Novi Zakon o radu - Zakon po mjeri kapitala Novi Zakon o radu

akcija
G L A S I LO S AV E Z A S A M O S TA L N I H S I N D I K ATA H RVATS K E
sindikalna
Zagreb, 15. srpnja 2014. • Broj 432/433
Novi Zakon o radu
- Zakon po mjeri
kapitala
Str. 3. - 5.
Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb
www.sssh.hr • www.facebook.com/SavezSamostalnihSindikataHrvatske • Cijena 9 kuna
akcija
sindikalna
Glasilo Saveza
samostalnih sindikata Hrvatske
Nakladnik:
Savez samostalnih
sindikata Hrvatske
Zagreb, Trg kralja
Petra Krešimira IV. br. 2
Predsjednik:
Mladen Novosel
Glavna urednica:
Ana Milićević Pezelj
Novinarka:
Marijana Tomić
Lektorica:
Đurđica Pavlović
Tajnica:
Branislava Krasić
DOGAĐAJI
Vijeće SSSH
Odluke vezane uz
Sedmi kongres SSSH
V
ijeće SSSH na 14. sjednici, održanoj 1. srpnja 2014. godine,
usvojilo je prijedloge odluka
o održavanju Sedmoga kongresa SSSH,
o rasporedu zastupnika Sedmoga
kongresa SSSH, o broju i strukturi članova Vijeća SSSH, te o kandidacijskom
postupku za izbor predsjednika/ce
SSSH te članova/članica Statutarne
komisije i Nadzornog odbora SSSH.
Sukladno usvojenim prijedlozima,
Sedmi kongres SSSH održat će se od
13. do 15. studenoga 2014. godine u Termama „Tuhelj“, Tuheljske Toplice.
Kandidacijski postupak za izbor predsjednika/ce SSSH te članova/članica
Statutarne komisije i Nadzornog odbora SSSH otvoren je od 1. srpnja do 30. rujna 2014. godine. Kandidate/kandidatkinje predlažu sindikati udruženi u SSSH.
Godišnja pretplata: 108,00 kn
Uplate na račun SSSH
HR6324840081102644193
s naznakom „za pretplatu
na Sindikalnu akciju“
Oglasni prostor:
1/1 str. 1.500,00 kn
½ str. 1.000,00 kn
¼ str. 750,00 kn
Kolorne stranice: dvostruko
Adresa uredništva:
Zagreb, Trg kralja
Petra Krešimira IV. br. 2
Telefon:
(01) 46 55 111/151
(01) 46 55 052
Telefax:
(01) 46 55 040
E-mail:
sindikalna-akcija@sssh.hr
marijana.tomic@sssh.hr
Rukopise, fotografije i CD ne
vraćamo
Grafička priprema
Alan Čaplar
Tisak:
Stegatisak, Zagreb
ISSN 1330-1640
Sindikalne središnjice o mogućem stečaju
Royal međugeneracijske solidarnosti d.d.
Očuvati model
dokupa mirovine
N
akon što je Royal međugeneracijska solidarnost d.d. objavilo mogućnost
otvaranja stečaja, sindikalne središnjice zatražile su od predstavnika vlasti
brzu reakciju radi zaštite interesa umirovljenika, od kojih je dio bio u
članstvu nekog od udruženih sindikata, i zaštite samog instituta dokupa mirovine.
- Očuvanje toga modela i samoga dokupa mirovine nije u interesu samo dijela
sadašnjih umirovljenika, nego i dijela budućih, koji bi se, još kao dio svijeta rada
sa svojim poslodavcima dogovorili oko dokupa dijela svoje mirovine i doživotno
primali sredstva takvog oblika otpremnine.
Kako je jasno da takav model svojim značenjem nadilazi važnost društva
koje ga provodi, razvidno je da model doživotne otpremnine proveden kroz oblik
dokupa mirovine treba sačuvati i u tome značajnu ulogu treba imati država. Tako
nam je najlogičnije da upravo Vlada RH taj model i samo društvo koje se tim
dokupom do sada bavilo, preuzme na sebe, a što smo predlagali i u prošlogodišnjoj raspravi na sjednici Gospodarsko-socijalnoga vijeća.
Dakle, Vlada RH treba u ovome trenutku hitno pronaći rješenje za štetnu situaciju koja bi mogla nastati odlaskom u stečaj za sada jedinoga društva koje u Hrvatskoj provodi takav model dokupa mirovine, kako zbog štete za sadašnjih gotovo
4.000 korisnika toga modela, tako i zbog društvene štete koja bi nastala propašću
samoga modela, navodi se u pismu sindikalnih središnjica upućenome Vladi RH.
DOGAĐAJI
Hrvatski sabor izglasao novi Zakon o radu
Zakon po mjeri kapitala
N
akon dva čitanja, Hrvatski
je sabor na 13. sjednici, 15.
srpnja 2014. godine, s 80
glasova „za“ i 34 glasa „protiv“, usvojio
novi Zakon o radu. Između usvajanja
Konačnog prijedloga zakona na sjednici Vlade RH (24. lipnja) i njegova
izglasavanja u Saboru (15. srpnja)
prošla su samo tri tjedna! Prijedlog je
upućen u drugo čitanje, iako je sadržavao i institute koji uopće nisu bili u
prvom čitanju, odnosno o kojima nije
provedeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću niti procjena učinaka
propisa, posebice socijalnih učinaka
na posebne kategorije koje će njime
biti pogođene. Sindikati su tvrdili
kako je važeći Zakon o radu dobar
okvir, da je relativno dobro izbalansiran između prava radnika i potreba
poslodavaca i samo je nužno poraditi
na njegovoj boljoj primjeni i poštivanju. Poslodavci su tvrdili da prema
važećem Zakonu ne mogu poslovati
konkurentno mora, im se omogućiti
da radnike angažiraju duže kada posla
ima (bez prekovremenih sati) i kraće
kada ga nema, te im se mora omogućiti da zapošljavaju fleksibilnije, bez
puno obaveza prema radnicima, i
lakše otpuštaju, bez posebnog obrazloženja. Odluka Vlade o promjeni
ZOR-a motivirana je neuspjesima u
svim drugim područjima od početka
obnašanja vlasti. Vlada je odlučila
zadovoljiti zahtjeve Svjetske banke,
Međunarodnoga monetarnoga fonda,
različitih bonitetnih agencija, kasnije
i Europske komisije, i fleksibilizirati
hrvatsko tržište rada (što bi joj, među
ostalim, omogućilo nova zaduživanja u povoljnijim uvjetima). Vlada je,
također, očito procijenila kako je lakše
srezati prava radnika nego učiniti
javnu upravu i pravosuđe efikasnijima,
suzbiti korupciju..., odnosno učiniti
sve potrebno za privlačenje ozbiljnih
ulagača umjesto onih koje privlači
jeftina radna snaga. Tako je Vladi
glavni cilj izmjene Zakona o radu
postao snižavanje tzv. indeksa zakonske zaštite zaposlenja (EPL Index) te je
mijenjala upravo institute koji ulaze u
njegov izračun: fleksibilni oblici rada,
otkaz ugovora o radu, kolektivni
višak radnika, organizacija radnoga
vremena, dnevni i godišnji odmori,
naknada štete u slučaju nezakonitog
otkaza, zaštita posebnih kategorija
radnika, radnička participacija, rad
sindikata i štrajk..., tako da je EPL
Index s 2.61, nakon prve faze izmjena
ZOR-a smanjen na 2.34, a sada na
2.23.*
Najznačajnije promjene koje
donosi novi Zakon o radu
Z
akon je podijeljen na dvije
glavne cjeline: na dio kojim
se uređuju individualni radni
odnosi i na dio kojim se uređuju
kolektivni radni odnosi.
U individualnim radnim odnosima kao novinu, zakonodavac uvodi
mogućnost da poslodavac, kada nema
potrebe za radom određenog radnika,
može toga radnika privremeno ustupiti povezanom društvu poslodavcu,
na temelju sporazuma s tim društvom,
u trajanju do najduže šest mjeseci i uz
pisanu suglasnost radnika (koja će se
smatrati dodatkom ugovora o radu).
Sindikati smatraju kako odredba nije
dobro uređena, štoviše, da je opasna
jer daje puno prostora za manipulaciju, odnosno, riječ je o legalizaciji
sada prisutne prakse seljenja radnika iz
tvrtke koja ima imovinu u one tvrtke
koje je nemaju i sl. O ustupanju radnika
poslodavac će biti dužan samo izvijestiti
radničko vijeće, ali ono nema mogućnost savjetovanja niti mogućnost suodlučivanja (a što su sindikati tražili).
U prvoj fazi izmjena Zakona o radu
(srpanj 2013.), ugovor o radu na određeno vrijeme uređen je tako što je prvi
ugovor o radu na određeno vrijeme
određen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog
događaja, ali mu sam Zakon ne nameće
vremensko ograničenje. Međutim,
postoje ograničenja u slučaju sklapanja
tzv. uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme (na način da tada i prvi
ugovor i uzastopni ugovori ne mogu
trajati duže od tri godine). Međutim,
sada je odredba „popravljena“ na način
za koji sindikati smatraju da se može
različito tumačiti, što daje puno prostora
za zloupotrebu.
