2011/12
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
Green Garden • broj 88 • rujan / listopad 2013. • godina XIII
- Maćuhice
- Jesenska sadnja luka
- Rukola
- Mane vina
- Oprez kod prihranjivanja pčela
info@sjemenarna.com
www.sjemenarna.com
KLUB
fiksni popust na preko 95% artikala
BODOVNA GREEN GARDEN KARTICA
Uskoro! Uskoro! Uskoro!
Prikupljajte bodove i uživajte u pogodnostima Green Garden kluba.
Brzo, jednostavno i besplatno preuzmite Vašu bodovnu karticu
i u samo nekoliko koraka ostvarite pogodnosti i znatne uštede!
Svaki novi prikupljeni bod povećat će Vaš bonitetni popust!
… jer Sjemenarna daje više!!!
info@sjemenarna.com
www.sjemenarna.com
Riječ urednika
Editor’s word
Nakon toplog i sušnog ljeta tijekom kojega su radovi u vrtovima,
voćnjacima i vinogradima privremeno zaustavljeni, početkom jeseni u vinogradima počinje berba grožđa, u voćnjacima berba jabuka,
krušaka i drugih voćnih vrsta, a u vrtovima sjetva i sadnja mnogih
povrtnih kultura.
Tako, sukladno kalendarskom periodu godine i ovaj broj glasila
donosi mnoštvo zanimljivih priloga koji obrađuju tematiku vezanu
za period jeseni. Svakako, jesen je vrijeme sadnje lukovica koje će
početkom proljeća pokazati svu raskoš boja i mirisa. Koje lukovice
odabrati za sadnju, kako obaviti sadnju te kako napraviti kombinaciju lukovičastog cvijeća pročitajte u članku posvećenom ovim cvjetnim vrstama. Za ljubitelje povrća pripremili smo nekoliko zanimljivih
priloga od kojih izdvajamo priloge o radiču, rukoli, luku i ozimom
češnjaku. Ni voćari nisu ostali uskraćeni za svoj dio stranica u ovom
broju glasila, tako da i oni mogu saznati više o novim sortama trešnje, zaštiti masline od bolesti i drugim zanimljivim temama. Stranice
posvećene pčelarstvu također donose aktualnosti koje provode pčelari u svojim pčelinjacima početkom jeseni.
Ovo je samo dio od onoga što možete pronaći u ovom broju našeg
ali i vašeg glasila. Stoga vam preporučujemo da detaljno pročitate
sve priloge ovog, jesenjeg broja Green Gardena, koji uistinu obiluje
mnoštvom korisnih i zanimljivih priloga.
Uredništvo
Sadržaj
Maćuhice - ljepotice jeseni..............................4
Oleander - simbol Sredozemlja...................... 5
Ljepota sjećanja............................................... 7
Jesenska sadnja luka.......................................8
Jesen u vrtu..................................................... 10
Dani polja dinje i lubenice.............................. 11
Jesenska sadnja češnjaka...............................12
Žuta kukuruzna sovica ugrožava
proizvodnju povrća na području
Hercegovine.....................................................14
Kako izbjeći »kureljenje« luka.......................15
After a hot and dry summer during which all activities in gardens,
orchards and vineyards were temporarily paused, at the beginning of
autumn in the vineyards began vintage, in orchards harvest of apples, pears and other fruits, and in gardens sowing and planting of
different vegetable crops.
So, according to calendar period of a year, this issue of Green Garden brings you many interesting articles about autumn season in the
garden. By all means, autumn is the right time for planting flower
bulbs that will show all the richness of their colours and smells in the
beginning of spring. What flower bulbs choose for planting, how to
plant and how to make a combination of flower bulbs? The answers
to these questions you will find in article dedicated to this topic. For
vegetable lovers we prepared few interesting articles like articles
about chicory, salad rocket, onion and winter garlic. We didn’t forget
fruit growers so we have several articles from which they can learn
more about new varieties of cherries, protection of olives from diseases and other interesting topics. Pages dedicated to bee keepers
also provide you insight in activities in apiaries in autumn.
And this is only a part of everything that you can find in this issue
of our and your Green Garden newsletter. So, we recommend that you
read carefully all articles in this autumn issue of Green Garden, which
really offers a lot of useful and interesting articles.
Editor’s office
Šparoga - povrće visokog standarda.............16
Rukola - sve popularnija povrtnica.............. 18
Gnojidba lisnatog povrća...............................20
Radič – zimska salata................................... 22
Fiziološki poremećaji koji se mogu
dogoditi pri proizvodnji salate...................... 23
Luk vlasac – nedovoljno cijenjena
ljekovita biljka................................................24
Suzbijanje miševa i štakora..........................26
Jesen u znaku zimnice...................................28
Utjecaj suše na voćke.................................... 32
Uloga mikrohranjiva u gnojidbi vinove loze......34
Novosti, obavijesti, najave!!!
U jesenjem smo ozračju, i u Sjemenarna Agrocentrima ,možete pronaći sve
što Vam je potrebno za jesenje radove i pripremu za zimu…Od jesenje sjetve
do jesenje žetve i još puno više.
Izaberite najbolje za sebe i to uz razne popuste i pogodnosti koje imate kao
član kluba Green Garden. A o novitetima, ponudi, proizvodima, savjetima,
informacijama pročitajte i uživajte u nastavku.
Ne zaboravite obnoviti svoje članstvo u klubu Green Garden, a ako još uvijek
niste član vrijeme je da i Vi upoznate pogodnosti koje nudimo.
Kako postati član kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao
njegov član: jednostavno – preuzmite pristupnicu, ispunite i pošaljite/
dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici.
Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM, a članstvo Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima. Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mail:
greengarden.glasilo@sjemenarna.com
Pitanja i odgovori...........................................36
Vulkano...........................................................38
Neobične vrste voća.......................................39
Zaštita masline od paunova oka..................40
Dunja................................................................41
Prima Giant i Isabella - najpopularnij
hercegovački par među trešnjama...............42
Kada brati plodove kiwi-a?...........................43
Mane vina.......................................................44
Divlja ruža - šipurak.......................................45
Oprez kod prihranjivanja pčela.....................46
Jesenska cvatnja voćaka................................48
Glasilo GREEN GARDEN
Nakladnik:
SJEMENARNA d.o.o.
Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiH
Tel.: + 387 (39) 700 000;
Fax: + 387 (39) 706 572;
info@sjemenarna.com
greengarden.glasilo@sjemenarna.com
www.sjemenarna.com
Glavni urednik:
dr. Ivan Ostojić
Redakcijski kolegij:
Ivana Markota, Ivan Perić, Nino Rotim, Matea
Pehar, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko,
Velimir Lasić
Marketing:
Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec.
Andrea Šaravanja, mr. oec.
Lektor:
Blanka Kraljević, prof.
Fotografija na naslovnici:
Ivan Ostojić
Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04
od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden
oslobođen je plaćanja poreza na promet.
4
MAĆUHICE - ljepotice jeseni
Matea Ćorić, master struke
M
aćuhica je dvogodišnji cvijet
koji se sadi u jesen i traje sve
do idućeg ljeta, a može se saditi i u proljeće, ali savjetuje se da u jesen
dok je zemlja topla i može se bolje biljke razviti za zimu i da u proljeće bude
bujnija i puna cvjetova.
Gotovo se ne može ući u trag putovima uzgoja i križanja maćuhice. Na tržištu je prisutan veliki broj sorata, neke
od njih grupirane su i čine tzv. serije.
Serije se sastoje od nekoliko sorata koje
se razlikuju u boji cvijeta, ali imaju iste
karakteristike, npr: oblik, otpornost i sl.
Dobro podnose niže temperature
Maćuhice se uzgajaju kao jednogodišnje ili dvogodišnje biljke, a zapravo
se radi o kratko živućim trajnicama.
Mnogobrojne vrste su otporne na mraz
i cvatu u brojnim tonovima od jeseni do
proljeća, a u svježijoj klimi čak i ljeti.
Prikladne su u cvjetnjacima i gredicama, na terasama i balkonima, u posudama i prozorskim kutijama, te kao
obrubne biljke uz staze. Kompaktne
sorte su prikladne za hladnija i vlažnija
mjesta u kamenjaru, a puzeće su skromni pokrivači tla ispod drveća i grmova.
Cvjetovi su joj veliki, sastavljeni od
pet baršunasti latica plosnato poredanih, široka je paleta boja cvjetova maćuhica u raznim kombinacijama: crvene,
purpurne, plave, brončane, ružičaste,
tamno-ljubičaste, žute, bijele, boje breskve i lavande. Postoje sorte sa “okom”
i “bez oka”. Veličina cvjetova varira, a na
cijeni su maćuhice čiji je promjer cvje-
Upravo kada većina biljaka prestaje cvasti, baš tada šarene maćuhice započinju sa svojom cvatnjom te prkose i najoštrijoj zimi.
Karakterizira ih bogata i duga cvatnja u kojoj možemo uživati tijekom cijele jeseni i zime, pa sve do početka pojave visokih ljetnih
temperatura, kada njihova cvatnja prestaje.
tova oko 10 cm. Cvjetovi nekih sorata
imaju blag miris . Listovi su naizmjenično duguljasti i nazubljeni, dugački od 5
– 25 cm zelene boje. Stabljika uglata i
lomljiva. Visina biljke je od 15 – 30 cm.
Vrijeme sjetve
Maćuhice se siju u srpnju za jesensku
cvatnju i kolovozu – rujan za proljetnu
cvatnju. Sije se najčešće u sandučićima,
a kad se pojave prvi pravi listovi biljčicu
treba pikirati. Klija pri temperaturi 15
– 20˚c u mraku, s dovoljno vlage. Za
nicanje treba 8-10 dana. Temperatura
nicanja ne smije prijeći 22˚C. Da bi se
spriječilo izduživanje tek izniklih biljčica
potrebno je osigurati dovoljno svijetla.
• Izbjegavajte zalijevanje u večernjim satima kako se vlaga ne
bi zadržavala na listovima i oko
biljke. Mladi listovi tek posađenih
biljaka poslastica su puževima,
pogotovo onima bez kućice. Upravo zbog toga, dok se ne ukorijene,
maćuhice zaštitite malčem ili sadite za suha vremena kada je opasnost od pojave puževa manja.
• U vrijeme cvatnje biljci treba
redovito skidati ocvalo lišće kako
se ne bi uzaludno opterećivala
stvaranjem sjemenja nego rasla
u nove cvjetove i time produžila
vrijeme cvatnje.
BROJ 88 • RUJAN / LISTOPAD 2013.
5
Matea Ćorić, master struke
V
rijeme godišnjih odmora je iza
nas. Duge noćne šetnje po rivi i
uživanje u tipičnom dalmatinskom
zraku svima ostaju u dubokom sjećanju.
Ali, jeste li se ikada zapitali po čemu je
taj zrak toliko specifičan. Razumljivo,
ugođaj i blizina mora je nešto neopisivo
i nadasve utjecajno na okolinu. Međutim, u tomu svemu značajnu ulogu ima i
oleander. Gotovo u svakoj dalmatinskoj
okućnici dominantno mjesto zauzima
ovaj prekrasni zimzeleni grm. Razlog
leži u njegovoj obilnoj i dugoj cvatnji
koja se proteže kroz cijelo ljeto, sve do
jeseni. Ipak, po mnogima najveća vrijednost ovog grma leži u njegovom karakterističnom, opojnom mirisu. Čak, među
ljubiteljima grmova miris oleandera
spada u najljepše cvjetne mirise. Kako
oni vole reći-miris toliko lagan ali opet
dovoljno snažan. I doista je tako.
Je li oleander zahtijevna grmolika
vrsta?
Često se susrećem sa sličnim upitima
i to prije svega od strane vlasnika vikendica na moru. Odgovaram im da nije
lagano uzgojiti niti jednu biljnu vrstu
bez redovitog zalijevanja, prihranjivanja
i održavanja. Ali, isto tako volim napomenuti da je oleander toliko jednostavan i nezahtijevan da dobro uspijeva i
na siromašnim tlima kao i bez odgovarajuće njege. Ipak, da bi njegova sadnja
prošla bez dodatnih stresova potrebno
je poštivati i određena pravila. Stoga
bih svim vikend vrtlarima preporučila
da sadnju oleandera prakticiraju koncem ljeta kako bi se mlada biljka barem
zalijevala dok su vlasnici još na godišnjim odmorima. Kasnije, dolaze i nešto
niže temperature kao i češće padavine
BROJ 88 • RUJAN / LISTOPAD 2013.
OLEANDER
simbol Sredozemlja
Niti jedan grm ne podsjeća na primorske krajeve i ne stvara ugođaj
Sredozemlja, kao što to čini oleander. Međutim, iako je oleander
osjetljiv na niske temperature u njegovoj ljepoti možemo uživati i
u kontinentalnim područjima
te ne bi trebalo biti nikakvih problema
s ukorijenjavanjem i primanjem biljaka.
Ali, to ne znači da ovu predivnu grmoliku biljku treba potpuno zapostaviti.
Zato bih i napomenula da u pravilu oleander zahtijeva dosta vlage od proljeća
do jeseni, kao i redovito orezivanje i
prihranjivanje.
Raskoš boja
Cvjetovi oleandera mogu biti jednostavni ili puni, u različitim nijansama
bijele, žute, ružičaste, crvene i purpurne
boje. Ali, ukoliko u vrtnim rasadnicima
ne možete pronaći željenu boju možete
se poslužiti činjenicom da se oleander
razmnožava u ljetnom razdoblju, i to
reznicama. Dakle, ljeti dok još cvijeta
pronađite grm željene boje cvjetova i
otkinite vršne ili postrne izboje (duljine
20-tak cm) koji su malo odrvenjeli pri
bazi. Odstranite listove na donjem dijelu
izboja i stavite ih u staklenku s vodom.
Za mjesec dana biljka će razviti veliki
broj korjenčića što je ujedno i znak da je
možete posaditi u tlo. I vjerujte, primitak će vjerojatno biti iznad 90 posto!Na
taj način, možete i u svoj dom prenijeti
barem djelić morskog ugođaja.
I još nešto, svi dijelovi oleandera sadržavaju otrovne tvari na što je nužno
upozoriti djecu!
2011/12
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
KOLEKCIJA JESENJIH LUKOVICA
Atraktivne ukrasne lukovice, sa cvjetovima živopisnih boja, različitim
oblicima, te bogatim mirisima pronaći će mjesto u svakom vrtu
i uljepšati ga. U bogatoj Green Garden kolekciji jesenjih lukovica
izaberite za svoj vrt razne vrste: tulipana, zumbula, ljiljana, crocusa,
irisa, narcisa i mnogih drugih.
Ljepota sjećanja
Hladni mramor, kamen i željezo zagrijte toplinom srca, svijeća i ljepotom raznovrsnih cvjetnih aranžmana. Jesenski aranžmani mogu
izgledati i te kako svježe i lijepo posebno ako su napravljeni od krizantema koje se u posljednje vrijeme smatraju grobnim cvijećem.
Matea Ćorić, master struke
D
oista možemo ustvrditi kako se
posljednjih godina hortikultura
groblja razvila usporedo s kulturom njegovanja zelenila. Od biljnih
vrsta, u tom pogledu prednjače krizanteme koje se koriste za pravljenje vijenaca, kita cvijeća i drugih ukrasa radi
uljepšavanja grobova za blagdan
Svih svetih. I dok se u razvijenim europskim zemljama na
grobove donosi sve rezano
cvijeće, pa čak i ukrasno povrće, kod nas
taj trend ukrašavanja
nije još uvijek našao plodno tlo. Zbog
toga, se za blagdana
Svih svetih isključivo
traži krizantema koja
je, htjela to ili ne, silom
prilika postala grobnim
cvijećem. A u razvijenom svijetu ta ista krizantema se koristi
i za uređenje unutrašnjeg prostora
te za ukrašavanje stolova u različitim
svečanim prigodama. Na otvorenom
pak prostoru, krizanteme posađene
u lonce ili druge posude, na najljepši
BROJ 88 • RUJAN / LISTOPAD 2013.
mogući način oživljavaju trgove, terase
i balkone.
