
lipnja, moraju odraditi dvije dnevnice
u lovištu, a ukoliko to ne mogu, dužni
su Udruzi platiti dvije dnevnice (2 x 50
KM) na ime tih radova. Tek tada lovac
dobiva potvrdu da je podmirio sve obveze prema Udruzi i tek tada ima pravo
loviti. Svaki je lovac dužan sa sobom
nositi dobivenu potvrdu i pokazati je
na zahtjev lovočuvara ili lovnika.
Radovi u lovištu nastavljeni su i u 2014.
godini, prosijecanjem staza, sijanjem
različitih usjeva u brdskom području,
pravljenjem čeka i njihovim brojčanim obilježavanjem – tako da se zna
tko je na kojoj čeki, sve poradi podiwww.lovackisavez-hb.ba
S lovačke večeri 2014.
Dobitnici priznanja
zanja razine sigurnosti u lovištu. U
cilju podizanja sigurnosti u lovištu je i
mjera obveznog nošenja fluorescentnih
prsluka, s predviđenim stegovnim mjerama za one koji se ne pridržavaju ove
odluke. Od odluka vezanih za „papire“,
treba još svakako spomenuti onu da svi
lovci od tajnika moraju dobiti „Dozvolu
za lov“ za određeni dan, čega se članovi
Udruge uglavnom pridržavaju.
Dvije zadnje nedjelje u veljači 2014. bile
su „rezervirane“ za hajku na štetočine. Prve nedjelje je odstrijeljena jedna
lisica, a viđeno je više primjeraka srna
29
i divljih svinja – što je ujedno poslužilo i za prebrojavanje divljači na tome
području. Odziv lovaca je bio dobar.
Druge se nedjelje, zbog kiše, nije moglo u lovište, ali su se lovci družili u
lovačkom domu u Ravnom uz pečenje i
dobru kapljicu.
Lovočuvar je u više navrata, zajedno
s policijom, kontrolirao lovište i tom
su prigodom neki članovi Udruge, ali i
neki koji nisu članovi Udruge, uhvaćeni
u krivolovu. Stegovni postupak protiv
njih je u tijeku.
U nazočnosti oko 200 uzvanika, 17.
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
svibnja 2014. u prostorijama Udruge
održana je lovačka večer. Nazočili
su joj predstavnici Lovačkog saveza
Herceg Bosne, predstavnici lovačkih
udruga iz Županije hercegovačkoneretvanske te predstavnici LU Primorje i brojni gosti iz Dubrovnika.
Dobra organizacija, brojni sponzori,
bogata tombola i nastup grupe Narodni dar iz Like, sve su to kamenčići ugrađeni u mozaik jedne zaista
ugodne lovačke zabave u Ravnom.
Na kraju, obavijest o tajniku Udruge: umjesto Zdravka Matijića-Brace,
Upravni odbor je za tajnika Udruge
imenovao Marija Krečka, zvanog
Tigar.
Marijo Krečko-Tigar i Ivica Lučić
Dragan Kulaš, predsjednik Društva
Na potpuni završetak kuće neće se dugo čekati...
Lovačka društvo VEPAR Prozor-Rama
Još jedna lovačka kuća
G
rupa lovaca sekcije Gračac napravila
je još jednu lovačku kuću. Ništa
posebno jer smo od ove sekcije
navikli na to, samo podatak da je to četvrta
kuća. Nalazi se na Vino brdu, tridesetak kilometara od grada, osam od magistrale M17,
sedam kilometara uspona od Jablaničkog
jezera do pred selo Kućane. Odmah je uz put
s desne strane i uklopila se sa šumovitom
stranom kao da je tu izrasla. Lako se do nje
može doći jer je put u cijelosti asfaltiran.
„Inicijativu za ovu kuću pokrenuo je poko30
Dragan Kulaš
jni Milenko Križanac Bambo, a
nastavio njegov tetak Stipo Vladić
Kućanac. I, evo, nakon samo godinu dana, stavili smo je u funkciju.
Točno prije godinu dana zakopali
smo temelje, a danas je otvaramo“,
reče nam predsjednik sekcije Vlado
Džalto, očito zadovoljan odzivom,
donacijama i radom. Oko kuće su
se najviše založili Anto Džalto Cole,
Ivica Džalto Ban, Miro Bolić Roni,
Tone Džalto, Vlado Džalto te braća
Zdenko i Nikica Kordić, lovci iz
Čitluka. Sponzora i donatora bilo je
mnogo, a spomenut ćemo Općinu s
načelnikom dr. Jozom Ivančevićem
i Društvo na čelu s predsjednikom
Ivom Zanom. Na kući ima još
posla: unutarnja izrada, fasada,
okućnica, namještaj itd. Ne sumnjamo da to neće biti završeno u
najkraćem roku. Na otvaranju se
skupilo pedesetak ljudi koji su se
ugodno osjećali uz „iće“, piće i harmoniku. Treba, svakako, istaknuti
da su za veoma ugodnu atmosferu
zaslužni susretljivi i u konverzaciji
jako pristojni domaćini. Cijelo
vrijeme nije se čula niti jedna ružna
riječ, psovka... Takvim ozračjem
bili su, naravno, zadovoljni svi, pa i
općinski načelnik dr. Jozo Ivančević
i dekan Ramskoga dekanata fra
Mato Topić, koji je i blagoslovio
kuću.
Stanko Ćurčić
Broj 94, svibanj - lipanj 2014.
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
LD JAREBICA KAMENJARKA Stolac
Generacije
uspješnih lovaca
P
očetak je svibnja, proljeće
je u punom zamahu. Kiše
na jugu Hercegovine u ovo
doba i nisu rijetkost, ali ove su
godine iznimno obilne, a priroda
neobično bujna i neobuzdana.
Vrijeme je lovostaja i intenzivne reprodukcije divljači, u lovištu vlada potpuni mir. Narušava
ga jedino cvrkut brojnih ptičjih
vrsta za koji je teško procijeniti odakle sve dolazi i na koji se
način stapa u skladnu simfoniju,
koja prolaznika ostavlja bez daha.
Stoga nije ni čudno što su dvije
hranilice smještene u lovištu sekcije Burmazi, u predjelu Duboke i
Vujnovića prisoja, prazne i usput
ih dopunjavamo pšenicom.
No, u obitelji Stjepana Marića u
Podprisoju, MZ Burmazi, malome mjestu udaljenom desetak kilometara od Stoca prema
Neumu, iznimno je živo i zanimljivo. Lov je u ovoj obitelji generacijska tradicija, način života
i na različite načine zadovoljstvo
svima, od najmlađih članova do
iskusnih lovaca.
Stjepan je rođen 1947., lovac je
od 1974., a počasni član LD Jarebica kamenjarka od 2008. godine. U mirovini je, ali za godine
vitalan, vedra duha i još uvijek
www.lovackisavez-hb.ba
redovan u lovu. Priča nam kako
je njegov otac, pok. Ćetko, lovio čitav životni vijek i rado se
prisjeća kako je uz njega učio
prve lovačke vještine. Zapamtio
je da je tada Društvo brojalo 14
članova, a lov je bio privilegij
uglednih pojedinaca. „I u moje
su vrijeme lovne grupe bile dobro organizirane, a onaj koji bi
odstupio od dogovora i pravila
lova znao je u startu biti isključen iz grupe i vraćen kući, a za
odstrel zabranjene divljači i slične prekršaje, uz novčanu kaznu,
slijedila bi zabrana lova čak i do
dvije godine“, dodaje Stjepan.
Stjepanovi sinovi Miro, Dinko
i Zoran redovni su članovi LD
Jarebica kamenjarka. Bez obzira
na to što su već davno napustili
rodni kraj i s obiteljima se skrasili
od Neuma, preko Stoca do Vrgorca, u lovne dane redovno su
na okupu u zajedničkom lovu. U
ovoj brojnoj obitelji sve je podređeno lovu, a uzgoju rasnih pasmina pasa poklanja se posebna
briga jer, kako nam reče Stjepan,
bez dobra, zdrava i obučena psa
nema ni uspješna lova.
S
predsjednikom
Društva
Zdravkom Vujnovićem i lovočuvarom Marinkom Vukićem,
31
posjetili smo obitelj Stjepana
Marića. Razlog: prije dvadesetak
dana Stjepanova posavka Luna
na svijet je donijela 11-ero mladih, što je razveselilo, ali i dodatno obvezalo sve članove obitelji.
Svi psići su zdravi i dočekali su
nas u dvorištu obiteljske kuće
rastrčani na sve strane kao da
u tome pravcu. Ovakav zahtjev
pomalo nas je iznenadio i nismo
imali spreman pravi odgovor.
Stjepanov najstariji sin Miro
koji živi u Neumu i bavi se trgovinom, priča nam kako je i
pet-šest godina prije polaganja
lovačkog ispita povremeno išao s
ocem i njegovom grupom u lov
su osjetili naš dolazak i blicanje Marinkova fotoaparata, koji
poput profesionalca iz različitih
kutova bilježi ovaj zaista jedinstven prizor. Stjepan napominje
da mu se primjerci ovih fotografija ostave za lovački album, jer
su svi mladi dogovoreni i uskoro
idu na teren kao darovi lovcima
prijateljima koji će ih dalje odgajati i koristiti.
U predvorju obiteljske kuće,
gdje nas s osmijehom, te mezom
i pićem dočekuje i Stjepanova
supruga Janja, zv. Puljuša, nalazi se zavidna zbirka lovačkih
trofeja koje su Stjepan i njegovi
sinovi pažljivo odabrali i izložili kao uspomene na lov, brojna
lovačka druženja i prijateljstva
s lovcima ove sekcije i gostima
iz drugih lovačkih društava koji
rado posjećuju ovaj teren i love s
domaćim lovcima.
Kad smo Puljušu upitali kako
gleda na lov supruga i sinova,
odgovara nam da ona nije članica Društva, ali da lov živi otkako
je u ovoj obitelji, preko 40 godina, otpremajući i dočekujući
lovce i da je u najmanju ruku zaslužila pristojnu lovačku mirovinu, napominjući i da bismo mi
iz Društva trebali dati doprinos
noseći ranac i sa zadovoljstvom
trčkarao iza njih i opsluživao ih,
te istodobno učio kako se lovi i
ponaša u lovu. Poslije polaganja
lovačkog ispita aktivno se uključio u tu grupu, od koje su neki
već odavno u lovačkoj mirovini,
i nastavio loviti. Isti interes za lov
pokazuje i njegov desetogodišnji
sin Stipe koji se u vrijeme našega
boravka u obitelji Marić nije odvajao od Lune i njezinih mladih.
U znak poštovanja prema lovu
kao plemenitoj vještini, Miro je
u svojoj režiji iznad mjesta zv.
Udora, na raskrižju prema Golim
brdima, pokraj magistralne ceste
Stolac – Neum, sagradio kapelicu s kipom sv. Huberta, gdje
lovci koji ovuda prolaze mogu
na trenutak zastati i pokloniti se
svome svecu zaštitniku.
S osjećajem posebnoga zadovoljstva napustili smo dom obitelji
Stjepana Marića i ovaj živopisni
zaselak u lovištu sekcije Burmazi,
jer smo bez lova, lovačke vreve
i napetosti, pucnjave, promašaja i odstrela, osjetili svu raskoš i
ugođaje koje nosi lov i u vrijeme
lovostaja, kad se osjeća i živi na
način kao što se to čini u obitelji
Stjepana Marića.
Jozo Matić
AKTUALNO
Hrvatska udruga lovaca KRAVICA Ljubuški
Lovište – glavni problem
S
voju redovitu godišnju
skupštinu, HUL Kravica iz Ljubuškog održala
je 9. svibnja 2014. u restoranu
„Fragola“ u Donjim Radišićima.
Skupštini je bilo nazočno 47 zastupnika, iz 21 sekcije Udruge.
Po ocjeni zastupnika, Upravni odbor Udruge je kvalitetno proveo u djelo sve ono što
je zacrtano odlukama prošle
skupštine. Da se dobilo lovište
na korištenje, program bi, istina, bio opširniji i kvalitetniji, i
stekli bi se uvjeti za primjenu
zakona i propisa koji bi još više
doprinijeli očuvanju lovišta i
unaprjeđenju lovstva na području ljubuške općine. Zanimljivo je da lovišta nisu dodijeljena lovačkim udrugama koje
su i dosad njima gospodarile
samo u dvjema županijama:
Zapadnohercegovačkoj i Hercegovačko-neretvanskoj. Mjerodavni ministri u tim županijama pokušavaju to (o)pravdati
„nekvalitetnim i nedorečenim
Zakonom o lovstvu“, premda je
taj isti zakon na snazi u čitavoj
F BiH, dakle i u onim županijama čija su ministarstva/ministri dali lovišta na korištenje
lovačkim udrugama. Zašto se
jednako nije postupilo i u ovim
dvjema županijama, za sada
ostaje (političkom) tajnom.
Osim lovišta, drugi problem
koji opterećuje ovdašnje lovce
je koridor Vc, odnosno izgradnja prijelaza za divljač. Nekoliko se puta pokušavalo kontaktirati s izvođačima radova, no
bez uspjeha, pa je na taj način
Lovačko društvo vepar Prozor-Rama
ostalo neriješeno i pitanje uređenja terena za izgradnju streljane i njezinih pratećih objekata. Kako sada stvari stoje, ovaj
će problem Udruga pokušati
riješiti sama, uz pomoć svojih
lovačkih prijatelja.
Skupština je jednoglasno usvojila prijedlog Upravnog odbora
o promjeni članka 34. Statuta
Udruge, kojom se nalaže da se
predsjednik Udruge bira na razdoblje od četiri godine i da tu
dužnost može obnašati najviše
dva puta. Ova bi promjena stupila na snagu poslije sljedeće, ujedno i izborne skupštine Udruge.