Agencije za privremeno zapošljavanje će radnika moći ustupiti korisniku na razdoblje od tri godine (dosad
godinu dana), i duže, ako je riječ o
zamjeni za odsutnog radnika, ili ako
je tako ugovoreno kolektivnim ugovorom. Radnik koji s agencijom ima sklopljen ugovor na neodređeno vrijeme će
u vrijeme kada nije ustupljen korisniku
imati pravo na naknadu plaće u visini
prosječne plaće koja mu je isplaćena u
prethodna tri mjeseca, ako zakonom,
propisom, kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu ili ugovorom o
radu nije drukčije određeno, a kolektivnim ugovorom sklopljenim između
agencije, odnosno udruge agencija i
sindikata moći će se ugovoriti nepovoljniji uvjeti rada od uvjeta rada
radnika zaposlenog kod korisnika na
istim poslovima. Novost je da Zakon
sada izrijekom navodi što se smatra
„ostalim uvjetima rada“ koji moraju
biti jednaki za radnika koji je zaposlen
________________
* Niži indeks od Hrvatske među uspoređivanim zemljama - Slovačka 2.32, Slovenija 2.60, Njemačka 2.47, Italija 2.76,
Češka 2.44, Austrija 2.33, Poljska 2.37, Estonija 2.47 - sada ima samo Mađarska 2.04!
sindikalna akcija |
3
DOGAĐAJI
Zakonom se uvodi mogućnost nejednakog rasporeda radnoga vremena po
danima, tjednima, odnosno mjesecima, pa će tako odlukom poslodavca radno
vrijeme moći biti nejednako raspoređeno s najdužim trajanjem do 50 sati tjedno,
s time da će radnik u referentnom razdoblju od četiri mjeseca smjeti prosječno
raditi najduže 48 sati tjedno, uključujući prekovremeni rad. Kolektivnim ugovorom može se ugovoriti najduži tjedni nejednaki raspored do najviše 60 sati, te se
referentno razdoblje može produžiti do šest mjeseci, u kojem će radnik također
smjeti prosječno raditi najduže 48 sati tjedno, uključujući prekovremeni rad. U
oba slučaja riječ je o tome da je tek nakon proteka referentnog razdoblja vidljivo
je li radnikovo prosječno radno vrijeme svedene na njegovo puno (40 sati) ili
nepuno radno vrijeme, ili je ono duže od punog ili nepunog radnoga vremena,
što se onda smatra prekovremenim radom i kao takav treba biti plaćen. Također
se uvodi mogućnost da se kolektivnim ugovorom za referentno razdoblje ugovori
ukupni fond radnih sati, bez ograničenja najdužeg tjednog trajanja, ali se prosjek,
uključujući prekovremeni rad, mora svesti na 45 sati tjedno.
kod korisnika i za ustupljenog agencijskog radnika, a tu je riječ samo o
stanci, odmoru, godišnjem odmoru...,
a ne i o materijalnim pravima radnika
tako da više ni sud neće moći odredbu
drukčije tumačiti. (Sindikati su potkraj
prošle godine na Županijskom sudu
u Zagrebu dobili presudu za jednog
radnika prema kojoj je agencija trebala
svome radniku isplatiti sva materijalna prava na koja je, prema kolektivnom ugovoru, imao pravo usporedivi
radnik, zaposlen u tvrtki-korisniku!)
Na otkaz ugovora o radu zbog
nezadovoljavanja radnika na probnom
radu neće se primjenjivati odredbe o
otkazu, osim odredbi o obliku, obrazloženju i dostavi otkaza, o početku tijeka
otkaznog roka i sudskog raskida ugovora
o radu.
Do najznačajnijih promjena došlo
je u području organizacije radnoga
vremena. Prekovremeni rad može trajati
najduže sto osamdeset sati godišnje (kao
i dosad), ali se sada omogućava da se
kolektivnim ugovorom može ugovoriti
njegovo trajanje do najviše dvjesto pedeset sati godišnje.
Zakonom se omogućava tzv.
dopunski rad, odnosno omogućava
se da radnik koji za jednog poslodavca
radi u punom ili nepunom radnom
vremenu, može sklopiti ugovor o radu s
4 | sindikalna akcija
drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno sto
osamdeset sati godišnje, uz uvjet pisane
suglasnosti prvog poslodavca. O ovome
će poslodavac biti dužan samo izvijestiti
radničko vijeće.
Zakon izrijekom navodi da će radnik
koji radi po ugovoru o radu s nepunim
radnim vremenom, ostvarivati plaću
i druga materijalna prava razmjerno
dužini ugovorenoga radnoga vremena,
osim ako to kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu ili ugovorom o radu
nije drukčije uređeno (pravilo pro rata
temporis).
Promjene su doživjele i odredbe
o godišnjem odmoru, pa tako radnik
kojem tijekom jedne kalendarske godine
prestaje radni odnos (neovisno o razlogu:
ide li u mirovinu, mijenja li poslodavca ili
dobiva otkaz ugovora o radu, i neovisno
o tome kada mu radni odnos prestaje –
prije ili poslije 1. srpnja), za tu godinu
ostvaruje samo pravo na razmjeran dio
godišnjeg odmora. Kod prava na korištenje godišnjeg odmora i nadalje ostaje
obveza da se tijekom kalendarske godine
za koju se ostvaruje pravo na godišnji
odmor mora iskoristiti najmanje dva
tjedna u neprekidnom trajanju, ali se
sada uvodi i mogućnost da se radnik i
poslodavac drukčije dogovore (naravno,
uz uvjet da je radnik ostvario pravo na
godišnji odmor u trajanju dužem od dva
tjedna). Iznimno, otvara se mogućnost
da se godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora kojeg radnik nije iskoristio
zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, te njege i
skrbi djeteta s težim smetnjama u razvoju
iskoristi do kraja kalendarske godine u
kojoj se vratio na rad.
Obvezni dnevni odmor između
dva radna dana ostao je 12 sati. Međutim, kraći dnevni odmor u pojedinim
sektorima, odnosno djelatnostima u
trajanju od osam sati (tzv. zamjenski
dnevni odmor) prema starom Zakonu
bilo je moguće urediti (skratiti) samo
kolektivnim ugovorom (članak 3.), a
sada je uređen tako da ga poslodavac
samostalno može odrediti u trajanju 10
sati, a kolektivnim ugovorom osam sati.
Tjedni odmor je i nadalje najkraće 20
sati neprekidno.
Rok zastare potraživanja radnika
iz radnog odnosa produžen je s tri na
pet godina.
Pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu,
poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama
uzdržavanja koja terete radnika, ali mu
više nije dužan omogućiti doškolovanje
ili prekvalifikaciju (što je mogao učiniti
o trošku države), niti mu ponuditi drugo
radno mjesto, ako ga ima i ako radnik
posjeduje potrebne kvalifikacije.
Otkazni rok ne teče za vrijeme
privremene nesposobnosti za rad (bolesti) ali samo do najduže šest mjeseci od
dana uručenja odluke o otkazu ugovora
o radu! Otkazni rok teče za vrijeme
godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, te
razdoblja privremene nesposobnosti za
rad radnika kojeg je poslodavac u otkaznog roku oslobodio obveze rada, osim
ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije
drukčije određeno.
U slučaju uskrate suglasnosti
radničkog vijeća i/ili sindikata na otkaz
zaštićenim kategorijama radnika i zbog
stavljanja u nepovoljniji položaj sindikal-
DOGAĐAJI
nog povjerenika, poslodavac nadomjesnu suglasnost više neće tražiti od suda
već od arbitraže, čije postupanje i sastav
će biti propisan pravilnikom ministra
nadležnog za rad.
Snižena je naknada štete kod
sudskog raskida radnog odnosa (dakle,
u slučaju nezakonitog otkaza ugovora o
radu, ako nastavak radnog odnosa nije
moguć) i sada iznosi od tri do osam
propisanih ili ugovorenih mjesečnih
plaća toga radnika (bilo je od tri do 18).
Zakon više ne sadrži izborna
pravila za izbor radničkih vijeća, već
će ona biti uređena pravilnikom ministra nadležnog za rad kojeg je ministar
obvezan donijeti u roku šest mjeseci od
dana stupanja na snagu Zakona o radu,
a do tada ostaje na snazi Pravilnik o
postupku izbora radničkog vijeća (NN,
81/10.) u dijelu u kojemu nije u suprotnosti s odredbama novoga Zakona.
U kolektivnim radnim odnosima
promjene su sljedeće: Sada će sindikati
koji imaju najmanje pet članova zaposlenih kod određenog poslodavca moći
imenovati ili izabrati jednog ili više
sindikalnih povjerenika, za razliku od
dosadašnjeg rješenja gdje nije bio propisan broj članova. Sindikatima se uvodi
obveza da tijelu nadležnom za registraciju dostave izvještaj o održavanju sjednice najvišeg tijela i podatak o ukupnom
broju članova udruga, pa će pad broja
članova sindikata ispod propisane
granice za osnivanje sindikata, imati za
posljedicu brisanje sindikata iz registra.
Ukinuta je mogućnost pristupanja
kolektivnom ugovoru.
Zakonska produžena primjena
pravnih pravila sadržanih u kolektivnom ugovoru je najduže tri mjeseca
nakon isteka roka na koji je sklopljen,
odnosno tri mjeseca od proteka otkaznog roka, a iznimno stranke kolektivnog
ugovora mogu ugovoriti duže vremensko
razdoblje produžene primjene.
Proširenje primjene kolektivnog ugovora uređeno je na posve nov
način tako da će samo na prijedlog svih
stranaka kolektivnog ugovora ministar
proširiti primjenu kolektivnog ugovora,
ali tek na temelju podataka o broju i
strukturi poslodavaca na koje će se
proširiti kolektivni ugovor, o broju kod
njih zaposlenih radnika i razine materijalnih prava radnika, te nakon savjetovanja s predstavnicima poslodavaca na
koje će se želi proširiti kolektivni ugovor!
Zakonom se štrajk definira na nov
način, te pravo pozvati na štrajk i provesti ga sa svrhom zaštite i promicanja
gospodarskih interesa svojih članova, te
zbog neisplate plaće, dijela plaće, odnosno naknade plaće ako nisu isplaćene
do dana dospijeća, daje sindikatima ali
ne više i njihovim udrugama više razine.
Ukinut je odgodni rok za početak štrajka
zbog neisplate plaće, odnosno naknade
plaće koji je bio 30 dana od dospijeća
plaće te je sada moguće najaviti štrajk
odmah po dospijeću plaće.
U slučaju spora o sklapanju,
izmjeni ili obnovi kolektivnog ugovora,
zakon daje pravo štrajka samo reprezentativnim sindikatima. Kod najave štrajka
sada će se morati uz razloge, mjesto, dan
i vrijeme početka štrajka navoditi i način
njegova provođenja. Do dana okončanja postupka mirenja mogu se utvrđivati poslovi koji se za vrijeme štrajka
ne smiju prekidati, a ako do tada nisu
utvrđeni njihovo utvrđivanje ne može
se pokrenuti do dana okončanja štrajka.
Konačni udarac kolektivnim
ugovorima zadan je u prijelaznim i
završnim odredbama Zakona, koje
propisuju da će sve važeće odluke o
proširenju kolektivnih ugovora prestati
važiti protekom šest mjeseci od dana
stupanja na snagu ovog Zakona.
Poslodavci su dužni uskladiti pravilnike o radu s odredbama ovoga Zakona
također u roku šest mjeseci od dana
njegova stupanja na snagu.
Na kraju naglašavamo kako je
nužno odmah započeti praćenje
primjene novoga Zakona o radu
uspostavljanjem čvrste suradnje
između članova sindikata i radničkih
predstavnika u poduzeću (sindikalnih povjerenika i radničkih vijeća),
matičnih sindikata i stručne službe
SSSH, kako bi se odmah reagiralo
na moguće zloupotrebe, kako bi se
pratile posljedice njegove primjene,
odnosno sama praksa radi utvrđivanja eventualnih manjkavosti odredbi
te predložile argumentirane izmjene
Zakona. Zaštita prava radnika ostaje
našim prioritetom.