Krizantema-simbol čestitosti
Domovina krizantema je istočna Kina
u kojoj su bile poznate još prije Kristova rođenja. Iz Kine je prenesena u Japan
7
pancima sveti cvijet i simbol smionosti,
čestitosti i odanosti, te se najviše koristi
za ukrašavanje hramova. Zanimljiv je i
podatak da su Europljani krizanteme
najprije upoznali s oslikanih svilenih
kimona dok su koncem 17. stoljeća u
Europu došli i prvi oblici «živih» krizantema. Međutim, krizantema u Europi
nije odmah prihvaćena već je trebalo
proći čak stotinu godina da se njenom
uzgoju i širenju prida veća pažnja. U novije vrijeme se pak na njenoj selekciji i
oplemenjivanju radi puno više a rezultat
takvog rada je mnoštvo kultivara kojih
danas ima više od pet tisuća. Uostalom,
od svega ukrasnog bilja za rez jedina je
krizantema selekcionirana u toliko velikom broju raznolikih oblika cvata i boja.
Cvijet sjećanja i tuge
gdje je za kratko vrijeme postala carsko
obilježje. Tako je danas krizantema Ja-
Drevni su i raznovrsni običaji sjećanja na pokojnike. U zapadnome
civilizacijskom krugu, kršćanskome, a osobito katoličkom, Svi sveti dan su kada
grobne humke uređuju
i oni koji to tijekom
ostalih trista i nešto
dana nemaju običaj,
koji to ne vezuju uz
religiju i vjerovanje u
život poslije smrti nego
uza sjećanja na najbliže
kojih više nema. Na neki
način, nastojimo se iz zahvalnosti sjetiti dragih pokojnih te se nadamo da će nas
i to malo, kratkotrajno ukrašavanje
grobnica udaljiti od boli što je izazvala smrt nama bliskih osoba. Bilo kako
bilo, lijepo se sjetiti naših pokojnih i lijepo je vidjeti kako se masa ljudi slijeva
na groblja koja tih dana bivaju ukrašenija nego ikada. Upravo tu, primat nad
ostalim cvijećem preuzima krizantema
koja svojom raskošnom a opet skromnom cvatnjom, govori više od ičega.
Međutim, grobove treba uređivati i njegovati tijekom cijele godine, kroz sva
godišnja doba i različite prigode, primjerice obljetnice. Ali, ni u ukrašavanju
grobova ne treba pretjerivati jer treba
znati kako su sjećanja ipak trajnija i od
mramorna spomenika i od sezonskog
zelenila, a napose od jeftinog plastičnog, svilenog i papirnatog «cvijeća».
8
Jesenska sadnja luka
U ovom razdoblju u hercegovačkim vrtovima nema mirovanja. Kako bi i bilo kada je vrijeme sadnje
luka, povrtne kulture koja je vrlo otporna na niske temperature. Osim toga, svima su nam poznata
njegova ljekovita svojstva zbog kojih bi se trebao proizvoditi u sklopu svakog obiteljskog povrtnjaka
Ivica Doko, dipl. ing.
L
uk je stekao status vrlo zdravog i
ljekovitog povrća koje se tijekom
cijele godine koristi kao mladi luk,
mlada lukovica (luk srebrenac) i zrela
lukovica. Osim toga, u prehrani se može
koristiti na raznorazne načine: svjež ili
konzerviran, kao temeljna namirnica
ili kao dodatak jelima. S druge strane,
narodna medicina luk smatra više nego
korisnim povrćem koje se koristi kao
lijek protiv crijevnih bolesti, odnosno,
općenito bolesti koje izazivaju bakterije,
zatim za poboljšanje rada srca, za reguliranje šećera u organizmu te kao oblog
kod upalnih procesa i reumatizma.
Majski srebrenjak je sorta koja se
za ranu proizvodnju najviše uzgaja.
Sorta je prepoznatljiva po bijelim plo-
Koju sortu luka odabrati?
U poljoljekarnama se može pronaći
nekoliko različitih sorti luka. Koju sortu odabrati, najčešće ovisi od vlastitih
prohtjeva i obiteljskog jelovnika ali i
samog djelatnika poljoljekarne. Ipak,
kako bih vam olakšali izbor odgovarajuće sorte predočiti ćemo vam osnovne
karakteristike najčešćih sorti luka koje
se sade u ovom razdoblju.
Holandski žuti (Stuttgarter) je najčešća sorta koja se odlikuje čvrstim plosnatim glavicima, slamnatožute boje, s
dobro zatvorenim vrhom. Unutrašnjost
glavice je bijele boje a prosječna težina
glavica iznosi 80-100 grama. Sorta se
odlikuje umjerenom ljutinom. Nave-
dena sorta se svakako preporuča za
sadnju u jesenskom razdoblju. Dobro
spremljene glavice mogu se koristiti
duži vremenski period.
rijantu srebrenjaka. Dakle, glavice imaju
crvenu boju ali i lagani, slatkasti okus.
Zbog toga ova sorta luka nalazi sve veću
primjenu u obiteljskim povrtnjacima i
kuhinjama. Kao i srebrenac pretežno se
koristi za pripremanje salata.
Sturon je sorta luka čije se glavice
mogu čuvati dulji vremenski period.
Glavice imaju duguljasti oblik što je i
snatim glavicama. Najviše se upotrebljava za pripremanje salata. Glavice
su slatkastog okusa i prosječne težine
80-90 grama. Nije pogodan za dulje
skladištenje.
Ptujski crveni je kvalitetna sorta luka
koja jednostavno predstavlja crvenu vaosnovni razlog njegovog manjeg uzgoja. Pošto se u našim krajevima tradicionalno uzgajaju sorte s plosnatom
glavicom (tzv. pogačari) izbija u drugi
plan. Međutim, treba znati da se radi
o također kvalitetnoj sorti za koju ima
prostora na tržištu.
• Izborak predstavlja lučice
krupnije kalibraže sorte Stuttgarter koji se uzgaja isključivo
za korištenje u zelenom stanju.
Zbog svojih karakteristika, uz
jednu od gore navedenih sorti
luka, redovito se uzgaja u obiteljskim vrtovima. U toplijim
krajevima (južna Hercegovina)
Izborak se može koristiti za konzumiranje već krajem prosinca.
BROJ 88 • RUJAN / LISTOPAD 2013.
10
Jesen u vrtu
Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku se ponovno intenziviraju jer prema kalendaru sjetve mogu se sijati
ili saditi različite vrste povrća. Ali, ipak sve ovisi od vladajućih klimatskih prilika što najbolje pokazuje i
ova godina.
Mladen Karačić, dipl. ing.
N
ezapamćene vrućine i dulja sušna razdoblja tijekom srpnja i
kolovoza u velikoj su mjeri poremetili planove mnogih povrćara. Ipak,
statistički podaci pokazuju da je za
mjesec rujan karakteristično postupno
normaliziranje klimatskih prilika. Pod
tim podrazumjevamo sve učestalije
oborine koje u dobroj mjeri umanjuju
negativne posljedice koje prouzrokuje
nedostatak vlage u tlu i zraku.
Osim sjetve povrća, tijekom jeseni,
većina povrtlara priprema zemlju za
narednu sezonu. Pod tim podrazumjevamo gnojenje, odnosno, razbacivanje
stajskog gnoja ili organskih peletiranih
gnojiva. Međutim, ukoliko želimo maksimalno iskoristiti njegovu
vrijednost nužno ga je odmah
po razbacivanju
ukopati tj. zaorati u tlo. Čak
su i znanstvenici dokazali da
stajski gnoj koji
ostaje nezaštićen u vrtu za
samo tri dana
izgubi četvrtinu
svoje vrijednosti.
Dakle, kada smo pripremili tlo i ukoliko nam klimatske prilike to dozvoljavaju vrijeme treba iskoristiti za sjetvu,
odnosno, sadnju povrća. Rokove sjetve
trebamo poštivati jer o njima ovisi visina uroda, vodeći računa da u slučaju
ekstremnih temperatura sjetvu povrća
ipak možemo pomjeriti za deset do
petnaest dana.
Sjetva povrća u toplijim područjima
VRSTA POVRĆA
ZIMSKI ŠPINAT
ZIMSKA SALATA
MRKVA
PERŠIN
RADIČ
MATOVILAC
Osim navedenih kultura obavlja se
i sjetva blitve, rotkvice te sadnja prijesadnica artičoke, endivije, poriluka,
raštike, ljutike-kozjaka i mlade kapule.
Pored toga tijekom listopada obavlja
se sadnja češnjaka čije je češnjeve prije
same sadnje potrebno potopiti u otopinu fungicid – botriticida i to u trajanju
od 10-15 minuta. Na taj način češnjak
smo u startu zaštitili od truleži
KOLIČINA SJEMENA (m2)
3g
3g
4g
5g
8g
5g
VRIJEME SJETVE
01.09.-31.10.
01.09.-20.09.
01.09.-31.10.
01.09.-31.10.
01.09.-10.09.
10.10.-31.10.
BROJ 88 • RUJAN / LISTOPAD 2013.
11
Dani polja dinje i lubenice
Ivica Doko, dipl. ing.
D
ani polja su prilika da se proizvođačima, ali i drugim zainteresiranim subjektima na polju pokažu
određene sorte poljoprivrednih kultura,
agrotehnika, i drugi čimbenici vezani za
proizvodnju.
Shodno tome Syngenta Agro d.o.o. je
20.08. 2013. godine na lokalitetu vrgoračko polje (Vrgorac) organizirala „Dane
polja dinje i lubenice“. Obzirom da je
Syngenta jedan od najvećih proizvođača i distributera sjemena dinje i lubenice, ovogodišnji dani polja bili su prilika
da se na jednom mjestu vide osnovne
karakteristike Syngentinih sorti dinje i
lubenice ali i sorti od drugih proizvođača. Na ovogodišnjim danima polja dinje
i lubenice okupio se veliki broj proizvođača, distributera sjemena i kemijskih
BROJ 88 • RUJAN / LISTOPAD 2013.
pripravaka, proizvođača presadnica i
predstavnika otkupljivača.
Nakon što je zaželio dobrodošlicu
i pozdravio sve prisutne, mr.sc. Danko
Tolić je predstavio osnovne karakteristike sorti dinje i lubenice, te ono
što je posebno interesiralo okupljene
učesnike, izmjerio slador svake sorte
kako dinje tako i lubenice. Nakon toga
mr.sc. Danka Tolić se ukratko osvrnuo
na agrotehniku te posebno na primjenu
kemijskih pripravaka u dinji i lubenici.
Svi prisutni mogli su vidjeti i simptome
oštećenja od različitih štetnih organizama na dinji i lubenici. Nakon obilaska
polja i razgledavanja sorti dinje i lubenice, svi učesnici su nastavili druženje u
restoranu «Pilač» u Vrgorcu.
12
Jesenska sadnja češnjaka
Češnjak potječe iz središnje Azije, odakle se proširio po cijelom svijetu. Odavnina se upotrebljava kao
lijek, a suvremena znanost to je i potvrdila. Nakon upotrebe češnjaka preko kože i dišnih organa izlučuje
se alilsulfid, koji daje neugodan miris.
Velimir Lasić, dipl. ing.
Č
ešnjak je kao i luk sličnih zahtjeva
prema tlu i plodoredu. Uzgaja se
iza okopavina koje su obilno gnojenje stajskim gnojem. Na istoj površini
može se uzgajati svake 3-4 godine.
Priprema tla za sadnju ista je kao i kod
proizvodnje luka. Kako češnjak ima mali
broj selekcioniranih sorti, za proizvodnju se koristi sadni materijal proizveden
što bliže području uzgoja češnjaka.
Kultivari i ekotipovi
Prosječna masa lukovice naših domaćih ekotipova obično je 30 - 40 g,
a francuski kultivari oslobođeni virusa
(virus free) imaju prosječnu masu lukovice 70 - 100 g, što je dovoljno ilustrativan primjer. Kultivari i ekotipovi mogu
se podijeliti u tri osnovne skupine, i to
- jesenski češnjak, proljetni češnjak i
alternativni češnjak.
Jesenski češnjak
Jesenski češnjak sadi se ujesen, prezimljuje, i u idućoj godini razvija vegeta-
tivnu masu i lukovicu - glavicu. Ima kraće
razdoblje mirovanja pa se repromaterijal
ne može čuvati do proljeća iduće godine.
Većina ovih ekotipova ima krupnije i šire
listove, krupniju lukovicu s manjim brojem krupnih češnjeva u lukovici.
Sadnja češnjaka
Sadnja češnjaka obavlja se u jesen i
proljeće. Jesenskom se sadnjom postižu veći prirodi, glavice su krupnije, ali
se lošije čuvaju od glavica proizvedenih
proljetnom sadnjom. Jesenska sadnja
češnjaka obavlja se u listopadu, a proljetna čim ranije u proljeće, kad to zemljišni uvjeti dopuste. Češnjak se sadi
na dubinu 4-5 cm u jesen, a u proljeće
na dubinu 2-3 cm. Za sadnju se uzimaju
vanjski češnjevi s glavice češnjaka jer su
krupniji i razvijeniji. Unutarnji češnjevi
imaju tanji i slabiji ovojni listić, nejednaku krupnoću, pa se stoga ne postiže
odgovarajući učinak. Za četvorni metar
potrebno je posaditi 6-8 dekagrama
češnjeva.
Češnjevi se prije sadnje, zbog zaštite
od bolesti, potapaju u otopinu nekog
botriticida u trajanju desetak minuta.
Češnjak je tehnološki sazorio kada
lišće požuti,a stabljika se počinje sušiti.
Vađenje se obavlja po suhom i lijepom
vremenu, kad je tlo umjereno prosušeno. Najpovoljniji rok vađenja je kada je
30-70 % listova suho. Nakon vađenja
češnjak se smješta u prostor zaštićen
od sunca, u tankom sloju da se prosuši,
a poslije se čisti i sprema za čuvanje.
U skladištu je najvažnije održavati
relativnu vlagu zraka manju od 70 %,
da se izbjegne tjeranje korjenčića i pojava površinske plijesni.
Prema normama kvalitete na Europskom tržištu češnjak ekstra klase
mora biti karakteristične boje za tip,
cijele lukovice, pravilnog oblika, dobro
očišćen, korijeni moraju biti glatko
odrezani, a češnjevi moraju biti čvrsto
vezani u lukovici. Dopušten je najmanji promjer lukovice 45 mm, a razlika
između najviše i najmanje lukovice u
jedinici pakiranja najviše 20 mm.
BROJ 88 • RUJAN / LISTOPAD 2013.
SJEMENSKI ČEŠNJAK
Visokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena
jesenjoj sadnji. Sorta se odlikuje relativno krupnom
glavicom i manjim brojem krupnih češnjeva.
14
Žuta kukuruzna sovica
ugrožava proizvodnju povrća
a području Hercegovine
Helicoverpa armigera Hubn. (žuta kukuruzna sovica, pamukova sovica, sovica paprike) jedna je od najopasnijih štetočina većine poljoprivrednih kultura. Izrazito je polifagna vrsta – hrani se na oko 250 raznih
biljaka. Naročito velike štete pričinjava generativnim organima pamuka, kukuruza, duhana, rajčice, paprike, suncokreta itd.
Ivica Doko, dipl. ing.
N
a razvoj i masovno razmnožavanje ove sovice povoljno utječu
visoke temperature i padaline
s proljeća i visoke temperature tokom
ljetnih mjeseci. Tipična je suptropska
vrsta, a u naše krajeve leptiri dolijeću sa
područja Mediterana koji se, ovdje dalje
razmnožavaju i priključuju malobrojnim
lokalnim populacijama. Upravo su vremenske prilike u ovoj godini pogodovale
ovoj sovici.
generacije tijekom ljeta traje u prosjeku
25-40 dana.
