Bosnia andhHerzegovina’s C oice Green Garden • broj 94 • listopad 2014. • godina XV - Sadnja ukrasnog drveća - Zaštita krizantema - Uzgoj matovilca - Jesenska obrada tla u voćnjacima - Pregled pčelinjih zajednica u jesen info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com BRZO, JEDNOSTAVNO I BESPLATNO DO POGODNOSTI! 1. KORAK 2. KORAK 3. KORAK Ispunite bodovnu pristupnicu vjerodostojnim podacima Preuzmite Vašu privremenu bodovnu karticu Prikupljajte bodove i koristite raspoloživi iznos u KM Ako već imate magnetnu karticu Kluba Green Garden, odmah možete početi s prikupljanjem bodova! TABLICA BODOVANJA *tablica boniteta može biti varijabilna kroz bonitetna razdoblja *proizvodi označeni kao akcijski/ sniženi ili pojedini posebno označeni proizvodi ne podliježu obračunu bodova POTROŠENIH 5 KM = PRIKUPLJEN 1 BOD Vrijeme trajanja bonitetnih razdoblja: od 01. 10. do 31. 03. od 01. 04. do 30. 09. Riječ urednika Editor’s word Iza nas je kišovito i ne baš toplo ljeto tijekom kojega su radovi u vrtovima, voćnjacima i vinogradima svedeni na minimum. Početkom jeseni u vinogradima je započela berba grožđa, u voćnjacima berba jabuka, krušaka i drugih voćnih vrsta, a u vrtovima sjetva i sadnja mnogih povrtnih kultura. Tako, sukladno kalendarskom periodu godine i ovaj broj glasila donosi mnoštvo zanimljivih priloga koji obrađuju tematiku vezanu za jesenski period. Svakako, jesen je vrijeme sadnje različitog ukrasnog drveća koje će početkom proljeća pokazati svu raskoš boja i mirisa. Od proizvođača krizantema svakodnevno dobivamo upite vezane za zaštitu krizantema od uzročnika bolesti, tako da smo za njih pripremili poseban prilog o toj problematici. Za ljubitelje povrća pripremili smo nekoliko zanimljivih priloga od kojih izdvajamo prilog o matovilcu, luku i ozimom češnjaku. Ni voćari nisu ostali uskraćeni za svoj dio stranica u ovom broju glasila, tako da i oni mogu saznati nešto više o suzbijanju paunova oka-opasne bolesti maslina, te o jesenskoj obradi tla u voćnjacima. Stranice posvećene pčelarstvu također donose aktualnosti koje provode pčelari u svojim pčelinjacima početkom jeseni. Ovo je samo dio od onoga što možete pronaći u ovom broju našeg ali i Vašeg glasila. Stoga, Vam preporučujemo da detaljno pročitate sve priloge ovog broja glasila Green Garden. Uredništvo Behind us is a rainy and not very hot summer during which all activities in gardens, orchards and vineyards were minimized. At the beginning of autumn in the vineyards began vintage, in orchards harvest of apples, pears and other fruits, and in gardens sowing and planting of different vegetable crops. So, according to a calendar period of year, this issue of Green Garden brings you many interesting articles about autumn season in garden. By all means, autumn is the right time for planting different ornamental trees that will show all their richness of colour and smell in the beginning of spring. From the producers of chrysanthemums on a daily basis we get inquiries related to the protection of chrysanthemums from diseases, so we prepared a special article for them about this issue. For vegetable lovers we prepared a few interesting articles like articles about lamb’s lettuce, onion and winter garlic. We didn’t forget fruit growers so we have several articles from which they can learn more about suppression of peacock spot (Cycloconium oleaginum) – dangerous disease on olives, and autumn tillage in orchards. Pages dedicated to bee keepers also provide you insight in activities in apiaries in autumn. And this is only a part of everything that you can find in this issue of our and your Green Garden newsletter. So, we recommend that you read carefully all articles in this issue of Green Garden. Editor’s office Sadržaj Cvjetno šarenilo ispod stabla............................ 4 Jesen - idealno doba za sadnju ukrasnog drveća ................................................. 5 Rana zaštita lišća krizantema od bijele hrđe i pjegavosti....................................... 6 Svilenkaste perjanice pampas trave ...............10 Ljekoviti crveni plodovi .....................................12 Jesenska sadnja luka ........................................14 Matovilac - idealna zimska salata ..................16 Jesenska sjetva povrća.....................................20 Jesenska sadnja češnjaka ................................ 22 Jesen u znaku zimnice ..................................... 24 Jesenska obrada tla u voćnjacima ..................26 Kupina - sve traženija u Hercegovini .............30 Novosti, obavijesti, najave!!! Dolazak jeseni na izgled ne donosi mnogo radova u vrtu, ali zapravo, ima mnogo stvari i sitnica koje treba uraditi kako bi Vaš vrt na proljeće zasjao u punom sjaju. Što sve možete i trebate uraditi tijekom jesenje sezone pročitajte u nastavku. A sve potrebno za jesenje radove pronađite u Sjemenarna Agrocentrima uz razne popust i pogodnosti koje imate kao član kluba Green Garden. Uživajte u bogatom sadržaju našeg glasila. Kako postati član kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član: jednostavno – preuzmite pristupnicu, ispunite i pošaljite/ dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici. Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM, a članstvo Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima. Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mail: greengarden.glasilo@sjemenarna.com Kako suzbijati lišajeve na voćkama? ............. 32 Zaštita masline od paunova oka ....................34 Berba plodova jabuke ......................................36 Pitanja i odgovori .............................................38 Kako se riješiti krtica? ......................................39 Suzbijanje miševa i štakora ............................40 Pregled zajednica u jesen ................................44 Radovi u pčelinjaku tijekom listopada ..........46 Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA d.o.o. Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiH Tel.: + 387 (39) 700 000; Fax: + 387 (39) 706 572; info@sjemenarna.com greengarden.glasilo@sjemenarna.com www.sjemenarna.com Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Ivana Markota, Ivan Perić, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko, Velimir Lasić Marketing: Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec. Andrea Šaravanja, mr. oec. Lektor: Blanka Kraljević, prof. Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet. 4 Cvjetno šarenilo ispod stabla U podnožju stabala tlo je najčešće golo. U najboljem slučaju ispod krošnje stabla raste trava. Postoji mnogo biljaka koje dobro podnose sjenu, pa se mogu saditi ispod krošanja, a cijeli je posao lakši nego što mislite. Darko Kantoci, dipl. ing. Veličina korijena i krošnje Nisu sva stabla jednaka u pogledu veličine i utjecaja korijena na biljke koje rastu na površini. Ovisno o razgranatosti korijena razlikujemo nekoliko tipova: stabla s dubinskim korijenom, stabla s plitkim korijenom i stabla sa srcastim korijenom. Stabla ispod kojih dobro uspijevaju visoke cvjetnice, grmovi, trave i paprati su: glog, ukrasna jabuka, paulovnija, kruška i oskoruša. Stabla ispod kojih teško uspijevaju druge biljke su: javor, mliječ, breza, orah, lipa i brijest. Visoke cvjetnice i manji grmovi u pravilu dobro uspijevaju ispod stabala s dubinskim korijenjem. Takva stabla razvijaju jedan ili više korijena koji rastu okomito u dubinu pa se manje šire na površini. Međutim, neka stabla s dubinskim korijenom ipak stvaraju probleme. Orah, na primjer, razvija i dodatno plitko korijenje s gustom mrežom sporednog korijenja na površini. Podnožje nekih stabala s plitkim korijenjem kao što je smreka na vlažnim tlima je prikladnije za sadnju biljaka nego što se misli. Na takvom mjestu mogu se posaditi biljke koje podnose kisela tla kao što je kanadski drijen (Cornus canadensis), srdašce (Dicentra) ili krespin (Epimedium). Ove biljke najbolje podnose kiseli humus smrekinih iglica. Treći tip je srcasti korijenov sustav. Sastoji se od glavnog korijenja koje raste na sve strane. Javor ili lipa pripadaju u ovu skupinu i na površini imaju gust korijenski sustav. Unatoč tome, ispod stabla jabuke koju također ubrajamo u ovu skupinu, mogu se saditi biljke. U podnožju visokih stabala najbolje se osjećaju one biljke čije je prirodno stanište polusjena uz rub šuma. Šarena gredica može se izvesti od ovih cvjetnica: iglica (Geranium macrorrhizum), jesenska šumarica (Anemone japonica) i naprstak (Digitalis purpurea). Dekorativno zelenilo sastoji se od zimske papratnjače (Polystichum aculeatum) i šumskog šaša (Carex sylvatica). Ispod guste krošnje medvjeđe lijeske (Corylus colurna) uspješno raste habulica (Cimcifuga), astilba (Astilbe) i bergenija (Bergenia). Vrlo dobri susjed im je otporni pokrivač tla, mali zimzelen (Vinca minor). Za suha i sjenovita mjesta ispod stabala prikladna je vrkuta (Alchemilla mollis) i liriopa (Liriope muscari). Ispod stabala na vlažnom glinastom tlu dobro uspijevaju: žuta mrtva kopriva (Lamiastrum galeobdolon), tricirtis (Tricyrtis hirta) i smilacina (Smilacina racemosa). Uređenje gredice pod stablom Za uređenje gredice pod stablom plitkog korijena treba voditi računa o nekoliko stvari. • Prvo odstranite svu travu i korov pa oprezno razrahlite tlo. Tako ćete ustanoviti na kojim mjestima ima manje korijenja. Budite oprezni kako ne biste oštetili korijen stabla. • Praznine koje ste našli pripremajući tlo označite kolčićima. • Kako biste dobili potrebnu dubinu tla, dodajte sloj zrelog komposta debljine oko 10 cm. Kompost sadrži potrebna hranjiva i poboljšava strukturu tla. • Biljke posadite u sloj komposta na označenim mjestima i obilno ih zalijte. Nakon sadnje dobro je gredicu prekriti malčem kako bi se smanjilo isušivanje. Članak preuzet iz Gospodarskog lista BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014. 5 Jesen - idealno doba za sadnju ukrasnog drveća Matea Pehar, dipl. ing. U krasna drveća su višegodišnje biljke koje dugi niz godina ostaju na jednom te istom mjestu. Izrazito ih je teško mijenjati i oblikovati što znači da prilikom planiranja svog životnog prostora, projektiranju vrta moramo posvetiti punu pozornost. Iako se u našim vrtnim centrima uglavnom susreće nekoliko uobičajenih vrsta drveća, nemojte se odmah odlučiti za odabir, jer uz malo truda uvijek možete pronaći ono što će vašem vrtu puno više odgovarati. Jer treba znati kako se drveće prvenstveno nameće svojom krošnjom, kako ono svoju raskošnost pokazuje tek nakon nekoliko godina, kada na najljepši mogući način ukrašava, unosi živost i što je najvažnije popunjava volumen vašeg ukrasnog vrta. Izbor i kupnja ukrasnog drveća Odlučili ste u svom vrtu posaditi ukrasno drvo i već ste stigli u vrtni centar. Međutim, nemojte se lakomisleno odlučiti na kupnju a da se prethodno ne posavjetujete sa stručnim osobljem. Jer, često se događa da kod nabave sadnice ukrasnog drveća prvenstveno gledamo na cijenu, pri tom ne vodeći računa o biološkim osobinama i uvjetima koje je neophodno osigurati, a sve kako bi ukrasno drvo u našem vrtu zasjalo u svom najljepšem sjaju. Tako nerijetko možemo uočiti vidno održavani vrt u kome raste zakržljalo drvo kome ne odgovaraju karakteristike tj. svojstva tla ili je pak u mediteranskim BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014. Danas gotovo da i ne postoji vrt u kome ne raste nekoliko vrsta ukrasnih drveća. Međutim, koje vrste odabrati i kako ih uklopiti u postojeći pejzaž nije nimalo laka odluka. Naime, u tom pogledu svaka pogreška se skupo plaća i što je najvažnije teško ispravlja. vrtovima posađeno drvo koje uspješno raste samo u sjevernijim, kontinentalnim područjima naše zemlje. A drvo posađeno u neodgovarajuće tlo ili drvo koje raste u neadekvatnim klimatskim uvjetima nikada neće doživjeti svoju punu raskošnost iz razloga što u takvim uvjetima uzgoja ono isključivo vegetira i samo je pitanje dana kada će se konačno i osušiti. Drugim riječima, svaka biljna vrsta ima određene zahtjeve prema tlu i položaju, te se sukladno tomu prema vladajućim uvjetima u našem vrtu moramo odlučiti za onu biljnu vrstu kojoj takvi uvjeti najviše i odgovaraju. Najčešće vrste ukrasnih drveća Ukoliko smo ljubitelji drveća s obojenim lišćem tada su za nas idealne vrste poput javora čijih je vrsta uistinu mnogo. Pojedine su izrazito visoke (Acer platanoides «Crimson King» visina stabla 7 m, promjer krošnje 4 m, vatrenocrvena boja listova), dok su druge opet izrazito grmolikog rasta (Acer palmatum «Atropurpureum» visina 2-3 m, promjer krošnje 3 m, tamnocrvena boja lista). Osim toga, tu je i bagrem koji dobro uspijeva na umjereno sjenovitom položaju, premda na sunčanom položaju lišće poprima znakovitu zlatnožuto boju (Robinia pseudoacacia «Frisia» visina 5 m, promjer krošnje 4 m, boja lista zlatnožuta). Ali, osim javora kod nas su dosta česta i drveća s neobičnim oblikom krošnje, poput katalpe. Katalpa je pogodna i za manje vrtove iz razloga što ne zauzima veliku površinu (Catalpa bignoniodes «Nana» visina stabla 4 m, promjer krošnje 3 m, kuglasta krošnja). Ipak, ljubitelji ukrasnih vrtova ponekad traže izrazito cvjetno-dekorativne vrste drveća od kojih je magnolija najomiljenija. Ima ih različitih vrsta, od onih grmolikih (Magnolia stellata visina 1-2 m, promjer krošnje 2 m, bijeli zvjezdasti cvijet) do visokostablašica (Magnolia x soulangiana visina 3-5 m, promjer krošnje 2-3 m, blijedoružičasti krupni cvijet). Osim navedenih vrsta u našem podneblju često ukrasno drvo je i japanska trešnja (Prunus serrulata «Kanzan» visina stabla 4 m, promjer 3 m, dvostruki ružičasti cvijet) kao i judino drvo (Cercis siliqastrum visina 5 m, promjer krošnje 2 m, ružičasta boja cvjeta). Dakle, uočljivo je kako u ovom pogledu doista postoji veliki broj različitih vrsta ukrasnih drveća. Stoga je razumljivo kako njihov odabir nije nimalo lagan, što znači da taj krucijalni izbor nipošto ne prepuštate slučaju. A u pogledu stručnog savjeta mi smo vam uvijek na usluzi... 