Također je donesena odluka da
se, od članarine koja se prikupi od 1. travnja do 1. kolovoza
2014., u sekciju vrati 50 KM po
lovcu, bilo u novcu, bilo u div-
ljači, po volji sekcije.
SKUPŠTINA
N a k o n
radnog
dijela skupštine,
uz
dobru hranu i vino iz restorana „Fragola“, lovci su otvorili i brojne druge lovačke teme.
Očekivano, izražena je nada da
će se uskoro riješiti problemi
koji opterećuju ovu udrugu,
prije svega ujedinjenje lovišta
i dodjela lovišta na gospodarenje. O svim aktivnostima glede
rješavanja tih pitanja, lovci će
biti informirani preko predsjednika svojih sekcija, putem
internetske stranice Udruge i,
naravno, putem Hoop!-a.
Mario Herceg
Lagani pokušaj
Z
ašto uopće ova fotografija trojice
mrkih ljudi? Jer, ništa posebno na
njoj. Ali ima „iza nje“. Načelnik dr.
Jozo Ivančević, predsjednik Društva Ivo
Zane i gvardijan samostana fra Tomislav
Brković htjedoše uloviti tetrijeba. Prva
dvojica su napravili „veliku pripremu“
navečer uoči lova. Zato i izgledaju malo
umorni. Gvardijan ih je čekao rano u zoru
na dogovorenom mjestu. Ili, nije? Kada
smo jednoga od njih pitali malo podataka
za ovaj tekst, za neuspjeh je bio kriv onaj
drugi. Doduše, nismo ih uspjeli zateći za32
jedno pa da utvrdimo zbog čega su došli
do tetrijeba „kada se sve dobro vidjelo,
odnosno razdanilo se“. Toliko se dobro
vidjelo da su vidjeli i tetrijeba na pristojnoj udaljenosti. No i to je bilo dovoljno
za proslavu. I to je bilo dovoljno da ovaj
izlazak na tetrijeba bude proglašen uspjelim. Vidjeli lijep primjerak pernate
divljači, prošetali u svitanje šumom,
doručkovali negdje u planini… A tetrijeb
nastavio svoj pjev.
Stanko Ćurčić
Broj 94, svibanj - lipanj 2014.
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
Lovačko društvo sokol Nova Bila
Skupština Društva jednoglasno usvojila sva
podnesena izvješća * Lovci dragovoljno darivali krv za potrebe bolnice u Novoj Biloj * PrelijeRužica Bajo
pa izložba lovačkih trofeja
Dragovoljno darivanje krvi
Akciju o dragovoljnom darivanju krvi, koju je potaknuo
Dražen Vidović, lovnik sekcije Gorčevica, prihvatili
su brojni lovci ovoga Društva. Krv su darovali: Dražen Vidović, Goran Kovačević, Velimir Stojak, Goran
Žulčjević, Božo Petraš i drugi, a mnogi koji su željeli
darovati krv, zbog svoga zdravstvenog stanja to nisu
mogli učiniti.
Bolnica u Novoj Biloj zahvalna je lovcima na pokazanom humanizmu, a ova je gesta primjer i dokaz mnogo
puta dokazane lovačke solidarnosti.
Skupština
Redovita programsko-izvještajna skupština LD Sokol
održana je 25. svibnja 2014. u prostorijama Hrvatskog
kulturnog centra u Novoj Biloj.
Nakon uvodnih riječi Darija Sučića, predsjednika Društva,
i nakon izbora radnog predsjedništva, zapisničara i ovjerovitelja zapisnika, verifikacijsko povjerenstvo u sastavu:
Žarko Jandrić, Mario Franjić i Stanko Jurčević izvijestilo je
da je od 39 zastupnika sastanku Skupštine nazočno 29 te
da Skupština može donositi pravovaljane odluke.
Podnoseći izvješće o stanju Društva i radu sekcija, predsjednik Darijo Sučić posebno je pohvalio sekciju Dolac,
koja je prikupila pomoć za sekciju Ugljara u Orašju, čije je
lovište jako stradalo u poplavama.
U 3. točki dnevnog reda podnesena su sljedeća izvješća:
Izvješće o radu Društva u 2013. godini, Izvješće glavnog
lovnika u protekloj lovnoj godini, Izvješće o materijalnofinancijskom poslovanju u 2013. godini, Izvješće Nadzornog odbora i Izvješće o radu i aktivnostima sekcija.
U raspravi koja je uslijedila, sudjelovali su: Anto Bajo,
Anđelko Vidović, Jozo Sučić, Josip Sučić, Drago Marjanović i Stanko Jurčević. Anto Bajo je pohvalio rad i zalaganje
glavnog lovnika Borisa Bralića, Jozo Sučić je istaknuo da
predsjednici sekcija trebaju bolje surađivati s lovnicima,
a Boris Bralić je naveo sekcije Ponir, Koričani i Dolac kao
sekcije koje su posebno aktivne.
Sva podnesena izvješća jednoglasno su usvojena, uz napomenu da se ove godine, u financijskom dijelu, prioritet
dadne podmirenju obveza prema Savezu.
U 5. točki dnevnog reda razgovaralo se o obilježavanju 20.
obljetnice Društva, u listopadu ove godine, a u 6. je donesena odluka da se daruje krv bolnici u Novoj Biloj i da se
Slavko Marin podrži za dužnost predsjednika Saveza.
www.lovackisavez-hb.ba
Izložba lovačkih trofeja
Na blagdan Duhova, 8. lipnja, koji je ujedno i Dan župe
Nova Bila i veliki blagdan za čitavu Lašvansku dolinu,
LD Sokol upriličilo je tradicionalnu izložbu lovačkih
trofeja.
Trofeji su bili izloženi u uredu Društva, a obveze da ih
„čuvaju“ prihvatili su se počasni članovi Društva: Nino
Sučić, Jozo Kolenda, Ivo Bajo, Anđelko Palavra i Jozo
Sučić.
Brojni znatiželjnici došli su razgledati prelijepu i bogatu
zbirku lovačkih trofeja, a posebice su bila oduševljena
djeca raspitujući se „kako se zovu životinje“, „jesu li
žive“ i sl.
Počasni članovi Društva, bez obzira na godine života
i zdravstveno stanje, svoju su zadaću obavili savjesno
i korektno. Bili su zadovoljni činjenicom da su učinili
nešto korisno za Društvo, ali su i pokazali da se na njih
još dugo može računati.
33
AKTUALNO
Lovačko društvo Pavlovica Novi Travnik
Svibanjske radne akcije u lovištu
U
razdoblju od 2. do 20.
svibnja, lovci LD Pavlovica određeno su vrijeme proveli u zasijavanju površina žitaricama, sadnji krumpira
i popravku visokih zatvorenih
čeka u lovištu.
Lovci sekcije Gradina: Stanimir
Videkanić, Josip Slipac, Ivica
Mikulić, Krunoslav Cvitanović,
Mirko Ćelam, Tomislav Slipac,
Srećko Bavrka, Juso i Ibro Tolja,
Adem i Hrstan Imamović, Mario i Pero Ljubas, na čelu s predsjednikom Franjom Cvitanovićem, zasijali su jednu površinu
od deset duluma žitaricama,
pokraj čeke na Jevaku zasijali
su dva duluma kukuruza, na
području Pavića bara, Bašika i
Brda zasijali su zob i dosta čičoke, na području Pisenika zob
i pšenicu, a na području Vilenice, lokalitet Gluvi grab, napunili su hranilice za divlju svinju
kukuruzom i solila s 10 kg soli,
u čemu su sudjelovali i Ilija Tomić Cvitanović, Ivo Barnjak te
Velimir i Stipo Ćorić. Poseban
doprinos ovim aktivnostima
dala je lovačka mladež: Marko
Slipac, Ivan Cvitanović i Ana
Tomić, koja je najaktivniji član
mladeži.
Članovi sekcije Sebešić posadili su i zasijali značajne količine
krumpira, čičoke i kukuruza na
platou Kneževića ravni, Laza
i Rakine ravni. U tom su poslu
sudjelovali: Stipo, Mijat, Nenad i
Josip Ivoš, Vlado Knežević, lovnik Društva, Draženko, Slavko,
Lojzo, Dalibor i Anto Jakić, Ivica
Šapina, Ivica Božić, Anto Gudelj,
Slavko Zeko Kučo, Ivica Zeko te
Frano i Željko Fišić. Pridružili su
im se i mladi lovci: Pavo, Petar
i Stipo Ivoš, Dominik Knežević,
Ivica Zeko, Luka Fran Jakić te
Ivica i Josip Radeljić-Jakić.
U sekciji Bučići zasijavanje površine žitaricama na Marino-
voj liski odradili su predsjednik sekcije Dominko Mlakić
te Dragan Jukić, Stipo Bavrka,
Željko Ćurak, Ivica Fišić, Mario, Nikica i Anđelko Jukić, Tihomir Mlakić, Saša Baškarad,
Niko Fišić i najistaknutiji lovac
ove sekcije, Marko Mlakić. Na
poslu oko čeke sudjelovali su
braća Kreci, Anto i Božo Radman, Faban i Perica Marin, Anto-Boca, Tone, Fabijan, Josip i
Martin Mlakić te Goran i Vlatko Mamuša-Paradajz.
Lovci sekcije Mravinjci ovaj su
put uspjeli urediti i uljepšati
visoku zatvorenu čeku, pravi
apartman, za koju je stari, isku-
sni lovac i počasni član Društva
Vlado Lešić rekao da je najbolja
u lovištu i da se može koristiti
kao kućica za boravak. Osim
radova na čeki, lovci ove sekcije
uspjeli su zasijati i zasaditi veliku površinu zobi, kukuruzom
i krumpirom. Predsjednik sekcije Mravinjci, Ivica Marijanović, uspio je na ovim akcijama
okupiti pedesetak lovaca, pa je
to jedini razlog što ne možemo
navesti njihova imena. Na završetku ove akcije, svi nazočni lovci minutom šutnje odali
su počast svom nekadašnjem
predsjedniku Stipi BošnjakuMimi, koji je ostavio neizbrisiv
trag u ovoj sekciji i Društvu.
Sekcija Novi Travnik ovaj je
put malo podbacila u odnosu
na druge. Predsjednik Vatrislav
Grubešić okupio je tek nekoliko
članova, koji su bili raspoređeni
po drugim sekcijama na zasijavanju površina.
Nakon radnih akcija uslijedilo
je druženje uz lovački gulaš i
neobvezni lovački razgovori, ali
i pitanja o provedbi Zakona o
lovstvu, lovištu i sl. koja ovdašnji
lovci već dugo postavljaju, ali na
njih ne dobivaju pravi odgovor.
Anto Cvitanović
34
Broj 94, svibanj - lipanj 2014.
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
Lovačka organizacija Vitez Vitez
SKUPŠTINA
Usvojena sva izvješća
O
vogodišnja redovita, izvještajna
Skupština LO Vitez održana je 10.
svibnja u prostorijama lovačkog
doma u Vitezu. Upravni odbor je pokušao
da, do isteka mandata, vrati održavanje
Skupštine u prikladno vrijeme – kraj jedne,
odnosno početak nove lovne godine. Da
su dobre pripreme pola odrađenog posla,
svjedoči i ovaj slučaj. U fazi pripreme bio
je intenzivan rad Upravnog odbora, radnih
tijela i „dužnosnika“. Nakon što je predložen
dnevni red i dodijeljena zaduženja, odgovorne osobe su pripremile radne materijale za Skupštinu, koji su dostavljeni lovnim
jedinicama na izučavanje. U pripremnom
razdoblju lovne jedinice su imale prigodu
proučiti materijale, održati sastanke i raspraviti dobivene materijale, te predložiti
izaslanike za Skupštinu. Urađen je konačan
popis sudionika Skupštine, kao i pozivi za
Skupštinu, s predloženim dnevnim redom.
Skupštinu je vodio predsjednik Mirko Šarić.
U radnom predsjedništvu su bili još i dopredsjednik Skupštine Milko Omazić, predsjednik Upravnog odbora Dragan Stojak i
tajnik Ivica Drmić. Za ovjerovitelje zapisnika izabrani su dr. Mladen Čuturić i Nenad
Ramljak. Budući da je u protekloj godini
povećan broj članstva, povećan je i broj izaslanika. Od ukupno pozvanih 45 izaslanika,
Skupštini su nazočila 43 izaslanika, te su sve
donesene odluke Skupštine pravovaljane.
U radnom dijelu podnesena su izvješće
o radu Upravnog odbora, izvješće o radu
glavnog lovnika i lovočuvarske službe, fi-
www.lovackisavez-hb.ba
nancijsko izvješće i izvješće Nadzornog
odbora, a odgovoreno je i na pitanja izaslanika. Izvješća su naglasila sva pozitivna događanja, ali i kritički ukazala na određena
područja gdje su utvrđene slabosti, odnosno propusti, koji bi se u idućem razdoblju
trebali popraviti ili otkloniti.
Provedena formalna, suštinska i računska
financijska kontrola blagajničkog izvješća
i njegovih priloga, nije pokazala značajnije
nepravilnosti u blagajničkom poslovanju.
Analitika i sintetika blagajničkog izvješća
i kronološkog tijeka promjena na računu
banke u cijelosti se poklapa s financijskim
izvješćem za 2013. godinu, a novčana sredstva su namjenski i racionalno trošena.