Morfološke odlike
Izgled šteta
Leptiri su raspona krila 30-35 mm.
Prednja krila su sivkasto zelenkasta ili
crvenkasto smeđa, sa tamnom pjegom
u sredini, a stražnja su žuto-smeđa, sa
širokom tamnom prugom pri kraju. Jaja
su okrugla. Promjera oko 0,5 mm. Svježe odložena jaja su sjajno žuto-bijela, a
prije piljenja ličinke postaju tamno smeđa. Boja gusjenica je vrlo promjenjiva, u
osnovi sivo-zelena do crvenkasto mrka,
sa tamnim uzdužnim prugama na leđnoj
strani. Odrasla je gusjenice dugačke 3540 mm. Kukuljica je crvenkasto-smeđa.
Žuta kukuruzna sovica tijekom godine razvija od jedne do sedam generacija
(najveći broj u tropskom pojasu), a u
južnim područjima naše zemlje vjerojatno dvije do tri generacije. Prezimi u
stadiju kukuljice u tlu. Leptiri lete od
svibnja do listopada, a najbrojniji su
u periodu svibanj-lipanj, a posebno u
kolovoz-rujan. Oplođene ženke odlažu
u prosjeku oko 500 jaja, uglavnom na
generativne organe biljaka. Razvoj jedne
Štete pričinjavaju gusjenice koje se
ubušuju u zelene ali i zrele plodove rajčice
i paprike. U plodove paprike gusjenice se
najčešće zavlače pored drške ploda. Osim
plodova, gusjenice žute kukuruzna sovice
sovice, kod rajčice napadaju i stabljiku
u koju se zavlače. Kod duhana gusjenice napadaju listove i cvjetove, a najviše
oštećuju čahure i sjemenke u njima. Kod
graška, graha i soje oštećuju mahune.
Porast populacije
Na području Hercegovine, veće štete
na rajčici i paprici zabilježene su u 2001
i 2002. godini, te u periodu 2010 do
2013. Štete na rajčici posebno su veli-
ke na području općine Ljubuški gdje se
rajčica uzgaja u dva turnusa. Štete na
paprici posebno su velike na području
općine Čapljina.
Mjere suzbijanja
Suzbijanje žute kukuruzne sovice
i smanjenje štete moguće je primjenom integralnog pristupa, koristeći
pri tome sve raspoložive mjere: uzgoj
tolerantnih hibrida i sorti, agrotehničke, biološke i kemijske. Kod nas
je malo kemijskih pripravaka koji se
mogu koristiti za suzbijanje žute kukuruzne sovice. Jedan od pripravaka
koji ima odlično djelovanje na ličinke
ove sovice je Affirm koji ima dozvolu
u rajčici,paprici,krastavcu, tikvicama,
patlidžanu, grahu, salati, kupusu.
Karenca za ove kulture iznosi 3 dana.
BROJ 88 • RUJAN / LISTOPAD 2013.
15
Ivica Doko, dipl. ing.
I
stina je, da struka navodi ali i pokusi
potvrđuju da jedan od razloga “kurelji” može biti korištenje prekrupnih lučica za sadnju koje su u pravilu
sklonije jarovizaciji pa dolazi do toga
da luk prije vremena potjera cvjetnu
stabljiku. A spomenuta jarovizacija
nije nikakva bolest već predstavlja
hladno razdoblje sjemena koje mora
proći određena kultura kako bi prešla
u reproduktivnu fazu. Međutim, i kod
korištenja sitnijih lučica može doći do
formiranja biljaka sa cvjetnim stablom,
samo što je tada “kurelj” izražena u
puno manjem postotku. Dakle, ova
neželjena pojava je usko povezana s
biološkim svojstvima luka i na nju se
ne može bitnije utjecati.
Žašto luk „kurelja“ ?
Ali, struka kao i brojni pokusi također
navode da je najčešći uzrok “kureljanja
luka“ nešto ranija sadnja u jesen koja
uz djelovanje ekstremnih temperatura
dovodi do neželjene pojave. Ustvari, u
tome bitnu ulogu igraju visoke temperature i duljina dana tijekom proljeća
koje jednostavno primoravaju luk na
formiranje cvjetne stabljike. Jednostavno rečeno, ako luk posadimo nešto ranije od optimalnog roka i ako se nakon
toga dogode i poklope odgovarajuće
temperaturne i svjetlosne prilike dolazi do «kureljanja» luka. Međutim,
do kureljanja luka može doći i ukoliko
lukovica nakon sadnje doživi neki stres,
npr. ukoliko dođe do suše i visokih temperatura.
Dakle, kako bi se izbjegla kurelj, luk
je poželjno saditi u optimalnom roku
BROJ 88 • RUJAN / LISTOPAD 2013.
Kako izbjeći
»kureljenje« luka
Pojedinih godina, zbog određenih razloga dolazi do toga da luk
prijevremeno procvjeta ili kako se to u narodu kaže-“da dođe do
kureljanja luka”. I kako to biva, za sve je krivo sjeme koje je po neupućenima isključivi krivac zbog nastanka neželjenih procesa. Ali, u
svemu postoji i ona druga strana priče, a tako je i u ovom slučaju.
što znači da u tom pogledu nikako
ne trebamo žuriti. Ali, kao što smo
i naveli u nastanku “kurelji” bitan
elemenat čine nepoželjne klimatske
prilike tijekom razvoja same biljke.
Razumljivo je da na klimatske prilike
ne možemo pretjerano utjecati ali
barem možemo imati razumijevanja i volje shvatiti da neki prirodni
procesi nisu jednostavno i praktično
objašnjivi.
Borba s korovom
Često se u našim povrtnjacima,
bilo da se radi o manjim ili većim
površinama vodi borba s neželjenim korovskim vrstama. Pa, doista
možemo tvrditi da je prošlo vrijeme ručnog plijevljenja a što je i
razumljivo kada danas na tržištu
imamo herbicide kojima navedeni
postupak možemo doslovce obaviti u jednom navratu. Nakon sadnje a prije nicanja možemo koristiti Stomp 330 E, odnosno, kad luk
formira 3-4 lista pripravak Goal.
16
ŠPAROGA - povrće
visokog standarda
Šparoga je kao svježe proljetno povrće delikatesa po mnogim svojstvima. Uvijek je bila povrće visokog standarda. Tome je glavni razlog
velika potreba radne snage i relativno mali prinosi po jedinici površine.
Ivan Perić, dipl. ing.
P
otječe iz zapadnog Mediterana, a
uzgaja se od pradavnih vremena.
Iz južne Europe proširila se na
srednju i sjevernu Europu. U Europi su
najveće površine šparoge u Španjolskoj,
Francuskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj.
Kod nas je šparoga malo zastupljeno povrće, i to uglavnom u obiteljskim
vrtovima. U zadnje vrijeme, u dolini Neretve, ima pokušaja zasnivanja nasada
s proizvodnjom za tržište.
Šparoga je trajnica sa životnim vijekom 15 i više godina. Ima sposobnost
da u nepovoljnim uvjetima uđe u mirovanje i odbaci nadzemne dijelove.
Šparoga je jednospolna dvodoma biljka, koja počinje cvasti u drugoj ili trećoj godini, a zatim cvate svake godine.
Biljke koje nose muške cvjetove obično
imaju više tanjih izboja dok one s ženskim cvjetovima imaju manje izboja, ali
koji su deblji.
Krajem jeseni i početkom zime kada
nastupe nepovoljni uvjeti za rast i razvi-
tak, šparoga ulazi u mirovanje. Nadzemni dijelovi požute i odumiru, a životni
procesi u rizomu i korijenju svode se na
najmanju mjeru.
Uzgoj šparoge
Za uzgoj šparoge treba birati lakša
tla, gdje zimi nije visoka podzemna
voda, a ljeti se može navodnjavati.
Šparoga voli organska gnojiva, tako da
pri zasnivanju šparožišta o tome treba
voditi računa, posebice oko se radi o
uzgoju na pjeskovitim tlima. Organska
gnojidba preporuča se svake treće godine. Šparožište se može zasnovati izravnom sjetvom, što se primjenjuje samo
u proizvodnji zelene šparoge. Kod takvog uzgoja berba je u trećoj godini. Većina proizvođača odlučuje se za uzgoj iz
presadnica. Takav nasad se može početi
brati već u drugoj godini nakon sadnje.
Glavna je prednost uzgoja iz presadnica
što se trajni nasad zasniva izabranim,
ujednačenim, kvalitetnim biljkama.
Mladi izboji šparoge sezonsko su
povrće koje se na području Hercegovine
bere u travnju i svibnju. Najviše se koristi kuhana ili kuhana u pari začinjena
umacima. Posebno je cijenjena juha od
šparoge. Šparoga se najviše konzervira
zamrzavanjem i tako najbolje sačuva
aromu. U Europi se najviše cijeni bijela
šparoga, iako zelena ima bolju hranidbenu i zdravstvenu vrijednost.
BROJ 88 • RUJAN / LISTOPAD 2013.
18
RUKOLA - sve popularnija
povrtnica
Rukola ili rikola potječe iz Italije gdje se redovito koristi u salatama i toplim jelima. Raste veoma brzo i svojim nazubljenim
listićima različitim salatama daje novi okus
Ivica Doko, dipl. ing.
R
ukola spada u grupu lisnatog povrća, sa listom specifična oblika
zbog čega je Englezi i zovu rocket. Potječe iz centralne i južne Evrope,
a veoma je raširena u Sjevernoj Africi i
Americi, kao i na Bliskom istoku. Rukola
je izuzetno kvalitetno i ljekovito povrće
sa dosta vitamina C, mnoštvom minerala, a posebno je bogata željezom. Ima
i drugih korisnih sastojaka od kojih se
posebno izdvajaju vlakna.
Njen gorak i aromatičan ukus potiče od glukozinolata izotiocianata koji
se nalazi i u drugim srodnim biljkama.
Ipak, specifičan ukus rukole dolazi od
estri buterne kiseline i jedinjenja sa
sumporom.
Rukola je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka. Uzgaja se zbog lišća
oštrog pikantnog okusa i bogatog vita-
minima. Ima stimulativno djelovanje na
ljudski organizam, naročito za želudac
i crijeva.
Povrtnica skromnih zahtjeva
Rukola je kultura skromnih zahtjeva
za toplinom i otporna je na mrazeve.
Zato se može proizvoditi tijekom cijele
godine. Uspijeva na gotovo svakom tlu.
Rukola treba bogato tlo koje zadržava
vlagu i djelomično zasjenjeno mjesto
za sadnju. Tijekom vrućina možda će
trebati dodatnu sjenu jer će u suprotnom proizvoditi listove lošijeg okusa.
Ova biljka najbolje uspijeva na lakim
pjeskovitim i srednje teškim tlima pH
neutralne ili alkalne reakcije.
Vodimo računa da listove duljine desetak cm ne režemo preduboko kako bi
nam ova pikantna biljka omogućila još
jednu ili dvije berbe. Ali, trebamo znati kako ne moramo čekati proljeće jer
rikolu slobodno možemo sijati već od
početka rujna na otvorenom a u plaste-
nicima i ostalim zatvorenim prostorima
i tijekom cijele godine.
Rukola je izuzetno ukusna i aromatična salata. Može da se jede sama,
začinjena dresingom ili uljem i octom,
mada se u mediteranskim zemljama najčešće priprema sa maslinovim
uljem, octom, parmezanom ili mocarela sirom. Zavisno od doba godine,
salata od rukole može da se sprema sa
isjeckanim crnim ili bijelim lukom, maslačkom, rajčicom. Može da se kuha ili
blanšira, ali pritom gubi karakterističan
gorkast ukus.
Osim toga, u vrijeme starog Rima rukola je vrijedila i kao učinkovita afrodizijačka biljka. Uz ovo svojstvo pokazala se
dobrom i kod probave te za olakšavanje
kašlja. Dakle, stari Rimljani su rikolu
iznimno cijenili ne samo zbog gastronomskih, već i zbog ljekovitih svojstava.
Stoga zašto ne pokušati, jer gurmani
uporno tvrde da je svako jelo u kombinaciji s rikolom užitak za sva čula.
BROJ 88 • RUJAN / LISTOPAD 2013.
2011/12
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
ata
g
o
b
i
t
i
b
može
o
k
rden
a
a
k
G
a
v
n
s
e
e
u
r
k
G
rste
rtnja
v
v
o
e
p
n
z
m
a
r
e
š
u
a
t
Jesen u v dovima... zato su
o
raznim pl jesenju sjetvu.
a
sjemena z
20
Gnojidba
Tijekom jeseni naši vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu lisnatog povrća, prije svega blitve, špinata i salate. Međutim, često se
postavlja pitanje na koji način izvršiti gnojidbu navedenih kultura.
Velimir Lasić, dipl. ing.
T
ako se u posljednje vrijeme često u
tisku i medijima postavlja pitanje
«zdrave hrane» i štetnih nitrata i
nitrita. A sve je to vezano za gnojidbu.
Stoga, kako bi razjasnili eventualne
dvojbe osvrnuti ćemo se i na ovaj aspekt
proizvodnje povrća.
Dobro je poznato kako naši poljoprivrednici vole u svom vrtu vidjeti povrće
bujnih listova i zavidnih prinosa. Međutim, potrebno je voditi računa o izboru
gnojiva te posebice o njegovim primijenjenim količinama. Tako je dokazano da
s povećanjem količine gnojiva, posebice
dušičnih, dolazi do nagomilavanja štetnih nitrata i nitrita. Dakle, bujni i isforsirani listovi povrća nisu znak dobrog, već
nestručnog i nekontroliranog vrtlarenja.
Iskusni povrtlari za gnojidbu lisnatog
povrća danas najčešće koriste organska
peletirana gnojiva kao što su: Biorex,
Fruttorto, PIC u dodatak mineralnih
gnojiva
Gnojidba špinata
Špinat je povrtnica koja se najčešće uzgaja tek nakon skidanja kultura
gnojenih stajnjakom. S druge strane, u
vrtu se pred sjetvu, po četvornom metru, gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uz
dodatak 15 grama UREE 46 % N. Osim
navedene, možemo upotrijebiti i neke
druge NPK formulacije (7-20-30 ili 1515-15) s tim da se tijekom vegetacije vrši
prihrana KAN-om u količini 10 gr/m2 i
to 20-tak dana prije berbe. Kod gnojidbe špinata prednost se daje kloridnim
formulacijama jer se smanjuje nakupljanje nitrata u lišću.
Pogreške u gnojidbi nekada mogu
dovesti i do nastanka gorkog okusa špinata a posljedica su prekomjerne gnojidbe stajskim gnojem.
Gnojidba blitve
Blitva se gnoji slično špinatu i to na
taj način što se pred sjetvu, po četvornom metru, u tlo unosi 50 grama NPK
7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz dodatak 20 grama UREE 46 % N. Ukoliko
je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije
potrebno prihranjivati. Ukoliko smo je
pak izostavili onda se blitva prihranjuje
s 0,6-1,2 dekagrama po m2 i to nakon
svake druge ili treće berbe listova. Navedenim postupkom prihranjivanja blitva
se uz natapanje stalno nalazi u visokoj
rodnosti.
Gnojidba salate
Pri izboru gnojiva za gnojidbu tla
prije sadnje presadnica zimske salate
treba znati da je salata osjetljiva na
visoku koncentraciju soli u tlu, što kod
nje može izazvati rubnu palež lista,
kasnije glavičenje i rahle glavice salate.