6 RANA ZAŠTITA LIŠĆA KRIZANTEMA OD BIJELE HRĐE I PJEGAVOSTI Krizantemu napada veći broj uzročnika biljnih bolesti ali veći značaj imaju bijela hrđa i crna pjegavost. Od ovih bolesti može potpuno nastradati nasad krizantema. Mr. sc. Milorad Šubić, dipl. ing. agr. Bijela hrđa Ekonomski najštetnija i najčešća gljivična bolest nadzemnih organa krizantema je bijela hrđa (Puccinia horiana). Osim u Japanu i Kini sve do 1960-ih godina bijela hrđa nije bila poznata pri uzgoju krizantema. Brodom je zaraženim biljkama prenesena 1960. godine u karantensko područje SAD-a gdje je obavljena uspješna eradikacija (iskorjenjivanje), a već 1963. je primijećena u Engleskoj na krizantemama porijeklom iz Japana. Do kraja 1970-ih godina bolest se proširila u većinu europskih zemalja s proizvodnjom najomiljenijeg rezanog cvijeća. U Hrvatskoj se bijela hrđa prvi put pojavila 1975. godine u okolici Zagreba, pa je nakon toga uzgoj krizantema postao nezamisliv bez kemijske zaštite fungicidima. U relativno kratkom razdoblju, za vrlo vlažnih meteoroloških uvjeta, bijela hrđa može potpuno uništiti osjetljive kultivare krizantema. Pojavljuje se svake proizvodne sezone različitim intenzitetom, a godine s natprosječno vlažnim ljetom često ostaju zapamćene po epifitociji ove gljivične bolesti. Kasne ljetne kiše tijekom kolovoza i rujanske razlike u temperaturi zraka između toplijih dana s hladnim noćima pogoduje dugotrajnom vlaženju biljnih organa rosom. Stoga većina tržnih proizvođača krizantema provodi redovita tjedna tretiranja protiv bijele hrđe, ali uspjeh nije uvijek zadovoljavajući. Bijelom hrđom mogu biti zaraženi svi dijelovi krizanteme, ali je najosjetljivije mlado lišće. Na gornjoj strani oboljelih listova, između lisnih žila, prvo se pojavljuju male svjetlozelene ili žućkaste pjege promjera svega 1 – 5 mm. Tkivo pjega može biti malo „udubljeno“ (konkavno), a boja se vremenom mijenja u smeđu (zbog nekroze ili odumiranja tkiva unutar pjega). Može ih biti nekoliko, ali ubrzo se njihov broj povećava pa se međusobno spajaju. S njihove donje strane se razvijaju tipične bradavičaste ružičasto-bijele izrasline (sorusi ili pustule), veličine 0,5 – 3 mm, po čemu je bolest dobila ime. Jače napadnuto lišće se kvrči, vene i otpada, a na zaraženim su biljkama cvatovi sitniji. Napadnute biljke imaju smanjenu tržnu vrijednost, a ranija pojava bolesti na biljkama je značajno štetnija. Zabilježene su potpune štete na krizantemama u stakleničkom uzgoju. Zaštita Strategija zaštite krizantema od bijele hrđe temelji se na korištenju zdravstveno ispravnog ishodišnog materijala (prijesadnice porijeklom iz nezaraženih matičnih biljaka), uzgoju manje osjetljivih ili otpornijih kultivara i redovitoj kemijskoj zaštiti u kritičnom razdoblju rasta i razvoja krizantema. Međunarodna i unutarnja trgovina latentno zaraženim prijesadnicama i biljkama krizantema te kontaminiranom ambalažom je osnovni način širenja i izvor zaraze bijele hrđe. Ova bolest je još uvijek značajan karantenski patogen za SAD i Australiju, te se provode intenzivne preventivne mjere radi sprječavanja unosa bolesti u proizvodna područja krizantema. Naši tržni proizvođači krizantema često kupuju prijesadnice porijeklom iz zemalja gdje je bolest već duže vrijeme udomaćena, te se endemično razvija (pr. Nizozemska, Italija). Moguće je prijesadnice već prije sadnje preventivno potapati u fungicidnu otopinu (pr. Dithane M-45, Tilt EC) ili provoditi termoterapiju potapanjem u toplu vodu 45 ˚C u trajanju 8 sati ili 35 ˚C u trajanju 48 sati. Tijekom vegetacije se biljke pažljivo pregledavaju na simptome bijele hrđe. Redovito se provodi program preventivBROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014. 7 nih, kurativnih i eradikativnih tretiranja, koji započinje obavezno prije zamračivanja. U svijetu i kod nas je istražena djelotvornost mnogobrojnih fungicida na bijelu hrđu krizantema, među kojima ističemo maneb, cineb, mankozeb, klortalonit, oksikarboksin, triadimefon, triadimenol, triforin, propikonazol, bitertanol, penkonazol, heksakonazol, miklobutanil, azoksistrobin. U Hrvatskoj se često protiv bijele hrđe preporučuju površinske i sistemične djelatne tvari (mankozeb, cineb, triforin, bitertanol i ciprokonazol). Prskanja treba obavljati temeljito, a prve zaražene listove otrgnuti i spaliti. Ipak, zbog intenzivne i jednolične uporabe fungicida iz skupine inhibitora biosinteze ergosterola (IBE) i strobilurina početkom novog milenija se pojavljuju rezistentni ili otporni patotipovi bijele hrđe krizantema. Uvozom latentno inficiranih prijesadnica krizantema moguća je introdukcija otpornih patotipova bolesti na fungicide. Stoga smo tijekom 2005. i 2006. godine provodili poljski mikropokus istraživanja učinkovitosti različitih skupina fungicida na bijelu hrđu krizantema u Međimurju (Gospodarska škola Čakovec). Korišteni su pripravci iz različitih kemijskih skupina: površinski ditiokarbamati (Dithane), inhibitori biosinteze ergosterola (IBE) (Baycor 300, Alto 320 SC, Anvil SC, Systhane 12E, Tilt 250 EC, Folicur 250 EW, Artea EC, Saprol – N), strobilurini (Quadris KS, Stroby DF, Cabrio Top DF, Zato WG, Sphere EC, Amistar Xtra) i Daconil 720 SC. Jača pojava znakova bolesti tih je godina u pokusu uočena tek krajem rujna. Značajno bolja učinkovitost je dobivena na dijelovima pokusa koji su prskani pripravcima: Stroby DF, Cabrio Top DF, Amistar Xtra, Systhane 12E EC, Alto 320 SC, Quadris SC, Artea EC, Anvil – 5 SC i Zato WG (djelotvornost veća od 95 %). Djelotvornost veća od 90 % je očitana na dijelovima pokusa tretiranim pripravcima Sphere, Baymat (Baycor) i Tilt. Nezadovoljavajuća djelotvornost je dobivena primjenom djelatnih tvari triforin (Saprol-N) i tebukonazol (Folicur 250 EW). Iskustva iz provedenog pokusa potvrđuju ispravnost propisanih koncentracija (%) samo u slučaju utroška vrlo velike količine škropiva na BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014. jedinicu površine (1900 – 2500 lit./ ha). Ove sezone već u ranijim stadijima razvoja krizantema (već tijekom mjeseca srpnja) barem jednom preporučujemo primijeniti kombinirane fungicide koji sadrže djelatnu tvar ciprokonazol, pr.Amistar Xtra SC (0,08%) ili Sphere 535 SC (0,035 %). Crna pjegavost Osim ovogodišnje pojave vrlo rane bijele hrđe, u prosječnim sezonama se krajem srpnja ili početkom kolovoza pojavljuju znakovi pjegavosti lišća krizantema, a pritom razlikujemo dvije vrste: koncentrična ili crna pjegavost (Alternaria chrysanthemi) i smeđa pjegavost (Septoria chrysanthemi). Ove se bolesti prepoznaju po promjenama na starijem lišću. S rubova lišća razvijaju se okruglaste, tamnije pjege promjera do 1 cm. Brzo se prošire, međusobno se spajaju i mogu oštetiti više od 50 % površine lista, pa tada uzrokuju lisnu palež. Uzročnik crne pjegavosti izlučuje i tzv. alternarija toksin, pa tkivo lišća uz pjege požuti. Unutar takvih pjega ssee nvide tamniji konvi, centrični krugovi, po čemu je ova bolest dobila ime. Kod septoriae su lisne pjege smeđe boje u čijem tkivu nastaju tamne točkice – plodišta (piknidi) uzročnika bolesti! Epidemiološki, razmjere ovi poremećaji poprimaju u potpuno drukčijim klimatskim uvjetima u odnosu na bijelu hrđu. Pjegavost više „voli“ vrlo topla ili vruća razdoblja s malo oborina, s temperaturama zraka većim od 28 ˚C, te povišene jutarnje vrijednosti relativne vlage zraka (više od 85 %) uz kondenzaciju na površini lišća. Ako se ne poduzmu pravilne preventivne mjere protiv ove bolesti, a infekcijski potencijal ojača, mogu nastati izravna oštećenja cvjetnih glavica (tzv.crna palež cvjetnih pupova). Snažniji razvoj crne ili smeđe pjegavosti krizantema je moguć u vrijeme intenzivnog rasta krizantema (prva polovica kolovoza), ukoliko uz manju količinu oborina najviše dnevne temperature porastu na 30 ˚C. Suzbijanje Za suzbijanje pjegavosti preporučujemo kombinaciju površinskih organskih fungicida Antracol WP ili Polyram DF (0,25 %)+dikarboksimid Kidan SC (0,25%). Novijim je pokusima također potvrđena vrlo visoka djelotvornost pripravka Daconil 720 SC (0,18 %) u kombinaciji s pojedinačnim djelatnim tvarima iz skupine strobilurina (pr. Quadris SC, Stroby DF ili Zato WG). DIAVOLINA prah za dimnjake Jednostavno i bez prljanja .9dz<AEFB9Cư=GH=L prodisati ,FNJKTLJVOJUBWBB JTUJQFJOBVHMKFOJESWB 5BKOBQSBIB%JBWPMJOB4QB[[BDBNJOPKFVLFNJKTLPKSFBLDJKJ LPKBTFBLUJWJSBLBEBQSPJ[WPEEP FVEPEJSTBUPQMPUPN VHMKFOBSB[WJKBKVJUBLPQBSVLPKBPENBIPTMPCB BEJNOKBL UFOFNBQPUSFCF[BGJ[JLJNSVOJNVLMBOKBOKFNB F ;BQFJQFJOBESWBJMJLBNJOF 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH $JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL ,".*/**1&*/" 7345"(03*7" Veliki izbor kamina i peći na čvrsta goriva 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH $JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL 10 Svilenkaste perjanice pampas trave Slobodno možemo reći kako je Cortaderia selloana ili pampas trava najomiljenija i najraširenija ukrasna trava u cijelom svijetu. Potječe iz Argentine, Brazila i Urugvaja gdje prirodno raste na prostranim travnatim ravnicama zvanima pampas po kojima je uostalom i dobila ime. Ukoliko ih posadimo preblizu dolazi do razvoja gljivičnih oboljenja te uskoro i propadanja cijelih biljaka. Pored toga, buseni se već nakon nekoliko godina počinju jedni s drugima boriti za prostor uslijed čega lagano kržljaju. Stoga pri sadnji pampas trave (Cortaderia), običnog trsta (Arundo) i kineskog rogoza (Miscanthus) planirajte jedan kvadratni metar po biljci. Ukoliko, pak, pampas travu imate već posađenu usred svoje tratine pravo je vrijeme da velike prekasne svilenkaste cvatove nalik na perjanice orežete za sušenje kako bi njima tijekom zime ukrasili unutrašnjost svoga doma. Na taj način ćete i u zimsku monotoniju svog doma unijeti dah proljetne živosti. Matea Pehar, dipl. ing. P osljednjih godina aktivno se sadi i u našim krajevima gdje obično zauzima dominantna mjesta uz bazene i ostale vodene površine. Isto tako, česta je i u obiteljskim vrtovima gdje živopisne perjanice ove trave prosto dominiraju prostorom. Posebice je dobra za vruću hercegovačku klimu iz razloga što veoma dobro trpi sušu pa je valja zalijevati samo za najgorih ljetnih vrućina. Nije izbirljiva ni prema tlu pa dobro uspijeva i na suhim, pjeskovitim tlima siromašnim hranjivim tvarima. Dakle, riječ je o žilavoj i izdržljivoj travi koja brzo raste i u lošijim uvjetima uzgoja a na minimum njege višestruko uzvraća. Ne sadite pregusto Prilikom sadnje pampas ali i ostalih ukrasnih trava koje se snažno šire moramo voditi računa i o gustini sadnje. BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014. Bosnia andhHerzegovina’s C oice MULTISTOP ULTRAZVUČNI RASTJERIVAČ Rastjerajte sve štetočine jednim potezom! 9 Protiv muha 9 Protiv komaraca 9 9 9 9 Protiv paukova 9 Protiv mrava 9 Protiv osa 9 Protiv raznih insekata 9 Protiv ostalih MultiStop ultrazvučni rastjerivač radi na principu dvije tehnologije: ultrazvučne i elektromagnetske. Kombinacija ovih tehnologija je učinkovita u rastjerivanju miševa, štakora, komaraca, muha, paukova, mravi, žohara, osa i ostalih letećih i gmižućih štetočina. Ultrazvučni valovi su nečujni za ljudsko uho, a štetočinama stvaraju nelagodu. 