Ana Milićević Pezelj
Gordana Palajsa
Crna lista poslodavaca
Istoga dana kada je Hrvatski sabor izglasao novi Zakon o radu, na internetskim stranicama MRMS-a i Porezne uprave
objavljena je lista poslodavaca koji ne isplaćuju plaću svojim radnicima, odnosno koji su na dostavljenim izvješćima o
primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja tri mjeseca uzastopno, ili tri mjeseca u
vremenskom razdoblju od šest mjeseci, iskazali samo obračun doprinosa.
- Vjerujem kako se ni jedan poslodavac koji se našao na listi neće posramiti, jer u Hrvatskoj ne postoji kultura poštivanja
zakona, posebice kada su u pitanju radnici i njihova materijalna prava. Objavljivanje liste dokaz je nefunkcioniranja
pravne države, kratko je komentirao predsjednik SSSH Mladen Novosel.
sindikalna akcija |
5
INTERVJU S POVODOM
Mladen Novosel, predsjednik SSSH o donošenju novoga Zakona o radu
Učinili smo sve što je bilo moguće
K
oliko je SSSH zadovoljan tijekom
pregovora, donesenim Zakonom
o radu… pitali smo predsjednika
SSSH Mladena Novosela.
Uspoređujući prvi Nacrt prijedloga
novoga Zakona i novi Zakon o radu koji
je izglasan, koliko sindikalna strana, kao
jedan od pregovarača, može biti zadovoljna?
Prije održavanja posljednjih parlamentarnih izbora, sadašnja vladajuća
koalicija u svojemu predizbornom „Planu
21“ nije predvidjela mijenjanje Zakona o
radu. No, kako se u narodu kaže „Obećanje
ludom radovanje“, nekoliko mjeseci nakon
pobjede na izborima i dobivanja povjerenja građana, krenuli su „probni baloni“ o
mogućim izmjenama ZOR-a, kako predstavnika HUP-a, pojedinih ministara u
Vladi, pa sve do samog predsjednika Vlade
RH. Prisjetimo se samo ukidanja prava
na stanku za vrijeme radnoga vremena i
drugih „bisera“.
Početkom 2013. godine postojala je
potreba usklađivanja ZOR-a sa zakonodavstvom EU u pogledu reguliranja kriterija za formiranje Europskih radničkih
vijeća, tako da su se uz navedenu odredbu
tripartitno usuglasili još pojedini instituti
poput rada na određeno vrijeme. Iako je
sindikalna strana smatrala kako više nema
potrebe za daljnjim promjenama ZOR-a,
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava
ipak je nametnulo otvaranje pregovora o
„novom ZOR-u“ u tzv. drugoj fazi pregovora, koja je krenula sredinom svibnja
2013. godine. Sindikalna strana očekivala
je kako će se pregovori voditi prema principu „problem, dokaz, rješenje“, no HUP i
predstavnici MRMS-a imali su zajednički
interes da ZOR bude što fleksibilniji. U
prijevodu, lakše i jeftinije otpustiti radnika.
Sukladno tome, MRMS, u svojstvu predlagatelja izmjena ZOR-a, od sastanka do
sastanka mijenjao bi prijedloge pojedinih instituta ZOR-a tako da je prvi Nacrt
prijedloga izmjena ZOR- a osvanuo početkom kolovoza 2013. upućivanjem u proceduru javne rasprave. Od te verzije ZOR-a,
pa do ove koja je izglasana u drugom
čitanju u Hrvatskome saboru, sindikalna
strana uspjela je spriječiti niz odredbi koje
6 | sindikalna akcija
Moram posebno zahvaliti
svim članovima sindikata,
ponajprije članovima iz
udruženih sindikata SSSH, na
aktivnom sudjelovanju u svim
sindikalnim akcijama.
bi dodatno umanjile prava radnika, tako
da nema mjesta posebnom zadovoljstvu.
Ipak, moram naglasiti da se vrijedilo boriti
svim mogućim sredstvima, kako bismo u
najvećoj mogućoj mjeri zaštitili postojeća
prava radnika.
Sindikati su „vodili bitku“ za stolom,
prosvjedovali, organizirali štrajk solidarnosti, lobirali među zastupnicima Hrvatskoga sabora, intervenirale su i međunarodne sindikalne organizacije… Je li
učinjeno sve da svjetlo dana ne ugleda
„fleksibilniji“ Zakon o radu od postojećeg ?
Naglašavam kako je tijekom pregovora o ZOR-u, SSSH koordinirao sindikalnim središnjicama, kako za usuglašavanje
zajedničkih prijedloga u pregovorima,
tako i u planiranju i provođenju sindikalnih akcija koje su spomenute u samom
pitanju. Kroz cijeli tijek pregovora SSSH je
imao vrlo dobru suradnju sa Nezavisnim
hrvatskim sindikatima (NHS-om), ali i sa
ostalim sindikalnim središnjicama, kada je
bilo najpotrebnije, u provođenju sindikalnih akcija. Odgovorno tvrdim kako smo
učinili sve što je bilo moguće da „svjetlo
dana ne ugleda fleksibilniji ZOR od postojećeg“.
U kojoj mjeri novi ZOR pruža
zaštitu radniku kod poslodavca?
Od 1996. godine, kada je donesen prvi
ZOR u neovisnoj Hrvatskoj, nije posto-
jala prevelika zaštita radnika. I najbolje
odredbe ZOR-a u svakodnevnoj primjeni
ništa ne znače ako se radnici zajedno sa
sindikatom za njih nisu u stanju izboriti.
Tu posebno ističem problem neisplate
plaća koji ne bi postojao kada bi poslodavci poštivali ZOR, no od 2011. godine
SSSH provodi sustavnu kampanju protiv te
negativne pojave. Izmijenjeno je niz drugih
zakona i uredbi, posebice Kazneni zakon
u kojem postoji i kaznena odgovornost
poslodavaca, no sve su to mrtva slova na
papiru u hrvatskom nepoštivanju pravne
države. Stoga još jedanput napominjem,
najveća zaštita radnika je snažan i organiziran sindikat.
Koliko je novi ZOR interesno izbalansiran?
Kako reče ministar Mrsić pri predstavljanju prijedloga ZOR-a u Hrvatskome
saboru u drugom čitanju, „ZOR je interesno izbalansiran, jer njime nisu zadovoljni
ni sindikati niti poslodavci“. Ovom citatu
je svaki komentar suvišan, no postavlja se pitanje: u čije je ime onda predlagatelj zakona, Vlada RH zadovoljna?!
Koliko ste zadovoljni dogovorenim
odredbama o radnome vremenu?
O nejednakome rasporedu radnoga
vremena potrošili smo gotovo dvije trećine
provedenih sati pregovora. Cilj predlagatelja, potaknut zahtjevima HUP-a, bio je
da se postojeća preraspodjela radnoga
vremena, koja je moguća samo kroz
kolektivne ugovore i suglasnost radnika,
anulira novom odredbom o nejednakom
rasporedu radnoga vremena koju bi poslodavac donosio sam svojom odlukom. U
konačnom prijedlogu ZOR-a predlagatelj
Zakona je prihvatio sindikalni kompromisni prijedlog, uz napomenu da za HUP
konačna odredba o nejednakom rasporedu
radnoga vremena nije bila prihvatljiva.
U svakom slučaju, u jednom za radnike
najvažnijem institutu sačuvan je kolektivni
ugovor, no „borba“ tu tek počinje.
Je li sindikat marginaliziran Zakonom?
Ne, nije marginaliziran, iako je bilo
pokušaja. Snaga i uspješnost sindikata u
manjoj mjeri ovisi o zakonu, dok u znatno
većoj mjeri ovisi o njegovoj akcijskoj
sposobnosti i ljudima koji stručno mogu
štititi prava radnika.
DOGAĐAJI
Novi Zakon o zaštiti na radu
Najlošije riješen institut povjerenika
radnika za zaštitu na radu
Novi Zakon o zaštiti na radu
na snazi je od 19. lipnja
2014. godine. Kako je već
prethodno naglašavano,
Zakonom nisu zadovoljni ni
sindikati niti stručna javnost,
jer nije onako dobar kako su
očekivali. Djelomično nisu
zadovoljni ni poslodavci,
jer je povećana njihova
odgovornost.
Z
akonom je naglašena prevencija definirana kao planirana,
odnosno poduzeta mjera u
svakom radnom postupku kod poslodavca, radi sprječavanja ili smanjenja rizika na radu, a poslodavac je
obvezan provoditi zaštitu na radu na
temelju općih načela prevencije.
Među ostalim, Zakon propisuje
kako je poslodavac koji zapošljava
50 ili više radnika obvezan osnovati
odbor zaštite na radu, a oni poslodavci koji zapošljavaju manje od 50
radnika obvezni su ga osnovati samo
ako je to propisano posebnim zakonom ili drugim propisom.
Odbor je savjetodavno tijelo za
unapređivanje zaštite na radu i čine
ga: poslodavac ili njegov ovlaštenik, stručnjak zaštite na radu koji
obavlja poslove zaštite na radu kod
poslodavca, specijalist medicine rada
izabran u skladu s posebnim propisom i povjerenik radnika za zaštitu
na radu ili njihov koordinator.
Institut povjerenika radnika za
zaštitu na radu Zakonom je najlošije riješen. Do sada je Zakonom
bio omogućen izbor povjerenika
radnika za zaštitu na radu, ali je i
Prema mišljenju Ministarstva rada i mirovinskog sustava, poslodavac
ne može onemogućiti izbor ako se radnici kvalitetno organiziraju radi
izbora povjerenika radnika za zaštitu na radu. Tako će poslodavac koji
zapošljava do uključivo 20 radnika ispuniti obveze propisane odredbama
članka 101., stavak 7. Zakona, ako u roku 60 dana od dana stupanja na
snagu ovoga Zakona sazove skup radnika na kojemu će radnici moći
izabrati povjerenika radnika za zaštitu na radu, a poslodavci koji zapošljavaju više od 20 radnika će ispuniti obveze propisane odredbama članka
101., stavak 7., ako radnicima pripreme sve podatke i omoguće provedbu
izbora povjerenika sukladno pravilima za izbor radničkoga vijeća.
U svakom slučaju, ranije izabranim ili imenovanim povjerenicima
radnika za zaštitu na radu mandat prestaje u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
sindikat imao mogućnost imenovanja povjerenika. Sada je radnicima
dana mogućnost biranja povjerenika
radnika za zaštitu na radu, a ne pravo
i obveza.
Zakon radi razliku u postupku
izbora ovisno o veličini poslodavca,
pa tako kod onih poslodavaca koji
zapošljavaju do uključivo 20 radnika,
izbor se provodi na skupu radnika,
kojeg saziva poslodavac, u skladu s
općim propisom o radu, neposrednim i javnim izjašnjavanjem prisutnih
radnika. Kod poslodavaca koji zapošljavaju više od 20 radnika izbori se
provode u skladu s odredbama općeg
propisa o radu kojim su uređena pitanja izbora radničkoga vijeća.