Pa stoga treba koristiti sulfatna gnojiva
kao što je NPK 5-20-30 + 26 SO3 u količini od 50 g/m2 ili isto tako sulfatno
gnojivo NPK 7-14-21 + 2 MgO + 18 SO3 u
količini od 70 g/m2. Pred sadnju također treba dodati i 15-20 g/m2 UREE 46
% N. Prvo prihranjivanje salate dolazi u
stadiju 6-7 listova, kada se koristi 10 g/
m2 KAN-a 27 % N + 4,8 MgO, a druga
prihrana je 2-3 tjedna prije berbe kada
se također koristi 10 g/m2 KAN-a 27 %
N + 4,8 MgO. Znači sveukupno u obje
prihrane koristi se 20 g/m2 KAN-a.
BROJ 88 • RUJAN / LISTOPAD 2013.
ULTRAZVUČNI
RASTJERIVAČ MIŠEVA I ŠTAKORA
2011/12
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
Rješite se štetnih glodavaca na human način
• Jednostavna
primjena
• 24-satna zaštita
• Bez rodenticida i
mehaničkih klopki
• Nema čišćenja
uginulih glodavaca
Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodnost, te oni napuštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih
valova. Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti
se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj, a
koja je nečujna za ljudsko uho, ne smeta kućnim ljubimcima,
niti biljkama, i ne ometa rad električnih uređaja.
Potražite u:
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg
Agrocentar SJEMENARNA Mostar
Agrocentar SJEMENARNA Čitluk
Agrocentar SJEMENARNA Grude
039 700 000
036 352 700
036 641 700
039 661 255
22
Gorki okus radiča ponekad je
uzrok što ga češće ne konzumiramo, međutim baš zahvaljujući spojevima koji daju taj
specifičan okus ova biljka ima
snažno ljekovito djelovanje na
organe probavnog sustava.
RADIČ – zimska salata
Ivica Doko, dipl. ing.
nicanja prođe i 15 dana. Za vegetativni
rast optimalna je temperatura 15 – 18
ºC, a minimalna 6 -8 ºC. Može podnijeti niske temperature od -3 ºC do -5
ºC, ovisno o tipu i kultivaru. Radič voli
otvoreno, osunčano stanište, ali tolerira
i malo sjene. Preporučuje se ne uzgajati radič na istoj površini najmanje 3
do 4 godine. Uzgaja se nakon kultura
gnojenih organskim gnojivima (rajčica,
krumpir, krastavci). Dobra je pretkultura
jer nakon berbe i čišćenja ostavlja dosta
organske mase korijenja i lišća.
T
amnocrvena boja radiča upućuje
na bogat antioksidativni sastav,
što potvrđuju iznenađujući rezultati nedavne studije Sveučilišta Urbino
objavljene u British Journal of Nutrition
koja ga stavlja u rang s borovnicama i
špinatom.
Uloga antioksidansa u našem organizmu od velike je važnosti jer sprečava
štetno djelovanje slobodnih radikala na
stanice, što može dovesti do vrlo ozbiljnih oboljenja kardiovaskularnog sustava, dijabetesa ili raka. Antioksidansi
također imaju moć da na prirodan način
uspore starenje. Stoga nam svakodnevna prehrana treba biti bogata šarenim
povrćem i voćem koji su najbolji izvor
ovih vrijednih i ljekovitih spojeva.
Gorki okus radiča ponekad je uzrok
što ga češće ne konzumiramo, međutim baš zahvaljujući spojevima koji
daju taj specifičan okus ova biljka ima
snažno ljekovito djelovanje na organe
probavnog sustava. Radič djeluje na
jačanje apetita, kao diuretik, laksativ,
također vrlo učinkovito potiče rad jetre i
slezene. Osim toga ublažava žgaravicu,
smanjuje pojavu nadutosti i potiče izlučivanje žuči što pomaže kod razgradnje
masti. Radič nadalje sadrži veliki udio
inulina koji se u probavi pretvara u oblik
koji pomaže u sporijem rastu šećera u
krvi, što je vrlo korisno za osobe oboljele od dijabetesa.
s 3 – 10 g sjemena po m2. Sijati treba
što pliće (0,5 – 1 cm) i lagano povaljati.
Ako se sije mehanizirano, sijačicama,
tada se sije u lipnju ili srpnju u redove
na međuredni razmak od 30 – 50 cm
s 1 - 1,5 kg/ha sjemena. Radič se može
uzgajati kao presadnica u zaštićenom
prostoru pri temperaturi višoj od 10 ºC,
uz sjetvu u veljači ili ožujku. Presađuje
se u ožujku ili travnju, a berba počinje
krajem svibnja ili početkom lipnja.
Radič najbrže niče pri temperaturi
od 20 ºC za 5 – 6 dana, a pri 10 ºC, do
Berba i skladištenje radiča
Ako se sije rano u proljeće, u veljači ili
ožujku, do nicanja treba 2 do 3 tjedna, a
nakon nicanja za 4 do 6 tjedana listovi
rozete dostignu visinu 10 – 15 cm, kada
se mogu brati. Bere se rezanjem lišća,
ali tako da se ne ošteti vegetacijski vrh.
Nakon berbe prema potrebi se zalije, a
novi listovi ponovno su spremni za berbu za oko mjesec dana. Poslije drugog
reza potrebno je prihraniti dušičnim ili
kombiniranim gnojivom. Tijekom ljeta
sve do jeseni usjev se može brati više
puta, ali postupno biva sve slabiji.
Sjetva / sadnja radiča
Za berbu mladih listova radič se redovito izravno sije na gredice uz razmak
redova 10 – 15 cm ili omaške (širom)
BROJ 88 • RUJAN / LISTOPAD 2013.
23
Prilikom uzgoja
salate često puta
se dogode različiti
fiziološki poremećaji
koji se nekada
zamjene sa
simptomima uzročnika
biljnih bolesti.
Fiziološki poremećaji
koji se mogu dogoditi
pri proizvodnji salate
Ivica Doko, dipl. ing.
Suha rubna palež
Simptomi se javljaju na rubu starijeg lišća, a mogu se pojaviti i smeđe
mrlje na plojci lišća. Početni simptom
je kovrčanje lišća, tako da se vidi donja
strana lista. Ova pojava je najčešća u
zaštićenim prostorima, na jesenskim
i zimskim hibridima, nakon tmurnog i vlažnog vremena, kad nastupe vedri dani. U takvim
uvjetima transpiracija premašuje apsorpciju vode, jer je u prethodnom razdoblju bila slaba
aktivnost korijena. Listovi u glavici imaju još dovoljno vode, ali stariji listovi rozete trpe manjak vode, što uvjetuje sušenje rubova lista. Bujnije biljke su više osjetljive.
Obična rubna palež
Simptomi se najčešće javljaju u proljeće kod uzgoja u zaštićenom prostoru ili na otvorenom
za vrijeme sunčanih i toplih dana. Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljaju
se mala prozirna oštećenja uzduž žila na rubu lista. Rubovi listova postaju žućkasti, a poslije
posmeđe. Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velika
transpiracija. Ovi simptomi su posebno izraženi pri visokoj koncentraciji soli u tlu.
Mliječna rubna palež
Simptome ove paleži uzrokuju visoke temperature koje pospješuju prelazak u generativnu
fazu. Velike razlike između dnevne i noćne temperature pospješuju gutaciju lateksa, uzrokujući visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u lišću unutar glavice. Simptomi
se pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zaštićenim prostorima i ljetnim usjevima na
otvorenom. U blizini ruba mladog lišća pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa). Mlijeko oksidira i postaje smeđe i na tim mjestima se stvaraju nekrotične pjegice. Tkivo brzo propada a zbog
visoke vlage unutar glavice gnjiloća se brzo širi.
Staklavost
Ova pojava je posebno karakteristična kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uzgoja u zaštićenim prostorima, nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlažnog vremena zbog niske
transpiracije. Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori se
napune vodom umjesto zrakom, pa taj dio lista djeluje staklasto. Pri višim temperaturama
staklasto tkivo brzo odumire.
Oštećenja od niskih temperatura
Simptomi ove pojave česti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnog
uzgoja na otvorenom. Često se događa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostorima, presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagođavanja. Površina
lista se nabora, a na naličju lista se vide sitne svjetlosmeđe točkice. Na tom dijelu tkivo postaje krhko i može napuknuti.
BROJ 88 • RUJAN / LISTOPAD 2013.
24
LUK VLASAC – Nedovoljno
cijenjena ljekovita biljka
Matea Pehar, dipl. ing.
L
uk vlasac ili sitni luk (Allium schoenoprasum) je tanka zelena višegodišnja biljka s dugom tradicijom, a
kao ljekovitu i začinsku biljku preporučio ga je već Karlo Veliki u 9. stoljeću.
Vlasac potječe iz hladnijih područja Europe i Azije, a pradomovinom vlasca se
smatra Kina te se vjeruje da ga je Marko
Polo donio iz Kine u Europu. Danas se
uzgaja u mnogim dijelovima svijeta.
Opis i uzgoj
Zbog sitnih lukovica u tlu te blagog
okusa i mirisa na luk, vlasac pripada
rodu lukova (Allium). Međutim, od
drugih vrsta lukova se razlikuje oblikom
listova. Njegovi uski i cjevasti zeleni
listovi nalik su na travu, a po obliku i
dužini jedva da se razlikuju od cvjetnih
stabljika. Cvjetovi vlasca su ružičaste ili
purpurno-ružičaste boje, objedinjeni u
elegantne kuglaste glavice koje imaju
simpatičan dekorativni efekt. Vlasac
može narasti do visine od pola metra.
Cvijeta od travnja do lipnja, ovisno o lokaciji na kojoj se uzgaja. Dobro uspijeva
na sunčanom i suhom tlu, ali lako će se
prilagoditi svim uvjetima. Nezahtjevna
je biljka i lako se uzgaja. Na otvorenom
se sije izravnom sjetvom u proljeće
krajem ožujka ili početkom travnja ili u
drugoj polovici rujna, a može se uzgajati
i u zatvorenim i zaštićenim prostorima.
Prikladniji je uzgoj iz presadnica proizvedenih u kontejnerima. Za jesensku
sadnju sredinom listopada koriste se
oko 60 dana stare presadnice proizvedene na otvorenom na isti način. Svake
2-3 godine, u listopadu, buseni biljke se
razdvajaju i presađuju. Vrlo je otporan
na niske temperature i može podnijeti u
tlu i vrlo oštre kontinentalne zime. Kada
se dužina dana smanji ispod 14 sati, a
temperatura padne ispod 16 °C, asimilati iz lišća premještaju se u lukovice, a
lišće žuti i odumire što je znak prelaska
u mirovanje. Luk vlasac vrlo lako možete uspješno uzgojiti i u posudi za cvijeće
na vašem balkonu.
Ljekovita svojstva
i primjena vlasca
Vlasac sadrži eterično ulje koje blago
snižava krvni tlak. Dobar je izvor vitamina C, posebno zimi kada on nedostaje u
hrani pa ga treba što više svježeg dodavati jelima. On sadrži mnogo vitamina
C, vitamin A, B1 i B2, eterično ulje sa
sumpornim spojevima te važne mineralne tvari poput kalija, kalcija, magnezija, željeza, bakra i fosfora. Zbog važnih mineralnih tvari te obilja vitamina,
vlasac jača apetit, pospješuje probavu i
izlučivanje mokraće. Osim toga, vlasac
se uz drugo bilje često upotrebljava u
proljetnim kurama čišćenja krvi i organizma. Vlasac poput luka i češnjaka
sadrži alicin koji pomaže u snižavanju
povećane razine kolesterola i povišenog
krvnog tlaka.
Vlasac se u kulinarstvu upotrebljava
sam ili u kombinaciji s drugim začinskim biljkama. Dodaje se pikantnim
jelima, kuhanim krumpirima (npr.
krumpir salata), salatama i preljevima
za salatu, namazima, juhama, mesnim
i ribljim jelima, jajima. Upotrebljava se
i kao dekoracija na jelima (npr. na kuhanim krumpirima i punjenim jajima), s
njime se priprema poseban ocat. Često
se dodaje u jela s vrhnjem gdje daje laganu aromu, pa takva jela čini ukusnijim. S obzirom da je vlasac osjetljiv na
toplinu, najbolje ga je dodati jelu na
samom kraju njegove pripreme ili prije
samog serviranja. Vlasac je dostupan
tokom cijele godine, a u trgovinama
možete naći svježe listove svezane u
bukete i osušene listove vlasca. Kada
kupujete svježi vlasac odaberite onaj sa
jakom zelenom bojom. Ako želite blagi
okus vlasca, odaberite manji i mlađi, a
jači okus će vam osigurati veći i stariji
vlasac. Svježe listove vlasca možete
čuvati u plastičnoj vrećici u hladnjaku.
BROJ 88 • RUJAN / LISTOPAD 2013.
26
Suzbijanje
Dolaskom hladnijih dana miševi, štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se u
štale, tavane, podrume i skladišta hrane u domaćinstvima. S obzirom da znaju znaju napraviti velike štete
potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima
Velimir Lasić, dipl. ing.
O
sim nelagode, miševi i ostali
glodavci mogu izazvati neprocjenjive štete u domaćinstvima.
Prije svega, nastanjuju skladišta hrane
(zalihe žita i ostale namirnice) koju zagađuju svojim izmetom, čineći je potpuno neuporabljivom. Ali, pošteđene
ne ostaju ni elektro instalacije i drveni
predmeti koji bivaju potpuno izgrizeni.
Zanimljiv je i podatak da štakor za
samo godinu dana može pojesti do 25
kg žitarica a još više hrane uništi njenim
razvlačenjem i onečišćenjem izmetom.
Ipak, prava opasnost prijeti od niza bolesti, a utvrđeno je da štakori prenose
više od 20 bolesti ljudi i životinja.
Izravna opasnost prijeti od mišje groznice i kuge, ali i od bjesnoće-ukoliko
zaraženi štakor ugrize čovjeka. Pojedine
vrste su posebice agresivne (sivi štakor)
što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza
od kojeg su znala nastradati djeca, te
u prigradskim naseljima sitnija stoka,
perad, čak i mačke. Također, postoji realna opasnost i od trihineloze kod koje
se čovjek zarazi preko inficiranog svinjskog mesa kao i leptospiroze gdje izvor
zaraze predstavlja goveđe meso. Dakle,
riječ je o vrlo opasnim životinjama čije
prisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti
ravnodušnim.
Koji su mamci najpodesniji za
obiteljska gospodarstva?
Iako danas na tržištu možemo
pronaći veliki broj različitih kemijskih
pripravaka za uništavanje štetnih glodavaca, ne znači da su ti pripravci i
najpodesniji za domaćinstva. Za domaćinstva su najprikladniji gotovi mamci
Gotove mamke je dovoljno razbacati
na skrovita mjesta na kojima se miševi
i štakori obično kreću, hrane i gnijezde. Takva mjesta se lako uočavaju po
ostacima izmeta, načetim dijelovima
sjemenki i po ostalim otpacima hrane.
Međutim, od velike je važnosti i sami
nadzor mamaca što podrazumijeva
njihovo nadopunjavanje i to sve dok ih
glodavci ne prestanu jesti.
U praksi su se za potrebe obiteljskog
gospodarstva najpodesniji pokazali
mamci na osnovi bromadilona, brodifakuma, flokumafena i diefetialona.
Spomenute mamce možete nabaviti u
manjim, praktičnim pakiranjima i to u
svakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarni.
Ali, svakako potražite i odgovarajuću
stručnu pomoć jer postoje tipovi mamaca podesni za uporabu u suhim i
zatvorenim prostorijama, za primjenu
u gospodarskim i stambenim zgradama kao i mamci namijenjeni za vlažne
prostorije.
Za domaćinstva
su se posebno djelotvornim pokazali
meki mamci tipa
MURIN-MIŠOMOR.
Danas na tržištu postoje posebne «zaključane kutije» u koje
se postavljaju mamci
kako bi se otklonila i
svaka mogućnost neželjenog trovanja stoke, kućnih ljubimaca.
BROJ 88 • RUJAN / LISTOPAD 2013.
2011/12
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
MIŠOMOR
Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakora.