U svečanom dijelu Skupštine zaslužnim pojedincima dodijeljene su diplome, zahvalnice, povelje i lovačka odličja. Priznanja su
uručivali Dragan Stojak i Mirko Šarić. Uručeno je 20 lovačkih priznanja za zasluge u
oblasti lovstva. Brončane zahvalnice dobili
su Željko Bevanda, Dario Filipović, Branislav Ramljak, Ivica Jukić, Ivan Loina i Branko Šendula. Srebrne zahvalnice dobili su
Marko Jakić, Tihomir Rajić, Anto Ramljak,
Milko Omazić, Krunoslav Baškarad i Ivica
Šafradin. Zlatne zahvalnice dobili su Tone
Maros, Nenad Ramljak i Dragan Trogrlić.
Povelje su dobili Miroslav Bralo i Tone Maros. Tri zahvalnice za rad u lovstvu izvan
članstva LO Vitez dobili su: Niko Čavara,
Ivica Križanović i Slavko Šarić-Šigo. Također je dodijeljeno i 12 diploma za osvojena
prva tri mjesta u ekipnom i pojedinačnom
35
poretku u gađanju mirnih meta lovačkom
kuglarom, te gađanju letećih meta glinenih
golubova u disciplini lovački trap, o čemu je
potanko pisano u broju 91 glasila „Hoop!“.
Mirku Šariću je uručeno lovačko odličje III.,
Ivici Drmiću II., a Draganu Stojaku I. reda.
Kao i u prethodnim slučajevima Skupština je bila izuzetno dobro pripremljena.
Svi materijali za Skupštinu su prethodno
prorađeni na lovnim jedinicama. Da je
postignuta potrebna kohezija, te da postojeće vodstvo uživa puno povjerenje članova udruge, svjedoči i podatak o trajanju
Skupštine. Cjelokupna Skupština, sa šest
točaka dnevnog reda, uključujući i dodjelu
32 priznanja zaslužnim lovcima, trajala je
svega sat vremena. Sva izvješća i prijedlozi
na Skupštini su jednoglasno usvojeni, bez
ijednog suzdržanog. I ovaj put predloženi
su i usvojeni vrlo kvalitetni prijedlozi. Oni
će biti vodilja za rad Upravnog odbora u
idućem razdoblju. Izdvojit ćemo dva zaključka Skupštine: 1. motivirati i maksimalno angažirati sve raspoloživo članstvo kako
bi se ostvarili što bolji rezultati (posebno
se odnosi na obnašatelje ključnih dužnosti,
uz stalno podsjećanje na volonterski rad i
odricanja), 2. brigom za očuvanje staništa
divljači pokušati sačuvati divljač, ali i promijeniti svijest ljudi o lovcima i njihovoj
ulozi u očuvanju prirode. Skupština je završila skromnim domjenkom, a većinu ceha
podnijeli su... A tko drugi nego nagrađeni?
Ivica Drmić
Dodjela priznanja za rad u lovstvu
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
Lovačko društvo Mosor Široki Brijeg
Lovci ispunili želju pok. Bore
Uz lovačku kuću, kapelica s kipom sv. Ante
U četvrtak 12. travnja, dan uoči blagdana svetog Ante, na proplanku ispred kuće
okupili su se svi članovi skupine Bećari, ali
i članovi njihovih obitelji i obitelji pokojnog Bore, te brojni stariji i mlađi prijatelji,
momci, žene, djeca – sve zajedno oko stotinu duša... Fra Drago Čolak s nazočnima je
izmolio krunicu svetog Ante, te blagoslovio
kapelicu i lovačku kuću:
- Neka ova kuća bude uspomena na pokojnoga Boru, kojemu su njegovi Bećari ispunili želju i uz vikendicu postavili kapelicu s
kipom svetog Ante. Kapelica jest mala, ali je
Kolege lovci pok. Bore
S
ložna lovačka družina Bećari godinama se družila i zajednički odlazila u lov
u širokobriješka lovišta, osobito ona u
prelijepom šumovitom području Dubrave
između sela Mokro, Uzarići i Turčinovići,
na planinskim obroncima Trtla. Čvrsto ih je
vezalo veliko prijateljstvo, ljubav prema lovu
i prirodi, lovačke šale, ganga i druge pjesme,
te stalna druženja. Borislav-Boro Ćužić
slovio je kao idejni vođa i duša družine, pa
kad je predložio da na jednom proplanku u
gustoj šumi zajedničkim snagama naprave
lovačku kuću – vikendicu, članovi skupine
s oduševljenjem su prihvatili Borinu ideju:
- S radovima smo krenuli 26. svibnja prošle godine. Uložili smo puno truda i svojski
zapeli, kako bismo kuću što prije dovršili.
Naravno, Boro je bio predvodnik u svim
radovima na gradnji lovačke kuće i osmiš-
ljavanju svih pojedinosti, ali 17. rujna 2013.
svi smo u nevjerici zanijemjeli kad smo saznali tužnu i nevjerojatnu vijest – naš Boro
iznenada je umro. Srce ga je izdalo u snu,
kažu članovi skupine u kojoj su Ivo Marušić
Kitić, Branko Ćužić Ban, Wilson Prekpaljaj,
Mate Marušić Kitić, Mario Hrkać, Željko
Leko, Milan Šušak, Tomo Kožul Zekanović
i Ivo Barbarić.
- Teško smo podnijeli Borinu smrt, a kad
smo se pribrali, čvrsto smo odlučili što prije
dovršiti ono što je Boro započeo, pa smo s
puno elana nastavili s gradnjom. Osim sati i
dana utrošenih u rad, uložili smo i dvadesetak tisuća KM. I, evo kuće od oko 100 kvadrata, na kojoj doduše ima još ponešto uraditi i dotjerati, ali glavno je dovršeno. Kao
uspomenu na Boru, uz kuću smo napravili
kapelicu s kipom svetog Ante...
duhovno velika, istaknuo je fra Drago.
Nakon svega lovci su sve nazočne počastili
specijalitetima s roštilja i hladnim pićima u
za ovu prigodu postavljenom velikom šatoru na livadi ispred kuće. Nije im bilo teško u
šator postaviti i televizor, pa su svi zajedno
pogledali utakmicu Svjetskog nogometnog
prvenstva između Brazila i Hrvatske. A da,
pitat će netko od kuda struja u vikendici u
šumi dobro udaljenoj od svih naselja:
- I o struju smo razmišljali čim smo počeli
s radovima. Izračunali smo kako je jeftinije
nabaviti agregat nego se priključiti na dalekovod udaljen oko dva kilometra. No, uz
agregat smo ugradili i malu solarnu centralu koja proizvodi posve dovoljno struje za
našu lovačku kuću, kažu lovci iz skupine
Bećari.
Marko Knezović
Vrijedne geste knežepoljskih i uzarićkih lovaca
D
ok su se dužnosnici
Društva dogovarali oko
lovne politike, usmjeravanja lova i očuvanja divljači i
prirodnih resursa, knežepoljski
lovci su se sastali i svojim doprinosima iskazali temeljni moralni
princip – pomoći čovjeku-lovcu
u nevolji i praktično pokazali
kako široko lovačko srce nježno
i ubrzano kuca za opće potrebe.
Dakle, osim doprinosa koji su
dali na razini LD Mosor, imali
su želje i snage poduprijeti još
po koju marku za svoju ugroženu braću i njihovo ponovno
uspostavljanje lovišta i nabavke
barem matičnoga fonda divljači
u udrugama koje su pretrpjele
svibanjsku prirodnu kataklizmu.
Isto tako, uzarićki lovci su prigodom proljetne organizacije
darivanja krvi u Uzarićima (o
čemu smo i ranije pisali da se u
36
svako godišnje doba dariva krv
u Uzarićima u suorganizaciji lovaca), organizirali ručak za dobrovoljne davatelje. Toj akciji su
se priključili i pojedinci iz nelovačkoga korpusa, ali je lovačka
duša bila nježna i široka, ta koja
je iznjedrila akciju za vrijedne i
savjesne davatelje, jer nije mala
stvar da se (ovoga puta je bilo
40 ljudi koji su darivali svoju
krv, čime se ne mogu pohvaliti
niti mnogo veće i „prosvjećenije“ sredine) jednom takvom
gestom dade poticaja i motiva,
makar jednim objedom, pa da
se i u ljetnom darivanju pojavi
tako vrijedan broj darovatelja
za ljudski spas i za život uopće.
Neka se vidi da lovci nisu samo
oni koji „siju smrt divljači“, oni
potpomažu i život, ne samo divljači već i ljudi!
Blago Lasić
Broj 94, svibanj - lipanj 2014.
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
Lovačka udruga Vran Tomislavgrad
Puške u rukama – dama
N
akon dužeg vremena, lovačka večer LU Vran
Lovci su radosno dočekali ovaj susret
iz Tomislavgrada! Dogodilo se to 26. travnja
2014. u hotelu „Tomislav“. Uz domaće lovce
u pratnji dama, svečanosti su nazočili gosti iz Livna,
Kupresa, Posušja, Roška Polja, Rakitna, Prozora-Rame i
Mostara, ukupno oko 220 uzvanika.
Večer je započela himnom „Lijepa naša“, a voditelj
Denis Šabić pobrinuo se da ostatak programa proteče
veselo, u dobru raspoloženju i u najboljem redu.
Srdačnim riječima dobrodošlice, nazočne je najprije
počastio Jozo Gudelj, predsjednik LU Vran, a poslije
njega slično su učinili Ivan Vukadin, općinski načelnik
Tomislavgrada i Ivica Lučić, tajnik Lovačkog saveza
Herceg Bosne.
Za odličnu pjesmu, koja je poticala na ples parove ali
i one bez „boljih polovica“, zadužen je bio dvojac iz
grupe „Modra rijeka“, koji je svoj posao odradio vrhunski. Pjevajući poznate hitove, lovci nisu štedjeli svoje
glasnice.
Plesni parovi na lovačkoj večeri
Tijekom noći, uz lovačke priče, lovci su zapjevali gangu
i bećarac, a predsjednik Gudelj je, za trajanja programa,
dodijelio monografiju Saveza te butelju kvalitetna vina
lovcima koji su dugogodišnjem zalaganjem, radom i
trudom to zaslužili.
Zahvaljujući sponzorima, koji su se odazvali u velikom
broju (bilo ih je iz susjednih općina, iz Hrvatske, Austrije…), organizirana je tombola sa 100-tinjak vrijednih nagrada. Koristimo ovu priliku i iskreno zahvaljujemo svim sponzorima.
Vrhunac večeri i tombole bilo je izvlačenje četiriju vrijednih nagrada: češki lovački karabin, ruska bokerica,
ruska položara i zračna puška.
Zanimljivo je da su dvije puške završile u rukama pratilja
naših lovaca, a dvije kod lovaca! Petra
Renića sreća je poslužila i osvojio je zračnu
pušku, lovačka sačmarica stigla je u ruke
Lovačko društvo radovanj Posušje
gospođe Suzane Bakule, a lovačku bokericu
izvukla je gospođa Ljilja Krišto!
Najvrjednija puška na kraju noći stigla je
u ruke lovcu Dariju Mikuliću iz Posušja,
koji je čest gost lovačkih večeri i lovačkih
druženja.
akon sezone 2013./2014., lovci
Poslije tombole, uz lovački čorbanac,
LD Radovanj, konkretno članovi
veselje se uz pjesmu nastavilo do ranih
sekcije Jug, prihvatili su se izgradjutarnjih sati.
nje nove visoke lovačke čeke s nekoliko
Zahvala još jednom onima koji su pomogli
pratećih objekata – solila i hranilica.
organizirati ovu lijepu večer kroz sponzorAkciju je vodio grupovođa Zoran Bakula,
stvo, ali i onima koji su svojim dolaskom ili
a u njoj su marljivo sudjelovali i ostali člana bilo koji način sudjelovali na ovoj zabavi.
novi grupe: Venco Bakula, Marijo Bakula,
Vidimo se dogodine, s istim razlogom i u
Mario Senjak i Tihomir Senjak.
što većem broju!
Miro Galić
Ivan Mladina
Nova visoka
lovačka čeka
N
www.lovackisavez-hb.ba
37
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
Lovačka udruga Vran Tomislavgrad
Ruža Čabraja Jolić
Nakon 33 godine, lovkinja u Udruzi
O
d utemeljenja Udruge 1947., njezini su članovi bili isključivo muškarci, a lov je bio rezerviran isključivo
za njih. Žene su bile te koje su svoje „lovce“
spremale za lov i raspremale poslije lova, a
sve to u toplini svoga doma. Praksa da je
Udruga rezervirana samo za muškarce,
promijenjena je godine 1981. kada Udruga
po prvi put u svoje redove prima ženu. Riječ je o Ljubi Prskalo iz Lipe kao prvoj ženi
koja je postala članicom LU Vran. Gospođa
Prskalo, ne samo da se uključila u članstvo,
nego je i položila lovački ispit i još se sjeća datuma polaganja – 27. prosinca 1981.
Tako Ljuba nije čekala svog muža Juru
doma da se vrati iz lova, nego je aktivno i
ravnopravno sudjelovala u lovu sa svojim
mužem i ostalim lovcima.