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH $JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL 12 Ljekoviti crveni plodovi Drijen je grm ili nisko drvo visine 5-7 metara, koji nastanjuje suhe listopadne šume i sunčane kamenite obronke. Stoga je redoviti pratilac hercegovačkih terena a rujan je idealan mjesec za prikupljanje njegovih sočnih i zdravih bobica Mladen Karačić, dipl. ing. S tariji naraštaji su znali cijeniti prirodu te su stoga i često boravili u njoj skupljajući plodove divljeg voća. Zato, ukoliko ne želite ljenčariti zaputite se u prirodu koja pruža idealan šoping-sve u izobilju a ipak besplatno. I ne samo to, jer upravo se na našim kamenitim obroncima krije neiskorišteno bogatstvo koje se ogleda u plodovima samoniklih biljnih vrsta. Svakako, nezaobilazan je i drijen čiji se plodovi koriste za spravljanje sokova, čajeva i vrlo ukusnih pekmeza. Osim toga, plodove drenjine možete jesti i svježe. Na taj način u potpunosti možemo iskoristiti i sve vrijedne sastojke ovih zdravih plodova. Zanimljiv je i podatak da drijen sadržava više C vitamina od limuna a posebno se preporuča osobama s «problematičnim» želucom i crijevima. Pored toga, u prošlosti se redovito koristio i u borbi protiv mučnine. Vjesnik proljeća U prirodi se drijen vrlo rano aktivira, u pojedinim godinama već početkom veljače. Zbog svog kratkog zimskog sna posebno su ga cijenili ljubitelji proljeća koji su početkom siječnja otkidali nekoliko grana drijena. Otkinute grane su stavljane u vaze kako bi se na sobnoj temperaturi pupoljci što brže otvorili i donijeli dašak proljeća u kućne prosto- rije. Iz toga se najbolje može zaključiti kako su naši preci duboko poštivali i cijenili svoju prirodnu okolicu. Međutim, slični primjeri mogu se pronaći i u drugim europskim krajevima gdje je drijen zauzimao središnje mjesto raskošnih vladarskih vrtova. Znameniti Goethe je čak formirao živicu od drijena a koja i dan danas krasi vrt njegovih potomaka u rodnom gradu Weimaru. A glasoviti grčki liječnik Hipokrat iz 4. stoljeća prije Krista upotrebljavao je drijen za zaustavljanje proljeva i protiv dizenterije. Ovaj neponovljivi medicinski pisac je znao da prisutnost treslovine bitno utječe na ublažavanje navedenih te- goba. Hipokrat je preporučivao konzumiranje svježih plodova koji u početku imaju kiselo trpko meso dok poslije (kad postanu tamnocrvene) poprime slatkokiseli okus. Onima pak koji nisu bili ljubitelji svježih, zrelih drenjina preporučano je konzumiranje soka spravljenog od zrelih plodova a koji je vrlo slična okusa kao sok šipka. Kulinarski značaj Drijen ima veliki kulinarski značaj iz razloga što se koriste svježe i sušene drenjine i to prvenstveno za pripravljanje raznih sokova, mošta, sirupa i kisele juhe. Posebice su ukusni i hranjivi džem i pekmez koji se redovito lako prodaju na tržnicama. Osim toga, drenjine se koriste i za pripravljanje voćnih vina, likera, kao i začina za jela od mesa i ribe. U nekim se oblastima čak iz plodova drijena peče i rakija, dok se listovi koriste za spravljanje čajeva. U Italiji se plodovi skupljaju nepotpuno zreli i konzerviraju uz dodatak komorača te se na taj način koriste slično kao i masline. A u Hercegovini barem žilavo drvo drijena nije problem pronaći. Ta nalazimo ga već u okolici gradova pa sve do vrhova planina gdje najčešće zauzima osunčana mjesta i to čak pri 1300 metara nadmorske visine. Stoga, izvadite ruke iz džepova te krenite u prirodu jer jesen je idealna za prikupljanje sočnih i zdravih plodova drijena. BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014. 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH $JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL 14 Jesenska sadnja luka U ovom razdoblju u hercegovačkim vrtovima nema mirovanja. Kako bi i bilo kada je vrijeme sadnje luka, povrtne kulture koja je vrlo otporna na niske temperature. Osim toga, svima su nam poznata njegova ljekovita svojstva zbog kojih bi se trebao proizvoditi u sklopu svakog obiteljskog povrtnjaka Ivica Doko, dipl. ing. su slatkastog okusa i prosječne težine 80-90 grama. Nije pogodan za dulje skladištenje. L uk je stekao status vrlo zdravog i ljekovitog povrća koje se tijekom cijele godine koristi kao mladi luk, mlada lukovica (luk srebrenac) i zrela lukovica. Osim toga, u prehrani se može koristiti na raznorazne načine: svjež ili konzerviran, kao temeljna namirnica ili kao dodatak jelima. S druge strane, narodna medicina luk smatra više nego korisnim povrćem koje se koristi kao lijek protiv crijevnih bolesti, odnosno, općenito bolesti koje izazivaju bakterije, zatim za poboljšanje rada srca, za reguliranje šećera u organizmu te kao oblog kod upalnih procesa i reumatizma. Ptujski crveni je najpoznatija slovenska sorta luka. Srednje kasna sorta. Glavica je plosnatog oblika s crveno-smeđim ovojnim ljuskama i crvenkastim mesnatim slojevima. Ljutog okusa i odlično se skladišti. Sadrži puno askorbinske kiseline, koja širi žile i otapa kolesterol. Primjeren je prije svega za gulaš i umake, ali i kao dodatak raznim salatama od povrća. Možemo ga uzgajati iz sjemena i iz lukovice koja često nije crvenkasta; tek kasnije meso dobije crvenu boju. Sturon je sorta luka čije se glavice mogu čuvati dulji vremenski period. Glavice imaju duguljasti oblik što je i osnovni razlog njegovog manjeg uzgoja. Pošto se u našim krajevima tradicionalno uzgajaju sorte s plosnatom glavicom (tzv. pogačari) izbija u drugi plan. Međutim, treba znati da se radi o također kvalitetnoj sorti za koju ima prostora na tržištu. Koju sortu luka odabrati? U poljoljekarnama se može pronaći nekoliko različitih sorti luka. Koju sortu odabrati, najčešće ovisi od vlastitih prohtjeva i obiteljskog jelovnika ali i samog djelatnika poljoljekarne. Ipak, kako bih vam olakšali izbor odgovarajuće sorte predočiti ćemo vam osnovne karakteristike najčešćih sorti luka koje se sade u ovom razdoblju. Holandski žuti (Stuttgarter) je najčešća sorta koja se odlikuje čvrstim plosnatim glavicima, slamnatožute boje, s dobro zatvorenim vrhom. Unutrašnjost glavice je bijele boje a prosječna težina glavica iznosi 80-100 grama. Sorta se odlikuje umjerenom ljutinom. Navedena sorta se svakako preporuča za sadnju u jesenskom razdoblju. Dobro spremljene glavice mogu se koristiti duži vremenski period. Majski srebrenjak je sorta koja se za ranu proizvodnju najviše uzgaja. Sorta je prepoznatljiva po bijelim plosnatim glavicama. Najviše se upotrebljava za pripremanje salata. Glavice Izborak predstavlja lučice krupnije kalibraže sorte Stuttgarter koji se uzgaja isključivo za korištenje u zelenom stanju. Zbog svojih karakteristika, uz jednu od gore navedenih sorti luka, redovito se uzgaja u obiteljskim vrtovima. U toplijim krajevima (južna Hercegovina) Izborak se može koristiti za konzumiranje već krajem prosinca. BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014. Ptujski crveni 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH $JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL 16 MATOVILAC idealna zimska salata Ivica Doko, dipl. ing. M atovilac je dvogodišnja biljka, koja se može uzgajati i kao jednogodišnja kultura. Kod matovilca se koristi rozeta prije nego se razvije cvjetna stabljika. Iako se smatra biljkom blagog klimata otporna je na niske temperature te može podnijeti i vrijednosti temperature od 15 oC ispod ništice. Matovilac nema velikih zahtijeva prema tlu. Najbolje mu odgovaraju drenirana vrtna tla s pH vrijednosti 5 do 7. Zbog dobre otpornosti prema niskim temperaturama, matovilac se najviše uzgaja u područjima kontinentalne klime. Relativno dobro podnosi uzgoj na istoj površini, a isto tako može se sijati iza krumpira, graha, ili soje. Matovilac nema velikih zahtijeva prema hranjivi- ma. Zbog plitkog korijenovog sistema koristi hranjiva iz površinskog sloja tla. Treba izbjegavati sjetvu na zaslanjenim tlima. Izbor kultivara za sjetvu Danas se uglavnom uzgajaju dva tipa matovilca. Prvi tip je raniji, velike rozete, bujnog i izduženog lišća svjetlije zelene boje i manje otpornosti na niske temperature. Drugi tip ima manju rozetu bogatiju lišćem. Listovi su tamnozeleni, čvršći i veće otpornosti na niske temperature. Sjetva matovilca obavlja se u dobro pripremljeno tlo. U obiteljskim vrtovima sjetva se obavlja omaške za razliku na proizvodnim površinama gdje se sjetva obavlja u redove na razmak 8-15 cm, na dubinu od 1 cm. U kontinentalnim područjima sjetva se obavlja od sre- dinom kolovoza di k l ddo sredine di lilistopada. t d Ranija sjetva omogućava berbu već od listopadu pa do prosinca, a kasnija od ožujka pa do travnja. Kod ranijih rokova sjetve potrebno je obaviti jedno do dva zalijevanja. Ostale agrotehničke mjere sastoje se od prihrane dušikom i redovita kontrole korova. Kasniji rokovi sjetve zahtijevaju i posebnu zaštitu tijekom zime koja se sastoji od prekrivanja gredica agrotekstilom, perforiranim Pe folijama ili uzgoj u niskim tunelima. U zaštićenim prostorima često se matovilac uzgaja iz presadnica Berba matovilca Matovilac se bere u fazi potpuno razvijene rozete prije pojave cvjetne stabljike. Berba se obavlja podrezivanjem «paranje» u zoni korijenova vrata tako da rozeta ostaje cijela.Berba jednog usjeva može trajati i do dva tjedna. Usjevi s gustim sklopom biljaka treba brati ranije iz razloga što donji listovi počinju žutjeti. Na velikim površinama berba se obavlja strojno, podrezivanjem neposredno ispod površine tla. Kod takve berbe nasad mora biti čist od korova. Nakon berbe matovilac se čisti pranjem u vodi. Pakira se u posebne kutije koje se prekrivaju folijom. • Matovilac se uzgaja u Europi od 17. stoljeća, a prva oplemenjivanja započinju koncem 19. stoljeća u Švicarskoj, Austriji i Njemačkoj. Novi kultivari su se iz tih područja proširili po čitavoj Europi. • Matovilac se najviše koristi kao svježa zimska salata. Često se kombinira s krumpirom, pa predstavlja kompletan obrok. Matovilacc ima veću prehrambenu vrijednost od salate, a eterična ulja daju muu specifičan prijatan okus. BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014. 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH $JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL JESTE LI POTPUNO OPREMLJENI? ŠUMARSKI PODSJETNIK! KOMPLET TURPIJA S TORBICOM Komplet turpija za oštrenje lanca na terenu, s pripadajućim držačima turpija i mjerkom za korekciju kuta oštrenja. Sve smješteno u praktičnu torbu. MULTIFUNKCIJSKI ALAT Multifunkcijski alat za jednostavne servisne poslove na terenu. Najvažniji alati uklopljeni u anatomski oblikovanu ručku po principu višedjelnog nožića. Praktično! MJERNE TRAKE NATEGAČE Šumarske mjerne trake. Samonamatajuće, lako se rastežu. U plastičnom ili metalnom kučištu. Nategače za naginjanje stabla iznad struka u predviđenom smjeru. Sa zakretnom kukom za okretanje trupaca. Od posebnih čeličnih legura. ULJE ZA IZRADU POGONSKOG GORIVA Motorno ulje na bazi mineralnih ulja, posebno razvijeno za motore. Odlična svojstva podmazivanja i izgaranja. Pogodno za sve dvotaktne motore. ULJE ZA PODMAZIVANJE LANCA Ulje na bazi kvalitetnih mineralnih ulja. Izvrsno podmazivanje. Nema zasmoljavanja niti kod dužeg skladištenja. KOMBINIRANI SPREMNIK GORIVA I ULJA ZA LANAC Kombinirani spremnik za gorivo i ulje za podmazivanje lanca. Moguća montaža inovativnog sustava za utakanje goriva bez prolijevanja, te nosača alata. KLIN ZA OBARANJE Klinovi za obaranje, plastični u više veličina. Otporni na udarce čak i na niskim temperaturama primjene. Neophodan alat za obaranje u kombinaciji sa sjekirama i čekićima. SJEKIRE Sjekire bogatog asortimana s prvorazrednim materijalima, solidne obrade i konstrukcijom koja štedi snagu. Za radove kresanja, cijepanja, obaranja i drugim radovima u drvetu. ČEKIĆ ZA CIJEPANJE SPREJEVI ZA ODRŽAVANJE Čekić za cijepanje, za srednje i teške radove. Posebno pogodan za cijepanje i obaranje klinom. Kovana glava čekića s pomoćnim produžetkom. Sprejevi za čišćenje i održavanje, za olakšano podmazivanje i uklanjanje nečistoće na terenu i u radionici. Pojednostavite izmjenu rezne garniture pomoću spreja! Sigurni u šumi - uz STIHL! Jesenska akcija motornih uređaja. STIHL motorne pile MS 170, MS 290 i MS 390 možete kupiti po akcijskim cijenama. Uz akcijske STIHL motorne pile dobivate koristan i vrijedan poklon STIHL zaštitna oprema za rad s motornom pilom. UZ svaku kupljenu STIHL motornu pilu poklon STIHL zaštitne rukavice sa zaštitom od presijecanja. Akcija traje od 15.09. do 15.10.2014. www.unikomerc.ba 20 Jesenska sjetva povrća Dolaskom jeseni radovi u povrtnjaku se ponovno intenziviraju jer prema kalendaru sjetve mogu se sijati ili saditi različite vrste povrća. Ali, ipak sve