Za unutarnju i vanjsku upotrebu.
Dostupno u pakiranjima: 100g, 150g; 250g i 500g.
28
Jesen u znaku zimnice
O
Matea Pehar, dipl. ing.
duvijek je jesen bila vrijeme ubiranja plodova i razdoblje najbogatije i najraznovrsnije trpeze,
počevši od mesnih, mliječnih, voćnih pa
do povrtnih plodova. Međutim, pošto je
rok uporabe većine ovih proizvoda dosta ograničen i kratak moralo se iznaći
načina da se spomenuti proizvodi dorade, prerade ili konzerviraju, a sve kako
bi se sačuvali za uporabu u kasnijem
razdoblju, tijekom zime i proljeća.
Tako je uostalom i nastala tradicija
pripremanja zimnice. No, ljetne «slasti» nije baš uvijek moguće upakirati
i sačuvati za zimu. Jer ipak treba biti
svjestan činjenice kako su svježe namirnice podložne kvarenju. Mikroorganizmi u njima i na njima razvijaju se, razmnažaju pod utjecajem zraka, topline i
vlage te time izazivaju njihovo truljenje,
gnjiljenje i fermentaciju. Na taj način,
namirnice ne samo da postaju neuporabljive, već mogu biti čak i štetne po
ljudsko zdravlje.
Prirodno kiseljenje
Radi se o jednom od najstarijih načina konzerviranja povrća. Sami proces
konzerviranja odvija se pod djelovanjem mikroorganizama, koji u ovom
slučaju, iz ugljikohidrata stvaraju mli-
ječnu kiselinu koja pak služi kao konzervans povrću. A osnova konzervansa,
odnosno, inicijator konzerviranja je
kuhinjska sol koja se dodaje povrću prilikom kiseljenja. Ustvari ona pospješuje
izlučivanje sokova iz povrća tj. sokova
u kojima se sada razvijaju bakterije
mliječnog kiseljenja. Mliječna kiselina
konzervira povrće i pri povoljnim uvjetima onemogućava razvoj drugih štetnih
bakterija, koje mogu izazvati kvarenje.
Međutim, za uspjeh prirodnog kiseljenja moraju se osigurati optimalne
prilike koje podrazumijevaju dva osnovna uvjeta. Prvi je da se sol dodaje
povrću u količini od 12 posto, dok je
drugi vezan za sami pribor i ambalažu,
koja pak mora biti besprijekorno čista.
Pored toga, za uspjeh samog kiseljenja
tijekom 4-6 tjedana (koliko i postupak
traje) temperatura u prostoriji mora biti
22 stupnja C. Kasnije je za čuvanje
namirnica najbolja temperatura
od 10-12 stupnjeva C. Povrće
se može kiseliti cijelo, narezano ili naribano. Osnova je
da bude zdravo i temeljito
oprano. S druge strane, najčešće se za kiseljenje koriste
sljedeće vrste povrća: kupus,
krastavac, zelena rajčica, mahune, lučice, miješane salate i sl.
voće u alkoholu te za ukiseljeno povrće koriste se obične staklenke koje se
nakon punjenja zatvaraju celofanom
ili pergamentnim papirom. Obično se
za voće odabiru staklenke od pola do
jedne litre, tako da se nakon otvaranja
sadržaj što prije i potroši. Za ukiseljeno
povrće mogu se koristiti i nešto veće
staklenke te posebne staklene pletare
sa širokim grlom, zapremine od 5 i 10
litara.
Na navedene staklenke se trebaju
staviti i odgovarajuće naljepnice koje
sadržavaju podatke o vrsti namirnice i
datumu pripravljanja. Zbog svega toga,
o zimnici morate razmišljati nešto ranije, a sve kako bi uspjeli nabaviti odgovarajuću ambalažu za njeno spremanju
te kako bi na taj način u spremljenom
povrću i voću mogli uživati tijekom
hladnih zimskih dana.
Ambalaža za spremanje
zimnice
Ambalaža za spremanje zimnice ovisi o postupku koji se
primjenjuje u procesu konzerviranja premda njen izbor ovisi i o
vrsti namirnice. Tako se za ukuhanu
zimnicu u kućanstvu najčešće rabe staklenke. Za voće ukuhano sa šećerom ili
BROJ 88 • RUJAN / LISTOPAD 2013.
STAKLENA
AMBALAŽA
široka ponuda boca,
ukrasnih boca, tegla,
čepova, poklopaca…
sve što Vam je potrebno
od staklene ambalaže
možete pronaći u
@home asortimanu.
Potražite u:
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg
Agrocentar SJEMENARNA Mostar
Agrocentar SJEMENARNA Čitluk
Agrocentar SJEMENARNA Grude
039 700 000
036 352 700
036 641 700
039 661 255
KAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA
Veliki izbor kamina i peći na čvrsta goriva
DIAVOLINA
prah za dimnjake
Jednostavno i bez prljanja
Vaš dimnjak će opet
prodisati
Kemijski uništava čađ, čisti peći na ugljen i drva.
Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji
koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom
ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak
te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe.
Za peći, peći na drva ili kamine.
32
Utjecaj
Uz svjetlost i biljna hranjiva, opskrba voćaka vodom jedan je od najvažnijih uvjeta
za njihov pravilan rast i zdravstveno stanje. Plodovi mnogih vrsta voćaka sadrže
i više od 80 % vode pa se posljedice suše najviše odražavaju na njihovoj kakvoći.
Mladen Karačić, dipl. ing.
P
od pojmom suše obično se smatra nedostatak vode, ali zapravo
se najčešće radi o kombiniranom
djelovanju više čimbenika kao što su
vjetar, visoka temperatura zraka i nedostatak vode. Većina stručnjaka se slaže
da suša u nekom području počinje kada
padne manje od 75 % padalina u odnosu na tridesetogodišnji prosjek.
Kako prepoznati simptome suše?
Ako je voćka izložena suši u početku vegetacije, mladice slabo rastu, a
cvjetovi slabo opadaju. Suša u drugom
dijelu vegetacije ima za posljedicu slab
rast plodova, prisilno dozrijevanje i loše
nakupljanje rezervnih tvari potrebnih za
uspješno prezimljavanje.
Simptomi suše na plodovima jabuka
javljaju se u obliku pjega na čašičnom
djelu ploda. Ove pjege nastaju zbog
odumiranja tkiva i lako se mogu zami-
jeniti sa gorkim pjegama koje su posljedica nedostatka kalcija u plodu. Pjege
izazvane sušom javljaju se tek oko šest
tjedana nakon pojave stresa zbog nedostatka vode. Tako je nemoguće učiniti
bilo što da se stanje popravi.
Na breskvama se posljedice stresa
od nedostatka vode manifestiraju kroz
opadanje cvjetova, smanjenu veličinu
i kakvoću plodova kao posljedicu djelovanja suše tijekom diferencijacije
rodnih pupova, povećano raspucavanje
koštica u plodu i td.
Simptomi suše na području Hercegovine posebno su uočljivi na listovima
kiwia. Naime , kiwi ima relativno plitak
korjenov sustav, pa svako pomanjkanje
vode biljka itekako osjeća. Simptomi
su posebno izraženi na listovima koji
po rubovima odumiru, uvijaju se i u
konačni se potpuno osuše. Takvi listovi
otpadaju sa stabla. Upravo takva stabla
kiwia koja se ne redovito zalijevaju , tijekom ljetnih mjeseci ostaju bez lišća.
Nedostatak vode ne mora uvijek
imati negativne posljedice za rast i
rodnost voćke. Uobičajena je praksa
zasušivanja agruma kako bi se potaklo
zametanje rodnih pupova. Voćke izložene suši tijekom više uzastopnih godina
pokušavaju se prilagoditi tako da povećavaju volumen korijena. Takve voćke
stvaraju više hormona citokinina koji u
kombinaciji s hormonom giberelinom
pozitivno djeluje na zametanje rodnih
pupova.
BROJ 88 • RUJAN / LISTOPAD 2013.
34
Uloga mikrohranjiva u
gnojidbi vinove loze
Doc. dr. sc. Adrijana Filipović
V
inova loza tijekom rasta i razvoja,
oblikovanja vegetativnih i generativnih organa, mora imati u tlu, u
zoni korijenova sustava na raspolaganju potrebna biljna hranjiva. Pri dobroj
opskrbljenosti tla hranivima i hranidba
loze može biti dobro uravnotežena, što
osigurava redovite i stabilne prirode,
dobre kakvoće, naravno, uz primjenu
ostalih agrotehničkih i ampelotehničkih
mjera održavanja.
Moderna proizvodnja vinove loze
značajno se razlikuje od perioda prije
20-tak godina. Veliki broj vinogradara
sa manjim površinama prihvatila je moderna saznanja s ciljem bolje kvalitete
grožđa i vina. Degustacije i izložbe ukazuju na kvalitativne nedostatke vina.
Pojedini nedostaci direktno su povezani
sa ishranom tj. gnojidbom u tijeku vegetacije i njih nije moguće nadomjestiti
u podrumu. Ishrana vinove loze sa svim
biogenim elementima, izrazito je važna
za krajnji rezultat -količinu i kakvoću
vina.
U otopini tla i u zraku nalaze se
mnogobrojna biljna hranjiva koje loza
usvaja u većim količinama kao makroelemente i to: dušik (N), fosfor (P), kalij
(K), magnezij (Mg), kalcij (Ca), sumpor
(S), ugljik (C), vodik (H) i kisik (O).
U mikroelemente koje loza prima u
manjim količinama ubrajaju se željezo
(Fe), bor (B), mangan (Mn), cink (Zn),
bakar (Cu), molbiden (Mo), klor (Cl) i
nikal (Ni). Makroelementi i mikroelementi imaju zajednički naziv biogeni
elementi, a u životu biljke su nezamjenjivi.
Od mikrohranjiva kod vinove loze
najčešće se možemo susresti sa problemima nedostatka željeza i bora. Željezo
sudjeluje u sintezi klorofila, u fotosintezi i drugim metaboličkim procesima.
Nedostatak ovog hranjiva očituje se u
vidu kloroza. Bor je lozi najpotrebniji
u fazi cvatnje i oplodnje, vjerojatno jer
je sastavni dio hormona rasta. U nedostatku ovog hranjiva mladice loze
odumiru, rast trsa je metličast, maldice
kratke, krhke s debelim koljencima itd.
Nedostatak ostalih mikrohranjiva također se očituje karakterističnim simptomima, a uglavnom možemo reći da su
najčešće vidljivi simptomi nedostatka
nekog hranjiva, jer je višak nekog mikroelementa relativno rijedak.
Nedostatci Mn kod vinove loze se
očituju na lišću kao prugasta kloroza,
gdje su samo lisne žile normalo zeleno
obojene, a njegov nedostatak je uočljiviji u sušnijim godinama. Nešto rjeđe
se mogu opazit simptomi nedostatka
Zn, koji se manifestiraju kao međužilna
kloroza lišća, sitnolisnatost i rozetasta
forma mladog lišća.
Simptomi nedostatka Cu očituju se
kao kloroza i nekroza lišća, odumiranje
vršnih izdanaka, venuće, uvijanje i odumiranje mladog lišća.
Pri nedostatku Mo listovi loze postaju klorotični sa smotanim ili kupasto izbočenim rubovima, a nedostatak
molbidena u biljkama često rezultira i
nedostatkom N.
Suvišak Cl dovodi do porasta turgora
i smanjenja transpiracije uz pojavu sitnih i deformiranih listova, dok simptomi nedostatka nisu zapaženi u prirodnim uvjetima, jer se klor lako usvaja iz
tla, ali i atmosfere.
Nikal je posljednji stekao status
esencijalnog mikroelementa, a kemijski je sličan Fe i Co. Nikal je značajan
za usvajanje Fe, a kod slabe opskrbe
niklom biljke kasnije prelaze u reproduktivnu fazu.
BROJ 88 • RUJAN / LISTOPAD 2013.
NAMJENSKgOrade
o
gnojivo za vin
36
PITANJA I ODGOVORI
Sušenje listova aktinidije
U svom vrtu imam posađene četiri
aktinidije koje su dosta dobro napredovale. Međutim, unatrag mjesec dana
primijetio sam kako se obodi listova
počinju sušiti a pojedini listovi čak potpuno otpadaju. Zbog toga vam šaljem
ove uzorke da mi precizno možete reći o
čemu se radi?
Detaljnim pregledom listova aktinidije utvrdili smo da se ne radi o bolesti
ili štetniku već je riječ isključivo o fiziološkom poremećaju. Navedena pojava je
“redovita” na širem mostarskom području i javlja se najčešće u ljetnom razdoblju,
posebice u mjesecu kolovozu. Izraženija
je u danima kada se relativna vlaga zraka
znatnije spušta uz istodobne nalete toplih vjetrova. Sve to dovodi do navedene
pojave sušenja periferije lista a što može
imati za posljedicu formiranja sitnijih plodova lošijeg okusa. Kako bi to ipak izbjegli
preporučam da, kasno uvečer ili rano ujutro, aktinidije zalijevate metodom kišenja
iznad krošnje. Na taj način povećati ćete
vlažnost zraka i te izbjeći neželjenu pojavu sušenja lisnog ruba.
Dado Marić,dipl.ing.
Jesenska zaštita pšenice
od korova
Parcela na kojoj planiram obaviti sjetvu pšenice dosta je zakorovljena. Od
korovskih vrsta prisutni su i uskolisni
ali isto tako i širokolisni korovi. Kako
se riješiti korova i kada obaviti zaštitu
pšenice. Postoji li herbicid ili još bolje
kombinacija herbicida koja bi pokrila što
veći spektar korova u pšenicikojim zaštitu mogu obaviti u jesen jer na proljeće
teško mogu ući na njivu.
U vašem slučaju prije bilo kakve obrade zemlje potrebno je obaviti suzbijanje
korova jednim od totalnih herbicida,
primjerice pripravkom Herkules Super ili
Ouraganom System 4. Nakon uništenja
korova možete pristupiti pripremi tla za
sjetvu pšenice.
Što se pak tiče zaštite pšenice od korova u jesen, na tržištu pesticida postoje
dosta efikasni pripravci koji osiguravaju
dobru zaštitu pšenice od korova, ali u
vašem slučaju preporučam kombinaciju
dva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WG.
Ova kombinacija se koristi nakon nicanja
pšenice, u fazi 2-4 lista, i to 3 lit. Filona +
37 gr Lograna po hektaru.
Mario Ćubela, dipl.ing.
Sorte maline
Planiram zasaditi jedan manji komercijalni zasad crvene maline. Kako ne poznajem sortiment ove voćne vrste, ne znam
koje sorte posaditi. Budući malinjak je na
nadmorskoj visini oko 700 metara.
U proizvodnji crvene maline tranutno
su zastupljene dvije sorte: Vilamet (Willamette) i Miker (Meeker) koje čine najveći
postotak površina pod malinom.
Sorta Vilamet je vodeća u proizvodnji crvene maline.Sorta je bujna i stvara
veći broj uspravnih izdanaka koji nose
rodne grančice. Plod je krupan (oko 4
grama), čvrst, tamnocrven, statkastokiselog okusa i vrlo aromatičan. Plod se
koristi za svježu uporabu, za smrzavanje
i preradu. Zrioba počinje sredinom lipnja
i traje nešto dulje od mjesec dana. Dobre
je otpornosti prema najvažnijim virusnim
oboljenjima, ali umjerene otpornosti prema uzročniku venuća pupoljaka i rodnih
grančica (Didymella applanata).
Sorta Miker polagano potiskuje sortu
Vilamet. Sorta je bujna, i daje manji broj
izdanaka. Plod je krupan i ujednačen,
jarkocrvene boje, slatkog do kiselkastog
okusa i vrlo aromatičan. Sorta Miker dozrijeva krajem lipnja. Samooplodna je.
Sorta je osjetljiva na uzročnika venuća pupoljaka i rodnih grančica (Didymlla
applanata).