Ovih je dana LU Vran iz Tomislavgrada
dočekalo još jedno ugodno iznenađenje –
Udruzi je, nakon niza godina, pristupila još
jedna žena, a riječ je o Ruži Čabraji Jolić iz
Kongore. A da stvar bude još zanimljivija,
u Udrugu se učlanio i njezin suprug Josip
Jolić. U kratkom razgovoru s gospođom
Jolić doznali smo da je u Tomislavgrad, ili
kako ga ona radije zove Duvno, prvi put
stigla prije skoro dvadeset godina. Put u
Duvno ju je doveo nakon što je upoznala
Izgradnja visokih zasjeda
u sekciji Orlov kuk
P
reuzimajući sekciju Orlov kuk, nastojao sam osvijestiti sve članove da
se lov ne sastoji samo u ubijanju divljači, nego i u njezinoj zaštiti, ulaganju u lovište i u njegovu uređenju. Većina članova
je i prije imala na svijesti da plaćanje članarine ne daje pravo na lov i korištenje dijelova divljači, nego da je svaku lovnu godinu potrebno uložiti u lovište određen broj
radnih sati, koji onda daju pravo na lov. Sve
ovo je propisano Statutom i Pravilnikom
LU Vran. I oni koji nisu bili svjesni navedenog, s vremenom su postali, a oni koji
nisu, vjerujem da to u dogledno vrijeme
hoće. Članovi sekcije se redovito sastaju
na sjednicama, raspravljaju o problemima i
planiraju provedbu godišnjeg plana gospodarenja lovištem na području sekcije i tako
doprinose dobrobiti cijele Udruge.
Na sjednici sekcije od 4. travnja 2014., jed-
Mate Buntić
Lovačka udruga Vran Tomislavgrad
na od točaka dnevnog reda bila je i izgradnja visokih zasjeda u Grlima, točnije riječ
je o dragi Pešmanovac, koja se proteže od
ceste Lipa – Blidinje do Ravnica. Članovi
su jednoglasno prihvatili ovaj prijedlog, te
je odlučeno da se izgradi 12 visokih zasjeda. Mjesta izgradnje su već prije bili obilježili Damir Buljan, Kristijan Miloš – Kićo i
moja malenkost. Rok za završetak izgradnje je 1. rujna ove godine. Pojedini članovi
nisu gubili vrijeme, pa su se na posao dali
već sutradan i napravili prva tri zasjeda.
Izgradnja visokih zasjeda samo je jedna od
planiranih aktivnosti za ovu lovnu godinu.
U planu je još puštanje u lovište divljih krmača s prasadi, kopanje novih i čišćenje
starih lokava, izlaganje soli, uređenje lovišta, itd., o čemu će riječi biti u sljedećim
brojevima ovoga časopisa.
Mate Buntić
38
svog muža Josipa Jolića iz Kongore. Ružin
suprug od najranijeg djetinjstva živi na relaciji Split – Kongora. Kad nije u Splitu onda
je u Kongori, kad nije u Kongori, onda je u
Splitu, a kad nije ni u jednom od dva navedena mjesta onda je negdje u mirovnoj misiji u „bilome svitu“. Gospođa Jolić je inače
rodom iz Slavonskog Broda. Budući da ona
i njezin suprug vole i uživaju u prirodi, koristili su svaki slobodan trenutak da bi vikende, praznike i godišnje odmore provodili u
Duvnu obilazeći, najčešće šetajući, prostore
od Kongore, preko Liba, Ravnica, Svinjače,
Blidinja i nazad preko Vrana. Nerijetko su
to vrijeme provodili s lovcima, družeći se s
njima nakon lova, a još češće pomažući pri
različitim radovima u lovištu.
Samo članstvo u LU Vran, kako nam reče
gospođa Ruža, nije rezultat želje za lovom
kao takvim, već želje za uživanjem u prirodnim ljepotama našeg kraja i još boljeg
upoznavanja njegove flore i faune. Ruža
trenutno odrađuje pripravnički staž i sprema se za polaganje lovačkog ispita kako
bi u svemu bila na istoj razini s ostalima
u Udruzi. Na kraju, ni rukovanje oružjem
nije strano gospođi Ruži, budući da je bila
aktivna sudionica Domovinskog rata.
Gospođi Ruži Čabraji Jolić od srca čestitamo
na ovom hrabrom poduhvatu i želimo puno
uspjeha u životu i naravno lovačkom stažu.
Damir Buljan i Ivica Radoš Jurić
Mladi pripravnik Mate T. Radoš i braća Miloš
Broj 94, svibanj - lipanj 2014.
IZ LOVAČKIH DRUŠTAVA
Lovačka udruga ZAVELIM Roško Polje
Lovačko društvo vepar Prozor-Rama
Red je na susjedima
da poštuju - red
U
z pravi, istinski dogovor i pridržavanje
toga dogovora od strane svoga članstva od samog
osnutka LU Zavelim 1999. godine, lovci ove udruge s pravom i ponosom mogu reći da
su napravili jedan veliki korak
u odnosu na lovačke udruge
iz bližeg okruženja, pa i one
nešto dalje. Riječ je ponajprije
o odnosu prema srnećoj divljači, koja je do tada u lovištu
bila na samoj granici istrebljenja. Danas, hvala Bogu, svako
malo u lovištu kojim gospodari
ova udruga možemo vidjeti po
nekoliko srna. Malo koji lov na
svinju i štetočine ne prođe, a da
se pritom ne vidi srna ili srnjak,
a među nama domaćim lovcima česta je tema kako održati
i sačuvati stečeno. Držimo da
smo davno postignutim dogovorom, odnosno zabranom
lova ove vrste divljači, postigli
puno. Kamo sreće da je tako i u
nekim drugim lovačkim udrugama, u kojima pojedinci ne
prežu dići pušku krivo loveći
ovu plemenitu divljač, koje još
Mlađi lovci „namjestili oko“
nema u tolikoj mjeri da bi se
mogla loviti. Nažalost, pritom
počinitelji ovakvih nečasnih
radnji uglavnom ne snose nikakve posljedice unatoč prijavama i dokazima, na žaljenje svih
istinskih lovaca. I u LU Zavelim
bilo je u nekoliko navrata loših
iskustava i spoznaja o uljezima
sa strane koji bi činili gnusne
radnje. Znamo često reći, dok
mi od samog osnutka štitimo i
brinemo se o ovoj vrsti divljači, drugi nam je „ispred nosa“
odstreljuju. Imajući u vidu da
divljač ne poznaje granice, bilo
bi dobro da napokon i naša susjedna lovačka društva u svojim redovima promijene odnos
prema ovoj vrsti divljači, da
„pritisnu“ one koji ne poštuju red, kako bismo sutra imali
lovišta napučena divljači, i uz
to korektnije međususjedske
odnose. Tek tada bismo mogli govoriti o lovu i lovstvu, te
nešto i loviti, naravno u skladu
sa svojim godišnjim planovima
propisanim slovom Zakona o
lovstvu.
Ante Đikić
Pojilišta za divljač
Lj
eto je stiglo, a s njim
velike vrućine i žege.
U takvim uvjetima
divljač je, posebice u Hercegovini, najčešće osuđena na
veliku žeđ i oskudicu vodom.
No lovci dobro znaju za to, te
priskaču upomoć ugroženoj
divljači gradeći lokve i pojilišta
i puneći ih vodom.
Ovih rano-ljetnih dana tako je
bilo i u posuškoj lovnoj sekciji Vranić. Jedna od posljednjih
akcija koju su organizirali bila
www.lovackisavez-hb.ba
Najuspješniji natjecatelji
U
nedjelju 1. lipnja, lovci LD Vepar upriličili su svoje tradicionalna natjecanje u ciljanju pokretne mete. Skupilo
se sedamdesetak lovaca, a u natjecanju je sudjelovao 51
domaći lovac i pet gostiju.
Ove su se godine mlađi lovci pokazali uspješnijima. Prvo
mjesto osvojio je Ivan Beljo, drugo Marin Dolić, a treće Džanan
Mahmutbegović. Ekipno, najbolja je bila sekcija Prozor, drugo je
mjesto pripalo sekciji Ploča, a treće sekcija Lug.
Stanko Ćurčić
Lovačko društvo radovanj Posušje
je izgradnja lokve, odnosno
velikog pojilišta za divljač na
lokalitetu Crvene rivine, na
tromeđi posuškoga, grudskoga
i kočerinskoga lovišta.
Vrijedno je spomenuti da su Antiša i Ivan Begić, Zoran Makačević i Krešo Šušak-Šanturović te
Marin Begić, dopredsjednik LD
Radovanj Posušje, na širem području lovišta zasijali i nekoliko
parcela žitaricama i djetelinom.
Mladen Bešlić
39
Pojilište za divljač na Crvenim rivinama
LOVAČKO ORUŽJE
KALIBRI ZA LOV SRNJAKA
Slijedeći lovačku etiku, do izbora kalibra
Kada započne lov na srnjaka, mnogi se lovci pitaju kojim ga kalibrom treba loviti kako bi lov bio što uspješniji, dakle i lovina
što manje oštećena. Ovu dvojbu potiču i stalna prepucavanja u
stručnoj literaturi i lovačkim glasilima o univerzalnom kalibru,
pri čemu, naravno, svatko hvali svoga favorita. A bit je, zapravo, u
poštovanju sebe i svoga oružja, i pravila lova
G
Mladen Bešlić
ovoreći o lovnoj balistici, djelovanju zrna na divljač i njegovu ponašanju u njoj,
nerijetko se lovci čvrsto opredjeljuju za jednu teoriju i tvrdo
vjeruju u nju. Jedni
vjeruju da zrna
velike brzine
uzrokuju
smrtonosni „hidrodinamički“
šok, val tjelesne tekućine koji
kida sve pred sobom, stvara
golemu pulsirajuću kavernu te
dovodi do trenutačne smrti.
Drugi se pak opredjeljuju za teoriju koja kaže da sporija, teža
zrna većega kalibra osiguravaju
duboko prodiranje i dugačak
strijelni kanal čije stjenke nisu
jako nagnječene, što olakšava
krvarenje iz prekinutih krvnih
žila, brzo iskrvarenje i smrt.
Uz teška zrna velikog kalibra
idu vjerovanje da imaju veliku
„zaustavnu moć“ (stoping
power), odnosno da
zrno svojom masom i inercijom
obara divljač.
Prema Pravilniku o načinu uporabe lovačkoga oružja i naboja,
na srneću je divljač dopušteno
pucati kalibrima čija je najmanja dopuštena kinetička energija
zrna na 100 metara 1000 džula,
a najmanja dopuštena težina
zrna ne smije biti ispod 3,24
grama. Dakle, riječ je o kalibrima male težine zrna, velike početne brzine i položene putanje
koja omogućuje precizan hitac
na većim daljinama.
Nepotrebno je nabrajati sve kalibre koji udovoljavaju tim uvjetima, a postoje na svjetskom
tržištu. Izdvojit ćemo nekoliko
najčešćih kod naših lovaca.
KALIBAR 222 REMINGTON (5,69x43,18)
Većina lovno-balističkih stručnjaka kalibar 222 Rem. drži
dopuštenom donjom granicom
energije za lov srneće divljač.
Ovaj Remingtonov kalibar stigao je u Europu potkraj 1953.,
a već 1957. bio je u njemačkom
proizvodnom programu.
Konstrukcija i proizvodnja
toga metka bile su tada hrabar
korak, jer je nova mjera čahure
R-1 zahtijevala i novi promjer
zatvarača pripadajućeg oružja.
Usporedo s metkom nastao
je i novokonstruirani model
oružja, pri čemu treba spomenuti prije svega Remingtonov
model 722.
Nove dimenzije čahura R-1 i
P-1 u kalibru 222 Rem. tvorile
40
su osnovu svih metaka nastalih
u godinama koje su slijedile.
Metak 222 Rem. u svijetu je
ocijenjen u proteklih 50 godina
kao metak za srneću divljač na
kraćim udaljenostima, najviše
do 150 metara.
Praktične vrijednosti
Kod gađanja žive mete (srnjaka)
iz puške koja ima dužinu cijevi
61 cm, zrnima s djelomičnom
košuljicom (Teilmantel) težine
3,56 g, početne brzine Vo = 920
m/s, energije na 100 m E100 =
1118 džula, postižu se sljedeći
rezultati: Zrno probija prsni
koš, prolazi kroz pluća ostavivši iza sebe primjeran strijelni
kanal, otvara sa suprotne strane izlaznu ranu promjera oko 3
cm i stvara krvni podljev širine
dlana. Divljač kratko odskoči s
mjesta nastrela i ugiba u smrtnim grčevima.
Mnogi su lovci zadovoljni ovim
kalibrom, iako im je, kako kažu,
velik broj pravilno pogođene
srneće divljači (osim pogotka
u glavu ili kralješnicu) imao
prosječan bijeg 25 metara, ali
bilo je bjegova i do 60 metara.
Oštećenje mesa, u usporedbi sa
srednjim kalibrima zanemarivo
je, a jači ili slabiji krvni podljevi
javljaju se u 50 posto slučajeva.
KALIBAR 223 REMINGTON (5,69x44,7)
Ovaj kalibar nastao je nešto
poslije prethodno spomenutog, negdje 1958. god. Nedugo
zatim američka vojska uvela ga
je kao 5,56 M-193.
Nakon rata ušao je u povijest
kao vijetnamski metak. Vojna
je verzija poslije preinačena u
civilnu i ponuđena sportskim
strijelcima pod oznakom 223
Remington.
Kao lovački metak zagospodario je već prema rezultatima u
lovu na štetočine i srneću divljač. U usporedbi s kal. 222 Remington, jači je oko 20 posto.
Za srneću divljač i nešto jače
štetočine (lisica, jazavac, čagalj...), ima određenu učinkoviBroj 94, svibanj - lipanj 2014.
LOVAČKO ORUŽJE
tu pričuvu energije i uporabljiviji je na nešto većim daljinama.