ovisi od vladajućih klimatskih prilika što najbolje pokazuje i ova godina Ivica Doko, dipl. ing. N ezapamćene padaline tijekom ljetnih mjeseci a posebno tijekom kolovoza i početkom rujna u velikoj su mjeri poremetile planove mnogih povrćara. Ipak, statistički podaci pokazuju da je za mjesec rujan karakteristično postupno normaliziranje klimatskih prilika. Pod tim podrazumjevamo nekoliko uzastopnih sunčanih i sušnih dana koji bi omogućili sjetvu i sadnju povrtnih kultura. Osim sjetve povrća, tijekom jeseni, većina povrtlara priprema zemlju za narednu sezonu. Pod tim podrazumjevamo gnojenje, odnosno, razbacivanje stajskog gnoja. Značaj ove operacije je utoliko veći ako se zna da stajski gnoj, osim što biljke opskrbljava hranjivim tvarima, u velikoj mjeri utječe i na popravljanje strukture tla. Stoga je na težim tlima koja se odlikuju slabim mikrobiološkim aktivnostima i potreba za stajskim gnojem veća. Međutim, ukoliko želimo maksimalno iskoristiti njegovu vrijednost nužno ga je odmah po razbacivanju ukopati tj. zaorati u tlo. Čak su i znanstvenici dokazali da stajski gnoj koji ostaje nezaštićen u vrtu za samo tri dana izgubi četvrtinu svoje vrijednosti. Dakle, kada smo pripremili tlo i ukoliko nam klimatske prilike to dozvoljavaju vrijeme treba iskoristiti za sjetvu, odnosno, sadnju povrća. Rokove sjetve trebamo poštivati jer o njima ovisi visina uroda, vodeći računa da u slučaju ekstremnih temperatura sjetvu povrća ipak možemo pomjeriti za deset do petnaest dana. Osim navedenih kultura obavlja se i sjetva blitve, rotkvice te sadnja prijesadnica artičoke, endivije, poriluka, raštike, ljutike-kozjaka i mlade kapule. Pored toga tijekom listopada obavlja se sadnja češnjaka čije je češnjeve prije same sadnje potrebno potopiti u otopinu fungicid – botriticida i to u trajanju od 10-15 minuta. Na taj način češnjak smo u startu zaštitili od truleži. Dubina sadnje češnjaka nije ista za jesensku i proljetnu populaciju. U jesen češnjak se sadi na 4-6 cm, a tijekom proljeća na 2-3 cm od razine tla. Za sadnju se uzimaju vanjski češnjevi s glavice češnjaka jer su krupniji i razvijeniji. Unutarnji češnjevi imaju tanji i slabiji ovojni listić, nejednaku krupnoću, pa se stoga ne postiže odgovarajući učinak. Za četvorni metar potrebno je posaditi 6-8 dekagrama češnjeva. Sjetva povrća u toplijim područjima VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (m2) VRIJEME SJETVE ZIMSKI ŠPINAT ZIMSKA SALATA MRKVA PERŠIN RADIČ MATOVILAC 3g 3g 4g 5g 8g 5g 01.09.-31.10. 01.09.-20.09. 01.09.-31.10. 01.09.-31.10. 01.09.-10.09. 10.10.-31.10. BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014. =LPDXYUWX Bosnia andhHerzegovina’s C oice U Green Garden širokoj ponudi sjemena pronađite razne vrste zimskih salata, radiča, matovilaca, endivija i mnogih drugih. 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH $JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL 22 Jesenska sadnja češnjaka Češnjak potječe iz središnje Azije, odakle se proširio po cijelom svijetu. Odavnina se upotrebljava kao lijek, a suvremena znanost to je i potvrdila. Nakon upotrebe češnjaka preko kože i dišnih organa izlučuje se alilsulfid, koji daje neugodan miris. Velimir Lasić, dipl. ing. Č ešnjak je kao i luk sličnih zahtjeva prema tlu i plodoredu. Uzgaja se iza okopavina koje su obilno gnojenje stajskim gnojem. Na istoj površini može se uzgajati svake 3-4 godine. Priprema tla za sadnju ista je kao i kod proizvodnje luka. Kako češnjak ima mali broj selekcioniranih sorti, za proizvodnju se koristi sadni materijal proizveden što bliže području uzgoja češnjaka. Kultivari i ekotipovi Prosječna masa lukovice naših domaćih ekotipova obično je 30 - 40 g, a francuski kultivari oslobođeni virusa (virus free) imaju prosječnu masu lukovice 70 - 100 g, što je dovoljno ilustrativan primjer. Kultivari i ekotipovi mogu se podijeliti u tri osnovne skupine, i to - jesenski češnjak, proljetni češnjak i alternativni češnjak. Jesenski češnjak Jesenski češnjak sadi se ujesen, prezimljuje, i u idućoj godini razvija vegetativnu masu i lukovicu - glavicu. Ima kraće razdoblje mirovanja pa se repromaterijal ne može čuvati do proljeća iduće godine. Većina ovih ekotipova ima krupnije i šire listove, krupniju lukovicu s manjim brojem krupnih češnjeva u lukovici. Sadnja češnjaka Sadnja češnjaka obavlja se u jesen i proljeće. Jesenskom se sadnjom postižu veći prirodi, glavice su krupnije, ali se lošije čuvaju od glavica proizvedenih proljetnom sadnjom. Jesenska sadnja češnjaka obavlja se u listopadu, a proljetna čim ranije u proljeće, kad to zemljišni uvjeti dopuste. Češnjak se sadi na dubinu 4-5 cm u jesen, a u proljeće na dubinu 2-3 cm. Za sadnju se uzimaju vanjski češnjevi s glavice češnjaka jer su krupniji i razvijeniji. Unutarnji češnjevi imaju tanji i slabiji ovojni listić, nejednaku krupnoću, pa se stoga ne postiže odgovarajući učinak. Za četvorni metar potrebno je posaditi 6-8 dekagrama češnjeva. Češnjevi se prije sadnje, zbog zaštite od bolesti, potapaju u otopinu nekog botriticida u trajanju desetak minuta. Češnjak je tehnološki sazorio kada lišće požuti,a stabljika se počinje sušiti. Vađenje se obavlja po suhom i lijepom vremenu, kad je tlo umjereno prosušeno. Najpovoljniji rok vađenja je kada je 30-70 % listova suho. Nakon vađenja češnjak se smješta u prostor zaštićen od sunca, u tankom sloju da se prosuši, a poslije se čisti i sprema za čuvanje. U skladištu je najvažnije održavati relativnu vlagu zraka manju od 70 %, da se izbjegne tjeranje korjenčića i pojava površinske plijesni. Prema normama kvalitete na Europskom tržištu češnjak ekstra klase mora biti karakteristične boje za tip, cijele lukovice, pravilnog oblika, dobro očišćen, korijeni moraju biti glatko odrezani, a češnjevi moraju biti čvrsto vezani u lukovici. Dopušten je najmanji promjer lukovice 45 mm, a razlika između najviše i najmanje lukovice u jedinici pakiranja najviše 20 mm. BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014. SJEMENSKI ČEŠNJAK Visokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena jesenjoj sadnji. Sorta se odlikuje relativno krupnom glavicom i manjim brojem krupnih češnjeva. 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH $JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL 24 Jesen u znaku zimnice Oduvijek je jesen bila vrijeme ubiranja plodova i razdoblje najbogatije i najraznovrsnije trpeze, počevši od mesnih, mliječnih, voćnih pa do povrtnih plodova. Međutim, s obzirom da je rok uporabe većine ovih proizvoda dosta ograničen i kratak moralo se iznaći načina da se spomenuti proizvodi dorade, prerade ili konzerviraju, a sve kako bi se sačuvali za uporabu u kasnijem razdoblju, tijekom zime i proljeća. Matea Ćorić, master struke T ako je uostalom i nastala tradicija pripremanja zimnice. No, ljetne «slasti» nije baš uvijek moguće upakirati i sačuvati za zimu. Jer ipak treba biti svjestan činjenice kako su svježe namirnice podložne kvarenju. Mikroorganizmi u njima i na njima razvijaju se, razmnažaju pod utjecajem zraka, topline i vlage te time izazivaju njihovo truljenje, gnjiljenje i fermentaciju. Na taj način, namirnice ne samo da postaju neuporabljive, već mogu biti čak i štetne po ljudsko zdravlje. Prirodno kiseljenje Radi se o jednom od najstarijih načina konzerviranja povrća. Sami proces konzerviranja odvija se pod djelovanjem mikroorganizama, koji u ovom slučaju, iz ugljikohidrata stvaraju mliječnu kiselinu koja pak služi kao konzervans povrću. A osnova konzervansa, odnosno, inicijator konzerviranja je kuhinjska sol koja se dodaje povrću prilikom kiseljenja. Ustvari ona pospješuje izlučivanje sokova iz povrća tj. sokova u kojima se sada razvijaju bakterije mliječnog kiseljenja. Mliječna kiselina konzervira povrće i pri povoljnim uvjetima onemogućava razvoj drugih štetnih bakterija, koje mogu izazvati kvarenje. Međutim, za uspjeh prirodnog kiseljenja moraju se osigurati optimalne prilike koje podrazumijevaju dva osnovna uvjeta. Prvi je da se sol dodaje povrću u količini od 12 posto, dok je drugi vezan za sami pribor i ambalažu, koja pak mora biti besprijekorno čista. Pored toga, za uspjeh samog kiseljenja tijekom 4-6 tjedana (koliko i postupak traje) temperatura u prostoriji mora biti 22 OC. Kasnije je za čuvanje namirnica najbolja temperatura od 10-12 OC. Povrće se može kiseliti cijelo, narezano ili naribano. Osnova je da bude zdravo i temeljito oprano. S druge strane, najčešće se za kiseljenje koriste sljedeće vrste povrća: kupus, krastavac, zelena rajčica, mahune, lučice, miješane salate i sl. Ambalaža za spremanje zimnice Ambalaža za spremanje zimnice ovisi o postupku koji se primjenjuje u procesu konzerviranja premda njen izbor ovisi i o vrsti namirnice. Tako se za ukuhanu zimnicu u kućanstvu najčešće rabe staklenke. Za voće ukuhano sa šećerom ili voće u alkoholu te za ukiseljeno povrće koriste se obične staklenke koje se nakon punjenja zatvaraju celofanom ili pergamentnim papirom. Obično se za voće odabiru staklenke od pola do jedne litre, tako da se nakon otvaranja sadržaj što prije i potroši. Za ukiseljeno povrće mogu se koristiti i nešto veće staklenke te posebne staklene pletare sa širokim grlom, zapremine od 5 i 10 litara. Na navedene staklenke se trebaju staviti i odgovarajuće naljepnice koje sadržavaju podatke o vrsti namirnice i datumu pripravljanja. Zbog svega toga, o zimnici morate razmišljati nešto ranije, a sve kako bi uspjeli nabaviti odgovarajuću ambalažu za njeno spremanju te kako bi na taj način u spremljenom povrću i voću mogli uživati tijekom hladnih zimskih dana. BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014. STAKLENA AMBALAŽA široka ponuda boca, ukrasnih boca, tegla, čepova, poklopaca… sve što Vam je potrebno od staklene ambalaže možete pronaći u @home asortimanu. 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH $JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL 26 JESENSKA OBRADA Prof. Pr rof of. dr. sc. Ivo Miljković U prve dvije-tri godine nakon sadnje preporučuje se tlo obrađivati kako bi se utjecalo na dublje rasprostiranje korijenja, a nakon toga se tlo zatravi djetelinsko travnom smjesom. Dobro je poznato da su toplija obrađena nego neobrađena tla. To se najbolje vidi u proljeće kada kopni snijeg. Prije snijeg okopni s obrađenih površina nego sa neobrađenih ledina. osjetljivija prema niskim temperaturama od nadzemnog dijela; • razoravanjem sredine međurednog prostora, otvara se brazda u koju se skuplja i odvodi suvišna voda; • obavi se zaoravanje mineralnih i organskih gnojiva u pravo vrijeme i na veću dubinu tako da se tijekom zime izvrši razgradnja i pretvorba (transformacija) u povoljnijem smjeru itd. Najpovoljnije je vrijeme za jesensku obradu prije početka učestalih jesenskih Najčešće se plodnost tla u voćnjacima održava na sljedeće načine: trajnom obradom tla, obradom – jalovi ugar, radi uništavanja korova i popravljanja strukture tla, a uz to se u tlo unose organska (stajski gnoj i drugo) i mineralna gnojiva (osobito fosforna i kalijeva), te sjetvom djetelinsko travnih smjesa, koje se sukcesivno tijekom vegetacije kose i ostavljaju u voćnjaku u obliku zelenog malča (mulch). Značajke jesenske obrade tla U voćnjacima se u jesen treba obaviti obrada tla jer ona ima višestruki korisni učinak: • bolje nakupljanje (akumulacija) vlage i njeno bolje čuvanje u tlu; • povećava se volumen tla (površinskog sloja često i za 20%), a na taj se način utječe na bolju izmjenu (difuziju) plinova, disanje tla, mikrobiološku aktivnost, vodopropusnost i toplinski režim tla; • povećava se aktivacija hranjivih tvari i nakuplja ugljični dioksid disanjem korijenja i mikroorganizama, a nazočnost ugljičnog dioksida djeluje na aktivaciju tekuće faze tla; • uništavaju se korovi u voćnjaku; • uništava se velik broj štetnika na taj način što se izlažu niskim temperaturama; • povećava se vezanje (fiksacija) dušika od strane mikroorganizama; • poboljšavaju se uvjeti rasta i rasprostiranje korijenove mreže; • naoravanjem tla na korijenje prema deblu štiti se korijenova mreža od utjecaja niskih temperatura, a to je važno, jer je korijenova mreža kiša. Ovdje treba odmah napomenuti da se obrada ne smije obaviti svake godine do iste dubine, jer takva obrada izaziva nepovoljne promjene, tzv. „bolest tabana pluga“, odnosno smanjenje plodnosti tla. U ratarskoj proizvodnji obavlja se jesensko duboko oranje. I u voćarstvu bi bila vrlo korisna duboka obrada, odnosno duboko oranje tla, ali to uvijek nije moguće iz više razloga. Ti su razlozi općenito poznati, pa ćemo se na njih samo letimično osvrnuti. Voćke kao višegodišnje kulturne biljke razvijaju jaku korijenovu mrežu, koja se prostire u dubinu i širinu ovisno o svojstvima tla, načinu uzdržavanja plodnosti tla, vrsti voćke, podlozi pa i sorti. Obradom se ne smije ozlijediti korijenje Svrha jesenske obrade je da osigura povoljnija fizikalna svojstva tla, a da bi se to postiglo, potrebno je obradu obaviti do što je moguće veće dubine. Međutim, dubina obrade tla ograničena je, odnosno, određena dubinom prostiranja korijenja, koje se obradom ne smije ozlijediti. Općenito se smatra da se obradom ne smije ozlijediti skeletno korijenje debljine olovke (promjera iznad 8 mm), jer se teže obnavlja. Naime, ratilima se korijenje obično iskida, pa su presjeci nepravilnog oblika, a rane znatno veće nego kad se prerežu oštrim predmetom. Tako velike rane nepravilnog oblika s puno povrijeđenog (nagnječenog) staničja teško zacjeljuju te se na njima u uvjetima vlažnog tla brzo razmnožavaju razne štetne gljivice (truležnice – paraziti). Malo-pomalo se trulež korijenja sve više povećava, gljivice se umnožavaju pa poslije napadaju i zdravo korijenje. Dakle, rane na korijenju mogu poslužiti kao izvor zaraze. Ako se obradom povrijedi deblje korijenje, tada rana sporo ili nikako ne zacijeli, a obnavljanje korijenja izostaje u neposrednoj blizini rane, te se od nje sve više udaljuje. Pokusima je ustanovljeno da se povrijeđeno korijenje ne obnavlja podjednako BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014. 