Upravo tako uređeno pitanje
izbora povjerenika radnika za zaštitu
na radu, u svjetlu prijelaznih i završnih odredbi Zakona, koje nameću
obvezu poslodavcu da provede izbore
u roku 60 dana od dana stupanja na
snagu ovoga Zakona, dakle do 18.
kolovoza 2014. godine, do kojih
Stoga, poučeni iskustvom,
samo angažmanom sindikata
i sindikalnih povjerenika u
podružnicama, bilo da su oni
preuzeli funkciju radničkoga
vijeća ako ono nije izabrano, ili
njihovim poticanjem radničkih vijeća na provedbu izbora,
osigurat ćemo pravo radnicima
da biraju povjerenika radnika za
zaštitu na radu.
izbora će funkciju povjerenika za
zaštitu na radu obnašati povjerenik
koji je izabran ili imenovan na temelju Zakona o zaštiti na radu (NN,
59/96., 94/96., 114/03., 100/04.,
89/08., 116/08., 75/09. i 143/02.),
otvaraju niz pitanja i dilema, ukazuju
na nelogičnosti i stvaraju osjećaj da je
predlagatelj Zakona namjerno išao za
time da radnicima pruži pravo koje
oni neće moći konzumirati.
Gordana Palajsa
sindikalna akcija |
7
AKTUALNO
Projekt cjeloživotnog učenja za radnike iz područja strojarstva, brodogradnje i metalurgije
Osigurati potrebna nova znanja
U
z prisutnost brojnih članova
Sindikata metalaca HrvatskeIndustrijskog sindikata, sindikalista iz nizozemskog FNV Bondgenotena, nizozemskog veleposlanstva i
drugih uvaženih gostiju, predsjednik
SMH-IS Vedran Dragičević, ministar
znanosti, obrazovanja i sporta Vedran
Mornar i ministar rada i mirovinskog
sustava Mirando Mrsić potpisali su
8. srpnja u Radničkome domu pismo
namjere za projekt cjeloživotnog učenja
za radnike iz područja strojarstva,
brodogradnje i metalurgije RH. Kako
su ovlašteni potpisnici Hrvatske udruge
poslodavaca bili službeno odsutni, ta
će ga udruga naknadno potpisati.
Svečanosti potpisivanja prisustvovala
je direktorica HUP-ove granske udruge
CRO industrija Marija Šutina Kujundžić. Projekt počinje u rujnu do kada
će se definirati potrebe tržišta.
Tripartitni Centar za obrazovanje djelovat će kao posrednik između
potražnje za obrazovanjem i davatelja
usluge obrazovanja, te koordinirati
i podržavati institucije koje provode
izobrazbu radnika za potrebe metalskoga sektora. Objedinjavat će i analizirati postojeće potrebe i procjene poslo-
C
ilj projekta naziva
„Striking Deals“,
pokrenutog uz
potporu nizozemskog sindikata
FNV Bondgenotena i nizozemske
udruge poslodavaca, je strukovno
usavršavanje
radnika kako bi se
osigurala potrebna
nova znanja i
vještine te dovoljan
broj adekvatno
kvalificiranih
radnika.
davaca za usavršavanjem
radnika, prikupljati mišljenja
poslodavaca o sadržaju i kvaliteti
programa za usavršavanje temeljem
kojih će davati preporuke ustanovama
i institucijama što je potrebno mijenjati.
Aktivnosti će se plaćati iz Fonda
za obrazovanje (izvori za financiranje
Fonda definirat će se na tripartitnoj
razini, te će se razmotriti mogućnosti
javnoga financiranja kao i doprinosa
poslodavaca i radnika).
SMH-IS i HUP će poticati svoje
članove kako bi rješenje za cjeloživotno obrazovanje radnika uredili
kolektivnim ugovorom.
Potpisi za referendum protiv outsourcinga
Prikupljeno 624.409 potpisa
K
ako su objavili, 17 sindikata javnih i državnih službi u svojoj je lipanjskoj akciji prikupilo 624. 409 potpisa
birača za raspisivanje referenduma o donošenju zakona protiv outsourcinga, odnosno izdvajanja pratećih i
neosnovnih djelatnosti u javnom i državnom sektoru. To je 16, 77 posto birača, dakle više od minimalnih
deset posto koliko je potrebno da bi se referendum održao. Sindikati od Vlade očekuju da se ponaša u skladu s
demokratskim načelima i poštuje volju građana, te u rujnu donese odluku o održavanju referenduma u listopadu.
I prije završetka akcije, proširila se vijest kako je Vlada odustala od outsourcinga koji će zamijeniti 'spin-off ' model, što
znači da će 24 tisuće radnika, koji u bolnicama, školama i ostalim javnim ustanovama rade na pomoćnim poslovima koji
nisu osnovna djelatnost (čišćenje, kuhanje, održavanje...), biti prebačeno u novo trgovačko društvo u državnom vlasništvu.
8 | sindikalna akcija
DOGAĐAJI
Akcija Sindikata graditeljstva Hrvatske i HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva
Potrebna regulacija odnosa
Na žalost, mjesec dana nakon početka akcije izostala je očekivana podrška jer je
pristiglo samo nekoliko odgovora
S
indikat graditeljstva Hrvatske i
HUP-Udruga poslodavaca graditeljstva pokrenuli su početkom
lipnja akciju "Fer cijene u građevinarstvu, sigurna radna mjesta, osigurana
budućnost graditeljstva" radi ukazivanja na posljedice štetnoga ponašanja
javnih naručitelja za djelatnost i društvo u cjelini. Kako se moglo čuti, javni
naručitelji kupuju sve što je najjeftinije,
jer zakon to omogućava. Jedini kriterij
koji se koristi bez izuzetka je „najniža
cijena“. Javni naručitelji prihvaćaju
ponude bez osnovne procjene relnosti ponude i bez elementarne analize
koliko košta materijal, a koliko rad.
Posljedice takva ponašanja su uništavanje radnih mjesta, stečajevi građevinskih tvrtki, uništavanje sustava obrazovanja, posebice strukovnog obrazovanja
novog kadra... U sklopu akcije, na dvjestotinjak mjerodavnih adresa uputili
Potrebna je regulacija
odnosa i poštivanje
propisa u praksi, kao
i kontrola provedbe
propisa. Prijeko je
potreban jasan stav
politički odgovornih
za gospodarstvo i
graditeljstvo. Bez
njihove pažnje,
angažmana i
odgovornosti stanje će
biti sve gore
su materijale u kojima se objašnjava
problematika te posljedice takva stanja.
Na žalost, mjesec dana nakon početka
akcije izostala je očekivana podrška jer
je pristiglo samo nekoliko odgovora.
Kako bi i javnost upoznali s tom
akcijom, te ponovno uputili poziv svim
nadležnim državnim tijelima i zainteresiranim sudionicima javne nabave,
predstavnici socijalnih partnera održali
su 7. srpnja u Radničkome domu
konferenciju za novinare. O temi su
govorili predsjednik SGH Ivan Kovačević, glavna tajnica i pravna savjetnica
Jasenka Vukšić, predsjednik HUPUPG Mirko Habijanec i direktor HUPUPG-a Zdenko Karakaš. Svi su složni,
aktualnome stanju treba stati na kraj.
Prodaja Mercatora Agrokoru
Socijalni dijalog jedini je pravi put
K
oncern Agrokor potkraj lipnja 2014.
godine zaključio je proces kupnje većinskog udjela Poslovnog sistema Mercator i
postao njegovim većinskim vlasnikom. S obzirom
na podijeljena mišljenja, pitali smo predsjednicu
Sindikata trgovine Hrvatske Zlaticu Štulić za stav
toga Sindikata o procesu:
- Sindikat trgovine Hrvatske ima članove u
Konzumu d.d., jednoj od članica sustava Agrokora. I radnici Mercatora su članovi našega Sindikata. U Konzumu je potpisan kolektivni ugovor,
ali u Mercatoru, nažalost, ne. Zadovoljni smo što
je Agrokor uspješno završio vrlo značajan proces
kupnje Mercatora. Imamo i pozitivnu reakciju
radnika. Socijalni dijalog jedini je pravi put razgovora poslodavca i sindikata, a rezultat kvalitetnoga
socijalnoga dijaloga je sklopljeni kolektivni ugovor.
Cilj nam je nastaviti socijalni dijalog, štititi radna
mjesta i promicati interese i prava radnika, u interesu naših članova.
Sa sindikalnim kolegama iz Slovenije surađujemo i suradnju ćemo nastaviti i dalje. Posebno je
značajna u multinacionalnim kompanijama, gdje
imamo članstvo, pa je vrlo korisno razmjenjivati
iskustva i zajednički djelovati kroz socijalni dijalog,
rekla je predsjednica STH.
sindikalna akcija |
9
DOGAĐAJI
Nije nedostajalo kritike i replika delegata
Šesti kongres Sindikata metalaca Hrvatske
Vedranu Dragičeviću još jedan mandat
Za predsjednika SMH-IS-a
ponovno izabran Vedran
Dragičević, a dopredsjednik
je Antun Štivić
P
od sloganom „Industrija je
naša budućnost“ u zagrebačkom hotelu „International“
27. i 28. lipnja održan je 6. kongres
Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijskog sindikata. Od pozvana 134
delegata Kongresu je prisustvovalo
126. U postupku tajnoga glasovanja o
budućim dužnosnicima sudjelovalo je
njih 125, a jedan je glasački listić bio
neupotrebljiv. Za izbor predsjednika
SMH-IS-a jedan je glas bio odlučujući. Dosadašnji predsjednik Vedran
Dragičević sa 63 glasa ponovno je
izabran za predsjednika SMH-IS-a, a
njegov protukandidat, Branko Kužet,
regionalni povjerenik SMH-IS za
Primorsko-goransku regiju, osvojio
je glas manje! Inače za funkciju predsjednika bilo je pet kandidata. Trojica,
Željko Gavran, Joško Franić i Dragutin
Vuljanić, na Kongresu su odustali i
10 | sindikalna akcija
Odlučujući
nisu potpisali, odnosno predali izjavu
o prihvaćanju kandidature.
Za dopredsjednika kandidati su
bili Đino Šverko iz pulskoga „Uljanika“, Boris Masnec iz Končara- Niskonaponske sklopke i prekidači i Antun
Štivić iz slavonskobrodskog „Đure
Đakovića“ . Sa 68 glasova za dopredsjednika je izabran Antun Štivić. Đino
Šverko dobio je 46, a Boris Masnec 11
glasova. Inače, bio je to prvi kongres
jednog od udruženih sindikata, koji
prethode kongresu. Kongres SSSH
će se održati od 13. do 15. studenoga
2014. u Tuheljskim toplicama.
