akcija G L A S I LO S AV E Z A S A M O S TA L N I H S I N D I K ATA H RVATS K E sindikalna Zagreb, 15. svibnja 2014. • Broj 430 402. milenijska fotografija Šime Strikomana Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb www.sssh.hr • www.facebook.com/SavezSamostalnihSindikataHrvatske • Cijena 9 kuna akcija sindikalna Glasilo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Događaji Nagrada SSSH „Srce sindikalne solidarnosti“ u 2014. godini Podružnica STUH-a ZRC Lipik dobitnica glavne nagrade Nakladnik: Savez samostalnih sindikata Hrvatske Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2 Predsjednik: Mladen Novosel Glavna urednica: Ana Milićević Pezelj Novinarka: Marijana Tomić Lektorica: Đurđica Pavlović Tajnica: Branislava Krasić Godišnja pretplata: 108,00 kn Uplate na račun SSSH HR6324840081102644193 s naznakom „za pretplatu na Sindikalnu akciju“ Oglasni prostor: 1/1 str. 1.500,00 kn ½ str. 1.000,00 kn ¼ str. 750,00 kn Kolorne stranice: dvostruko Adresa uredništva: Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br.2 Telefon: (01) 46 55 111/151 (01) 46 55 052 Telefax: (01) 46 55 040 E-mail: sindikalna-akcija@sssh.hr marijana.tomic@sssh.hr Rukopise, fotografije i CD ne vraćamo Savez samostalnih sindikata Hrvatske upriličio je 29. travnja 2014. godine u predvorju Radničkoga doma u Zagrebu dodjelu Nagrade SSSH „Srce sindikalne solidarnosti“ u 2014. godini. O dlukom Predsjedništva Vijeća SSSH, glavna nagrada (kristalna vaza i povelja) dodijeljena je sindikalnoj podružnici Sindikata turizma i usluga Hrvatske Zdravstveno-rekreacijski centar Lipik d.d. Nagradu je primila sindikalna povjerenica Katica Mamić. Zbog gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova i dvogodišnje neisplate plaća u ZRC-u Lipik d.d 20. veljače 2014. pokrenut je štrajk, koji su, štrajkom solidarnosti, podržale sve sindikalne središnjice kao prvim organiziranim općim štrajkom solidarnosti u RH. Bez obzira na svu proživljenu agoniju koja još uvijek traje, članovi STUH-a, podružnice ZRC Lipik, zajedno sa sindikalnom povjerenicom Katicom Mamić vjeruju kako će se u stečaju, pokrenutom u ožujku 2014. godine, ponuditi kvalitetna rješenja koja će donijeti korist zaposlenima, te pridonijeti razvoju kontinentalnoga turizma i kvaliteti hrvatskoga turizma uopće. „Srce sindikalne solidarnosti“ stalna je godišnja nagrada SSSH koja se od 1992. godine dodjeljuje pojedincima ili organizacijama koje su svojim radom i djelovanjem pridonijele razvoju hrvatskoga i međunarodnoga sindikalnoga pokreta temeljenog na solidarnosti i zajedništvu među članovima i sindikatima. Grafička priprema Alan Čaplar Dobitnici povelja su: Tisak: Stegatisak, Zagreb Josip Rajt, glavni sindikalni povjerenik SMH-IS-a u Đuri Đakoviću Inženjeringu, Vatroslav Paulić iz Sekcije mladih SSSH, Ženska fronta za radna i socijalna prava, te podružnica Sindikata umirovljenika Hrvatske-Split. ISSN 1330-1640 Događaji Nacionalni dan zaštite na radu i Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu Stres na radnome mjestu - negativan za pojedinca i organizaciju P ovodom obilježavanja Nacionalnoga dana zaštite na radu i Svjetskoga dana sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, 28. travnja, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Koordinacija SSSH za zaštitu na radu organizirali su 25. travnja u Radničkome domu Konferenciju „Stres na radnome mjestu“. Uz brojne sindikaliste i stručne osobe koje se bave zaštitom na radu, Konferenciji su prisustvovali Božidar Štubelj i Marina Kasunić Peris, zamjenik i pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava, Marija Zavalić, predsjednica Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu te Admira Ribičić, pravna savjetnica Hrvatske udruge poslodavaca. Konferenciju je otvorio i njome moderirao predsjednik SSSH Mladen Novosel, skrećući pritom pozornost na rezultate istraživanja koji pokazuju kako se 50-60 posto svih izgubljenih radnih dana može pripisati stresu povezanom s radom i psihosocijalnim rizicima, te kako je svaki šesti radnik tijekom svojega radnoga vijeka patio od psihičkih bolesti. Kako se nadalje moglo čuti, u okruženju gospodarske i ekonomske krize, nesigurnih oblika rada, velikoga broja izgubljenih radnih mjesta i visoke stope nezaposlenosti, stres na radnome mjestu i psihosocijalni rizici sve su učestaliji. Oni, prema riječima predsjednika Koordinacije SSSH za zaštitu na radu Ljubomira Pintarića, negativno utječu i na pojedinca i na organizaciju. Utječu na kvalitetu rada, ali i na sigurnost i zdravlje radnika, posljedično na povećanje stope bolovanja i smanjivanja radne sposobnosti. Povišeni krvni tlak, srčane aritmije, oštećenje sluznice, hormonalni poremećaji, koštanomišićne bolesti, dijabetes, sklonost infekcijama, osteoporoza…, tek neke su od posljedica kroničnoga stresa. Konferencija je ujedno i sastavni dio netom započete dvogodišnje kampanje Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) “Upravljanje stresom za zdrava radna mjesta“, koja naglašava važnost prepoznavanja stresa i drugih psihosocijalnih rizika povezanih s radom. Upravljanje njima promiče se kao dio integriranog pristupa održavanju zdravoga radnoga mjesta. Radni uvjeti koji predstavljaju psihosocijalne rizike na radnome mjestu: prevelika količina posla, nejasni radni zadaci i radni zahtjevi, loš radni učinak, nedostatak sudjelovanja pri donošenju odluka i nemogućnost utjecaja na načine obavljanja posla, nesigurnost radnoga mjesta, neučinkovita i loša komunikacija, česti konflikti, nedostatak podrške uprave i radnih kolega, te psihičko i fizičko uznemiravanje. Ines Ostović, Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu: Psihosocijalne rizike se može identificirati i njima upravljati pristupom analize rizika, sustavno i u suradnji s radnicima i mjerama usmjerenim na izvor stresa, a ne samo na