27 TLA U VOĆNJACIMA u svim tlima. Tako se u tlima glineno – ilovaste građe (teksture) u jabuke nakon povrede debljeg korijenja s promjerom iznad 8 mm često korijenje ne obnavlja niti rane zacjeljuju, već počinje trunuti. Na pjeskovito-ilovastim tlima smanjeno je obnavljanje, odnosno, obraslost tanjim obrastajućim korijenjem na ozlijeđenom skeletnom korijenju, ali se ipak rjeđe događa da nastupi trulež. To je rijetka pojava, osobito u tlima koja dobro propuštaju vodu (drenirana tla). Utvrđeno je da se tanje korijenje s promjerom ispod 3 do 5 mm nakon ozljede vrlo dobro obnavlja, pa se obradom smije oštetiti, ali opet samo u razumnoj mjeri, što je ovisno i o podlozi. Općenito možemo reći da je prema povredi ratilima osjetljivije korijenje generativnih podloga, tj.onih koje su proizvedene iz sjemena, nego korijenje vegetativnih podloga, tj.onih koje su proizvedene ukorjenjivanjem dijelova stabljike. Dubina obrade tla u voćnjaku Na dubinu rasprostiranja korijenja velik utjecaj ima način uzdržavanja plodnosti tla. U voćnjacima gdje se tlo zatravljuje, nastire (mulch) ili navodnjava, voćke pliće rasprostiru korijenje. Podsjetimo se još da mlade voćke iz godine u godinu sve više rasprostiru korijenje u širinu i da im korijenje znatno prelazi izvan oboda krošnje. U starijih voćaka korijenje prožimlje (obuhvaća) sav razmakom sadnje raspoloživ prostor. Velik je broj čimbenika koji određuju dubinu rasprostiranja korijenja voćaka, a time i dubinu obrade tla u voćnjacima. Budući da postoje velike razlike u potrebi dubine obrade tla u voćnjacima, zapodjele su se različite polemike i postoje BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014. različita shvaćanja o tome kako duboko treba ili kako se duboko smije obrađivati tlo u voćnjacima. Da bismo pridonijeli boljem rješenju toga problema, predlažemo metodu rada koja će nam pomoći da s većom točnošću odredimo do koje se dubine smije provoditi obrada tla u voćnjacima ispod jezgričavih, koštičavih, lupinastih i suptropskih voćaka. Primjena te metode posebno je važna za slučajeve kod kojih se prije nije obrađivalo tlo, već je voćnjak bio zatravljen. Suština metode sastoji se u tome da se otvaranjem profila u tlu na raznim udaljenostima od debla utvrdi dubina na kojoj se prostire deblje skeletno korijenje, odnosno, korijenje s promjerom iznad 8 mm. Dubina profila ne treba biti veća od 30 cm u sredini međurednog prostora, a prema deblu može biti manja. Ukoliko već u prvim profilima u sredini međureda utvrdimo da se skeletno korijenje prostire plitko, tada smanjujemo dubinu profila idući prema deblu. Širina profila može iznositi 60 do 100 cm. U profilima ili presjecima očitamo broj i debljinu presječenog korijena, a na temelju podataka o razmještaju korijenja s promjerom od preko 8 mm odredimo do koje će se dubine tlo obrađivati. Broj profila odredi se prema potrebi, odnosno, prema razlikama u svojstvima tla. Ukoliko je tlo jednoličnih svojstava i nema većih variranja u dubini prostiranja korijenja, dovoljno je da se otvori 5 do 10 profila. Variraju li svojstva tla u pojedinim dijelovima voćnjaka, tada će biti potrebno otvoriti veći broj profila. Pomoću iznesenog postupka ne treba svake godine određivati dubinu obrade tla, već svake 3 do 4 godine, a s obzirom na način uzdržavanja plodnosti tla čak i rjeđe. Smatramo da će biti znatno manje štete od kopanja profila u voćnjacima nego od ozljeđivanja korijenja uslijed loše odabrane dubine obrade. Vrlo se često u praksi događa da traktoristi uslijed neznanja i neopreza obradu tla u voćnjacima poistovjećuju s obradom za ratarske kulture. Duboko oranje, koje je uobičajeno za ratarske kulture prije njihove sjetve, ne može se izvoditi u voćnjacima, jer bi se oštetilo puno debljeg skeletnog korijenja. Katkada se korijenje ozlijedi do te mjere da se voćke počnu sušiti ili slabije razvijati. Poslije preduboke obrade na proljeće usporen je rast mladica, zametanje plodova, a u tijeku vegetacije uslijedi jače opadanje već zametnutih plodova. Ozljedom korijenja narušava se ravnoteža između razvijenosti nadzemnog sustava voćaka i razvijenosti korijenove mreže. Sve to ima za posljedicu slabiji rast, razvitak i rodnost voćaka. Obnavljanje oštećenog korijenja Ovdje treba napomenuti da, ako se u jesen ili rano u proljeće tanje korijenje povrijedi, ono će se dobro i brzo obnoviti (regenerirati), jer u to vrijeme korijen intenzivnije raste nego tijekom vegetacijskog perioda, u kasno proljeće i ljeto kad intenzivno rastu mladice, lišće i plodovi, ili tijekom zime kada je tlo hladnije. Ukoliko bi se tijekom vegetacije u ljetnim mjesecima korijenje osjetljivije povrijedilo, tada bi šteta na voćkama bila veća nego ako se to učini u jesen. Općenito treba reći da se tlo najpliće obrađuje ispod krošanja uz deblo (5 do 8 cm duboko), a idući prema periferiji krošnje i sredini međurednog prostora povećava se dubina obrade tla (od 10 do 15 cm, a u pojedinim slučajevima i 20 cm). U mladim voćnjacima, gdje korijenje još nije osvojilo sav prostor raspoloživ razmakom sadnje, može se provoditi i dublja obrada u sredini međureda. Redovitom i pravilnom jesenskom obradom tla u voćnjacima pridonosimo boljem rastu, razvitku, te boljoj i redovitoj rodnosti voćaka. 28 OTVOREN NOVI SJEMENARNA AGROCENTAR U LJUBUŠKOM S jemenarna d.o.o. nastavlja sa širenjem svoje maloprodajne mreže otvaranjem novog Agrocentra. Sjemenarna Agrocentar od ove jeseni i u Ljubuškom, kako bi Vam bili još bliže, te kako bi i Agrocentar Ljubuški postao mjesto okupljanja poljoprivrednih proizvođača, hobista i stručnjaka iz oblasti poljoprivrede kao i svi naši dosadašnji Agrocentri (u Mostaru, u Širokom Brijegu, u Grudama i u Čitluku). Bez obzira da li ste hobist koji uživa provoditi vrijeme u vlastitom vrtu, okućnici, ili se bavite pčelarstvom, ili ste profesionalni proizvođač povrća, krumpira ili vina, ili možda imate kućnog ljubimca, u Agrocentru Ljubuški ćete pronaći sve što vam je potrebno, a i više od toga. POSJETITE NAS!!! Sjemenarna d.o.o. AC SJEMENARNA Ljubuški Bana Josipa Jelačića b.b. 88 320 Ljubuški Tel./fax: +387 39 833 700 BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014. Bosnia andhHerzegovina’s C oice MRAVOCID Insekticid u obliku praha za suzbijanje mrava 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH $JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL 30 KUPINA sve traženija u Hercegovini Ivan Perić, dipl. ing. Ž alosna je činjenica kako nas, barem u većini slučajeva, spominjanje kupine asocira na od davnina poznatu korovsku biljku protiv koje se čovjek stoljećima borio. Međutim, istina je posve drukčija. Kupina predstavlja cijenjeno voće koje obiluje visokovrijednim hranjivim sastojcima kao što su šećeri, organske kiseline, pektini, celuloza, mineralne tvari i vitamini. Plodovi su posebice bogati C vitaminom kojeg u 100 grama sadržavaju čak 21 gram. Pored potrošnje u svježem stanju, kupina se u velikoj mjeri koristi za spravljanje različitih prerađevina kao što su sokovi, sirupi, kompoti, džemovi pa čak i likeri. Sok od kupinaosobito je značajan zbog prisutnosti tvari-betaina, koji potiču rad jetrenih stanica, te štite jetru i žučne putove od raznih tegoba. Posebna ljekovitost kupine ogleda se u sadržaju organskog željeza i vitamina koji su od velike važnosti za trudnice, dojilje, te osobe u pubertetu i klimakteriju. Stoga, za očekivati je da ćemo najzad uvidjeti pravu vrijednost kupine, te da će se njezinom uzgoju posvetiti znatno veća pozornost, koju ona, uostalom i zaslužuje. samo u slučaju da one traju kratko. Bolje podnosi sušu od maline premda, ukolikoo iti želimo ostvariti redovite prinose, moramo osigurati i dostatne količine vode. Iako može uspijevati na gotovo svakom tipu tla najbolje prinose ostvaruje na pjeskovito-ilovastim tlima bogatim humusom. Plodovi kupine obiluju hranjivim tvarima, a osim korištenja u svježem stanju služe za spravljanje različitih prerađevina. Zbog svoje aromatičnosti dragocjeni plodovi kupine su osobito omiljeni kod djece Sadnja kupine se obavlja od listopada do ožujka na međuredno rastojanje od 3-4 m, dok rastojanje u redu iznosi 1-2 m. Inače, kupina se, slično kao i malina, uzgaja u obliku žive ograde uz korištenje naslona. Međutim, možemo je uzgajati i bez naslona tj. u obliku polugrma, s tim da je spomenuti način prikladan samo za sorte s jakim izdancima koje ne rastu previsoko. Jednostavnost uzgoja Kupina predstavlja relativno nezahtjevnu voćnu vrstu koja se odlikuje dosta jednostavnim uzgojem. Ipak, o pojedinim čimbenicima moramo voditi računa. Tako joj najbolje odgovaraju topli, osunčani položaji, po mogućnosti zaštićeni od vjetra i mraza. Praksa je pokazala da tijekom hladnih zima, kada temperatura padne ispod - 12 do -17 oC, izdanci kultiviranih sorti kupine često pozebu. Međutim, kupina može podnijeti i nešto niže temperature, ali BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014. 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH $JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL 32 Lišajevi na voćkama Lišajevi se javljaju na gotovo svim voćnim vrstama, osobito šljivi, orahu, jabuci i kruški, pogotovo u ekstenzivnim ili napuštenim voćnjacima. Što je u biti lišaj? Lišaj je vrlo specifična i vrlo zanimljiva zajednica dvaju organizama (alge i gljive!), koji žive u tzv. simbiozi ili suživotu, od kojeg oba ova organizma imaju zajedničku korist. Od algi su zastupljene uglavnom zelene ili modrozelene alge (Chlorophyta i Cianophyta), a od gljiva najčešće gljive mješinarke (Ascomycotina), čija se plodna tijela (apoteciji) vrlo lako uočavaju unutar tijela lišaja. Lišaj kao zajednica funkcionira tako da alge fotosintezom stvaraju organske tvari, a gljiva nabavlja vodu i mineralna hranjiva, pa se tako nadopunjuju. Ističemo, lišajevi nisu nametnici ili paraziti na biljkama, iako se tako na prvi pogled čini. Žive samo na površini biljnih organa, pa ih ne ubrajamo u tzv. epifite, ali od biljaka ne uzimaju vodu i hranjiva, što znači da ne ulaze u biljno staničje kao paraziti. Međutim, njihova pojava, unatoč tomu što nisu paraziti, posredno može štetiti biljkama jer mogu smanjivati životni potencijal biljke ili tzv. vigor, ali i biti pogodno stanište za naseljavanje nekih štetnika. Postoji više od 15.000 vrsta lišajeva, a znanost ih svrstava u vrlo dobre bioindikatore ili biološke pokazatelje čistoće zraka i općenito čistoće staništa i okoliša. Obično se javljaju na starijim voćkama, a ako počnu rasti na mladima, onda je to znak da su te voćke slabije kondicije, odnosno da su oslabljene od raznih čimbenika nepovoljne sredine. Gotovo se nikada ne javljaju u intenzivnim voćnim nasadima, ili vrlo rijetko, i to samo u slučaju ako se ne provodi uobičajena zaštita fungicidima. Naime, većina fungicida, pogotovo onih na bazi bakra, prilično ih dobro suzbija, pa se lišajevi stoga nikada ne javljaju u voćnjacima s redovitom zaštitom fungicidima. Mogli bismo reći da je njihova pojava na voćkama najbolji znak dobrih ekoloških uvjeta koji vladaju u voćnjaku. Nikada ne rastu ondje gdje je zrak onečišćen i gdje postoji rezidua ili ima ostataka toksičnih tvari. Neki lišajevi izrazito su Kako suzbijati lišajeve na voćkama? Vrlo se često na