Mladen Karačić,dipl.ing.
Nova biljka u kući
Kao poklon sam dobila kućnu biljku
na čijem naputku za održavanje je stajao
latinski naziv Aphelandra squarrosa. S
obzirom da je naputak na stranom jeziku
molim vas da mi navedete njene zahtjeve za održavanje. Osim toga, zanima me
ima li navedena biljka i naš naziv.
Riječ je o zanimljivoj sobnoj biljci zvanoj Afelandra ili zebrasta biljka. Kompaktnog je rasta i dosegne do 30 cm u visinu.
Krupni listovi tamnozelene boje s žućkastokrem istaknutim žilama privlačni su
cijele godine. Od lipnja do listopada društvo im prave čunjasti cvatovi s braktejama
boje zlata. A, da bi se osjetljivi listovi održali u sobnim uvjetima ne smijete zaboraviti na redovito prihranjivanje, zalijevanje
i rošenje navedene zebraste biljke. Vodite
računa i da biljku zaštitite od izravna sunca tijekom ljeta dok u zimskom periodu
temperatura prostorije ne smije biti manja od 20 stupnjeva C. Afelandra se zalijeva odstajalom vodom sobne temperature
dok se od ožujka do kolovoza redovito
prihranjuje jednom u dva tjedna i to Flortis tekućim hranjivom za cvjetajuće lončanice. Želite li pak da vaša nova biljka cvate
i iduće godine ne zaboravite joj omogućiti
maksimalno osvjetljenje tijekom zime te
redovito proljetno orezivanje. Ukoliko je
potom presadite u tresetni supstrat za
lončanice afelandra će dugi niz godina
krasiti vaš kućni ambijent.
Matea Pehar, dipl.ing.
Naknadno vrenje vina
Zanima me na koji način mogu pokrenuti naknadno vrenje vina koje je iz
određenog razloga prekinuto?
Prije svega, pretpostavit ćemo da
je riječ o posve zdravom vinu koje nije
bolesno tj. octikavo. Dakle, zdravo vino
možete pokrenuti tako da mu dodate 30
grama selekcioniranog vinskog kvasca na
svakih 100 litara. Prije dodavanja kvasca
isti treba „pripremiti“ a to se obavlj na
način da potrebnu količinu kvasca prelijte
sa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi
jedan do dva sata i tek onda ga umiješajte
u vaše vino koje se nalazi u bačvi. Ipak,
vodite računa da temperatura vina u bačvi
ne smije biti manja od 18 stupnjeva C jer
u protivnom nećete uspjeti pokrenuti vrenje. Drugim riječima, morate strogo voditi
računa i o temperaturi samog podruma.
Postoji još nekoliko načina za pokretanje prekinutog vrenja (usisavanje zraka
u vino putem crijeva ili istakanje-utakanje vina), pa me za dodatne informacije
možete slobodno potražiti u Agrocentru
Sjemenarne u Mostaru.
Vlado Mandić, master struke
BROJ 88 • RUJAN / LISTOPAD 2013.
KALEMARSKI
VOĆARSKI VOSAK
2011/12
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
Voćarski vosak se koristi
prilikom svih oblika
kalemljenja. Voskom se
premazuju presjeci grana
za vrijeme zimske rezidbe,
u vrijeme mirovanja
vegetacije, kao i za vrijeme
proljetne (zelene) rezidbe.
Voćarskim voskom
se premazuju rane na
stablima nastale od
mraza ili drugih klimatskih
nepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem grana.
Voćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterija
i gljivica u biljku. Može se koristiti na svim vrstama
stabala (voćke, vinova loza, ukrasno grmlje…).
Potražite u:
Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg
Agrocentar SJEMENARNA Mostar
Agrocentar SJEMENARNA Čitluk
Agrocentar SJEMENARNA Grude
039 700 000
036 352 700
036 641 700
039 661 255
38
VULKANO
PRIRODNO ORGANSKO GNOJIVO SA ŽELJEZOM
NPK 3:3:3 + 2 Mg +11 SO3 + 5 Fe
V
ULKANO je organsko gnojivo pripremljeno od mješavine organskih gnojiva uz dodatak željeza,
magnezija i sumpora. Željezo je vezano
za organsku tvar i tako lako dostupno
svim usjevima pa čak i u tlima sa visokom PH vrijednosti. Vulkano je idealno
gnojivo za sprječavanje ali i liječenje
kloroze kod vinove loze, voća i ukrasnog bilja.
Sastav:
ukupni dušik (N) – 3 %
fosfor u obliku (P2O5) – 3%
kalijev oksid (K2O) topivo u vodi – 3%
željezo (Fe) – 5 %
magnezij oksid (MgO) – 2 %
sumpor (SO3) – 11 %
organski ugljik biološkog
porijekla (C) – 31%
huminske kiseline11 %
pH – 5,5
Formulacija: pelete Ø 3,0 mm
Rok upotrebe: neograničen
Netto: 25 kg
Primjena: Organsko gnojivo Vulkano
se koristi za osnovnu gnojidbu prije
sjetve, ili kod presađivanja, te prilikom
jesensko – zimske gnojidbe voćaka,
vinove loze, povrća i cvijeća, ukrasnog
bilja a posebice tamo gdje tlo pokazuje
simptome „umora“ i nedostatak željeza. Posebno je pogodno za gnojidbu
vinove loze i voćaka koji su posađeni
na alkalnim tlima koja „pate“ od po-
manjkanja željeza i magnezija. Može
se koristiti tako da se unese u tlo na
oko 15 cm dubine, ili se može rasuti po
površini tla, te naknadno zaorati.
Veličina i oblik pelete omogućavaju
gnojidbu primjenom traktorskih rasipača za mineralna gnojiva
Doza gnojiva ovisi o kulturi:
- za voćke u proizvodnji
150-200 kg/dulum;
- za povrće
120-150 kg/dulum,
- vinova loza u proizvodnji
150-200 kg/dulum t/ha,
- ukrasno bilje 150-200 kg/dulum
- vijeće u staklenicima
60-120 g/m2.
BROJ 88 • RUJAN / LISTOPAD 2013.
NEOBIČNE VRSTE VOĆA
Matea Pehar, dipl. ing.
D
o prije nekoliko godina aronija, „nashi“ kruške, goji bobice i
kumkvat su bile poprilično ne-
poznate vrste voćki u našim krajevima.
Međutim danas se ove voćne vrste
mogu pronaći u velikom broju voćnjaka
diljem Hercegovine. U svijetu se uzgaja
još veliki broj zanimljivih i nekih nama
39
nepoznatih vrsta voćaka. U ovom članku ćemo vam predstaviti par njih. Tko
zna, možda neka od ovih voćnih vrsta u
budućnosti pronađe svoj put i do Hercegovine.
Karambola
Karambola (Averrhoa carambola), također poznata i kao Zvjezdano
voće, je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji, u južnom Pacifiku i
dijelovima istočne Azije, a također se uzgaja i u Latinskoj Americi, na Karibima, te na jugu Sjedinjenih Američkih Država.
Cijeli plod je jestiv, uključujući i ‘voštanu kožu’. Meso je hrskavo, čvrsto
i iznimno sočno. S obzirom da se sastoji od 4% šećera, jako je slatko. Ovo
voće je bogato antioksidansima, kalijem i vitaminom C. Ukus karambole
se poredi sa mješavinom jabuke, kruške i limuna.
Pepino
Pepino (Solanum muricatum), poznato i kao Pepino dulce ili Slatki pepino je vrsta zimzelenog grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova. Ukus
ovog slatkog voća se poredi sa mješavinom kruške i dinje. Korisno je za osobe koje pate od dijabetisa, bolesti srca, moždanog udara, i visokog krvnog tlaka. Redovina konzumacija navodno
generalno poboljšava izdržljivost.
Pitaja
Pitaya (pitaja) ili Zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika,
Srednje i Južne Amerike, a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Aziji,
kao i Izraelu, Kipru, Kini, i sjevernoj Australiji. Meso pitaye, koje se jede sirovo, ima blago slatki okus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica). Sjeme
se jede zajedno s mesom, a ono ima ‘orašasti’ okus. Od ovog voća se prave i
sokovi i vino, dok se od njegovog cvijeća prave čajevi.
Pomelo
Pomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoistočne Azije. Ovo je najveće citrusno voće na svijetu, sa 15 do 25 cm promjerom i
težinom od 1 do 2 kilograma po komadu. Ima okus poput slatkog, blagog grejpa,
te uopšte nije gorak kao grejp. Kora se ponekad koristi za marmeladu, ili dodatak
slatkišima, a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu. Vjeruje
se da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče.
Guava
Guava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika, na Karibima,
te Srednjoj i Južnoj Americi. Ovo voće ima sladak okus, bogato je vitamonom C, a
kada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo. Guava (poznata i kao guava jabuka) se
uglavnom jede sirova, izrezana na kriške i umočena u šećer. Pored prehrane, guava se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa.
BROJ 88 • RUJAN / LISTOPAD 2013.
40
Zaštita masline
od paunova oka
razdoblja, kada je velika vlaga i kada
su temperature niže, što odgovara ovoj
patogenoj gljivici. Simptomi, međutim,
postaju dobro vidljivi tek iduće godine u
rano proljeće, kada se nastavljaju nove
zaraze. U proljeće se zatim javlja i prije
spomenuto opadanje lišća, koje obično
traje od ožujka do lipnja. Ljeti zaraza
nema, jer patogena gljivica miruje, da
bi ujesen ponovnim dolaskom kiša započele nove infekcije. Bitno je istaknuti
da se simptomi najviše uočavaju na donjim dijelovima krošnje, dok gornji često
ostaju zdravima.
Suzbijanje bolesti
N
ajraširenija bolest koja se uvijek
javlja u našim maslinicima, i koja
se obvezno mora suzbijati potkraj vegetacije je paunovo oko. Uzročnik
je patogena gljivica Cycloconium oleaginum, poznata i pod nazivom Spilocaea
oleagina. Bolest je raširena u svim krajevima svijeta, gdje se uzgaja maslina.
Na napad bolesti osobito su podložna
stabla maslina, koja rastu u vlažnijim
mikroklimatima i u sjeni.
Simptomi bolesti
Simptomi se uglavnom javljaju na
gornjoj strani listova u obliku karakterističnih okruglastih, uljastih i tamnozelenih pjega ili mrlja, veličine 10-12 mm.
Suzbijanje ove bolesti provodi se dvaput, prema vremenu početka infekcija, i
to fungicidima na bazi bakra (Cuprablau
Z WP, Champion WP, Nordox 75 WG, i
dr.). U svijetu se također koriste i neki
organski fungicidi na bazi cineba, dodiPoslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleni
prsten, a središnji dio posmeđi. Takvi
simptomi podsjećaju na oči po paunovu perju, pa otuda dolazi naziv bolesti,
koji se koristi ne samo kod nas, već i u
drugim zemljama gdje se uzgaja maslina. Pjege se često spajaju i prekriju cijeli
list. Zbog jake zaraze, dolazi do opadanja lišća ili defolijacije. Na ostalim organima masline, pr. plodovima ili grančicama, zaraze su vrlo rijetke a simptomi
se uočavaju kao male smeđe pjegice.
Zaraženi plodovi otpadaju zajedno s
peteljkama. Zaraze na lišću javljaju se
dvaput godišnje, i to ujesen i proljeće.
Zaraze u tijeku jeseni (rujan, listopad
i studeni) počinju s dolaskom kišnog
na, mankozeba i drugih, ali posve dobru
zaštitu daju prije spomenuti fungicidi
na bazi bakra, koji u našoj zemlji jedini imaju dopuštenje za suzbijanje ove
bolesti. Bakreni fungicidi preporučuju se
za korištenje, jer i dobro djeluju na neke
druge bolesti masline, kao što je bakterijski rak (Pseudomonas savastanoi) i
patula (Sphaeropsis dalmatica).
Prvo prskanje mora biti ujesen, i to
potkraj rujna i početkom listopada, a
drugo u proljeće, potkraj veljače i početkom ožujka. Prema istraživanjima,
jesensko prskanje je najvažnije. Prema
nekim podatcima iz literature, naše domaće sorte maslina dosta se razlikuju
u otpornosti na ovu bolest. Kao otpornije, spominju se Oblica i Lastovka, a
kao osjetljivije Levantinka, Drobnica i
Dužica. Od talijanskih sorti otporne su
pr. Leccino, Pendolino, i dr., a osjetljive
Ascolana i Moraiolo.
prof. dr. sc. Tihomir Miličević,
Zavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
BROJ 88 • RUJAN / LISTOPAD 2013.
DUNJA
41
Stablo dunje je predstavljalo simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisne
plodove osobito su cijenili Grci i Rimljani. Plodovi se rijetko koriste sirovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota, marmelada i želea
Mladen Karačić, dipl. ing.
S
tablo je dunje poznato i uzgajano
milenijima. Njeno botaničko ime
Cydonia potječe od nekadašnjeg
imena grada na otoku Kreti koji se danas zove Kanea. Međutim, i u našim
krajevima dunja nije nepoznata voćka
što potvrđuju i brojna, pojedinačna
stabla u vrtovima. Zbog toga slobodno
možemo reći da je u našim južnijim
hercegovačkim krajevima postala priličito “udomaćena” voćna vrsta. Razlog
možda leži u činjenici što se ova vrijedna voćka dobro prilagođava različitim
uvjetima i uzgojnim područjima. Ipak,
najviše joj odgovaraju lagana tla i topliji položaji. Ali, ne smijemo zaboraviti
da se dunja u našim vrtovima ponajviše nalazi zbog svoje dekorativnosti.
Posebno do izražaja dolaze lijepi veliki
cvjetovi kao i veliki listovi, a u jesen
dozreli plodovi na stablu pretstavljaju
pravi ukras kućnih vrtova ali i parkovskih površina u urbanim gradskim centrima.
Može li se dunja uzgajati i u
kontinentalnoj klimi?
To što je dunja redovito prisutna u
mediteranskim područjima ne znači
da se ne može uspijevati i u hladnijim,
kontinentalnim uvjetima. Pošto je sta-
BROJ 88 • RUJAN / LISTOPAD 2013.
blo dunje
vrlo prilagodljivo različitim uvjetima uzgoja bez
većih poteškoća može izdržati i visoke
ljetne kao i priličito oštre zimske temperature. Ispitivanja su pokazala da
dunja u zimskom razdoblju bez većih
oštećenja može izdržati temperature
od čak – 250C. Međutim, puno su opasnije tzv. provocirajuće temperature,
odnosno, pojedinih godina zna se dogoditi da se nakon toplijeg siječnja i
kraja veljače biljka na svojevrstan način
“opusti” pa uslijed nešto nižih temperatura tijekom ožujka dolazi do pozebe
stabla.
Rezidba dunje
Rezidba se treba obavljati svake go-
dine a najpovoljnije vrijeme za tu operaciju
jeste veljača. Rezidbu možemo ograničiti na rezanje grana koje urastaju
u krošnju kako bismo je prorijedili te
omogućili prozračnost i osvjetljenost
krošnje. Ukoliko to ne obavimo, krošnja neće imati dovoljno svjetlosti pa
se cvjetovi pojavljuju samo po vanjskom dijelu krošnje. Osim toga, grane
su priličito elastične i lako se savijaju
pod težinom plodova pa je rezidbom
potrebno održavati rast i razvoj skeletnih grana. Kao i kod svake rezidbe ne
smijemo zaboraviti ni uklanjanje suhih
i oštećenih grana.