posljedice. Mirjana Ptičar, Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu: Dobra psihosocijalna radna okolina poboljšava psihičko i tjelesno zdravlje radnika – dobro obučeni i motivirani radnici mogu uspješno obaviti radne zadatke. sindikalna akcija | 3 AKTUALNO Ususret novome Zakonu o radu – agencije za privremeno zapošljavanje Iz perspektive ustupljenog radnika U jednoj tvrtki u Hrvatskoj radi ustupljeni radnik (osobni podaci poznati redakciji). Kaže kako je takva vrsta zapošljavanja za njegove kolege i njega bila, na neki način, nametnuta. Svi su se oni javili na natječaj koji je raspisala dotična tvrtka, ali su nakon razgovora proslijeđeni agenciji za privremeno zapošljavanje na potpisivanje ugovora. Od tvrtke nisu dobili ni jedno suvislo objašnjenje zašto dolazi do potrebe zapošljavanja radnika preko agencije. Apsurd je to veći što svi oni rade na poslovima koji su cjelogodišnji, a ne sezonski, poslovi se nalaze u sistematizaciji radnih mjesta a oni nisu angažirani kao zamjena za privremeno odsutnog radnika. Ni jedan od njih nema ugovor na neodređeno vrijeme. Ugovori s agencijom uglavnom se potpisuju na dva-tri mjeseca. Sukladno važećem Zakonu o radu, agencija ne smije ustupati radnika korisniku za obavljanje istih poslova za neprekinuto razdoblje duže od jedne godine. Naš sugovornik „Teško je naći motivaciju kada radiš isti posao i u istim uvjetima kao i 'neustupljeni kolega' , a dobivaš manju plaću bez opravdana razloga.“ „privremeno“ radi već dvije godine i, kako kaže, tome se ne nazire kraj. Komentirajući tu zakonsku odredbu navodi kako je loše napisana, jer dolazi do fenomena da se radnika nakon isteka godine dana samo formalno preko ugovora premjesti na neko drugo radno mjesto dok obavlja isti posao koji je i prethodno radio. Na taj način agencijski radnik može na istim poslovima u tvrtki-korisniku raditi unedogled - tako, primjerice, neke njegove kolege rade već pet-šest godina na istim poslovima uz agencijski ugovor. Isto tako, dodaje, radnici nisu cijelo vrijeme zaposleni preko iste agencije. Agencije se mijenjaju svaku godinu do dvije, a radnike se bez ikakvih konzultacija prebacuje iz agencije u agenciju. Nitko ne zna... Koliko je ustupljenih radnika u Hrvatskoj, kolika je potražnja za njima, koje sve tvrtke koriste agencijske radnike za obavljanje poslova za koje bi trebale zaposliti vlastite radnike, koliko su oni diskriminirani u odnosu na radnike zaposlene u tvrtki-korisniku, koliko jeftiniji i nesigurniji rad agencijskih radnika utječe, dugoročno gledano, na snižavanje prava radnika zaposlenih po sigurnijim oblicima ugovora o radu… ne zna se. Ali i bez te nužne statistike i analitike, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava predlaže izmjene Zakona o radu kojima bi se njihova prava dodatno smanjila, a sve to vodi zamjeni radnika zaposlenih po ugovoru o radu na neodređeno vrijeme (koji je, prema Zakonu o radu, temeljni oblik zapošljavanja) agencijskim radnicima (jeftinijim ne samo tijekom rada već i pri otpuštanju)… 4 | sindikalna akcija Agencijski radnici rade sve poslove kao i radnici koji su prijavljeni u tvrtkikorisniku. Zakonski, ugovorena plaća i drugi uvjeti rada ustupljenog radnika ne smiju biti utvrđeni u iznosu manjem, odnosno nepovoljnijem od plaće, odnosno drugih uvjeta rada radnika zaposlenog kod korisnika na istim poslovima koje bi ustupljeni radnik ostvario da je sklopio ugovor o radu s korisnikom. No, cijena rada agencijskog radnika manja je od njegova kolege koji je prijavljen u tvrtki, jer agencija ubire proviziju na svakog ustupljenog radnika. U samoj osnovici plaće razlika je 5-10 posto dok je u dodacima na plaću razlika i do 50 posto, napominje „naš“ ustupljeni radnik. Isto tako, agencijski radnici imaju manje godišnjeg odmora od „neustupljenih radnika“ i do 12 dana, naglašava „naš“ ustupljeni radnik. Radnicima koji su prijavljeni u dotičnoj tvrtki broj dana godišnjeg odmora raste proporcionalno rastu godina radnoga staža dok kod agencijskih radnika to nije slučaj. Uskraćena su im i mnoga druga prava koja uživaju „neustupljeni radnici“, sukladno kolektivnom ugovoru tvrtke. Napredovanja su rijetka, odnosno tek kada nema radnika iz tvrtke koji bi preuzeli više radno mjesto uzimaju se agencijski radnici. Naš sugovornik, iako je završio VI. stupanj obrazovanja, radi posao za koji nije potrebna srednja stručna sprema. Nije se mogao prijaviti na redovni interni natječaj za radna mjesta svoje razine obrazovanja. U međuvremenu, broj agencijskih radnika u tvrtki-korisniku „našeg“ ustupljenog radnika raste…A to je tek pojedinačan slučaj… DOGAĐAJI Sindikat prometa i veza Hrvatske o prometnoj nesreći u Italiji Koliko košta jedan ljudski život? P ovodom tragične prometne nesreće u Italiji, u kojoj je prilikom slijetanja autobusa s autoceste jedna osoba smrtno stradala, a više od 70 ozlijeđeno, Sindikat prometa i veza Hrvatske uputio je priopćenje za javnost u kojemu se, među ostalim, ističe kako je riječ o epilogu jačanja klime neprofesionalizma i cjenovnog dumpinga u branši organiziranog putničkog prijevoza. Naime, istraga je pokazala kako je autobus vozila osoba koja je to radila „na crno“. Sindikat prometa i veza Hrvatske pozvao je sve nadležne inspekcije da hitno postupe sukladno zakonu i angažiraju se na sustavnoj prevenciji takvih nesreća. Pozvao je i sve aktere u društvu i političkome životu da utječu na primjenu propisa i praksu državnih tijela. - Zbog „žmirenja“ na sve veću pojavu rada „na crno“ i „poduzetništva na privremeno i povremeno“ uz bilo koju cijenu, mi sve više „žmirimo“ na ostale vrijednosti koje barem deklarativno krase naše društvo, vrijednosti profesionalizma, vrijednosti pružanja kvalitete za plaćeni novac, uvažavanja zdravlja ljudi i u konačnici ljudskih života. Isključivi govor o najnižoj cijeni uzima danak najviše na polju