stablima i granama drvenastih voćnih vrsta, kao i nekoga drugog ukrasnog drveća i grmlja, zapaža pojava lišajeva. Mnogi se pitaju šteti li to biljkama? Jesu li lišajevi paraziti ili nametnici? Treba li ih na neki način suzbijati? Takva pitanja vrlo često nam postavlja veliki broj voćara, čim ih primijetite na svojim voćkama, bojeći se da će lišajevi možda nauditi voćkama. Odgovor je da se ne trebaju bojati, jer lišajevi nisu opasni dekorativni (pr. Usnea spp. i dr.), pa su jako omiljeni na ukrasnim drvenastim vrstama u kućnim vrtovima. Spomenuto je na početku da se uglavnom javljaju na stablima i granama šljiva, oraha, jabuka i dr. Na šljivi se pojavljuje najčešće lišaj pod nazivom Evernia prunastri, a na orahu žuti lišaj Xanthoria parietina. Od drugih lišajeva na voćkama su raširene vrste iz rodova Parmelia, Parmelina, Physcia, Platismatia, Pseudoevernia, Ramalina i dr. Čime ih suzbijati? Na njih dobro djeluju svi bakreni fungicidi, pa se stoga kasnim zimskim prskanjem i tretiranjima na početku vegetacije, koja se redovito provode u voćnjacima, ujedno suzbijaju i lišajevi. Ostale kemijske mjere suzbijanja nisu potrebne. Prof. dr. sc. Tihomir Miličević, Zavod za fitopatologiju Agronomski fakultet u Zagrebu BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014. Za 10-15 litara vode 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH $JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL 34 Zaštita masline od paunova oka N ajraširenija bolest koja se uvijek javlja u našim maslinicima, i koja se obvezno mora suzbijati potkraj vegetacije je paunovo oko. Uzročnik je patogena gljivica Cycloconium oleaginum, poznata i pod nazivom Spilocaea oleagina. Bolest je raširena u svim krajevima svijeta, gdje se uzgaja maslina. Na napad bolesti osobito su podložna stabla maslina, koja rastu u vlažnijim mikroklimatima i u sjeni. Simptomi bolesti Simptomi se uglavnom javljaju na gornjoj strani listova u obliku karakterističnih okruglastih, uljastih i tamnozelenih pjega ili mrlja, veličine 10-12 mm. Poslije se oko pjega oblikuje žuto-zeleni prsten, a središnji dio posmeđi. Takvi simptomi podsjećaju na oči po paunovu perju, pa otuda dolazi naziv bolesti, koji se koristi ne samo kod nas, već i u drugim zemljama gdje se uzgaja maslina. Pjege se često spajaju i prekriju cijeli list. Zbog jake zaraze, dolazi do opadanja lišća ili defolijacije. Na ostalim or- Osim klasičnih bakrenih preparata dozvolu za suzbijanje paunova oko u maslinama ima i pripravak Stroby WG koji se koristi u koncentraciji 0,01-0,02 %. Karenca za ovaj preparat iznosi 30 dana i kada su temperature niže, što odgovara ovoj patogenoj gljivici. Simptomi, međutim, postaju dobro vidljivi tek iduće godine u rano proljeće, kada se nastavljaju nove zaraze. U proljeće se zatim javlja i prije spomenuto opadanje lišća, koje obično traje od ožujka do lipnja. Ljeti zaraza nema, jer patogena gljivica miruje, da bi ujesen ponovnim dolaskom kiša započele nove infekcije. Bitno je istaknuti da se simptomi najviše uočavaju na donjim dijelovima krošnje, dok gornji često ostaju zdravima. Suzbijanje bolesti Suzbijanje ove bolesti provodi se dvaput, prema vremenu početka infekcija, i to fungicidima na bazi bakra (Cuprablau Z WP, Champion WP, Nordox 75 WG, i dr.). U svijetu se također koriste i neki organski fungicidi na bazi cineba, dodina, mankozeba i drugih, ali posve dobru zaštitu daju prije spomenuti fungicidi na bazi bakra, koji u našoj zemlji jedini imaju dopuštenje za suzbijanje ove bolesti. Bakreni fungicidi preporučuju se za korištenje, jer i dobro djeluju na neke druge bolesti masline, kao što je bakterijski rak (Pseudomonas savastanoi) i patula (Sphaeropsis dalmatica). Prvo prskanje mora biti ujesen, i to potkraj rujna i početkom listopada, a drugo u proljeće, potkraj veljače i početkom ožujka. Prema istraživanjima, jesensko prskanje je najvažnije. Prema nekim podatcima iz literature, naše domaće sorte maslina dosta se razlikuju u otpornosti na ovu bolest. Kao otpornije, spominju se Oblica i Lastovka, a kao osjetljivije Levantinka, Drobnica i Dužica. Od talijanskih sorti otporne su pr. Leccino, Pendolino, i dr., a osjetljive Ascolana i Moraiolo. prof. dr. sc. Tihomir Miličević, Zavod za fitopatologiju Agronomskog g g fakulteta u Zagrebu ganima masline, pr. plodovima ili grančicama, zaraze su vrlo rijetke a simptomi se uočavaju kao male smeđe pjegice. Zaraženi plodovi otpadaju zajedno s peteljkama. Zaraze na lišću javljaju se dvaput godišnje, i to ujesen i proljeće. Zaraze u tijeku jeseni (rujan, listopad i studeni) počinju s dolaskom kišnogg razdoblja, kada je velika vlagaa BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014. Potražite u: Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg Agrocentar SJEMENARNA Mostar Agrocentar SJEMENARNA Čitluk Agrocentar SJEMENARNA Grude Agrocentar SJEMENARNA Ljubuški 039 700 000 036 352 700 036 641 700 039 661 255 039 833 700 36 Berba plodova jabuke Ivica Doko, dipl. ing. S vanju), različitim mehaničkim oštećenjima, ali i napadu različitih patogena. Kvaliteta i trajnost plodova jabuke ovise o različitim biološkim,prirodnim ali i agrotehničkim činiteljima. Među njima najznačajniji su: sorta, podloga, starost stabla, urod, i dr. Od prirodnih, odnosno agrotehničkih činitelja najznačajniji su: gnojidba, navodnjavanje, temperatura, nadmorska visina, tipovi tala, primjena pesticida i dr. tolne sorte jabuka beru se u pravilu ručno, dok one namijenjene za industrijsku preradu mehanizirano. Berba jabuka u malim kućnim voćnjacima kao i berba na pojedinačnim stablima obavlja se ručno. Ručna berba je spor i skup način berbe, ali ona osigurava najbolju kvalitetu plodova. Najprije se beru plodovi na donjim granama, pa se postepeno ide ka vrhu kako bi se Priručna skladišta smanjilo opadanje plodova. Neke sorte jabuka mogu se čuvati Za tehniku otkidanja plodova važno određeno vrijeme i u priručnim skladije da se plodovi uberu sa stapkama, štima ili podrumima koja nisu hlađena koje se kod jabuke prirodno odvajaju poput pravih hladnjača. Ipak i u njima je od rodnih grančica. To berač postiže potrebno osigurati stabilnu ventilaciju i tako da kod sorata, odnosno plodova temperaturu te relativnu vlažnost zraka sa dužim stapkama, podigne plod prekoja mora biti nešto veća, oko 85ma gore, a kod sorata sa kratkim 90%. Prostorije za čuvanje jabuka stapkama okreće plod toliko koli- Berba se obavlja po suhom vremenu. moraju biti čiste, a u njima se ne ko je potrebno da se odvoji od rod- Obrane plodove potrebno je što prije dosmiju čuvati drugi proizvodi kao ne grančice. Nije poželjno potezati što su : krumpir, mrkva, luk, i sl. plod prema dolje jer se isčupa premiti od skladišta na daljnju obradu. Isto tako u podrumu se ne smije stapka iz ploda, osobito kod ranije osjećati miris plijesni, pesticida niti poberbe, čime se oštećuje kožica u udubigonskog goriva. ni stapke ploda. Uspješnost čuvanja plodova jabuke u podrumima uvelike ovisi o vlažnosti, Čuvanje plodova jabuke koja se održava povremenim vlaženjem Za čuvanje plodova jabuke koriste se prostora. U suhoj atmosferi plodovi jesenske i zimske sorte. Jesenske sorbrzo gube vodu pa smežuravaju. Na te mogu se čuvati 1-2 mjeseca, dok su to je posebno osjetljiva sorta Zlatni zimske sorte prikladne za dugotrajnije delišes. Provjetravanje skladišta je obačuvanje u prirodnim ili običnim skladivezno i obično se provodi rano ujutro štima do proljeća , a u hladnjačama i ili kasno navečer. Otvore na skladištu komorama sa reguliranom atmosferom potrebno je zatvoriti različitim žičanim neke čak i do ljeta. Plodovi jabuke sadrmrežama, kako bi se spriječio ulazak že velike količine vode (oko 86 %) i kao miševima, ali i drugim štetnicima. takvi podložni su isušivanju (smežura- BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014. KALEMARSKI 92¥$56.,926$. Bosnia andhHerzegovina’s C oice Voćarski vosak se koristi prilikom svih oblika kalemljenja. Voskom se premazuju presjeci grana za vrijeme zimske rezidbe, u vrijeme mirovanja vegetacije, kao i za vrijeme proljetne (zelene) rezidbe. Voćarskim voskom se premazuju rane na stablima nastale od mraza ili drugih klimatskih nepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem grana. Voćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterija i gljivica u biljku. Može se koristiti na svim vrstama stabala (voćke, vinova loza, ukrasno grmlje…). 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH $JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL 38 PITANJA I ODGOVORI Jesenska zaštita pšenice od korova Idealno vrijeme orezivanja lovor višnje Parcela na kojoj planiram obaviti sjetvu pšenice dosta je zakorovljena. Od korovskih vrsta prisutni su i uskolisni ali isto tako i širokolisni korovi. Kako se riješiti korova i kada obaviti zaštitu pšenice. Postoji li herbicid ili još bolje kombinacija herbicida koja bi pokrila što veći spektar korova u pšenicikojim zaštitu mogu obaviti u jesen jer na proljeće teško mogu ući na njivu. U vašem slučaju prije bilo kakve obrade zemlje potrebno je obaviti suzbijanje korova jednim od totalnih herbicida, primjerice pripravkom Herkules Super ili Ouraganom System 4. Nakon uništenja korova možete pristupiti pripremi tla za sjetvu pšenice. Što se pak tiče zaštite pšenice od korova u jesen, na tržištu pesticida postoje dosta efikasni pripravci koji osiguravaju dobru zaštitu pšenice od korova, ali u vašem slučaju preporučam kombinaciju dva pripravka Filon 80 EC + Lintur 70 WG. Ova kombinacija se koristi nakon nicanja pšenice, u fazi 2-4 lista, i to 3 lit. Filona + 37 gr Lograna po hektaru. Mario Ćubela dipl.ing. U svom vrtu imam zasađenu živicu od loor višnje u duljini od 80 metara te me zanima kada se točno ona orezuje i na koju visinu? Unaprijed zahvalan! Posljednjih godina lovor višnja je preuzela primat u hercegovačkim vrtovima i okućnicama, što nije slučajno iz razloga što se radi o vrlo žilavoj i nadasve prilagodljivoj biljnoj vrsti. Tako je možemo uočiti kako vrlo dobro uspijeva u različitim podnebljima i na različitim tipovima tala. Kada se uzgaja u vidu živice (što je i najčešći slučaj) treba je redovito i orezivati. Orezivanje se provodi tijekom srpnja i kolovoza a idealna visina biljke iznosi od 1,2 do 1,8 metara. Međutim, visinu živice slobodno održavajte na željenoj razini i kod rezidbe se ne bojte rezanja u staro drvo. Naime, lovor višnja će uz minimum pažnje (zalijevanje i gnojidba) vrlo brzo potjerati nove izbojke te ćete za kratko vrijeme na svojoj okućnici formirati dekorativnu i nadasve otpornu živu ogradu. Kao živicu mlade biljke šišajte u visinu i širinu kako bi potaknuli grananje i zgusnuli nasad. Prvih godina, nakon sadnje, preporuča se orezivanje u ožujku i lipnju na način da ostavite novu visinu ograde nekih pet do deset cm, ovisno o napretku biljaka. Kad dostignete željenu visinu grm samo održavajte šišanjem i to u svibnju, nakon cvatnje, te još jednom u kolovozu ili rujnu. Ako raste kao samostalan grm, u rano proljeće prikratite samo grane koje strše i narušavaju željeni oblik. Mlade grane, koje kreću bliže korijenu, skratite na polovicu da bi razgranali podnožje grma koje često ogoli. Svakih, otprilike, pet godina rasteretite središte grma kako bi ga prozračili. Ivana Markota, master struke Naknadno vrenje vina Zanima me na koji način mogu pokrenuti naknadno vrenje vina koje je iz određenog razloga prekinuto? Prije svega, pretpostavit ćemo da je riječ o posve zdravom vinu koje nije bolesno tj. octikavo. Dakle, zdravo vino možete pokrenuti tako da mu dodate 30 grama selekcioniranog vinskog kvasca na svakih 100 litara. Prije dodavanja kvasca isti treba „pripremiti“ a to se obavlj na način da potrebnu količinu kvasca prelijte sa 2-3 litra istog vina i ostavite u posudi jedan do dva sata i tek onda ga umiješajte u vaše vino koje se nalazi u bačvi. Ipak, vodite računa da temperatura vina u bačvi ne smije biti manja od 18 stupnjeva C jer u protivnom nećete uspjeti pokrenuti vrenje. Drugim riječima, morate strogo voditi računa i o temperaturi samog podruma. Postoji još nekoliko načina za pokretanje prekinutog vrenja (usisavanje zraka u vino putem crijeva ili istakanje-utakanje vina), pa me za dodatne informacije možete slobodno potražiti u Agrocentru Sjemenarne u Čitluku. Velimir Lasić, dipl.ing. Raspucali plodovi mandarina U vrtu, pored ostalih voćnih vrsta, imam i nekoliko stabala različitih sorti mandarina. Međutim, često se događa da na njihovim stablima nalazim raspuknute plodove. Možete li mi pojasniti što je uzrok njihovog raspuknuća? Raspuknuće plodova agruma javlja se svake godine u manjoj ili većoj mjeri. Pucanje