Berba plodova
Plodovi se trebaju brati s dosta pažnje jer su osjetljivi na pritisak uslijed
kojeg su oštećena, nagnječana mjesta
podložna propadanju. Inače, berba
počinje u rujnu (vrlo rane sorte) i traje
sve do studenog. U pravilu, plodovi se
skupljaju kada postanu intenzivno žute
boje i kada izgube fine dlačice koje ih
prekrivaju, odnosno, plodovi se beru
tek kada se u njima potpuno razvije
aroma. I nemojte se čuditi što dunja
jedne godine dobro rodi, dok naredne
potpuno podbaci. Znanstvenici dunji
pripisuju fenomen izmjene prinosa tj.
nakon svake rodne dolazi nerodna godina. Ali, samo formirano i dobro održavano stablo može ostvariti punu rodnost a ona se kod dunje mjeri, u rodnim
godinama, s desetcima kilograma.
42
Prima Giant i Isabella
najpopularnij hercegovački
par među trešnjama
Kako kultura uzgoja trešnje u Hercegovini opet doživljava svoj uspon i nalazi ekonomsko opravdanje tako se u postojeće nasade
uvode i nove, do sada nepoznate ali vrlo kvalitetne sorte. U tome
svako prednjače sorte Prima Giant i Isabella
mr. sc. Nino Rotim
U
čemu je specifičnost ovih sorata
trešnje u odnosu na već poznate, udomaćene sorte lokalnog
karaktera? Prije svega, navedene sorte
se mogu pronaći na slabobujnim podlogama (Gisela i Santa Lucija) što im
daje određene prednosti. One se ogledaju u mnogo ekonomičnijoj, odnosno,
jeftinijoj berbi koja ujedno i predstavlja
najskuplju stavku u uzgoju trešnje. Pored toga, navedene sorte predstavljaju
svojevrstan “bum” jer daju plod i do
tri puta veći u odnosu na dosadašnje
tradicionalne sorte. Da, dobro ste pročitali- plodovi dosežu težinu i do dvadesetak grama, što je velika razlika u
odnosu na plodove starijih sorata trešnje koji su iznosili do svega 7,5 grama.
Netko će ustvrditi, da čim je toliko velika trešnja sigurno nije i ugodnog okusa.
Međutim, ni u tome nema istine jer
sklad šećera i kiselina te ugodna aroma
čine veoma dobru harmoniju kvalitete i
okusa. Stoga ćemo vam kratko predstaviti i najoosnovnije značajke sorti Prima
Giant i Isabella.
Prima Giant je stranooplodna sorta
koja dozrijeva srednje rano i to za područje južne Hercegovine od 25 do 27.
svibnja. Formira vrlo velik plod i do 25
grama težine. Meso ploda je čvrsto i
hrskavo te vrlo dobrog okusa. Sorta
je interesantna zbog svoje krupnoće i
čvrstoće te dosta ranog dozrijevanja.
Uz ovu sortu redovito se uzgaja i sorta
Isabella koja je ujedno i njen najbolji
oprašivač.
Isabella je novija talijanska sorta
srednje bujnog rasta. Rano dolazi u
fazu rodnosti a rađa redovito i obilno.
Cvate srednje rano te u Hercegovini dozrijeva oko 20. svibnja. Samooplodna je
pa se može iskoristiti i za monosortne
nasade. Formira velike plodove, težine i
do 12 grama. Plod je srcoliko zaobljenog
oblika i crveno briljantne boje. Meso
ploda je crveno, dobre čvrstoće te vrlo
dobrog okusa i kakvoće.
Da se zbog svojih karakteristika radi
o vrlo zanimljivim sortama trešnje pokazuje i velika potražnja za njihovim
sadnicama u našim vrtnim centrima.
Svakako da je najpoželjnije posaditi
obje navedene sorte, što profesionalni
voćari kao i hobisti u voćarstvu upravo
najviše i čine. Stoga s pravom možemo
ustvrditi da su Prima Giant i Isabella
trenutno “najpopularniji hercegovački
par”.
BROJ 88 • RUJAN / LISTOPAD 2013.
43
Kada brati plodove kiwi-a?
Vječita dvojba i nepoznanica vezana uz ovu voćnu vrstu, koja traje već tridesetak godina, jest kada
brati plodove kiwia. Od kada su podignuti prvi eksperimentalni nasadni kiwia u Mostaru (1977. godine),
stalno se nameće pitanje optimalnog roka berbe, obzirom na čuvanje plodova tijekom zime i proljeća
Mladen Karačić, dipl. ing.
Vrijeme berbe
Vrijeme berbe plodova kiwia ima
presudan utjecaj na organoleptičke
osobine te na duljinu čuvanja plodova.
Plodove kiwia treba brati kada dostignu
fiziološku zrelost. Kod kiwia je dosta
teško odrediti vrijeme berbe jer se na
plodu s vanjske strane ne događaju
promjene što je to pak slučaj kod drugih voćnih vrsta.
Na osnovu israživanja koja su rađena na području Hercegovine, najranije
se bere sorta Abbott, a vrijeme berbe
pada krajem listopada i u prvim danim
studenog. Optimalno vrijeme za berbu
sorte Monty je krajem listopada i u prvoj dekadi studenog. Sortu Bruno najbolje je brati u prvoj dekadi studenog.
Najkasnije se bere sorta Hayword, čiji
rok berbe pada u drugoj dekadi studenog.
Plodovi se beru u drvene sanduke
(gajbe) i čuvaju u kontroliranim uvjetima. Na našem području najdulje se
čuvaju plodovi sorte Hayword, sve do
svibnja mjeseca.
Prostorije za čuvanje moraju biti či-
BROJ 88 • RUJAN / LISTOPAD 2013.
ste, suhe i hladne. Povremeno
ih je potrebno provjetriti, jer
zrenjem plodovi oslobađaju
etilen i time je dozrijevanje
intenzivnije, što nam nije cilj
jer se skraćuje period njihovog čuvanja. Također, poslije
određenog perioda potrebno
je prebrati tj. odvojiti plodove
koji pokazuju određeni stepen
zrelosti.
Ubrzanje zrenja plodova
Konzumna zrelost plodova kiwia je kada se
dlačice sa površine plodova lako skidaju, blagim
trljanjem. Jedan veoma praktičan savjet ako želimo da određena količina plodova ubrza zrenje:
potrebno je u vrećicu sa plodovima kiwia staviti
plod jabuke. Veoma brzo, nekoliko dana nakon
toga, zbog oslobađanja etilena iz ploda jabuke,
plodovi kiwia će omekšati i dostići odgovarajući
stepen zrelosti za trenutno konzumiranje.
44
MANE VINA
Vino je poljoprivredno-prehrambeni proizvod podložan kvarenju
- kemijskim promjenama, koje se očituju u senzornim svojstvima vina. Promjene uzrokovane kemijskim djelovanjem su mane,
a mikrobiološkim djelovanjem bolesti vina
Doc. dr. sc. Tihomir Prusina
M
ane vina posljedice su utjecaja
vanjskih čimbenika na sastav
vina. Očituju se prvenstveno
u promjenama senzornih svojstava
vina, pri čemu se kemijski sastav vina
bitno ne mijenja. Neke mane ne predstavljaju ozbiljniji nedostatak za vino i
lako se eliminiraju poput taloženje kao
posljedica nestabilnosti vina, no neke
mogu toliko promijeniti vino da postane neupotrebljivo za piće i vrlo se teško
odstranjuje kao npr. strani miris i okus.
Posmeđivanje vina
Kod bijelih vina boja prelazi u tamnožutu do smeđu, a kod crnih boja
postaje smeđe crvena do boje čokolade.
Okus vina podsjeća na staro oksidirano
vino. Veću sklonost ovoj mani ima vino
dobiveno od gnjilog grožđa. Najčešće
se pojavljuje u mladom vinu poslije
prvog pretoka, ako vino nije dovoljno
sulfitirano. Sklonost vina posmeđivanju
utvrđuje se tzv. zračnim testom. Iz svake bačve prije pretoka uzmemo uzorak
vina i ostavimo u čaši 1-2 dana uz pristup zraka te gledamo da li dolazi do
promjene boje. Ako je vino promijenilo
boju moramo ga sulfitirati 4-5 dana
prije pretoka. Također treba redovito
nadolijevati bačve, kako bi spriječili
manu posmeđivanja vina. Sumporenje,
taloženje, kontrolirana fermentacija
i zdravo grožđe redovite su mjere za
sprečavanje ove mane.
se dio elementarnog sumpora topi i kaplje na dno bačve, nakon čega kada se
vino unosi u takve bačve dolazi do redukcije elementarnog sumpora u sumporovodik od strane nekih bakterija ili
kvasaca, nepoštivanje rokova tretiranja
vinograda sumpornim preparatima te
u takvim uvjetima neki sojevi kvasaca
imaju sposobnost reducirati sulfate
te sumpordioksid do sumporovodika,
predugo držanje mladog vina na talogu, pri čemu dolazi do autolize kvasaca time i degradacije bjelančevina,
pri čemu nastaje i sumporovodik. Kod
slabije izraženog mirisa vino je dovoljno pretočiti uz jače prozračivanje; jače
izražen miris otvoreni pretok i sumporenje s 2-5 g/hl SO2; tretiranje s bakrenim preparatima.
Miris na čep
Glavni uzročnik 2,4,6 - trikloranisol (TCA). Bitno je razlikovati ga
od mirisa na plijesan uzrokovanog
lošom bačvom, zaraženim grožđem,
ili mikrobiološkim kvarenjem.
Miris na H2S- sumporovodik
Čest je kod mladih vina po završetku
fermentacije. Vina imaju vrlo neugodan
miris na pokvarena jaja. Uzrok mirisa
posljedica je nekoliko mogućih procesa:
nepravilno sumporenje praznog suđa,
spaljivanjem sumpornih traka pri čemu
BROJ 88 • RUJAN / LISTOPAD 2013.
45
Divlja ruža-šipurak
Iako botaničari ovu biljku stručno nazivaju Rosa canina ona je
puno poznatija u narodu pod nazivom pasja ruža, divlji šipak, šipak, šepurika ili šipurika. Riječ je o biljci koja doslovce predstavlja
riznicu vitamina C i koja se u medicini koristi već stoljećima
Mario Ćubela, dipl. ing.
D
ivlja ruža se u prirodi lako pronalazi što je i razumljivo kada
se zna da u nas raste u svim krajevima, uz živice, polja, rubove šuma,
na osunčanim šumskim proplancima
i kamenjaru. Naraste u grm visok 2 do
3 metra s mnogo visećih grana koje su
“naoružane” oštrim, povijenim trnjem.
Divlja ruža ima oštro nazubljene listove,
a u razdoblju od lipnja do srpnja na granama se pojavljuju gotovo bijeli cvjetovi
ugodnog mirisa. Kada ocvatu započinje
formiranje tj. oblikovanje plodova-šipaka koji sazrijevaju do polovice rujna.
BROJ 88 • RUJAN / LISTOPAD 2013.
Iako je ovdje riječ o porodici ruža
(Rosaceae) rodu od oko 400 listopadnih (nekada i zimzelenih) bodljikavih
vrsta treba znati da je u nas najraširenija Rosa canina ili pasja ruža. Ime je dobila u Srednjem vijeku kada su po predaji njezinim korijenom izliječili čovjeka
od bjesnila izazvanog ugrizom bijesnog
psa. Inače na latinskom cane znači pas
što opet daje smisao tom njenom pomalo nezasluženom nazivu.
Sakupljanje i sušenje plodova
Plodovi šipurka su itekako ljekoviti ali ih treba pravodobno skupiti. To
podrazumijeva njihovo sakupljanje tijekom jeseni i sušenje na temperaturi
do 50 stupnjeva C kako bi plodovi zadržali prirodnu boju. Sušenje se obavlja
u sušarama ili pećima (fijakeru). Nakon
sušenja plodovi moraju biti potpuno
suhi, lijepe crvene boje. Pregorjeli i tamni plodovi se otklanjaju. U pravilu od 2
kg sirovog dobije se 1 kg suhog šipurka.
Nakon sušenja plodovi se pakiraju u jutane vreće. U pojedinim krajevima naše
zemlje se otkupljuje i šipurak u polutkama, bez sjemena i sjemenskih dlačica.
Ljekovita vrijednost šipurka
Osim velike količine C vitamina
ovi svijetlocrveni plodovi sadržavaju
i voćne kiseline, pektin, vanilin te
minerale od kojih prednjači željezo.
Čak najnovija svjetska istraživanja
šipurak svrstavaju u sami vrh prehrane te sami fitoterapeuti preporučuju
da šipkov pekmez postane dio naše
svakodnevne prehrane. A posebnost
šipurka je u tome što se njegovim
kuhanjem ne uništava vitamin C.
Međutim, osim za spravljanje pekmeza plodovi se u svježem stanju
koriste i za spravljanje marmelada,
vina, likera, soka, umaka i deserta.
Posebice je cijenjen čaj od suhih
plodova i listova. Šipkov čaj je i blagi
purgativ, odnosno blago sredstvo za
pospješivanje probave. Preporuča se
starijim osobama čiji probavni organi
ne upijaju dovoljno C vitamina kojega u ovom slučaju ima u izobilju.
Zbog svog dijuretskog djelovanja
čaj se preporuča kod gihta, reume,
bubrežnog pijeska i kamenca. U
zimskim mjesecima kada su česte
bolesti koje prati visoka temperatura preporuča se piti isključivo šipkov
čaj. Naime, visoka tjelesna temperatura vodi manjku vitamina C u
organizmu, što se uspješno rješava,
pogađate- uzimanjem šipkova čaja.
46
Oprez kod
prihranjivanja pčela
Kako bi matici pomogli da i u bespašnim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati jajašca, moramo često dohranjivati. Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabež na
pčelinjaku.
U
jesen prihranjivanje zajednice,
osobito one s mladim maticama,
nesmetano će i dalje razvijati leglo pa će ući u zimu s više mladih pčela
koje nisu radile izvan košnice. U ranom
proljetnom razvoju biti će hraniteljica
novog legla i jezgra uspješnog razvoja. Jesensko podražajno prihranjivanje
obavljamo manjim količinama tekuće
hrane dulje razdoblje. Najvažnije je da
hranu dajemo navečer kad prestaje izlet
pčela, tako da je do jutra svu prenesu
u saće. Pri prihranjivanju valja imati
na umu da prokuhana šećerna otopina
lakše izaziva grabež od nekuhane. Pri
prihranjivanju, kao i svakom drugom
otvaranju košnica, treba biti vrlo oprezan, a svako pojačano zujanje pratiti,
da ne izazovemo opći metež u cijelom
pčelinjaku.
Grabež ili napad tuđica
Ako nema dovoljno pčelinje paše,
kao što je čest slučaj u rano proljeće ili
potkraj ljeta te ujesen, može se dogodi-
ti krađa meda iz različitih košnica koju
nazivamo grabež ili tuđica.
Kad prirodna paša oslabi, naime
prestane, pčele sabiračice i dalje izlijeću na sakupljanje nektara. Kad ga u
prirodi nema ili nema dovoljno, nastoje
pronaći nove izvore. U tom oblijetanju
znaju na svojem ili susjednom pčelinjaku pronaći slabije zajednice bez matice
na kojima stražarice na brane dovoljno
leto. Ulaze u košnice, nasisaju se meda i
prenose ga u svoju košnicu. Pronalazak
izvora hrane prenose i drugim sabiračicama iz svoje zajednice, i one u većem
broju navaljuju na napadnutu košnicu.
Kad isprazne jednu traže iduću koja je
slabija i ne može se oduprijeti napadu.
Ponukane posebnim zujanjem napadačica priključuju se pčele iz drugih košnica i na pčelinjaku nastaje opći metež.
Napadnutu košnicu prepoznajemo po
velikom broju pčela na letu. U početku
napada pčela iz napadnute košnice se
brane, pa na podu ispred košnice vidimo pčele koje se bore ili više mrtvih
pčela. Jake zajednice se obrane od kakvih napada, i to tako da iziđu iz košnice u većem broju, uhvate se i fizički
onemoguće ulazak napadačica. Slabije
zajednice ostanu bez meda i s izgriženim i oštećenim saćem pa su osuđene
na propast, osobito ako je grabež ujesen. U toj borbi često strada ili nestane matica. Nastavku ove nepoželjne
pojave pogoduje velika razlika u jačini
zajednica istog pčelinjaka kao što su
kasni rojevi, nukleusi ili slabe zajednice.