Kongresu su prisustvovali brojni
domaći i inozemni gosti, među
ostalim Dietmar Dirmoser, voditelj
Zaklade Friedricha Eberta u Hrvatskoj, koji je delegatima poručio donošenje mudrih odluka, uz konstataciju
kako nema uspješna rasta bez industrije. Zatim Luc Triangle, zamjenik generalnog tajnika IndustriALL
Europe iz Bruxellesa, te predsjednici
ili predstavnici Sindikata metalaca
Crne Gore, Makedonije, slovenskog
SKEI-a, Industrijskog sindikata Srbije,
Rumunjske, Nizozemske, a od domaćih predsjednik EKN-a Ivan Tomac,
SGH Ivan Kovačević, izvršna tajnica
STH Bojana Percan, tajnik SSSH
Željko Slunjski i predsjednik SSSH
Mladen Novosel, koji je i pozdravio
delegate, spominjući najvažnije aktivnosti središnjice u proteklome razdoblju, s naglaskom na aktivnostima
Dopredsjednik Antun Štivić
DOGAĐAJI
Pozdravna riječ Mladena Novosela
O čemu razgovaraju predsjednički kandidati - Joško Franić i
Branko Kužet?
– Industrijskog sindikata
jedan glas
vezanim uz Zakon o radu. Prisutan je
bio i raniji predsjednik Ivo Marjanović. Radnome predsjedništvu predsjedao je Damir Bačinović.
Polemički tonovi
Bio je to kongres kojemu nije nedostajalo kritičkih i polemičkih tonova,
ali i replika, posebice nakon što je
Vedran Dragičević podnio izvješće
o radu SMH-IS-a i njegovih tijela
za mandatno razdoblje 2010.-2014.
godina. Primjetno je bilo što su
posebno kritički prema dosadašnjem
radu i načinu vođenja Sindikata bili
pojedini regionalni povjerenici, inače
zaposleni u SMH-IS-u. Suština Dragičevićeva izlaganja bila je kako je gospodarska kriza obilježila cijelo mandatno
razdoblje, što je, dakako, točno! U
tome razdoblju smanjivane su plaće
radnicima, smanjenje broja radnika u
tvrtkama u kojima SMH-IS ima organizirano članstvo bilo je kontinuirano,
stalna je pojava i neredovita isplata
plaća, prisutnost stečajeva, kontinuirani
pad članstva, a već i ptice na granama
Kongresu su
prisustvovali i
brojni gosti
pjevaju da gospodarski sindikati u
Hrvatskoj nisu cijenjeni. Dio spomenutih pojava utjecao je i na financijsku
situaciju SMH-IS-a, koja nije zavidna.
Ukazano je i na nedostatak mladih
sindikalnih članova, kao i na pojedine
odluke suprotne odredbama statuta
SMH-IS-a. Neki su sudionici uputili
kritike i Nadzornom odboru, a neki
su, za svoja izlaganja i izrečene kritike,
nagrađeni pljeskom delegata!?
Važnost sindikalnog
zajedništva
Bilo je i suprotnih mišljenja te ukazivanja na potrebu sindikalnog zajedništva,
a ne „rušilačkog pohoda“, kao i pozitivnih konstatacija kako je SMH-IS dobra
organizacija koja štiti prava zaposlenih na terenu. Kada su bile iscrpljene
trosatne „za“ i „protiv“ rasprave izvješće je bilo usvojeno s 48 glasova, uz
32 protiv i sedam suzdržanih. Prvoga
kongresnoga dana bile su usvojene i
predložene programske aktivnosti za
iduće četverogodišnje razdoblje.
Drugoga dana Kongresa prevladavali su mirniji tonovi. Prvo su saslušane pozdravne riječi Luca Triangla s
naglaskom kako je Europa u najdubljoj
ekonomskoj krizi u 70 posljednjih
godina i kako se „moramo boriti za
socijalnu Europu“, te na potrebi međusindikalnog udruživanja. Nije izostao
ni kompliment kako SMH – IS „igra
važnu ulogu u ovom dijelu Europe“.
Pozorno su praćena i predstavljanja kandidata za funkcije u SMH-IS-u.
Napisao i snimio:
Željko Slunjski
sindikalna akcija |
11
NAŠI SINDIKALNI POVJERENICI
Roman Gotal, sindikalni povjerenik Sindikata javnih profesionalnih
vatrogasnih postrojbi Hrvatske u Javnoj vatrogasnoj postrojbi Velika Gorica
Odmaram se uz rad
- Tijekom intervencija nagledao
sam se i doživio svašta. Neke slike
nikada neće izblijedjeti i zauvijek
će ostati negdje unutra, potisnute. I
upravo zbog takvih situacija potrebna
nam je psihosocijalna pomoć, koje mi
u Hrvatskoj nemamo, govori Roman
Gotal, vatrogasac-vozač u Javnoj
vatrogasnoj postrojbi Velika Gorica,
sindikalni povjerenik Sindikata javnih
profesionalnih vatrogasnih postrojbi
Hrvatske u postrojbi i dopredsjednik
toga Sindikata.
Postrojba pokriva područje Grada
Velike Gorice i područje općina
Kravarsko, Pokupsko i Orle. Tijekom
ljetnih razdoblja postrojba je do prošle
godine obvezno bila locirana u Dalmaciji. Jedno vrijeme na Lastovu, a potom
u okolici Splita. Roman već nekoliko
godina nije bio dislociran, jer, s obzirom na profesiju, sa svojih 48 godina
života, spada u „starije kolege“. Ipak, i
uz vatrogasni beneficirani radni staž,
još će dosta pričekati do mirovine. Za
svaku odrađenu godinu vatrogascima
se piše 15 mjeseci i ovisno o stupanju
u službu, u punu starosnu mirovinu
odlaze s 55 do 60 godina života.
Zaštita na radu
na zavidnoj razini
U postrojbi je zaposleno 45 osoba,
od kojih su 42 profesionalna vatrogasca. Radi održavanja kondicije
vježbaju u teretani u sklopu sjedišta
zgrade. Osnivač postrojbe je jedinica
lokalne samouprave - Grad Velika
Gorica, a prema Romanovim riječima,
„poslodavac ih prati“. Kaže kako je
zaštita na radu na zavidnoj razini,
koliko je to moguće, jer vatrogasni
posao je takav da se ni uz najbolju
zaštitu na radu ne može govoriti o
12 | sindikalna akcija
stopostotnoj zaštiti. Svakoga ih dana
čeka nova situacija. Svaka intervencija
može donijeti nepredvidive situacije.
Ima raznih rušenja, eksplozija i sl.
U postrojbi je na snazi kolektivni
ugovor sklopljen 2007. godine za koji
su pregovori trajali tri godine. Prisjećajući se pregovora, Roman napominje
kako su se obje strane isključivo borile
argumentima. Pobjeđivao je jači argument. Roman je zadovoljan dogovorenim, a posebice se ponosi odredbom
vezanom uz fond sati prema kojoj se
zaposlenima u slučaju rada blagdanom
omogućava korištenje slobodnoga
dana neki drugi dan. Radno vrijeme
mu je specifično. Radi dvanaest sati
dnevne smjene, nakon čega je 24 sata
slobodan, potom 12 sati noćne smjene,
nakon čega slijedi 48 satni odmor.
Takva organizacija vremena Romanu
odgovara, jer mu omogućava brojne
druge aktivnosti. A Roman voli raditi.
Štoviše, taj Zagorac, rođen u Zagrebu,
radoholičar je, kako na radnome
mjestu, tako i privatno. Kaže kako mu
je 24 sata dnevno premalo za obaviti
sve što bi htio. Gotovo je nemoguće
nabrojiti sve čime se bavi. Naglašava
kako se odmara uz rad. Stoga i ne
čudi što se taj elektroinstalater, nakon
rada u Elektri Zagreb – pogon Velika
Gorica i Gradskome društvu Crvenoga križa Zagreba, iz znatiželje za
isprobavanjem nečega novoga prijavio na natječaj za vatrogasca, a nakon
prijema i završio vatrogasnu školu uz
rad. Kada čuje nekoga da kaže kako
mu je dosadno, upita se: Kada ću ja
to reći?
Na zamolbu da izdvoji intervenciju koja mu se urezala u pamćenje spominje
jednu s happy endom, pad trogodišnjega djeteta u 25 metara duboki bunar.
Dijete se popelo na trošnu ivericu kojom je bio pokriven bunar. Počelo je
skakati, iverica je popustila, a dijete palo unutra. Zahvaljujući prisebnosti
rodbine i pravodobnoj intervenciji dijete je spašeno. Prošlo je bez ogrebotina. Jedino je bilo pothlađeno od hladne bunarske vode.
UDRUŽENI SINDIKATI
Novi kolektivni ugovor u crikveničkome “ Jadranu“
Podignuta razina prava radnika
U crikveničkoj hotelsko-turističkoj tvrtki “ Jadran“, koja je
prije pola godine izašla iz stečaja, 3. srpnja je potpisan novi
kolektivni ugovor kojim je podignuta razina prava 420 radnika
K
ako se moglo čuti, kolektivni
ugovor je rezultat mogućeg i
pruža sigurnost radnicima za
vrijeme privatizacije. Potpisali su ga
predstavnici Uprave „Jadrana“, Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH)
i Sindikata Istre i Kvarnera (SIK).
Tajnica STUH-a Ljubomira Lončar
naglasila je kako je rijedak slučaj da tvrtke
nakon izlaska iz stečaja potpisuju kolektivni ugovor, pohvalivši pritom pristupe
Uprave i atmosferu pregovaranja. Potpi-
sanim je zadovoljan i sindikalni povjerenik STUH-a u „Jadranu“ Ivan Blažević.
- Kada su u pitanju posrnule turističke kuće, stečaj može biti dobar ako
se dogodi na vrijeme, rekla je regionalna povjerenica STUH-a Loredana
Gluhak, navodeći kako je „Jadran“
dobar primjer provedenog stečaja te
kako ta tvrtka ima budućnost. Dodala
je kako je sada velika odgovornost na
vlasniku, a to je država, da se privatizacija obavi na kvalitetan način.
Sindikat turizma i usluga Hrvatske
„Fair hoteli“
P
oslodavačka strana Socijalnoga vijeća za turizam na nedavnoj je
sjednici podržala projekt tzv. „Fair hotela“ na kojemu već neko
vrijeme zajedno rade Sindikat turizma i usluga Hrvatske i njihov
srodni slovenski sindikat, a kojemu je svrha daljnje razvijanje socijalnoga
dijaloga i povećanje članstva. Kako pojašnjavaju u STUH-u, uvjet dobivanja
oznake „Fair hotela“, koja će biti vidljivo postavljena na ulazu u određeni
hotel, je sindikalna organiziranost radnika u tome hotelu, odnosno utemeljena sindikalna podružnica STUH-a, sklopljeni kolektivni ugovor čije
odredbe, kao i odredbe granskog kolektivnog ugovora, poslodavac poštuje,
ali i poštivanje svih drugih nacionalnih propisa vezanih uz radne odnose.