profesionalizma, kvalitete pružanja usluga i sigurnosti. Da nema europskih direktiva o maksimalnom trajanju vožnje vozača i tahografa, pitanje je koliko bi tek onda vozači vozili i u kakvom stanju, zaključili su u Sindikatu prometa i veza Hrvatske. Dan trgovaca, 29. travnja Kriza i dalje opravdanje za štednju na radnoj snazi Obilježavajući Dan trgovaca, 29. travnja, Sindikat trgovine Hrvatske oglasio se priopćenjem za javnost u kojemu je konstatirano kako je u sektoru trgovine kriza i dalje opravdanje za štednju na radnoj snazi. S ve više zaposlenih u trgovini radi za minimalnu plaću, bez ikakvih drugih prava. U trgovačkim društvima gdje nema kolektivnog ugovora, poslodavci jednostrano smanjuju i/ili ukidaju stimulativni dio plaće, smanjuju plaće i ukupni prihod do 30 posto, smanjuju naknadu troška prijevoza, ne isplaćuju jubilarne nagrade i ostala materijalna prava, solidarne pomoći i prigodne nagrade. Istodobno, trgovine rade sve duže, s istim, ili manjim brojem zaposlenih. Prodavači koji ostaju na svojim radnim mjestima obavljaju sve više poslova, tajni kupci ih neprekidno obilaze i ocjenjuju… Dnevni odmori su često neostvarivi, godišnji za poslodavce predugi, bolovanja za radnike dodatni luksuz… Fiskalizacija nije pomogla u rješavanju prekovremenoga rada i praćenja radnoga vremena, jer radnici poslije rada na blagajni rade poslove druge vrste i opet odrađuju neevidentirani prekovremeni rad. Sindikat trgovine Hrvatske vjeruje kako će tijekom ove godine završiti kolektivni pregovori i biti sklopljen kolektivni ugovor za djelatnost te se zaustaviti erozija prava radnika u trgovini. Ujedno, STH traži da se i na radnike u trgovini primjenjuje Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, kao i međunarodni ugovori koje je Republika Hrvatska sklopila. - Država je dužna zaštititi svoje građane, radnike od svih oblika iskorištavanja i omogućiti im dostojanstven život od rada. Radnici u trgovini imaju pravo tražiti vladavinu prava, pravnu sigurnost i poštenu plaću za pošteni rad! – zaključio je STH. sindikalna akcija | 5 DOGAĐAJI Slučaj Remontno brodogradilište Nauta Lamjana d.d. Kali izvor: www.slobodnadalmacija.hr Svi za jednoga, jedan za sve P rije nešto više od dvije godine pokrenut je stečaj u Remontnom brodogradilištu Nauta Lamjana d.d. Kali, na otoku Ugljanu, jedinom u Hrvatskoj specijaliziranom za remont platformi, ribarskih i manjih brodova. Proizvodnja je ugašena, a 75 radnika otpušteno. Nakon 20 mjeseci, skupština vjerovnika na Trgovačkom sudu u Zadru većinom je glasova odlučila da se nastavi proizvodnja, što je tadašnji stečajni upravitelj Ivan Rude, u suradnji s predstavnicima sindikata, i realizirao. Tvrtka se iz „živoga blata“ stečajnog postupka vratila u život. Međutim, prije nešto više od mjesec dana, stečajna sutkinja Ardena Bajlo smijenila je stečajnog upravitelja, zbog knjigovodstvene pogreške, odnosno obračuna putnih troškova u kojima je ENC račun naplaćivan 21 kunu više nego je to trebalo, a što on nije kontrolirao. Smijenila ga je zbog minornog razloga koji nikako nije mogao biti „osobito važan razlog“ kako propisuje Stečajni zakon, kao osnova za smjenu, a njegovu smjenu potvrdio je VTS po našoj žalbi. Na njegovo mjesto imenovala je novog stečajnog upravitelja Aleina Khana iz Rijeke koji je, prema provjerenim informacijama, sve tvrtke, u kojima je vodio stečajne postupke, likvidirao. 6 | sindikalna akcija U dva je navrata, uz pomoć interventne policije, a prema nalogu stečajne sutkinje, pokušao ući u posjed Naute Lamjane, ali su radnici, praktički tijelima i improviziranim barikadama, zapriječili mu ulaz. Tek je u trećem pokušaju nakon „desanta policije“ u noćnim satima uveden u krug tvrtke (policija ga je dovela brodom iz Zadra tijekom noći u krug tvrtke). Otvoreno je izjavljivao pred radnicima kako će tvrtku likvidirati u najskorije vrijeme, kako ga ne zanima nastavak proizvodnje nego namirenje vjerovnika. Nakon preuzimanja dužnosti otkazao je ugovor o radu sindikalnome povjereniku SMH-IS-a Mariju Košti pokušavajući mu imputirati „narušavanje procesa rada“ i „bunt radnika“, na što smo uložili žalbu. Otkaz je dao i tehničkom direktoru Ivi Baljkasu. Novi stečajni upravitelj prvotno je htio zaposliti samo nekolicinu radnika. Nakon što smo mu prezentirali opseg posla i potrebu da zaposli barem 40-ak radnika, produljio im je ugovore o radu za još mjesec dana, ali je najavio da će raditi najdulje do 1. lipnja 2014. Prethodno im je, nakon našega inzistiranja, isplatio zarađenu plaću, čak nešto povećanu u odnosu na ranije razdoblje, s obzirom na to da tvrtka ima dva milijuna plusa na računu. Prije nekoliko dana novi stečajni upravitelj najavio je kako neće produljiti ugovor o radu šestorici radnika na što su se svi ostali radnici solidarizirali sa svojim kolegama, te su se izjasnili da neće ni oni nastaviti s radom ako svi ne budu radili. Evidentno je kako posla ima više nego dovoljno za barem 40-ak radnika i 10-ak kooperanata, a ima prostora i za dodatno zapošljavanje. Treba apostrofirati iznimnu ulogu i golemu odgovornost na očuvanju Naute Lamjane Vlade RH i resornoga Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, jer su upravo oni ti koji dodjeljuju koncesiju za korištenje pomorskoga dobra u svrhu gospodarskoga korištenja luke posebne namjene. U međuvremenu smo podnijeli kaznenu prijavu DORH-u protiv bivšega vlasnika Jupiter Adrije zbog gospodarskoga kriminala u stečaju i prije stečaja, „pranja novca“ i dr. kao i protiv stečajne sutkinje Ardene Bajlo zbog zlouporabe položaja, inkriminacije – kaznenog djela, prikrivanja gospodarskog kriminala u stečaju, nezakonite smjene stečajnog upravitelja i dr. Inače, na Trgovačkom sudu u Zadru vodi se parnica između Naute Lamjane u stečaju i Erste banke, u kojoj Nauta Lamjana želi dokazati da ta banka nije smjela aktivirati hipoteku nad imovinom tog