plodova posebice je karakteristično za stabla koja su duži ili kraći vremenski period, uslijed suše, imala nedovoljne količine vode u tlu i stablu. Zbog toga stanice i tkiva kore ploda prestaju rasti te izgube svoju elastič- nost. Potom dolaze obilnije kiše ili navodnjavanje uslijed čega voda ulazi u plod i zbog čijeg pritiska ali i neelatičnosti stanica dolazi do napuknuća kore. Što je sušno razdoblje bilo izraženije i duže to je raspuknuće brže i jače izraženo. Plodovi s tanjom korom kao i stabla u čijoj ishrani nedostaje kalij (koji u stablu utječe na stvaranje ravnoteže vode) puno su osjetljivija na ovu neželjenu pojavu. Drugim riječima, raspuknuće plodova možemo jedino otkloniti redovitim navodnjavanjem i opskrbom stabala dovoljnim količinama kalija. U tu svrhu u našim Agrocentrima u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama, Čitluku i Ljubuškom možete pronaći Cifo gnojivo koje sadržava kalij u čistom obliku, a koje je prilagođeno potrebama agruma. Ivica Doko, dipl. ing. „Uporni“ korov Na njivi se raširio korov koji mi nazivamo divlji suncokret, a unatoč mnogim pokušajima, ne mogu ga riješiti. Postoji li kakav provjereni postupak? Korov koji muči našeg čitatelja je čičoka (heliantus tuberosus L.). Naziva se još i jeruzalemska artičoka, topinambur, divlji suncokret i dr. Svi problemi u njezinu suzbijanju proizilaze iz nepoznavanja biologije ove napasne korovne vrste. Naime, riječ je o višegodišnjem korovu koji se osim sjemenom razmnožava i vegetativnim podzemnim organima, odnosno rizomima, na kojima se oblikuju gomolji. Zbog toga se primjenom herbicida samo spale nadzemni organi, jer kemijski pripravak ne dospiju do podzemnih organ,a iz kojih se razviju nove biljke. Također mehaničkom obradom tla usitnjavaju se rizomi i gomolji, što također pridonosi širenju. Poljoprivredni proizvođači najčešće ovaj korov suzbijaju tijekom vegetacije uzgajanih kultura, a registrirani herbicidi ili ga ne suzbijaju ili je njihov učinak ograničen. Stoga se bolji učinci postižu suzbijanjem nakon žetve (na strništu), primjenom jednog od herbicidnih pripravaka na bazi glifosata u dozi od 6-9 l/ha, ili sa 2 %-tnom koncentracijom škropiva. Jednokratna primjena nije dovoljna, treba ju ponoviti. Također, primjena ujesen, kad se biljni sokovi spuštaju u podzemne organe, bolja je od primjene u proljeće. Osim navedenih herbicida učinkovit je i herbicid klopiralid (u kulturi u kojoj je registriran). Suzbijanje do željenog učinka može potrajati nekoliko godina (vegetacijskih sezona). Doc.dr.sc. Klara Barić BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014. 39 Kako se riješiti krtica? Mario Ćubela, dipl. ing. L ijepo uređeni travnjaci često su još i dodatno “ukrašeni” nakupinama zemlje koje ne samo što kvare ljepotu travnjaka nego otežavaju njegovo održavanje. Vrlo često su te nakupine zemlje-krtičnjaci uzrok kvarova mnogih kosilica. Pravi krivac su zapravo krtice. Krtice žive stalno u zemlji, rujući Solarni rastjerivač krtica podzemne hodnike, iz kojih izbacuju Solarni rastjerivač krtica je urezemlju na površinu praveći krtičnjake. đaj koji se koristi za ekološki Inače krtice se smatraju korisnim ži- način suzbijanja (rastjerivanja) krtica votinjama jer se na njihovom jelovniku i drugih glodavaca koji žive u tlu. Urenalaze zemljišni đaj radi na načelu štetnici, a s druge Iako se uglavnom hrane guja- emitiranja valova strane njihova ko- vicama i zemljišnim kukcima, koji izazivaju virisna uloga ogleda kopanjem podzemnih kanala te bracije tla i na taj se i u prozračivanju izbacivanjem zemlje na površi- način uznemiravatla. Njihova glavna ju, odnosno tjeraju hrana su gujavice, a nu i stvarajući krtičnjake, krtice štetne glodavce s smatra se da jedna postaju sve veći problem na područja gdje se krtica za života (3 uređenim zelenim površinama. koriste. Kako se godine) pojede oko radi o životinjama 20 kg gujavica. Pri maloj brojnosti kr- koje žive samotnjačkim životom i ne tica po jedinici površine to i nije velika toleriraju druge krtice kao i ostale šteta, ako se zna da se na jednom hek- glodavce u svojoj blizini, bilo kataru nalazi 1-2 tone gujavica. kvo uznemiravanje ih tjera dalje od Veliki broj krtičnjaka na malom mjesta izvora valova i vibracija. prostoru znak je da moramo poduzeti Ultrazvučni valovi koje proizvodi mjere zaštite kako bi se brojnost kr- uređaj ih iritiraju, a vibracije tla tica svela na tolerantan broj. U svrhu simuliraju opasnost (druge krtice suzbijanja koriste se različite metode, ili prirodni neprijatelji), tako da ih kao što su različite mehaničke zamke, tjeraju s tog područja. Ultrazvučkemijski pripravci u obliku mamaka, ni valovi se emitiraju svakih 30 te ukopavanjem mreža oko travnjaka. Vrlo često se krtice tjeraju na način da se krpe natopljene naftom li petrolejom guraju u podzemne hodnike ili da se u tlo ukopavaju boce koje uz pomoć vjetra stvaraju buku i na taj način tjeraju krtice. BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014. sekundi u svim smjerovima, pa tako solarni rastjerivač ima učinkovitost djelovanja unutar površine 650 m2. Repelent za krtice S obzirom da su u većini država krtice zaštićene i zabranjeno je njihovo ubijanje, u cilju zaštite travnjaka i povrtnjaka od krtica koriste se različiti repelenti. Jedan od takvih proizvoda je i Get back talpe, repelent u obliku gela, na bazi eteričnih ulja, koji tjera krtice. Gel je u obliku kockica koje se postavljaju u aktivne rupe. Ako se tretirane površine zalijevaju, gel treba češće mijenjati. 40 SUZBIJANJE miševa i štakora Velimir Lasić, dipl. ing. O sim nelagode, miševi i ostali glodavci mogu izazvati neprocjenjive štete u domaćinstvima. Prije svega, nastanjuju skladišta hrane (zalihe žita i ostale namirnice) koju zagađuju svojim izmetom, čineći je potpuno neuporabljivom. Ali, pošteđene ne ostaju ni elektro instalacije i drveni predmeti koji bivaju potpuno izgrizeni. Zanimljiv je i podatak da štakor za samo godinu dana može pojesti do 25 kg žitarica a još više hrane uništi njenim razvlačenjem i onečišćenjem izmetom. Ipak, prava opasnost prijeti od niza bolesti, a utvrđeno je da štakori prenose više od 20 bolesti ljudi i životinja. Izravna opasnost prijeti od mišje groznice i kuge, ali i od bjesnoće-ukoliko zaraženi štakor ugrize čovjeka. Pojedine vrste su posebice agresivne (sivi štakor) što i dokazuju slučajevi njihovog ugriza od kojeg su znala nastradati djeca, te u prigradskim naseljima sitnija stoka, perad, čak i mačke. Također, postoji realna opasnost i od trihineloze kod koje se čovjek zarazi preko inficiranog svinjskog mesa kao i leptospiroze gdje izvor zaraze predstavlja goveđe meso. Dakle, riječ je o vrlo opasnim životinjama čije prisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti ravnodušnim. Koji su mamci najpodesniji za obiteljska gospodarstva? Iako danas na tržištu možemo pronaći veliki broj različitih kemijskih pripravaka za uništavanje štetnih glodavaca, ne znači da su ti pripravci i najpodesniji za domaćinstva. Za domaćinstva su najprikladniji gotovi mamci Gotove mamke je dovoljno razbacati na skrovita mjesta na kojima se miševi Dolaskom hladnijih dana miševi, štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se u štale, tavane, podrume i skladišta hrane u domaćinstvima. S obzirom da znaju napraviti velike štete potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima i štakori obično kreću, hrane i gnijezde. Takva mjesta se lako uočavaju po ostacima izmeta, načetim dijelovima sjemenki i po ostalim otpacima hrane. Međutim, od velike je važnosti i sami nadzor mamaca što podrazumijeva njihovo nadopunjavanje i to sve dok ih glodavci ne prestanu jesti. U praksi su se za potrebe obiteljskog gospodarstva najpodesniji pokazali mamci na osnovi bromadilona, brodifakuma, flokumafena i diefetialona. Spomenute mamce možete nabaviti u manjim, praktičnim pakiranjima i to u svakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarni. Ali, svakako potražite i odgovarajuću stručnu pomoć jer postoje tipovi mamaca podesni za uporabu u suhim i zatvorenim prostorijama, za primjenu u gospodarskim i stambenim zgradama kao i mamci namijenjeni za vlažne prostorije. Za domaćinstva su se posebno djelotvornim pokazali meki mamci tipa MURIN-MIŠOMOR. Danas na tržištu postoje posebne «zaključane kutije» u koje se postavljaju mamci kako bi se otklonila i svaka mogućnost neželjenog trovanja stoke, kućnih ljubimaca. BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014. Bosnia andhHerzegovina’s C oice .*y0.03 Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakora. Za unutarnju i vanjsku upotrebu. Dostupno u pakiranjima: 100g, 150g; 250g i 500g. 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH $JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL SREDSTVA U BORBI PROTIV MIŠEVA I ŠTAKORA Bosnia andhHerzegovina’s C oice Ljepljiva ploča za miševe – klopka bez otrova za miševe i druge štetočine. Omogućuje jednostavno suzbijanje miševa u kućanstvima, kao i u javnoj i komunalnoj higijeni. Ne sadrži nikakve otrovne tvari. Visoka kvaliteta ljepila kao i intenzivna žuta boja privlači i hvata miševe, štakore ali i ostale gmižuće i leteće insekte. Ljepilo protiv miševa koristi se za suzbijanje svih vrsta miševa i štakora. Green Garden ljepilo za miševe ostaje dugo vremena postojano (ljepljivo), ne suši se, otporno je na vodu i vlagu, te se brzo i lako primjenjuje. Ne sadrži otrovne tvari, nezapaljivo je i sigurno za korištenje. Ultrazvučni rastjerivač miševa i štakora – riješite se štetnih glodavaca na human način. 24satna zaštita, jednostavna primjena, bez rodenticida i mehaničkih klopki. Nema čišćenja uginulih glodavaca. Ultrazvučni valovi uzrokuju miševima nelagodu, te oni napuštaju svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih valova. Miševi i štakori ne mogu stvoriti imunitet i priviknuti se na konstantnu ultrazvučnu buku koju stvara ovaj uređaj, a koja je nečujna za ljudsko uho, ne smeta kućnim ljubimcima, niti biljkama i ne ometa rad elektičnih uređaja. Metalna mišolovka, dostupna u tri različite veličine 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH $JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL 44 Pregled zajednica u jesen Kruno Lažec, dr. vet. med Z a većini košnica ovo je jedno od posljednjih otvaranja pri kojem vadimo i preslagujemo okvire. Skraćenjem dana pčele se pripremaju za zimu. Nastupaju jutarnje magle, pa sve više borave u košnici, a za lijepog vremena nalaze još ponešto hrane u prirodi. Ako već nismo učinili onda u ovom mjesecu sve košnice moraju biti pregledane, a okviri posloženi za zimovanje. Jesenski pregled mora biti detaljan kako bi dobili uvid u snagu i opće stanje svake zajednice i ako bude potrebno napravimo ono za što još nije kasno. Posebnu pažnju posvećujemo mladim rojevima. U rujnu prestaje bilo kakva ozbiljna pčelinja paša. Još cvatu poneke biljke i pčele ih posjećuju, pa na letu možemo primijetiti kako unose pelud. U rujnu mjesecu neznatni, ali ipak prisutni izvor hrane su i raspucali plodovi voćaka. Važni postupci prilikom pregleda Pregled treba obaviti prije podne kada je većina pčela u potrazi za hranom, a da besposlene iz drugih košnica na pčelinjaku ne bi naveli na grabež. Prilikom pregleda prije zimovanja potrebno je provjeriti da li se unutar zajednice nalazi neki od znakova pče- linjih zaraznih bolesti. Bolesti s kojima pčele mogu ući u zimu i prenijeti ih na proljetno leglo mogu biti uzrok slabljenja, ali i propadanja zajednica. Smanjenjem legla i broja pčela lakše se na okvirima uočavaju znakovi američke gnjiloće pčelinjeg legla. Zato je ovaj period značajan, jer se bez problema uočavaju zaostale poklopljene stanice koje su raštrkane po okviru. Takve stanice treba provjeriti, a ako su u njima uginule ličinke, uzorak treba poslati na dijagnostičku obradu, iako na poklopcima nisu uočeni karakteristični znakovi bolesti (do polovice stanice uvučen i vlažni poklopac). U slučaju da se bolest potvrdi treba u suradnji s nadležnim veterinarom provesti zakonom predviđene mjere. Nozemozu ćemo teško uočiti pri jesenskom pregledu, jer su pčele još uvijek aktivne. Jedino se u slučaju dužeg kišnog razdoblja, kada pčele ne mogu izlijetati iz košnice, mogu se naći tragovi izmeta na okvirima što je vrlo upozoravajuće i zahtijeva žurnu primjenu mjera suzbijanja i liječenja. Podsjećamo da u zadnjim dohranjivanjima treba dodati lijek protiv nozemoze u sirup ili staviti ljekovite pogače. Raspored okvira Ako nismo do sada, pri ovom pregledu okvire moramo posložiti u konačni raspored za zimovanje. Kod rada s BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014. 