Iz prakse je poznato da mali kalibri, osobito kalibri 5,56, imaju
izrazito naglašen šok-efekt. U
slučaju metka 223 Remington
postoji relativno velik kvocijent što ga daje veličina (krak
poluge) između točke težišta
zrna i tzv. napadajne točke
zračnoga otpora podijeljena s
tzv. poprečnim obrtajnim momentom toga zrna. Takva zrna
s velikim kvocijentom stvaraju nakon udara u tijelo samo
kratak uski kanal, na koji se
tijekom prodiranja nadovezuje poznata šupljina (temporna
ili pulsirajuća kaverna). Takvo
zrno koje se tumba kroz tijelo
a pritom se kreće velikom brzinom (iako ima malu masu),
predaje tom tijelu oko 11 puta
veću energiju nego ako bi se
kretalo bez tumbanja.
Praktične vrijednosti
Na našem tržištu i općenito u
naših lovaca, od karabina 223
Remington najbrojniji su karabini kragujevačke „Crvene
zastave“. Ovi karabinčići, popularno nazvani „Mini MAUSERIMA“, s cijevi dugačkom 51
cm, ne ostavljaju dojam osobito
moćna oružja, ali rezultati i učinak na metu su respektabilni.
Metak 223 Remington jako je
učinkovit na srneću divljač,
moglo bi se reći, gotovo idealan. Primjerice, hitac upućen
s oko 80 metara, na zrelog srnjaka težine oko 30 kg, zrnom
Nosler proizvođača RWS težine 3,56 grama, brzine Vo
= 1000 m/s, energije E100 =
1330 džula, kod pogotka u prsište – stvara prostrel s izlazom
na prsima promjera oko 3 cm.
Prostrijelna rana je duboka i
smrtonosna. Divljač može odskakutati nekoliko metara, ali
se nakon toga ruši i ugiba nedaleko od mjesta nastrela.
Prema iskustvima nekih lovaca,
kalibar 223 Remington dobro
se pokazao pri lovu dočekom
divljih svinja bruto biomase do
100 kg. Osobito dobri rezultawww.lovackisavez-hb.ba
ti postizani su zrnima Sierra i
Barnes. Takva praksa kosi se za
zakonom i treba je izbjegavati,
bez obzira na rezultate.
KALIBAR 22-250 REMINGTON (5,69x58,56)
Lovački metak ovoga kalibra
konstruiran je i prvi proizveden
u Americi. Amerikanci ga najčešće zovu 22 Varminter, kod
čega se da zaključiti da varmint
najčešće možemo protumačiti
kao štetočina ili grabežljivac,
pri čemu se ne misli samo na
klasične štetočine poput lisice,
kojota ili prerijskoga psa, nego
i na jednu vrstu kunića i mnoge sitnije štetočine, usporedive
s europskim sviscem. One se
često odstreljuju na velikim daljinama, što iskazuje primjenu
brzoga metka s ravnijom putanjom i dobrom preciznošću. To
su mahom mekana zrna tanke
košuljice, zbog čega u laboracijama za lov srneće divljači
nemaju odgovarajuću dubinu
prodiranja. Njegovo zrno, s
najpovoljnijom daljinom upucavanja većom od 200 m, svojim enormnim udarnim valovima postiže smrtonosan učinak.
Nadograđen na stari metak 250
Savage, postao je 22-250 Rem.
i od 1965. komercijalan. Svi se
laboracijama koriste za lov srneće divljači i za lov štetočina,
dakle za lov manjih ciljeva na
velikim daljinama.
41
Rezultati u lovu
Uzmimo primjer da metak
ovoga kalibra, proizvođača
Norma, težine 3,43 g, s djelomičnom košuljicom (Teilmantel), ispaljen iz puške s cijevi od
56 cm, ima jako veliku početnu
brzinu (Vo = 1130 m/s) i energiju (E100 = 1623 džula). Ova
energija dopušta hitac na srnjaka na više od 200 metara.
Kao što je u uvodu rečeno, ovaj
metak napravljen je za lov štetočina na većim daljinama i,
prikladno tomu, ima mekana
zrna koja se u svome prodiranju kroz tijelo divljači potpuno
raspadnu. Time prenose svu
svoju energiju na tijelo divljači,
a zbog gubitka mase nemaju
snage za otvaranje izlazne rane
i stvaranje krvnoga traga.
U ovome slučaju srneća divljač
na većim daljinama biva precizno pogođena, odlazi smrtno
pogođena, uglavnom bez krvnog traga. U određenim slučajevima može otići 30 do 50 m
od mjesta nastrela, i tu ugiba.
Ovaj kalibar iza sebe ostavlja
srednju strijelnu ranu i krvne
podljeve, koji su jače izraženi
nego u prethodnih kalibara.
Promjer strijelnog kanala u prosjeku iznosi oko 5 cm. Razaranje mesa i krzna također je veće
nego u prethodnih kalibara.
Možemo zaključiti da ovaj kalibar ima i stanovitih mana pri
lovu srneće divljači, pa ga naši
lovci baš često i ne koriste.
KALIBAR 5,6x50 R MAG.
Kao godina uvođenja ovoga
metka može se navesti 1968.,
kada ga je konstruirao njemački balističar Günter Freres. Po
svojim balističkim svojstvima,
5,6x50 R mag. vrlo je sličan 223
Rem. Mnogi njemački lovci i balističari testirali su ga i bili jako
zadovoljni njime, te ga i sad drže
idealnim za lov srneće divljači.
Metak ovoga kalibra zbog svoje
R. čahure najčešće se koristi u
kipplauf i kombiniranim puškama, te u cijevnim ulošcima
(einstecklauf ) .
Tehnički gledano ovaj kalibar
nije ništa drugo nego 7 mm
produženi 222 Remington, pri
čemu je zadržan čak kut ramena od 23 stupnja, a pridodan je
samo rub koji se u praksi označava velikim slovom R.
Težina zrna kreće se od 3,24 do
4,10 g. Početna brzina na ustima cijevi je od 900 do 1070 m/s.
Praktični rezultati u lovu
Pucanjem iz puške koja ima
duljinu cijevi 63 cm, ovaj kalibar metka proizvođača RWS,
težine 3,24 g, postiže brzinu od
Vo = 1070 m/s i stvara energiju
od E100 = 1275 džula. Hicem u
plećku pogođeni odrasli srnjak,
na udaljenosti od 150 m, past
će pokošen u vatri, u nekoliko
koraka može odstupiti s mjesta nastrela, ali ne može daleko
otići. Metak kalibra 5,6x50 R.
stvara prostrane ulazno-izlazne rane, bez krvnih podljeva,
a meso oštećuje minimalno.
KALIBAR 5,6x57 (5,69x56,70)
Razvoj ovoga kalibra, jednoga
od jačih srnećih kalibara iz ove
skupine, započeo je 1964. godine. Ubrzo je pokazao zavidne
rezultate, a njegov uspjeh još se
više povećao potkraj sedamdesetih, kada se na tržištu pojavilo
zrno Kegelspitz u poboljšanom
obliku s tumbok-košuljicom.
Promjena materijala zrna, s
mekoga željeza na tombak,
koja je uslijedila poslije mnogo
LOVNO STRELJAŠTVO
ispitivanja i procjene brojnih izvješća s
terena i streljana, imala je prije svega balističke razloge. Tvrdi žilavi tombak jamčio
je različit stupanj deformacije i tako se
vrlo dobro prilagođavao otporima u tijelu divljači. Prilikom hica na divljač nije se
opažalo drastično oštećenje mesa. Usporede li se oba ta čimbenika, valja naglasiti
još jednom vrlo jasne mogućnosti metka
6,7x57, koji se na temelju svoje vrlo visoke balističke učinkovitosti može označiti
kao metak za gađanje srneće divljač na
daljinama do 300 metara.
Zrno ovoga metka na 300 metara zadržava više od potrebnih 1000 džula za
srneću divljač, gotovo 1200 džula. Dakle,
ono što 223 Rem. može na 100 m, to ovaj
kalibar može na 300 m.
Također spomena je vrijedna i vanjska
balistička učinkovitost, jer je pri visini
hica od 4 cm na 100 m točka upucavanja
na oko 220 metara. Tako se na više od 250
m može pucati bez korekcije ciljanja. Na
300 m udaljenosti do cilja ovo zrno pada
oko 8 cm, tako da je, zajedno s relativnom
neosjetljivosti na vjetar brzo ali dovoljno
teško zrno, pravi metak za daleke hice.
Rezultati u lovu
Ovaj su kalibar testirali mnogi lovni i balistički stručnjaci. Rezultat jednoga od
njih, rađena s puškom od 70 cm dugačkom cijevi, metkom RWS izrade i zrnom
Kegel Spitz težine 4,80 g, brzine Vo =
1040 m/s i energijom E100 = 1903 džula,
je sljedeći: Nakon hica na srnjaka koji je
bio udaljen oko 80 metara od strijelca,
divljač je odmah ostala u vatri, pokušala
se neuspješno podići i, na kraju, skončala.
Metak je pogodio prsni koš, probio srce,
samljeo dio pluća i polomio prsnu kost.
Prostrijelna rana bila je velika oko 6 cm,
a krvni podljev na granici podnošljivosti.
Meso nije bilo značajno oštećeno.
Ovim kalibrom stručnjaci su testirali nekoliko različitih ciljeva srneće divljači, i ni
jedno grlo nije imalo bijeg s mjesta nastrela veći od 10 metara, uz jak krvni trag.
Kao zaključak, možemo slobodno reći da
kalibri 22 itekako zadovoljavaju potrebe
lovaca koji love srneću divljač. Zajednički
im je nedostatak to što zahtijevaju izrazito čistu metu. Svaka i najmanja zapreka
na putanji zrna rezultira promašajem,
odnosno skretanjem zrna ili njegovim
raspadanjem. No zato su im ostale karakteristike jako pozitivne, te ih stoga lovci
vrlo rado posjeduju u svome lovačkom
arsenalu.
STRELJANA U BUSOVAČI
streljane i posijana trava. Čeka se smirivanje
vremena da se postavi
nadstrešnica. Ima još
nekih radova oko parking-prostora, sanitarnog čvora, dovođenja
vode i jedne veće nadstrešnice sa stolovima.
Uređenje gledališta sa sjedalima, ugostiteljski dio, zelenilo, streljana za karabine i pištolje, najvjerojatnije će ostati za iduću godinu.
Uređaj za izbacivanje glinenih golubova
imat će pet izlaza. Proizveden je u Trsteniku, a na streljani se očekuje uskoro, kako
bi se mogao isprobati. Glavna proba na
streljani predviđena je sredinom srpnja, a
prvo službeno natjecanje na njoj bit će 9.
kolovoza, na Prvenstvu članica Lovačkog
saveza Herceg Bosne.
Veliki dio poslova odradila je streljačka
sekcija, s Nikom Čavarom na čelu. Na njima će i dalje biti glavni teret, ali ne treba
zaboraviti ni doprinos ostalih. Uostalom, o
zaslugama za izgradnju ovako zahtjevnog
objekta i organizaciju prvoga streljačkog
natjecanja, bit će riječi po završetku Prvenstva Saveza. Nadamo se lijepu vremenu,
a busovački su lovci uvijek znali prirediti
dobrodošlicu svakom gostu dobronamjerniku, otkudagod došao.
Dobroslav Vrdoljak
Bit će u funkciji,
do Prvenstva Saveza
S
kupština LD Zec iz Busovače, održana 26. travnja ove godine, prihvatila je godišnji plan rada Društva za
2014./15. Tim je planom, između ostaloga,
predviđena izgradnja streljane za gađanje
glinenih golubova.
O izgradnji streljane u Busovači govori se
još od 1971., kada je jedna ekipa tadašnjih
lovaca bila na natjecanju u Derventi. Naravno, o njoj je bilo riječi i u protekle 2-3
godine, ali je tek ove godine ta tema ozbiljnije stavljena na dnevni red, odnosno dogovorena je izgradnja streljane. Određen je
vođa radova i uži krug njegovih pomagača.
Prišlo se traženju najpogodnije lokacije:
da je blizu grada, da nikomu ne smeta, da
je u prirodnom ambijentu, da ima dobar
prilaz…, a to je teško. Trebala bi, također,
imati pitku vodu i priključak na struju. Ne
smije se zaboraviti ni sigurnosna komponenta. Ne bi smjela smetati seljanima u
obavljanju njihove djelatnosti, niti remetiti
redovitu komunikaciju. Bitna je veličina
lokacije i rješavanje imovinskopravnih odnosa… Nakon svega,
Sudionici jedne od radnih akcija
odlučeno je da se streljana gradi u Mjesnoj zajednici Kula, na
mjestu zvanom Obišenjak. To
je, zapravo, jedan proplanak s
kojega se lijepo vidi Busovača
i skoro svi vrhovi okolnih brda
i planina. Odatle do središta
Busovače je oko 4 km. Veći dio
puta je asfaltiran, a makadamski
dio trebat će nasuti pijeskom,
zategnuti i uvaljati.
S obzirom na to da je streljana
povelik financijski izdatak za
udrugu veličine busovačke, rješenje je bilo u radnim akcijama.
Zemljani radovi su zahtijevali
tešku mehanizaciju, pa su pomogli lovci iz sekcije Kula. Zidarske i betonske radove izvodili su lovci-zidari. Materijal su
prevozili lovci koji imaju velike
kamione. Ostale radove, ostali lovci. Sve besplatno. Do 20.
lipnja završeni su svi građevinOdavde će izlijetati golubovi
ski radovi, izravnan teren oko
42
Broj 94, svibanj - lipanj 2014.