ugljanskog „škvera“ za kredit od 7,5 milijuna EUR-a. Kredit je odobren tvrtki Vrtovi sunca iz Orašca kod Dubrovnika, a njezin vlasnik je švicarsko-britanski fond Jupiter Adria, koji je bio vlasnik i Naute Lamjane. Nauta Lamjana nije od tog kredita dobila ni eura, ali je i dalje opterećena hipotekom nad cijelom svojom imovinom. U tom je sporu nedavno određeno dodatno vještačenje ugovora o kreditu, pa će se vrlo brzo vidjeti je li do stečaja uopće trebalo doći te će se razotkriti prave namjere bivšega vlasnika Jupiter Adrije, u vezi sa sudbinom toga remontnoga brodogradilišta. Vedran Uranija DOGAĐAJI Uštekaj se u sindikat! Natječaj SSSH i Sekcije mladih SSSH “Osmisli prvosvibanjski plakat“ Prvi SVI(banj) najbolji N U organizaciji Sekcije mladih SSSH i Odbora mladih NHS-a, u prepunoj zagrebačkoj Tvornici kulture, 30. travnja, pod nazivom „Uštekaj se u sindikat“, održan je koncert Postolara Trippera i ST!llnessa, što su ga svojim članovima i svima ostalima poklonili SSSH i NHS. Mladi su se i na taj način uključili u aktivnosti obilježavanja Međunarodnoga praznika rada, 1. svibnja. - Dođi na koncert, zabavi se s nama i Postolarom Tripperom i drugi dan se sjeti sindikalaca koji su prije sto i nešto godina izginuli da bi se izborili za osmosatno radno vrijeme. Nešto što se danas kod nas nastoji uništiti ili je velikim dijelom već uništeno, pozivao je na svojoj Facebook stranici St!llnes. Druženje mladih na Bundeku N a sam Međunarodni praznik rada, 1. svibnja, Sekcija mladih SSSH organizirala je za svoje aktiviste druženje na zagrebačkome Bundeku. Članovi Izvršnog odbora, sudionici Skupštine Sekcije, predstavnici mladih iz udruženih sindikata, prijatelji i svi koji se osjećaju mladi…, družili su se uz ukusan roštilj (Hvala MasterChefu Nikoli Pavičiću), piće, ležerne sportske i zabavne aktivnosti… eposredno prije dodjele nagrade SSSH „Srce sindikalne solidarnosti“ u 2014. godini, SSSH je organizirao i dodjelu nagrade pobjednicima natječaja SSSH i Sekcije mladih SSSH „Osmisli prvosvibanjski plakat“ Lidiji Novosel i Adamu Maguireu, čiji se rad “Prvi SVI(banj)“, prema mišljenju Ocjenjivačkog odbora, ističe dojmljivošću, estetikom, grafičkim rješenjem, jednostavnošću i suvremenom koncepcijom. Rad ima i svoju simboličnu vrijednost, jer naglašava 1. svibnja danom kada su radnici u prvom planu i danom koji slavi neporecivu vrijednost svih nas. SSSH i Sekcija mladih SSSH treću su godinu zaredom raspisali tematski nagradni natječaj kako bi mladima približili sindikate i potakli ih na razmišljanje o vrijednostima solidarnosti i sindikalnoga pokreta, kao i o povijesti i značenju Međunarodnoga praznika rada. Ove su godine na natječaj ukupno pristigla 32 rada od 29 autora ili grupa autora. Među sudionicima natječaja bilo je dizajnera, studenata, učenika i grupa učenika. Pobjednički rad, zajedno s još petnaestak najboljih radova, izložen je u predvorju Radničkoga doma. sindikalna akcija | 7 DOGAĐAJI Zajedno za 8+8+8 Međunarodni praznik rada, 1. svibnja Povezujući povijesno značenje 1. svibnja i sindikalne borbe za očuvanje „tri osmice“ kroz aktualne pregovore o Zakonu o radu, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati, Matica hrvatskih sindikata i Udruga radničkih sindikata Hrvatske ove su godine obilježili Međunarodni praznik rada pod motom „Zajedno za 8+8+8“. U zagrebačkoj Radničkoj cesti, u dijelu gdje su nekada, prije tajkunske privatizacije, postojale tvornice, a danas se tek spominju imena: Katran, Chromos boje i lakovi, ZIA, TLOS, Pobjeda tekstil, Zora, Elektrode, ATM i Kožara, dijelu koji se, s obzirom na aktualne stanare – bankarski sektor, pa i HUP, može slobodno preimenovati u „Zagrebački Wall Street“, Šime Strikoman snimio Tradicionalno, uoči Međunarodnoga praznika rada, u spomen na poginule hrvatske branitelje, predstavnici NHS-a, SSSH, MHS-a i URSH položili su vijenac i zapalili svijeću kod središnjeg križa u Aleji hrvatskih branitelja na zagrebačkome groblju Mirogoj. 8 | sindikalna akcija je 402. milenijsku fotografiju „Tri osmice“ u čijem je kreiranju sudjelovalo 1.500 sindikalista. Odgovorili su tako ministru rada i mirovinskog sustava Mirandu Mrsiću kako „tri osmice“ nisu mrtve, što je on ranije ustvrdio. Svaki od njih nosio je majicu nacionalnih boja, a zajedničke su im bile „nagrižene osmice“ na prednjem dijelu. S jedne ih strane nagrizaju poslodavci, a s druge Vlada RH. „Kreatori triju osmica“ u rukama su držali crvene kartone upućene upravo Vladi RH, jer kako reče predsjednik SSSH Mladen Novosel, sindikalne središnjice su 2012. godine Vladi uputile žuti karton, jer je već nakon samo šest mjeseci vladanja bilo jasno kako je put kojim je krenula suprotan „Planu 21“, temeljem kojeg su vladajući dobili izbore. Godinu kasnije, 2013. sindikalne središnjice su zatražile da Vlada promijeni postojeći smjer u smjer koji ide prema otvaranju radnih mjesta, drukčijoj ekonomskoj i socijalnoj politici. Vlada nije poslušala, već je uredbama i zakonima krenula ukidati pojedina prava iz kolektivnih ugovora, a gašenje preostale industrije svakodnevno se nastavilo… Ove godine nije preostalo ništa nego od Vlade zahtijevati – priznanje neuspjeha, raspisivanje prijevremenih izbora i omogućavanje građanima Hrvatske da izaberu one ljude koji će pokrenuti zemlju i omogućiti im bolji život. DOGAĐAJI Prosvjedni skup - Tzv. socijaldemokratska Vlada u sprezi s HUP-om želi nas vratiti u prošlost, u 1886. godinu kada se radilo više od 60 sati šest dana u tjednu i 12 i više sati dnevno, a za pravo na osam sati rada, osam sati odmora i osam sati sna radnici su morali proliti krv. Danas žele da radimo više za manju plaću, a privatni život podredimo njihovim željama i potrebama. Dosta je toga bilo!