Pravila temeljem kojih će STUH dodjeljivati oznake definiralo je
Predsjedništvo STUH-a, a sindikalna podružnica STUH-a je ta koja će
inicirati dodjelu oznake, kontrolirati poštivanje kolektivnog ugovora i
obavještavati STUH o svemu. U slučaju nepoštivanja pravila, oznaka
će biti oduzeta. STUH je prikupio podatke s terena i sada je na redu
njihova obrada, pa će projekt, ipak, zaživjeti tek sljedeću sezonu.
Hrvatska udruga poslodavaca pozitivno je ocijenila sindikalnu inicijativu, jer u njoj vide i vlastiti interes. Temeljem pravila, svi događaji STUH-a
odvijat će se upravo u „Fair hotelima“, a pripremljen je i sporazum koji će
STUH ponuditi ostalim sindikatima udruženim u SSSH temeljem kojeg će
i oni sva svoja zbivanja organizirati upravo u „Fair hotelima“. Dva srodna
sindikata na svojim će internetskim stranicama objaviti popis „Fair hotela“,
te međusobno upućivati svoje članove na korištenje njihovih usluga.
Predsjednik Uprave „Jadrana“
Dino Manestar ocijenio je kako su za
rezultate poslovanja važni zadovoljstvo
i motiviranost radnika, a najbolji recept
za to je poštena plaća za pošteni rad.
Plaće su redovite, a s obzirom na dobro
poslovanje, može se početi povećavati
prava radnika, najavio je predsjednik
Uprave. Kao jedan od prioriteta naveo
je izradu dugoročno održivog plana
zapošljavanja na neodređeno vrijeme,
s obzirom na to da većina radnika i
dalje, kao posljedicu provođenja stečajnog postupka, ima ugovore o radu na
određeno vrijeme.
Hrvatska Lutrija
Otkazan Kolektivni
ugovor
N
akon što su Sindikat trgovine
Hrvatske i Republički sindikat
radnika Hrvatske odbili pregovarati o prijedlogu za smanjenjem velikoga dijela materijalnih prava radnika
reguliranih Kolektivnim ugovorom, čija
je primjena dogovorena do 7. lipnja 2016.
godine, Uprava Hrvatske Lutrije ga je 30.
lipnja 2014. godine otkazala. Sindikat
trgovine Hrvatske i Republički sindikat
radnika Hrvatske inicirali su nove pregovore, a zbog otkazivanja Kolektivnog
ugovora pokreću tužbu pred nadležnim
sudom smatrajući kako argumenta za
takav čin nema, s obzirom na to da je
Hrvatska Lutrija prošlu godinu završila s
dobiti od 10,9 milijuna kuna.
Jedini zaključak koji im se nameće
proizlazi iz Plana upravljanja državnom
imovinom kojim su i za Hrvatsku Lutriju
predviđena smanjenja prava radnika, što
predstavlja izravno uplitanje Vlade RH u
kolektivna pregovaranja.
sindikalna akcija |
13
UDRUŽENI SINDIKATI
Sindikat graditeljstva Hrvatske o stanju u
Konstruktor-inženjeringu
Hitno pronaći rješenje
O
čajni i osiromašeni, ugrožene vlastite egzistencije i egzistencije svojih obitelji, proizvodni radnici Konstruktor-inženjeringa su nakon više od mjesec dana štrajka
i desetak prosvjeda tijekom 2012. i 2013. godine, ponovno u
štrajku od 24. lipnja 2014. godine. Štrajk se provodi na gradilištima u Dalmaciji, uvjeti su nemogući, radnici su bez hrane,
a povremeno i bez struje. Ovise o donacijama udruga i lokalne
zajednice. Nisu im isplaćene plaće za lipanj, srpanj , kolovoz,
rujan, listopad, studeni i prosinac 2012. godine, siječanj 2013.
godine, te travanj 2014. godine.
U otvorenome pismu, upućenome 11. srpnja zastupnicima
Hrvatskoga sabora, Sindikat graditeljstva Hrvatske je napomenuo: Radnici Konstruktora svoje zarađene plaće i druga potraživanja, na koja imaju pravo, ne mogu dobiti, ne mogu voditi
sudske postupke na nadležnim sudovima kao ni ovrhe na Fini.
Zašto? Zato što postupak predstečajne nagodbe nije završio i on
je paralizirao rad drugih institucija?! Ne može se pokrenuti ni
stečajni postupak?! Čudno kako za vrijeme predstečajne nagodbe
nisu paralizirane banke i njihovi zahtjevi za otplatom kredita
tih radnika, državne institucije koje traže plaćanje režija, struje,
vode, pričuve itd.
Stoga SGH apelira na odgovorne osobe u Konstruktoru, kao
i na sva državna tijela koja su suodgovorna za neodrživo stanje
u gospodarstvu, da hitno pronađu rješenje, kako za radnike
Konstruktora tako i za sve druge radnike koji se nalaze u istoj ili
sličnoj situaciji zbog koje nisu dobili zarađene plaće!
Sindikat umirovljenika Hrvatske
Zahtijevamo povećanje
neoporezivoga dijela
mirovine sa 3.400 na
3.800 kuna
S
indikat umirovljenika Hrvatske pozvao je ministra financija Borisa Lalovca da hitno uputi u proceduru donošenje
izmjena Zakona o porezu na dohodak, ne samo sa zahtjevom za povećanjem neoporezivoga dijela plaća aktivnih zaposlenika, već i umirovljenika. SUH traži povećanje neoporezivoga
dijela mirovine sa sadašnjih 3.400 kuna na 3.800 kuna.
Napominju kako bi se takvim povećanjem ojačala kupovna
moć umirovljenika koji pripadaju tzv. srednjoj klasi. Zaustavio bi se
kontinuirani pad potrošnje, bez čega nema ni ekonomskog razvitka.
14 | sindikalna akcija
Naftni terminali Federacije d.o.o. Ploče
Poslodavac odbija
potpisati usuglašeni
Kolektivni ugovor
N
akon neuspjela mirenja, članovi Sindikata
EKN-a Hrvatske u društvu Naftni terminali Federacije d.o.o. Ploče, 27. lipnja
stupili su u štrajk. Razlog je odbijanje poslodavca
da potpiše usuglašeni i zapisnički ovjeren tekst
Kolektivnog ugovora i unatoč presudi Županijskog
suda u Dubrovniku od 23. lipnja 2014. godine
kojim je odbijen poslodavčev tužbeni zahtjev da
se Sindikatu EKN-a zabrani organiziranje i provođenje štrajka, zakazan za 20. lipnja 2014. godine.
Zašto poslodavac ne želi potpisati dogovoreni
Kolektivni ugovor? Kako pojašnjavaju u Sindikatu
EKN-a, poslodavac traži smanjenje uvećanja plaće s
naslova minuloga rada, a Sindikat na to ne pristaje.
Isto tako, poslodavac traži da se Kolektivni ugovor
zaključi na vrijeme od šest mjeseci, a Sindikat traži
zaključenje na rok od petnaest mjeseci.
Društvo NTF Ploče u vlasništvu je Vlade
Federacije BiH. Sindikat EKN-a uputio je Vladi
BiH i svim nadležnim tijelima BiH, kao i Savezu
samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, molbu
za posredovanje radi mirnoga rješavanja nastaloga spora, upozoravajući ih kako vlasnik i uprava
društva krše pozitivne zakonske propise RH. Do
sada nije dobio nikakve odgovore od njih.
Poslodavac prijeti radnicima NTF Ploče otkazima zbog štrajka za kojeg je Županijski sud u
Dubrovniku, kako je spomenuto, utvrdio da je
zakonit.
Županijski radio Šibenik
Štrajk zbog
neisplate plaće
Z
bog neisplate plaće za travanj 2014.
godine, 4. srpnja je započeo štrajk radnika Županijskoga radija Šibenik, članova
Sindikata obrazovanja, medija i kulture Hrvatske
(SOMK). Kako napominju, štrajkat će do ispunjenja zahtjeva – isplate plaće.
Pismo potpore štrajkašima uputio je i SSSH.
MEĐUNARODNA SURADNJA
Međunarodna organizacija rada
Dijana Šobota u Upravnome odboru MOR-a
D
ijana Šobota, izvršna tajnica SSSH
za međunarodnu suradnju i edukaciju, izabrana je na nedavnome
zasjedanju 103. Međunarodne konferencije rada Međunarodne organizacije rada
(MOR) u Upravni odbor MOR-a, u svojstvu
zamjene.
Upravni odbor je izvršno tijelo Međunarodne organizacije rada i donosi odluke
o politici MOR-a, odlučuje o dnevnome
redu Međunarodne konferencije rada,
usvaja nacrt programa i proračun Organizacije, a bira i glavnoga direktora MOR-a.
Sam Upravni odbor sastoji se od
56 članova (28 predstavnika vlada, 14
poslodavaca i 14 radnika), pri čemu
deset mjesta trajno drže države: Brazil,
Kina, Francuska, Njemačka, Indija, Italija,
Japan, Rusija, Velika Britanija i SAD.
Ostali članovi biraju se svake tri godine,
a predstavnici poslodavaca i radnika su
izabrani u osobnom svojstvu.
Regionalni hrvatsko-slovenski sindikalni susreti
Velike tvrtke – nositelji gospodarskoga razvoja
U
Karlovcu su početkom srpnja
održani tradicionalni 22. regionalni susreti Ureda SSSH
Karlovačke županije i Območne organizacije Zveze svobodnih sindikatov Slovenije Dolenjske, Bele krajine
i Posavlja. Prema riječima domaćina, teritorijalnog povjerenika SSSH
Nikole Badovinca, svrha je susreta
bila razmjena iskustava i informacija
o radničko-sindikalnim problemima.
Stoga je u sklopu susreta u Hrvatskoj
gospodarskoj komori Županijskoj
komori Karlovac njezin predsjednik Zlatko Kuzman održao prezentaciju o gospodarskome stanju u
Karlovačkoj županiji. Kako se moglo
čuti, Županija odskače od državnog
prosjeka. Proteklih šest godina krize
u Karlovačkoj županiji nezaposlenost nije rasta, već stagnira. Nositelji gospodarskoga razvoja su velike
tvrtke koje pridonose takvome
stanju. Isto je i u Novome Mestu.
Pismo hrvatskim zastupnicima u Europskome parlamentu
Rukovodite se sindikalnim zahtjevima!
Savez samostalnih sindikata Hrvatske uputio je početkom srpnja dopis
hrvatskim zastupnicima u Europskome
parlamentu čestitajući im na izboru, ali
i podsjećajući na ciljeve i zahtjeve SSSH
i europskoga sindikalnoga pokreta.