LOVNO STRELJAŠTVO
SJEĆANJE NA ´91. I ZAUSTAVLJANJE TENKOVA
Pomak u odnosu na nekoliko prethodnih godina
Ovogodišnje natjecanje strijelaca bilo je organizirano uspješnije od nekoliko prethodnih, i primjereno značenju događaja koji se
obilježava i ulozi lovaca u njemu
P
Lovačka društvo mosor Široki Brijeg
risjećajući se 7. svibnja
1991. kada su Hrvati iz
Širokoga Brijega i susjednih općina u Pologu, na granici
širokobriješke i mostarske općine, zaustavili kolonu tenkova
bivše JNA, LD Mosor iz Širokoga Brijega svake godine početkom svibnja, u sklopu „Svibanjskih sjećanja“, organizira
natjecanje u gađanju glinenih
golubova – disciplina trap. Ove
godine, na 23. obljetnicu toga
događaja, natjecanje je upriličeno 10. svibnja na streljani na
Mostarskome blatu, što je bio
ujedno i početak nove streljačke sezone.
Pri idealnim vremenskim uvjetima, na streljani koja u ovo
doba godine svojom ljepotom i
specifičnim sadržajima probudi dodatnu inspiraciju u strijelcima, okupio se popriličan broj
strijelaca iz „Mosora“ te gostiju
iz Mostara, Čitluka, Čapljine,
Neuma i Gruda – ukupno 48
natjecatelja. Po onome što su
pokazali, izgledalo je kao da
i nije bilo duge, polugodišnje
stanke u natjecanju.
Rezultati s ovoga natjecanja
računali su se u tri različite
razine. Bilo je ovo Prvenstvo
LD Mosor gdje su se računali rezultati samo „Mosorovih“
strijelaca, zatim Otvoreno prvenstvo LD Mosor gdje su u
konkurenciji bili svi strijelci te
napokon, rezultati s ovoga natjecanja boduju se za tzv. mini
ligu u kojoj sudjeluju strijelci iz
šest lovačkih udruga iz Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohercegovačke županije.
Natjecanje je, obrativši se nazočnima prigodnim riječima,
otvorio Krešo Ćavar, predsjednik LD Mosor.
Pucale su se dvije serije po 15
Sudionici, organizatori i gosti ovogodišnjeg natjecanja
www.lovackisavez-hb.ba
43
Predsjednik Društva Krešo Ćavar sa strijelcima LJ Orovnik
golubova za ekipni poredak.
Ekipe LD Mosor bile su sastavljene po lovnim jedinicama i za
ekipni poredak u konkurenciji
su bili samo strijelci toga lovačkog društva. Gostujući strijelci
bili su u konkurenciji za pojedinačni poredak.
Nakon zanimljivog pucanja,
prvo mjesto osvojili su strijelci
Lovne jedinice Orovnik (Vladimir, Tomislav i Zoran Mandić),
drugi su bili strijelci Lovne jedinice Blato (Slaven Lasić, Marin
Zovko, Slobodan i Vlado Planinić), a treći strijelci Lovne jedi-
nice Desna obala (Jozo Šušak,
Ivan Banoža i Srećko Hrkać).
Prvih šest „Mosorovih“ strijelaca iz prve dvije serije (Slavenko Lasić, Tomislav Mandić,
Vladimir Mandić, Mario Jurić,
Zoran Mandić i Marin Zovko)
raspucavalo je još jednu seriju za pojedinačni poredak. U
tome dijelu najbolji je bio Slavenko Lasić, a poredak ostalih
je kako je navedeno naprijed, u
popisu njihovih imena.
Nakon toga uslijedila je još
jedna finalna serija od prve šestorice iz prve dvije serije na
KINOLOGIJA
Kinološka udruga Ljubuški
Radna utakmica na
divlju svinju i IPO
Strijelci LJ Desna obala zauzeli su treće mjesto
razini svih strijelaca. U finale
su se plasirali Zoran Mandić
(27), Tomislav Mandić (27) i
Slavenko Lasić (26) iz Širokoga
Brijega, Marinko Zovko (26)
iz Čitluka, Alen Franjić (26) iz
Neuma i Anđel Dragičević (27)
iz Čapljine. Nakon odličnog
pucanja, prvo mjesto osvojio je
Zoran Mandić (42), drugo Tomislav Mandić (39), treće Alen
Franić (39), a četvrto Anđel
Dragičević (38).
Pobjednicima su uručeni pokali i medalje. Uručujući jedan
od pokala, općinski načelnik
Miro Kraljević izrazio je zadovoljstvo i uputio priznanje
„Mosoru“ i strijelcima na organizaciji ovoga natjecanja i
povoda kojim se ono održava.
I „domaćin“ streljane, general
Miljenko- Mića Lasić, bio je
iznimno zadovoljan organizacijom, a posebice postignutim
rezultatima strijelaca.
Lijep dan okončan je zajedničkim ručkom svih sudionika u
restoranu „Gurman“ u Provu.
Za razliku od nekoliko prethodnih godina, bilo je ovo
uspješno, i primjereno događaju koji se obilježava, organizirano natjecanje, kako po broju
sudionika i rezultatima, tako i
po samoj atmosferi. LD Mosor
i njegovi strijelci to apsolutno
zaslužuju.
Predsjednik OV Široki Brijeg Vinko
Topić i Anđel Dragičević
Načelnik Širokog Brijega Miro Kraljević i pobjednik Zoran Mandić
Vlado Bošnjak
44
Pobjednici i službene osobe nakon utakmice
K
inološka udruga Ljubuški je u Miletini, kod
Bece, 8. lipnja ove godine upriličila utakmica za pse
goniče na divlju svinju s dodjelom ispita prirođenih osobina.
Vrijeme je bilo idealno, a vepar
kojeg je domaćin odabrao da
psi na njemu polažu utakmicu
bio je u odličnoj kondiciji.
Sedam pasa je ocijenjeno
eksterijerno, a u radu je bilo
prijavljeno osam pasa, od čega
su četiri položila ispit. Posavski
gonič Lenny, vlasništvo Jelenka
Sušca iz Crnopoda pokraj
Ljubuškog, osvojio je 174 boda
i prvo mjesto, drugo mjesto
pripalo je Lari, ženki posavskog goniča u vlasništvu Željke
Šimića iz Radišića, a treće
mjesto posavskom goniču
Brnji, vlasništvo Nikice Sivrića
iz Međugorja.
Suci Mirek Radišić i Marijan
Čilić profesionalno su obavili
svoj dio posla.
Posjet ovoj kinološkoj priredbi
bio je više nego dobar, i iz izjava nazočnih kinologa moglo se
zaključili da već mogu početi
pripreme za državnu utakmicu sljedeće godine u ovome
gateru.
U vremenima koja dolaze, trebat će više nego dosad poštovati odredbe koje preciziraju
kakvi se psi mogu puštati u
lovište, kakve „papire“ moraju
imati i kako se dolazi do tih
„papira“.
Domaćin se pobrinuo da hrane
i pića bude u izobilju, pa se
druženje kinologa i ljubitelja
kinologije moglo produžiti do
u kasne noćne sate.
Mario Herceg
Broj 94, svibanj - lipanj 2014.
EKOLOGIJA
Nitko ne može zagaditi
okolinu kao čovjek
Indijanska poslovica kaže: „Prirodu nismo naslijedili od pradjedova,
već smo je posudili od unuka“
P
lastične boce plutaju rijekama, ledinama vjetrovi
nosaju plastične vrećice
i lijepe ih po busenju, šume su
pune divljih odlagališta, pokraj
putova leže zahrđali automobili..., svakidašnjica je zemlje nam
u kojoj živimo. I ljudi, koji su to
maloprije učinili, doduše, tada
ih nitko nije vidio, zgražaju se
na te prizore. Ako je za utjehu,
slično je i u našem okruženju.
Da budemo jasni, neke države
su se riješile takvih prizora. Na
njih nisu djelovala uvjeravanja,
već „udar po džepu“.
Pokazalo se da zagađenost okoline nije problem samo današnjeg društva, bio je to značajan
problem i u srednjem vijeku.
Primjerice, bacanje ljudskog
izmeta ispred kuća bio je toliki
problem u Engleskoj, da su se
od 1345. s dva šilinga počeli kažnjavati oni koji to čine. Philippe Auguste bio je kralj koji je u
Francuskoj u XII. stoljeću prvi
naredio čišćenje otpada s ulica.
Zagađenje je jedan od najvećih
problema današnjice. Gradovi,
www.lovackisavez-hb.ba
sela, rijeke, mora…, svi su pogođeni tom katastrofom koju
smo mi izazvali i još uvijek izazivamo. Zagađenje prirode je
jedna od najvećih mana čovjeka koja se pojavila u novije vrijeme. Ljudi su mislili da mogu
iskorištavati prirodna dobra do
„besvijesti“. Smatrali su da su
neiscrpna. Nažalost, nije tako i
potrebno je shvatiti koliko je životinjskih i biljnih vrsta izumrlo i nestalo zahvaljujući nemilosti i nesmotrenosti čovjeka.
UN-ovi stručnjaci upozoravaju
da bi se, nastavi li se ovom dinamikom zagađivati okoliš, svijet mogao suočiti s katastrofom
nesagledivih razmjera. Ako je
vjerovati najnovijim UN-ovim
podacima, emisija stakleničkih
plinova ne samo da se ne smanjuje, nego se povećava.
Lov je najstarija djelatnost čovjeka koja se oblikovala kroz
povijest, od prvobitne zajednice do današnjeg dana. Ljubav prema prirodi i divljači
lovci iskazuju svojim aktivnim
i stručnim radom na uzgoju,
45
čuvanju, zaštiti, naseljavanju i prehrani divljači, ali i čuvanju staništa u kojima divljač živi.
Bilo bi nelogično da
neki lovac, kao član
jedne od organizacija
koja se bavi i zaštitom
prirode,
primjerice,
svoga dotrajalog „Golfa“ gurne na rub nekoga šumarka. Suprotno,
od lovca se očekuje da
on upozori takve prekršitelje.
Tu nije kraj njihovim
obvezama. Mnoge lovačke sekcije se nerijetko organiziraju u čišćenju šuma i ledina na
koje neodgovorni bacaju smeće. Prije svega, lovac je zadužen
i za održavanje ravnoteže u prirodi. Tu je niz ekološki važnih
poslova koje većina lovaca sa
zadovoljstvom obavi svake godine, zapravo, većina lovačkih
društava. Najčešće koriste prigode, primjerice, u povodu obilježavanja Svjetskog dana okoliša, kada tradicionalno mnoge
lovačke skupine organiziraju čišćenje šumskih predjela u dijelu
koji pripada njihovu lovačkom
društvu. Redovito im se pridružuju i druge organizacije koje
se bave zaštitom prirode. Akcijama se odazovu i ljudi, koji ne
pripadaju ni jednoj organizaciji,
oni samo žele čist okoliš.
Postavljanje opravdanih pitanja,
tko je odgovoran za ovakvo stanje, te što rade vlasti i udruge,
posve je na mjestu. Nažalost,
daleko je više onih koji pričaju
od onih koji primjerom pokušavaju zaštititi prirodu. Zašto lovci ne bi bili uzor ostalima?
Pero Zelenika
Lovačko društvo
FAzan Odžak
Lovci u prvim
redovima
A
kcija čišćenja pod nazivom „Let’s do it – očistimo zemlju za jedan dan“
najveća je akcija u BiH posvećena čišćenju zelenih površina i
drugih prirodnih vrijednosti.
U srijedu 16. travnja 2014., u
sklopu akcije „Let’s do it Odžak“ održan je sastanak i LD
Fazan je na sebe preuzelo obvezu da se svi lovci 27. travnja
odazovu na ovu akciju. Po Godišnjem planu gospodarenja za
lovnu 2014./15., uz dva radna
dana u lovištu, jedan radni dan,
treći, planiran je za zaštitu lovišta od onečišćenja.
Predsjednici i lovnici sekcija
taj su dan bili dužni organizirati čišćenje i košenje prostora
oko stolova i mjesta gdje lovci
ručaju u vrijeme lova, čišćenje i
košenje trave oko lovnotehničkih i lovnouzgojnih objekata, te
ostale poslove u svezi sa zaštitom okoliša.
Od 350 članova Društva, akciji
se odazvalo njih 150. Opravdano, jer se nalaze na radu u
inozemstvu, bilo je odsutno 70
članova, a 30 počasnih članova
bilo je oslobođeno ove aktivnosti. Stotinu lovaca nije opravdalo svoj nedolazak i oni će platiti
po 50 KM.
Akcija je postigla jako bitan
cilj: podigla je stanovništvo na
noge i ujedinila ga s jednim zadatkom – čišći i ljepši Odžak!
Osim toga, podignuta je ekološka svijest građana i pojačana
je koordinacija i suradnja vladinih i nevladinih organizacija,
gospodarskih subjekata, škola
i drugih institucija. Lovci su i
ovom prilikom pokazali da su
prije svega uzgajivači divljači i
zaštitnici prirode.
Nedžad Garić
RIBARSTVO
Športsko ribolovno društvo POSUŠJE
UDRUGA SPORTSKIH RIBOLOVACA U BUSOVAČI
Radovi na reviru i rijekama
U
susretu s Ivicom Tomičićem, predsjednikom Udruge sportskih ribolovaca u Busovači, najviše je riječi bilo o ovoproljetnim radovima
na reviru na rijeci Lašvi i rijekama kojima gospodari ova udruga. Po
njegovim riječima, to je samo dio poslova koje Udruga obavi svake godine u
proljetnom, ljetnom i jesenskom ciklusu.
U veljači, za lijepa vremena, korita rijeka su očišćena od otpada koji je tijekom zime dospio u rijeke, potoke, pa i u ribolovni revir. Tone smeća različitih vrsta odvezu se svake godine iz busovačkih rijeka i potoka. Izgleda da
ljudi, unatoč kontejnerima za odlaganje smeća u svakome busovačkom selu,
smeće najradije bace u rijeku, potok ili na put, samo da je dalje od njegova
praga.