45 okvirima moramo biti oprezni kako ne bi oštetili maticu, jer ju jeu ovo doba godine teško nadomjestiti. Skidamo medišne nastavke ako to nismo ranije učinili, vadimo matične rešetke i zajednicu svodimo na broj okvira i nastavaka na kojem će prezimiti. Prema broju raspoloživih i potrebnih okvira određujemo koji će ostati, a staro crno saće s deformiranim i suženim stanicama, kao i ono s mnoštvom trutovskih stanica vadimo iz košnica. U sredini plodišta ostavljamo saće koje je pravilno izgrađeno i iz kojeg su izležene 2-3 generacije pčela, jer je toplije od mlađeg u kojem još nije bilo legla. Broj okvira koje ćemo ostaviti u sredini za zimsko klupko ovisi o tipu košnice i snazi pojedine zajednice. Pored tih okvira stavljamo okvire s peludom i tek onda s medom. Ako je potrebno višak prostora do kraja košnice možemo omeđiti pregradnim daskama, a pčelama ostaviti samo onaj prostor koji lijepo zaposjedaju. Količina i kakvoća meda Ove godine je veliki problem osigurati dovoljno kvalitetnog meda za zimovanja zajednica. U odstupanju od kraja do krajau kojem imamo pčelinjak, smatra se da je 15 do 25 kg meda dovoljno za uspješno prezimljavanje svake zajednice. Te količine osiguravaju i rani proljetni razvoj. Uz toliko meda potrebno je još i 2 do 3 okvira peluda. Da li će to biti dovoljne količine meda za uspješno prezimljavanje ovisi o tipu košnice i jačini i dužini nadolazeće zime. Potrebe za većim količinama javljaju se pri uznemiravanju pčela tijekom zimovanja i kasna proljetna paša u blizini pčelinjaka. Ako smo ostavili i više meda nego što će pčelama biti potrebno tijekom zime, nećemo ga izgubiti, niti će se on pokvariti, jer se med najbolje čuva u košnici. U tom slučaju pronaći ćemo ga u proljeće. Tada ga možemo upotrijebiti za ubrzan proljetni razvoj. Zbog toga je bitno da se u košnici nalazi kvalitetan med koji se neće kristalizirati. Količinu meda najtočnije određujemo pčelarskom vagom, a stariji pčelari i iskustveno. Ako nemamo vagu niti dovoljno iskustva zimske zalihe možemo procijeBROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014. niti pomoću površine saća s poklopljenim medom. Računa se da tri četvorna decimetra s obje strane okvira sadrže oko 1 kg meda. Tako iz dimenzija okvira košnica sa kojima pčelarimo možemo prilično točno procijeniti koliko meda ostavljamo za zimovanje. Za uspješno prezimljavanje moguće je u košnicama ostaviti pola količine meda od šećera, a pola kvalitetnog prirodnog. Najbolje su proljetne vrste meda, pa je sada vrijeme da upotrijebimo okvire iz pričuve s voćnim i bagremovim medom ukoliko smo ih imali i spremili za ovu dopunu. Zaraza varoom Smanjenjem količine legla i broja pčela postiže se dojam pojačane invadiranosti varoom. Najvjerojatnije se radi o prelaženju varoa sa starijih pčela koje će uskoro uginuti, na mlade koje se spremaju prezimiti. Do sada je već trebalo obaviti dijagnostičko tretiranje i nakon utvrđivanja broja varoa poduzeti daljnje liječenje. U suprotnom pri manjem broju otpalih varoa možemo pričekati da iz saća izađe gotovo sve leglo i onda obaviti konačno suzbijanje. Članak preuzet iz Gospodarskog lista 46 Radovi u pčelinjaku tijekom listopada Kruno Lažec, dr. vet. med. Zbivanja unutar košnice što manje opterećenim crijevima. Tijekom listopada, u većini zajednica, izlazi posljednje ovogodišnje leglo. Zna se da zimu prežive pčele izležene krajem kolovoza, te u rujnu i listopadu. Većina matica prestaje polagati jajašca već krajem rujna iako mlade matice u jakim zajednicama mogu produžiti zalijeganje i kasnije čemu pogoduje toplo vrijeme. Ako je zima blaga, leglo se u takvim zajednicama može u manjoj količini neprekidno razvijati. Odrasle pčele raspoređuju hranu uz mjesto na kojem će se oblikovati zimsko klupko. To je u većini slučajeva saće u sredini košnice iz kojeg je izašlo posljednje leglo. Kada temperatura okoline padne ispod 12 °C, pčele se počinju skupljati u klupko. Na većoj hladnoći se jače zbijaju, a za toplijeg vremena se klupko razrahljuje ili u potpunosti raspušta. Kako odmiče jesen tako je na pčelikontinentalnom dijelu zemlje li- njaku sve manje posla za pčelara, nastopad je posljednji mjesec kada ravno, pod uvjetom da je sve potrebno pčelari još imaju posla oko samih napravljeno na vrijeme. Isto se ne bi košnica. U krajevima uz more pčele će moglo reći i za zbivanja unutar košnice. još neko vrijeme biti aktivne i izlaziti Sve hladniji dani donose značajne pro- Suzbijanje varoe iz košnica. Tijekom listopada potrošnja mjene u životu pčela u košnici. NektarTijekom mjeseca košnice više ne bi meda je oko 2 kg. Toplijih dana može ne i peludne paše nema u nekoj vidljivoj trebali otvarati osim u drugoj polovici biti još u prvom dijelu mjeseca, što će količini. Pčele rjeđe izlijeću iz košnice kada zajednice počinjemo tretirati proomogućiti završetak svih radova s koš- čemu pogoduju i sve kraći i hladniji tiv varoe. Taj zahvat nastojimo obaviti nicama u ovoj kalendarskoj godini i na- dani. Za lijepog sunčanog vremena što je brže moguće. Pogodno je da su doknadu propuštenog. U slučaju hlad- može se vidjeti poneka pčela kako se topliji dani uz sunčano i mirno vrijeme. nog i kišovitog vremena, osobito ujutro, vraća s oskudnim grudicama peluda na U ovom razdoblju smijemo primijeu drugoj polovici mjeseca pčele će se sve nogama. Uz pelud, pčele donose i pro- niti sve pripravke koji su registrirani za češće početi skupljati u zimsko klupko. polis kojim zatvaraju i posljednje puko- ovu namjenu jer nema opasnosti od Zbog toga već sada trebamo misliti na tine kroz koje bi mogla ulaziti hladnoća zagađenja meda, ali treba biti oprezan utopljavanje košnica i pripremiti po- ili se stvarati propuh. Lijepo vrijeme zbog zaostataka (rezidua) u vosku pa trebne materijale. Lijepi dani nam omo- značajno je i za jesenske pročisne izlete je dobro tretirati samo plodišne okvire, gućavaju završetak radova iz rujna. Još kako bi pčele ušle u zimsko klupko sa a izbjegavati one u medištu na kojima uvijek pčele stignemo dohraniti ako ionako ne bi smjelo biti pčela. Ako je potrebno, a posebnu pažnju po- U listopadu je sve manje posla za pčela- se preparat za suzbijanje primjesvećujemo ovogodišnjim prirodnim ra, ali se pčele intenzivno pripremaju za njuje prskanjem po pčelama unutar ili umjetnim rojevima i nukleusima. zimovanje. S hladnijim danima dolaze košnice (kao organske kiseline), U slučaju da će meteorolozi kroz temperatura zraka svakako ne bi dulje razdoblje predvidjeti toplo znatne promjene u životu i radu pčeli- smjela biti ispod 10 °C. i lijepo vrijeme dohranu možemo njih zajednica. Za primjenu bilo kojeg pripravka obaviti gušćim šećernim sirupom, a moramo se držati uputa proizvou slučaju loše prognoze najbolje je koriđača o koncentraciji i načinu primjene. stiti med ili standardne medno šećerne Unatoč oprezu, pri primjeni sredstava pogače (bez stimulatora) u koje može protiv varoe uvijek strada određen broj biti dodan pripravak protiv nozemoze. pčela i to u prvom redu starije i slabije Obično u drugoj polovici listopada u pa je suzbijanje varoe za toplijih dana košnici nema legla ili ga ima vrlo malo poželjno obaviti i iz tog razloga. To je pa je to vrijeme kada obavljamo i jebitno s higijenskog gledišta jer kada su sensko tretiranje protiv varoe. Sada leta pčele aktivne i izlijeću iz košnica mogu zatvaramo češljevima ili vratašcima od iznijeti van uginule pčele s podnice i leta, matične rešetke kako bi spriječili ulazak nasuprot tretiranju za hladnijih dana. miševa i rovki. Članak preuzet iz Gospodarskog lista U BROJ 94 • RUJAN / LISTOPAD 2014. 1RYRX+UYDWVNRMSRåWL0RVWDU 3DNHWVNDDPEDODçD 8SRQXGL+30RVWDUPRçHWHSURQDþLSDNHWVNX DPEDODçXXSHWUD]OLĀLWLKGLPHQ]LMD LOGOTIP d.o.o. za izdavaštvo i grafičku djelatnost Vaganska 5., 88220 Široki Brijeg, BiH Tel.: 00 387 39 703-841 Fax: 00 387 39 700-130 e-mail: info@tiskara-logotip.com www.tiskara-logotip.com 1D]LYDUWLNOD 'LPHQ]LMDPP &LMHQD.0 3DNHW6 [[ 3DNHW0 [[ 3DNHW/ [[ 3DNHW;/ [[ 3DNHW;;/ [[ ZZZSRVWED EHVSODWQLLQIRWHOHIRQ WEB SHOP SJEMENARNA artnera nas p ih n v lo s o p i ca a p u k smo Zadovoljstvo naših to a z , ja n a v lo s o p g e š a na pcima vodi na svim područjim u k o k ta i p o h s b we odlučili otvoriti vlastiti gućiti ugodnost kupovine omo na teritoriju cijele BiH ma. o d g to ti s la v ti s o n b o d naših proizvoda iz u Sjemenarna web shop Vam nudi: Ţ1SFHMFEOVTUSVLUVSVQPOVEFJQSPJ[WPEB Web Shop Ţ+FEOPTUBWOPOBSVÌJWBOKF Ţ4JHVSOPQMBÆBOKF (plaćanje prilikom preuzimanja robe/isporuke robe), Ţ#FTQMBUOBJCS[BEPTUBWBVÌJUBWPK#*) (minimalna narudžba 60 KM) opa h s b e w o k re p ti a v o p u ok Sve detalje o tome kak i - shop.sjemenarna.com nic potražite na našoj stra Želimo Vam ugodnu kupovinu!!! info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com 50 ZANIMLJIVOSTI Vlati divovskog bambusa rastu 45 cm dnevno Divovski bambus lat. Dendrocalamus giganteus, porijeklom iz jugoistočne Azije, naraste do 35 m visine. Divovski bambus stvara najveće vlati na svijetu i to rekordnom brzinom. Pod povoljnim uvjetima mogu narasti do 45 cm dnevno. Te vlati su vrlo stabilne i imaju tvrdu, glatku površinu te se vrlo sporo razgrađuju. To ih čini izuzetno omiljenima za gradnju mostova, kuća i skela. Budući da su stabljike između čvorova šuplje, prikladne su i za splavi, cijevi, glazbene instrumente i posude svake vrste. Kao skoro sve vrste bambusa i ova vrste cvate u razmacima od nekoliko desetljeća a nakon dozrijevanja plodova nadzemni dio odumire. Listovi palme teški preko 20 kg Kraljevska palma (Roystonea regia)naraste do 25 m visine. Listovi su dugački do 3,5 metra. Ova palma ima neobično glatka stabla a to zahvaljuje sposobnosti da svoje staro lišće tako odbaci da ne ostanu nikakvi ostaci. To dovodi s jedne strane do dobro njegovane krošnje a s druge strane ugrožava prolaznike jer list teži preko 20 kg. Luk u brojkama Prema podacima FAO, luk se u svijetu uzgaja na oko 2400 tisuća hektara, s prosječnim prinosom od 17,2 t/ha. U Europi se uzgaja na oko 404 tisuće hektara s prosječnim prinosom od 17,0 t/ha. Po površinama najviše je zastupljen u Rusiji, Ukrajini i Poljskoj, a najveće prinose po ha imaju Nizozemska (39,1 t/ha), Španjolska (41,0 t/ ha) i Italija (28,2 t/ha). U Hrvatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha, s prosječnim prinosom od 7,6 t/ha. Sljez – cvijet traje samo jedan dan Sljez je vrsta koja raste u obliku grma sa savijenim granama koje leže na tlu. Rijetko oblikuje stablo. Cvjetovi su veliki do 12 cm s oko 2 cm velikom vanjskom čaškom. Zbog sjemenki koje plivaju u vodi sljez se raširio širom svijeta. Njegova kora sadrži stabilna vlakna od kojih se proizvodi užad, mreže, a u pacifičkom području i suknje. Savijene grane služe kao držači za čamce. Cvjetovi traju samo jedan dan. Otvaraju se ujutro u žarkožutoj boji, no kasnije postaju sve narančastiji te navečer venu kao tamnosmeđi cvjetovi. Mirisni pandan-sredstvo za mamljenje mladića Mirisni pandam (Pandanus tectorius), uistinu neobično drvo, naraste do 10 m visine, sa svjetlosivim prstenastim stablom. Listovi su plavkastosivi dugački i do 3 m, a široki 5-10 cm. Muški i ženski cvatovi rastu na zasebnim biljkama. Ova vrsta se uzgaja na mnogim mjestima ali najčešće na morskim obalama od Šri Lanke do Havaja. Biljka ima više naziva, a primjerice na Havajima je zovu «Hala». Biljka je cijenjena zbog plodova koji su na mnogim pacifičkim otocima osnovna živežna namirnica. Selekcijom je dobiveno mnoštvo sorti. Nekima od njih nedostaje trnje na listovima koje se inače mora uklanjati kako bi se od lišća plele košare i mreže. Osim plodova, biljka se koristila i u druge svrhe. Naime polen hale služio je havajskim djevojkama kao sredstvo za mamljenje mladića. AKTIVPLUS Polica AKTIV PLUS pruža sigurnu zaštitu od posljedica nesretnog slučaja uz iznimno povoljnu godišnju premiju! Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 10,00 KM: — za slučaj smrti uslijed nezgode 5.000,00 KM — za slučaj trajnog invaliditeta 10.000,00 KM — za slučaj 100% trajnog invaliditeta 15.000,00 KM — dnevna naknada za bolničko liječenje 10,00 KM www.croatiaosiguranje.ba Odabirom uplate većeg iznosa godišnje premije i svote pokrića po polici AKTIV PLUS bit će veće. Dovoljno je da nas kontaktirate telefonski ili da posjetite Vama najbliže prodajno mjesto Croatia osiguranja d.d. kako bismo Vam aktivirali ovo iznimno povoljno i korisno osiguranje. KLUB info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com NPK 3:3:3+2Mg+11SO3+5Fe Prirodno organsko gnojivo sa željezom 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH $JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL
© Copyright 2024 Paperzz