Pozvani su da ih podrže i njima se
rukovode kada budu ocjenjivali politike
i prijedloge Europske komisije i Vijeća.
- Nova strategija zapošljavanja za
otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i
ponovno pokretanje industrije, okončanje mjera štednje, pravednija fiskalna
politika, jamstvo da ekonomske slobode
nemaju prednost pred temeljnim socijalnim pravima, okončanje prekarnog
rada i niskih plaća, socijalni dijalog i
kolektivno pregovaranje, europska stra-
tegija zaštite na radu, jednaki tretman
radnika migranata u odnosu na druge
radnike, kvalitetne javne usluge i
usluge od općeg interesa, trgovinski
sporazumi o kojima se pregovara otvoreno i u javnom interesu, koji promiču
prava radnika, a ne potkopavaju javne
usluge i pravo na zakonsko uređenje…,
neki su od spomenutih zahtjeva.
sindikalna akcija |
15
OSVRT
Prva godina članstva u Europskoj uniji
Hrvatska na „stručnom
osposobljavanju“ za sudjelovanje
riječ samo o potrebi praćenja i zauzimanja stajališta pri glasanju u Vijeću o
direktivama i drugim europskim dokumentima, već i o sudjelovanju u nizu
institucija, odbora i procesa u kojima se
pripremaju analize i odvijaju rasprave
na temelju kojih se ti dokumenti sastavljaju. Dok se tijekom pregovora radilo
o zadanim uvjetima i mjerilima koje je
trebalo, na ovaj ili onaj način, bezuvjetno
ispuniti, sada je riječ o relativno općim
Ključno je pitanje kako se s pristupanjem toj
jedinstvenoj i najsloženijoj međunarodnoj organizaciji nose hrvatske institucije, uključujući kako javnu
upravu, tako i socijalne partnere i civilno društvo
N
akon prve godine članstva
Hrvatske u Europskoj uniji,
teško je podvući crtu i izračunati koliko (i čega) smo od tog članstva
dobili ili izgubili, iako bi nam svima bilo
lakše kada bi takav izračun bio moguć.
No učinci članstva u Europskoj uniji
znatno su složeniji i mnogoslojniji od
takve jednostavne računice.
Hrvatska je još uvijek u recesiji, no
teško je vjerovati kako bi gospodarska
situacija bila bitno drukčija da smo ostali
izvan EU. U kolikoj smo mjeri iskoristili prilike i izbjegli šokove uzrokovane
konkurencijom na jedinstvenome tržištu,
također je teško izračunati. Sigurno je da
su neka poduzeća i obrtnici od izlaska na
to tržište profitirali, ali i da su se drugi
suočili s velikim pritiscima ili čak stečajem. No ukupne učinke na gospodarstvo uvijek će biti moguće samo okvirno
procjenjivati jer usporedna situacija, ona
u kojoj Hrvatska 2013. g. nije postala
članicom EU, nikada neće postojati.
Ulazak u punopravno članstvo,
unatoč više od desetljeća pretpristupnog
procesa, donio je niz novih izazova. Nije
europskim ciljevima, dok je državama
članicama dana velika autonomija (ali i
odgovornost) u pogledu toga kako će i
kojim instrumentima te ciljeve i ostvariti.
Primjer takvog procesa je i provedba
europske Garancije za mlade. EU je
postavila samo opći cilj (osigurati da
svaka mlada nezaposlena osoba u roku
četiri mjeseca dobije ponudu za posao,
nastavak školovanja ili neki oblik stručne
prakse), osigurala određena financijska
sredstva (u slučaju Hrvatske 120 milijuna eura) te dala određene smjernice,
no na državama članicama je da razviju
i provedu konkretne mjere. K tome,
EU je zatražila da se te mjere razvijaju
u multisektorskom pristupu i suradnji
s relevantnim akterima izvan državne
uprave. Situacija u kojoj predstavnici
desetak različitih ministarstava, zajedno
sa sindikatima, poslodavcima i organizacijama mladih, zajednički izrađuju plan
provedbe određene politike, kao što se
dogodilo kroz Savjet za izradu plana
provedbe Garancije za mlade u RH,
novost je ne samo u odnosu između
državne uprave i nevladina sektora, nego
i u međusobnom odnosu vladinih ministarstava, koja dosad nisu bila naučena
da im druga ministarstva svojim prijedlozima i inicijativama „ulaze“ u njihovo
područje. No jačanje međusektorske
koordinacije, u današnjem dinamičnom
i globaliziranom svijetu, nužnost je sa ili
bez članstva u EU. Stoga se, iako suradnja u tom procesu nije bila bez teškoća,
niti su rezultati savršeni, radilo o važnom
iskustvu za sve uključene strane. Pitanje je samo koliko će dugo trajati faza
učenja i snalaženja kroz koju su, uostalom, prošle i sve druge nove članice.
Europski semestar
U prvoj godini članstva, Hrvatsku je
zahvatio i ulazak u postupak prekomjernoga deficita. Iako u samom postupku EU
također egzaktno propisuje tek konačan
cilj (smanjiti deficit proračuna na manje
od 3 posto BDP-a), te daje tek okvirne
smjernice, za Hrvatsku je trenutno važniji
povezani proces tzv. Europskog semestra i specifičnih preporuka na području
ekonomsko-socijalne politike. Jer iako se
zovu „preporuke“, za Hrvatsku su one,
zbog ulaska u postupak prekomjernoga
deficita, de facto obvezujuće (moguća
sankcija za nepridržavanje je blokiranje
sredstava iz europskih fondova). Uz niz
općenitih, Hrvatska je dobila i nekoliko
vrlo konkretnih preporuka. Među njima
ističe se ona o potrebi ranijeg podizanja
dobi za odlazak u mirovinu na 67 godina,
ali i preporuka o potrebi „reforme mehanizama za utvrđivanje razine plaća“, iza
koje se zapravo krije sustavni napad
Komisije na nacionalne sustave kolektivnog pregovaranja, s namjerom njihove
decentralizacije i slabljenja snage sindikata. Budući da u Nacionalnom planu
reformi Vlada RH tvrdi kako joj je cilj
ojačati kolektivno pregovaranje, posebno
AKTUALNO
na granskoj razini, što je u suprotnosti s dobivenom
preporukom, treba vidjeti kako će Vlada ovu preporuku
protumačiti i kakve će biti posljedice za sindikate.
Cijeli sustav ekonomskog upravljanja, temeljen na
tzv. Europskome semestru u kojemu Komisija ocjenjuje
nacionalne planove reformi i proračune, izrastao je tijekom proteklih nekoliko godina u iznimno kompliciranu
strukturu, temeljenu na upitnom demokratskom legitimitetu. Naime, taj je proces omogućio Komisiji, u određenim slučajevima, gotovo izravnu kontrolu nad socijalnim politikama i politikama zapošljavanja koje su inače
prema osnivačkim ugovorima jasno izvan kompetencije
EU. Iako je jačanje europske suradnje na ovim područjima potrebno, ključni je problem trenutne situacije što su
kontrolu nad socijalnim politikama na razini EU preuzeli
ministri financija i gospodarstva, a ne ministri socijalne
politike i zapošljavanja.
No ovi trendovi u europskoj politici, potencijalno
vrlo štetni i opasni ne samo za radnike i sindikate nego i
za društvo u cjelini, nisu opravdanje za euro-skepticizam,
već samo razlog više da članstvo u EU, te pravo i obavezu
sudjelovanja u njezinim institucijama i političkim procesima, shvatimo ozbiljno, kao dio našega svakodnevnoga
života i rada. SSSH je tijekom prve godine hrvatskoga
članstva u EU aktivno sudjelovao u radu Europske
konfederacije sindikata (ETUC), kako na stručnoj razini,
kroz sudjelovanje u oblikovanju zajedničkih europskih
sindikalnih politika i stajališta, tako i na akcijsko-mobilizacijskoj – 50-ak predstavnika SSSH početkom travnja sudjelovalo je na euro-demonstracijama ETUC-a u
Bruxellesu, održanima ove godine pod sloganom „Novi
put za Europu – borba za investicije, kvalitetna radna
mjesta i jednakost“.
Europskim temama bavili smo se i na nacionalnoj
razini, od aktivnoga sudjelovanja u kampanji za europske izbore poticanjem rasprave o socijalnim aspektima
europskih politika do zauzimanja stajališta i zagovaranja
u političkim procesima trenutno povezanima s EU, poput
fiskalne konsolidacije ili provedbe Garancije za mlade.
Jer bez obzira na to što mislili o EU, sada kada smo
napokon „unutra“ preostaje nam samo sudjelovati u političkim procesima koji svakodnevno utječu na naše živote,
i boriti se za viziju Europe kakvu hrvatski i europski sindikalni pokret smatra mogućom, ali i nužnom – Europe
socijalnoga napretka koja neće svoju konkurentnost temeljiti na snižavanju cijene rada i međusobnom nadmetanju
država članica, nego na međusobnoj suradnji, solidarnosti
i stavljanju ekonomske politike u službu povećanja kvalitete života i rada europskih građana i radnika.
Darko Šeperić
Osnovni gospodarski pokazatelji u RH
(istaknuto posljednje raspoloživo razdoblje)
Bez promjena u
gospodarstvu
■■Bruto domaći proizvod po stanovniku (prema paritetu kupovne moći)
17.753 $ za 2013. (MMF), ili 60 posto kupovne moći EU-28 (na
razini Rusije, Malezije);
■■BDP u prvome kvartalu 2014.: pad za -0,4 posto (u odnosu na isto
razdoblje 2013. godine);
■■Stopa inflacije u svibnju 2014.(odnos prema svibnju 2013.), -0,2 posto
(stopa pada troškova života);
■■Broj nezaposlenih: 302.367 (9. srpnja 2014.);
■■Stopa nezaposlenosti:
- prema Hrvatskome zavodu za zapošljavanje: 18,7 posto 6/2014.,
- prema Eurostatu: 16,5 posto (5/ 2014.); mladi do 24. godine
života: 45,0 posto
■■Prosječna plaća za veljaču 2014.: 5.497 kuna neto, 7.919 bruto (+0,5
posto realno prema 4/2013.);
■■Minimalna plaća (bruto): 2.984,78 kuna (38,22 posto prosječne);
■■Neoporezivi dio dohotka (odbitak): 2.200 kuna;
■■Stope oporezivanja dohotka: do 2.200 kuna 12 posto, do 8.800 kuna
25 posto, više od 8.800 kuna 40 posto (od 1. ožujka 2012.);
■■Prosječna kamatna stopa: eskontna 7 posto, zatezna: 15 posto za
pravne i 12 posto za fizičke osobe (listopad 2013.);
■■Broj umirovljenika (ožujak 2014.) ukupno 1.213.962, odnos zaposlenih prema umirovljenicima 1,20:1 (statistike HZMO);
■■Prosječna mirovina u RH (veljača 2014.): 2.340,00 kuna ili 42,5
posto prosječne neto plaće /uz prosječni mirovinski staž od 32 godine
i 62 godine života/, odnosno 3.373,64 kune za staž od 40 godina
ili 61,4 posto neto plaće 4/2014. Najniža mirovina: 59,05 kuna po
godini radnoga staža; svibanj 2014.