S obzirom na to da je proljeće bilo izuzetno lijepo i toplo, izvršeno je poribljavanje rijeka i revira. Opet se pokazalo da je najbolje riblju mlađ uzimati iz istoga riječnog slijeva. Tada riba doživljava najmanji stres i najbrže
se adaptira, a hranidbeni lanac se znatnije ne remeti. U ribogojilištu u
Mehurićima nabavljeno je oko 200 kg potočne pastrve dužine 22 do 25
cm dužine, odnosno oko 1200 komada, što bi, uz prirodni prirast, moglo
zadovoljiti ovogodišnje potrebe.
Izreka „Čovjek snuje, a Bog određuje“, u potpunosti se obistinila ovoga
proljeća. Kad je sve bilo spremno za početak ribolovne sezone, dođoše
poplave. Za tren oka ode sav trud, i više od toga. Voda odnese svu mlađ,
ode nešto i odrasle ribe. Bilo je lijepih komada na livadama i u šipražju oko
vode. Voda odnese ribu, a donese mulj, smrad i ostali otpad. Potkopa i korita rijeka, razvali ili uništi lijepo uređene ribarske staze. Trebalo je ponovno organizirati akcije kako bi se sve ili bar nešto vratilo u prvobitno stanje.
Nekoliko lijepih dana iskorišteno je i za natjecanje ribara u disciplini lova
ribe na plovak. Prije seniora, natjecali su se juniori, kojih je u ovoj udruzi
svake godine sve više.
Jedna od obveza Udruge je i traganje za vlastitim prostorom. Sadašnji prostor je bivši lokal predsjednika Tomičića, kojim će se Udruga moći služiti
sve dok se vlasniku ne ukaže prilika za korištenjem prostora u neke druge
svrhe. Za te potrebe kupljen je oveći kontejner i razgovara se s općinskim
službama gdje ga smjestiti.
Završena je Ribolovno-gospodarska osnova, koju bi trebala usvojiti Skupština na svome prvom sastanku, i kao takva bit će predana u Ministarstvo
poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u Travniku.
Dobroslav Vrdoljak
Natjecanje u lovu
šarana i amura
Š
portsko ribolovno društvo Tribistovo – Posušje, i ove
je godine, 14. i 15. svibnja, bilo domaćin športskim ribolovcima, šaranašima na jezeru u Tribistovu.
Natjecalo se ekipno na 12 unaprijed pripremljenih pozicija. Jednu ekipu su mogla predstavljati dva aktivna člana
te još jedan u pričuvi, a dopušteno je bilo loviti samo s
dva ribolovna štapa po natjecatelju.
Lijepo vrijeme jamčilo je dobar uspjeh i dobru dvodnevnu zabavu kako lovaca tako i brojnih drugih posjetitelja
na jezeru.
Ponašanje ribolovaca bilo je fer i športski. Svaki značajniji
ulov sudačka bi komisija pregledavala, mjerila i fotografirala, te vratila u vodu.
Prvo mjesto osvojio je prošlogodišnji pobjednik, ekipa iz
Gruda, u sastavu: Mirko Lukenda, Alen Lukenda i Dario
Antić, sa 11 kg i 200 g teškim ulovom. Drugo mjesto zauzeli su Stanko Rezo i Petar Bašić, a treće Stjepan Brkić i
Mile Miletić.
Na kraju, predsjednik Ribolovnog društva, Petar Bašić,
podijelio je pehare i priznanja najuspješnijima te nazočnima poželio dobru zabavu i mnogo sreće u nadolazećoj
sezoni. Cijeli iznos od kotizacija utrošen je u nagradni
fond i druženje nakon natjecanja.
Mladen Bešlić
Pobjedničke ekipe
Pobjednička ekipa iz Gruda, s predsjednikom
Društva Petrom Bašićem
Broj 94, svibanj - lipanj 2014.
S
LOVIŠTE I LJEKOVITO BILJE
ve tegobe
uvremenoga svijeta
N
aslov, koji sam ponudio, sadrži
u sebi toliko različitosti nesreća, nedaća i
poteškoća kod pojedinaca, skupina i cijelih naroda, da bi se mogla napisati velika
knjiga i opet se ne bi iscrpili svi fragmenti
(detalji) koji muče suvremenoga čovjeka!
Samo se prisjetite tuge i jada koji su snašli
naše drage sugrađane, pogotovo seljane
diljem naše i susjednih nam zemalja.
„Strašni sud“, rekli bi pesimisti i ne bi
puno promašili!
Kako očuvati barem donekle zdrav duh
i zdrav organizam, otjerati tugu, bol i
duševnu tjeskobu, vratiti malo sna i optimizma, kako izgraditi novu matricu po
čijim koordinatama se mogu ucrtati nove
sheme i uliti barem nadu za mogući sretan
život i nekakvu perspektivu naraštajima
budućnosti, koji nikada neće moći shvatiti
dubinu boli i težinu gubitka svojih milih
predaka! Nažalost, takva istina se mora
konzumirati. Znadnite, da sva rješenja i
svaka sreća dolaze iz zdravoga čovjekovog
duha, a to je proces koji svaki pojedinac
izgrađuje unutar svoga bića!
ODOLJEN (VALERIJANA) –
Valeriana officinalis L.
U narodu poznata još pod imenom macina ili mačkina trava, a dobila je ime po
tome što mačke jako dobro prepoznaju,
bolje reći osjećaju ovu plemenitu biljku, i
čim naiđu na nju u prirodi počinju se oko
nje valjati i protezati, kao da ih je na neki
način omamila. Biljka je inače vrlo česta i
dosta rasprostranjena po svim mogućim
staništima i terenima. Trajnica je i možemo je nalaziti uvijek na istim mjestima, pod uvjetom da smo se racionalno
odnosili prema njoj dok smo je prošli put,
mi ili netko drugi, ubirali. Nikada, ama baš
nikada niti jednu biljku ne iščupajte, ne
saberite cvijet ili plod do zadnje jedinke!
To je sveto biljarsko pravilo! Valerijana
ODOLJEN
(VALERIJANA)
www.lovackisavez-hb.ba
naraste uspravno i do dva metra, pri
vrhu se razgrana i iz tih grana narastu
štitasti cvjetovi bijele ili malo ružičaste
boje. Stabljika je šuplja a listovi eliptični
i malo nazubljeni, gornji manji i bez
peteljke. Korijen valerijane ide duboko i do
dvadesetak centimetara, ovisno od rahlosti
tla, a iz njih sitniji se granaju ustranu,
bijele je boje i ima miris, kao i cijela biljka,
prilično otužan i neugodan. Biljka cvjeta od
svibnja do kraja rujna, uvijek obilno i vedro.
Treba čitateljima kazati da postoji nekoliko vrsta (varijeteta) valerijane i prema
biljarskim uputama sve su one ljekovite.
Većina travara preporuča za lijek uporabu korijena, međutim, ima autora koji
tvrde da je cijela biljka jednako ljekovita,
pogotovo cvijet. Nije do kraja ispitan
kemijski sastav biljke, niti omjer pojedinih
supstanci u njoj! Ipak, znade se da droga
sadrži sljedeće tvari: eterična ulja, složena
jedinjenja borneola, izovalerijansku kiselinu, terpineol, kamfor, mravlju, jabučnu
i octenu kiselinu, tanine, saponine, sluz,
škrob, soli...
Valerijana je jedna od rijetkih biljaka za
koju se gotovo u potpunosti slažu mišljenja i nalazi farmaceutskih stručnjaka i
iskustva narodnih travara i ljekara. Stoga,
nije čudnovato da mnoge farmaceutske
kuće u svijetu proizvode više preparata od
47
odoljena i imaju veliku financijsku dobit.
Čajevi ili tinktura od valerijane široko
su primijenjeni u narodu prije svega za
očuvanje duševnoga zdravlja, vedrog
duha i optimizma, za otklanjanje živčanih
smetnji i dobar san! Osim toga, valerijana
se rabi kod niza drugih smetnji poput:
nervoza i lupanje srca, nervoza želudca,
slab apetit, pojačava i olakšava izbacivanje
mokraće, jača jetru i slezenu, stimulira rad
žuči, kod slabokrvnosti, kod menstrualnih
tegoba, za žene u klimaksu, migrena, histerija te za ljude koji se žele odviknuti od
prekomjerne uporabe alkohola, za djecu
koja noću ne zadržavaju mokraću, i niz
drugih tegoba koje se čovjeku nametnu
kroz život.
Ipak, kao i kod mnogih drugih izuzetno
korisnih biljaka mora se voditi računa o
mjeri i razumnoj uporabi, pa se preporuča
da nakon desetak dana korištenja čaja ili
tinkture, koju smo sami napravili ili kupili
u ljekarni, moramo napraviti stanku od
desetak i više dana, jer se kod nekih ljudi
uočila pojava blage ovisnosti. O odoljenu
bismo mogli napisati još mnogo vrijednih
i kroz ljudsku povijest spoznanih pojedinosti, ta biljka je rabljena još mnogo godina prije Krista, kako kazuju neki izvori!
Blago Lasić
KULINARSTVO
SRNEC´
I RAŽN
Sastojci
600 g srneće pisanice
200 g slanine
160 g gljiva
100 g luka
120 g paprike
0,3 dl ulja
sol
papar
´I
JIC
Pretpriprema
Meso srneće pisanice očistimo od tanke kožice i žilica, izrežemo
na okrugle odreske - medaljone, posolimo i popaprimo.
Luk očistimo i narežemo na kockice.
Slaninu izrežemo na deblje kockice.
Gljive operemo i prerežemo na polovice zajedno s drškom.
Krumpir ogulimo, operemo i prerežemo na polovice.
Papriku operemo, izvadimo sjemenke i izrežemo na veće listove.
Pero Zelenika
Lonac od
veprovine
i gljiva
Priprema
Pripremljeno meso, luk, gljive, slaninu i papriku, naizmjenično
nabodemo na drveni ražnjić i to redom srneći medaljon, slaninu,
gljivu, luk, papriku pa opet meso dok ne nanižemo cijeli ražnjić.
Po ražnjiću nabodemo 4 medaljona po 40 grama mesa.
Nabodene ražnjiće posolimo i popaprimo, nauljimo i naglo pečemo na vrućoj ploči štednjaka, ali ne ispečemo do kraja.
U međuvremenu pripremljeni krumpir, izvadimo iz vode i osušimo, posolimo, popaprimo i stavimo u vatrostalnu zdjelu, prelijemo uljem, dodamo grančicu peršina i lovorov list te stavimo peći
u pećnicu na 180 °C i pečemo dok krumpir ne omekša.
Iznad krumpira složimo polugotove ražnjiće, pojačamo pećnicu
na 220 °C i zapečemo dok krumpir i meso ne dobiju boju.
Prilikom posluživanja iznosimo na stol u vatrostalnoj zdjeli u kojoj
smo ispekli jelo te pospemo kosanim peršinom.
Veprovina, posebice ako je mlada, vrlo je zanimljiva
namirnica. Premda je bilo koje jelo od nje ukusno, ipak
se najčešće koristi za gulaš ili lonac. Ovog puta, mlado
meso od vepra obogatit ćemo gljivama i kobasicom,
svakako tu su i razni začini.
Odvojite oko kilogram mesa, računam da će na ručku
biti četiri osobe i da će se pristojno ugostiti. Meso izrežite na komade, ni velike ni male, a par sušenih kobasica na kolute.
Za početak na zagrijanom ulju popržite sitno nasjeckan luk, četiri osrednje glavice.
Dok se luk prži, pazite da vam ne zagori, izrežite četiri
zelene paprike na rezance, te dvije rajčice ogulite, a njih
narežite na kocke. Treba vam i pola kilograma gljiva,
recimo šampinjona, treba ih izrezati na listiće. Pripremite i dva češnja bijeloga luka, isjeckanog peršinova
lista, papar, sol i crvene mljevene paprike.
Luk se u međuvremenu zarumenio i vrijeme je da se
složi lonac. Red povrća, red mesa i red šampinjona a
svaki pospite pripremljenim začinima. Ostaje vam još
da dodate vodu, toliko da sadržaj u loncu bude pokriven i kuhajte na laganoj vatri, otprilike dva sata uz povremeno protresanje, ne miješanje. Jelo treba da ukuha,
dakle, da bude malo tekućine.
48
Broj 94, svibanj - lipanj 2014.
ZABAVA
NEOTROVNA VODENA ZMIJA
BILJČICE ZA
SADNJU
UDO BEYER
TREĆA
POTENCIJA
SRAMOTA,
RUGLO
JAPANSKI
REDATELJ
KUROSAWA
NEOTROVNA
ZMIJA (PITI
KAO...)
NOGOMETNI
IZNOS NOVCA, TRENER
(“DINAMO”),
SUMA
ZORAN
UČENIK
NAJMANJI ZMIJA OTROVNICA, ŠARKA
DIO TEKUĆINE
(NA SLICI)
UVLAČITI SE
KOMU POD...
AMERIČKA
GLAZBENICA,YOKO
PIJANIST
POGORELIĆ
KRISTOV
UČENIK
RAKIJA OD
JABUKA
ELVIS STANIĆ
DVOČLANI BROJ
HRV. GLAZBENIK, JURICA
OTROVNA
ZMIJA
MILANO
KRAĆI NAZIV
ZA LAPONCA
NOVINAR
HRT-A, GORAN
RIJEKA U
ITALIJI
“OBUJAM”
... MUZARA
“METAR”
SJEVERNI
JELEN, SOB
HRV. GLUMAC
I REDATELJ,
DEJAN
PROCIJENJENO OKOM
AMERIČKA
GLUMICA
GARDNER
SLAVEN RIMAC
URUGVAJ
SPISATELJICA
GLUP KAO...