- rekao je predsjednik SSSH Mladen Novosel u obraćanju okupljenima nakon snimanja milenijske fotografije. Obraćanje je zaključio riječima: -Radnički se pokret u prošlome stoljeću izborio za osmosatno radno vrijeme, za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, socijalnu jednakost. Naša je danas sveta dužnost da ta prava u najvećoj mjeri sačuvamo i unaprijedimo. Na njegove se riječi nadovezao Krešimir Sever, predsjednik NHS-a, ustvrdivši kako je aktualna vlast prevarila narod, pa će im on i suditi, ali na izborima. Usudili su se 2011. godine probuditi u narodu očekivanja i nadu kako će im konačno biti bolje, a onda se pokazalo kako su nas sve prevarili i izvarali gdje god su mogli. Prevarili su umirovljenike kojima su obećavali veće mirovine, radnike kojima su jamčili dostojanstven život od vlastite plaće i mlade kojima su obećali posao u zemlji. Vlast se „slizala“ s poslodavcima i stala na stranu krupnog kapitala. Bliskiji joj je MMF, Svjetska banka i multinacionalne kompanije od interesa vlastitoga naroda. - Trebaju nam ozbiljni i odgovorni ljudi koji su u stanju povezati sve dijelove društva, oblikovati vlastitu politiku za vlastiti narod, rekao se Vilim Ribić, predsjednik MHS-a. Razmišljanja je kako nam je potrebna opcija koja će povećati kupovnu moć građana i umirovljenika, obnoviti dijalog u društvu, koja će razumjeti kako se pokreću investicije i koja je spremna zemlju srediti za dvije godine, a ne za deset godina, dodajući kako nije skupo imati i nekoliko izbora u godini, sve dok se ne iznjedre ljudi koji će služiti građanima. Na putu u Maksimir Nakon prosvjednog skupa sindikalisti su formirali povorku i uputili se prema Parku Maksimir. Na čelu kolone bio je Puhački orkestar ZET-a. „Ustani bane, Hrvatska te zove…“ odzvanjalo je Radničkom cestom. Iza njih su išli „bubnjari na bačvama“. Na svakoj od triju bačava bila je jedna osmica. Iza „bubnjara“ išli su predsjednici sindikalnih središnjica noseći središnji transparent s trima nagriženim osmicama, istim kakve su imali i svi sudionici obilježavanja Praznika rada na svojim majicama. Prolazili su u tišini pokraj lokacija na kojima su nekada bile tvornice. Kolona je zastala kod sjedišta Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, odredišta tisuća radnika koji su ostali bez posla u tim tvornicama. U spomen na sve njih, uz rub Radničke ceste zapaljeni su lampioni. - Vjerovali smo kako će nam biti bolje. Sve nam je gore. Nema napretka. Ne vidi se tome kraj, komentirala je jedna prosvjednica. Povorka se nastavila kretati Avenijom Marina Držića, Šubićevom ulicom i Maksimirskom cestom do parka Maksimir. Građanima je dijeljen Prvosvibanjski proglas sindikalnih središnjica u kojemu se objašnjava zašto se traži raspisivanje prijevremenih izbora. Ušavši u park, obilježavanje Praznika rada je završilo. Svatko se, prema vlastitom izboru, nastavio družiti u parku ili otišao na neko drugo mjesto. Predsjednici sindikalnih središnjica prošetali su parkom i popričali s građanima. Pritom su susreli i predsjednika Republike Hrvatske Ivu Josipovića te ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića koji su s delegacijom posjetili Maksimir. sindikalna akcija | 9 DOGAĐAJI Međunarodni praznik rada u drugim gradovima Nastavak tradicije T namještenika Republike Hrvatske. Na prosvjednome skupu na Verudi okupljenim građanima prigodnim su se riječima obratili Slobodan Kapor, Bruno Bulić i Denis Buršić. Prethodno su položili vijenac na spomenploču na pulskome trgu Portarata. U Karlovcu je, tradicionalno, održana biciklijada, 21. po redu, u kojoj je sudjelovalo više od 2.000 sudionika. Vozili su dobro znanom rutom, iz Duge Rese, Karlovca i Vrhovca kod Ozlja do Grduna na Dobri gdje su ih čekale porcije graha, sokovi i nezaobilazno karlovačko pivo. - Vrlo dobro. Ugodno druženje i podsjećanje na „tri osmice“, komentirao je kratko 21. biciklijadu Nikola Badovinac, teritorijalni povjerenik SSSH, organizator biciklijade. izvor: trend.com.hr U Puli su obilježavanje Praznika rada zajednički organizirali Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Sindikat Istre i Kvarnera i Sindikat državnih i lokalnih službenika i Polaganje vijenca u Rijeci izvor: trend.com.hr radicionalno, uoči Međunarodnoga praznika rada, teritorijalni povjerenici i predstavnici SSSH imali su brojne medijske nastupe na kojima su govorili o obilježavanju i značenju 1. svibnja. Isto tako, delegacije SSSH i udruženih sindikata položile su vijence i zapalile svijeće na brojnim spomen-obilježjima diljem Lijepe naše. Tako je bilo u Rijeci, na spomenobilježju poginulima u Domovinskom ratu na groblju Drenova te ispred spomenika osloboditeljima na Delti. U delegaciji su bili: Nada Barišić, pravna zastupnica u Uredu SSSH Primorsko-goranske županije, Radmila Belobrajić Čahut, predsjednica Sindikata zdravstva Hrvatske i Ivica Blažević, regionalni povjerenik Sindikata graditeljstva Hrvatske. Nikola Badovinac Na startu 21. biciklijade u Karlovcu 10 | sindikalna akcija Naši sindikalni povjerenici Robert Maršanić, glavni sindikalni povjerenik SSKH u Rijeka promet d.d. Čovjek koji „liježe i diže se“ s mišlju u boljitak radnih uvjeta R obert Maršanić? Glavni je sindikalni povjerenik Samostalnog sindikata radnika u komunalnim srodnim djelatnostima Hrvatske (SSKH) u tvrtki Rijeka promet d.d., trenutno zaposlen na radnome mjestu voditelja prometnog planiranja i projektiranja. Član je Glavnog i Izvršnog odbora SSKH, te županijski povjerenik SSKH za Primorsko-goransku županiju. Nakon odslužene vojne obveze u bivšoj državi, zaposlio se u Čistoći d.o.o. Rijeka na radnome mjestu redar naplatničar na parkiralištu i odmah učlanio u sindikat, jer je to u ono vrijeme bilo normalno i podrazumijevalo se samo po sebi. - Kako sam neposredno nakon prelaska u Rijeka promet d.d. preuzeo i vođenje tek osnovane sindikalne podružnice, gdje sam i danas sindikalni povjerenik, oduvijek sam smatrao da mogu, ali i da želim biti sindikalno aktivan bez obzira na