■■Prosječna potrošačka košarica, prema DZS-u, za tročlanu obitelj
(2013.): 6.815 kuna;
■■Stopa siromaštva u RH:
- definirana kao apsolutno (dohodak manji od 100 eura na
mjesec): 4 posto (Svjetska banka 2002.-2006.),
- definirana kao 60 posto medijana dohotka 2012. (2.020 kuna za
pojedinca i 4.242 kune za četveročlanu obitelj): 21,1 posto,
- EU 28 ima 16,8 posto;
■■Postotak siromašnih prema prethodnom kriteriju: RH 21.1 posto,
Primorsko-goranska županija i Grad Zagreb 3,5 posto, Istra 4 posto,
Međimurska županija 8,5 posto, Karlovačka županija 35 posto,
Sisačko-moslavačka županija 30 posto
■■Gini koeficijent nejednakosti za plaće (2013.): 32,5, za sveukupne
dohotke 39,5 (Austrija 30, Slovenija 33);
■■Aktivno stanovništvo: 1.718.000 (prosjek 2013.):
a) poljoprivreda 11,5 posto
b) samostalne djelatnosti i obrt 12 posto
c) nezaposleni 15,8 posto
d) ostali: 60,7 posto
a) privatni sektor: 65 posto (prosječna plaća privatni sektor:
2013.: 4.750 kuna)
b) državni i javni sektor: 35 posto (prosječna plaća državni i javni
sektor: 2013.: 6.560 kuna).
Boris Feis
sindikalna akcija |
17
PRAVNI SAVJETI
PITANJE:
U tvrtki je otvoren stečajni postupak. Stečajni upravitelj otkazao mi
je ugovor o radu na neodređeno
vrijeme uz otkazni rok od samo 30
dana, iako sam trenutno na bolovanju, a u tvrtki radim više od 20
godina. Molim da mi objasnite je li
to zakonit postupak?
(I. P., Zagreb)
ODGOVOR:
Kada je razlog za otkaz ugovora o
radu otvaranje stečajnog postupka, ne
primjenjuju se zakonske i ugovorne
odredbe o zaštiti radnika, pa tako
ni odredbe Zakona o radu o tijeku
otkaznog roka za vrijeme privremene
nesposobnosti za rad.
Isto potvrđuje i sudska praksa:
ODLUKA VRHOVNOG SUDA
REPUBLIKE HRVATSKE, Revt
99/2005-2 od 19. siječnja 2006.
Naime, okolnost što ste u vrijeme
otkaza ugovora o radu bili na bolovanju nije prepreka za otkaz ugovora o
radu niti utječe na tijek otkaznog roka,
jer se u slučaju otkaza ugovora o radu
na temelju čl. 120., st. 2. Stečajnog
zakona (Nar. nov., br. 44/96., 29/99.,
129/00., 123/03., 197/03., 82/06.,
116/10., 25/12., 133/12. – u nastavku
teksta: SZ), ne primjenjuju odredbe
Zakona o radu budući da je SZ u ovom
slučaju lex specialis u odnosu na ZOR.
Naime, prema odredbi čl. 120.,
st. 2. i 3. Stečajnog zakona otvaranje
stečajnog postupka poseban je opravdani razlog za otkaz ugovora o radu
i u tom se slučaju ne primjenjuju
zakonske i ugovorne odredbe o zaštiti
radnika. Otkazni rok iznosi mjesec
dana, ako zakonom nije predviđen
kraći rok. Zbog iznimnih okolnosti i
nemogućnosti poslovanja koje postoje
nakon otvaranja stečaja nad poslodavcem, Stečajnim zakonom izuzimaju se
odredbe ZOR-a kojima se pruža zaštita
radnicima koji su privremeno ili trajno
nesposobni za rad.
18 | sindikalna akcija
Odgovara: Sunčica Benović, pravna
zastupnica u Uredu SSSH Grada
Zagreba i Zagrebačke županije
Odredba čl. 113., st. 2. ZOR-a,
koja predviđa da otkazni rok ne teče za
vrijeme privremene nesposobnosti za
rad, također je zaštitne naravi i stoga
se ne primjenjuje u slučaju otkaza
ugovora o radu na temelju čl. 120., st.
2. Stečajnog zakona, a što je Vaš slučaj.
PITANJE:
Tijekom trajanja otkaznog roka zbog
otkaza ugovora o radu poslovno
uvjetovanih razloga poslodavac
mi je izvanredno otkazao ugovor o
radu budući da nisam želio raditi
za vrijeme otkaznog roka, tj. nisam
dolazio na posao. Je li ta odluka
zakonita, s obzirom na to da sam
otkaz ugovora o radu već dobio?
Imam li pravo na otpremninu?
(M.T., Ivanić-Grad)
Poštovani čitatelji,
svoja pitanja možete
slati na adresu:
"Sindikalna akcija"
pravni savjeti
Trg kralja Petra
Krešimira IV. br. 2
10 000 Zagreb
ODGOVOR:
U Vašem slučaju redovni otkaz zamijenio je izvanredni otkaz zbog skrivljenog ponašanja, jer ste odbili raditi i
niste radili za vrijeme otkaznog roka.
Temeljem čl. 114. Zakona o radu
( NN, 149/09.,61/11.,82/12. i 73/13.)
radnik za vrijeme otkaznog roka ima
sva prava i obveze iz radnog odnosa
sukladno zaključenom ugovoru o
radu (osim prava odsutnosti s rada
četiri sata tjedno zbog traženja novog
zaposlenja), pa ste za vrijeme otkaznog roka bili dužni ispunjavati svoje
obveze iz ugovora o radu.
Budući da ste za vrijeme otkaznog roka odbili odraditi otkazni rok
i niste dolazili na rad ispunile su se sve
pretpostavke za otkaz Vašeg ugovora,
ovoga puta zbog skrivljenog ponašanja, pa otkazni rok temeljem prethodnog redovnog otkaza prestaje. U tom
slučaju više Vam ne pripada pravo na
otpremninu po prethodnom otkazu,
jer u slučaju izvanrednog otkaza zbog
skrivljenog ponašanja radnika ne
ostvarujete pravo na otpremninu.
U svakom slučaju, prije nego što
ste odbili raditi za vrijeme otkaznog
roka svakako ste se trebali savjetovati sa
stručnom osobom ili sindikalnim pravnikom ako ste član sindikata. Oni bi Vam
ukazali na sve štetne posljedice takve
odluke i pružili stručnu pravnu pomoć.
Sudska praksa:
ODLUKA VRHOVNOG SUDA
REPUBLIKE HRVATSKE, br. Rev
-1160/01. od 7. listopada 2003.
ZABAVNI KUTAK
Nagradna križaljka
KUPON BR. 432/433
Ime i prezime:
___________________________________
Adresa:
___________________________________
___________________________________
Rješenje nagradne križaljke:
___________________________________
Kupon s točnim odgovorom
pošaljite na sljedeću adresu:
“SINDIKALNA AKCIJA”
(za nagradnu križaljku),
10000 ZAGREB,
Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2,
najkasnije do 10. rujna 2014.
RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA:
FIRMA
DOBITNICI NAGRADA:
Po 100,00 kuna dobili su:
1.DRAŽEN POLJANČIĆ
I. G. Kovačića 153,
51314 Ravna Gora
2. MARTINA ŠPIŠIĆ
Novo Praćno 33, 44010 Sisak
3. ROCCO RABAR KRCE
Hrvojeva 5, 10000 Zagreb
Nagrade daje
Savez samostalnih
sindikata Hrvatske
sindikalna akcija |
19
Deseti sportski susreti Sindikata graditeljstva Hrvatske, regije sjeverozapadna Hrvatska
Slavilo Eko-Međimurje
D
eseti sportski susreti Sindikata graditeljstva
Hrvatske, regije sjeverozapadna Hrvatska,
održani su na terenima sportskoga parka
Trate Nedelišće. Titulu ukupnoga pobjednika osvojila
je ekipa Eko-Međimurja. Oko 270 natjecatelja iz petnaest sindikalnih podružnica iz Krapinsko-zagorske,
Varaždinske, Koprivničko-križevačke i Međimurske
županije, kao i gosti iz Elektrometala Bjelovar i ZEP-a
Zagreb, odmjeravali su snage u malome nogometu,
pikadu (muškarci i žene), belotu, potezanju užeta,
tenisu (muškarci), odbojci na pijesku (muškarci) i šahu.
Šeste komunalne sportske igre u
Pakracu
Slavlje domaćina
Š
Sedmi sportski susreti SMH-IS-a,
regije sjeverozapadna Hrvatska
Još jedna pobjeda
Ferro Preisa
S
edmi Sportski susreti metalaca Sindikata metalaca Hrvatske
– Industrijskog sindikata, regije sjeverozapadna Hrvatska,
održani su na terenima Gradske sportske dvorane Varaždin.
Ekipe iz TPK-Orometala-Oroslavje, Ferro Preisa-Čakovec, Novog
Feromonta-Donji Kraljevec, Jedinstva-Krapina, MIV-a-Varaždin,
Opreme Strojeva-Ludbreg i ZM-a Metal Hercegovac natjecale su
se u malome nogometu, pikadu (muški i žene), beli i potezanju
užeta. Peti puta za redom ukupni pobjednik bila je ekipa Ferro
Preisa, osvojivši prijelazni pehar.
U malome nogometu slavila je ekipa Opreme Strojeva, u
muškoj kategoriji pikada ekipa Jedinstva II., a u ženskoj kategoriji
pikada Ferro Preisa I. U beli i potezanju užeta pobijedila je ekipa
Ferro Preisa.
este komunalne sportske igre održane su
na nogometnome igralištu NK Hajduk u
Pakracu. Okupilo se dvjestotinjak sudionika
iz sindikalnih podružnica Samostalnog sindikata
radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima
Hrvatske s područja Koprivničko-križevačke,
Bjelovarsko-bilogorske, Brodsko-posavske i
Požeško-slavonske županije koji su odmjerili
snage u malome nogometu, kuglanju, beli,
pikadu, potezanju užeta i streličarstvu. U konačnici, slavio je domaćin, ekipa Komunalca d.o.o.
Pakrac ponijevši titulu ukupnog pobjednika.

Download Report