Čest uzrok je neoprezno prihranjivanje
ili otvaranje košnica.
Uzroci koji dovode do grabeži
Uoči svršetka paše, odnosno u svako
bespašno doba potrebno je zatvoriti
sva dodatna leta ili otvore za prozračivanje. Ostavljeno leto potrebno je suziti
ovisno o jačini zajednice. Kod slabijih
zajednica leto sužujemo tako da ostane prolazak samo za jednu pčelu. Sva
oštećenja na košnici zatvorimo da pčele
ne mogu prolaziti. Ventilaciju rješavamo preko mreža, i to je najbolje mračna
BROJ 88 • RUJAN / LISTOPAD 2013.
47
ventilacija gdje pčele izvana ne mogu
doći u dodir s pčelama u košnici.
Košnice otvaramo samo po potrebi,
i to najbolje predvečer. Pregled uoči
zime, koji moramo obaviti u ovo doba,
napravimo brzo i košnicu po košnicu,
na što udaljenijim stranama pčelinjaka,
a nikako susjedne. Ako kod otvaranja
košnice primijetimo pojačano zujanje
ili napad pčela, prekidamo pregled i
košnicu odmah zatvaramo. Nakon toga
neko vrijeme promatramo zbivanje na
letu.
Pri vađenju okvira s medom pčele
moramo stavljati u košnicu kroz limeni
sipaonik, a nikako stresati pred košnicu. Izvađene okvire s medom držati u
dobro zatvorenim nastavcima, košnicama, najbolje u udaljenim prostorijama
u koje pčele ne mogu nekontrolirano
ulaziti i izlaziti.
Izvrcano saće vraćamo u košnice na
čišćenje predvečer, kad prestane izlijetanje pčela, nikako danju.
Prihranjujemo uvijek predvečer s
ispravnih hranilica koje ne smiju propuštati niti kap sirupa. Ako se sirup ipak
prolije, obrišemo ga i isperemo vodom
da se izgubi miris šećera, a osobito ako
smo hrani dodali med.
BROJ 88 • RUJAN / LISTOPAD 2013.
Borba protiv grabeži
Ako se unatoč poduzetim mjerama
ipak pojavi napad tuđica i grabež, potrebo je poduzeti mjere sprječavanja njegova širenja na ostale košnice pčelinjaka.
Čim na letu primijetimo borbu i razaznamo da je riječ o napadu tuđica i
pokraj suženog leta, na leto nabacamo
mokru travu da onemogućimo provlačenje pčela. Uz to se preporuča okolinu
leta premazati petrolejem ili nekom
drugom tekućinom odbojnog mirisa.
Ako to ne pomogne, leto napadnute
košnice zatvorimo mrežom i odnesemo
je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je dr-
žimo dva do tri dana. Na njezino mjesto
postavimo praznu košnicu bez pčela
u koju stavimo jedan do dva prazna
okvira koje možemo blago premazati
medom. Tuđice, naime očiste napadnutu košnicu i smatraju taj izvor hrane
potrošenim pa se više ne vraćaju na
to mjesto. Nakon toga možemo vratiti
sklonjenu košnicu. Jedan od boljih načina je ako sklonjenu košnicu možemo
odvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5
km) i ondje otvorimo leto. U tom slučaju pčele se iz košnice i one koje su se
zatekle kao napadačice ujedine i ponašaju kao zajednica. Osim vidljive pojave
grabeža, može se dogoditi i tihi grabež
kada tuđice dulje, ali u manjem broju,
ulaze u košnicu i polako kradu med.
Štete od pojave grabeža su u uništavanju napadnutih zajednica i njihovoj
propasti, mogućem uništenju gotovo
cijelog pčelinjaka, ali je važna i šteta
od širenja bolesti među zajednicama i
pčelinjacima nekog kraja.
Kruno Lažec, dr. ved. med.
Preneseno iz Gospodarskog lista
48
Jesenska cvatnja voćaka
Neuobičajne klimatske prilike tijekom ljeta nisu izludile samo ljude i životinje, već su posljedice uočene i na različitim voćnim vrstama. U tome je posebno prednjačila kruška koja je
početkom rujna procvala na nekoliko lokaliteta na području Hercegovine.
Mr. sc. Nino Rotim
I
doista, javljaju nam se brojni voćari bilo amateri bilo profesionalci u
svom poslu i pitaju nas za savjet.
Došao mjesec rujan a voćke procvjetale.
Što nam je činiti, što je uzrok tomu? Posebice nam se obraćaju poljoprivrednici
iz sjevernijih dijelova naše zemlje kod
kojih je osim voćaka i krumpir drugi put
procvjetao. Pa, doista što se to događa
u svijetu oko nas? Često napominjem
kako je sustavno devastiranje naših prirodnih bogatstva, misleći pri tomu na
velike šumske komplekse, ostavilo nesagledive i trajne posljedice na klimatske prilike. Ukoliko tomu pridodamo i
sustavno, enormno zagađivanje okoline
lako možemo zaključiti da je problem i
više nego složen. Sve to zajedno utječe na velike klimatske promjene koje
ostavljaju traga na sav biljni svijet, pa
time i na brojne voćne vrste.
Zašto voćke zamijene jesen
za proljeće?
Dakle, u mnogim se voćnjacima dogodio fenomen-voćke su procvale u jesen! Ova bi se pojava smatrala čudnom
da nije prouzrokovana nestabilnim
vremenom tijekom ljeta. Ono što hoću
reći jest činjenica da su velike vrućine
koje su se smjenjivale obilnim oborinama utjecale na aktiviranje obrambenih
mehanizama biljke. Jer treba znati da
biljke tj. voćke imaju nevjerojatne mehanizme obrane od svih vremenskih
nepogoda koje ih mogu pogoditi, pa
čak i od štetnika. Stoga zadivljuje način
na koji su voćke nastojale preživjeti ekstremna kolebanja temperatura ovoga
ljeta. Zbog kolebanja temperatura voćke su prešle u stanje mirovanja. Uvjetno
rečeno, voćke su prešle u fazu u kojoj su
inače zimi, a sve kako bi izbjegle potpuno sušenje. Sve svoje funkcije svele su
na minimum, što znači da su aktivnosti
disanja lista, ploda i stabla svedene na
najmanju moguću mjeru. A kako je ljeto završilo blago i kišovito, voćke su se
opet potpuno aktivirale što znači da su
počele kretati u novu vegetaciju. Pupovi
koji su bili prisiljeni na mirovanje prolistali su a zaostali cvjetovi procvjetali.
Osim toga, ova godina je pokazala da
u našim uvjetima uzgoja ljetnu rezidbu
treba obavljati krajne oprezno jer pretjerani rez može prouzročiti ožegotine
na plodu i onemogućiti nastojanje biljaka da puste mladicu, list i cvijet. Inače,
stručno rečeno mirovanje voćaka uvjetuju biljni hormoni dormeni, od kojih su
najvažniji etilen i apscisna kiselina, koji
se i nakupljaju krajem vegetacije. Završi
li vegetacija rano u jesen, hormona koji
uzrokuju mirovanje ima manje. Čim se
hormoni pod utjecajem hladnoće razgrade, a temperature zraka porastu,
započinje novo vegetacijsko razdoblje.
znati da ovakav neravnomjeran razvitak
iscrpljuje i oslabljuje stablo, pa ono zahtijeva brižljivu njegu i dodatnu gnojidbu organskim i mineralnim gnojivima.
Osim toga, sada je pravo vrijeme za
jesensko-zimsku gnojidbu u kojoj koristimo formulacije NPK gnojiva s malim
postotkom dušika (N), ali i organska
peletirana gnojiva.
Kako pomoći voćkama?
Jedno je sigurno, pupovi koji su procvjetali za iduću godinu su izgubljeni.
Ali, bude li zahladilo, dio cvjetova ipak
se neće otvoriti, pa bi voćke usprkos
jesenskoj cvatnji sljedeće godine ipak
mogle dati mali urod. Međutim, treba
BROJ 88 • RUJAN / LISTOPAD 2013.
AKTIVPLUS
Novo u Hrvatskoj pošti Mostar
Paketska ambalaža
Polica AKTIV PLUS pruža sigurnu zaštitu od posljedica nesretnog
slučaja uz iznimno povoljnu godišnju premiju!
Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 10,00 KM:
— za slučaj smrti uslijed nezgode
5.000,00 KM
— za slučaj trajnog invaliditeta
10.000,00 KM
— za slučaj 100% trajnog invaliditeta
15.000,00 KM
— dnevna naknada za bolničko liječenje
10,00 KM
Odabirom uplate većeg iznosa godišnje premije i svote pokrića po
polici AKTIV PLUS bit će veće.
Dovoljno je da nas kontaktirate
telefonski ili da posjetite Vama
najbliže prodajno mjesto Croatia
osiguranja d.d. kako bismo Vam
aktivirali ovo iznimno povoljno i
korisno osiguranje.
U ponudi HP Mostar možete pronaći paketsku
ambalažu u pet različitih dimenzija:
Naziv artikla
Dimenzija (mm)
Paket S
230x150x90
Cijena (KM)
1,20
Paket M
300x200x100
1,70
Paket L
300x230x140
2,00
Paket XL
300x240x230
2,50
Paket XXL
480x300x200
3,00
www.post.ba
besplatni info telefon
080 088 088
www.croatiaosiguranje.ba
50
ZANIMLJIVOSTI
Talipot palma -cvate samo jedanput u životu
Toliput palma lat. Corypha
umbraculifera naraste do 25
metara visine. Listovi su joj
lepezasto razdijeljeni, okruglog
obrisa, promjera do 5 m. Lisna
peteljka je jako snažna, dugačka do 5 metara. Golemi listovi
se koriste kao zasloni i prekrivači za krovove. Ova palma ne bi
bila posebno interesantna da nema nešto neobično. Naime,
taliput palma cvate jedanput u životu, nakon otprilike 50-60
godina života. Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu. Broj
njenih cvjetova procjenjuje se na oko 10 milijuna. Iako niti
izdaleka svaki cvijet ne može dati plod, otprilike godinu dana
nakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 tone
plodova. Za to su biljci potrebne njene posljednje rezerve, te
nakon zriobe plodova ona odumire.
Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevno
Divovski bambus lat. Dendrocalamus giganteus, porijeklom iz jugoistočne Azije,
naraste do 35 m visine. Divovski bambus stvara najveće
vlati na svijetu i to rekordnom
brzinom. Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cm
dnevno. Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu, glatku površinu
te se vrlo sporo razgrađuju. To ih čini izuzetno omiljenima za
gradnju mostova, kuća i skela. Budući da su stabljike između
čvorova šuplje, prikladne su i za splavi, cijevi, glazbene instrumente i posude svake vrste. Kao skoro sve vrste bambusa
i ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakon
dozrijevanja plodova nadzemni dio odumire.
Drvo putnika- izvor vode za žedne putnike
Drvo putnika lat. Ravenala madagascariensis je jedno od
najomiljenijih
parkovnih
stabala, porijeklom s Madagaskara. Naziv ove biljke
povezan je s legendom prema
kojoj je ona putniku uvijek
predstavljala izvor svježe
pitke vode. Zaista, mnogo se
kišnice sakuplja u pazušcima
snažnih lisnih peteljki koje su
pri osnovi presjeka u obliku
slova U. No, da bi koristio tu vodu čovjek mora biti neposredno pred «umiranjem» od žeđi. Kišnica je, naime, puna odumrlih listova, ličinki kukaca i sličnih neprimamljivih stvari. I
tvrdnja da je lepeza listova u prirodi uvijek okrenuta u smjeru
sjever-jug, samo je pusta priča. Neobično snažni cvijetovi ne
mogu se sami otvoriti. Potrebna im je pomoć lemura, tipičnih
polumajmuna s Madagaskara koji za svoj trud budu obilno
nagrađeni nektarom.
Mirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića
Neobično drvo, latinskog
naziva Pandanus tectorius,
naraste do 10 m visine, sa
svjetlosivim prstenastim
stablom. Listovi su plavkastosivi, dugački i do 3 m, a
široki 5-10 cm. Muški i ženski cvatovi rastu na zasebnim biljkama. Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima ali
najčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja. Biljka
ima više naziva, a primjerice na Havajima je zovu «Hala».
Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim pacifičkim otocima osnovna živežna namirnica. Selekcijom je
dobiveno mnoštvo sorti. Nekima od njih nedostaje trnje na
listovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća plele košare i mreže. Osim plodova, biljka se koristila i u druge
svrhe. Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kao
sredstvo za mamljenje mladića.
Luk u brojkama
Prema podacima FAO, luk se u svijetu uzgaja na oko 2400
tisuća hektara, s prosječnim prinosom od 17,2 t/ha. U Europi
se uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosom
od 17,0 t/ha. Po površinama najviše je zastupljen u Rusiji,
Ukrajini i Poljskoj, a najveće prinose po ha imaju Nizozemska
(39,1 t/ha), Španjolska (41,0 t/ha) i Italija (28,2 t/ha). U Hrvatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha, s prosječnim prinosom
od 7,6 t/ha.
Nematode - vrlo brojne, ali i različite
Smatra se da poslije kukaca nematode predstavljaju
najbrojniju grupu životinja
(oko 800.000 vrsta). Nematode naseljavaju sve životne
sredine; počev od vode, uključujući i najveće morske dubine, zemljišta, biljke, životinje i čovjeka. Različitog su oblika ali
i veličine. Najmanjom nematodom smatra se vrsta Trichoderma minuta koja živi u moru i čija duljina iznosi 82 mikrona.
Neke parazitne vrsta kod životinja su vrlo dugačke (npr.
Ascaris 30-40 cm; Dracunculus medinensis 120 cm).Najduljom nematodom smatra se vrsta Placentonema gigantissima, koja je parazit placente kitova i dugačka je 8 metara.
Inače, za poljoprivredu vrlo bitne tzv. fitoparazitne nematode
spadaju u grupu najsitnijih.
BROJ 88 • RUJAN / LISTOPAD 2013.
KLUB
WEB SHOP
SJEMENARNA
nas vodi
ra
e
n
rt
a
p
ih
n
v
lo
s
o
p
i
aca
Zadovoljstvo naših kup poslovanja, zato smo odlučili
šeg
na svim područjima na titi web shop i tako
vlas
od ove godine otvoriti
ti ugodnost
ći
u
g
o
m
o
iH
B
le
je
ci
ju
doma.
kupcima na teritori
g
to
ti
s
la
v
ti
s
o
n
b
o
d
u
da iz
kupovine naših proizvo
Sjemenarna web shop Vam nudi:
• Preglednu strukturu ponude i proizvoda,
NOVO!
Web Shop
• Jednostavno naručivanje,
• Sigurno plaćanje
(plaćanje prilikom preuzimanja robe/isporuke robe),
• Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH
(minimalna narudžba 60 KM)
opa
h
s
b
e
w
o
k
re
p
ti
a
v
o
p
u
ok
Sve detalje o tome kak i - shop.sjemenarna.com
nic
potražite na našoj stra
Želimo Vam ugodnu kupovinu!!!
info@sjemenarna.com
www.sjemenarna.com
NPK 3:3:3+2Mg+11SO3+5Fe
Prirodno organsko gnojivo sa željezom

Ovdje - Sjemenarna

Fojnička škrinja broj 6

Obavijest - tmd

Glas Budinščine br. 7 - Općina Budinščina Online

Biti žena - Hortus Mentis

Fojnička škrinja broj 24

- Bugenvila

ovdje - Sjemenarna

Sensa, 9.2013.

oprema i preparati za salone, wellness i spa centre i

Katalog 3.cdr

pdf