moju titulu i zvanje. U tome su mi u znatnoj mjeri pomogli i članovi sindikalne podružnice u Rijeka prometu koji su mi svake četiri godine davali povjerenje i birali me za glavnog sindikalnog povjerenika, govori 44-godišnji Riječanin koji je paralelno s radom završio dva fakulteta te magistrirao i doktorirao upravo na problematici s kojom je i započeo svoj radni vijek, problemu parkiranja vozila u gradovima i turističkim destinacijama. Autor je dviju znanstvenih knjiga o parkiranju. Konstantno se i stručno usavršavao sudjelovanjem na različitim seminarima i tečajevima. Član je Hrvatskog znanstvenog društva za promet (HZDP), Hrvatskog društva za ceste (VIA VITA), Hrvatskog društva za komunikacije, računarstvo, elektroniku, mjerenja i automatiku (KoREMA), te stručnog odbora Hrvatske parking udruge… Rijeka promet d.d. u stopostotnome je vlasništvu Grada Rijeke. U ovom trenutku zaposleno je 117 radnika, a kako je 70 posto njih vezano za djelatnost parkiranja, sasvim je razumljivo zašto je sindikalna podružnica u SSKHu, to više što su je i osnovali radnici koji su bili sindikalno organizirani u komunalnom društvu Čistoća d.o.o. Socijalni dijalog s poslodavcem je zadovoljavajući. Na snazi je, na godinu dana potpisan, Kolektivni ugovor kojim su zadržana prava prethodnoga, no kako navodi Robert, većina poslodavaca u komunalnim društvima na području Hrvatske, pa tako i na području Županije, ovisna je o politici koju provode aktualni gradonačelnici gradova ili načelnici općina. Sukladno njihovim odlukama u svezi radnih prava radnika, poslodavci vode kolektivne pregovore, što znači da često nisu samostalni prilikom odlučivanja o pravima radnika. Izborna godina I za SSKH, kao i SSSH i mnoge udružene sindikate, 2014. godina je izborna godina. Skupštini SSKH prethode izbori u podružnicama. Prema Robertovim riječima većina povjerenika u podružnicama SSKH u Primorsko-goranskoj županiji i nadalje će u idućem četverogodišnjem razdoblju nastavljati obnašati svoje dužnosti. - Ako u nekoj podružnici imate nekvalitetnoga i nesavjesnoga glavnoga sindikalnoga povjerenika, imate nastavno i velikih problema u radu same podružnice. Nezadovoljstvo članstva zbog toga je znatno veće, a često dolazi i do izlaska iz sindikata. Vjerujem kako to nikome nije u cilju, bez obzira na to kojem sindikatu pripadate, zaključuje Robert. Naglašava kako je sindikalna organiziranost u komunalnim poduzećima u Županiji uglavnom dobra, no još uvijek može biti i bolja, pri čemu ponajprije misli na radnike koji nisu članovi ni jednoga sindikata, a uživaju sva prava za koja su se putem kolektivnih ugovora izborili sindikati. Osim sindikatom, znanošću i strukom, Robert se cijeli život aktivno bavi sportom, i to ponajprije nogometom. Nakon dugogodišnje igračke karijere, jedanaest godina bio je nogometni sudac, a danas obnaša dužnost nogometnoga delegata u 3. Hrvatskoj nogometnoj ligi. Na zamolbu da se okarakterizira odgovara: čovjek nije ono što hoće da bude, niti ono što misli da jest, već samo ono što svojim radom potvrđuje. U dosadašnjem sindikalnom radu moja je doktrina bila i bit će vrlo jednostavna: daj svakom članu sindikata i/ili svakom radniku, ali prije svega svakom čovjeku, takva prava kakva želiš imati sam – ne veća, manja nikako. Čovjek sam koji „liježe i diže se“ s mišlju u boljitak radnih uvjeta i sindikalnih prava svih radnika. sindikalna akcija | 11 DOGAĐAJI Osnovni gospodarski pokazatelji u RH (istaknuto posljednje raspoloživo razdoblje) Sezonski pad nezaposlenosti ■■Bruto domaći proizvod po stanovniku (prema paritetu kupovne moći) 17.753 $ za 2013. (MMF), ili 60 posto kupovne moći EU-28 (na razini Rusije, Malezije); ■■Rast/pad BDP-a I.-XII. 2013.: -1,0 posto (u odnosu na isto razdoblje 2012.); ■■Stopa inflacije u ožujku 2014.(odnos prema ožujku 2013.), -0,4 posto (stopa pada troškova života); ■■Broj nezaposlenih: 351.898 (7. svibnja 2014.); ■■Stopa nezaposlenosti: - prema Hrvatskome zavodu za zapošljavanje: 22,3 posto 3/2014., - prema Eurostatu: 18,0 posto (3/ 2014.); mladi do 24. godine života: 48,5 posto: ■■Prosječna plaća za veljaču 2014.: 5.427 kuna neto, 7.809 bruto (-0,1 posto realno prema 2/2013.); ■■Minimalna plaća (bruto): 2.984,78 kuna (38,22 posto prosječne); ■■Neoporezivi dio dohotka (odbitak): 2.200 kuna; ■■Stope oporezivanja dohotka: do 2.200 kuna 12 posto, do 8.800 kuna 25 posto, više od 8.800 kuna 40 posto (od 1. ožujka 2012.); ■■Prosječna kamatna stopa: eskontna 7 posto, zatezna: 15 posto za pravne i 12 posto za fizičke osobe (listopad 2013.); ■■Broj umirovljenika (ožujak 2014.) ukupno 1.208.936 odnos zaposlenih prema umirovljenicima 1,20:1 (statistike HZMO); ■■Prosječna mirovina u RH (veljača 2014.): 2.346,67 kuna ili 43,2 posto prosječne neto plaće /uz prosječni mirovinski staž od 32 godine i 62 godine života/ odnosno 3.404 kune za staž od 40 godina ili 62,7 posto neto plaće 2/2014. Najniža mirovina: 59,05 kuna po godini radnoga staža; veljača 2014. ■■Prosječna potrošačka košarica, prema DZS-u, za tročlanu obitelj (2013.): 6.815 kuna; ■■Stopa siromaštva u RH: - definirana kao apsolutno (dohodak manji od 100 eura na mjesec): 4 posto (Svjetska banka 2002.