ENSLER
“SKRAĆENICA”
UMJETNOST
(lat.)
DIO LJUDSKE
RUKE
TIGANJ
ZAVRŠNI DIO
ZGRADE
OVCA IZ
ANDRIĆEVE
PRIPOVIJETKE
KISIK
ANTE VICAN
AUTOR:
MARIOFIL SOLDO
AUSTRIJA
KAUBOJSKA
UŽAD
Pucanje od smijeha
Mariofil Soldo
L
K
www.lovackisavez-hb.ba
Mrežu križaljke
treba popuniti
pojmovima iz
popisa. Pojmovi
su i vodoravno i
okomito poredani
abecednim redom.
Jednoslovi su već
upisani u mrežu.
AKO, ATAMAN, AV, DAKAKO, DAMIR, EČO, IMAMI,
KARAKAL, KAT, LUDARA,
NONO, ODOKA, OKORAK,
OMOTAČ, ORAK, OVAN,
PLODORED, PROZOR,
RAKOLOV, RI, ROMAN,
RUKAVIČAR, TAKO, TO,
TOČILO, ZARANA
49
Frano Vukoja
RAČUN
Lovac se šali na račun promašaja mladog lovca. Netko ga iz
lovačke družine prekori:
– To nije fer, šali se malo na svoj račun!
– Ne mogu se šaliti na svoj račun jer je blokiran – našali se na
svoj račun lovac.
ULJEZ
Igra se Svjetsko nogometno prvenstvo, lovac kolegi predloži
mini-kviz i postavi pitanje:
– Zamisli, utakmica na velikom televizijskom ekranu, gajba
pive, dva kila grickalica i supruga. Izbaci uljeza!
JAMSTVO
Skupina lovaca raspreda o braku. Jedan lovac upita:
– Što najviše zbližava bračni par?
– Stambeni kredit na trideset godina – odgovori lovac koji je
već otplatio pet godina dugoročnog kredita za stan.
ZLATNI PIR
Starog lovca koji je proslavio zlatni pir, 50 godina braka, pitaju
mlade kolege u čemu je tajna tako dugogodišnjeg braka.
– Moja žena i ja najviše bračnih godina proveli smo u vrijeme
kad su se stvari popravljale, a ne bacale!
IN MEMORIAM
BOŠKO BAŠIĆ
(1966. – 2014.)
Bio je uzoran član sekcije Radišići. Lovački je ispit položio 1997. i
od tada je redovan član sekcije.
Vrstan automehaničar, jedan od
boljih u svojoj struci, pomagao
je lovcima u popravljanju lovačkoga voznog parka. Ponosan
kakav je uvijek bio, zalagao se za
red i disciplinu u lovištu i među
ljudima unutar sekcije i udruge.
Rado sudjelovao u akcijama koje
je organizirala njegova sekcija.
Za sve što je uradio za lovstvo,
hvala mu u ime njegove sekcije
i Udruge „Kravica“ iz Ljubuškog.
MATO MANDURIĆ
(1948. – 2013.)
Nakon kratke i teške bolesti, napustio nas je naš dugogodišnji
član, istinski lovac, ljubitelj prirode i štovatelj lovačke etike.
Za sve što je učini za naše lovačko društvo, velika mu hvala.
Ostaje nam u trajnoj uspomeni
i sjećanju.
Neka mu je vječna slava i hvala.
Počivao u miru Božjem.
SPASOJE BILIĆ
(1976. – 2014.)
Iznenada i prerano, nesretnim
slučajem, zauvijek nas je napustio naš član Spasoje Bilić.
Volio je prirodu, ljude i lov. Bio
je vrijedan član naše udruge.
Hvala mu za ugodne trenutke
druženja i na svemu onom čime
je dao svoj doprinos boljitku lovstva na ovim prostorima. Ostat
će trajno u našim uspomenama
i sjećanjima, posebice lovcima
sekcije Hrasno. Počivao u miru
Božjem.
JOZO DUJIĆ
(1928. – 2014.)
Iako je Jozina bolest nagovještava ono najgore, ipak su se svi, a
ponajprije njegova obitelj i lovci,
iznenadili kada je 22. travnja ove
godine Jozino plemenito srce,
otvoreno za svakoga, prestalo
kucati.
Jozo je rođen u Busovači, rano je
ostao bez majke, a sa 16 godina
nasilno je odveden u njemačku
vojsku i prava je sreća da je iz rata
izašao živ. Po dolasku iz JNA, postao je lovac. Busovački lovci su
tada bili članovi LD Fojnica ili LD
Travnik. Utemeljenjem LD „Zec“
Busovača, godine 1953., Jozo je
bio među prvim lovcima koji su
nastojali da im Društvo bude u
skladu s lovačkim propisima i da
se ponašaju u duhu lovačke etike.
Nije to bilo baš lako, jer su u to
vrijeme u lovstvu teže prihvaćani
suvremeni oblici gospodarenja
lovištem.
U svome Društvu Jozo je obnašao
sve dužnosti, neke i po nekoliko
puta. Posljednjih 20-ak godina radnog staža proveo je kao lovočuvar
u lovištu Kruščica. Rat, koji je početkom devedesetih godina bjesnio ovim krajem, fizički, a posebice psihički ga je dotukao. Od tada
je rijetko odlazio u lov. Sjećamo
ga se i kao dopisnika našega lista.
Pisao je zanimljive članke o divljači
iz naših krajeva, o pravilnom lovu,
o zaštiti pojedinih vrsta divljači, itd.
Zbog bolesti, u posljednje vrijeme
nije više pisao, povukao se u mirnoću, a brigu o njemu preuzela je
njegova kći Branka.
Ljubav za lovstvo prenio je na
brojne mlade lovce, na svoga nasljednika u lovočuvarskoj službi,
na one koji su se nastavili brinuti o
busovačkom lovstvu. Ljubav za lov
prenio je i na svoga sina Antu-Tončija, koji, iako je u Kanadi, redovito
prati događanja u našem lovstvu i
redovito dobiva naš Hoop!.
Jozo je, ukratko, ostavio značajan
trag u busovačkom lovstvu. Bio
je jedan iz plejade boraca za više
vrijednosti u radu i ponašanju lovaca, koji pomalo nestaju s busovačke lovačke scene. Nasljeđuju ih
mlađi, koji su imali priliku učiti i od
našega Joze.
Lovci Busovače žale za Jozinim
odlaskom, zahvaljuju mu na svemu što je učinio za njih i njihovo
lovačko društvo i poručuju da će
njegov lik čuvati u trajnoj uspomeni.
Dragi Jozo, veliki lovče i ljubitelju
prirode, počivaj u miru Božjem.
LU Jadran, Neum
LD Zec, Busovača
LD Jeleč, Žepče
LU Cincar, Livno
HUL Kravica, Ljubuški
MIJO BOJKA
(1929. – 2014.)
Iznenadnom smrću, napustio
nas je naš dragi kolega lovac,
jedan od starijih članova Udruge. Ispit je položio 1967. godine.
Svoju ljubav prema lovu prenio
je na mlađe naraštaje i uvijek je
imao nešto lijepo kazati o lovu
i oko lova. I u starim danima je
rado pričao o lovovima u kojima je kilometrima pješačio i u
čekama zore čekao.
Mi lovci, njegovi prijatelji, najiskrenije mu zahvaljujemo za sve
što je učinio za sekciju Veljaci i
Udrugu. Počivao u miru!
OMER KLINAC
(1957. – 2014.)
U 57. godini života, nakon kraće bolesti preminuo je naš dugogodišnji član i prijatelj Omer
Klinac.
Omer je bio naš kolega kojeg
ćemo pamtiti kao dobra čovjeka i lovca koji je volio druženje,
lov i prirodu. Sjećat ćemo ga se
s poštovanjem i zahvalnošću jer
je to i zaslužio. Uspomena na
njegov lik živjet će dugo u našim
sjećanjima. Stoga mu ostajemo
zahvalni za sve trenutke koje je
proveo s nama.
JOZIP JURANOVIĆ
(1961. – 2014.)
Iznenada i prerano, zauvijek nas
je napustio naš član, lovac i prijatelj, zaljubljenik u prirodu i lov.
Krasile su ga dobrota, smisao za
šalu i ljudska toplina.
Zadržat ćemo ga u trajnoj uspomeni i sjećanju.
Neka mu je vječna slava i hvala.
Počivao u miru Božjem!
LD Jeleč, Žepče
SLAVKO KARAULA
(1971. – 2013.)
Iznenada i prerano napustio
nas je naš kolega lovac Slavko.
Njegovom smrću izgubili smo
dragog prijatelja, lovca i čovjeka
uvijek spremna pomoći drugima. Sjećanje na njega ispunjavat
će radošću svakoga tko ga je poznavao, a tuga i bol će ostati jer
nas je tako rano napustio.
Velika mu hvala za sve što je učinio za našu udrugu. Počivao u
miru Božjem.
LU Cincar, Livno
HUL Kravica, Ljubuški
50
MIRKO ĆAVAR-LUKAS
(1954. – 2014.)
U svibnju smo se s tugom oprostili od našega kolege i prijatelja
Mirka Ćavara-Lukasa. Ljubav
prema prirodi, lovu, a posebice
lovačkim druženjima uvela ga
je u naše redove. Nažalost, teška
bolest zaustavila je ostvarivanje
njegovih životnih i lovačkih planova. Pamtit ćemo ga kao dobra, iskrena i druželjubiva čovjeka i kao takav ostat će u srcima
svih koji su ga poznavali, osobito
lovaca sekcije Gornji Gradac. Počivao u miru Božjem.
LD Mosor, Široki Brijeg
NUSRET LIZDE-KIŠTRA
(1949. – 2014.)
Posljednji pozdrav kolegi Kištri
koji nas je nakon kratke i teške
bolesti napustio u 65. godini
života i 30. godini članstva u
Društvu i sekciji Domanovići.
Zauvijek će ostati u našim sjećanjima.
LD Galeb, Čapljina
Pogreškom smo, u prošlome
broju, objavili da je Nusret Lizde-Kištra bio član LD Jarebica
kamenjarka iz Stoca. Ispravljamo pogrešku i ispričavamo se
ponajprije obitelji pokojnika a
onda i lovačkim društvima u
Čapljini i Stocu.
Uredništvo
Broj 94, svibanj - lipanj 2014.
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska
ambalaža
U ponudi Hrvatske pošte Mostar od sada
se nalazi i paketska ambalaža. Prikladne
kutije za pakiranje potpuno štite sadržaj vaše
pošiljke i omogućuju da pošiljka neoštećena
stigne do primatelja. Kada vam se ukaže
potreba za slanjem paketa dovoljno je posjetiti najbliži poštanski ured. U ponudi HP
Mostar možete pronaći paketsku ambalažu
u pet različitih dimenzija:
Naziv artikla
Dimenzija (mm)
Cijena (KM)
Paket S
230x150x90
1,20
Paket M
300x200x100
1,70
2,00
Paket L
300x230x140
Paket XL
300x240x230
2,50
Paket XXL
480x300x200
3,00
besplatni info telefon 080 088 088 www.post.ba
LOVCI, OPREZ!
ORUŽJE UBIJA
• Divljač je dopušteno loviti lovačkim oružjem i
lovačkimstreljivom
• Oružjemsemorarukovatiopreznoiodgovorno
• Cijevpuškenikadasenesmijeuperitipremadrugomulovcu
• Nije dopušteno pucati na vodu, led ili smrznuto
zemljišteupravcudrugihlovaca
• Ugrupnomlovu,divljačsenesmijepratitisuperenompuškom,svedokseneprođecrtapostavljenih
lovaca
• Prilikomodlaskadomjestalova,prelaskanadrugo
mjesto,kratkogprestankalova,boravkauzatvorenimprostorijama,puškasemoraispraznitiiprelomiti
• Puškasepunileđaokrenutihsudionicimalova,cijev
sedržikoso,usmjerenanagoreilidolje
• Ubrzač okidanja („šneler“) u grupnom lovu se ne
smijekoristiti
POŠTUJTE SIGURNOSNA
PRAVILA U LOVU
• Mjesto na koje je lovac raspoređen ne smije se
napuštatiuvrijemelova,bezodobrenjastručnoga
pratiteljailivođe
• Poslije pada puške na zemlju ili snijeg, odnosno
nakonnjezinapodizanja,morajusepregledatiusta
cijevi,radiotklanjanjaeventualnihzačepljenja
• Nijedopuštenopucatinaniskoletećudivljačilina
divljačkojasekrećeupravcudrugihlovaca
• Prije početkalova, svakoga lovca trebaupoznatis
lokacijomsusjednihlovacaiupozoritiganazabranu
pucanjauodređenimpravcima
• Nije dopušteno divljač promatrati s pomoću
optičkogciljnikanapuški
• Prilikomnošenjaoružjarukasenesmijedržatina
ustimacijeviilinaokidaču
• Prikružnomlovuiuprigonu,puškasemoradržati
koso,okrenutagoreilidolje
AKTUALNO
52
Broj 94, svibanj - lipanj 2014.

02. lipnja 2012. - Lovački savez Primorsko goranske županije

ODRŽAN UPRAVNI ODBOR SAVEZA - Ovce-Koze

13. sjednica 21.09.2012. - Lovački savez Primorsko goranske županije

zapisnik

8. sjednica 15.09.2011. - Lovački savez Primorsko goranske županije

usvojene izmjene i dopunezakona o lovstvu

Otvoreno prvenstvo Saveza u lovnom streljaštvu

Najkrupniji, i najmalobrojniji, predator u Europi

Rizične i jako opasne naprave Dodijeljena prva lovišta u Federaciji

program rada, 2013. - Rukometni i Odbojkaški savez