-2006.), - definirana kao 60 posto medijana dohotka 2012. (2.020 kuna za pojedinca i 4.242 kune za četveročlanu obitelj): 21,1 posto, - EU 28 ima 16,8 posto; ■■Postotak siromašnih prema prethodnom kriteriju: RH 21.1 posto ■■Primorsko-goranska županija i Grad Zagreb 3,5 posto, Istra 4 posto, Međimurska županija 8,5 posto, Karlovačka županija 35 posto, Sisačko-moslavačka županija 30 posto, ■■Gini koeficijent nejednakosti za plaće (2013.): 32,5, za sveukupne dohotke 39,5 (Austrija 30, Slovenija 33); ■■Aktivno stanovništvo:1.718.000 (prosjek 2013.): a) poljoprivreda 11,5 posto b) samostalne djelatnosti i obrt 12 posto c) nezaposleni 15,8 posto d) ostali: 60,7 posto a) privatni sektor: 65 posto (prosječna plaća privatni sektor: 2013.: 4.750 kuna) b) državni i javni sektor: 35 posto (prosječna plaća državni i javni sektor: 2013.:6.560 kuna). Boris Feis Tradicionalni susret SSSH i ZSSS-a „Sindikati bez granica“ Više socijalne Europe – za sve! U oči Međunarodnoga praznika rada, 1. svibnja, predstavnici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske ( SSSH) i Saveza slobodnih sindikata Slovenije (ZSSS) sastali su se na zajedničkom graničnom prijelazu Obrežje na tradicionalnom susretu "Sindikati bez granica“. U kratkome razgovoru hrvatski i slovenski sindikalisti izmijenili su informacije o trenutnoj ekonomskoj i socijalnoj situaciji u Hrvatskoj i Sloveniji te o aktualnim i budućim sindikalnim aktivnostima. Tom su prilikom predsjednici SSSH i ZSSS-a Mladen Novosel i Dušan Semolič potpisali i Zajedničku izjavu o izborima za Europski parlament – Za kvalitetna radna mjesta, jednakost i demokraciju u Europi! SSSH i ZSSS svjesni su značenja predstojećih izbora za Europski parlament za radnike Hrvatske i Slovenije kao europske građane: ili će izabrati političke opcije koje će odustati od štetnih politika štednje i od socijalnoga dampinga, ili će omogući njihov nastavak. Rješenje je više socijalne Europe – za sve! Stoga, SSSH i ZSSS pozivaju građanke i građane Hrvatske i Slovenije da u što većem broju izađu na izbore za Europski parlament. DOGAĐAJI Izbori za Europski parlament Nužnost promjene smjera europskih politika D ana 25. svibnja 2014. godine hrvatski će građani drugi puta birati svoje zastupnike u Europskom parlamentu, jedinom neposredno izabranom tijelu Europske unije, ovoga puta na puni mandat od pet godina. SSSH, kao dio europskoga sindikalnoga pokreta, smatra kako je izbor zastupnika u Europskom parlamentu, koji će pri odlučivanju voditi računa o radnim i socijalnim pravima, od ključne važnosti za promjenu smjera europskih politika koja je nužna kako bi se postigla ravnoteža između socijalne i ekonomske dimenzije EU, a interesi građana i radnika napokon dobili ponajprije pred interesima financijskih tržišta i krupnoga kapitala. Stoga se SSSH uključio u kampanju za izbor hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu, s nastojanjem da u kampanji potakne raspravu o pitanjima koja su ključna za radnike, ali i nezaposlene, umirovljenike i mlade. U tu svrhu, SSSH je kandidacijskim listama izložio svoje ciljeve i očekivanja od idućeg saziva Europskog parlamenta, te uputio pitanja o njihovim stajalištima o tim temama. SSSH dijeli stajalište Europske konfederacije sindikata (ETUC) da je inzistiranje na politikama fiskalne konsolidacije i štednje nužno zamijeniti ambicioznim europskim investicijskim planom, s ciljem da se tijekom idućih deset godina 2 posto BDP-a godišnje investira u reindustrijalizaciju Europe, povećanje kvalitete javnih usluga, socijalnu državu i obrazovanje, kako bi se potaknulo otvaranje novih, kvalitetnih radnih mjesta i preokrenuo još uvijek negativan trend kretanja socijalnih pokazatelja (posebno stopa nezaposlenosti i siromaštva) u većini država članica. Također, temeljna socijalna prava moraju dobiti jasnu prednost pred ekonomskim slobodama na jedinstvenome tržištu. Kako bi se to osiguralo sindikati zagovaranju usvajanje „Socijalnog SUH i FERPA Za dostojanstvo starijih osoba I Sindikat umirovljenika Hrvatske i Europska federacija umirovljenika i starijih osoba (FERPA) uputili su zajedničko pismo hrvatskim kandidatima za zastupnike u Europskom parlamentu, pozivajući ih da se u svojim kampanjama, te u slučaju da budu izabrani za eurozastupnike, zalažu za interese umirovljenika i starijih osoba, dostojanstvo i nediskriminiranje starijih te dostupnu zdravstvenu skrb. Ekonomska i fiskalna politika napokon moraju biti stavljene u službu socijalne politike, a ne obrnuto kao što je sada slučaj. Ekonomski rast ima opravdanje samo ako vodi povećanju životnoga standarda najširih slojeva europskih građana. ugovora za Europu“, kao političkoga dokumenta kojim bi se puna zaposlenost, kvalitetna radna mjesta, više plaće i mirovine, te jačanje socijalne države, definirali kao temeljni ciljevi Europske unije. Analizu pristiglih odgovora kandidata za Europski parlament SSSH će predstaviti uoči samih izbora, a u međuvremenu se pridružio zajedničkoj inicijativi organizacija civilnoga društva (uz Platformu 112, Zeleni forum, Savez udruga Klubtura i Grupu 22) u promoviranju zajedničke građansko-sindikalne liste zahtjeva i očekivanja od idućeg saziva Europskog parlamenta i Komisije. U suradnji sa spomenutim organizacijama, SSSH je organizirao tematsku raspravu o mogućnostima obnove i daljnjeg jačanja europskoga socijalnoga modela pod nazivom „Socijalna Europa – strateška investicija, a ne trošak“, a slijedi i sučeljavanje kandidata. sindikalna akcija | 13 PRAVNI SAVJETI PITANJE: U trgovačkom društvu u kojemu radim najavljeno je otvaranje stečaja zbog neprihvaćanja predstečajne nagodbe. Poslodavac mi duguje sedam plaća. Kako ću ostvariti svoje pravo na isplatu tih plaća i ostvarujem li, osim plaća, još neka prava? (D.Č., Slavonski Brod) ODGOVOR: Otvaranje stečajnoga postupka je poseban opravdan razlog za otkaz ugovora o radu, što ne znači da se postojeći ugovori o radu moraju otkazati. Odluku o tome donosi stečajni upravitelj. Ako Vam stečajni upravitelj otkaže ugovor o radu, u tom slučaju će Vam odrediti otkazni rok u trajanju mjesec dana i otpremninu sukladno članku 119. Zakona o radu, dakle za svaku godinu rada kod poslodavca 1/3 prosječne bruto plaće (obračunate, ali neisplaćene) za tri mjeseca prije otkaza ugovora o radu. Prava na otkazni rok možete se odreći, kako biste što prije ostvarili kakvo-takvo novčano primanje od Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, jer zadržavanje u radnom odnosu produžava agoniju. Što se tiče ostvarenja prava na novčane tražbine dospjele prije otvaranja stečaja postupak je sljedeći: člankom 173., st. 2. Stečajnog zakona propisano je da stečajni upravitelj sastavlja popis svih tražbina radnika (sadašnjih i bivših) dospjelih do otvaranja stečaja koje je u obvezi iskazati u bruto i neto iznosu i predočiti ih radnicima na potpis. Tako će i Vama stečajni upravitelj sastaviti prijavu tražbina (neisplaćene plaće, otpremninu i druga materijalna prava prema Kolektivnom ugovoru ili Pravilniku o radu) te Vam istu ponuditi na potpis. Potpisom prijave koju je sastavio stečajni upravitelj izvršili ste prijavu svojih tražbina koje će biti ispitane na ispitnom ročištu. Vaša tražbina ulazi u tražbine prvog višeg isplatnog reda, ali to ne znači da će se ona u cijelosti namiriti. U stečaju postoje tri skupine vjerovnika s razli- 14 | sindikalna akcija Odgovara: Mato Stanković, pravni zastupnik u Uredu SSSH Brodsko-posavske županije čitim pravima i to: stečajni, izlučni i razlučni vjerovnici. Izlučni vjerovnici polažu pravo na predmete i prava koja ne ulaze u stečajnu masu, dakle to se izlučuje iz stečajne mase – ne čini stečajnu masu. Razlučni vjerovnici imaju pravo odvojenog namirenja iz stvari i prava upisanih u javne knjige, dakle, ako takvih vjerovnika ima oni se namiruju prije stečajnih vjerovnika unovčenjem svojega razlučnoga prava. Često su radnici u zabludi da su oni prvi koji se namiruju u stečajnom postupku. Kako je prethodno navedeno razvidno je, ako postoje izlučni i razlučni vjerovnici, oni se prvi namiruju, a od ostatka stečajne mase namiruju se stečajni vjerovnici prema isplatnim redovima. Zakonodavac je predvidio da se radničke tražbine – plaće i otpremnine djelomično isplaćuju putem Agencije za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca, djelomično na teret troškova stečajnoga postupka i ostatak koji nije obuhvaćen prethodnim isplatama, na teret stečajne mase. Člankom 3. Zakona o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca Agencija, uz ostalo, osigu- rava isplatu triju minimalnih plaća i polovicu najvišeg iznosa zakonom propisane otpremnine te naknadu plaće za neiskorišteni godišnji odmor za kalendarsku godinu u kojoj je otvoren stečaj. Na teret troškova stečajnoga postupka isplatit će se tražbine neisplaćenih plaća utvrđene u stečajnom postupku koje su veće od triju plaća ostvarenih kod spomenute Agencije, a najviše do iznosa neisplaćene minimalne plaće. Sve ono što nije obuhvaćeno isplatom kod Agencije i na teret troškova stečajnoga postupka isplaćuju se na teret stečajne mase po isplatnim redovima: 1. Isplatni red- razmjerno - R adnici sa svojim tražbinama - Agencija za dio koji je radnicima isplatila - RH MF PU za dio poreza i doprinosa iz plaće 2. Viši isplatni red - ostali vjerovnici 3. Vjerovnici nižih isplatnih redova. Hoće li se svi stečajni vjerovnici namiriti ovisi o dostatnosti stečajne mase. Tako i sudbina namirenja Vaših tražbina ovisi o veličini (dostatnosti) stečajne mase. Ono što ćete zasigurno naplatiti u stečaju su: 1. Od Agencije - tri minimalne plaće, polovicu otpremnine koja Vam pripada prema ZOR-u (članak 119.) i polovicu minimalne plaće za neiskorišteni godišnji odmor. 2. Na teret troškova stečajnog postupka – tri minimalne plaće. Ostatak utvrđene, a neisplaćene tražbine po Vašoj prijavi, isplaćivat će se razmjerno po unovčenju stečajne mase koja nije opterećena razlučnim pravima. ZABAVNI KUTAK Nagradna križaljka KUPON BR. 430 Ime i prezime: ___________________________________ Adresa: ___________________________________ ___________________________________ Rješenje nagradne križaljke: ___________________________________ Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu: “SINDIKALNA AKCIJA” (za nagradnu križaljku), 10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br.2, najkasnije do 10. lipnja 2014. RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: ŠTRAJKAŠKI FOND DOBITNICI NAGRADA: Po 100,00 kuna dobili su: 1. MARIJANA JURAK Doljani 3, 10000 Zagreb 2. VESNA REBIĆ Hum na Sutli 158, 49231 Hum na Sutli 3. LJUBICA ELEZ Rimska 27, 44000 Sisak Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske sindikalna akcija | 15 Sekcija mladih SSSH u akciji Izložba o povijesnom značenju Praznika rada „Nepoznati Radnik smrtno stradao u borbi za 8-satni radni dan“ dočekao je 1. svibnja posjetitelje zagrebačkoga parka Maksimir. Ležao je nepomično na samome ulazu u park. Neki su ga zaobilazili, ne obraćajući pažnju na natpis pokraj „mjesta zločina“, a neki su ga gazili, baš kao što se to događa već godinama... Dio je to jednodnevne izložbe Sekcije mladih SSSH postavljene u znak prisjećanja na povijesno značenje i važnost Međunarodnoga praznika rada. Tom su prigodom dijeljeni i prigodni letci. Davnog 1. svibnja 1886. godine više stotina tisuća radnika diljem SAD-a stupilo je u generalni štrajk ističući zahtjeve simbolizirane u tri osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati sna. U mnogim gradovima istodobno su održani i veliki javni prosvjedi. Prosječno radno vrijeme u SAD-u iznosilo je više od 60 sati tjedno tijekom šest radnih dana. U mnogim tvornicama radnici su radili i po 14 sati dnevno. Tijekom mirnoga prosvjeda u Chicagu 4. svibnja iznenada je eksplodirala bomba za koju nikada nije utvrđeno tko ju je bacio. Policija je odgovorila pucajući na prosvjednike uslijed čega su četiri radnika poginula. Sedmorica organizatora prosvjeda osuđena su na smrt zbog „zavjere“, iako nije bilo dokaza da su oni bacili bombe. Od 1889. godine međunarodni radnički pokret obilježava 1. svibnja kao Međunarodni praznik rada, te kao simbol borbe za „tri osmice“ , poboljšanje radnih i životnih uvjeta radnika, te ravnotežu privatnog i radnog života. U Hrvatskoj se Praznik rada počeo slaviti već 1890. godine. Nepoznati Radnik smrtno stradao u borbi za 8-satni radni dan
© Copyright 2024 Paperzz
